SAŽETAK

U ovom radu analizirati će se marine Novi Vinodolski, Crikvenica i Supetarska Draga

koje pripadaju Primorsko – goranskoj županiji. S obzirom da se Primorsko – goranska županija
ubraja u važna nautička odredišta na Jadranu, a u odnosu na potražnju ne raspolaže dovoljnim
kapacitetom vezova, izgradnja novih ili razvoj postojećih marina temeljni su uvjeti za daljnji
razvoj nautičkog turizma.

Na temelju višekriterijske analize, analizom dvije postojeće marine, marina Novi

Vinodolski i Supetarska Draga, te planiranom marinom Crikvenica ustanovila se lokacija koja
je najpovoljnija za daljnji razvoj marine. Za analizu uzeto je u obzir pet čimbenika, prirodni,
društveno – ekonomski, prometno – tehnički, ekološki i nautički čimbenici, te sedamnaest
podkriterija. Temeljem unesenih čimbenika i podkriterija u program Visual Promethee, koji
radi na principu višekriterijske analize, dobila se optimalna lokacija za razvoj marine.

Marina Novi Vinodolski je najbolje pozicionirana marina sa vrijednosti od 0,1176, te je

tako najpovoljnija za razvoj, odnosno nadogradnju i povećanje prihvatnog kapaciteta.

Ključne riječi: marina, prihvatni kapacitet, Visual Promethee, višekriterijska analiza

SUMMARY

This paper analyzes the ports of Novi Vinodolski, Crikvenica and Supetarska Draga
belonging to the County of Primorsko-Goranska. Considering the importance of Primorsko-
Goranska County as nautical destination on the Adriatic, and the insufficient amount of nautical
moorings to satisfy current demand; the construction of new, or development of existing ports
is the crucial factor for further development of Croatian nautical tourism.

Based on the multi-criteria analysis of the two existing ports Novi Vinodolski and
Supetarska Draga, as well as the planned port in Crikvenica, the most affordable location for
further port development was established. Five factors and seventeen subcriteria were taken
into consideration during the analysis. Main factors include natural, social-economic, traffic -
technical, ecological and nautical. Based on the introduced factors and sub-criteria in the Visual
Promethee program, which works on the principle of multi-criteria analysis, the optimum
location for port development has been obtained.

I
 Port Novi Vinodolski is the best positioned port with a value of 0,1176, and is therefore
most conducive to development, apropos upgrading and increasing berth capacity.

Keywords: port, berth capacity, Visual Promethee, multi-criteria analysis

II
 SADRŽAJ

SAŽETAK ........................................................................................................................I

SUMMARY ......................................................................................................................I

1. UVOD ........................................................................................................................... 1

1.1. PROBLEM, PREDMET ISTRAŽIVANJA ......................................................... 1

1.2. RADNA HIPOTEZA ........................................................................................... 2
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA.................................................................. 2
1.4. ZNANSTVENE METODE .................................................................................. 2
1.5. STRUKTURA RADA .......................................................................................... 2

2. POJAM I OSNOVNA OBILJEŽJA NAUTIČKOG TURIZMA ........................... 4

2.1. RAZVRSTAJ LUKA NAUTIČKOG TURIZMA ................................................ 6

3. LUKE NAUTIČKOG TURIZMA U PGŽ................................................................ 9

3.1. OSNOVNE ZNAČAJKE MARINE MITAN – NOVI VINODOLSKI .............. 10

3.2. OSNOVNE ZNAČAJKE MARINE CRIKVENICA ......................................... 11
3.3. OSNOVNE ZNAČAJKE MARINE SUPETARSKA DRAGA ......................... 14

4. VIŠEKRITERIJSKA ANALIZA PRI IZBORU LOKACIJE ZA SMJEŠTAJ

MARINE.........................................................................................................................16

4.1. PRIRODNI ČIMBENICI ................................................................................... 17

4.2. DRUŠTEVNO – EKONOMSKI ČIMBENICI .................................................. 22
4.3. PROMETNO – TEHNIČKI ČIMBENICI .......................................................... 28
4.4. EKOLOŠKI ČIMBENICI .................................................................................. 32
4.5. NAUTIČKI ČIMBENICI ................................................................................... 34

5. ANALIZA REZULTATA DOBIVENIH PRIMJENOM PROGRAMA VISUAL

PROMETHEE .............................................................................................................. 37

6. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 44

LITERATURA .............................................................................................................. 46

POPIS TABLICA ......................................................................................................... 48

POPIS SLIKA ............................................................................................................... 49

III
1. UVOD

Nautički turizam smatra se jednim od pokretača gospodarskog razvitka kako u

svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Razvoj nautičkog turizma vrlo je bitan segment za
povećanje lokalnog i regionalnog razvoja. Hrvatska posjeduje niz prednosti za
obavljanje djelatnosti nautičkog turizma od kojih su razvedena obala sa više od tisuću
otoka, čisto more, pogodna klima, povoljan geografski položaj i još mnogo toga.
Nažalost, Hrvatski nautički turizam još nije iskoristio sve svoje prednosti i potencijale.
Uočava se nedostatak, odnosno potražnja za vezovima stoga je potrebna izgradnja
novih luka nautičkog turizma, posebice marina, ili reorganizacija i osuvremenjivanje
postojećih.

S obzirom da se Primorsko – goranska županija ubraja u važna nautička odredišta

na Jadranu, a ne raspolaže dovoljnim kapacitetom vezova u odnosu na potražnju,
izgradnja novih ili razvoj postojećih marina temeljni su uvjeti za daljnji razvoj
nautičkog turizma.

U ovom radu analizirati će se marine Novi Vinodolski, Crikvenica i Supetarska

Draga koje pripadaju Primorsko – goranskoj županiji. Marina je ključni nositelj razvoja
u sustavu nautičkog turizma na nekom prostoru. Da bi ispunile zahtjeve korisnika,
marine moraju kontinuirano raditi na podizanju kvalitete i nivoa usluge, te
prilagođavanju suvremenim potrebama.

Analizom tri lokacije u PGŽ – u marine Crikvenica, Novi Vinodolski i Supetarska

Draga korištenjem računalnog programa Visual Promethee dobivena je optimalna
lokacija za daljnji razvoj marine.

1.1. PROBLEM, PREDMET ISTRAŽIVANJA

Osnovni problem istraživanja je proces odabira lokacija luka nautičkog turizma

što je vrlo složen, kompleksan i zahtjevan proces. Primjenom računalnog programa
Promethee riješiti će se problem uz pomoć višekriterijske analize čimbenika.

Marine Crikvenica, Novi Vinodolski i Supetarska Draga su predmet istraživanja

u ovom diplomskom radu.

1
1.2. RADNA HIPOTEZA

Radna hipoteza na temelju postavljenog problema i predmeta istraživanja glasi:

istraživanjem i analizom podkriterija u skupini kriterija prirodnih, društveno –
ekonomskih, tehničko – tehnoloških, ekoloških i nautičkih čimbenika, pomoću
programa Visual Promethee i višekriterijske analize istražiti mogućnosti za razvoj luka
nautičkog turizma tj. marina u Primorsko – goranskoj županiji te odrediti najpovoljniju
lokaciju za razvoj marine.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha i cilj istraživanja je analizirati odabrane lokacije za razvoj marine u PGŽ,

te pronaći onu najpovoljniju, koristeći se pritom višekriterijskom analizom. Nautički
turizam se sve više razvija stoga je prijeko potrebno povećati prihvatne kapacitete
marina i opskrbiti ih raznim uslužnim djelatnostima, odnosno pružiti korisnicima
kvalitetnu uslugu.

1.4. ZNANSTVENE METODE

Znanstvene metode koje su korištene prilikom izrade rada su: metoda analize i
sinteze, komparativna metoda, statistička metoda, induktivna i deduktivna metoda,
metoda deskripcije, metoda kompilacije, metoda modeliranja te višekriterijska analiza.

1.5. STRUKTURA RADA

Diplomski rad sa naslovom „Primjena višekriterijske analize na izbor lokacije za

nadogradnju marine na primjeru marine Novi Vinodolski, Crikvenica i Supetarska
Draga“ je podijeljen na četiri međusobno povezanih cjelina te uvod i zaključak. Svaka
pojedina cjelina sastoji se od nekoliko poglavlja u kojima se opisuje predmet i svrha
djela.

2
 U prvom dijelu rada „Uvodu“ definira se problem i predmet istraživanja te svrha
i cilj istraživanja. Postavljena je radna hipoteza i navedene su metode koje su se koristile
prilikom istraživanja te sažeti prikaz strukture rada.

U drugom dijelu navedeno je pojmovno objašnjenje nautičkog turizma i njegove

osnovne značajke te razvrstaj luka nautičkog turizma.

Treći dio odnosi rada odnosi se na luke nautičkog turizma u PGŽ te njihove
osnovne značajke. Potencijalne lokacije koje će se u radu analizirati su marine Novi
Vinodolski, Crikvenica i Supetarska Draga.

U četvrtom dijelu rada navedeni su i opisani svi bitni čimbenici koji utječu na
odabir lokacije luke nautičkog turizma pritom koristeći višekriterijsku analizu.

Peti dio rada odnosi se na primjenu programa Visual Promethee te analizom

odabranih lokacija (marine Novi Vinodolski, Crikvenica, Supetarska Draga) je dobiven
rezultat, tj. područje koje je najpovoljnije za razvoj marine.

U završnom dijelu rada obuhvaćeni su sažetci svakog pojedinog poglavlja te je

iznesen rezultat istraživanja i spoznaje do kojih se došlo.

3
 2. POJAM I OSNOVNA OBILJEŽJA NAUTIČKOG TURIZMA

Nautički turizam možemo definirati kao poseban oblik turizma u kojem dominiraju
plovidba i boravak turista u vlastitom ili tuđem plovilu te različite nautičke aktivnosti u
turističke svrhe i radi razonode.1

U Hrvatskoj se nautički turizam počeo razvijati tijekom Domovinskog rata, a svoj

vrhunac doseže u poslijeratnom razdoblju. Ta vrsta turizma izrazito je važna za hrvatsko
gospodarstvo jer bilježi visoke stope rasta i idealan je primjer razvoja privatnog sektora,
odnosno malog i srednjeg gospodarstva.2

Kako je nautički turizam primarno pomorska djelatnost, može se locirati i razvijati

isključivo na obalnim područjima.3

Obzirom da postoje brojne podjele nautičkog turizma osnova podjela dijeli se na luke
nautičkog turizma, charter i cruising. Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka
nautičkog turizma, luka nautičkog turizma je poslovno funkcionalna cjelina u kojoj pravna
ili fizička osoba posluje i pruža turističke usluge u nautičkom turizmu te druge usluge u
funkciji turističke potrošnje (trgovačke, ugostiteljske i dr.)4 Charter je djelatnost koja pruža
usluge smještaja na plovilu te iznajmljivanje samog plovila. Cruising turizam predstavljaju
kruzeri koji su putnički brodovi i njihov cilj je uživanje na moru u luksuznom okruženju.
Svaka od navedenih podjela utječe na pozitivan rast i ostvarenje prihoda te pridonosi
nacionalnom razvitku gospodarstva.

Osnovno obilježje za razvitak nautičkog turizma je svakako prostor sto je izraženo

ovom definicijom: Nautički turizam je gospodarska djelatnost za koju je prostor bitan
preduvjet za poslovanje i razvoj. To je jedna od najmlađih vrsta selektivnog oblika turizma,
specifična zbog svog neravnomjernog prostornog razvoja.5

1
Luković, T…[et al]. Nautički turizam Hrvatske., Redak, Split, 2010., str. 19
2
Ibidem str. 13
3
Favro, S., Kovačić, M., Nautički turizam i luke nautičkog turizma, Ogranak Matice hrvatske Split, Split,
2010., str. 15
4
Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma, Narodne novine, br. 72/2008
5
Kovačić, M., Dundović, Č., Planiranje i projektiranje luka nautičkog turizma, Sveučilište u Rijeci, Pomorski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 2012., str. 17

4
 U sustavu nautičkog turizma posebno važna obilježja prostora su:

- razvedenost obale
- klima i vegetacija
- prirodne vrijednosti i kulturna dobra
- prometna povezanost i dostupnost
- naseljenost i ljudski potencijal. 6

Geografski oblik i razvedenost hrvatske obale Jadrana s brojim otocima određuju

hrvatsku obalu kao najrazvedeniju u Sredozemlju s koeficijentom razvedenosti od 11,1
(odnos razvedene obale prema zračnoj crti) te je velike raznolikosti i visoko očuvanih
prirodnih vrijednosti.7 Takve prirodne vrijednosti i atraktivnost obale treba sačuvati,
unapređivati i vrednovati kako bi one bile datost za razvitak Hrvatske, a posebno djelatnosti
turizma i nautičkog turizma, koje trebaju biti jedan od osnovnih strateških ciljeva.8

Marine su drugo osnovno obilježje za razvoj nautičkog turizma na nekom prostoru.

Marina je, prije svega, najveći doseg turističke usluge u ponudi luka nautičkog turizma.
Najkraće se definira kao specijalizirana luka ili suvremeno uređen i od valova zaštićen
akvatorij za potrebe nautičkog turizma i rekreacije.9 S obzirom da su marine ključni nositelj
razvoja i temeljni infrastrukturni objekt zahtijevaju puno prostora, kako obalnog tako i
morskog. Ona je i složen sustav kojega se mora racionalno osmisliti u pogledu investiranja,
izgradnje i funkcionalnosti radi optimalne valorizacije prostora.10

Luke nautičkog turizma moraju osim osnovnih sadržaja i usluga pružiti i dodatne
sadržaje i usluge, s obzirom na veće zahtjeve korisnika koje su neposredno ili posredno
namijenjene korisnicima, a one se mogu sagledati kao:

- usluge koje se pružaju sudionicima u nautičkom turizmu – usluge prihvata, opskrbe,

ugostiteljske i hotelske usluge

- sportsko – rekreacijske usluge, kulturno – zabavne aktivnosti i dr.

6
Favro, S., Kovačić, M., Nautički turizam i luke nautičkog turizma, Ogranak Matice hrvatske Split, Split,
2010. str. 81
7
Ibidem str. 81
8
Ibidem str. 81
9
Kovačić, M., Dundović, Č., Planiranje i projektiranje luka nautičkog turizma, Sveučilište u Rijeci, Pomorski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 2012., str. 25
10
adriatic-expert.hr (15.09.2018.)

5
 - usluge plovnim jedinicama – opskrba plovnih jedinica, usluge servisa,
rekonstrukcija, popravak i sl. 11

2.1. RAZVRSTAJ LUKA NAUTIČKOG TURIZMA

Luke nautičkog turizma svrstane su u luke posebne namjene čiju kategorizaciju

regulira Zakon o turističkoj djelatnosti. Temeljem Pravilnika luka nautičkog turizma definira
se kao poslovno funkcionalna cjelina u kojoj pravna ili fizička osoba posluje i pruža
turističke usluge u nautičkom turizmu te druge usluge u funkciji turističke potrošnje
(trgovačke, ugostiteljske i dr.)12 Razvrstaj luka nautičkog turizma prikazati će se pomoću
Slike 1.

Slika 1. Razvrstaj luka nautičkog turizma

Izvor: izradila studentica

Sidrište je dio morskog ili vodenog prostora pogodnog za sidrenje plovnih objekata
opremljeno napravama za sigurno sidrenje. S obzirom na stupanj opremljenosti, sidrište je

11
adriatic-expert.hr (15.09.2018.)
12
Kovačić, M., Dundović, Č., Planiranje i projektiranje luka nautičkog turizma, Sveučilište u Rijeci, Pomorski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 2012. str. 21

6
luka koja ima najniži stupanj opremljenosti, ali jednako je važna za nautički turizam kao i
druge luke jer proširuje lepezu nautičke turističke ponude na Jadranu.13

Odlagalište plovnih objekata je dio kopna ograđen i uređen za pružanje usluga

odlaganja plovnih objekata na suhom te pružanja usluga transporta, spuštanja u vodu i
dizanja iz vode plovnog objekta. Kod odlagališta ne može se obavljati priprema plovnog
objekta za plovidbu te unutar njega ne mogu boraviti turisti.

Suha marina je dio kopna ograđen i uređen za pružanje usluga skladištenja plovnih
objekata na suhom te pružanja usluga transporta, spuštanja i dizanja plovnih objekata iz
vode. Za razliku od odlagališta, u suhoj marini mogu boraviti turisti i može se obavljati
priprema plovnog objekta za plovidbu te se mogu pružati usluge pića, napitka i prehrane što
kod odlagališta plovnih objekata nije slučaj.14

Marina je dio vodenog prostora i obale posebno izgrađen i uređen za pružanje usluga
veza, smještaja turista u plovnim objektima te ostalih usluga sukladno Pravilnikom. U marini
se pružaju usluge pića, napitaka i prehrane. Marine se dijele na različite kriterije, a neki od
kriterija su marine prema tipovima gradnje, prema položaju akvatorija, te marine prema
vlasništvu.

Prema tipovima gradnje marine se dijele na američki, atlantski i mediteranski tip.

Američki tip karakterističan je po standardnoj, jednostavnoj, kvalitetnoj i relativno jeftinoj
izgradnji. Također ga karakterizira i dobra opremljenost te efikasna organizacija poslovanja.
Manji kapacitet i slabiju opremljenost od američkog tipa karakterizira atlantski tip marine.
Atlantski tip nema jedinstveni tip izgradnje nego stilovi gradnje ovise o područjima. Kod
mediteranskog tipa marine postoji ograničen broj vezova i pretežno je namijenjen gostima
koji kraće borave u luci, tijekom ljetne sezone. Često su dio turističkog naselja ili su vezani
uz njega. Čvrsta gradnja infrastrukturnih objekata karakterizira mediteranski tip marine.15

Prema položaju akvatorija marine mogu biti otvorene, uvučene i potpuno uvučene.16
Marine prema vlasništvu dijele se na privatne, komunalne i javne. Privatne marine su
komercijalnog tipa čije vlasništvo upućuje na način vođenja marine. U njima je
poduzetništvo na prvom mjestu. Domicilnom stanovništvu, uglavnom, su namijenjene

13
Luković, T…[et al]. Nautički turizam Hrvatske., Redak, Split, 2010., str. 161.
14
Luković, T…[et al]. Nautički turizam Hrvatske., Redak, Split, 2010., str. 163.
15
Ibidem str. 65
16
Ibidem str. 65

7
komunalne marine, koje su u načelu javne te njima upravlja država ili lučka uprava putem
lokalne zajednice. Konkurenciju privatnim marinama predstavljaju javne marine koje se u
vlasništvu lokalnih ili državnih vlasti. Karakterizira ih način upravljanja i financiranja.17

Kada se radi o kategorizaciji luka nautičkog turizma potrebno je napomenuti da se

kategorizacija odnosi samo na marine. Marina se kategorizira u četiri skupine, a svaka
skupina je određena brojem sidra:

- Ⅰ kategorija – 5 sidra

- Ⅱ kategorija – 4 sidra

- Ⅲ kategorija – 3 sidra

- Ⅳ kategorija – 2 sidra.18

Da bi marina dobila što bolju kategoriju, odnosno broj sidra, marina mora zadovoljiti
određene uvjete. Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma
uvjeti koje marina mora zadovoljiti podijeljeni su u više kategorija; usluge recepcije, vezovi
za plovne objekte, zajednički sanitarni čvor za turiste u marini, obiteljska kupaonica,
ugostiteljski sadržaji za pripremu i usluživanje pića, napitaka i hrane, trgovačke i sportske
usluge, servis i opskrba gorivom plovnih objekata, zaštita okoliša, kvaliteta opreme i
održavanje marina. Za svaku navedenu kategoriju postoji i niz podkategorija koje znatno
utječu na broj sidra koje će biti dodijeljene određenoj marini.

17
Ibidem str. 167
18
Kovačić, M., Dundović, Č., Planiranje i projektiranje luka nautičkog turizma, Sveučilište u Rijeci, Pomorski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 2012. str. 26

8
3. LUKE NAUTIČKOG TURIZMA U PGŽ

Primorsko-goranska županija prema prostornom planu zauzima površinu od 7.994

km², od toga na kopneni dio sa otocima otpada 3.595 km² (45%), a na morski dio 4.399 km²
(55%). Duljina morske obale Primorsko-goranske županije iznosi 1.065 km.19 Dijeli se na
tri dijela - goransko područje, primorsko i otočno područje - i obuhvaća površinu od 3.588
km2, ili 6,3% državnoga teritorija. Goransko područje s umjerenom kontinentalnom do
planinskom klimom s mnogim šumskim i vodnim resursima, prostor je koji se odlikuje
kvalitetom zraka i vode i ima vrlo bogatu floru i faunu. Područje je malo izgrađeno i vrlo
slabo nastanjeno. Primorsko područje ima pretežito mediteransku klimu s utjecajima
planinske klime (bura, kiša i snijeg) tijekom zimskih mjeseci, a proteže se polukružno uz
Riječki zaljev i Vinodolski kanal, između grebena Učke (1396 m) na zapadu i rubnih planina
gorskoga kotara (Obruč 1376 m, Tuhobić 1109 m i dr.) na sjeveru i sjeveroistoku. Otočno
područje s izrazitim značajkama mediteranske klime, sastavljeno je od dvaju nizova
kvarnerskih otoka: zapadni s Cresom i Lošinjem i nekoliko manjih otoka, a istočni s Krkom
i Rabom te nekim manjim nenaseljenim otocima između njih.20

Županija Primorsko-goranska nalazi se se na križanju srednjoeuropskih i jadranskih-

sredozemnih putova, a ujedno i povezuje dva najznačajnija hrvatska centra: glavni grad
Zagreb i glavnu hrvatsku luku Rijeka. Dominantnu ulogu u Primorsko-goranskoj županiji
zauzima Grad Rijeka koji je središte županije. To je grad s povijesnim nasljeđem i velikim
gospodarskim značajem naše najveće morske luke. U Rijeci su koncentrirane brojne
obrazovne, kulturne, zdravstvene, upravne te gospodarske i servisne funkcije.21

U Hrvatskoj ima 140 luka nautičkog turizma, od toga 26 pripada Primorsko –

goranskoj županiji.22 Na području Primorsko – goranske županije trenutno postoji deset
marina (Punat, Ičići, Opatija, Supetarska Draga, Rab, dvije marine na Malom Lošinju,
Crikvenica, Novi Vinodolski i Cres) te i potencijalne lokacije za izgradnju marina od kojih

19
Studija „Mogućnosti razvoja luka nautičkog turizma na području Primorsko-goranske županije“, Hrvatski
hidrografski institut, Zagreb, 2012., str. 25
20
www.pgz.hr (17.09.2018.)
21
Studija „Mogućnosti razvoja luka nautičkog turizma na području Primorsko-goranske županije“, Hrvatski
hidografski institut, 2012., str. 25
22
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

9
su neke Preluka, Kantrida, Brajdica, Opatijska luka, Škver Akademija, Kačjak, Baroš i još
dosta lokacija na otocima.23

U ovom radu analizirati će se postojeća marina Supetarska Draga te novo planirana

marina Crikvenica za koju postoji projekt nadogradnje i povećanja prihvatnog kapaciteta te
novoizgrađena marina Mitan koja se nalazi u Novom Vinodolskom.

3.1. OSNOVNE ZNAČAJKE MARINE MITAN – NOVI VINODOLSKI

Marina Mitan, smještena u uvali Muroskva, nalazi se u Novom Vinodolskom

poznatom turističkom središtu smještenom na jugoistočnom dijelu Primorsko – goranske
županije. Mitan marina je izgrađena 2017. godine te je prva komercijalna marina u
Vinodolskom kanalu.24 Marina Mitan je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja.25

Novoizgrađena luka ima kapacitet 180 vezova za brodice i jahte dužine do 15 m te je

zaštićena 255m dugačkim lukobranom.26 Plovila do 18 m mogu se vezati na gatovima s
moorinzima, a veća plovila s unutarnje i vanjske strane lukobrana. Uvala Muroskva, u kojoj
se marina nalazi, zaštićena je od bure, dok je lukobran štiti od juga.

Lučko područje odnosno područje koncesije prostire se na ukupnoj površini od 59062

m2 od čega se 9274 m2 odnosi na kopneni prostor, a 49 788 m2 zauzima morski akvatorij.27
Geografska lokacija marine privlači mnoge nautičare koji žele brzo stići do mora, kako iz
susjednih zemalja tako i iz Hrvatske.

Paralelno s marinom u 3 km udaljenoj industrijskoj zoni sagrađeni su veliki hangari

od 3500 m2 u kojima je moguć zimski vez plovila te kompletna usluga održavanja i
obnove.28 Tijekom zime ili za vrijeme dok ne plove, jahte i brodice mogu biti smještene u
suhoj marini, u spomenutom hangaru građenom posebno za tu namjenu ili na otvorenom
platou uz hangar. Suha marina je pod stalnim nadzorom i raspolaže najmodernijom

23
Studija „Mogućnosti razvoja luka nautičkog turizma na području Primorsko-goranske županije“, Hrvatski
hidografski institut, 2012, str. 25
24
http://www.mitanmarina.com (16.09.2018.)
25
zlu-novi-vinodolski.hr (16.09.2018.)
26
https://www.telegram.hr (16.09.2018.)
27
zlu-novi-vinodolski.hr (16.09.2018.)
28
https://www.telegram.hr (16.09.2018.)

10
protupožarnom i protuprovalnom zaštitom.29 Servis, sa dugogodišnjim iskustvom, pruža sve
vrste radova i vodi svu brigu o pripremi za plovidbu pohranjenih plovila.

Jedna od prednosti koju ova marina posjeduje je blizina tri aerodroma (Pula, Rijeka,
Zagreb) i autoceste. Marina raspolaže sa trgovinom, lounge barom, bistrom, smještajem
(sobe za noćenje) i benzinskom postajom za manja i veća plovila. Upoznavanje okolnog
akvatorija moguće je najmom vrhunskog i novog plovila.

Slika 2. Marina Mitan u uvali Moruskva

Izvor: www.bing.com (09.10.2018.)

3.2. OSNOVNE ZNAČAJKE MARINE CRIKVENICA

Marina Crikvenica je planirana marina koja odlikuje povoljnim geostrateškim

položajem i blizinom glavnih tržišta vezanih uz potražnju nautičara, raspoloživosti turističke
infrastrukture u centru mjesta te blizinom zračne luke i autoceste.30 Planirana lokacija marine
smještena je u samo središte grada na dijelu obale na kojoj postoji djelomično izgrađena
infrastruktura i samim time je i usklađena sa Strategijom razvoja nautičkog turizma u RH. 31

29
http://www.mitanmarina.com (16.09.2018.)
30
www.invest.pgz.hr (17.09.2018.)
31
Studija „Mogućnosti razvoja luka nautičkog turizma na području Primorsko-goranske županije“, Hrvatski
hidrografski institut, Zagreb, 2012, str. 49

11
 Planirana marina Crikvenica prostirati će se na 7 hektara zemljišta, te 36.400 m2
akvatorija. Kapacitet marine biti će maksimalno 200 vezova. Većina vezova je planirana za
plovila dužine 10-15 m, iako će postojati i određeni broj za brodice dužine do 20 m.32 Marina
Crikvenica planirana je kao marina I. kategorije (marina najvišeg standarda), u skladu s
Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma

Na kopnenom dijelu marine predviđa se smještaj sadržaja kao što su recepcija, café i
snack bar, dućan, sanitarni čvorovi, uprava, garderobe, parking za 340 automobila i servisno
područje. Izgradnja servisnog područja planirana je kao posebni dio (na lokaciji lučice
Podvorska). Lučka infrastruktura sastojati će se od dva gata za smještaj plovila, uređene
obale dužine 400 m, primarnog i sekundarnog lukobrana dužine i svih ostalih potrebnih
instalacija od kojih su najvažnija protupožarna i vodoopskrbna instalacija, te električna
instalacija.33

U okolnom području predviđene marine nalaze se restorani, hoteli, šetnice, zelene

površine, suvenirnice, plaže itd. Marina će biti povezana sa državnom cestom D8, te
autocestom koja je udaljena oko 15 km. Najbliža zračna luka marini je zračna luka Rijeka
smještena na otoku Krku.

Dodatnu vrijednost projektu daju sadržaji izvan pomorskog dobra u planiranoj zoni
poslovne gradnje, kao što su multifunkcionalni centar sa poslovnim, trgovačkim, zabavnim
sadržajem i garažom.34

Slika 3 prikazuje trenutno stanje projekta izgradnje marine Crikvenica.

32
http://www.aik-invest.hr (09.10.2018.)
33
https://zavod.pgz.hr (09.10.2018.)
34
Invest.pgz.hr (26.09.2018.)

12
 Slika 3. Trenutno stanje projekta izgradnje marine Crikvenica
Izvor: http://www.aik-invest.hr (09.10.2018.)

Na slici 4 se nalazi prikaz kako bi marina Crikvenica nakon izgradnje trebala izgledati.
Realizacijom projekta značajno će se izmijeniti izgled i turistička ponuda ovog dijela grada
Crikvenice, te pridonijeti povećanju atraktivnosti i konkurentnosti.

Slika 4. Plan izgradnje marine Crikvenica

Izvor: marinas.com (09.10.2018.)

13
3.3. OSNOVNE ZNAČAJKE MARINE SUPETARSKA DRAGA

Postojeća marina Supetarska Draga nalazi se na otoku Rabu koji je smješten na

istočnoj strani Jadranskog mora. Smještena je na sjevernom dijelu otoka koja je napravljena
uz malo ribarsko naselje i nudi neposredniji kontakt sa prirodom. Otvorena je tijekom cijele
godine, a nakon povećanja kapaciteta raspolaže sa 328 vezova u moru i 53 mjesta na kopnu.35

Postojeći lukobran je nasipni pomorsko građevinski objekt. Prostorno je položen u

smjeru sjeveroistok-jugozapad, u dvije lomljene trase. Prvi dio trase, pri njegovom korijenu
je dužine okvirno 100,00 m, a drugi (pri glavi) je okvirno 70,00 m. Širina lukobrana je od
15 do 18 m. Paralelno uz unutarnju (nasipnu) trasu lukobrana postavljen je plutajući gat uz
koji se prihvaćaju plovila. Postojeći gatovi za privez plovila su plutajući pontoni, širine 2,40
m.36

Marina raspolaže priključcima za vodu i struju, restoranom, trgovinom, suhim vezom,

servisom za plovila, dizalicom nosivosti 10t koja se namjerava zamijeniti novom od 20t.
Marina pruža i siguran prihvat velikim jahtama. U blizini marine je udaljena benzinska
postaja za plovila i prodavaonica brodske opreme.37

Slika 5. Marina Supetarska Draga

Izvor: www.aci-marinas.com (26.09.2018.)

35
https://www.aci-marinas.com (26.09.2018.)
36
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš na zahvat: rekonstrukcija i dogradnja
ACI marine Supetarska Draga, Vitaprojekt d.o.o., veljača 2016., str. 10
37
www.rab-visit.com (28.09.2018)

14
 Marina Supetarska Draga ima plan rekonstrukcije i dogradnje marine. Na kopnenom
dijelu marine planira se dogradnja i rekonstrukcija prometno manipulativnih i pomorsko
građevinskih objekata.

Planiranom rekonstrukcijom i dogradnjom marine obuhvaćena je rekonstrukcija

lukobrana, djelomično produbljenje akvatorija marine, dogradnja gata za novu dizalicu,
dogradnja obale unutar marine, rekonstrukcija sustava odvodnje otpadnih voda te uređenje
zaobalno – manipulativnog sa suhim vezovima, pristupnom cestom i parkingom.38 Navedeni
zahvati biti će detaljnije prikazani na slici 6.

Slika 6. Faze rekonstrukcije i dogradnje marine Supetarska Draga

Izvor: izradila studentica prema Elaboratu zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja
na okoliš na zahvat: rekonstrukcija i dogradnja ACI marine Supetarska Draga, Vitaprojekt d.o.o.,
veljača 2016. (09.10.2018.)

Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš na zahvat: rekonstrukcija i dogradnja
38

ACI marine Supetarska Draga, Vitaprojekt d.o.o., veljača 2016., str. 6

15
 4. VIŠEKRITERIJSKA ANALIZA PRI IZBORU LOKACIJE ZA
SMJEŠTAJ MARINE

Postoje dva važna razloga za rastući interes višekriterijske analize. Naime, prvi je
saznanje da je većina problema odlučivanja sama po sebi višekriterijska, a drugi razlog
pojačanog interesa za višekriterijsko odlučivanje je izuzetan razvoj mogućnosti, brzine,
kapaciteta i fleksibilnosti računskih strojeva.39

Kako je problem izbora lokacije luke nautičkog turizma veoma složen proces s
obzirom da treba cjelovito sagledati sve uvjete (od prirodnih, društveno – ekonomskih,
prometno – tehničkih, ekoloških i nautičkih čimbenika), postupci višekriterijske analize
pružaju značajnu pomoć u procesu donošenja odluka.

Neke od metoda višekritrijske analize su PROMETHEE Ⅰ i Ⅱ, GAIA, AHP (Analytic

Hierarchy Proces). U nastavku rada prikazati će se korištenje metode PROMETHEE.

Autori PROMETHEE metode u J.P.Brans i P.Vincke. Metoda PROMETHEE

(Preference Ranking Organization Method for Enrichment Evaluations) spada u grupu
metoda za višekriterijski izbor u skupu alternative opisanih sa više atributa koje se koriste
kao kriteriji.40 Metoda GAIA (Geometrical Analysis for Interactive Aid) daje geometrijsku
prezentaciju rezultata dobivenih PROMETHEE metodom. Omogućava donositelju odluke
da vizualizira glavne značajke problema odlučivanja: u stanju je lako prepoznati sukobe
između kriterija, identificirati klastere djelovanja i naglasiti izuzetne performanse.

Primjena PROMETHEE metode zahtjeva dodatne informacije:

- svakom kriteriju u matrici odlučivanja potrebno je dodijeliti odgovarajuću težinu

- težina kriterija predstavlja pozitivan broj koji je nezavisan od jedinice mjere danog
kriterija, što je njegova vrijednost veća, slijedi da donosilac odluke pridaje veću važnost
danom kriteriju
- težine dodijeljene kriterijima moraju biti normalizirane

39
Favro, S., Kovačić, M., Nautički turizam i luke nautičkog turizma, Ogranak Matice hrvatske Split, Split,
2010. str. 187
40
Badurina, P.: Izbor lokacije, planiranje i projektiranje luka nautičkog turizma, diplomski rad, Sveučilište u
Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2015. str. 54

16
4.1. PRIRODNI ČIMBENICI

Najznačajniji prirodni kriteriji za razvoj marine su vjetar, valovi, oborine, hidrografski

elementi, reljef, temperature zraka i vode i drugi.

More i obalni prostor najznačajniji su prirodni elementi za razvoj nautičkog turizma.

Pritom, prirodno – resursnu osnovu razvitka nautičkog turizma čine prirodno –
geomorfološke forme (reljef), hidrografski elementi koji se očituju iz fizičkih, termalnih i
kemijskih svojstava vode, te klimatske osobine koje podrazumijevaju temperaturu zraka,
vjetrove, oborine, oblačnost i vlažnost zraka.41

Prirodne ljepote i razvedenost obale pružaju dobra prirodna zakloništa i samim tim je
bogatstvo reljefnih oblika i otoka jedan od privlačnih elemenata nautičko – turističke
navigacije i boravka.

Jedan od hidrografskih elementa je slanost mora. Salinitet Jadranskog mora u prosjeku

iznosi oko 38‰, što je relativno visoko obzirom da je prosječna slanost oceana 35‰.42
Sjeverni i južni Jadran imaju različiti salinitet. Radi utjecaja alpskih rijeka, sjeverni Jadran
ima manju slanost od južnog i srednjeg Jadrana.

Klima je važan čimbenik o kojem ovisi plovidba, boravak i rekreacijske aktivnosti.

Jedan je od najznačajnijih prirodnih uvjeta za razvoj turizma i smještaja luke nautičkog
turizma na nekoj lokaciji. U ovom radu su za lokacije Novi Vinodolski, Crikvenica i
Supetarska Draga vrednovana četiri podkriterija, utjecaj vjetra, utjecaj valova, temperatura
mora i vidljivost.

Vjetar je vektorska veličina, a određuje ga brzina i smjer. Brzina vjetra se mjeri

anemometrom (m/s ili km/h) a jačina se izražava prema stupnjevima Beaufortove ljestvice.

Smjer vjetra određuje se po strani vjetra odakle on puše, pa tako postoji sjeverni vjetar
(tramontana), sjeveroistočni vjetar (burin, bura), istočni vjetar (levant), jugoistočni vjetar

41
Kovačić, M., Dundović, Č., Planiranje i projektiranje luka nautičkog turizma, Sveučilište u Rijeci, Pomorski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 2012., str. 55
42
https://www.periodni.com (17.09.2018)

17
(jugo), južni vjetar (oštro), jugozapadni vjetar (lebić, garbin), zapadni vjetar (pulenat),
sjeverozapadni vjetar (maestral).43

Na Kvarnerskom području najčešće se javljaju bura, jugo i maestral, rijeđe lebić. Svi
ti vjetrovi mogu postići olujnu snagu, a svi ostali pušu najčešće umjerenom snagom.

Bura je vjetar koji puše pretežno iz sjeveroistočnog smjera, puše sa planina obalnog
područja i nosi hladan i suh zrak. Nastaje kada se relativno hladan zrak, koji se gomila na
jednoj strani planinske prepreke, prebaci preko nje, strmo se spuštajući niz obronke planina.
Stoga je bura hladan, jak i izrazito mahovit vjetar, tipičan za priobalno područje Jadrana.44
U prosjeku puše dva do četiri dana, ali može trajati i do tjedan dana, pa i više.

Jugo je topli i vlažni vjetar koji puše s jugoistoka, a javlja se pretežno u zimskom
razdoblju. Najčešće se veže uz kišovito i oblačno vrijeme, ali može puhati i za vedra neba.
Izaziva visoke morske valove a može biti olujne i orkanske jačine. U ljetnim mjesecima jugo
obično ne traje dulje od tri dana, a zimi može potrajati i do deset dana, a katkad može
potrajati i do tri tjedna. Usprkos jačini i dugom trajanju, jugo na Jadranu nije toliko opasan
kao bura.45

U tablici 1 je prikazana ocjenska skala jačine vjetra od 1 do 4. Ocjenom jedan označen

je slab vjetar, dok je ocjenom četiri olujni.

Tablica 1. Ocjenska skala utjecaja vjetra

VJETAR OCJENA

Slab (7 – 10 čvorova) 1

Umjereni (11 – 16) 2

Jak (22 – 27) 3

Olujni (34 – 40) 4

Izvor: izradila studentica prema Beaufortovoj ljestvici46

43
www.turistplus.hr (17.09.2018.)
44
Luković, T…[et al]. Nautički turizam Hrvatske., Redak, Split, 2010., str. 68
45
www.turistplus.hr (17.09.2018.)
46
Beaufortova ljestvica služi za ocjenjivanje jačine vjetra prema njegovim učincima.

18
 Marina Crikvenica izložena je buri koja puše umjerenom jačinom, dok na području
izvan luke jugo puše jako te pritom stvara visoke valove. Zapadnim i jugozapadnim
vjetrovima izložena je marina Novi Vinodolski, a ti vjetrovi mogu biti vrlo opasni zbog
valovitog mora. U marini Supetarska Draga zimi i u rano proljeće puše bura, a za ljeto je
karakterističan maestral. U jesenskim mjesecima prevladava jugo koji redovito donosi kišu.

Kod sve tri promatrane lokacije prevladava prosječno umjeren vjetar. Navedeni
podkriterij se minimizira što znači da je pogodnija ona marina koja bilježi vjetar slabije
jačine.

Valovi u luci mogu biti izazvani potresom, vjetrom, kretanjem plovila te djelovanjem
plime i oseke. Valovi koji nastaju potresom smatraju se elementarnim nepogodama, imaju
katastrofalno djelovanje, ali su vrlo rijetki. Valovi koji nastaju kretanjem plovila i
djelovanjem plime i oseke nemaju velik utjecaj na pomorske objekte, dok valovi izazvani
vjetrom svrstavaju se među najveće sile koje djeluju na objekte luka nautičkog turizma
svojom razornom snagom.

Vjetar je najčešći uzrok nastanka valova u luci i proporcionalno s njegovom brzinom

i jačinom povećava se snaga i visina valova. Međutim, visina valova ne ovisi samo o jačini
vjetra, nego i o njegom trajanju, duljini puta na kojem se valovi razvijaju te dubini mora.47

Valove na Jadranu najčešće uzrokuju bura i jugo u zimskom periodu, a maestral u

ljetnim mjesecima. Olujni valovi visine 2,4 – 3,6 mogu se vidjeti na cijelom Jadranu, a valovi
visina 6 m i više pojavljuju se na području Kvarnera prilikom utjecaja juga.

Marina Novi Vinodolski i Crikvenica izložene su vjetrovima koji mogu stvarati valove
u luci, dok se kod marine Supetarska Draga ne stvaraju visoki valovi u luci prilikom puhanja
maestrala i juga.

U tablici 2 je prikazana ocjenska skala utjecaja valova i ocjenjena ocjenama od 1 do 9.

Ocjena jedan označava mirno, a ocjena 9 izuzetno jako valovito. Isto kao i utjecaj vjetra ovaj
kriterij se minimizira. Kako je već i navedeno, vjetar je najčešći uzrok nastanka valova koji
ovisi o visini i jačini samih valova.

47
Kovačić, M., Dundović, Č., Planiranje i projektiranje luka nautičkog turizma, Sveučilište u Rijeci, Pomorski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 2012., str. 60

19
 Tablica 2. Ocjenska skala utjecaja valova

VALOVI (visina valova u m) OCJENA

Mirno (0 – 0,1) 1

Malo valovito (0,1 – 0,5) 2

Umjereno valovito (0,5 – 1,25) 3

Valovito (1,25 – 2,5) 4

Jače valovito (2,5 – 4) 5

Uzburkano (4 – 6) 6

Jako (6 – 9) 7

Vrlo jako (9 – 14) 8

Izuzetno jako (više od 14) 9

Izvor: izradila studentica prema Beaufortovoj ljestvici

U ocjenskoj skali kriterij utjecaj valova, Supetarska Draga vrednuje se ocjenom 2 što
predstavlja malo valovito, tj. od 0,1 m do 0,5 m visinu valova, dok su marine Crikvenica i
Novi Vinodolski ocjenjene kao umjereno valovito, odnosno 0,5 do 1,25 m48. Kako je već i
navedeno, vjetar je najčešći uzrok nastanka valova koji ovisi o visini i jačini samih valova.

Temperatura mora zavisi prije svega o upijenom ukupnom elektromagnetskom

zračenju (radijaciji) i trajanju sijanja sunca ili insolacije.49

Jadran se ubraja u topla mora, u ljetnim mjesecima doseže temperature do 25

stupnjeva, a zimi su najniže temperature mora izmjerene na krajnjem sjeverozapadu od 7
stupnjeva.50 Najniže temperature zabilježene su u veljači i ožujku, a u kolovozu najviše.
Temperatura mora u ljetnim i jesenskim mjesecima je toplija na otvorenom moru nego u
priobalju.

48
Studija mogućnosti razvoja luka nautičkog turizma na području PGŽ, veljača 2012.
49
Favro, S., Kovačić, M., Nautički turizam i luke nautičkog turizma, Ogranak Matice hrvatske Split, Split,
2010. str. 63
50
Luković, T…[et al]. Nautički turizam Hrvatske., Redak, Split, 2010., str. 68

20
 Kriterij temperature mora prikazan je u tablici 3, ocjenskom skalom koja se
maksimizira i ocjenjena je ocjenama jedan kao niska, dva kao srednja i tri kao visoka
temperatura mora.

Tablica 3. Ocjenska skala temperature mora

TEMPERATURA OCJENA

niska 1

srednja 2

visoka 3

Izvor: izradila studentica

U tablici 3 temperature su podijeljene na tri kategorije. Prosječna niska temperatura

iznosi 7°C, srednja temperatura od 17°C do 20°C, te visoka temperatura mora više od 21°C.

Temeljem podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda, Crikvenica i Novi Vinodolski

bilježe srednje temperature mora od 21°C, a marina Supetarska Draga 23°C što se smatra
visokom temperaturom mora.51

Iako se rijetko pojavljuju, oborine i magla utječu na vidljivost Jadrana. Najveće

količine oborina imaju područja unutar sjevernojadranskih otoka i ispod visokih planinskih
masiva kao što su Učka, Velebit i drugi.52 Prilikom niskih temperatura kao posljedica javlja
se magla, koja se najčešće javlja u zimskom razdoblju.

Magla s obzirom na svoju rijetku i kratkotrajnu pojavu ne predstavlja poseban problem

za navigaciju u nautičkom turizmu.53

U tablici 4 prikazana je ocjenska skala kriterija vidljivosti koja je ocijenjena ocjenama

od 1 do 3. Preferencijska funkcija kriterija vidljivosti se maksimizira jer je za marinu
pogodnije da je ocjena vidljivosti veća.

51
Državni hidrometeorloški zavod
52
Favro, S., Kovačić, M., Nautički turizam i luke nautičkog turizma, Ogranak Matice hrvatske Split, Split,
2010. str., str. 47
53
Ibidem, str. 48

21
 Tablica 4. Ocjenska skala vidljivosti

VIDLJIVOST OCJENA

niska 1

srednja 2

visoka 3

Izvor: izradila studentica

Prema podacima iz Studije mogućnosti razvoja luka nautičkog turizma na području

PGŽ, u marini Supetarska Draga magla se pojavljuje prosječno 5 dana u godini, a u
marinama Crikvenica i Novi Vinodolski prosječno 5 do 7 dana godišnje.54

4.2. DRUŠTEVNO – EKONOMSKI ČIMBENICI

Nautički turizma pripada elitnom obliku turizma jer su korisnici nautičkih usluga
najčešće turisti iz višeg društvenog i socijalnog sloja. Kriterij društveno – ekonomski
čimbenici odnose se na želje potrošača prilikom njihovog dolaska u marinu. Tom kriteriju
pripadaju: kategorizacija marine, potrebno ulaganje u luku, cijena veza, blizina turističkih
odredišta, prihvatni kapacitet te prepoznatljivost na međunarodnom tržištu.

Kategorizacija marine utvrđuje se zavisno od nekoliko kriterija a to su: standard

usluga, kvaliteta opreme i uređenja, raznovrsnost nadopunjujućih usluga koje se turistima –
nautičarima pružaju u marini, ostalim uslugama koje su na raspolaganju turistima –
nautičarima u neposrednoj blizini marine te kvaliteta održavanja marine u cjelini.

Ocjenska skala kategorizacije marine prikazan je u tablici 5 te je ocjenjen ocjenama

od 1 do 3. Jedan označava nisku, a tri visoku kategorizaciju.

54
Studija mogućnosti razvoja luka nautičkog turizma na području PGŽ, veljača 2012.

22
 Tablica 5. Ocjenska skala kategorizacija marine

KATEGORIZACIJA OCJENA
MARINE

Niska 1

Srednja 2

Visoka 3

Izvor: izradila studentica

Marina Supetarska Draga srednje je kategorizirana sa tri sidra, a novoizgrađena

marina u Novom Vinodolskom, marina Mitan, visoko je kategorizirana. Prema planovima
izgradnje marine Crikvenica, marina bi trebala biti visoke kategorije.

Investiranje u marinu je potrebno ako marina ne zadovoljava sve kriterije koje luka
nautičkog turizma ima kao ključan nositelj razvoja nautičkog turizma na nekom prostoru.
Rekonstrukcija postojeće luke u većini je slučajeva složeniji proces nego projektiranje nove
luke nautičkog turizma.55

Kod rekonstrukcije postojeće luke ili lučice u nautičku luku javlja se niz problema
poput ograničenosti prostora, optimalnog razmještaja objekata, očekivanog poslovnog
rezultata, odnosa cijene ulaganja i drugo. Također, potrebno je dobro upoznati infrastrukturu
i analizirati što se želi dograditi, izgraditi i promijeniti. 56

Ovaj kriterij je prikazan pomoću tablice 6 u kojoj su dodijeljene ocjene od 1 do 3 što

znači da je jedan niska potreba ulaganja, a ocjena tri visoka potreba ulaganja u luku. Ako je
investiranje manje, lokacija je povoljnija, iz čega slijedi da je ovaj kriterij potrebno
minimizirati.

55
Kovačić, M., Dundović, Č., Planiranje i projektiranje luka nautičkog turizma, Sveučilište u Rijeci, Pomorski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 2012., str. 74
56
Ibidem str. 75

23
 Tablica 6. Ocjenska skala investiranja u luku

POTREBNO OCJENA
INVESTIRANJE U LUKU

Nisko 1

Srednje 2

Visoko 3

Izvor: izradila studentica

Marini Novi Vinodolski u ocjenskoj skali dodijeljena je ocjena 1 što predstavlja nisko
ulaganje u luku jer je nedavno u potpunosti izgrađena i raspolaže svim bitnim objektima
infra i suprastrukture kao osnovnim činiteljima opstojnosti luke nautičkog turizma.
Postojeća marina Supetarska Draga ocjenjena je ocjenom 2, što predstavlja srednje ulaganje.
Postoje projekti kojima se planira gradnja/nadogradnja lukobrana, gatova, obalnog zida i
drugo te povećanje prihvatnog kapaciteta. Kriterij visokog ulaganja u luku dodijeljen je
planiranoj marini Crikvenica.

Postoje dvije vrste veza, vez u akvatoriju ili na kopnu. Svaka neiskorištena površina
akvatorija luke, koja može poslužiti za projektiranje veza, znači gubitak potencijalnog
prihoda jer je vez glavni prodajni proizvod nautičke luke.57

Kako je iznajmljivanje veza najvažniji izvor prihoda nautičke luke i kako bi luka
mogla ostvarivati taj prihod, potrebno je, dobra lociranost i zaštita od vjetrova, vez tokom
cijele godine, dovoljan prostor na kopnu za čuvanje plovila te servisi za održavanje motora,
plovila, jedara i drugo.58

U tablici 7 je prikazana dnevna cijena veza za razdoblje od 01.07. do 31.08. u marini

Supetarska Draga. Cijena dnevnog najma veza iznosi od 127 kn do 2152 kn ovisno o dužini
plovila.

57
Kovačić, M., Dundović, Č., Planiranje i projektiranje luka nautičkog turizma, Sveučilište u Rijeci, Pomorski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 2012., str. 85
58
Favro, S., Kovačić, M., Nautički turizam i luke nautičkog turizma, Ogranak Matice hrvatske Split, Split,
2010. str. 217

24
 Tablica 7. Cijena dnevnog veza u marini Supetarska Draga za razdoblje od
01.07 do 31.08.
DUŽINA PLOVILA (u CIJENA
metrima)
5m 127 kn
6m 186 kn
7m 244 kn
8m 320 kn
9m 363 kn
10 m 388 kn
11 m 464 kn
12 m 490 kn
13 m 557 kn
14 m 591 kn
15 m 641 kn
16 m 683 kn
17 m 734 kn
18 m 853 kn
19 m 920 kn
20 m 1071 kn
21 m 1266 kn
22 m 1384 kn
23 m 1544 kn
24 m 1789 kn
25 m 2152 kn
Izvor: https://www.marinebook.hr (10.10.2018.)

Tablica 8 prikazuje cijenu dnevnog veza u marini Novi Vinodolski. U marini Novi
Vinodolski nema oscilacija cijena tokom sezona, kao kod marine Supetarska Draga. Za
razdoblje od 01.01. do 31.12. cijena dnevnog najma veza iznosi od 263 kn do 1988 kn ovisno
o dužini plovila.

25
 Tablica 8. Cijena dnevnog veza u marini Novi Vinodolski za razdoblje od
01.01. do 31.12.
DUŽINA PLOVILA (u CIJENA
metrima)
8m 263 kn
9m 300 kn
10 m 338 kn
11 m 375 kn
12 m 413 kn
13 m 450 kn
14 m 488 kn
15 m 563 kn
16 m 638 kn
17 m 713 kn
18 m 788 kn
19 m 863 kn
20 m 938 kn
21 m 1013 kn
22 m 1088 kn
23 m 1238 kn
24 m 1388 kn
25 m 1538 kn
26 m 1688 kn
27 m 1838 kn
28 m 1988 kn
Izvor: https://www.marinebook.hr (10.10.2018.)

U računalnom programu kriterij cijena veza se minimizira. Svaka od promatranih

lokacija razlikuje se s obzirom na cijenu veza. U tablici 9 prikazana je ocjenska skala kriterija
cijene veza su dodijeljene ocjene od 1 do 3. Ocjena jedan označava nisku, ocjena dva srednju
te ocjena tri visoku cijenu veza.

Tablica 9. Ocjenska skala cijene veza

CIJENA VEZA OCJENA

Niska 1

Srednja 2

Visoka 3

Izvor: izradila studentica

26
 Marini Novi Vinodolski u ocjenskoj skali dodijeljena je visoka cijena veza, dok marini
Supetarska Draga srednja cijena. Kada se usporede slike 6 i 7 vidljivo je da kod marine
Supetarska Draga je manja cijena veza, određenom duljinom plovila, tokom sezonskog
perioda kada su cijene najviše, u odnosu na Novi Vinodolski gdje nema oscilacija u
periodima. Marina Crikvenica pod pretpostavkom će imati srednju ocjenu kriterija cijene
veze, obzirom da je planirana marina koja još nije izgrađena.

Blizinu turističkih odredišta karakterizira da se luka nautičkog turizma nalazi u blizini

većih središta, povijesnih građevina, obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih, servisnih
institucija.

U tablici 10 prikazana je ocjenska skala blizine turističkih odredišta u kojoj su

podijeljene ocjene od 1 (jako slabo) do 5 (jako visoko), te se kriterij maksimizira.

Tablica 10. Ocjenska skala blizine turističkih odredišta

BLIZINA TURISTIČKIH OCJENA

ODREDIŠTA

Jako slabo 1

Slabo 2

Srednje 3

Visoko 4

Jako visoko 5

Izvor: izradila studentica

Srednjom ocjenom u kriteriju blizine turističkih odredišta, dodijeljeno je marini

Supetarska Draga, dok su marine Novi Vinodolski i Crikvenica dobile visoku ocjenu jer se
nalaze u blizini većih turističkih odredišta od kojih svakako treba spomenuti grad Rijeku. U
Rijeci su koncentrirane brojne obrazovne, kulturne, zdravstvene i druge usluge.

Tablica broj 11 ocjenske skale kriterija prepoznatljivosti na međunarodnom tržištu

prikazuje ocjenama od 1 do 5. Ocjena jedan označava jako slabu, a pet jako visoku
prepoznatljivost na tržištu. Kvarner posjeduje prednost svojom pozicijom na jadranskoj
obali, s obzirom da je duboko uvučen u europsko kopno te je zbog blizine bolje povezano s

27
europskim tržištem. Blizina morskih i zračnih luka (Rijeka, Krk, Pula) te cestovna
povezanost čine ovu regiju još bližim turističkom tržištu.

Tablica 11. Prepoznatljivost na međunarodnom tržištu

PREPOZNATLJIVOST NA OCJENA
MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU

Jako slabo 1

Slabo 2

Srednje 3

Visoko 4

Jako visoko 5

Izvor: izradila studentica

U tablici 11 sve tri lokacije su dobile ocjenu 4 što označava visoku prepoznatljivost na
međunarodnom tržištu.

4.3. PROMETNO – TEHNIČKI ČIMBENICI

Pod prometno – tehničkim čimbenicima podrazumijevamo infra i suprastrukturu

lokacije luka nautičkog turizma. Ovu skupinu definiraju kriteriji kao što su prihvatni
kapacitet, opremljenost luke, prostor za razvoj ostalih uslužnih djelatnosti i pristupačnost
marine, pomoću kojih se definiraju razine, odnosno ocjene pojedinog kriterija. Ocjene unutar
prometno – tehničkih čimbenika se maksimiziraju.

Pod pojmom kapacitet marine podrazumijevamo broj vezova koje pojedina marina
posjeduje. Cilj svake marine je imati što veći prihvatni kapacitet jer sa većim brojem vezova
marina ostvaruje veći prihod.

Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Državnog zavoda za

statistiku ukupni kapacitet vezova za plovila po pojedinoj županiji iznosi 21020 mjesta.

28
 Prihvatni kapacitet prikazan je tablicom 12 u kojoj su dodijeljene ocjene od 1 do 5.
Ocjena jedan označava prihvatni kapacitet do 50 vezova, a ocjena pet 300 do 400 vezova.

Tablica 12. Ocjenska skala prihvatni kapacitet

PRIHVATNI KAPACITET OCJENA

do 50 1

50 - 100 2

100 – 200 3

200 – 300 4

300 - 400 5

Izvor: izradila studentica

Marini Supetarska Draga u ocjenskoj skali dodijeljena je ocjena 5 jer prihvatni

kapacitet kojim raspolaže je 328 vezova.59 Ocjena 3 dodijeljena je marini Novi Vinodolski
koja posjeduje 180 vezova60, dok bi planirana marina Crikvenica prema planovima izgradnje
trebala imati maksimalno 200 vezova, stoga je također ocjenjena ocjenom 3.61 Kao što je
već i navedeno, preferencijska funkcija ovog kriterija je maksimiziranje što podrazumijeva
da marina ako ima veći prihvatni kapacitet, može zaprimiti veći broj plovila i tako povećati
svoj prihod.

Ocjenska skala opremljenost marine izražena je tablici 13 u kojoj su ocjenama od 1 do

3 prikazani kriteriji koji označavaju ocjenom jedan (nisku), dva (srednju) i tri (visoku)
opremljenost luke. Kriteriju pripadaju sve ono sa čime marina raspolaže a to su priključci za
struju i vodu, naprave za privezivanje, najam plovila, restorani, bistroi, i drugo.

59
https://www.marinebook.hr (18.10.2018.)
60
http://www.mitanmarina.com (18.10.2018.)
61
http://www.aik-invest.hr (18.10.2018.)

29
 Tablica 13. Ocjenska skala opremljenosti marine

OPREMLJENOST LUKE OCJENA

Niska 1

Srednja 2

Visoka 3

Izvor: izradila studentica

Visokom opremljenosti marine, tj. ocjenom 3 u ocjenskoj skali, označene su sve tri
lokacije marina. Razlog tome je što je marina Novi Vinodolski nedavno izgrađena marina te
u potpunosti opremljena, dok za marinu Supetarska Draga postoji zahvat nadogradnje i
rekonstrukcije. Realizacijom tog zahvata Supetarska Draga bi trebala imati visoku
opremljenost luke. Planirana marina Crikvenica prema planovima izgradnje trebala bi biti
marina najvišeg standarda sa visokim stupnjem opremljenosti.

Ocjene marinama su dodijeljene na temelju njihove kategorizacije (trenutne ili

buduće), te je podkriterij opremljenost marine ocjenjen sukladnim ocjenama. Iz toga slijedi,
ako je marina bolje opremljena, dodijeliti će joj se veća ocjena pa je stoga maksimiziranje
preferencijska funkcija.

Prostor za razvoj ostalih uslužnih djelatnosti obuhvaća: hotelsko – ugostiteljske i

sportske objekte, trgovine, recepciju, salon za plovila, prostore za informacijske usluge,
zdravstvene usluge i dr. Razvojem kulturno umjetničkih, gastronomskih, rekreacijskih,
sportskih, zabavnih sadržaja pružiti će se odgovarajuća atraktivna usluga. To bi moglo
potaknuti nautičare na vikend jedrenje tijekom pred i posezone. Ponekad, i bez potrebe
isplovljavanja iz matične marine, atraktivni i zabavni sadržaji mogu pružiti relaksaciju i
ugođaj.

U tablici 14 je prikazana je ocjenska skala kriterija prostor za razvoj ostalih uslužnih

djelatnosti i ocjenjena ocjenama od 1 do 5, što označava jedan (jako slabo) te pet (jako
visoko).

30
 Tablica 14. Ocjenska skala prostor za razvoj ostalih uslužnih djelatnosti

PROSTOR ZA RAZVOJ OSTALIH OCJENA

USLUŽNIH DJELATNOSTI

Jako slabo 1

Slabo 2

Srednje 3

Visoko 4

Jako visoko 5

Izvor: izradila studentica

Marinama Novi Vinodolski i Supetarska Draga dodijeljena je ocjena 4, odnosno visoka

vrijednost za razvoj ostalih uslužnih djelatnosti jer trenutno raspolažu nekim od navedenih
kriterija, a i u budućem razdoblju postoji mogućnost za razvitak uslužnih djelatnosti, dok je
srednjom vrijednosti ocjenjena marina Crikvenica iz razloga što za sada ne raspolaže
dovoljnim prostorom i realizacijom izgradnje biti će opremljena primarnim sadržajem.

Preferencijska funkcija ovog kriterija je maksimiziranje jer treba težiti razumnom

iskorištavanju prostora kako bi se razvile ostale uslužne djelatnosti marine što povećava
njezinu atraktivnost i konkurentnost.

Kriterij pristupačnost marine odnosi se na brz i jednostavan ulaz u marinu, dostupnost

cestovnog, željezničkog i zračnog prometa te povezanost sa lučim zaleđem. Prostor
Primorsko-goranske županije, prometno je kvalitetno povezan sa središnjim dijelovima
Hrvatske, kao i sa susjednim zapadnim zemljama. Ovaj prostor je u funkciji turizma
prometno najopterećeniji dio hrvatske obale.62

U sljedećoj tablici 15 prikazana je ocjenska skala kriterija pristupačnosti marine, u

kojoj su ocjenama od 1 do 3, ocjenom jedan, ocjenjena niska pristupačnost te ocjenom tri
visoka pristupačnost marine. Ovaj kriterij se u modelu maksimizira.

62
Studija „Mogućnosti razvoja luka nautičkog turizma na području Primorsko-goranske županije“, Hrvatski
hidrografski institut, 2012., str. 25

31
 Tablica 15. Ocjenska skala pristupačnost marine

PRISTUPAČNOST MARINE OCJENA

Niska 1

Srednja 2

Visoka 3

Izvor: izradila studentica

Visokom pristupačnosti marine ocijenjene su sve tri marine. Kako je već prije
navedeno, luke Crikvenica i Novi Vinodolski imaju dobru povezanost (blizina autoceste,
zračne luke Rijeka), dok marina Supetarska Draga nešto slabiju. Ovaj kriterij može se
ogledati kao zauzetost vezova u pojedinoj marini, odnosno broju slobodnih vezova. Na
temelju internet stranice marinebook, marine Novi Vinodolski i Supetarska Draga trenutno
imaju slobodne vezove, dok za planiranu marinu Crikvenica nema dostupnih podataka.63

4.4. EKOLOŠKI ČIMBENICI

Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje

bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti te georaznolikosti, racionalno korištenje prirodnih
dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života i temelj
koncepta održivog razvitka.64

Razvoj nautičkog turizma pored niza pozitivnih gospodarskih učinaka, nažalost,

donosi i negativni kao što je opterećenje morskog okoliša. Gradnjom i proširenjem marina
na neadekvatnim mjestima kao posljedice ima narušavanje kvalitete okoliša, onečišćenje
mora i obale otpadom, fekalnim i kaljužnim vodama. Najčešći izvori onečišćenja luka su
otpadne vode (korisnici luka), brodsko pogonsko gorivo, mazivo, zauljena voda, smeće,
brodska oštećenja te prometne nezgode manjih plovila na moru.65

63
https://www.marinebook.hr (18.10.2018.)
64
Zakon o zaštiti okoliša, pročišćeni tekst zakona NN 80/13, 153/13
65
Kovačić M., Bošković D., Favro S.; Mogućnosti i ograničenja prostornoga i tehničko - tehnološkog razvoja
luka nautičkog turizma, pregledni članak, Naše more, 2006., str. 56

32
 Negativni utjecaj turizma na prostor i okoliš može se svesti na najmanju moguću mjeru
samo upravljanjem njegovim razvojem, što podrazumijeva planiranje racionalnog i
kontroliranog, odnosno ograničenog i usmjeravanog korištenja prostora za izgradnju
kapaciteta i primjenu svih mjera zaštite okoliša.66

Kriterij nadzor akvatorija odnosi se na kvalitetu mora, zaštićenih rijetkih i ugroženih

vrsta riba, podvodnu vegetaciju, blizinu uzgajališta školjaka te područja mrijesta i odrastanja
ribe i drugih morskih organizama.67 Također, ovom kriteriju pripada i stanje vode
neposredno uz lokaciju.

U tablici 16 ocjenska skala prikazanog kriterija definirana je ocjenama 1 (potrebno), 2

(nije potrebno). Preferencijska funkcija promatranog kriterija je minimiziranje.

Tablica 16. Ocjenska skala nadzora akvatorija

NADZOR AKVATORIJA OCJENA

Potrebno 1

Nije potrebno 2

Izvor: izradila studentica

Novom Vinodolskom i Supetarskoj Dragoj dodijeljena je ocjena 1, kao potreban nadzor

akvatorija. Umjetan uzgoj morskih organizama pojavljuje se u Novom Vinodolskom
površine 1ha.68 Supetarska Draga obiluje zaštićenim vrstama, uzgojem ribe, te ispitivanjem
mora ocjenjena je izvrsnom kakvoćom mora. Kod marine Crikvenica obalno more je
uredbom o kategorizaciji voda svrstano u drugu kategoriju, što znači da je pogodno za
kupanje i rekreaciju građana.69 Marina Crikvenica ocjenjena je ocjenom 2, nije potreban
nadzor.

Ekološka vrijednost mikrolokacije je kriterij kojeg karakteriziraju mjere zaštite,

uređenje i očuvanje ambijenta i krajobraza lokacije luke nautičkog turizma. Obuhvaća
izgled područja na kojem će se izgraditi marina te njezino sjedinjavanje s morskim i

66
Strategija razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019., Ministarstvo mora,
prometa i infrakstrukture, ministarstvo tuizma, Zagreb, prosinac 2008., str. 22
67
Badurina, P.: Izbor lokacije, planiranje i projektiranje luka nautičkog turizma, diplomski rad, Sveučilište u
Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2015.
68
http://invest.pgz.hr (14.10.2018.)
69
Prostorni plan uređenja grada Crikvenice, str. 32

33
kopnenim zajednicama, s vizualnom kakvoćom prostora, te cjelokupnim estetskim izgledom
lokacije. Upravo navedene ekološke komponente privlače veći broj posjetitelja prilikom
odlučivanja o posjetu nekoj destinaciji.

U tablici 17 ocjenska skala kriterija ekološke vrijednosti mikrolokacije ocjenjen je

ocjenama od 1 do 3. Ocjena jedan označava nisku, a ocjena tri visoku vrijednost
mikrolokacije.

Tablica 17. Ocjenska skala ekološke vrijednosti mikrolokacije

EKOLOŠKA VRIJEDNOST OCJENA

MIKROLOKACIJE

Nisko 1

Srednje 2

Visoko 3

Izvor: izradila studentica

Ekološka vrijednost mikrolokacije je važan podkriterij u grupi ekoloških čimbenika

zbog toga što marina mora zadovoljiti ekološke, ali i estetske uvjete. Stoga se ovaj kriterij
maksimizira. U ocjenskoj skali sve tri lokacije su dobile visoku ocjenu ekološke vrijednosti
mikrolokacije zbog očuvanja ambijenta i krajobraza prilikom izgradnje ili rekonstrukcije.

4.5. NAUTIČKI ČIMBENICI

Nautički čimbenici smatraju se važnim elementima za luke nautičkog turizma, a njima

pripadaju kriteriji dubina mora i zaštićenost luke. Oba kriterija se u ovom radu
maksimiziraju. O dubini mora ovisi mogućnost uplovljavanja i isplovljavanja plovila u
marinu. Ukoliko je marina premala ili prevelika potrebni su odgovarajući građevinski

34
zahvati što može rezultirati povećanim troškovima izgradnje i tako smanjiti učinkovitost
luke nautičkog turizma.70

Za razliku od luka druge namjene, vezovi se u lukama nautičkog turizma raspoređuju

prostorno po čitavoj površini akvatorija, pa je po čitavom području akvatorija potrebna
ujednačena dubina, koja je, u pravilu, dva do šest metara.71 Dubina mora određuje veličinu
plovila.

U tablici 18 ocjenske skale kriterija dubine mora dodijeljene su ocjene. Ocjena jedan
označava dubinu do 2 m, ocjena dva dubinu od 2 do 3 m, ocjena tri 3 do 4 m i ocjena četiri
više od 5 m dubine.

Tablica 18. Ocjenska skala dubine mora

DUBINA MORA OCJENA

Do 2 m 1

2–3m 2

3–4m 3

Više od 5 m 4

Izvor: izradila studentica

Ocjenskom skalom kod marine Novi Vinodolski dubina mora varira od 3 do 14 m, kod
Supetarske Drage dubina mora iznosi od 2 do 3 m, a kod marine Crikvenica nešto manje od
2 m. Preferencijska funkcija kriterija se maksimizira iz razloga, kako je već rečeno, dubina
mora određuje veličinu plovila, odnosno što je veća dubina, moguć je prihvat većih plovila,
većeg gaza.

Bilo da se radi o prirodnoj ili izgrađenoj zaštiti luke, ona je bitan čimbenik
funkcioniranja luke nautičkog turizma. Luka mora imati prirodnu ili dovoljan teritorij za
izgradnju umjetne zaštite od udara vjetra, valova, jakih morskih struja i dr.

70
Kovačić, M., Dundović, Č., Planiranje i projektiranje luka nautičkog turizma, Sveučilište u Rijeci, Pomorski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 2012. str. 63
71
Ibidem str. 75

35
 Ocjenska skala kriterija zaštićenost marine prikazana je u tablici 19 te je ocjenjena
ocjenama od 1 do 3. Ocjena jedan označava slabu zaštićenost, ocjena tri visoku zaštićenost
luke.

Tablica 19. Ocjenska skala zaštićenosti marine

ZAŠTIĆENOST LUKE OCJENA

Slabo 1

Srednje 2

Visoko 3

Izvor: izradila studentica

Visoku zaštićenost imaju marine Supetarska Draga i Novi Vinodolski jer postojećim
lukobranima štite marinu od valova, te su u ocjenskoj skali označene ocjenom 3. Srednju
ocjenu dobila je planirana marina Crikvenica.

36
5. ANALIZA REZULTATA DOBIVENIH PRIMJENOM
PROGRAMA VISUAL PROMETHEE

Primjenom programa VISUAL PROMETHEE analizirali su se odabrane lokacije i

dobiven rezultat, tj. područje koje je najpovoljnije za razvoj marine. Programska podrška
VISUAL PROMETHEE sastoji se od niza kriterija, akcija, preferencijskih funkcija, skala,
scenarija, kategorija i drugo.

Akcija označava lokacije za smještaj marina koje se procjenjuju, tj. analiziraju kroz
određene kriterije. U ovom radu akcije označavaju marine Crikvenica, Novi Vinodolski i
Supetarska Draga.

Kategorija podrazumijeva podskupove akcija i u programu je pojedina kategorija

označena uvijek istim simbolom i istom bojom.

Kriterij je atribut dodijeljen svakoj akciji te služi za uspoređivanje akcija i odabira

onih najboljih. Maksimalan broj kriterija je dvadeset. U radu prethodno navedeni i
objašnjeni, neki od kriterija su utjecaj vjetra, utjecaj valova, prosor za razvoj ostalih uslužnih
djelatnosti, prihvatni kapacitet, i drugo.

Izbor funkcija preferencije predstavlja najteži korak te ocjenjivač može izabrati vrstu
preferencije, tj. odabrati način na koji će preferirati jednu lokaciju u odnosu na drugu. Postoji
šest standardnih funkcija preferencije i ocjenjivač bira jednu za svaki kriterij. Standardni
tipovi funkcije preferencije su: „Usual“ (nema parametara koji određuju pragove
interferencije), „U-shape“ (određena parametrom Q), „V-shape“ (određena parametrom P),
„Level“ (određena parametrima Q i P), „Linear“ (određena parametrima Q i P), „Gaussian“
(određena je parametrom S).72

Skale za vrednovanje kriterija mogu biti kvantitativne (određene brojem) i kvalitativne

(opisne – dobro, loše, vrlo loše,..). Ukupan broj skala ne može biti veći od devet.

72
Badurina, P.: Izbor lokacije, planiranje i projektiranje luka nautičkog turizma, diplomski rad, Sveučilište u
Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2015., str. 77

37
 Scenarij je cjelokupni skup ocjena i parametara koji se preferiraju prema
preferencijama donositelja odluke, te definiraju za problem donošenja odluke.

Na sljedećoj slici 9 prikazani su podaci uneseni u računalni program.

Slika 7. Prikaz podataka u VISUAL PROMETHEE – u

Izvor: izradila studentica pomoću programa Promethee

Nakon svih unesenih podataka u računalni program dobili smo rezultat, tj. optimalnu
lokaciju za razvoj marine. Kroz nekoliko metoda možemo prikazati rangiranje marina, a
neke od metoda su: Promethee Rankings Ⅰ i Ⅱ, Promethee Diamond, Promethee Network,
Promethee Rainbow i druge.

Promethee Rankings Ⅰ je prikaz temeljen na Phi neto toku. Phi pozitivan predstavlja
pozitivan izlazni tok koji je postavljen na lijevoj strani, a Phi negativan predstavlja negativan
ulazni tok. Najlošije vrijednosti prikazane su crvenom, dok su najbolje vrijednosti označene
zelenom bojom.

Sljedeća slika 10 prikazuje Promethee Rankings Ⅰ iz koje vidimo da je marina

Supetarska Draga najpogodnija za razvoj iz razloga što je najbolje pozicionirana.

38
 Slika 8. Promethee Rankings Ⅰ
Izvor: Izradila studentica pomoću programa Promethee

Na slici 11 nalazi se Promethee Ranking Ⅱ i on je grafički prikaz koji se temelji na

razlici između Phi pozitivnog i Phi negativnog neto toka. Pozitivnim rezultatima pripada
gornja polovica ljestvice označena zelenom bojom, dok negativnim rezultatima pripada
donja polovica ljestvice označena crvenom bojom.

39
 Slika 9. Promethee Rankings Ⅱ
Izvor: Izradila studentica pomoću programa Promethee

Iz prikaza na slici 11 vidljivo je da su marine Supetarska Draga i Novi Vinodolski

pozicionirane u pozitivnom dijelu grafikona koji je označen zelenom bojom, dok je marina
Crikvenica označena crvenom bojom. Marina Novi Vinodolski sa vrijednostima od 0,1176
ostvarila je najveću vrijednost iz koje proizlazi zaključak da je najpogodnija za razvoj
marine. Dalje je slijedi marina Supetarska Draga sa vrijednostima 0,0294 koja se također
nalazi u pozitivnom dijelu, ali je zbog nekih težinski slabije ocjenjenih kriterija ispod vodeće
marine Novi Vinodolski. Marina Crikevnica nalazi se u negativnom dijelu grafikona sa
vrijednostima od -0,1471, iz čega proizlazi da sa ovako definiram kriterijima i analizom ima
visoke negativne vrijednosti.

Na slici 12 idući prikaz rezultata je Promethee Diamond i pokazuje iste rezultate kao i
Promethee Rankings Ⅰ samo što je graf drugačijeg oblika. Na njemu su također prikazane
marine Supetarska Draga, Novi Vinodolski i Crikvenica.

40
 Slika 10. Promethee Diamond
Izvor: Izradila studentica pomoću programa Promethee

Jedna od metoda dobivenih rezultata je i Promethee Rainbow prikaz. Gornji dio

prikaza prikazuje kriterije kojima određena lokacija ima prednost, a u suprotnom, donjem
dijelu prikaza nedostatak. Pa tako, pozitivni pravokutnici odgovaraju dobrim, a negativni
loše ocjenjenim osobinama. Na taj način ravnoteža između pozitivih i negativnih
pravokutnika jednaka je rezultatu Phi. Debljina pravokutnika određuje vrijednost, što je
pravokutnik deblji to je vrijednost veća, i obrnuto.

Na slici 13 je prikaz definiranih kriterija za svaku pojedinu lokaciju prema

dodijeljenim ocjenama, te se radnje rangiraju sa lijeva na desno prema Promethee Ⅱ
Complete Ranking.

41
 Slika 11. Promethee Rainbow
Izvor: Izradila studentica pomoću programa Promethee

Promethee Flow Table je također jedan od načina analize rezultata i temelji se na

Promethee Ⅱ Complete Rankings. Prikazuje promjenu Promethee preferencije u tabličnom
obliku te donosi prikaz Phi +, Phi -, Phi vrijednosti.

Slika 14 prikazuje Promethee Flow Table sa dobivenim rezultatima.

Slika 12. Promethee Flow Table

Izvor: Izradila studentica pomoću programa Promethee

42
 Dobiveni rezultati prikazali su iste rezultate kao i na prethodnim prikazima, ali Flow
Table daje najbolju vizualizaciju analize i može se lako iskoristiti (kopirati) u druge
programe kao npr. xls. Novi Vinodolski je i dalje najpogodnija lokacija za razvoj marine.
Pozitivno je ocjenjena sa 0,1176 što bi značilo da je zadovoljila najviše kriterija po grupama
čimbenika. Sa minimalnim odstupanjem (0,0294) slijedi je marina Supetarska Draga, te na
kraju Crikevnica sa -0,1471.

43
6. ZAKLJUČAK

Nautički turizam po mnogim značajkama spada u strateški važnu gospodarsku vrstu

turizma te je od posebnog značaja za RH. Iako hrvatska obala posjeduje niz prednosti za
razvitak nautičkog turizma, posebice marina, javlja se nedostatak prihvatnog kapaciteta zbog
povećane potražnje vezova. Prema tome, potrebno je proširiti prihvatne kapacitete
nadogradnjom postojećih marina i njene prateće sadržaje ili izgradnja novih luka nautičkog
turizma.

U ovom diplomskom radu pod nazivom “Primjena višekriterijske analize na izbor

lokacije za nadogradnju marine na primjeru marine Novi Vinodolski, Crikvenica i
Supetarska Draga” analizirane su tri lokacije postojećih marina da bi se ustanovilo koja
zadovoljava najviše kriterija za povećanje prihvatnog kapaciteta te ostalih usluga koje
privlače nautičare. Za odabir najpovoljnije lokacije koristio se program Visual Promethee.

Izgradnja novih i nadogradnja postojećih marina vrlo je složen, kompleksan i

odgovoran pothvat. Sastoji se od niza čimbenika koji su u radu detaljno analizirani, a oni su:
prirodni, društevno – ekonomski, prometno – tehnički, ekološki i nautički čimbenici.
Svakom od čimbenika, dodijeljeni su podkriteriji, pa tako, prirodnim čimbenicima pripadaju
utjecaj vjetra, utjecaj valova, temperatura mora, vidljivost. Pod društevno – ekonomskim
čimbenicima spadaju kategorizacija marine, potrebno ulaganje u luku, cijena veza, blizina
turističkih odredišta te prepoznatljivost na međunarodnom tržištu. Prometno – tehničke
čibmenike čine pristupačnost marine, prostor za razvoj ostalih uslužnih djelatnosti, prihvatni
kapacitet te opremljenost luke. Podkriteriji dubina mora i zaštićenost luke pripadaju
nautičkim čimbenicima, te podkriteriji nazdor akvatorija i ekološka vrijednost mikrolokacije
ubrajaju se u ekološke čimbenike.

Čimbenici i njihovi podkriteriji uneseni u program Visual Promethee koji radi na

pricipu višekriterijske analize. Svih sedamnaest podkriterija ocjenjeni su ocjenama koje su
unesene u skale i svakom podkriteriju pridružena je preferencijska funkcija minimiziranja
ili maksimiziranja. Na temelju unesenih ocjena za svaki podkriterij u pojedinoj grupi
čimbenika dobiven je rezultat. Svaka od promatranih marina je dobila pozitivnu ili negativnu
vrijednost.

44
 Marina Mitan - Novi Vinodolski ima najveću vrijednost od 0,1176 što je najbliže 1,
prema tome je najpovoljnija za nadogradnju i povećanje prihvatnog kapaciteta. Zatim slijedi
marina Supetarska Draga sa 0,0294, te na kraju sa negativno ocjenjenim vrijednostima
marina Crikvenica sa -0,1471.

Pozitivan utjecaj, odnosno podkriteriji koji su utjecali na najbolje pozicioniranje

marine Mitan - Novi Vinodolski u modelu su prostor za razvoj ostalih uslužnih djelatnosti,
nadzor akvatorija, utjecaj vjetra i valova, dubina mora, zaštićenost marine, kategorizacija
marine, prepoznatljivost na međunarodnom tržištu, potrebno ulaganje u marinu,
opremljenost marine, ekološka vrijednost mikrolokacije, blizina turističkih odredišta,
pristupačnost marine te vidljivost. Podkriteriji temperatura mora, cijena veza i prihvatni
kapacitet imali su negativan na vrijednost marine Mitan - Novi Vinodolski.

45
 LITERATURA

Knjige

1. Kovačić, M., Dundović, Č.: Planiranje i projektiranje luka nautičkog turizma,

Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2012.
2. Kovačić, M., Favro, S.: Nautički turizam i luke nautičkog turizma, Split, 2010.
3. Luković, T.: Nautički turizam Hrvatske, Split, 2015.

Internet stranice

1. www.adriatic-expert.hr
2. www.zlu-novi-vinodolski.hr
3. www.telegram.hr
4. www.invest.pgz.hr
5. www.turistplus.hr
6. www.pgz.hr
7. www.aci-marinas.com
8. www.rab-visit.com
9. www.mitanmarina.com
10. www.aik-invest.hr
11. www.marinas.com
12. www.periodni.com
13. www.turistplus.hr

Ostali izvori

1. Badurina, P.: Izbor lokacije, planiranje i projektiranje luka nautičkog turizma,

diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2015.
2. Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš na zahvat:
rekonstrukcija i dogradnja ACI marine Supetarska Draga, Vitaprojekt d.o.o., veljača
2016.
3. Kovačić M., Bošković D., Favro S.; Mogućnosti i ograničenja prostornoga i tehničko
- tehnološkog razvoja luka nautičkog turizma, pregledni članak, Naše more, 2006.

46
4. Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma, Narodne novine,
br. 68/07
5. Službene novine grada Crikvenice, broj 12, Crikvenica, 2016.
6. Strategija razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019.,
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, ministarstvo turizma, Zagreb, prosinac
2008.
7. Studija „Mogućnosti razvoja luka nautičkog turizma na području Primorsko –
goranske županije“, Hrvatski hidrografski institut, veljača 2012
8. Zakon o zaštiti okoliša, pročišćeni tekst zakona NN 80/13, 153/13

47
POPIS TABLICA

Tablica 1. Ocjenska skala utjecaja vjetra ....................................................................... 18

Tablica 2. Ocjenska skala utjecaja valova ...................................................................... 20
Tablica 3. Ocjenska skala temperature mora ................................................................. 21
Tablica 4. Ocjenska skala vidljivosti ............................................................................... 22
Tablica 5. Ocjenska skala kategorizacija marine ........................................................... 23
Tablica 6. Ocjenska skala investiranja u luku ................................................................ 24
Tablica 7. Cijena dnevnog veza u marini Supetarska Draga za razdoblje od 01.07 do
31.08. ................................................................................................................................... 25
Tablica 8. Cijena dnevnog veza u marini Novi Vinodolski za razdoblje od 01.01. do
31.12. ................................................................................................................................... 26
Tablica 9. Ocjenska skala cijene veza .............................................................................. 26
Tablica 10. Ocjenska skala blizine turističkih odredišta ............................................... 27
Tablica 11. Prepoznatljivost na međunarodnom tržištu ................................................ 28
Tablica 12. Ocjenska skala prihvatni kapacitet.............................................................. 29
Tablica 13. Ocjenska skala opremljenosti marine .......................................................... 30
Tablica 14. Ocjenska skala prostor za razvoj ostalih uslužnih djelatnosti .................. 31
Tablica 15. Ocjenska skala pristupačnost marine .......................................................... 32
Tablica 16. Ocjenska skala nadzora akvatorija .............................................................. 33
Tablica 17. Ocjenska skala ekološke vrijednosti mikrolokacije ................................... 34
Tablica 18. Ocjenska skala dubine mora ........................................................................ 35
Tablica 19. Ocjenska skala zaštićenosti marine .............................................................. 36

48
 POPIS SLIKA

Slika 1. Razvrstaj luka nautičkog turizma ........................................................................ 6

Slika 2. Marina Mitan u uvali Moruskva ........................................................................ 11
Slika 3. Trenutno stanje projekta izgradnje marine Crikvenica .................................. 13
Slika 4. Plan izgradnje marine Crikvenica ..................................................................... 13
Slika 5. Marina Supetarska Draga................................................................................... 14
Slika 6. Faze rekonstrukcije i dogradnje marine Supetarska Draga............................ 15
Slika 9. Prikaz podataka u VISUAL PROMETHEE – u............................................... 38
Slika 10. Promethee Rankings Ⅰ ....................................................................................... 39
Slika 11. Promethee Rankings Ⅱ ...................................................................................... 40
Slika 12. Promethee Diamond .......................................................................................... 41
Slika 13. Promethee Rainbow ........................................................................................... 42
Slika 14. Promethee Flow Table ....................................................................................... 42

49
50