GIO PONTI: HOTEL PARCO DEI PRINCIPI, SORRENTO

MIROSLAV BEGOVIĆ: HOTEL EDEN, ROVINJ

Studentica: MARINA ŠAIĆ

SADRŽAJ:

HOTEL PARCO DEI PRINCIPI

 1. Opći podaci – lokacija ………………...…. 3
2. O projektu ……………………………………4
3. Interijer ………………………………………5

HOTEL EDEN

4. Opći podaci – lokacija …………………… 8

5. O projektu …………………………………. 9
6. Današnja situacija ………….…………….....11
7. Tlocrti …………………………….…………12
8. Fotografije …....…………………………… 14

HOTEL PARCO DEI PRINCIPI

2
OPĆI PODACI

Godina: 1961.
Lokacija: Italija, Sorrento
Projektant: Gio Ponti

LOKACIJA

O PROJEKTU

3
Hotel je 1961. projektirao Gio Ponti, a sagrađen u blizini Ville Siracuse iz 1792. koja je
okružena tropskim vrtom s mnogim rijetkim biljnim vrstama. Ponti je dobio zadatak
projektirati hotel sa 96 soba. Iako je hotel u duhu moderne, Ponti je govorio da je “najbolje
spojiti budućnost sa prošlošću.” Hotel je blizu klisure niz koju se serpentinama može spustiti
do mora i kupati. Iz hotela je pogled na Napuljski zaljev i Vezuv. Hotel je renoviro arh.
Fabrizio Maute od 1999-2004. da dobije standard za 5 zvjezdica, ali zadržana je autentičnost
modernizma. Parco dei Principi je jedini hotel koji je projektirao poznati arhitekt iz 20.st., koji
nije u međuvremenu renoviran i izgubio od autentičnosti. Za usporedbu F.L.Wrightov hotel u
Tokyu je srušen 1968., a Jacobsenov SAS hotel ima samo jednu jedinu sobu autentičnu.

INTERIJER

4
U lobbyiju je odmah jasan dizajnerski vokabular: plava i bijela boja s izuzetkom natur drvenih
dijelova. Tisuće keramičkih pikula su minuciozno ugrađene u zid za što je potrebno veliko
umijeće. U lobbiju se nalaze Pontijevi stolac i kauč, izrađeni od drveta, tapecirani u plavo.
Veliki stupci u lobbyiju oblikovno podsjećaju na Pirellijev neboder koji je Ponti izveo 1950. u
Milanu.

5
Dio soba gleda prema pučini,a dio gleda prema parku. Hotelske sobe su u istom vokabularu,
sve imaju sličan namještaj koji uključuje uzglavlje, ugradbene ormare od drveta laminiranog u
plavo ili bijelo i svjetiljke od metala minimalnog dizajna. Radni stol s okruglim ogledalcem i
kultnim Superleggiera stolcem; radni stol od natur drveta s dijelovima laminiranim u plavo,
stolac sa plavim tapecirungom. Lampa za čitanje je također plava.

Hotel u Sorrentu je
bogatog izraza,
počevši od namještaja
do keramičkih pločica.
Mnoge elemente hotela
su izradile lokalne tvornice
(keramičke pločice,
ugradben i ormari,
lampe, stolovi i
stolci) prema nacrtima
arhitekta - dizajnera.
Hotel je opremljen
Autorski elementima, a
ne anonimnim elementima
proizvedenih za tržište,
široku potrošnju.
Vjerojatno najupečatljiviji dio hotela su njegovih 30 različitih uzoraka keramičkih pločica
koje je dizajnirao Ponti. Proizveo ih je Ceramica D’Agostino iz obližnjeg Salerna. Svaka soba

6
ima različiti uzorak. Pločice imaju dvije nijanse plave i bijelu za koje je arhitekt smatrao da bi
trebale imati umirujući učinak.

7
8
 HOTEL EDEN

OPĆI PODACI

9
Godina: 1969.-1972.
Lokacija: Hrvatska, Rovinj
Projektanti: Miroslav Begović
Ivo Bartolić
Kapacitet: 301 soba + 24 apartmana

LOKACIJA

O PROJEKTU

Prvotna koncepcija Hotela Eden bila je skrovita kuća u prekrasnom istarskom pejsažu. Kako
je i sam Begović mnogo puta ponavljao, upravo je ta skrovitost u prostranoj i gustoj
mediteranskoj šumi pridonosila ljepoti projekta. I samo ime hotela govori i simbolično
ocrtava raj na zemlji i koliko god utopistički to zvučalo, Begović je svoju koncepciju
predanim radom uspio postići. Hotel je bio koncipiran i izgrađen tako da se kvalitetom

10
ubrajao u sam vrh turističke izgradnje tog vremena. Dakako, važno je promatrati i vrijeme
kada je Hotel Eden nastao, a to je period kasne moderne i rađanje postmodernog duha.
Njegova metaforična priroda dokazala se u tome što se mijenjanjem standarda hotel vrlo malo
izmjenio. Autor je do svoje smrti brinuo o projektu .

Što se same prostorne koncepcije tiče, autor je uklapanje u okoliš i kontekst uspio postići
trima metodama. Prva je ta da su dugi i uski traktovi hotelskih soba djelomično podignuti na
stupove tako da je tlo ostalo slobodno, prohodno i vidljivo. Nadalje, slobodnim povijanjem
traktova optički se smanjila njihova prisutnost i olakšalo njihovo probijanje između šumskih
stabala. Treća metoda se očituje u lođama gdje je ostvarena rahla struktura pročelja, razigrana
svjetlom i sjenama te se tako uklopila u sjenovite vibracije krošnji.

11
12
DANAŠNJA SITUACIJA

TLOCRTI
13
Tlocrt niskog prizemlja

Tlocrt visokog prizemlja

14
Tlocrt karakteristične etaže

15
FOTOGRAFIJE

16
17
18