ŽIVOTNO STANIŠTE

I POJAM BIOTOPA
biotop (stanište) je ekološki pojam koji se odlikuje određenom
kombinacijom ekoloških čimbenika i njihovim određenim
promjenama u funkciji vremena na čitavom svom prostoru; biotop
može biti rijeka, jezero, potok, livada, šuma; uvjete života na nekom
staništu određuju geološki i klimatski čimbenici, te određuju sastav
flore i faune

Slika 4. šuma četinjača Slika 5. jezero Borovik

areal je zoogeografski pojam, ukupan prostor u kojem se

susreće jedna vrsta, a čija je veličina povijesno uvjetovana;
areal osim što je biološki i geogragski je pojam, koji se
prikazuje na zemljopisnoj karti
areal prema obliku može biti neprekidan, stalan (kontinuirani) i razdvojen
(diskontinuiran)

u stalnom ili neprekidnom arealu, vrsta ima suvislu rasprostranjenost, unutar

areala nastanjuje sva staništa pogodna za život

razdvojen areal može biti obično razdvojen (disjunktni) i rascjepkan, raspršen

(disperzan)

razdvojen disjunktni areal odlikuje da se unutar njega nalaze veća nenastanjena

područja, koje vrste ne mogu bez poteškoća svladati

vrste koje imaju disjunktivan ili disperzni areal (bez komunikacije) sastoje se od
genetički izoliranih populacija
• disjunktivni areal nastaje na dva načina:

a) ako vrsta ekspanzijom ili na neki drugi način uspije svladati

prepreku, tako uz postojeći areal nastaje jedan drugi i s druge strane
prepreke

b) smanjenjem broja populacije nekadašnji areal se smanjuje, na

povoljnim mjestima zaostaju dijelovi populacija, a između njih ostaju
nenastanjena mjesta

• unutar areala raspored vrsta može biti ravnomjeran i

neravnomjeran

• neravnomjeran: prema principu slučajnosti i neravnomjeran

skupni raspored
Biohore - skup sličnih biotopa
životna područja: mora i oceani, kopnene vode, kopno

Slika 6. Kopno, oceani, mora

 BIOTIČKI SUSTAVI

jedinka - osnovna ekološka jedinica

populacija - stvarni oblik

postojanja organskih BIOM
vrsta u živoj prirodi

životna zajednica -biocenoza

ekološki sustav, ekosistem,

biomi

biosfera - ekosfera (hidrosfera,

atmosfera, litosfera, pedosfera)
 POPULACIJA
populacija je prostorno i vremenski integrirana skupina jedinki iste vrste,
koja raspolaže zajedničkim skupom nasljednih čimbenika, naseljava određeni
prostor, pripada određenom ekološkom sustavu, u okviru kojeg su jedinke
povezane međusobno odnosima razmnožavanja

osnovni elementi svake populacije : gustoća, prostorni raspored,

natalitet, mortalitet, uzrasna struktura i potencijal rasta
gustoća populacije - kvantitativni izraz veličine populacije u odnosu na
jedinicu prostora, prikazuje se brojem jedinki ili njihovom težinom
(biomasom) na jedinicu naseljene površine u datom trenutku
opća gustoća - predstavlja prosječan broj jedinki na području cijelog
ekološkog sustava, gdje populacija date vrste živi
ekološka gustoća - pokazuje broj jedinki populacije naseljenih na jedinici,
stvarno naseljenog prostora, datog ekološkog sustava
prostorni raspored - odnosi se na stupanj pokretljivosti populacije
unutar naseljenog staništa

prostorni raspored jedinki populacije može biti neravnomjeran po principu

slučajnosti, ravnomjeran i skupni neravnomjeran

prostorno kretanje jedinki u okviru populacije uvjetovano je

motivima zadovoljavanja životnih potreba

areal aktivnosti - teritorijalnost, oblik prostornog izoliranja u prirodi

(ptice, sisavci, gmazovi, ribe, kukci)

migratorna kretanja: migracije, emigracije i imigracije

migracije su periodična
kretanja jedinki ili skupine
jedinki s određenim pravcem i
vremenom kretanja, a mogu
biti ograničene u okviru
biotopa ili izvan njegovih
granica

emigracije su jednosmjerna
periodična kretanja jedinki
populacije izvan okvira biotopa,
uglavnom su uzrokovane
nedostatkom hrane ili zbog velike
gustoće populacije

Imigracije predstavljaju
naseljavanje pripadnika
neke populacije u novi
biotop, aktivno ili pasivno
natalitet - čimbenik rasta populacije, označava produkciju novih
jedinki u populaciji, koje se pridodaju već postojećim,
putem razmnožavanja

kapacitet razmnožavanja kod pojedenih vrsta vrlo je različit, razlike u plodnosti

između pojedinih životinjskih vrsta izraz su povijesno nastale prilagođenosti na
uvjete života, posebno na mogućnost preživljavanja mladih

fekunditet - maksimalni broj jaja koje ženka može producirati

fertilitet - stvarni broj položenih jaja koje ženka može položiti

• fiziološki natalitet - maksimalna produkcija potomaka uvjetovana
nasljednim čimbenicima

• ekološki natalitet - stvarna produkcija potomaka u konkretnim

uvjetima okoliša

• mortalitet - predstavlja negativni čimbenik rasta populacije, izražava

se brojem uginulih jedinki populacije u funkciji vremena

• fiziološki mortalitet - uslijed fiziološke starosti

• ekološki mortalitet - pod datim ekološkim uvjetima biotopa

uzrasna struktura populacije - izraz je brojnog odnosa uzrasnih stupnjeva koji
ulaze u sastav populacije

razlikujemo tri osnovne starosne kategorije: prereproduktivnu, reproduktivnu i

postreproduktivnu

prema raspodjeli dobnih skupina razlikujemo tri vrste populacija: stabilna, mlada i
opadajuća

rast populacije - ima faze eksponencijalnog rasta, usporenog rasta, oscilacija i

fluktuacija, negativnog rasta, isčezavanja

prvi zakon rasta populacije - eksponencijalni ili Malthusov zakon

drugi zakon rasta populacije - logistički ili Verhulstov zakon

 N (t) = K/ [ 1 + (K/N0 – 1) x e –p x t ]

N (t) = N0 x ept Slika 8. Drugi zakon rasta populacije

Slika 7. Prvi zakon rasta populacije

 ŽIVOTNA ZAJEDNICA - BIOCENOZA
životna zajednica je uvijek određena kombinacija različitih biljnih i
životinjskih populacija, koja se uspostavlja i održava pod datim
ekološkim uvjetima biotopa

životna zajednica nije jednostavan skup određenih biljnih i životinjskih vrsta, koje
žive jedne pored drugih samo zato, što u datom biotopu nalaze više ili manje
povoljne uvjete za život

životna zajednica ima svoju strukturu, koja se očituje u njenom kvalitativnom

sastavu, prostornom i vremenskom rasporedu vrsta, što ulaze u njen sastav
brojnim odnosima njihovih populacija

životna zajednica je živući dio ekološkog sustava, koju čine biljne

zajednice (fitocenoze), životinjske zajednice (zoocenoze) i
zajednice mikroorganizama (mikrobiocenoze)
• životna zajednica je dinamički pojam

• strukturu životne zajednice određuje kvalitativni sastav vrsta koji

varira prostorno i geografski

• heterogenost jedne životne zajednice ovisi od ekoloških čimbenika, od

njihovog intenziteta i kvalitete (svakog od njih) u datom staništu

• sastav životne zajednice, zastupljenost vrsta u njima, najčešće se

razlikuje, kako u horizontalnom, tako i u vertikalnom pravcu

• životna zajednica arktičke tundre broji 81 vrstu, srednjoeuropska bukova

šuma broji 11.000 vrsta, tropska kišna šuma u Africi broji 20.000 životinjskih
vrsta
vertikalne promjene životnih uvjeta utječu na kvalitativni sastav životne zajednice,
povećanjem dubine u morima i jezerima pogoršavaju se uvjeti života, dolazi do
opadanja intenziteta svjetlosti, temperature, smanjuje se biomasa planktona,
smanjuje se koncentracija kisika, raste tlak

opadanje broja životinjskih vrsta sa dubinom u oceanima: 0-180m, 4400 vrsta, 180-
900m, 2050 vrsta, 900-1800m, 710 vrsta, 2700-3600m, 500 vrsta, preko 4500m, 235
vrsta

nadmorsku visinu iznad 2000 m karakterizira: pad tlaka zraka, razrjeđenost zraka,
snižavanje temperature, što uzrokuje manji broj vrsta

raznovrsnost životne zajednice uvjetovana je, ne samo abiotičkim, nego i biotičkim

čimbenicima

povećanjem raznolikosti vrsta u životnoj zajednici raste i broj ekoloških niša

čimbenici koji određuju kvalitativni sastav životne zajednice svrstavaju se u slijedeće
kategorije: povijesne, klimatske, edafske, orografske i biotičke

širenje jedne organske vrste ovisi od ekološke valencije onog razvojnog stupnja prema
nekom od čimbenika na kome je ona najuža, a to uzrokuje kvalitativne razlike životnih
zajednica u prirodi

svaka životna zajednica posjeduje vrste, koje u zajednici dominiraju brojnošću, biomasom
i to su dominantne vrste, odnosno graditelji životne zajednice

osnovni graditelji kopnenih životnih zajednica su pojedine vrste biljaka (jelova šuma - jela,
borova šuma - bor, bukova šuma - bukva)

ukoliko su uvjeti okoliša specifičniji, utoliko je siromašniji sastav vrsta u životnoj zajednici,
a veća je brojnost njihovih populacija
• osim horizontalnog i vertikalni raspored organizama čini bitnu
strukturnu značajku životne zajednice, a to je stratifikacija, koja je
izražena kroz dva osnovna pojasa: jedan neosvjetljeni i drugi osvjetljeni

• neosvjetljenom pojasu kod kopnenih zajednica pripada sloj ispod

površine Zemlje, a kod vodenih zajednica sloj na većim dubinama

• osvjetljenom pojasu pripada dio iznad površine tla, a kod vodenih

zajednica plitki slojevi vode, te litoral u cjelini

• strukturne odlike: brojnost (abundancija), kvantitativna zastupljenost

pojedinih populacija, dominantnost, stalnost, čestoća, vezanost

• odnosi ishrane u životnoj zajednici - autotrofni organizmi (producenti)

heterotrofni organizmi (potrošači) - biljojedi (fitofagi) - mesojedi
(zoofagi) - saprofagi (razlagači)
hranidbeni lanac - linearan niz organizama (listovi vučje stope -
gusjenica uskršnjeg leptira – sjenica – vjetruša – razlagači)
a) hranidbeni lanci uvijek počinju s fotosintetskim organizmima i završavaju s
mikroorganizmima, koji razgrađuju organsku tvar

b) u svakom hranidbenom lancu zaokružen je protok tvari i energije, koji se

ciklički može obnavljati

c) među članovima hranidbenih lanaca vrijedi kvantitativni odnos izražen

brojčanim zakonom, na početku lanca ima najviše, a na kraju lanca najmanje
članova, međutim od tog pravila ima i odstupanja, tj. na početku lanca može
biti malo jedinki (šuma)
Tercijarni potrošači

Sekundarni potrošači

Primarni potrošači

Primarni proizvođači Saguaro kaktus

Slika 9. Hranidbeni lanac pustinje

Mesojedi drugog reda
tercijarni potrošači

Mesojedi prvog reda

sekundarni potrošači

Biljojedi
primarni potrošači

Primarni
proizvođači

Slika 10. Hranidbeni lanac tajge

http://www.ffst.hr/odsjeci/uciteljski/nastava/Prirodoslovlje/prirodoslovlje%202011_2012/11.%20Ekologija.pdf

Slika 11. Hranidbena mreža

hranidbeni lanci se često prikazuju u obliku hranidbenih ili ekoloških
piramida, prikazujući strukturu i tok svakog hranidbenog stupnja i svake
skupine organizama u hranidbenom lancu

hranidbene piramide možemo prikazati, kao broj organizama u hranidbenom

lancu, kao hranidbene strukture, kao protok energije ili promjenu biomase

hranidbene razine na višem mjestu u piramidi imaju manje članova veće

tjelesne težine, međutim od tog pravila ima i odstupanja, a to je da na kraju
hranidbenog lanca vršni predator može biti manji od prethodnog člana u
lancu (npr. afrički bivol i lav, jelen i vuk itd.)

najveću ukupnu biomasu imaju organizmi iz baze piramide, koji fotosintezom

stvaraju organsku tvar
• livada sa 10000 biljaka ukupne biomase 7500 grama fotosintezom
stvara organsku tvar, koja prehranjuje 100 poljskih miševa, čija je
ukupna masa 3000 grama, oni su izvor hrane za sekundarne
potrošače, za 10 lasica čija je težina 50 grama

• hranidbene piramide prikazuju protok energije

• ukupna energija prisutna na svakom višem hranidbenom stupnju

piramide manja je od energije, koja je nužna za životne funkcije
na prethodnom nižem hranidbenom stupnju
Tercijarni potrošači –
mesojedi drugog reda

Sekundarni potrošači –
mesojedi prvog reda

Primarni potrošači -
biljojedi

Primarni proizvođači

Slika 12. Hranidbena piramida

u svakom višem sloju piramide progresivno se smanjuje kemijska energija koju
su fotosintetski organizmi stvorili iz baze piramide

sunčevo svjetlo u iznosu od 264 x10,5 MJ pada na livadu površine 40000 m 2, biljke
akumuliraju 62,4 MJ, preživači (goveda) od toga za proizvodnju biomase iskoriste
6,03 MJ, čovjek iskoristi samo 34, 7 KJ
razlikujemo tri vrste hranidbenih lanaca :
a) predatorski hranidbeni lanac
b) parazitski hranidbeni lanac
c) saprofitski hranidbeni lanac
zakon veličinskih odnosa (mesojedi)
zakon brojnih odnosa

kvantitativni odnosi između članova hranidbenog lanca izražavaju se piramidom

brojeva, piramidom biomase i piramidom energije
piramida energije - količina energije koja u jedinici vremena protiče kroz
svaki trofički stupanj (predstavlja količinu stvorenih
organizama na svakom trofičkom stupnju u jedinici
vremena)

Slika 13. Piramida energije

 piramida brojeva - može znatno varirati zbog veličine početnih članova
(proizvođača) u različitim životnim zajednicama

4 miša
Tisuće
ličinki
kukaca

400
biljaka
1
drvo

http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=hranidbeni%20odnosi%20prirodna%20ravnote%C5%BEa%

Slika 14. Piramida brojeva

piramida biomase - pokazuje kvantitativne odnose, a ne pokazuje kojom se
brzinom organska tvar stvara i troši na pojedinom
trofičkom stupnju

Čovjek
50 kg

Svinja
500 kg Zooplankton
40 g

Kukuruz
5000 kg

Alge
400 g

Slika 15. Piramida biomase