SIGNALIZACIJA,

REGULACIJA I
UPRAVLJANJE

Koji organski sustav je odgovoran za brzu reakciju i sprječavanje

Zašto kada sevećih opečeš brzo
oštećenja kože?pomičeš ruku?
 ŽIVČANI SUSTAV

ULOGA:
• stvaranje i prenošenje informacije u obliku akcijskog
potencijala
• sinteza i oslobađanje kemijskih glasnika
• primanje i obrada podražaja

Koja je uloga živčanog sustava?

 ŽIVČANA STANICA
• razvila se iz prvih zajedničkih predaka žarnjaka, rebraša i
pravih bilateralno-simetričnih životinja
KRATKI OGRANCI (DENDRITI)

ŽIVČANO VLAKNO (AKSON)

TIJELO ŽIVČANE STANICE MIJELINSKA OVOJNICA

ZAVRŠNE NOŽICE

Po kojem obilježju se živčane stanice razlikuju od drugih stanica?

 TIPOVI ŽIVČANOG SUSTAVA

MREŽASTI ŽIVČANI SUSTAV VRPČASTI ŽIVČANI SUSTAV

-najprimitivniji -evolucijski napredak – vezan uz bilateralno kretanje
-mreža živčanih stanica -grupiranje osjetila u prednjem dijelu tijela
-žarnjaci (cefalizacija)
-prvi organizmi s vrpčastim sustavom – plošnjaci
 Koljeno: ŽARNJACI (Cnidaria)

ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA

• živčane stanice  u epidermi i gastrodermi
 povezane u oblik mreže

MREŽASTI ŽIVČANI SUSTAV

- podražaj se prenosi sporo i živčane stanice
na podražaj reagira čitavi organizam

OSJETNE STANICE

POLIP MEDUZA
 u epidermi, na  na rubu
lovkama i zvona
oko usnog otvora

 za ravnotežu, registraciju svjetlosnih i kemijskih podražaja

 Razred: PUŽEVI (Gastropoda)

ŽIVČANI SUSTAV

• središnji živčani sustav  nekoliko pari ganglija i četiri

uzdužne živčane vrpce

OSJETILA

 U KOŽI – mehanička i kemijska osjetila

 NA GLAVI – ticala i oči

 U STOPALU – statocisti
(osjetila za ravnotežu)

 UZ ŠKRGE ILI NA RUBU PLAŠTA-

kod vodenih puževa – osfardiji ( za njuh)
 Razred: GLAVONOŠCI (Cephalopoda)

ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA

 više pari ganglija sjedinjenih u  vrlo razvijene oči podsjećaju na

jedinstvenu moždanu masu oči kralježnjaka

MOTORIČKI OSJETILNI
ŽIVCI ŽIVCI

mozak

 pigmentne stanice u koži  stezanjem i

opuštanjem pod kontrolom živčanog sustava
omogućuju promjenu boje
 Razred: POJASNICI (Clitellata)

ŽIVČANI SUSTAV moždani

ganglij

• s leđna strane ispred • s trbušne strane –

usta – moždani ganglij podždrijelni ganglij

• povezani okoždrijelnim prstenom

podždrijelni
okoždrijelni ganglij
• u svakom kolutiću s trbušne strane jedan par ganglija
prsten
koji su međusobno povezani
 lijestvičasti živčani sustav
OSJETILA
• FOTORECEPTORI
• OSJETILA ZA DODIR

• po cijelom tijelu

• KEMORECEPTORI

• u blizini usta
 Razred: KUKCI (Insecta)

 unutarnji organi kukaca nalaze se u tjelesnoj šupljini

koju nazivamo miksocel

 hitinska kutikula ima unutarnje

izrasline na koje se vežu
poprečnoprugasti mišići

 GLASANJE KUKACA
unutarnje •
poprečnoprugasti mišići stridulacijski organi smješteni
izraline na
kutikuli na različitim dijelovima tijela
• ispuštanjem zraka iz prednjeg i
stražnjeg dijela probavila
 RIBE KOŠTUNJAČE (Osteichthyes)

ŽIVČANI SUSTAV
 mozak, leđna moždina i živci

OSJETILA
 osjet svjetlosti, mirisa, okusa, opipa i zvuka
VID NJUH
• oči nemaju kapke, rožnica je • dva nosna otvora
presvučena prozirnom opnom • u mirisnim jamicama – osjetne stanice za njuh
• dubokomorske ribe – teleskopske
oči i svjetlila OKUSNI PUPOLJCI
• u usnoj šupljini, na usnicama,
perajama i brčićima oko usta
ŽIVČANI SUSTAV

mirisni režnjevi

VELIKI
SREDNJI MOZAK
MOZAK
vidni režnjevi
MALI
MOZAK
PRODUŽENA
MOŽDINA

LEĐNA
MOŽDINA
10 pari leđno-moždinskih živaca
 Razred: GMAZOVI (Reptilia)

ŽIVČANI SUSTAV
• pojava sive moždane tvari koja još ne definira moždanu koru
odgovornu za kontrolu inteligentnog ponašanja
• unutrašnjost čini bijela moždana tvar
 Razred: PTICE (Aves)

ŽIVČANI SUSTAV
kontrolira ponašanje,
mirisni navigaciju, parenje,
režnjevi izgradnju gnijezda,
VELIKI dobro brigu za potomstvo
MOZAK razvijen vid
kontrolira
pokrete

optički
režanj
MALI
MOZAK

PRODUŽENA
MOŽDINA
LEĐNA
MOŽDINA
 Razred: SISAVCI (Mammalia)

ŽIVČANI SUSTAV

MOZAK LEĐNA MOŽDINA

živci

• razlika u naboranosti kore

velikog mozga (sive tvari)

povezana s povećanjem
stupnja inteligencije
 Razred: SISAVCI (Mammalia)

OSJETILA
• različito razvijena
 ovisno o životnoj sredini pojedine skupine sisavaca

• NJUH – osjetne stanice u nosnoj šupljini

• SLUH – vanjsko, srednje (čekić nakovanj i stremen), unutarnje uho

• KOŽA – dodir, toplina, hladnoća, bol

• OKUS – osjetne stanice na jeziku

• VID – ovisi o načinu života i životnoj

sredini

• EHOLOKACIJA – kod kitova, dupina,

šišmiša
- pomaže životinjama pri snalaženju u
prostoru
 EVOLUCIJA MOZGA
• sastoji se od prednjeg, srednjeg i stražnjeg mozga
• OSNOVNA ULOGA: stvoriti jasnu mentalnu sliku okoliša i prilagoditi
ponašanje u svrhu osiguranja opstanka
• kod čovjeka je razvijenije osjetilo vida, dok je smanjeno osjetilo njuha
• neurokorteks- razlikuje čovjeka od ostalih kralježnjaka, omogućuje
kompleksno promišljanje i govor
• razvoj mijelinske ovojnice-ubrzanje slanja impulsa
 ŽIVČANI SUSTAV SISAVACA I ČOVJEKA

PODJELA:
I. središnji dio (mozak i leđna moždina)
II. periferni dio (periferni živci i gangliji)
Osnovu živčanog sustava čine neuroni (živčane
stanice) koji primaju i provode signale i glija
stanice koje podupiru živčane stanice i stvaraju
ovojnice (mijelin).
Živčani sustav djeluje na dva različita načina:
a) voljni ili tjelesni živčani sustav – pod utjecajem naše volje
b) autonomni živčani sustav – nije pod utjecajem naše volje https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5a/Nervous_system_diagram_unlabeled.svg

Zašto je autonomni živčani sustav važan? Što bi se dogodilo da npr. srce nije pod utjecajem
Medium69, Jmarchn, CC BY-SA 4.0 <https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0>, via Wikimedia Commons

Navedi primjer voljnih pokreta i primjer gdje ne možemo kontrolirati rad pojedinog organa.
autonomnog živčanog sustava?
AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV
PARASIMPATIKUS I SIMPATIKUS
 BOLESTI ŽIVČANOG SUSTAVA

• neurodegenerativni poremećaji: Alzheimerova bolest, Parkinsonova

bolest, autizam
• mentalne bolesti: bipolarni poremećaj, shizofrenija

Istraži više o bolestima živčanog sustava na e-sferi. Napravi kratko izlaganje

o bolesti živčanog sustava po odabiru te prezentiraj razredu naučeno.
 Ponovimo…

Osmisli tri pitanja vezana uz živčani sustav. Zapiši ih na

papirić i pitanja razmijeni s učenikom iz klupe. Odgovori na
dobivena pitanja te papirić ostavi na stolu nastavnika/ce pri
izlasku iz učionice.