You are on page 1of 23

6

PROMJENA BRZINA
RUKOVANJE MJENJAČEM

Neutralan položaj
Rukovanje ručicom mjenjača
Upotreba brzina u vožnji
Kočenje motorom
Promjena u nižu brzinu

39
Neutralni položaj-ler

Neutralni položaj ručice


mjenjača je kad nijedna
brzina nije uključena.
Kad se ručica mjenjača stavi
u neutralan položaj, motor
se pokreće bez okretanja
kotača.
Iz ovog razloga, potrebno je
provjeriti je li mjenjač u
neutralnom položaju prije
pokretanja motora, odnosno
prije puštanja spojke.

Provjeru položaja ručice,


obavite tako da gurnete ručicu
poluge mjenjača ulijevo i
udesno, kako bi osjetili
stiskanje opruge.

40
Rukovanje ručicom mjenjača-promjena brzina

Sva se ova rukovanja čine kada je spojka u isključenom položaju.

Promjena u veću brzinu

A1:iz neutralnog položaja u


prvu
 stavite ruku (otvorenu
prema lijevo) na desnu
stranu ručice mjenjača,
 pritisnite ručicu prema
bedru (stisnite oprugu
derappel),
 gurnite ručicu prema
naprijed.

A2: Iz prve u drugu


 povucite ručicu prema
nazad nastavljajući je
pritiskati prema lijevo, ruka
ostaje otvorena prema
strani bedra, bez prekida u
jednom postupku.

41
A3: Iz druge u treću
 stavite ruku ploštimice na
ručicu i podignite ju bez
vođenja u desno ili lijevo.
Opruga derappel je ta
koja upravlja mjenjačem.
Izbacite iz 2., pustite da
se ručica sama
pozicionira i lagano ju
gurnite u 3.

Kako biste bolje razumjeli, ubacite u 3. samo s jednim prstom i


promatrajte rad opruge.
Ako ručica zapne, to je zbog toga što ruka ne dopušta djelovanje
opruge.

A4:iz treće u četvrtu

 vucite prema dolje i


ravno s rukom koja je
uvijek ploštimice na
ručici, u jednom
postupku.

Uvije kada mijenjate iz prve


u drugu, iz treće u četvrtu i
obratno ručicu mjenjača
gurajte u kontinuitetu bez
prekida ravno.

Posebno radite s ručnim zglobom, lakat ostaje skoro nepomičan, zbog


boljeg osjećaja.
A5: iz četvrte u petu
Za promjenu iz 4 . u 5. brzinu postoje dvije mogućnosti:

42
 stavite ruku tako da je
dlanom otvorena prema
suputniku, pritisnite
mjenjač izravno u desno
i vodite ga prema petoj
brzini potpuno
izbjegavajući ler.

SLIKA - MOGUĆI RASPORED BRZINA -OPEL - RENO-GOLF

 gurnite mjenjač s rukom koja je ploštimice na njemu do točke


neutralnog položaja,
 stisnite oprugu derappel s palcem prema desno,
 završite gurajući do pete brzine.

Promjena u nižu brzinu

B1: iz pete u četvrtu

43
Ponovo opruga derappel vodi
mjenjač.
 stavite ruku ploštimice na
ručicu i vucite prema natrag,
radite ručnim zglobom (bez
pomicanja lakta).

Nikad ne treba voditi mjenjač prema lijevo jer jedno ubacivanje brzina
unatrag u sekundi može oštetiti mjenjač.

B2: iz četvrte u treću

 smjestite ruku ploštimice


na ručicu mjenjača
 gurnite prema naprijed
bez vođenja u lijevo ili
desno

B3:iz treće u drugu

Za promjenu iz treće u drugu brzinu, postoje dvije mogućnosti:

44
 vodite u lijevo, ruka je
otvorena prema bedru,
vucite prema nazad,
potpuno izbjegavajući ler

 izbacite iz treće brzine,


 stisnite oprugu derappel u
lijevo,
 ubacite u drugu brzinu bez
prekidanja.

B4:iz druge u prvu

 izbacite iz druge brzine,


 zadržite ručicu ulijevo,
opruga se stisne,
 nježno ubacite u prvu
brzinu.

Ukratko:

 kod upotrebe prve i


druge brzine, ručica
45
mjenjača se vodi rukom
otvorenom prema lijevo

Mijenjanje brzina: iz više u nižu - kočenje, usporavanje


mijenjanje s pritisnutom K i S istodobno

 kod upotrebe treće i


četvrte brzine, ručica
mjenjača se ne vodi,
ruka ostaje ploštimice na
ručici mjenjača

 kod upotrebe pete


brzine, ručica se vodi u
desno da bi se ubacilo u
petu, nikad se ne vodi da
bi se ubacilo unatrag u
četvrtu

Potrebna je određena vještina za brzo podizanje i spuštanje brzina


bez gledanja ručice mjenjača i bez zabuna.

Prilagodba brzine u vožnji

Povećanje brzine
Ubacite u prvu brzinu, dodajte gas i krenite.

46
Prije nego što motor počne "brundati", odnosno prije nego što postigne
svoj maksimum, treba ubaciti u drugu:

 dajte gas (peta stopala


ostaje na podu)
 stisnite papučicu spojke do kraja (odlučno)
 ubacite u drugu brzinu

 polako otpuštajte
papučicu spojke
označavajući
usporavanje u zoni
klizanja

 ponovno dodajte gas

Prebacivanje u više brzine


se obavlja na isti način.
KADA MIJENJATI BRZINE - napisati
Nekoliko savjeta:

 dobro slušajte zvuk motora


Pratite brzinu na brzinomjeru,
odnosno broj okretaja motora. Prije
nego dođe do svog maksimuma
prebacite u višu brzinu.
 poštujte položaje ruku na ručici
mjenjača bez da ga gledate

Cilj je da se prebacivanje obavlja


automatski, a da se gleda prostor
ispred vozila.
Štoviše, ako se gleda mjenjač, ne
gleda se cesta!

Preporučeno mijenjanje brzina

47
Ekonomično korištenje

Staviti u funkciju broj okretaja motora

ili zvuk motora (u drugoj fazi)

 zona pod-režima: motor se okreće presporo, "grebe"

Maksimalno korištenje
(Primjer: ubacivanje na autocestu)

 Zona nad-režima: motor se prebrzo okreće,"brunda"

Kočenje motorom

48
Kada otpustite papučicu
gasa motor postane otporan
i koči automobil. Tada
preuzima ulogu usporivača.
On je često priključen na
glavnu kočnicu radi boljeg
kočenja. Koristeći kočenje
motorom izbjegavate
prijevremeno trošenje
pločica kočnice.

Korištenje kočenja motorom je naročito efikasno kod promjene


iz više u nižu brzinu (npr. iz treće u drugu).

Treba znati da što je brzina niža to je usporavanje jače.

Primjer: na nizbrdicama treba maksimalno koristiti kočenje motorom, u


protivnom se kočnice mogu pregrijati i prestati kočiti!

Promjena iz više u nižu brzinu

49
Da bi prebacili u nižu brzinu
u boljim uvjetima,
određujemo jačinu kočenja
poštujući raspon upotrebe
brzine:
Primjer: vozimo 60 km/h u
trećoj i želimo se zaustaviti.
Brzina je prevelika da bi
ubacili u drugu budući da
raspon uporabe te brzine
završava kod 45 km/h.

Treba dakle kočiti da bi izgubili


minimalno 15 km/h, što više 30 km/h
da bi se našli u sredini raspona
upotrebe druge brzine. Postepeno
ćemo dakle prebaciti u nižu brzinu,
bez previše "brundanja" motora.
Nasuprot tome ,ako vozimo 30 km/h,
u trećoj, nije potrebno kočiti za
prebacivanje u drugu.

Kod prebacivanja u nižu brzinu bolje je da slušate motor, nego da si


pomažete s brzinomjerom.

Dobro kočenje (jednolično)


Loše kočenje (na mahove, isprekidano)

Treba uvijek kočiti u kontinuitetu, ne na mahove, a peta mora bit dobro


priljubljena uz pod.
 pustite papučicu gasa  dozirajte kočenje u

50
kontinuitetu, ovisno o brzini

51
napisati sve za kočenje

opisati intenzivno kočenje

s 50 stranice

52
 stisnite papučicu spojke
bez da pustite kočnicu
 ubacite u nižu brzinu

 otpuštajte papučicu spojke u zoni


klizanja
 kad je popuštanje dovoljno,
dignite nogu s kočnice, odnosno
nastavite pritiskati kočnicu ako se
želite zaustaviti

53
Savjeti i određivanje udaljenosti

Nekoliko savjeta za izbor brzina.


Krećite uvijek u prvoj.
Zaustavljajte se u drugoj kod
znaka stop (obvezno
zaustavljanje), na crvenom svjetlu,
uzduž nogostupa.
Skrećite za 90 stupnjeva u drugoj.
Čim se motor počne mučiti,
"krčati", ubacite u nižu brzinu bez
kočenja (npr. 30km/h u trećoj).

Određivanje udaljenosti za
mijenjanje brzina.

Određivanja udaljenosti su jednaka


bilo da se pristupa kružnom toku,
crvenom svjetlu ili skreće (za 90
stupnjeva)

-otpuštajte spojku (kočenje motorom)

-15/25m-prebacivanje iz treće u drugu brzinu

-50m

uvažiti mekano kočenje kočnicom

-otpuštajte spojku (kočenje motorom)


-80/100m (prebacivanje iz 4. u 3. brzinu)

54
Vježbe

Krenite, povećajte brzinu do četvrte kod 70-80 km/h za bolje


uvježbavanje kočenja.
Vratite u treću, zatim u drugu i zaustavite vozilo na unaprijed odabranoj
udaljenosti (čekajte zadnjih 80 metara)

Ako motor "brunda" za vrijeme ubacivanja u niže brzine, to je zato što:


 kočnica koja nije dovoljna (prevelika brzina, raspon upotrebe) ili se
koči na mahove,
 prebrzo otpuštanje spojke (dobro usporiti u zoni klizanja),
 to dvoje može biti istodobno.

Savjetujemo vam da između


svake brzine podignete nogu
sa spojke i da ju smjestite
lijevo na potporanj
blatobrana prednjeg kotača.
Ipak, može se tolerirati da
ostane na papučici jedino
između prve i druge brzine.

Ako je noga iznad papučice


postoji opasnost prilikom brzih
intervencija na kočnicu, jer je
prvi refleks da se pritisne
papučica spojke.
To produžuje zaustavni put.

55
7

GLEDANJE IZ AUTOMOBILA

Gledanje pri vožnji ravno


Gledanje pri skretanju udesno
Gledanje pri skretanje ulijevo
Uzroci grešaka

56
Gledanje pri vožnji ravno

Na ravnoj cesti, u zavoju, kod skretanja gledamo bez fiksiranja, dosta


daleko ispred. (koliko i kako, što ovisi o brzini)

Ne smije se gledati točno ispred haube ili u ono što želimo izbjeći
(nogostup, drugo vozilo, ...).

Pogled je poput "nišana", automobil se usmjerava prema mjestu gdje


vam je uperen pogled.

Vožnja ravno je automatski vođena pogledom. Greške pozicioniranja


pogleda su najčešće kod skretanja i zavoja jer je vozač početnik jako
sklon fiksirati pločnik ili rub ceste. Zaboravlja gledati svoje poravnanje s
obzirom na pravac kretanja.
Često ne drže sredinu prometne trake, već bježe s lijeve na desnu
stranu i obratno.

57
Gledanje pri skretanju
Skretanje udesno pod pravim kutom

Za pravilno i sigurno skretanje udesno učinite slijedeće:


1. uočite kut ceste u koju želite skrenuti,
2. čekajte da hauba prijeđe kut nogostupa (u protivnom će se zadnji
kotači popeti na nogostup),
3. gledajte u daljinu.
Pazite - širina prometne trake uvjetuje zauzimanje položaja

Skretanje udesno pod zaobljenim kutom

Za pravilno i sigurno skretanje udesno pod zaobljenim kutom, učinite


slijedeće:
1. uočite kut nogostupa,
2. pređite kut nogostupa,
3. gledajte u daljinu.
Pazite na - luk i način skretanja

58
Gledanje pri skretanju ulijevo

1. provjerite dolazi li vozilo iz


suprotnog smjera,
2. tražite pogledom sredinu
kolnika,
3.kad prednji kraj automobila
dođe u središte raskrižja,
okrenite upravljač ulijevo,
4. gledajte što dalje ispred, i
ako ima vozila iz
suprotnog smjera skreću
ulijevo, skrećite i vi
istodobno, gledajući pri
tom namjere vozila iza
(ako žele voziti ravno ili
skretati udesno).

59
Uzroci tipičnih grešaka

Vozač dolazi prebrzo ili pušta kočnicu kod skretanja, ili nije dovoljno
smanjio brzinu vožnje.

Vozač fiksira nogostup A na izlazu


iz zavoja, umjesto da gleda
početak ceste.

60
Uzroci tipičnih grešaka

Umjesto da pričeka da vidi sredinu ceste i da obiđe zamišljeno središte


raskrižja, vozač gleda kut nogostupa 2 i obilazi ga.

Vozač previše dugo fiksira


pogledom na kut nogostupa 1,
umjesto da gleda daleko na
cestu.

61

You might also like