to je to tehnika vonje? Tehnika vonje je nain na koji upravljamo vozilom.

Predstavlja nae ukupne sposobnosti upravljanja vozilom te znanje i razumijevanje temeljnih koncepata automoto svijeta, kao to su: prianjanje, ubrzanje ili akceleracija, usporenje ili deceleracija, tehnike upravljanja, tehnike koenja, izmjena teita vozila, Vozei automobil sa 50% njegovog potencijala moete (uz manji rizik) naglo koiti, ubrzavati i skretati. Na ovakvo ponaanje moete zaboraviti ukoliko planirate voz iti brzo. Greku ete napraviti samo jednom! Kod brze vonje najvanije tehnike su: njeni pokreti upravljaem, glatke i precizne izmjene stupnjeva prijenosa, izbjegavanje neeljenih prijenosa teita vozila, jednoliko ubrzanje, te progresivno koenje. Dakle, klju uspjeha je u njenim, jednolikim/progresivnim pokretima! Nagli (agresivni) pokreti se trebaju izbjegavati jer agresivna vonja znai i rizinija vonja! Osim toga takvom vonjom se bre troe potroni dijelovi vozila te se troi znatno vie goriva, a na cilj se stigne sporije od strateke (defenzivne) vonje, ili se uope ne stigne! U ovom lanku emo obraditi sljedee teme: Upravljanje Koenje i ubrzanje Izmjenu brzina Promjene teita Usklaivanje broja okretaja

Upravljanje:
Stariji vozai vole poloaj ruku koji odgovara kazaljkama sata 10 2. to je sasvim u redu za starija vozila. Kod novijih vozila, prilikom aktivacije zranog jastuka, palci vozaa u ovom poloaju se nalaze direktno na udaru mehanizma zranog jastuka. Primarno zbog ovog razloga savjetuje se poloaj 9-3. Na trkakoj stazi, poloaj 9-2 daje dovoljno prostora za savladavanje prilino otrog zavoja. Prilikom savladavanja zavoja izbjegavajte naglo uletavanje u zavoj. inite to laganim, progresivnim pokretom upravljaa na nain da se teite pomakne izvan automobila progresivno. Izbjegavajte koenje i naglo ubrzanje na poetku zavoja (i tokom ako je mogue) jer su ovo najkritinije toke, u kojima je najvjerojatnije da e doi do preupravljanja, odnosno podupravljanja vozila.

Pogledajte takoer i detaljno obraenu temu pravilan poloaj za upravljaem.

Koenje i ubrzanje:
Koiti moete puno bre nego li ubrzavati, stoga su sile koenja mnogo vee te je vea i mogunost gubitka kontrole nad vozilom. Koiti treba glatko, nikako ne sjesti na konicu, dakle tajna je u progresivnom koenju. Time se izbjegava neeljena promjena teita koja uzrokuje nestabilnost vozila. Ubrzavati treba jednako tako, progresivnim doziranjem gasa. Pretjerano doziranje gasa e rezultirati proklizavanjem pogonskih kotaa, a to znai i sporiji start!

Pogledajte takoer i detaljno obraenu temu - koenje.

Mijenjanje brzina:

Kod mijenjanja brzina bitno je izbjegavati nagle promjene teita vozila. Primjer mijenjanja u niu brzinu: vozite u treoj brzini do oko 3500 okretaja. Prebacite u drugu i otpustite spojku umjereno brzo. Osjetit e se nagla promjena teita automobila ka naprijed. U ekstremnim situacijama (npr. nepovoljni vremenski uvjeti) moe doi i do blokiranja pogonskih kotaa. Kako bi izbjegli neeljenu promjenu teita (nestabilnost) koristite tehniku usklai vanja broja okretaja, o kojoj e biti rijei malo poslije. Nikada ne mijenjajte brzinu unutar zavoja. Prije zavoja se pripremite kako biste uspjeno proli kroz isti, te ostvarili eljeno ubrzanje na izlasku.

Pogledajte takoer i detaljno obraenu temu - mijenjanje brzina.

Teite automobila:
Promjena teita automobila je esto nepoeljna i treba je izbjegavati zbog toga to remeti stabilnost samog vozila, te time poveava mogunost gubitka kontrole. Iznimno je bitno izbjegavati nagle pokrete upravljaa, pogotovo kod velikih brzina. Promjenu teita automobila moete iskoristiti i u svoju korist. Prilazei zavoju podignite nogu s gasa tako da se lagano osjeti prijenos teita naprijed. Ovo e vjerojatno poveati prianjanje prednjih kotaa, omoguiti bolje savladavanje zavoja, te smanjiti mogunost podupravljanja.

Pogledajte takoer i detaljno obraenu temu - promjena teita automobila.

Usklaivanje broja okretaja:

Ova tehnika pridonosi ugodnijoj vonji prilikom prebacivanja u niu brzinu, ovo se radi kako bi se ostvarilo koenje motorom. Dobar primjer se nalazi u dijelu iznad Mijenjanje brzina. Prilikom mijenjanja u niu brzinu, pritisne se spojka, te se odabere eljena brzina. Zatim se dozira gas (za ovo je potreban osjeaj koji se dobije praksom) i polagano se otputa spojka. Usklaivanje broja okretaja je tehnika koja se koristi prilikom prebacivanja u nii stupanj prijenosa tijekom usporenja i/ili koenja. Pravilnom primjenom ove tehnike se mogu njeno mijenjati brzine, bez naglih promjena teita vozila i udaraca. Osim toga, usklaivanjem broja okretaja se sprjeava koenje motorom, to u ekstremnim sluajevima (u zavoju) moe rezultirati blokiranjem kotaa uslijed nagle promjene teita vozila.

Postupak usklaivanja broja okretaja

Ubrzajte i odrite stalnu brzinu u treem stupnju prijenosa na 3500 rpm, koite dok brzina motora ne bude prikladna za ubacivanje u nii stupanj prijenosa, pritisnite spojku i prebacite ruicu mjenjaa u (2.) nii stupanj prijenosa, (!) kada bi sad pustili spojku osjetio bi se prijenos teita vozila u naprijed. Ovo se dogodi zbog toga to je brzina motora opala nakon pritiska na spojku, te se sada naglo povea nakon ponovnog putanja spojke. Umjesto da pustite spojku napravite sljedee; dozirajte gas kako biste poveali broj okretaja, otpustite spojku. Ukoliko je izvedeno pravilno nee se osjetiti trzaj.

Nije bitno savreno precizno dozirati gas i poveati broj okretaja. I malim poveanjem broja okretaja osjetit ete razliku, jer bolje je i malo poveanje broja okretaja nego nikakvo. S iskustvom ete posta ti precizniji.

Pravilno sjedenje u automobilu

Napisao: Tomislav Seser - 29. Prosinac 2011.Komentiraj (0)Komentari

Uvod
Pravilan poloaj za upravljaem vozila je veoma bitan faktor koji utjee na sigurnost u vonji. Pravilnim poloajem za upravljaem umanjujete vrijeme reakcije u opasnim situacijama, sprjeavate nastanak ozljeda koje nastanu zbog nepravilnog sjedenja (jako velik je popis ovih ozljeda), te se ugodnije voziti s vama zbog bolje kontrole (manje naglih pokreta). U ovom tekstu emo govoriti o: 1. Pravilan poloaj za upravljaem, 2. utjecaj poloaja sjedenja na sigurnost, 3. posljedice nepravilnog sjedenja.

1. Pravilan poloaj za upravljaem

Pravilna pozicija sjedala:

- Sjedalo treba biti na takvoj udaljenosti da nemate mogunost ispruiti noge do kraja. Dakle, podesite udaljenost tako da koljeno bude savijeno i nakon pritiska spojke do kraja. Objanjenje: U sluaju opasnosti refleksno ete se oduprijeti nogama od naslona za nogu ili od

papuice konice i slino. Ukoliko u takvoj situaciji moete ispruiti nogu do kraja sav udarac e se prenijeti na kukove. Uzevi u obzir da pri frontalnom sudaru od samo 50km/h prosjena osoba ima teinu preko 5000 kg, jasno je da postoji opasnost od loma kukova, a radi se samo o brzini od 50km/h! Nadalje, kada su noge ispruene centar mase je dalje od tijela, stoga vam je potrebno vie snage i vremena da biste pomaknuli nogu. to su noge blie to je brzina pomicanja noge sa gasa na konicu vea. Takoer ukoliko moete ispruiti nogu, postoji i poveana opasnost da e Vam noga jednostavnoskliznuti s papuice.
- Naslonja ne smije biti previe zalegnut, a pravilan (siguran) poloaj je taka v u kojem se ruke ne mogu ispruiti do kraja, odnosno u kojem se zglob ruke postavi na vrh volana uz blagi luk u laktu. Objanjenje: Kao i kod ispruenih nogu, tako se i ovdje u sluaju opasnosti ovjek refleksno opire

rukama o volan. Ako ruke moete skroz ispruiti sav udarac e se prenijeti na ramena te esto slijedi lom istih (ramena, kao i gotovo svaki drugi dio tijela, jednostavno ne mogu podnijeti tolika optereenja).

Nadalje, ako su ruke skroz ispruene 30% ete sporije zakrenuti upravlja. Ukoliko kod zanoenja vozila zakasnite samo stotinku sekunde vie neete biti u mogunosti povratiti kontrolu nad vozilom. (Ispruite skroz ruke ispred sebe i zakrenite u jednom smjeru to bre moete, kao da drite upravlja. Sada to isto ponovite sa rukama blizu tijela. to primjeujete?).
- Naslon za glavu mora biti podeen da podupire glavu, i da je koji centimetar iznad glave. Objanjenje: Ukoliko iza glave nema naslona za glavu sigurno e doi do ozbiljnih ozljeda i pri

benignom sudaru. Bez naslona za glavu, a ako Vas netko udari sa stranje strane vozila, glava e trznuti unatrag to e rezultirati puknuem vratne kraljenice i pri vrlo malim brzinama. U sluaju opasnosti refleksno ete se oduprijeti i nogama i rukama, zbog ega ete se malo izdignuti iz sjedala, stoga je bitno da naslon za glavu bude malo iznad glave pri normalnom sjedenju.

Pravilno rukovanje upravljaem:

- Obje ruke uvijek kada je mogue trebaju biti na upravljau. - Pravilan poloaj ruku odgovara kazaljkama sata: 9 -3 h (slika desno). - Tijekom okretanja upravljaa ruke ne smiju udarati o koljena. Ovo se obino ispravi podeavanjem upravljaa, a ako se nema takva mogunost treba podesiti visinu sjedala. - Prilikom nailaska na zavoj, obavezna je korekcija kako bi se zavoj savladao bez isprepletanja ruku, odnosno bez potrebe za putanjem upravljaa s jednom rukom.

2. Utjecaj poloaja sjedenja na sigurnost

Ve smo naveli opasne posljedice koje nastaju kao rezultat nepravilnog sjedenja za upravljaem automobila. Ovdje emo ih samo nabrojati: 1. Povean rizik od ozljeda i pri benignim sudarima, 2. 30% vie vremena potrebno za rekaciju nakon uoene opasnosti, 3. Gubitak kontrole uslijed nepravilnog sjedenja.

3. Ozljede koje nastaju nepravilnim sjedenjem

Ozljede kukova su esto posljedica sudara, a nastaju uslijed nepravilnog sjedenja. Ove ozlijede spadaju u teke tjelesne ozlijede, a oporavak o istih je dugotrajan i rijetko potpun. Starenjem ove ozlijede se vraaju u obliku boli i smanjenju pokretljivosti. Velik broj osoba koje su pretrpjele ove ozljede kau da bol nikada ne prestane, sve do zamjene kukova umjetnima! Ukoliko doivite ovakvu nesreu obavezno se konzultirajte sa lijenikom o moguim implikacijama, te eventualnoj operaciji nakon odreenog vremena (ukoliko oporavak ne bude zadovoljavajui). Nakon konzultacije prouite vae zdravstveno osiguranje, po potrebi uplaujte dodatno osiguranje kako se nebiste morali brinuti o trokovima operativnog zahvata ili dodatnog lijeenja.

Ozlijede vrata su esta vrsta ozljeda u automobilskim nesreama. Najee ozljede su deformacija (neck strain) koja nastaje uslijed naglog trzaja glave, ozljeda zatiljnog ivca (Cervical Radiculopathy / pinched nerve) to za posljedicu ima slabost u rukama i miiima, bol u vratu uslijed ozlijede vratnog diska (Herniated Disc) to rezultira isputanjem kemikalije koja nadrauje ivac te na taj nain uzrokuje bol, itd..

Ozljede lica, mogu nastati od gotovo bilo ega udarac u upravlja, kontrolnu plou, staklo, itd.. Ovakve ozlijede su uglavnom rezultat ne koritenja sigurnosnog pojasa!

Nadam se da ete ozbiljno shvatiti stvari koje ste nauili iz ovog lanka, one e Vam pomoi da izbjegnete tee ozlijede pri relativno bezazlenim brzinama. Ono to sada trebate napraviti je podesiti vae vozilo prema uputama iz ovog lanka i tako ostati sjediti 15 dana. Nakon tog perioda prilagodbe izgledat e Vam da oduvijek tako sjedite, bit e Vam sasvim svejedno, a bit ete puno sigurniji!

Prianjanje
Napisao: Tomislav Seser - 27. Prosinac 2011.Komentiraj (0)Komentari

Prianjanje je rezultat djelovanja adhezijskih sila i sile trenja. Te sile se javljaju izmeu kontaktne povrine pneumatika vozila i povrine po kojoj se vozilo kree. Prianjanje (trenje) omoguuje vozilu da ubrzava, usporava i skree. Bitno je znati da prianjanje nije konstantna veliina ve ovisi o mnogo faktora. Sposobnost prianjanja vozila uvelike ovisi i o teini koja djeluje na kotae. Poveanjem teine poveaje se i sila trenja, i obratno.

Kada se govori o kontaktnoj povrini, vano je uoiti da je ona relativno mala (slika lijevo). Imajte na umu da ta mala povrina ima ograniene sposobnosti prianjanja. Sile koje djeluju na tom malom dijelu pneumatika (adhezijske sile) su ujedno i limit Vaeg vozila! Na kontaktnoj povrini pneumatika djeluju poprene (bone) i aksijalne (uzdune) sile. Poprene sile na kota djeluju prilikom skretanja, dok aksijalne sile djeluju prilikom ubrzanja, odnosno usporenja vozila. Poanta je sljedea: ako koristite svo dostupno prianjanje za koenje (aksijalne sile), nemate ih dovoljno za upravljanje, i obrnuto. Izbjegavajte koenje ili doziranje gasa u zavoju jer je tada najvea opasnost od podupravljanja vozila.

Sile prianjanja
Ako ste poetnik na cesti ili poetnik na stazi, najbolji nain za ovladavanje ovim silama i stjecanje iskustva je vjebajui odvojeno situacije koje rezultiraju velikim poprenim, te odvojeno situacije koje rezultiraju velikim aksijalnim silama na pneumaticima. Tako prilikom intenzivnog koenja smanjite na najmanju moguu mjeru okretanje upravljaa, i obrnuto (nemojte naglo koiti prilikom skretanja). Ovo e smanjiti zahtjeve koji se stavljaju na pneumatike, te osigurati dovoljnu koliinu dostupnih sila prianjanja.

Profesionalni vozai na stazi esto kombiniraju ove sile, najee kod tehnike koenja tijekom savladavanja zavoja (trail braking). Kod ove tehnike, veliki se zahtjevi postavljaju na pneumatike, te je veoma vano voziti glatko (njeno) pri veim brzinama. I najmanja nagla korekcija upravljaa ili nespretna promjena brzine moe uzrokovati gubitak prianjanja. Dobri vozai znaju balansirati ove dvije sile (sile koenja i upravljanja).

Poveanje sposobnosti prianjanja vozila

Dramatina poveanja ili smanjenja prianjanja ima upravo tehnika vonje, tj. pokreti upravljaem, doziranje gasa, koenje, i slino.. Najbri vozai su esto upravo oni koji imaju najbolju tehniku (glatkou) upravljanja vozilom. Sposobnost prianjanja na vaem vozilu moete lako poveati i koristei sportske gume koje se rade od mekih materijala (specijalna guma). Bitno je napomenuti da se takve gume troe bre od obinih. Prianjanje se moe poveati i postavljanjem npr. spojlera, koji poveavaju aerodinamini pritisak na vozilo pri veim brzinama. Kod postavljanja takvih spojlera (ne ukrasnih) valja provjeriti da li Vae vozilo to moe podnijeti, te treba li pojaati neke kljune dijelove karoserije.

Prianjanje u (ne)povoljnim uvjetima na kolniku

Bitno je zapamtiti da pneumatici ine samo 50% jednadbe kada je rije o prianjanju. Ostalih 50% odlazi na povrinu po kojoj se kreete. Velika je razlika u sposobnosti prianjanja vozila kod suhog i kod vlanog vremena. Prianjanje ovisi i o vrsti asfalta. Stoga svoju vonju uvijek prilagodite stanju i vrsti kolnika, te vremenskim (ne)prilikama.

Preupravljanje zanoenje stranjeg dijela vozila

Napisao: Tomislav Seser - 28. Prosinac 2011.Komentiraj (0)Komentari

Preupravljanje je stanje u kojem stranji kraj vozila nije pod kontrolom. Ovakvo stanje vozila nije esta pojava, daleko ee se dogodi podupravljanje vozilom. Preupravljanje je karakteristino za vozila sa pogonom na stranjim kotaima. Preupravljanje je rezultat postizanja maksimalnih sila prianjanja (trenje / adhezijske sile izmeu pneumatika i podloge) koje mogu ostvariti stranji pneumatici. U ovom lanku emo saznati to uzrokuje preupravljanje u kojim situacijama je velika mogunost preupravljanja, te kako pravilno reagirati i kako ispraviti zanoenje stranjeg kraja vozila.

Faktori koji utjeu na preupravljanje

Postoji mnogo uzroka preupravljanja vozila. Podijeliti emo ih na aktivne (nastaju upravljanjem) i pasivne (postoje kao rezultat odreenih svojstava vozila) uzroke.

Aktivni uzroci preupravljanja su: Promjena teita vozila (prebrz ulazak u zavoj) Doziranje gasa (nagla ubrzanja u zavoju, prerano ili agresivno doziranje gasa odnosi se uglavnom na vozila sa stranjim pogonskim kotaima) Koenje (unutar ili tijekom savladavanja zavoja) Upravljanje (pogreni pokreti upravljaem) Prestanak doziranja gasa u zavoju Pasivni uzroci preupravljanja su: Raspodjela teine (bilo kakav oblik neravnotee vozila) Ovjes i asija vozila Tip, materijal i tlak pneumatika Postavke motora/vozila

Prepoznavanje (simptomi) preupravljanja vozilom

Vrlo malo je vjerojatno da ete doi u situaciju preupravljanja, tj. proklizavanja stranjih kotaa. Takvo to se dogaa pri veim brzinama gdje se vozilom upravlja na samim granicama sposobnosti prianjanja vozila, ili u nepovoljnim uvjetima na kolniku (snijeg, led, ulje, itd.). Preupravljanje se dogodilo ukoliko stranji dio vozila postane nestabilan, tada se osjeti kao da je stranji dio vozila odjednom laki. Ovo e rezultirati okretanjem vozila prema unutarnjem rubu zavoja.

Ispravljanje preupravljanja vozilom (povratak kontrole)

Bez obzira kako je dolo do preupravljanja uvijek se mora primijeniti counter steering tehnika ili tehnika suprotnog okreta upravljaa (okretanje upravljaa u smjeru zanoenja). Kod odreenih situacija mogu se poduzeti i dodatne mjere, ali u tom je sluaju jako bitno poznavati (uzeti u obzir) uzrok preupravljanja vozila. Counter steering tehnika Najbitnije je okrenuti kotae upravo ovoliko koliko je to prikazano na sljedeoj slici. Ukoliko se okrenu premalo velika je mogunost nekontroliranog okretanja vozila. Okrenete li ih previe, automobil e se pre-ispraviti to e rezultirati zanoenjem u suprotnu stranu. Ovom se tehnikom moe ovladati relativno brzo uz pravilnu vjebu. Ova tehnika mora postati instinkt ukoliko vozite automobil sa pogonom na stranjim kotaima!

Ispravan pokret upravljaa je nuan neposredno nakon preupravljanja, u suprotnom vozilo e vjerojatno doi u poloaj gdje ga je teko kontrolirati. Takoer je jako bitno, jednom kada se automobil pone vraati u eljenu putanju, popustiti (vratiti) upravlja u prvobitan poloaj. Ukoliko se to ne napravi, imat e se preupravljanje u suprotnome smjeru.

Kako bismo izbjegli ili smanjili mogunost preupravljanja u odreenim situacijama obratite panju na sljedee karakteristine sluajeve: 1. Prebrz ulazak u zavoj Prebrzim ulaskom u zavoj namjerno izazivate nevolju. Preupravljanjem neete najbre savladati zavoj, ali u svakom sluaju je ovo jedan od zabavnijih naina savladavanja zavoja (ako se zabavljate na stazi, naravno). Ako ste u zavoj uli prebrzo, svaka korekcija putanje treba biti iznimno njena, kao i promjena u doziranju gasa. Ako ste na stazi, u poetku zavoj pokuajte savladati takvom brzinom s kojom ste sigurni da nee remetiti stabilnost vozila i ugroziti prianjanje. Nakon toga, kako dobijate na iskustvu, svaki sljedei put postupno poveavajte brzinu. Ne budite nepromiljeni, ne precjenjujte vlastite sposobnosti. Upravo zbog ovoga veina nesrea (izletavanja sa staze) se dogodi u prvih nekoliko krugova, ili u prvih nekoliko mjeseci vozakog staa!

2. Ubrzanje unutar zavoja (prerano ili previe agresivno) Remeenje prianjanja na stranjim kotaima je karakteristino za snanija vozila, stoga ako Vam se to dogodi budite malo njeniji i manje agresivni prilikom doziranja gasa. Proklizavanjem (lajfanjem) stranjih kotaa snaga motora se ne prenosi na cestu, stoga to nije korisno u nikojem pogledu. Kako biste ovo ispravili dovoljno je lagano popustiti papuicu gasa.

3. Koenje u zavoju Intuitivno je jasno da koenje u zavoju nije ba najpametnija ideja. Zapravo, koenje u zavoju se izbjegava u gotovo svim situacijama. ak i ukoliko ispred Vas izleti divlja ivotinja, bolje je zaobiiprepreku, negoli naglo koiti.

Ako se pak koi u zavoju, onda to treba biti izrazito kontrolirano i progresivno. Ukoliko takvim koenjem uzrokujete preupravljaje, najbolji nain da se to ispravi je njeno ali brzo (progresivno) poputanje konice.

4. Prestanak doziranja gasa u zavoju U ekstremnim sluajevima, a vjerojatnije kod sportskih automobila sa prednjim pogonom, preupravljanje se moe dogoditi uslijed naglog prestanka doziranja gasa. Naime, prilikom prestanka doziranja gasa dolazi do promjene teita vozila prema naprijed. Time se povea prianjanje prednjih kotaa, a istovremeno smanji prianjanje stranjih kotaa, to moe dovesti do njihovog proklizavanja. Kod automobila na prednji pogon esto se ovakvo preupravljanje moe ispraviti ponovnim doziranjem gasa.

Preupravljanje kod razliitih konfiguracija vozila

Vozila sa pogonom na stranje kotae: Kod pogona na stranje kotae uglavnom se ima stabilnije i bolje izbalansirano vozilo. Prianjanje i sile koje sudjeluju kod prianjanja (adhezijske sile) su rasporeene izmeu prednjih i stranjih kotaa. Prednji kotai koriste sile prianjanja za upravljanje, dok stranji kotai ih koriste za pogon (ubrzanje). Vozila sa pogonom na stranjim kotaima su sklonija preupravljanju! Vozila sa pogonom na stranjim kotaima i motorom sprijeda imaju: - veliku mogunost proklizavanja (preupravljanje) prilikom brzog ulaska u zavoj, - veliku mogunost preupravljanja prilikom naglog ubrzanja ili usporavanja, - umjerenu mogunost preupravljanja prilikom koenja, - umjerenu mogunost preupravljanja prestankom doziranja gasa. Vozila sa pogonom na stranjim kotaima i motorom straga imaju: - veliku mogunost proklizavanja (preupravljanje) prilikom brzog ulaska u zavoj, - umjerenu mogunost preupravljanja prilikom naglog ubrzanja ili usporavanja, - veliku mogunost preupravljanja prilikom koenja, - veliku mogunost preupravljanja prestankom doziranja gasa. Vozila sa pogonom na prednjim kotaima (motor sprijeda) imaju: - veliku mogunost podupravljanja (puno vie nego li preupravljanja) prilikom brzog ulaska u zavoj, - zanemarivu mogunost preupravljanja prilikom naglog ubrzanja ili usporavanja, - veliku mogunost preupravljanja prilikom koenja, - veliku mogunost preupravljanja prestankom doziranja gasa. Vozila sa pogonom na sva etiri kotaa imaju: - umjerenu mogunost preupravljanja prilikom brzog ulaska u zavoj, - umjerenu/veliku mogunost preupravljanja prilikom naglog ubrzanja ili usporavanja, - umjrenu mogunost preupravljanja prilikom koenja, - umjerenu mogunost preupravljanja prestankom doziranja gasa. Napomena: ukoliko niste sigurni kako upravljati vozilom sa pogonom na sva etiri kotaa, upravljajte kao da vozite vozilo sa stranjim pogonom (neete puno pogrijeiti). Ova vozila su najopasnija (pogotovo za poetnike) jer daju laan osjeaj sigurnosti, nema se osjeaja tako da se tee

osjeti svaka nepravilnost (podupravljanje, preupravljenje, itd.). Nadalje, ova vozila imaju veoma dobro ubrzanje u svim uvjetima, ali ne zaboravite da imaju iste (ne)mogunosti koenja kao i ostala vozila.

Jednostavne preinake koje smanjuju ansu preupravljanja

Ako imate npr. trkaki automobil sa kojim esto doete u situaciju preupravljanja, postoje jednostavne preinake koje mogu pridonijeti smanjenju proklizavanja stranjeg dijela: 1. 2. 3. 4. omekajte stranje opruge, smanjite tlak u stranjim pneumaticima, koristite meke stranje pneumatike, poveajte silu/pritisak na stranji dio vozila (ako ne utjee negativno na aerodinaminost).

Podupravljanje proklizavanje prednjih kotaa

Napisao: Tomislav Seser - 27. Prosinac 2011.Komentiraj (0)Komentari

Podupravljanje, za razliku od preupravljanja, rezultira proklizavanjem prednjih kotaa automobila. Prilikom podupravljanja vozilom potreban je iri luk kako bi se savladao zavoj, a postoji i velika opasnost od izletavanja iz zavoja. Ipak, podupravljanje se smatra stabilnim stanjem vozila, za razliku od zanoenja stranjeg dijela vozila.

Objanjenje slike:
1. Zakretanje upravljaa 2. Toka (vrh, apex) zavoja kroz koju elimo proi (pratei idealnu putanju savladavanja zavoja) 3. Kao rezultat podupravljanja vozilom radimo preveliki luk.

Faktori koji utjeu na podupravljanje

Najei uzroci podupravljanja su ubrzanje ili koenje unutar zavoja, prebrz ulazak u zavoj, te loiji uvjeti prianjanja (mokar, zaleen i openito sklizak kolnik). Slino kao i kod preupravljanja, i kod podupravljanja vozilom postoje aktivni i pasivni u zroci podupravljanja. Aktivni uzroci su rezultat upravljanja vozilom, dok su pasivni rezultat svojstava i konfiguracije vozila.

Aktivni uzroci podupravljanja: Ubrzanje i koenje u zavoju Nagli pokreti upravljaem Promjena teita automobila Brzina ulaska u zavoj Pasivni uzroci podupravljanja: Vrsta i tlak pneumatika Raspodjela teine vozila (neravnotea) Postavke ovjesa Postavke vozila

Prepoznavanje (simptomi) podupravljanja

Prilikom podupravljanja vozila javlja se osjeaj kao da je upravlja laki, a zat im vjerojatno slijedi kripanje prednjih pneumatika. Vozilo hvata putanju prema vanjskoj (suprotnoj) strani zavoja.

Ispravljanje podupravljanja vozilom

Prva najbolja stvar nakon to osjetite podupravljanje je zaustaviti prijenos sile na kotae, a to se postie upotrebom spojke (potom po mogunosti ubaciti u neutralnu brzinu). Vozila sa automatik mjenjaem e automatski odvojiti vunu silu ukoliko naglo maknete nogu s gasa (upravo zbog ovakve opasnosti). U isto vrijeme lagano popustite okret upravljaa. Ovo e vam gotovo sigurno vratiti kontrolu nad vozilom. Kada popustite okret upravljaa, te pritisnete spojku osjetit ete jak trzaj koji e Vas katapultirati u smjeru u kojem su okrenuti kotai (unutarnja strana zavoja), a to je upravo ono to elimo. Ovo je rezultat povratka sile prianjanja izmeu pneumatika i podloge, a trzaj je jai to su kotai zakrenutiji od smjera klizanja! To je sve to trebate znati kako biste sigurno povratili kontrolu nad vozilom. Postoje odreene situacije gdje se kontrola moe povratiti i na neto drugaiji nain, a kako bi se na takav (najbolji i najsigurniji) nain ispravilo podupravljanje, vano je znati uzrok! Prema tome emo savjete za povratak kontrole nad vozilom podijeliti u nekoliko karakteristinih sluajeva: Ubrzanje i koenje u zavoju - Kod vozila za pogonom na prednje kotae, u zavoju, prilikom ubrzavanja, svi zahtjevi za prianjanje su na prednjim kotaima. Ukoliko sile prianjanja kotaa koristite za ubrzanje, manje Vam ih je dostupno za upravljanje, i obrnuto. St oga, ovakvu situaciju je mogue vrlo lako ispraviti smanjenjem snage ili smanjenjem intenziteta upravljanja (pokreta upravljaem). Smanjenjem snage (gasa) je najprihvatljivije u ovakvoj situaciji, dobra stvar je to se time dobije i prijenos teita vozila prema naprijed, a potom je dovoljna i najmanja korekcija upravljaem kako bi se vratili u normalu. - Kod vozila sa pogonom na stranje kotae, prednji kotai su otporniji na podupravljanje. Ovo je rezultat toga to se za prijenos snage (pogon) koriste stranji kotai, a za upravljanje prednji, stoga su sile prianjanja podijeljene. Ako relativno brzo prilazite zavoju upravljajui ovakvim vozilom, vrlo vjerojatno je da ete ipak izazvati proklizavanje stranjih kotaa (preupravljanje). Prilikom koenja u zavoju znaajno se koriste mogunosti prianjanja Vaeg vozila, a sve to uslijed prijenosa teita vozila unaprijed. I najobiniji pokret upravljaa, u ovoj situaciji, moe rezultirati podupravljanjem. Ako se to pak dogodi, odustanite od savladavanja zavoja, najbolje anse imate ako koite po pravocrtnoj liniji. Ipak, ako se nalazite pri sredini zavoja

 koenje po ravnoj crti i ne zvui ba kao pametna ideja, bolja strategija je lagano poputanje konice to e poboljati adhezijske sile (prianjanje) koje moe te iskoristiti za upravljanje, te tako uspjeno savladati zavoj.

Prebrz ulazak u zavoj

Ako u zavoj ulazite prebrzo, sami traite nevolju. Ako se uslijed takvog ulaska u zavoj dogodi podupravljanje, u ozbiljnim ste problemima. Ipak, nije sve izgubljeno. Zadnja mogunost je lagani dodir konice.. Da, ve ste pomislili: pa kako konica, to e samo poveati zahtjeve ionako optereenih guma!? To je tono, ali svakako ste ve izvan kontrole nad vozilom, a laganim dodirom na konicu mogue je da e se dogodit prijenos teita vozila unaprijed, to e rezultirati malim (umjetnim) poveanjem mogunosti prianjanja vaih pneumatika. Ovo ipak nije garantirano. Uostalom, pravilo je da se u zavoj ulazi manjom brzinom, a na izlazu se koristi svom snagom!

Uvjeti slabijeg prianjanja

Ako vozite brzo i uletite u zavoj te primjetite slabije prianjanje uslijed vode, leda, ili motornog ulja, vrijeme je da se pomolite i pomislite na to koliko ste do sada bili sretni u ivotu. Ako pak ni do sada niste bili posebno sretni ne brinite, jer Vas to nee jo dugo zabrinjavati. U ovakvim uvjetima valja biti krajnje oprezan i prilagoditi brzinu!

Jednostavne preinake koje smanjuju ansu podupravljanja

Openito, smanjiti mogunost podupravljanja moete upravljajui laganim (njenim) p okretima upravljaem, ne ulaziti brzo u zavoje niti naglo ubrzavati pri izlasku iz istih, te izbjegavanjem koenja u zavoju. Konkretne preinake: omekajte prednje opruge, smanjite tlak u prednjim pneumaticima, koristite meke prednje pneumatike, poveajte silu/pritisak na prednji dio vozila (ako ne utjee negativno na aerodinaminost).

Promjena teita vozila centar mase

Napisao: Tomislav Seser - 27. Prosinac 2011.Komentiraj (0)Komentari

Prilikom upravljanja automobilom moe doi do poprene, ili aksijalne promjene centra mase vozila. Poprene promjene teita vozila (centar mase) su rezultat okretanja upravljaa (skretanja), a aksijalne promjene teita vozila su rezultat ubrzanja ili usporenja vozila.

Sile koje djeluju prilikom skretanja

Prilikom skretanja na vozilo djeluju centripetalna (Fcp) i centrifugalna (Fcf) sila. Te dvije sile moraju biti u ravnotei. Ukoliko je centrifugalna sila vea, u zavoj ste naalost uletjeli prebrzo, a to rezultira zanoenjem vozila. U sluaju kao na slici, prijenos teita vozila je u smjeru centrifugalne sile (suprotna strana zavoja). Kako bi vozilo zadralo stabilnost, a kako bi najbolje iskoristili sposobnosti prianjanja Vaeg voz ila, iznimno je vano savladati tehnike upravljanja do savrenstva. Glatki, njeni i progresivni pokreti upravljaa rezultiraju boljom kontrolom nad vozilom, te smanjuju neeljene prijenose teite vozila, koji vrlo lako mogu poremetiti stabilnost vozila u zavoju, ak i pri relativno malim brzinama.

Prijenos teita vozila uslijed akceleracije

Prilikom akceleracije, teite (centar mase) vozila se premjesti straga. Na taj nain se pobolja sposobnost prianjanja stranjih kotaa, to je korisno kod vozila s pogonom na stranjim kotaima, smanjujui tako mogunost proklizavanja stranjih kotaa npr. prilikom starta. Svakako pogledajte i detaljno obraenu temu prianjanje. Mana ovakvog prijenosa teita vozila je to moe uzrokovati podupravljanje vozilom. Naime, prilikom doziranja gasa unutar zavoja teite vozila se pomakne unatrag, time se smanjuje mogunosti prianjanja prednjih pneumatika, to na kraju moe dovesti do podupravljanja.

Prijenos teita vozila uslijed deceleracije (usporavanja ili koenja)

Ovakav prijenos teita unutar vozila je vrlo opasan. Automobili mogu puno bre i jae koiti negoli ubrzavati, stoga su i sile koenja neusporedivo vee, pa valja biti posebno oprezan. Prijenos teita prilikom deceleracije se moe iskoristiti za ispravljanje podupravljanja. Prilikom deceleracije vozila, oituje se prijenos teita unaprijed poveavajui na taj nain sposobnost prianjanja prednjih pneumatika. Ovo se moe iskoristiti ako u zavoj uete prebrzo te osjetite podupravljanje, tada smanjite doziranje gasa kako bi izazvali prijenos teita vozila prema naprijed. Ako ste ve pustili gas, moete pokuati laganim pritiskom na konicu samo kako bi osjetili taj prijenos teita. Mana kod ovog prijenosa teita vozila je smanjenje sposobnosti prianjanja stranjih pneumatika. Uslijed takvog koenja prvo bi se blokirali upravo stranji kotai, stoga svi automobili na stranjim kotaima imaju manje konice. Bez obzira na to, naglo koenje se treba izbjegavati, p ogotovo unutar zavoja jer je tada velika mogunost preupravljanja vozilom.

Tehnike koenja
Napisao: Tomislav Seser - 27. Prosinac 2011.Komentiraj (0)Komentari

U ovom lanku emo upoznati osnovne i napredne tehnike koenja. Kako bi bolje razumjeli te tehnike, te proces koenja openito, prvo emo obraditi teoriju koenja. Sile koenja su mnogo vee od sila ubrzanja (akceleracije), stoga se na koenje treba obratiti posebna pozornost. Iako ovo zvui trivijalno, mnogi vozai na to ne misle!

Koenje i zaustavljanje vozila

Zaustavljanje vozila se sastoji od dva dijela 1)reakcije, te 2)koenja. Zaustavni put se dakle odnosi na put koji proe od trenutka opaanja opasnosti do potpunog zaustavljanja vozila. Put reakcije je duljina koju vozilo prevali od trenutka opaanja opasnosti do poetka koenja vozilom. Ovisi o vremenu reagiranja vozaa te o brzini kretanja vozila. Put koenja je duljina koju vozilo prevali od poetka izvoenja radnje koenja, pa do potpunog zaustavljanja vozila. Ovisi o stanju kolnika i pneumatika vozila, brzini, te o vrsti konica (ali i o tehnici koenja).

Put reakcije nije zanemariv kao to se na prvu moe uiniti! Pogledajte sljedee podatke koji pokazuju koliki put preete vozilom prije nego li uope stignete reagirati (prosjeno vrijeme reakcije je 1 sekunda):

pri brzini od 50 km/h za 1s se prevali put od: 14 metara pri brzini od 70 km/h za 1s se prevali put od: 20 metara pri brzini od 90 km/h za 1s se prevali put od: 25 metara pri brzini od 110 km/h za 1s se prevali put od: 31 metar pri brzini od 130 km/h za 1s se prevali put od: 37 metara

Koenje nije samo sjedanje (pritisak) na konicu i zaustavljanje vozila. Dobro koenje je uvijek kompromis izmeu kontrole vozila, te stvarnog usporenja vozila. Naime, poveanjem sile koenja gubi se (ili umanjuje) sposobnost upravljanja, dok se slabijim koenjem produljuje put koenja. Kompromis je ovdje jako bitan. Najbre usporenje vozila se ostvaruje koenjem koje je na granici blokiranja kotaa.

Tehnike koenja
Napomena: Tehnike koenja isprobavajte i vjebajte na poligonu (stazi) ili na mjestu gdje ne

ugroavate druge!
Tehnike koenja? Pa koliko komplicirano moe biti pritisnuti konicu i zakoiti? Kao to smo ve rekli, dobra tehnika koenja je kompromis izmeu mogunosti upravljanja vozilom tijekom koenja, i duljine zaustavnog puta vozila. Obraditi emo nekoliko tehnika koenja: 1. Koenje uz pomo ABS-a 2. Koenje blokiranjem kotaa 3. Ritmino koenje 4. Rubno koenje (treshold braking) napredna tehnika Na slici je prikazan zaustavni put za svaku pojedinu tehniku u idealnim uvjetima prianjanja.

Ne postoji Najbolja tehnika koenja, tehnika koenja ovisi iskljuivo o situaciji i uvjetima u kojima se nalazite. Iako neke od ovih tehnika Vas nee najbre zaustaviti, ne znai da nisu korisne u odreenim situacijama. Kod koenja nije bitan samo zaustavni put, ve i mogunost upravljanja vozilom, a to nee biti mogue ukoliko blokirate kotae! Takoer, sve tehnike u kojima se spominje blokiranje kotaa vae za vozila bez ABS -a.

1. Koenje uz pomo ABS-a

Kada se govori o koenju u svakodnevnoj vonji ABS (Anti-lock braking system) je najvaniji elektroniki sustav u modernim vozilima. ABS sustav sprjeava blokiranje kotaa, poveavajui time stabilnost i kontrolu nad vozilom. O tome kako ABS radi, gdje je koristan, a gdje ga valja iskljuiti, pogledajte u detaljno obraenoj temi ABS sustav protiv blokiranja kotaa. ABS je reaktivan sustav, to znai da se aktivira kada kada doe do blokiranja kotaa. Ovdje vai ona stara izreka: bolje sprijeiti nego lijeiti nemojte da Vam ue u naviku naglo koiti i aktivirati ABS. Ako se sustav aktivira zadrite postojan i relativno snaan pritisak na papuicu konice. Nikako ne pumpajte konicu jer time ponitavate pozitivne uinke ABS-a. Ako ste na stazi, bolja tehnika od ove je rubno koenje, o kojoj e biti rijei neto kasnije.

2. Koenje blokiranjem kotaa

Ova tehnika Vas nee brzo usporiti kao npr. rubno koenje. Ali postoje i uvjeti g dje je ova tehnika jako korisna. Vozei po snijegu ABS Vas nee najbre zaustaviti, ali Vam omoguuje upravljanje (skretanje) vozilom. Tehnikom blokiranja kotaa ete se najefikasnije zaustaviti na mekim ili ak skliskim povrinama, kao to su snijeg ili ljunak. Blokiranjem kotaa na snijegu, ispred pneumatika se gomila sloj snijega koji pomae pri koenju. Takoer je bitno napomenuti da ovom tehnikom gubite mogunost upravljanja vozilom, stoga je potrebno paljivo balansiranje izmeu koenja i upravljanja pri veim brzinama. To nas dovodi do sljedee tehnike..

3. Ritmino koenje
Ovakva tehnika koenja se koristi na povrinama sa slabom mogunosti prianjanja, kao to su mokra i zaleena cesta. Primjenom ove tehnike zapravo se balansira izmeu koenja ( usporavanja vozila) i upravljanja. Naime, prilikom koenja na ovakvoj povrini kotai e se vrlo brzo blokirati usporavajui vozilo, ali ste izgubili mogunost upravljanja vozilom. Poputanjem konice kotai se odblokiraju, te ponovno imate mogunost upravljanja vozilom koju koristite za odravanje eljenog smjera kretanja. Ova tehnika se ne smije koristiti na povrinama koje omoguuju dobro prianjanje pneumatika. Primjenom ove tehnike u takvim uvjetima e rezultirati naglim izmjenama teita vozila to e vrlo vjerojatno poremetiti njegovu stabilnost, pogotovo prilikom savladavanja zavoja.

4. Rubno koenje
Rubno koenje je tehnika koja koristi sve mogunosti vaeg vozila za najbre mogue zaustavljanje na asfaltu. Tehnika se temelji na takvom koenju koje je na samoj granici blokiranja kotaa. U praksi je jako teko odrediti ovu granicu zbog raznih faktora koji su u igri, kao npr. vrsta i stanje kolnika, vrsta i stanje pneumatika, temperatura konica..

I najboljim vozaima se dogodi da ponekad blokiraju kotae. Bitno je ne paniariti u takvoj situaciji ve lagano popustiti konicu, a zatim pokuati ponovno sa neznatno manjim pritiskom na konicu.

Koenje u nepovoljnim uvjetima

Pod nepovoljnim uvjetima se misli na takve uvjete u kojima je smanjena mogun ost prianjanja pneumatika, kao to su snijeg i led. U takvim uvjetima se moe imati koristi koenjem tehnikom blokiranja kotaa. Studija Amerikog instituta za sigurnost cestovnog prometa (NHTSA) potvruje da ova, i sline tehnike skrauju zaustavni put za do 22% u odnosu na koenje ABS-om.

ABS Sustav protiv blokiranja kotaa

Napisao: Tomislav Seser - 27. Prosinac 2011.Komentiraj (0)Komentari

ABS (Anti-lock braking system) je elektroniki sustav ugraen u gotovo sva novija vozila, ukljuujui i motore. Funkcija ABS sustava je u osnovi sprjeavanje blokiranja kotaa, to poveava stabilnost vozila te mu omoguava krai zaustavni put (put koenja) na vlanim i skliskim kolnicima. Ipak, na mekanim povrinama kao to su pijesak ili kolnik prekriven snijegom, ABS znaajno produuje zaustavni put, ali time poboljava upravljivost (kontrolu) nad vozilom. Time je ABS jedan od najvanijih sigurnosnih sustava u automobilu, koji spaava stotine tisua vozaa svakodnevno. Od poetnih ABS sustava koji su se ugraivali u vozila, dananji su mnogo, mnogo napredniji. Moderni ABS sustavi kontroliraju i raspodjelu (ravnoteu) koenja izmeu prednjih i stranjih kotaa. Takva funkcija ovisno o sposobnosti sustava i podeenost je poznatija pod nazivima kao to su: elektronska kontrola stabilnosti (ESC), elektronska raspodjela sila koenja (EBD), itd.

Takoer pogledajte i detaljno obraenu temu tehnike koenja.

Osnovno o ABS sustavu

Sustav se sastoji od sljedeih (osnovnih) komponenti: Senzori za mjerenje brzine kotaa Pumpa (hidraulini motor) Ventili Kontroler (brzo raunalo koje koordinira cijelim procesom)

Kako funkcionira ABS?

Prilikom koenja aktivira se hidraulini sustav koji potiskuje oblogu konice prema diskovima, te na taj nain vozilo usporava. Ukoliko jedan kota usporava bre od ostalih, to je uglavnom rezultat blokiranja kotaa, sustav automatski preko ventila poputa pritisak koenja na tom kotau. Uloga pumpe je da povrati potreban pritisak koenja. ABS sustav reagira nevjerojatno brzo, mjerei brzine pojedinih kotaa i nekoliko puta u sekundi. ABS se moe aktivirati na prednjim, ili na svim kotaima, ovisno koji automobil vozite. ABS Vam omoguava intenzivno koenje, a pritom i upravljanje vozilom. Kod naglog koenja, prilikom blokiranja kotaa ABS e otpustiti pritisak koenja na kotau koji se blokira. Nakon toga e se pritisak postupno poveati dok se ne doe do granice blokiranja kotaa. ABS odrava pritisak koenja upravo na toj granici, jer je to najbri nain zaustavljanja vozila. Takve izmjene (koenje/poputanje/koenje) se dogaaju i do 20 puta u sekundi, puno bre nego li to mogu i najiskusniji vozai.

ABS kripi: Kada se aktivira, sustav protiv blokiranja kotaa e raditi razne udne stvari. Pedala konice e poeti vibrirati iznimno brzo, a moe ak i naglo propasti. ak se moe uti i nekakav udni zvuk koji podsjea na bruenje ili mljevenje. Ovo je sve normalno i pokazatelj je da Va ABS radi ba onako kako bi i trebao. Ovo je vjerojatno jedini sluaj kada su udni zvukovi koji dolaze iz Vaeg automobila dobra stvar

Pumpanje konice: Prilikom prethodno opisanih dogaaja, nikako NE pumpati konicu, jer to ponitava sve pozitivne uinke ABS sustava. Ako se morate zaustaviti, najbre ete to postii zadravanjem relativno snanog pritiska na konicu.

ABS se nee aktivirati prilikom normalne vonje, stoga se neiskusni vozai esto uplae jednom kada dou u situaciju da se ABS aktivira. Najbolje bi bilo da ga namjerno aktivirate (isprobate) naglim koenjem, jer ne elite se s tim upoznavati u kritinoj situaciji u kojoj Vam je moda ivot u opasnosti.

Koenje s i bez ABS-a

Vjerojatno ste uli kako je bez ABS-a mogue vozilo bre zaustaviti. U tome ima istine, ali u normalnim uvjetima na cesti, koristi ABS sustava su neusporedivo vee.

Na gornjoj slici se vidi primjer koenja i izbjegavanja prepreke na skliskoj povrini koristei ABS. Kada vozilo ima ugraen ABS, voza moe uz intenzivno koenje i upravljati vozilom.

Kao to je vidljivo sa slike, bez ABS-a postoji vea mogunost proklizavanja (podupravljanje) prilikom koenja i skretanja (izbjegavanja prepreke).

ABS na trkaem automobilu?

Kada su povoljni uvjeti, koenjem na granici blokiranja kotaa se moe postii bre zaustavljanje vozila negoli upotrebom ABS-a. Veina vozaa na trkalitima preferiraju vozila bez ugraenog ABS sustava. Ipak, takve tehnike koenja je potrebno neprestano uvjebavati kako bi se postigli maksimalni rezultati. Koenjem u zadnji tren (intenzivnim koenjem) prilikom ulaska u zavoj, mogue je ostvariti neto bre vrijeme na stazi. Kako biste uvjebali ovu tehniku odaberite dio staze i oznaite ga unjem kao mjesto gdje ete zapoeti radnju intenzivnog koenja. Ubrzajte do 100 km/h i naglo koite s ABS-om i bez njega. Usporedite zaustavni put. Sada vjebajte koenje neposredno ne primijetite znaajniji napredak. prije i tijekom zavoja (threshold braking) dok

Ako se ipak odluite na ABS, nemojte stvoriti naviku koenja (aktiviranja ABS -a) pri ulasku zavoj. Ovo nije najbri nain savladavanja zavoja, a vrlo je vjerojatno i da e poremetiti stabilnost samog vozila.

Vonja u zimskim uvjetima savjeti za sigurnu vonju

Napisao: Tomislav Seser - 10. Sijeanj 2012.Komentiraj (0)Komentari

Svaka zima potakne rasprave to treba napraviti i kako postupiti prilikom vonje po snijegu i ledu. U ovom lanku emo dati konkretne savjete o vonji u zimskim uvjetima. Krenimo redom.. Prema zakonu o sigurnosti prometa na cestama, zimskim uvjetima se smatra kolnik prekriven snijegom ili kada je na kolniku poledica. U takvim uvjetima zabranjeno je prometovanje vozilima bez propisane zimske opreme, te teretnim automobilima s prikljunim vozilom. Iznimno od ovih odredbi, moe biti uvedeno i obvezno posjedovanje zimske opreme na odreenoj cesti, ili dijelu ceste, bez obzira postoje li na tim cestama zimski uvjeti. U takvim uvjetima su sposobnosti prianjanja vozila drastino smanjenje stoga valja biti posebno oprezan. U ovom lanku emo nauiti bitne stvari o upravljanju vozilom u zimskim uvjetima na cesti kroz tri djela: 1. Savjeti za sigurnu vonju u zimskim uvjetima, 2. Reakcija u sluaju gubitka kontrole na snijegu ili ledu, 3. Mitovi o vonji u zimskim uvjetima na kolniku.

1. Savjeti za sigurnu vonju u zimskim uvjetima

Openite savjete za sigurnu vonju (nadopunite tekuine u vozilu antifriz, smanjite brzinu, poveajte rastojanje, budite spremni na podupravljanje i preupravljanje vozila) moete pronai na gotovo svim portalima, pogotovo onima koji se bave automobilima, stoga emo ovdje govoriti konkretno o tehnikama koje pridonose sigurnijoj vonji u zimskim uvjetima, te kako konkretno postupiti u sluaju gubitka kontrole (zanoenje) nad vozilom. Izbjegavajte nagle pokrete upravljaem te openito nagle pokrete pri upravljanju vozilom u ovakvim uvjetima. Nemojte naglo koiti niti ubrzavati, ovakvi postupci e gotovo si gurno dovesti do proklizavanja kotaa. Tijekom vonje lagano izvodite doziranje gasa, naglo dodavanje/oduzimanje gasa moe rezultirati podupravljanjem u vozilu sa pogonom na prednjim kotaima, odnosno preupravljanjem kod vozila sa pogonom na stranjim kotaima. U ovakvim uvjetima je bolje ranije mijenjati stupanj prijenosa nego kasnije. Ubacivanjem u veu brzinu ranije, smanjujete okretni moment koji se prenosi sa motora na kotae.

Prema tome, koristan trik je kretanje i vonja u drugoj brzini na skliskim i zaleenim povrinama (posebno korisno ako trebate krenuti na nekakvoj uzbrdici). Koite ranije. Imajte na umu (ako vozite automobil bez ABS-a) da ete morati popustiti konicu kako biste upravljali (skretali), blokiranim kotaima se ne moe upravljati! Ako pak imate ABS, i osjetite pulsiranje papuice konice, nemojte je poputati ve zadrite jednak, relativno jak pritisak. Obavezno aktivirajte ABS i ostale sustave kontrole stabilnosti vozila. Vie informacija pogledajte u dijeli - (opasni) mitovi u vonji po zimskim uvjetima.

Svakako proitajte i detaljno obraenu temu - koenje.

2. Reakcija u sluaju gubitka kontrole na snijegu ili ledu

U zimskim uvjetima na cesti najei gubitak kontrole je pril ikom savladavanja zavoja. Dva su karakteristina sluaja: podupravljanje ili proklizavanje prednjih kotaa (slika 1.), te preupravljanje ili proklizavanje stranjih kotaa (slika 2.). Ako ste iskusan voza na sljedeim poveznicama su objanjenje jo neke t ehnike koje se mogu iskoristiti u ovakvoj situaciji: Podupravljanje vozilom Preupravljanje vozilom

Slika 1. Podupravljanje vozilom u zimskim uvjetima

Slika 2. Preupravljanje u zimskim uvjetima

Ukoliko se naete u ovakvoj situaciji nemojte paniariti i instinktivno pritisnuti konicu jer e to samo pogorati stvari. Najbolje to moete uiniti je okrenuti lagano upravlja u eljenom smjeru kretanja (ne okretati upravlja do kraja jer e Vam to dodatno oteati savlad avanje zavoja). Osim koritenja upravljaa korisno je eliminirati utjecaj motora na pogonske kotae kako bi se isti okretali prirodnije te na taj nain povratili prianjanje. Ovo ete postii pritiskom na spojku i ubacivanjem u neutralnu brzinu (ler). Postoji i drugi nain, bolji, ali zahtjeva dosta vjebe; Ako se dogodilo preupravljanje (na snijegu), mogue je povratiti kontrolu i laganim doziranjem gasa (ovo je potrebno vjebati), nemojte dodati puno gasa jer ete se nai u situaciji da prokliu i prednji kotai (zajedno sa stranjima), te tada nemate apsolutno nikakvu kontrolu nad vozilom! Nakon povratka kontrole nad vozilom budite spremni pravovremeno otpustiti upravlja kako ne bi dolo do zanoenja vozila u suprotnu stranu! Ako ste iskusan voza svakako pogledajte i lanak koji govori o upotrebi rune konice prilikom gubitka kontrole (podupravljanja) nad vozilom - uskoro.

3. Mitovi o vonji u zimskim uvjetima

Ovakvi mitovi su vrlo opasni, pogotovo za mlae i neiskusnije vozae. Ne sluajte savjete raznih strunjaka ve iskljuivo slijedite upute koje se nalaze u knjiici vozila i koje su propisane od strane proizvoaa vozila. Upute proizvoaa vozila su nastale kao rezultat mnogobr ojnih testova u procesu prozvodnje Vaeg vozila, stoga su to najbolji savjeti za Vas i Vae vozilo. U ovom lanku emo spomenuti neke od popularnih mitova koji se odnose na vonju u zimskim uvjetima:

Najpopularniji mit: ABS se treba iskljuiti u vonji po snijegu i/ili ledu!

Ovo nikako nije istina. Iako se ABS esto aktivira prilikom vonje u ovakvim uvjetima, ne biste ga trebali iskljuiti. Istina je da se s ABS-om produuje zaustavni put, ali vam je pri tome omogueno upravljanje vozilom (skretanje i izbjegavanje prepreka), dok obinim koenjem (blokiranjem kotaa) se gubi ta mogunost upravljanja. Moderni ABS sustavi su toliko uznapredovali te imaju viestruku korist u odnosu na vozila bez ABS-a.

Treba iskljuiti sustave za kontrolu stabilnosti (prianjanje) vozila!

Ovi sustavi (ESP, DSC,) se u uvjetima slabijeg prianjanja vozila (snijeg/led) aktiviraju prilikom proklizavanja kotaa i smanjuju doziranje gasa ili aktiviraju konice na kotaima koji proklizavaju. Prilikom vonje u ovakvim uvjetima vrlo je vano da su ovi sustavi aktivni jer oni najbolje iskoritavaju mogunosti prianjanja vaeg vozila, bolje i od iskusnih vozaa. Ipak, postoje odreene okolnosti gdje se moe imati koristi deaktiviranjem ovih sustava. Ako ste zapeli u snijegu i ne uspijevate se izvui, deaktivirajte privremeno ove sustave i pokuajte ponovno.

Ritmino koenje je korisna tehnika pri upravljanju novijim vozilima!

Ritmino koenje je tehnika kojom se koi i otputa konica u odreenom ritmu, omoguujui tako kompromis izmeu koenja i upravljanja. Tehnika je detaljno objanjena u temi - koenje. Ova tehnika je korisna kod vozila bez ABS-a (jo uvijek bitna tehnika jer je prema nekim podacima na ovim podrujima (RH i okolica) preko 80% vozila bez ABS sustava). Ako pak imate ABS ne biste trebali pokuavati ovu tehniku jer ABS izvodi slinu tehniku, ali mnogo bre i preciznije.

Uvijek vozite u najnioj brzini u ovakvim uvjetima!

- Ovo nije dobra ideja ako trebate krenuti na skliskoj povrini ili uzbrdici. Najnii mogui stupnja prijenosa predaje vei okretni moment kotaima, a to e zbog velike sile vjerojatno rezultirati proklizavanjem pogonskih kotaa. U ovakvoj situaciji najbolje je koristiti najvei praktini stupanj prijenosa (smanjuje okretni moment) te lagano dozirati gas. - Tijekom vonje u ovakvim uvjetima je jako bitan kompromis izmeu koenja i upravljanja vozilom. Najbolji kompromis je onaj stupanj prijenosa u kojem je broj okretaja motora izmeu 2000-3000 (rpm). Takav stupanj smanjuje mogunost proklizavanja pogonskih kotaa, i omoguuje Vam koenje motorom (po potrebi). - Vonja u niem stupnju prijenosa je korisna u ovim uvjetima kada se sputate niz nizbrdicu. Koenjem biste znatno poveali mogunost blokiranja kotaa, to rezultira gubitkom sposobnosti upravljanja (skretanje i izbjegavanje prepreka). Vonjom u niem stupnju prijenosa zapravo koite motorom te se na taj nain kotai mogu gotovo nesmetano okretati.

Dobro je smanjiti tlak u pneumaticima tijekom vonje po snijegu/ledu!

Tehniki gledano, ovaj mit je istinit. Smanjenjem tlaka u pneumaticima poveaje se gazei sloj (protektor) omoguujui bolje prianjanje pneumatika. Ipak, ovo ne biste trebali raditi! Smanjenjem tlaka pneumatik se vie zagrijava, to moe biti jako opasno i rezultirati puknuem istoga, pogotovo pri veim brzinama. Stoga nikako nemojte voziti sa gumama koje nemaju dovoljan (preporuen) tlak. Kako se smanjenjem tlaka postie i vee prianjanje, zrak iz pneumatika moete ispustiti na kratko ukoliko zapnete u snijegu to e malo poveati sposobnost prianjanje Vaih pneumatika, te Vas uz malo sree izvui iz nevolje. Nakon toga napumpajte gume na preporuene tlakove Proizvoai guma ak preporuuju poveanje tlaka u pneumaticima tijekom zime. Zato? Tijekom zime tlak u pneumaticima se smanji uslijed kompresije zraka. Preporueno poveanje tlaka je reda veliine od 0.2 bara (ovisno o proizvoau pneumatika). Kada se radi o pneumaticima, uvijek slijedite preporuene norme od strane proizvoaa! Vae gume e due trajati (uteda), a vonja e biti sigurnija.