U T VR DA N U T JA K

prošlost, sadašnjost i budućnost

Sanja Budić Leto

Danijela Petričević Banović
Angela Tabak

Muzej Cetinske
krajine SINJ
Trilj, listopad 2021.
—
Povijest utvrde Nutjak

Utvrda Nutjak smještena je na desnoj obali Cetine, na

rubu manje krške visoravni, oko 3 km nizvodno od Tri­
lja. Poljički knez Žarko Dražojević sagradio ju je kra­
jem 15. stoljeća na svojem imanju,1 na strateški pomno
odabranom položaju gdje Cetina ulazi u kanjon, dok je
nešto uzvodno njezin tok dovoljno pitom da omogućuje
nesmetanu komunikaciju sa suprotnom obalom.

—
1 Zlatović 1897., 13; Pivčević 1908., 21­24. S LI K A 1 - U T V RDA NU T JA K

2
Žarko Dražojević bio je potomak plemićke obitelji koja
potječe od Dražo(j)a, a koji se pak prvi put spominje u
kontekstu vladara Poljica oko 1350. godine. Naime, tada
mu je ugarsko­hrvatski kraj Ljudevit Anžuvinac u feud
dao posjede u Poljicima i zaleđu Splita. Ženidbenim ve­
zama s plemenitaškom obitelji Rajčić, Dražojevi potomci
stvorili su jednu od najmoćnijih plemenitaških zajednica
u srednjoj Dalmaciji te uzeli prezime Dražojević. Krajem
15. stoljeća ovome su prezimenu dodali i prezime Jelić.
Dražojev sin Juraj od kralja Žigmuda dobio je posjed
— —
S L I K A 2 - ULOM AK KONJSK E P OTKOV E, 15./16. ST.
knežije Brodarić u cetinskom kraju, a 15. kolovoza 1456.
godine u Budimu kralj Ladislav je isti taj posjed potvr­
dio njegovom sinu Petru. Sukob s podbanom Pavlom
Sperančićem ponukao je Petra da zatraži zaštitu Mleča­
na. Stoga je obitelj Dražojević od 1561. godine prihvaćala
dvostruko vrhovništvo: mletačkog dužda i ugarsko­hr­
vatskoga kralja. Petar je sa suprugom Mandalinom Ugri­
nović imao petoricu sinova, a najmlađi i najznačajniji bio
je upravo Žarko.2
2 Domljan 2008., 100.
S LI K A 3 - P OT KOVA Z A O B U ĆU, 16. ST.
3
— —
S L I K A 4 - P R STE N S P OLUDR AG I M K AMEN O M, 13. – 15. ST.
Dražojević se posebno istaknuo u borbi s Osmanlijama
čuvajući granice Poljičke kneževine, ali i samostalno pro­
dirući u osmanski teritorij sa svojim stratiotima, lako
naoružanim konjanicima. Stekao je ugled među Mleča­
nima i domaćim velikašima čemu svjedoči i činjenica da
je unatoč odredbama iz Poljičkoga statuta, koje selima
brane gradnju utvrda,3 izgradio dva takva objekta na
svojim posjedima – Kunjak, u blizini sela Kučići, i Nutjak
3 Poljički statut 1988., 457.
4
S LI K A 5 - NOVAC, 15 . – 18. ST.
(Nućak), na posjedu Brodarić kod Trilja.4 Kunjak je ubrzo
srušen od strane osmanlijskih snaga,5 a Nutjak je ostao
braniti sjeverni ulaz u Poljica te most podno utvrde.6 Ma­
terijalni ostatci mosta nisu pronađeni, no sačuvan je to­
ponim Mostine. Otkrivena je i rukopisna karta nepozna­
tog mletačkog autora s početka 16. stoljeća na kojoj je
4 Domljan 2008., 101.
5 Isto 101.
6 Tabak, Petričević, Alduk 2010., 426.
—
S L I K A 6 - ULOM CI ČAŠ E S APL I CI R ANI M N I TI MA, KR AJ 14. – 15 . ST.
podno utvrde ucrtan riječni prijelaz.7 Gradnja utvrde
Nutjak datira se nakon 1482. godine jer se u opisu polji­
čkih granica iz tog vremena ona ne spominje.8 Narednih
deset godina bilo je obilježeno nasrtajima i prodorima
Osmanlija. Stoga je papa Inocent VIII. godine 1492. dvje­
ma bulama udijelio crkveni oprost grijeha svima koji su
dali milostinju na blagdan Duhova u Sinju i blagdan sv.
7 Juran et al. 2019., 125.
8 Tabak et al. 2010., 426.
Jurja u Klisu budući da su se 2/3 sakupljenog milodara
morale predati „plemenitom mužu“ Žarku Dražojeviću
za obnovu utvrde Nutjak.9 S kraja 15. stoljeća potječe i
razrez ratnog poreza, tj. dike, kojim su Žarku odobrene
olakšice, vjerojatno za istu svrhu.10
9 Šurmin, Klaić 1903., 62; Domljan 2008., 101; Tabak et al. 2010., 426.
10 Jurić 1982., 140­141.
5
Godine 1499. Osmanlije su osvojile čitavo područje
između rijeka Cetine i Neretve, a Žarko Dražojević se sa
11
svojim stratiotima stavio u službu Mletačke Republike
tražeći da preuzmu upravljanje Nutjakom.12 Bio je uvaža­
van i cijenjen zbog svojih zasluga u borbi s Osmanlija­
ma. Stoga njegov suvremenik i mletački kroničar Mari­
no Sanudo prenosi informacije o junaštvu i ugledu koji
je uživao kod mletačkog dužda, iako sam Dražojević,
11 Domljan 2008., 101.
12 Domljan 2008., 101; Tabak et al. 2010., 426.
— Vrandečić 2008, 167.
S L I K A 7 - NAPR STAK, 1 4. – 16. ST.
6
kako ističe Sanudo, nije poznavao talijanski jezik.13 Dana
18. siječnja 1501. godine u Veneciji je počašćen naslo­
vom mletačkog viteza, uz koji je dobio zlatno odijelo i
novac.14 Dvije godine kasnije postigao je i dogovor ko­
jim Nutjak ostavlja na upravljanje Mlečanima i to u
zamjenu za jednu kuću i konobu za pohranu ljetine na
Nutjaku, te naknadu za održavanje konjice.15 Posljednja
Žarkova bitka odigrala se 15. siječnja 1508. godine kada
je dobrovoljno pratio karavanu s namirnicama za sinj­
sku tvrđavu koja je u to vrijeme bila pod osmanlijskom
opsadom. Kod sela Podklisa s konjicom upao je u ja­
njičarsku zasjedu i poginuo u bitci u dobi od oko 70 go­
dina.16 Njegovo tijelo izručeno je građanima Splita koji
su ga pokopali u katedrali sv. Dujma iskazavši mu time
veliku čast. Naime, Žarko Dražojević bio je prvi svjetovni
vladar pokopan u splitskoj katedrali.17 Sa suprugom Ka­
tarinom Martinuš(ev)ić, koja je također bila velikaškog
porijekla, nije imao potomaka. Pretpostavlja se da je bila
znatno mlađa od njega jer se iz povijesnih izvora saznaje
13 Domljan 2008., 101.
14 Šurmin, Klaić 1903., 63; Tabak et al. 2010., 426; Vrandečić 2008., 165.
15 Domljan 2008., 101.
16 Jurić 1982., 144; Domljan 2008., 101; Tabak et al. 2010., 426.;
17 Domljan 2008., 101; Tabak et al. 2010., 426.
da je 1535. godine još uvijek bila živa.18 Nakon Žarkove
smrti dala je izraditi nadgrobnu ploču s prikazom vite­
za konjanika i natpisom koji veliča njegova postignuća.
Njegova junačka djela ovjekovječio je i otac hrvatske
književnosti, Marko Marulić, posvetivši mu epitaf:

Onaj što mahnitog Marsa tolikrat nasiti krvlju

I što Jupiteru dar posveti – oružja plijen,
Ovdje pobijeđen leži od varke i zasjede turske,
Žarko, dalmatinskih svih vojvoda slava i cvijet.
Njemu je draže bilo da mač probode mu grudi,
Nego uz sramotni bijeg sebi da potraži spas.
Tijelo je njegovo sad roditeljici predano drevnoj,
Ali dok traje svijet njegov će živjeti glas.19

18 Domljan 2008., 102. —

19 Marulić 2005., 212­213. SLIKA 8 - ULOMAK HISPANO-MAURSKE KERAMIKE, 15. ST.

7

—
S L I K A 9 - KE R AM IČ KE LUL E, 17. – 19. ST.
Smrt Žarka Dražojevića uzrokovala je značajne promjene
na srednjodalmatinskom povijesnom prostoru. Prema
izvješću Marina Sanuda, oko 1510. godine Nutjak više
nije bio pod mletačkom upravom. Posljednja su je četiri
člana posade izgubila dok su pokušavali pomoći čovjeku
kojega je napao vuk. Martolozi (kršćani u službi osmanli­
jske vojske) su, naime, iskoristili priliku i zauzeli utvrdu.20
Tijekom osmanlijske vladavine Nutjak gubi svoju stratešku
20 Arkiv VI, 333; Katić 1962., 330; Tabak et al. 2010., 426.
8
važnost pa se znatno smanjuje i broj posade u utvrdi.
Generalni dalmatinski providur Foscarini 1572. godine
navodi da je Nutjak malen i slabo utvrđen kaštel s posa­
dom od svega dvadesetak ljudi.21 Iz dvadesetih godina 17.
stoljeća dolazi podatak da posadu utvrde čini tridesetak
ljudi s dizdarom te da je u njoj smješteno manje naselje
(borgo).22 Nutjak ponovno dobiva na strateškoj važnos­
ti Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine i uspo­
stavom razgraničenja između mletačkog i osmanskog
teritorija (Linea Grimani) budući da se našao u području
razgraničenja. Mletački senat 1701. godine odredio je da
se Nutjak popravi i čuva, a za taj je zadatak postavio Pavla
Caralipea pod zapovjedništvom Giovannija Michiellija.23
Utvrda je stratešku važnost vjerojatno izgubila u prvim
desetljećima 18. stoljeća kada je na obližnjem Gardunu
izgrađena manja mletačka utvrda Guardia.24
21 Grgić 1956., 257; Tabak et al. 2010., 426.
22 Tabak et al. 2010., 427.
23 Soldo 1989., 103.
24 Tabak et al. 2010., 427.
—
Arhitektura utvrde Nutjak i
stanje istraženosti
Kao nijemi svjedok burne povijesti iz vremena osmanli­
jskih presezanja na našem području, Nutjak je stoljeći­
ma odolijevao zubu vremena, a arheološka istraživanja
objelodanila su njegove tajne tek početkom 21. stoljeća.
Tada je, naime, Muzej triljskog kraja proveo četiri kam­
panje zaštitnih arheoloških istraživanja utvrde.25
Lokalitet je zajedno s utvrdom zaštićeno kulturno dobro
Republike Hrvatske upisano u Registar kulturnih dobara
pod oznakom Z­5289. S obzirom da je lokalitet smješten
na izrazito strmom terenu, ali i zbog rušenja i devastaci­
ja utvrde tijekom minulih stoljeća, nije bilo moguće us­
postaviti stratigrafiju arheoloških slojeva. Ipak, rezul­
tati istraživanja polučili su konkretne spoznaje te, uz
25 Babić 2007., 538­540; Tabak 2008., 651­652; Tabak, Petričević 2009.,
683­684; Petričević 2010., 737­738; Tabak et al. 2010., 425­439.
10
proučavanje povijesnih izvora, omogućili rekonstrukciju
života utvrde od vremena njezine gradnje krajem 15.26 do
konačnog napuštanja u 18. stoljeću.27
Uz vrijedne pokretne nalaze keramike, stakla, dijelove
oruđa, oružja, alata i drugih uporabnih predmeta koji čine
uobičajen inventar novovjekovnih nalazišta, arheološka
istraživanja iznjedrila su ostatke arhitekture28 i otkrila nam
sasvim nove vizure utvrde.
26 Poljički statut 1988., 427, čl. 29; Šurmin, Klaić 1903., 62; Jurić 1982.,
137, 140­141.
27 Soldo 1989., 103; Isti 1995., 127­128.
28 Izrada tehničke dokumentacije: tvrtka Arheoplan d.o.o.
—
SL IKA 10 - TLO CRT UTV RDE NUTJAK

11
— —
S L I K A 11 - ULOM CI ZDJEL I CA, 16. – 17. ST.
Svojim nepravilnim tlocrtom Nutjak se prilagodio str­
mom terenu tako da je kula (K) smještena na najvišoj
točki litice i dominira cijelim sklopom. Ostale prostorije
nalaze se na nižim terasastim razinama kanjona što je
uvjetovalo njihov izgled i površinu. Ulaz (U) u utvrdu je
na zapadnom bedemu (Z), a nedaleko od ulaza sačuva­
na je prilazna staza sa stepenicama uklesanima u stijeni.
Ulaz je bio branjen puškarnicama sačuvanima u bede­
mu te niskim predzidom. Iza ulaza formirano je manje
12
S LI K A 12 - U LO M CI V RČA, D RU GA P O L . 16. – 17. ST.
dvorište (D) kojim se pristupalo najvećoj prostoriji P1
(dimenzija 12 × 7 m) te manjoj P2 (dimenzija 4,5 × 5 m),
istočno od kule. U prostoriju P1 ulazilo se zidanim ste­
penicama koje su pronađene i rekonstruirane uz njezin
istočni zid. Pokretni arheološki nalazi, poglavito finija
glazirana keramika i drugi svakodnevni predmeti, kao
i dijelovi peći (pećnjaci) ukazuju na stambeni prostor
korišten krajem 15. i tijekom 16. stoljeća. Unutrašnjost
ove prostorije bila je naknadno podijeljena suhozidnim
pregradnjama na dva dijela s kamenim podovima. Iz pro­
storije P1 ulazilo se u kulu koja je najvećim dijelom sruše­
na, tako da je sačuvan njezin plašt sa sjeverne strane u
visini od oko 9 m. Kula je, sudeći po ostacima suženja
zidova za prihvat međukatnih konstrukcija, imala prize­
mlje i dva kata. Oko kule se nalazio izgrađen zid koji se
vjerojatno spajao sa zapadnim bedemom i na taj način
štitio taj najistureniji dio utvrde.
— —
S L I K A 13 - P E ĆNJAC I, 1 4 . – 17. ST.
Prostorija P2 ima sačuvan ulaz s kamenom živcem
obrađenim za prag na južnom zidu. Na plaštu istoga zida
sačuvana je i jedna puškarnica usmjerena ka kanjonu Ce­
tine i obližnjem brdu Konačnik. Sačuvano je i popločanje
ispred ulaza te u unutrašnjosti prostorije P2, a načinjeno je
od neobrađenog kamena nabijenog u zemlju. Zanimljivost
unutar prostorije P2 jesu dva utora, ostaci drvenih greda u
podu, kojima je funkcija bila nosivost ili nivelacija podne
konstrukcije, ovisno o tome je li pod bio drveni ili kameni.
S LI K A 14 - V ERETO NI, 15 . ST.
13
Južni bedem (J) utvrde sačuvan je tek u donjem dijelu
iznad samih temelja. Na spoju južnog i zapadnog bedema
postojeća suhozidna konstrukcija vjerojatno je ostatak
strmih stepenica kojima se, uz južni bedem, prilazilo
prostorijama P3 i P4 smještenima na terasama jugo­
istočno od bedema utvrde.
Prostorija P3 (oko 8,5 × 5 m) prati obrise kamene litice
na kojoj je izgrađena, a zidovi su sačuvani samo u donjim
dijelovima. Djelomično je definirana podnica od zara­

—
S LI K A 16 - U LO M A K P EKE, /

vnatog kamena živca, dok je ostatak vjerojatno bio od

kamenja nabijenog u zemlju. Više podataka pruža pro­
storija P4 koja je većih dimenzija (oko 11 × 5 m) od pro­
storije P3 i nešto bolje sačuvanih zidova. Na zapadnom
zidu, sačuvanom u visinu oko 3 m, vidljivo je suženje
zida u funkciji prihvata međukatne konstrukcije. Može
se pretpostaviti da je donji dio objekta bio zatrpan ili je
pak postojao podrum. Ova zanimljiva pretpostavka29 ima
—
S L I K A 15 - P R IB OR ZA JELO : NOŽ I V I L I CA, 15. – 18. ST. (?) 29 Vidi tekst na str. 2.

14

—
S L I K A 17 - ULOM CI KUHIN JSKO G P O SUĐA, /
oslonac u dokumentu iz 1503. godine30 prema kojemu je
Žarko Dražojević, nakon što je utvrdu predao na upra­
vljanje Mlečanima, u njezinoj neposrednoj blizini za­
držao kuću s podrumom za prikupljanje ljetine i prihoda
sa svojega posjeda.
30 Domljan 2008., 101.
Tehnika gradnje Nutjaka pokazuje utjecaje srednjovje­
kovnih načela fortifikacijske arhitekture.31 Pomnijom ana­
lizom tehnike gradnje utvrđeno je da su stambeni objekti
građeni bolje obrađenim kamenim blokovima različitih
dimenzija, dok je u zidanju fortifikacijskih elemenata
(kula i bedemi) korišteno grubo priklesano kamenje.
U prikazu arhitekture nezaobilazan element čine arhi­
tektonski ulomci kojih je nekolicina nađena prilikom
istraživanja Nutjaka.32 Među najmonumentalnije pripa­
da ulomak antičke grede ukrašene strigilima i viticom
akanta obavijenom oko rozeta. Riječ je o ulomku koji je
unutar utvrde sekundarno upotrijebljen, a prvotnu na­
mjenu možemo mu potražiti u nedalekom rimskom vo­
jnom logoru Tiluriju u Gardunu. Spomenik se po stilskim
obilježjima može datirati u polovinu 1. stoljeća.33 Istom
miljeu pripada i ulomak antičke stele s ostacima posvetne
nadgrobne formule Hic Situs Est, koja je sekundarno
obrađena za konzolu s utorom za pričvršćivanje kapka
puškarnice ili prozora.34
31 Nadilo 2001., 539­540.
32 Tabak et al 2010., 429.
33 Isto.
34 Isto.
15
 —
S LI K A 18 - U LO M AK ANT IČKE ST EL E, 1. ST.

Iz vremena gradnje Nutjaka pronađeno je nekoliko profi­

liranih arhitektonskih ulomaka. Riječ je o jednostavnim,
zaobljenim profilacijama u kombinaciji s precizno izve­
denim V profilom na ulomcima koji su fragmentarno
sačuvani te se okvirno mogu pripisati nadvratnicima,
dovratnicima ili prozorskim elementima.35
—
S L I K A 18 - OLOVNO TAN E, 15. – 16. ST. 35 Isto.

16
—
Utvrda Nutjak u narodnoj
predaji i legendi
Moguće je da su vojni podvizi i uspjesi Žarka Dražojevića
potaknuli nastanak Legende o gavranu. Narodna preda­
ja kaže da je Žarko čuvao dresirane gavrane u kruništu
utvrde Nutjak te da je slavio svoje pobjede blagujući
sirovo meso sa svojim pticama. One su ga graktanjem i
lepetom krila upozoravali na opasnost. Na dan Žarkove
pogibije 15. siječnja 1508., izdajice su spriječile gavrane
da polete iz utvrde i upozore ga na opasnost. Legenda
kaže da i danas na taj datum dva gavrana prelete Nutjak
i graktanjem pozdrave svog gospodara. Porijeklo legende
nije poznato, no možda je vezano uz grb obitelji Dražo­
18
jević­Jelić na kojem je prikazan bijeli vuk dok promatra
crnu pticu (orao).36
U narodnoj predaji ostala je zapamćena i legenda o
posljednjem osmanlijskom vladaru Nutjaka i obližnje
Čačvine, Mamut­agi.37 Predaja kaže da je aga sa svojom
posadom uživao u jelu i piću te raznim plodovima koji
su dolazili s obližnjih polja i vinograda. Osiromašeno
domaće stanovništvo nije gledalo blagonaklono na takve
postupke. Nadalje, budući da se agi svidjela lokalna dje­
36 Tomić 1984., 189; Domljan 2008., 99.
37 Don Ivan Čulin iz Ostrvice u svojoj je zbirci narodnih pjesama Sa
zimskih sila zabilježio ovu predaju. Prema: Sikirica 1979., 161­162.
vojka Jela, svojoj je posadi naredio da po okolnim seli­ pio skloniti kod svoje zaručnice Jele koja mu je uspješno
ma sakuplja razna blaga kako bi prilikom prošnje mogao izliječila rane pomoću ljekovitih trava.38 Naposljetku su
darovati njezinog oca Gabrijela. se vjenčali i zasnovali obitelj, a po predaji, upravo od njih
Znajući za agine planove i taktike, lokalni su mladići potječe rod Gabričević (po Jelinu ocu), nadimka Mamut,
iskoristili situaciju te usred noći zapalili krijes pored koji i danas obitava u selu Gardun nedaleko Nutjaka.
Čačvine. Naime, dogovor između dviju posada bio je slje­
deći: ukoliko jedna od utvrda bude u opasnosti, njezina
će posada zapaliti vatru i tako dati znak posadi iz druge
utvrde. Vidjevši vatru pored Čačvine, Mamut­aga je po­
hitao iz Nutjaka ne znajući da je upao u zamku. Putem
su ga presreli i teško ranili lokalni mladići. Aga se us­
38 Isto.

19
KATA LO G
—
Nalazi keramičkog posuđa
Tijekom arheoloških istraživanja utvrde Nutjak pronađe­
ni su brojni ulomci keramičkog posuđa koji su se kori­
stili u svakodnevnoj uporabi kao kuhinjsko posuđe, u
kojem se kuhala hrana, i stolno posuđe, iz kojeg se hrana
posluživala i konzumirala. Ulomci kuhinjskog posuđa,
ukrašeni urezanom valovnicom, ubodima ili aplici­
ranim plastičnim rebrom, izrađeni od gline s primjesama
usitnjenog kvarca, služile su za skladištenje hrane i za
pripremu hrane na ognjištu. Radi se o loncima većih di­
menzija, poklopcima i peki. Ova vrsta posuđa proizvod je
lokalnih keramičarskih radionica.39
39 Tabak et al. 2010., 432­433.
20
Stolno keramičko posuđe uvoz je iz keramičkih produ­
kcijskih centara iz Italije. Ova vrsta posuđa bila je sku­
pocjena zbog načina izrade – višestruko pečenje gline,
višebojno ukrašavanje i premazivanje različitim tankim
staklastim slojevima, odnosno glazurom, zbog čega ova
vrsta keramike i nosi naziv glazirana keramika. Glazura
je, osim dekorativne uloge, povećavala otpornost posuđa
i postizala nepropusnost površine posude.40
Ulomci posuda mogu se, prema tehnici ukrašavanja, po­
dijeliti na tri tipa: glaziranu keramiku s caklinom (inve­
triata), engobiranu keramiku (engobiata) s premazom od
40 Petričević Banović 2018., 118­161.
kaolinske gline, ukrašavanu slikanjem ili urezivanjem,
te majoliku prekrivenu olovnom glazurom, s dodatkom
oksida kositra, čime se dobivala sjajna neprozirna glazura
(smalto) koja bi se dodatno ukrašavala višebojnim osli­
kavanjem. Ulomci različitih oblika lončića premazanih
41
caklinom, datiraju se od 14. do 18. stoljeća, a analogne
primjerke možemo pronaći na brojnim lokalitetima u
Hrvatskoj.42 Primjerci ulomaka vrčeva s premazom od
kaolinske gline, zdjele ukrašene urezanim vegetabilnim
i geometrijskim motivima rađeni šiljkom i širom tupom
alatkom, pripadaju vrsti engobirane keramike. Njihova
datacija je od kraja 14. do sredine 17. stoljeća.43 Ulomci
majoličkih vrčeva s trolisnim otvorom, ukrašeni oslika­
vanjem biljnih i geometrijskih motiva u zelenoj, žutoj,
plavoj ili oker boji, ili ulomci zdjelica ukrašeni višeboj­
nim oslikavanjem koncentričnih kružnica, pripadaju
glaziranoj keramici tipa majolika i datiraju se u 16. i 17.
stoljeće.44
Ulomak zdjelice oslikan kobaltnoplavim motivom i
premazan lustrom, tj. mješavinom metalnih soli bakra,
41 Isto 2018., 121­126.
42 Isto 2018., 121­122.
43 Isto 2018., 122­124.
44 Isto 2018., 126­130.
srebra, okera, sumpora i octa čime se postizao metalizirani
površinski odsjaj, proizveden je u radionicama blizu Va­
lencije u Španjolskoj u 15. stoljeću, a bio je veoma luksu­
zan proizvod toga vremena. Ova vrsta keramike naziva
se hispano­maurska ili španjolska keramika, a njezina
proizvodnja bila je na vrhuncu u Španjolskoj u 14. i 15.
stoljeću. Glavna joj je karakteristika spajanje islamskih
orijentalnih i kršćanskih gotičkih motiva u ukrašavanju
posuda, te premazivanje lustrom.45
U pronađenom keramičkom materijalu s utvrde Nu­
tjak zastupljeni su i ulomci keramičkih pećnjaka oblika
čaše. Pećnjaci su bili gusto raspoređeni unutar strukture
kaljeve peći, a ugrađivani su i u vanjski dio peći s otvo­
rom prema vani, što bi dodatno isijavalo toplinu.46 Pri­
mjerci pronađeni na utvrdi Nutjak rađeni su od gline
oker do sive boje, debljih stijenki s tragovima žbuke u
istima. Na dnu pećnjaka, s vanjske strane, nalaze se peča­
ti s geometrijskim motivima u plitkom reljefu.47
45 Tabak et al. 2010., 432.
46 Petričević Banović 2018., 120.
47 Tabak et al. 2010., 433.
21
— — — —
RUČK A P OS U D E ULOMAK OB ODA PE KE U LO MAK LO NČIĆA U LO MAK P O SU DE
TIP: GRUBA KERAMIKA TIP: GRUBA KERAMIKA TIP: INVETRIATA TIP: SLIP WARE
DATACIJA: / DATACIJA: / DATACIJA: 14. – 19. ST. DATACIJA: 16. – 18. ST.
MATERIJAL: KERAMIKA MATERIJAL: KERAMIKA MATERIJAL: KERAMIKA MATERIJAL: KERAMIKA
MJERE: V. 43 mm, MJERE: V. 68 mm, MJERE: V. 25 mm, MJERE: V. 40 mm,
Š. 49 mm Š. 99 mm PR. DNA 37 mm Š. 51 mm

— — — —

Ulomak ručke posude većih
dimenzija, grube fakture,
ukrašen urezivanjem
geometrijskih motiva.
Keramika je oker­smeđe boje.
Ulomak oboda peke, grube Ulomak lončića ravnog dna Ulomak posude izvijenog
fakture, ukrašen ubadanjem s unutarnje strane premazan oboda i trokutastog presjeka,
motivom stilizirane olovnog glazurom. Keramika poravnat s gornje strane.
valovnice. Keramika je je narančaste boje. Ulomak je glaziran olovnom
oker­smeđe boje. glazurom s unutarnje strane
i oslikan žutim engobom.
Keramika je narančaste boje.

22
— — — —
ULO M AK V RČA ULOMAK Z D J EL E U LO MAK ZDJE LICE U LO MAK ZDJELICE
TIP: ENGOBIRANA TIP: GRAVIRANA TIP: GRAVIRANA TIP: GRAVIRANA
KERAMIKA KERAMIKA KERAMIKA KERAMIKA
DATACIJA: KRAJ 16. ST. DATACIJA: DATACIJA: DATACIJA: KRAJ 16. – PRVA
MATERIJAL: KERAMIKA KRAJ 14. – 15. ST. PRVA POL. 16. ST. POL. 17. ST.
MJERE: V. 72 mm, MATERIJAL: KERAMIKA MATERIJAL: KERAMIKA MATERIJAL: KERAMIKA
Š. 54 mm MJERE: V. 41 mm, MJERE: V. 26 mm, MJERE: V. 34 mm,
Š. 20 mm Š. 28 mm Š. 37 mm
—
Ulomak vrča ravnog dna. — — —

S vanjske strane premazan Ulomak zdjele ukrašen Ulomak oboda zdjelice Ulomak zdjelice ukrašen s
slojem engoba. Keramika je urezanim vegetabilnim ukrašen je geometrijskim unutarnje strane urezanim
narančaste boje. motivom i zelenom motivom rađenim šiljkom vegetabilnim motivom.
glazurom. Keramika je i širom tupom alatkom. Doslikavanje oker­smeđom
narančaste boje. Doslikavanje zelenom bojom. bojom. Keramika je
Keramika je narančaste boje. narančaste boje.

23
— — —
ULO M AK V RČA ULOMAK VRČA U LO MAK VRČA
TIP: MAJOLIKA TIP: MAJOLIKA TIP: MAJOLIKA
DATACIJA: DRUGA POL. 16. – 17. ST. DATACIJA: 16. ST. DATACIJA: DRUGA POL. 16. – 17. ST.
MATERIJAL: KERAMIKA MATERIJAL: KERAMIKA MATERIJAL: KERAMIKA
MJERE: V. 60 mm, Š. 95 mm MJERE: V. 47 mm, Š. 50 mm MJERE: V. 22 mm, Š. 28 mm

— — —

Ulomak trolisnog vrča, oslikan s vanjske Ulomak izljeva trolisnog vrča, oslikan s Ulomak vrča glaziran s obiju strana,
strane motivima ravnih i valovitih linija vanjske strane geometrijskim motivima oslikan s vanjske strane vegetabilnim
u svijetloplavoj boji. Keramika je oker u žutoj i zelenoj boji. Keramika je oker motivom u žutoj i smeđoj boji. Keramika
boje. boje. je oker boje.

24
— — —
ULO M AK ZD J E L I C E ULOMAK ZDJE LICE PEĆNJAK
TIP: MAJOLIKA TIP: ŠPANJOLSKA MAJOLIKA TIP: PEĆNJAK U OBLIKU ČAŠE
DATACIJA: DRUGA POL. 16. – 17. ST. DATACIJA: 15. ST. DATACIJA: KRAJ 14. – 17. ST.
MATERIJAL: KERAMIKA MATERIJAL: KERAMIKA MATERIJAL: KERAMIKA
MJERE: V. 39 mm, Š. 69 mm MJERE: V. 25 mm, Š. 61 mm MJERE: V. 125 mm, Š. 101 mm,
PR. DNA 54 mm
— —

Ulomak glaziran s obiju strana, oslikan Ulomak glaziran s obiju strana, oslikan s —

s unutarnje strane geometrijskim unutarnje strane vegetabilnim motivom Jednostavno oblikovan pećnjak s
motivom koncentričnih kružnica u kobaltnoplavim slikanjem. Lustro na radioničkim pečatom geometrijskog
žutoj, oker­smeđoj, plavoj i zelenoj boji. unutarnjoj strani zdjelice. Keramika je motiva (rekonstrukcija M. Rogošić).
Keramika je oker boje. oker­narančaste boje.

25
—
Nalazi keramičkih lula

Nalazi ulomaka keramičkih lula istočnoga tipa48 ukazuju U LO MAK LU LE

TIP: TURSKI TIP
na konzumaciju duhana koja se, sudeći po broju nalaza,
DATACIJA: 17. ST.
u ovim krajevima intenzivirala u 17. stoljeću za vrijeme MATERIJAL: KERAMIKA
osmanske prevlasti.49 Ulomci s utvrde Nutjak datirani su MJERE: V. 17 mm, Š. 47 mm
od 17. do 19. stoljeća, a pripisani su zelovskoj i turskoj
—
provenijenciji.50 Primjerci turske proizvodnje ukrašeni su Greben lule turskog tipa ukrašen
urezima i naknadno utisnutim cvjetnim motivom, dok paralelnim urezima.
primjerci iz zelovskih radionica imaju karakterističan
mrežasti ukras,51 a pretpostavlja se da je početak njihove
proizvodnje započeo u prvoj polovini 18. stoljeća.52 —
U LO MAK LU LE
TIP: ZELOVSKI TIP
DATACIJA: 18. – 19. ST.
MATERIJAL: KERAMIKA
MJERE: V. 19 mm, Š. 23 mm

48 Domazet 2013., 10. —

49 Bekić 2000., 254; Domazet 2018., 72. Ulomak grebena lule ukrašen
50 Tabak et al. 2010., 435.
51 Bekić 2000., 256; Tabak et al. 2010., 435.
tipičnim zelovskim motivom
52 Domazet 2013., 13. mreže.

26
—
Nalazi staklenih posuda

Brojni ulomci stolnog staklenog posuđa pripadaju ra­ dno im je ukrašeno apliciranom vrpcom. Iz istih radi­
zličitim vrstama staklenih čaša iz brojnih staklarskih onica dolaze i ulomci čaše s blago uvučenim podnož­
radionica. Stakleni su predmeti, zbog zahtjevnog nači­ jem od sivog stakla koje se proizvode u 16. stoljeću.55
na izrade i krhkosti, imali visoke cijene nabave. Ulom­ Tijekom arheoloških istraživanja na utvrdi Nutjak
ci čaša od zelenkastoga stakla, ukrašeni apliciranim pronađeni su i zanimljivi ulomci prozirnog stakla s bla­
ukrasima oblika kapljica, dolaze iz sjeverne Europe. go reljefnim okomitim rebrima i apliciranom tamno­
Kapljičaste dekoracije imale su i funkciju ručki koje plavom trakom na obodu postolja. S obzirom da nema
su služile za lakše držanje čaše. Ovaj tip čaše naziva analognih primjera, pretpostavka je da se radi o čaši
se krautstrunk — s aplikacijama koje podsjećaju na većih dimenzija tipa pehar.
listove kupusa, a proizvodile su se krajem 15. i u 16.
stoljeću.53 Ulomci čaša od prozirnog i tankog stakla
ukrašene apliciranim tamnoplavim staklenim nitima u
gornjem dijelu čaše, koji je bio proširen, dok je donji
dekoriran okomitim rebrima, proizvod su mletačkih
radionica na Muranu u 15. stoljeću.54 Tijelo takvih čaša
uglavnom je cilindrične forme s proširenim obodom, a

53 Tabak et al. 2010., 432.

54 Topić 2017., 32. 55 Šarić Kostić 2020., 61.

27
— — — —
ULO M AK ČAŠ E ULOMAK ČAŠE U LO MAK ČAŠE U LO MAK ČAŠE
TIP: ČAŠA SA STAKLE- TIP: KRAUTSTRUNK ČAŠA TIP: ČAŠA JEDNOSTAV- TIP: ČAŠA TIPA PEHAR
NIM NITIMA I OKOMITIM DATACIJA: 15. – 16. ST. NOG DATACIJA: /
REBRIMA MATERIJAL: STAKLO OBLIKA S UVUČENIM MATERIJAL: STAKLO
DATACIJA: KRAJ 14. – 15. ST. MJERE: V. 84 mm, PODNOŽJEM MJERE: V. 42 mm,
MATERIJAL: STAKLO Š. 44 mm DATACIJA: 16. ST. Š. 37 mm
MJERE: V. 23 mm, MATERIJAL: STAKLO
Š. 47 mm — MJERE: V. 30 mm, —

Ulomak čaše s apliciranim Š. 47 mm Ulomak stope sa zadebljanim

— kapljičastim ukrasom i rubom modre boje i okomito
Ulomak oboda čaše s vrpcom na dnu. Staklo je — postavljenim rebrastim
apliciranim staklenim nitima zelene boje. Ulomak oboda čaše sa ukrasom. Staklo je prozirno,
plave boje. Staklo je prozirno, zadebljanim rubom. Staklo je odnosno bez boje.
odnosno bez boje. sive boje.

28
—
Metalni nalazi

N AKIT —
PRSTE N S P O LU DR AGIM
KAME NO M
Tijekom arheoloških istraživanja pronađena su dva pri­ DATACIJA: 13. – 15. ST.
mjerka prstenja – jedan luksuzni srebreni prsten s okom/ MATERIJAL: SREBRO,
POLUDRAGI KAMEN
krunom koja nosi tamnocrveni kamen i jedan jedno­
MJERE: PR. PRSTENA 20 mm,
stavan prsten s dva urezana žlijeba.56 Po analogijama iz PR. OKA 10 mm
Bribira57 i Bobovca58 mogu se datirati u razdoblje od 13.
—
do 15. stoljeća.
Luksuzni prsten ukrašen gravurom
i tamnocrvenim poludragim
kamenom u oku prstena.

—
PRSTE N
DATACIJA: 13. – 15. ST.
MATERIJAL: BRONCA
MJERE: PR. 17 mm

—
56 Tabak et al. 2010., 434.
57 Zekan 1966., 50­51. Jednostavan prsten ukrašen s dva
58 Anđelić 1973., 137. paralelna žlijeba.

29
UT ILITAR NI PR EDMET I —
DIO P O JASNE KO P ČE
DATACIJA: 15. – 16. ST.
S utvrde Nutjak potječe i naprstak izrađen od tankog MATERIJAL: ŽELJEZO
brončanog lima koji je čest nalaz u kontekstu utvrda, a MJERE: V. 32 mm, Š. 18 mm
datira se u 15. – 16. stoljeće.59 Od ostalih utilitarnih pre­
—
dmeta pronađeni su primjerci pojasnih kopči, karika, Pravokutna pojasna kopča bez trna.
čavala i klinova, konjskih potkova, potkova za obuću,
te drugi predmeti karakteristični za utvrde iz perioda
14. – 16. stoljeća.60 Potrebno je istaknuti nalaz željezne —
SJEČIVO NOŽA
britve te dijelova pribora za jelo: sječiva noža i vilice. Bri­ DATACIJA: 15. ST.
tva i sječivo noža po analogijama se s utvrde Ružica mogu MATERIJAL: ŽELJEZO
datirati u razdoblje od 15. do 17. stoljeća,61 dok analogija za MJERE: V. 121 mm, Š. 19 mm
četverozubu vilicu nije pronađena u kontekstu srednjo­ —
vjekovnih utvrda, pa se može pretpostaviti da potječe iz Sječivo noža bez sačuvane drške.
kasnijeg razdoblja.

—
ČAVAO
DATACIJA: 14. – 16. ST.
MATERIJAL: ŽELJEZO
MJERE: V. 52 mm,
PR. GLAVE 8 mm

—
59 Tabak et al. 2010., 434; Radić, Bojčić 2004., 75.
60 Radić, Bojčić 2004., 116­136. Četverobridni željezni čavao s
61 Radić, Bojčić 2004., 96­98. istrošenom glavom.

30
— — — —
S JE Č I VO BR I T V E P OT KOVA Z A OB UĆU KARIKA S O MČO M VILICA
DATACIJA: 15. – 17. ST. DATACIJA: 16. ST. DATACIJA: 14. – 16. ST. DATACIJA: 18. ST. (?)
MATERIJAL: ŽELJEZO MATERIJAL: ŽELJEZO MATERIJAL: ŽELJEZO MATERIJAL: BRONCA
MJERE: V. 32 mm, Š. 18 MJERE: V. 81 mm, MJERE: PR. OTVORA MJERE: V. 125 mm,
mm, PR. RUPICE 2 mm Š. 64 mm 51 mm DULJ. ZUBA 45 mm,
PR. UKRASA 10 mm
— — —

Sječivo željezne britve s Potkova za obuću koja je Okrugle karike s omčom. —

trnom za nasad i malom služila kao ojačanje za cipelu Moguće da su služile za Četverozuba vilica s
rupom za učvršćivanje na u predjelu pete. privezivanje konja. romboidnim ukrasom na dnu
dršku. Debljina sječiva se drške.
postupno stanjuje prema
bridu za brijanje.

31
— — — —
KLIN S U Š I C OM ULOMAK KON J SK E KLIN NAPRSTAK
DATACIJA: 14. – 16. ST. P OT KOV E DATACIJA: 14. – 16. ST. DATACIJA: 14. – 16. ST.
MATERIJAL: ŽELJEZO DATACIJA: 15. – 16. ST. MATERIJAL: ŽELJEZO MATERIJAL: BRONCA
MJERE: V. 52 mm, PR. MATERIJAL: ŽELJEZO MJERE: V. 175 mm, MJERE: V. 12 mm,
OTVORA 9 mm MJERE: V. 29 mm, Š. 95 Š. 8 mm PR. OTVORA: 18 mm
mm, PR. RUPICE 7 mm
— — —

Istrošeni klin s ušicom. — Klin s piramidalnom glavom Naprstak od tankog

Ulomak konjske potkove i zavinutom iglom. brončanog lima obrađen
sa tri sačuvane pravokutne tehnikom ukucavanja.
rupe za potkivanje.

32
ORUŽJE —
VRŠAK VE RE TO NA
DATACIJA: 15. ST.
Nalazi oružja upućuju na vojni kontekst utvrde. Česti su MATERIJAL: ŽELJEZO
vrhovi veretona, tj. vrhova strelica za samostrel. Obli­ MJERE: V. 54 mm, Š. 13 mm
kom se dijele na stožaste i piramidalne vrhove s tuljcem, —
a datiraju se u 15. stoljeće.62 Slični primjerci pronađeni Vrh strelice s kratkim piramidalnim
su i na obližnjoj utvrdi Čačvini,63 kao i na brojnim dru­ vrhom i tuljcem za nasad.
gim srednjovjekovnim utvrdama. Pronađena su i dva pri­
mjerka puščane tanadi koja su se izrađivala u kamenim —
ili keramičkim kalupima (15. – 16. st.).64 VRŠAK VE RE TO NA
DATACIJA: 15. ST.
MATERIJAL: ŽELJEZO
MJERE: V. 65 mm, Š. 14 mm

Stožasti vrh strelice za samostrel s

tuljcem za nasad.

—
TANE
DATACIJA: KRAJ 15. – 16. ST.
MATERIJAL: OLOVO
MJERE: PR. 9 mm

62 Aralica 2008., 38; Anđelić 1973., 133; Radić­Bojčić 2004., 146; Tabak et
—
al. 2010., 434.
63 Gudelj 2006., 25. Olovno puščano tane lijevano u
64 Tabak et al. 2010., 434; Gudelj 2006., 24; Čimin 2008., 199. kalupu.

33
—
Numizmatički nalazi

S utvrde Nutjak potječe i dvanaest primjeraka novca od

kojih je većina venecijanskih soldina (gazzetta) s kraja 17. —
RIMSKI NOVAC
i iz 18. stoljeća, kovanih za Dalmaciju i Albaniju, a jedan
AS (?), RIMSKO CARSKO R AZDO BLJE
primjerak gazzette vrijednosti 2 solda nosi oznake Jon­ BRONCA, 21 mm
skih otoka. Jedan mletački srebrnjak na aversu prikazuje
dužda u klečećem položaju, no zbog oštećenosti nije mo­
guće iščitati natpis. Naziru se dva slova iščitana kao „MS“
koja upućuju na dužda Michele Stena (1400. – 1413.)65
Pronađen je i jedan primjerak šibenskog novca bagatina
iz 15./16. stoljeća, te kopija srebrnog ugarskog denara iz
16. stoljeća.66 Zanimljiv je i nalaz žetona majstora kovača
Kornelija Lauffera iz Nürnberga datiran u 17. stoljeće.67
—
U GARSKI NOVAC
KO PIJA DENAR A, 16. ST.
AV.: BOGORODICA S MALIM ISUSOM
65 Na pomoći pri determinaciji ovog primjerka novca zahvaljujemo RV.: GRB (POLJA GRBA OKRENUTA NAOPAKO)
kolegi Kristijanu Gotiću iz Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu.
66 Tabak et al. 2010., 434.
IZMEĐU R(?) – P
67 Mirnik 2009., 146­147. SREBRO, 12 mm

34
— —
MLETAČKI NOVAC 1 SO LDIN, 17. ST
1 (?) SOLDIN DUŽDA MICHELE STENA 1400. – 1413. AV.: KRILATI LAV, U ODSJEČKU ●T. 4
AV.: DUŽD U KLEČEĆEM POLOŽAJU U RV.: SOLDINO U DVA RETKA
RUKAMA DRŽI ZASTAVU, DVIJE PUNCE, M S BRONCA, 19 MM
RV.: KRILATI LAV
SREBRO, 10 mm

— —
1 SO L D I N , 1 7. ST. 1 SO LDIN, 17. ST.
AV.: KRILATI LAV, U ODSJEČKU T. 4 AV: ⃰ K RILATI LAV ⃰ , U ODSJEČKU ●T. 4
RV.: SOLDINO ★ ⃰ ★ U TRI RETKA RV.: SOLDINO ★ ⃰ ★ U TRI RETKA
BRONCA, 19 mm BRONCA, 19 MM

35
— —

2,5 S OL DA (GAZ ZE T TA), 17. ST. 1 SO LDIN (GAZZE TTA), 17. ST.
AV.: KRILATI LAV, U ODSJEČKU T. 10 AV.: S●MARC●VEN ⃰ , U ODSJEČKU ⃰ 1 ⃰
RV.: SOLDINI 2●½ U TRI RETKA RV.: ⃰ DALM ET ALB● ⃰
BRONCA, 24 mm BRONCA, 21 mm
CNI VI, 633, 133.

— —
1 SO L D I N (GAZ ZE T TA), 17. ST. 2 SO LDA (GAZZETTA), 18. ST.
AV.: ⃰ S ●MARC●VEN ⃰ , KRILATI LAV, U ODSJEČKU ⃰ 1 ⃰ AV.: ⃰ S ●MARC●VEN ⃰ , KRILATI LAV,
RV.: ⃰ DALMA E●T ALBAN ⃰ U ODSJEČKU ⃰ I I ⃰
BRONCA, 22 mm RV.: ⃰ C ORF● CEFAL ZANTE ⃰
CNI VI, 630, 108. BRONCA, 25 mm

36
— —
2 S O L DA (GAZ ZE T TA) 17 10. G. ŽE TO NI
AV.: ⃰S●MARC●VEN ⃰, KRILATI LAV, U ODSJEČKU ⃰I I ⃰ KORNELIJE GOTTLIEB LAUFFER, NÜRNBERG,
RV.: ⃰ DALMAT E●T ALBAN ⃰ 1658. – 1711. G.
BRONCA, 25 mm AV.: ⃰ C ORNELIVS●LAVFFERS●RECH●PFEN ⃰ ,
CNI VI, 627, 79. SUNCE MJESEC I ZVIJEZDE
RV.: ⃰ G OTES●REICH●BLEIBT●EWIG ⃰ , CARSKA
JABUKA U TREZORU S TRI LUKA I TRI KUTA
MJED, 22 mm, PROBUŠEN

—
Š IB E N S K I BAGAT I N
BAGATIN, ŠIBENIK, KRAJ 15. – 16. ST.
AV.: SV. MIHOVIL KOPLJEM PROBIJA ZMAJA, SEBENIC S. MICAEL
RV.: KRILATI LAV, S MARCVS VENETI +
BAKAR, MJED, 17 mm

37
LIT ER ATUR A Domljan 2008
Ž. Domljan, Plemeniti rod Dražoevića­Jelića Poljičkih, Hrvatska

Anđelić 1973 revija, br. 8, Zagreb 2008., 98­108.

P. Anđelić, Bobovac i Kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih Domazet 2013

vladara u XIV. i XV. stoljeću, Sarajevo 1973. D. Domazet, Lule i početci duhanske industrije u Cetinskoj kra­

Aralica 2008 jini, Sinj 2013., 72­94.

T. Aralica, Inventar oružja i vojne opreme u šibenskom kaštelu i Domazet 2018

kulama iz 1441. godine, Drniš 2008. D. Domazet, „Glinene lule s tvrđave Grad u Sinju“, u: Tvrđava

Arkiv VI Grad, Sinj 2018.

Arkiv za povjestnicu jugoslavensku (ur. I. K. Sakcinski), knj. 6, Dragičević 1996

Venecija 1863. M. Dragičević, „Metalni proizvodi“, u: Bribir u srednjem vijeku,

Babić 2008 Split 1996., 73­78.

A. Babić, Utvrda Nutjak, Hrvatski arheološki godišnjak, br. 4 Gudelj 2006.

(2007), Zagreb 2008., 538­540. LJ. Gudelj, Utvrda Čačvina, Split – Trilj 2006.

Bekić 2000 Grgić 1956

L. Bekić, Uvod u problematiku glinenih lula na području Hr­ I. Grgić, Opis Kliškog sandžakata s ove strane Velebita i Dinare
vatske, VAMZ, br. 32/33, Zagreb 2000., 249­279. iz godine 1572., Zadarska revija, br. 4, Zadar 1956., 253­261.

CNI VI 1922 Juran, Barzman, Faračić 2019

Corpus Nummorum Italicorum, vol. VI, Rim 1922. K. Juran, K. Barzman, J. Faračić, Kartografija u službi Mletačke

Čimin 2008 države: karta sjeverne i srednje Dalmacije nepoznatog autora s

R. Čimin, „Metalni nalazi s utvrde Čanjevo“, u: Utvrda Čanjevo. početka 16. stoljeća, Geoadria br. 24, sv. 2, Zadar 2019., 93­139.

Istraživanja 2003. – 2007., ur. Luka Bekić, Visoko 2008., 197­233.

Jurić 1982 Petričević Banović 2018
Š. Jurić, Građa za bibliografiju Cetinske krajine do 1980., I. dio, D. Petričević Banović, „Kasnosrednjovjekovna i novovjekovna
Povijesni spomenici prvoga reda, Zbornik Cetinske krajine, sv. keramika s tvrđave Grad u Sinju“, u: Tvrđava Grad, Sinj 2018.,
3, Sinj 1982. 119­161.

Katić 1962 Pivčević 1908

L. Katić, Veze primorske Dalmacije kroz Kliški prolaz od pre­ I.Pivčević, Nekoliko poljičkih isprava iz XV. stoljeća, BASD 31,
thistorije do pada Venecije, Starine JAZU, br. 51, Zagreb 1962., Supp, 1­28, Split 1908.
267­434.
Radić, Bojčić 2004
Marulić 2005 M. Radić, Z. Bojčić, Srednjovjekovni grad Ružica, Osijek 2004.
M. Marulić, Latinski stihovi, ur. D. Novaković i B. Lučin, Split
Sikirica 1979
2005.
N. Sikirica, Legende istorinske u krajevima Cetinske doline,
Mirnik 2009 Narodna umjetnost, br. 16, Zagreb 1979., 159­167.
I. Mirnik, „Numizmatički nalazi s Bribirske glavice“, u: Studia
Statut 1988
Varvarina I, ur. Bruna Kuntić – Makvić, Zagreb – Motovun 2009.,
Poljički statut (ur. M. Pera), Split 1988.
131­151.
Soldo 1989
Nadilo 2001
J. A. Soldo, Etničke promjene i migracije stanovništva u sinjskoj
B. Nadilo, Utvrde. Uvodni prikaz razvoja fortifikacijskog gra­
krajini krajem 17. i početkom 18. stoljeća, Sinj i Cetinska krajina
diteljstva, Građevinar, br. 53, Zagreb 2001., 537­544.
za vrijeme osmanlijske vlasti — Zbornik Cetinske krajine, sv. 4,
Petričević 2011. Sinj 1989., 81­144.
D. Petričević, Utvrda Nutjak, Hrvatske arheološki godišnjak,
Soldo 1995
br. 7 (2010), Zagreb 2011., 737­738.
J. A. Soldo, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, sv. 1., Sinj 1995.
Šarić Kostić 2020
E. Šarić Kostić, Mletački kaštel u Splitu, Split 2020.
Šurmin, Klaić 1903
Đ. Šurmin, V. Klaić, Dvije hrvatske isprave XV. stoljeća, Vjestnik
kraljevstva Hrvatsko­slavonsko­dalmatinskog zemaljskog arki­
va, god. 5, Zagreb 1903., 54­64.
Tabak 2009
A. Tabak, Utvrda Nutjak, Hrvatski arheološki godišnjak, br. 5
(2008), Zagreb 2009., 651­652.
Tabak, Petričević 2010
A. Tabak, D. Petričević, Utvrda Nutjak, Hrvatski arheološki go­
dišnjak, 6 (2009), Zagreb 2010., 683­684.
Vrandečić 2008
J. Vrandečić, Poljički knez Žarko Dražoević u svjetlu lokalnih i
međunarodnih događaja, Omiški ljetopis, br. 4, Omiš 2008.,
157­167.
Zekan 1996
M. Zekan, „Pet srednjovjekovnih nekropola Bribira“, u: Bribir u
srednjem vijeku, Split 1996., 41­54.
Zlatović 1897
S. Zlatović, Topografičke crtice o starohrvatskim županijama u
Dalmaciji i starim gradovima na kopnu od Velebita do Neretve,
SHP 1/3, Knin 1897., 9­13.

Tabak, Petričević, Alduk 2010

A. Tabak, D. Petričević, I. Alduk, „Utvrda Nutjak“, u: Zbornik St­
jepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno­arheološka
baština, sv. 1, Split 2010., 425­439.

Tomić 1984/1985
R. Tomić, Baština poljičko omiške obitelji Dražojević Jelić, Peri­
stil, br. 27/28, Split 1985., 185­192.

Topić 2017
N. Topić, U traganju za renesansom. Staklo iz arheološkog
istraživanja na dubrovačkom području, Dubrovnik 2017.