Professional Documents
Culture Documents
Dokumnet Strategije Za Kompaniju Lidl
Dokumnet Strategije Za Kompaniju Lidl
kompaniju Lidl
Istorijat kompanije
Jozef Švarc je 1932. godine postao partner u kompaniji “Südfrüchte Großhandlung Lidl & Co.”
koja je do tada bila veleprodaja voća, a kasnije je razvio da postane veleprodaja prehrambenih
proizvoda.
1977. godine njegov sin Diter Švarc počinje da se fokusria na diskontna tržišta, veće
supermarkete, gotovinu i veleprodaju. Diter nije želeo da koristi naziv “Schvarz market” jer taj
naziv je mogao biti sinonim za “crno tržište” - šverc. Pokrenut željom za traženjem novog imena
pročitao je jedan novinski članak o slikaru i starom penzionisanom učitelju Ludvigu Lidlu i tako
odlučio da od njega otkupi prava na ime za tadašnjih 1000 nemačkih maraka.
Prva diskontna prodavnica Lidl otvorena je 1973. godine, a do kraja 1977. lanac Lidlovih
trgovinanse sastojao od 33 diskontne prodavnice. Za samo 15 godina od otvaranja prve
prodavnice, 1988. godine Lidl je imao 460 prodajnih mesta sa preko 5600 zaposlenih. 1989.
godine Lidl otvara i prve prodavnice van matične zemlje, u Frncuskoj, a kasnije i u drugim
zemljama Evrope.
Lidl u Srbiji započinje poslovanje 2010. godine registrovanjem prvog zaposlenog. Ubrzo se
kupuju nove lokacije, a Lidl tim raste i grade se novi objekti.
U avgustu 2017. godine uprava Lidla za srpsko trište seli se u HQ pametnu zgradu u Novoj
Pazovi, a juna 2018. godine odmah pored HQ-a svečano otvaraju i Logistički centar. U oktobru
2018. otvorili su vrata prvih prodavnica potrošačima u Srbiji i tu njihova priča tek počinje. Sa
stalnim otvaranjem novih prodavnica širom Srbije, raste i sam Lidl tim. Trenutno broj zaposlenih
u 46 prodajnih objekata doseže više od 2.200 i svakim danom taj broj se povećava.
Industrija
Kompanija Lidl bavi se ulužnom delatnošću, preciznije trgovinom, stoga spada u tercijarni
industrijski sektor.
S obzirom da se ova kompanija prodaje pretežno prehrambene proizvode to je ubraja u
kategoriju lake industrije.
Proizvodni asortiman
Skoro svi proizvodi u Lidlovom asortimanu su isključivo Lidlovi brendovi. Oni predstavljaju
pažljiv izbor, posebno razvijenih proizvoda koji već godinama zadovoljavaju potrebe potrošača
širom sveta.
Proizvodni asortiman Lidla čine:
Mlečni proizvodi
Delikates
Bio organic
Bezalkoholna pića
Slatkiši
Pivo
Kafe
Vino
Grickalice
Konzervisana i zamrznuta hrana
Kozmetika
Kutak za bebe
Testenina
Namazi
Sladoledi
Pozicija na tržištu
Kompanija Lidl svoje poslovanje orijentisala je na teritoriju Evrope, gde posluje u 32 zemlje.
Slika 1.
Prema nemačkoj trgovinskoj publikaciji, rast prodaje Lidla značajan je na tržištu Nemačke. U
2013. godini ovaj lanac beleži rast prodaje za čak 8% i tako je nadmašio svoje konkurente Aldi,
Netto i Penny. Pozitivan razvoj prodaje je trend koji je ova kompanija nastavila da prati i u
narednim godinama. A prema dostupnim podacima, ukupan profit ove kompaniji prelazi 89.869
biliona eura.
Svoje prve prodavnice u Srbiji, ova kompanija otvorila je 2018. godine, a danas, tri godine
kasnije, ova kompanija je vodeća u ovom sektoru. Kao značajne konkurente na terioriji Srbije,
izdovojili bismo: Idea - Argokor i Maxi - Delhaize.
Slika 1. Tržišno učešće kompanije Lidl
Konkurencija
Dva glavna konkurenta Lidlovom lancu su Maxi - Delhaize i Idea - Agrokor. Ono što ova dva
lanca čine konkurentnim je:
Veći broj prodajnih jedinica i veće tržišno učeće
Višegodišnje pa čak i decenijsko poslovanje na teritoriji Srbije
Domaći provereni proizvodi
Visok kvalitet proizvoda
Imaju dobro razvijenu marketing strategiju
Program nagrađivanja i popusti uz kartice lojalnosti
Organizaciona struktura
Ciljevi
Ništa se ne dešava slučajno pa zbog toga su upravljanje i rukovođenje srž svakog poslovanja, pa
tako i Lidlovog tima. Lidl ima jedinstven cilj, a to je da svi zaposleni doprinose, rade i drže se
zajedno. Njihovi menadžeri imaju dodatnu misiju, a to je da zajednički uspeh stave u središte
pažnje.
Ulaganje u zaposlene predstavlja jedan od glavnih pokretača njihovog uspešnog poslovanja i
ostvarivanja ciljeva. Građenjem karijere zaposlenih kompanija raste, a svaki zaposleni ostvaruje
nove lične šanse za budućnost. Pored zadovoljnih zaposlenih, cilj Lidla je:
Da pruži izvanredno zadovoljstvo i poboljša kvalitet života kupaca
Osigura vodeći kvalitet i vrednost na tržištu
Da pozitivno doprinosi lokalnim zajednicama i stvara dobre odnose sa partnerima
Da ostvari dugoročne ciljeve ulaganjem u zaposlene i njihove obuke
Da ostane tržišno konkurentan kada su cene i kvalitet u pitanju.
Trenutna strategija
Kako ova kompanija i sama ističe “sve što radimo utiče na one koji su nam poklonili svoje
proverenje” stoga je odgovorno poslovanje jedan od njihovih najvažnijih ciljeva. Društveno
odgovorno poslovanje je takođe jedan važan deo njihove korporativne filozofije, te zbog toga
nastoje da na pravi način razumeju sopstveni uticaj na zajednicu i donose odluke koje su u skladu
sa tim.
Moto ove kompanije je “Za bolje sutra”, što nam dokazuje da kompanija sluša svoje potrošače i
poslovne partnere, ali i druge zainteresovane strane i da na duge staze grade strategiju društveno
odgovornog poslovanja koja će imati pozitivan uticaj na celokupno okruženje u kom kompanija
deluje.
Cilj ove kompanije je da raste, ali i da se odgovorno odnosi prema resursima i tako ne ugrožava
kako prirodu, tako i društvo.
Misija i vizija
Kompanija Lidl kao svoju viziju navodi:
Ova vizija ne odgovara direktno na pitanje “Šta kompanija želi da postane?”, ali nam jasno daje
do znanja koji su njihovi ciljevi i ka čemu su orijentisani. Smatramo da je ovo dobar primer
definisane vizije zato što je razumljiva, sadrži sve što je neophodno, jedinstvena je, a sa gledišta
kompanije dostižna.
Kako bismo proverili da li je misija kompanije dobro definisana priložićemo evalucionu matricu
sa pitanjima na koje bi misija trebala da daje odgovor, označavajući kolonu “DA” ukoliko misija
odgovara na dato pitanje ili u suprotnom označavajući kolonu “NE”.
DA NE
Ko su klijenti organizacije? ✓
DA NE
Geografski, gde se organizacija takmiči? ✓
Iako je označeno više polja u “DA” koloni smatramo da misija ove kompanije nije najbolje
iskazana. Čak i informacije koje smo označili da su prisutne nisu jasno definisane. U ovom
slučaju misija je više definisana kroz niz ciljeva umesto da jasno opiše svrhu postojanja Lidla
kao kompanije, tako da smatramo da je ovo nešto na čemu bi definitivno trebali poraditi.
Pretnje:
Konkurenti - Iako je Lidl razvijen brend sa izuzetno dobrim imidžom on je još uvek nov na
srpskom tržištu. Okružen je veoma jakim konkurentima koji su dugogodišnjim radom ostvarili
svoje lojalne kupce.
Stvorena slika o lošijem kvalitetu pojedinih proizvoda - Jedinstvena linija proizvoda u ponudi
po pristupačnim cenama ima i svojih loših strana. Kupci smatraju da su pojedini proizvodi iz
Lidla lošijeg kvaliteta u odnosu na dobro poznate brendove koji se mogu pronaći u drugim
marketima, pa s toga nekada pre biraju da plate više za bolji kvalitet.
Fokus na ciljnu grupu sa nižim primanjima - Strategija niskih cena kao negativnu posledicu
snosi manji profit same kompanije. Ovom strategijom Lidl je orijentisan ka kupcima sa manjom
kupovnom moći koji će manje potrošiti u marketima i samim tim obezbediti niža primanja
kompaniji.
Razvijena online kupovina kod konkurenata - Velika mana Lidla je što ne nudi kupcima
opciju online kupovine koja je posebno poželjna u vreme pandemije. Mnogi konkurenti nude ovu
mogućnost kupcima čime stiču znatnu prednost na tržištu.
Postojanje samouslužnih kasa kod konkurenata - Samouslužne kase su od velike koristi za
kupce koji su u žurbi ili imaju manji broj artikala. Ova vrsta čekiranja robe je zastupljena u
mnogim domaćim marketima, te je propust što ne postoji ista opcija i u Lidlovim marketima.
Zakonske regulative, povećanje poreza i taksi – Česte izmene zakona i regulativa u državi,
dovode do nestabilne ekonomske atmosfere na tržištu. Budući da kompanija prodaje pretežno
proizvode iz uvoza, problem predstavljaju i carinski zakoni i regulative. Zbog smanjene brzine
usluge na granicama, roba često kasni.
Preopterećenje kapaciteta - Zbog velikih gužvi u prodajnim objektima, Lidlovi radnici ne
mogu da obezbede redovno popunjavanje polica i rafova sa proizvodima, što može dovesti do
trenutne nestašice proizvoda.
U nastavku rada na Slici 4. dat je prikaz evaluacije eksternih faktora.
Slika 4. Matrica evaluacije eksternih faktora
Urađena racio analiza preduzeća Lidl i konkurenata, predstavljala nam je dobru osnovu za
analizu internih fakora (snaga i slabosti) preduzeća. Na osnovu sprovedene analize zaključili smo
da su glavne snage ove kompanije širok proizvodni asortiman, dobar odnos cene i kvaliteta,
kontinualni rast prihoda i drugo…
Slabosti na kojima bi kompanija trebalo da radi su sledeće: rigorozni racio likvidnosti, obrt
imovine i zaliha. Budući da smo u jeku epidemije, ono što smo dodatno uočili kao slabosti su i
nedovoljno poštovanje epidemioloških mera naših kupaca, kao i stvaranje velikih gužvi bez
mogućnosti da se uluži dovoljan broj kupaca.
Slikom 7. data je interna evaluacija stanja preduzeća Lidl.
Slika 7. Matrica evaluacije internih faktora
SWOT analiza
Dugoročni cilj:
“Cilj je ponuditi potrošačima proizvode za svakodnevnu upotrebu, vrhunskog kvaliteta po
najpovoljnijoj ceni.”
Definisane strategije:
1. Otvaranje novih prodajnih objekata – Porast kupovne moći stanovništva i dobra
reputacija i ugled kod kupaca daju nam mogućnost daljeg širenja prodajne mreže. Ova
strategija spada u grupu razvoja tržišta.
2. Uvođenje drive thru usluge – Razvoj infrastrukture I slaba inovativnost naših
konkurenata dovela su do toga da razvijemo novu uslugu a to je uvođenje Drive thru
usluge. Kupci bi poručili robu preko aplikacije, a potom bi mogli da je preuzmu u
najbližoj Lidl ekspozituri. Na taj način bismo dodatno ubrzali našu uslugu. Ova strategija
spada u grupu razvoja proizvoda.
3. Otvaranje samouslužnih kasa – Uvođenjem samouslužnih kasa dostigli bi konkurente i
time smanjili gužve na redovnim kasama. Ova strategija ubraja se u grupu povezane
diversifikacije.
4. Lidl pijaca na otvorenom – Kriza izazvana COVID-om 19 uticala je da unapredimo naše
poslovanje i donesemo izvesne izmene u dosadašnjem radu. Budući da je stvaranje gužvi
u marketima i nedovoljno poštovanje epidemioloških mera jedan od ključnih rizika po
zdravlje stanovništva, Lidl pijaca na otvorenom smanjila bi gužvu u zatvorenom prostoru.
Ova strategija spada u strategije povezane diversifikacije.
5. Dostava na kućnu adresu – Uvođenjem ove usluge, dostigli bismo konkurente ali bi time
i sprečili stvaranje gužvi u poslovnicama. Ova strategija spada u grupu strategija
integracije unapred.
Horizontalna
Otkupiti konkurentski lanac Maxi marketa
integracija
Povezana
Otvaranje samouslužnih kasa
diverzifikacija
Nepovezana
Otvaranje restorana u sklopu marketa
diverzifikacija
Implementacija strategije
U ovom delu našeg rada bavili smo se implementacijom strategije. Prvi korak u fazi
implementacije strategije bio je razviti SPACE matricu.
Space matrica
SPACE matrica predstavlja instrument strategijskog menadžmenta za identifikovanje
strategijskog položaja preduzeća. Vrednost ove matrice je u tome što šire zahvata objekt analize i
to preko dve interne dimenzije (finansijska snaga i konkurentske različitosti) i dve eksterne
dimenzije (stabilnost okruženja i snaga industrije). Prvi korak u kreiranju SPACE matrice bilo je
identifikovanje upravo ovih dimenzija:
Sve strategije koje su predložene u SWOT analizi pripadaju grupi agresivnih strategija adekvatnih za
kompnaiju Lidl. Na osnovu daljih analiza, odlučili smo se za tri najadekvatnije strategije, koje ćemo
detaljinije analizirati u daljem radu. Odabrane strategije su sledeće:
Uvođenje drive thru usluge – Kupci bi poručili robu preko aplikacije, a potom bi mogli da je preuzmu u
najbližoj Lidl ekspozituri. Na taj način bi dodatno ubrzali uslugu.
Lidl pijaca na otvorenom – U cilju poštovanja epidemioloških mera i socijalnog distanciranja predlažemo
uvođenje mogućnosti kupovine na otvorenom.
Dostava na kućnu adresu – Uvođenjem ove usluge, dostigli bismo konkurente ali bi time doprineli i
poštovanju epidemioloških mera.
IE matrica
IFE REZULTAT
V Zadrži i održavaj:
Prodor na tržište
Razvoj proizvoda
Lidl se već služi strategijom prodora na tržište. Od otvaranje prve prodavnice 2018. godine do danas
otvoreno je čak 49 prodajnih mesta i taj broj konstantno i sve brže raste. Svojim dolaskom na našu
teritoriju Lidl je već bio izgrađeni brend koji je brzo stekao naklonost lokalnih potrošača, te je brzo
osvojio značajan deo tržišta.
Ono na šta se ova kompanija ponosi jeste što se u njihovom asortimanu proizvoda mogu pronaći
isključivo njihovi sopstveni brendovi koji su rezultat napora sektora za razvoj. Ovi brendovi su ono što
ističe Lidl na tržištu i omogućava jedinstveno iskustvo za potrošače nudeći im širok izbor pažljivo
kreiranih proizvoda izvrsnog kvaliteta i pristupačnih cena.
Matrica glavne strategije
Matrica glavne strategije nam govori da se Lidl nalazi u prvom kvadrantu gde smo prikazali sve
strategije koje ga karakterišu. Na osnovu prethodno sprovedenih analiza, zaključili smo da Lidl
karakteriše jaka konkurentska pozicija, kao i brzorastuće tržište zbog čega smo upravo i odabrali
dati kvadrant.
Prodor na tržište, kao i razvoj proizvoda su nešto što je već okarakterisalo Lidl kroz IE matricu i
smatramo da su ove dve strategije dominantne u preduzeću. Razvoj tržišta smo takođe već
identifikovali u radu isticanjem Lidlovih jakih marketinških strategija koje ga čine superiornijim
od konkurenata.
Među strategijama kompanije smo takođe uočili integraciju unazad koja se oslikava kroz Lidlov
jedinstven asortiman proizvoda koji se nabavlja od posebnih dobavljača.
U dosadašnjem poslovanju kompanije nisu uočene ostale navedene strategije.
Integracija unapred
Integracija unazad
Horizontalna integracija
Povezana diversifikacija
Koncept ove usluge osmišljen je tako da se razvije aplikacija pomoću koje bi korisnici mogli da
poruče artikle iz Lidl asortimana, nakon čega bi dobili informaciju o vremenu kada svoju
porudžbinu mogu preuzeti. Nakon poručivanja potrošač odlazi na predviđenu lokaciju gde će
preuzeti poručene artikle i platiti robu.
Nakon što potrošač stigne na mesto preuzimanja, neophodno je da na ulazu u Drive Thru stanicu
skenira svoj QR code kako bi ga sistem prepoznao i obavestio zaposlene da je kupac stigao.
Nakon toga kupac se odvozi do šaltera za preuzimanje robe, gde preuzima robu i nastavlja dalje
do pulta za plaćanje gde preuzetu robu može platiti gotovinom ili karticom.
Drive Thru stanice nalaziće se u sklopu samih maloprodajnih objekata, što će zahevati određena
prilagođavanja u infrastrukturi. Implementacijom ove strategije smanjile bi se gužve u
marketima i održala preporučena socijalna distanca.
Primenom nove strategije koja podrazumeva uvođenje drive trhu usluge, razvili smo dva
godišnja cilja čije se realizacija očekuje u prvoj godini poslovanja, to su sledeći ciljevi:
1. Rast profita za 20% - Očekuje se da će, primenom nove strategije poslovanja, Lidl u prvoj
godini povećati svoj ukupan prihod za 20%. Uvođenjem drive thru usluge, smanjiće se vreme
čekanja u redu, te će se sama brzina usluge povećati, što će imati uticaja na povećanje broja
lojaliti kupaca.
2. Razvoj platforme za online poručivanje – Cilj je da u prvoj godini poslovanja, platforma za
online poručivanje dostigne 1 milion korisnika.
Politika preduzeća
Drive trhu usluga biće dostupna 24/7. Ova politika može direktno uticati na povećanje
prihoda.
Lista dostupnih artikala za poručivanje za Veći stepen lojalnosti korisnika jer su sigurni da će
svaki objekat se automatski ažurira. dobiti ono što poruče.
Alokacija resursa
· Ljudski resursi – Ova strategija podrazumeva angažovanje dodatne radne snage koja će pakovati
primljene porudžbine, izdavati robu i vršiti naplatu porudžbina. Dodatna radna snaga će biti
neophodna i radi uvođenja treće smene s obzirom da će drive thru usluga biti dostupna 24h.
· Tehnološki resursi – Za potrebe uvođenja drive thru usluge biće neophodna instalacija
mikrofona, zvučnika i monitora, kao i razvoj platforme za poručivanje
Uvođenjem drive thru usluge u Lidl, sama organizaciona struktura se ne menja mnogo. Nova
usluga neće u mnogome uticati na dosadašnji rad maloprodajnih objekata. Izvesne izmene
postojaće u broju radnika – doći će do povećanja broja zaposlenih. Novi zaposleni radiće na
pozicijama pakovanja porudžbina, izdavanju i naplaćivanju. Pored toga, biće neopohodno i
angažovanje većeg broja dobavljača i zaposlenih u logistici, jer će postojati potreba za
učestalijim poručivanjem robe.
Upravljanje proizvodnjom
Uvođenje drive thru usluge zahteva određeno ulaganje u tehnologiju. Kako bi se obezbedilo
pružanje ovo usluge neophodno je prvo razviti platformu za online poručivanje, nakon čega će se
pristupiti obezbeđivanju neophodne infrastrukture – uređivanje drive thru prilaza, ugradnja dva
šaltera (prvi za preuzimanje porudžbine, drugi za naplaćivanje). Pored toga biće neophodna i
nabavka opreme za pružanje drive thru usluge, predviđa se ugradnja monitora, mikrofona,
zvučnika i pametnih tabli.
Obuka zaposlenih
Kako bi se implementirala nova strategija biće neophodna obuka zaposlenih zavisno od njihovih
pozicija, obuka će se sastojati iz sledećih segmenata:
1. Obuka za samu aplikaciju – Zaposleni na poziciji prijema porudžbine biće u obavezi da se
upoznaju sa interfejsom platforme za online poručivanje. Naučiće kako da se uloguju na svoj
nalog kao prodavac, kako da restartuju aplikaciju, zaprime porudžbinu, pogledaju detalje
porudžbine i eventualne napomene, kao i da korsinika obaveste o vremenu čekanja.
2. Obuka pakovanja porudžbina – Zaposleni na poziciji pakovanja proći će obuku pakovanja
artikala, biće upoznati sa procedurom pakovanja artikala različite vrste, kao i različitim
ambalažama za pakovanje. Na ovaj način se želi uticati na bezbedost isporuke i daljeg transporta
robe.
3. Obuka za izdavanje – Zaposleni na poziciji izdavanja robe upoznaće se sa procedurom izdavanja
kako bi se roba isporučila u što svežijem i adekvatnijem stanju.
Segmentacija tržišta
U prvoj godini pružanja ove usluge, fokus će biti na tržištu Republike Srbije. Ova usluga biće
dostupna na nekoliko lokacija u sledećim gradovima: Beograd (na 4 lokacije), Novi Sad (2
lokacije), Sombor (1 lokacija), Niš (2 lokacije), Kragujevac (1 lokacija), Kraljevo (1 lokacija),
Čačak (1 lokacija) i Jagodina (1 lokacija). Prva godina biće eksperimentalna godina u kojoj se
želi videti reakcija tržišta na novu uslugu. Ukoliko ta reakcija bude pozitivna i ukoliko se ukupan
prihod na datim lokacijama poveća za 20%, naredne godine se predviđa uvođenje ove usluge i u
drugim maloprodajnim objektima pomenutih gradova. Ukoliko se u naredne tri godine nastavi
pozitivan trend rasta prihoda zahvaljujući ovoj usluzi, predviđa se uvođenje drive thru usluge i u
drugim objektima širom Evrope.
Marketing plan
Poslednjih godina najsnažnije marketing oružje svih kompanija koje se ozbiljnije bave
plasiranjem proizvoda jesu upravo društvene mreže zbog čega će se najveća pažnja posvetiti
upravo njima. Uvođenje drive thru usluge u uslužni sistem kompanije Lidl biće propraćeno na
svim dostupnim društvenim mrežama (Instagram, Facebook, Twitter, Linkedin, Tik Tok).
Pratioci na Instagramu biće obavešteni mesec dana pre otvaranja drive thru stanica putem
postova. Postovi će sadržati informacije o gradovima u kojima će biti dostupne drive thru usluge
kao i o tačnim lokacijama u gradu na kojima će biti postavljene drive thru stanice.
Pored toga, pratiocima će biti prikazani i tutorijali koji će im olakšati sam proces registracije na
platformu za online poručivanje.
2. Influenseri
Kako bi marketing kampanja na društvenim mrežama bila što uspešnija biće neophodno
angažovanje influensera – uticajnih ličnosti na društvenim mrežama čiji profili broje na stotine
hiljada pratilaca. Influenseri će svojim postovima obavestiti pratioce da kompanija Lidl uskoro
počinje sa pružanjem nove – drive thru usluge. Vođeni pozitivnim iskustvom na prethodnim
projektima, Lidl će nastaviti saradnju sa influenserima, te će za potrebe ove marketing kampanje
angažovati sledeće influensere: Dunju Jovanić (imfashionbabe), Milana Maglova i Enu Lunu.
3. Bilbordi
Televizijske reklame su oduvek bile deo marketing kampanje kompanije Lidl stoga ćemo
nastaviti sa ovim trendom. Tri nedelje pred otvaranje drive thru stanica, počeće se sa
emitovanjem televizijskih reklama u kojima će se kupci obavestiti o novoj usluzi i načinu njenog
funkcionisanja. Biće prikazan spisak lokacija na kojima će ove usluge biti dostupne, kao i kratki
tutorijali kojima će se kupcima pojasniti sam proces registracije na platformu za online
poručivanje.
Kako bi se omogućilo realizovanje drive thru usluge, biće neophodno da kompanija Lidl instalira
licencirani Drive-Thru POS softver Simphony. Zahvaljujući ovom softveru, kompanija će moći
da prima porudžbine i komunicira sa korisnicima.
Kako bi se negovali dobri međuljudski odnosi i sprečili konflikti, kompanija organizuje team
building događaje, zanimljive radionice, druženja i sporske aktivnosti u okviru kojih se neguje
timski duh. Pored toga se krajem godine organizuje i proslava Nove godine na nivou cele
organizacije, gde zaposleni imaju priliku da upoznaju svoje kolege iz različitih delova Srbije.
Jedina razlika koju bismo želeli da istaknemo jeste situacija sa virusom Covid-19, odnosno činjenica da
usled vakcinacije populacije mere za održavanje distance popuštaju. Ova situacija poprilično varira tokom
vremena, tako da je usmerenost ka ovom faktoru i spremnost za poštovanje mera i dalje veoma bitna kod
poslovanja preduzeća.
Strategija uvođenja drive thru usluge osim što doprinosi poštovanju mera za distanciranje, takođe i
omogućava brže pružanje usluge u Lidlovim marketima što doprinosi povećanju prometa i broja lojalnih
mušterija. Iz navedenih razloga smatramo da je data strategija i dalje primamljiva za kompaniju i
ostajemo pri implementaciji iste.
Drive thru usluga će omogućiti drastično jačanje konkurentnosti kompanije s obzirom da predstavlja
inovaciju kako na srpskom, tako i na tržištu okolnih zemalja. Uspeh ovog projekta pomoći će kompaniji
da stvori zaštitni znak stvarajući jedinstveno iskustvo svojim potrošačima.
Merenje učinka preduzeća
Važna aktivnost ocene strategije je merenje učinka organizacije. Preduzeće treba da prati učinak na
mesečnom, kvartalnom ili polugodišnjem nivou. Na osnovu dobijenih rezultata vrše se brojne analize I
poređenja sa očekivanim rezultatima I shodno dobijenim rezultatima se donose odluke o korektivnim
merama koje se trebaju izvršiti.
U nastavku se nalazi tabela koja prikazuje pokazatelje uspeha koja je bazirana na finansijskim
pokazateljima .
Strategiju koju smo u prethodnom delu teksta izabrali za najpoželjniju, se pokazala kao uspešna I
najprihvatljivija kako od strane kupaca, tako I od strane same kompanije. Strategija uvođenja Drive Thru
mogućnosti za potrošače je postigla rast od 20% prema finansijskim pokazateljima prikazanim u tabeli.
Zahvaljujući rezultatima koji su bolji od očekivanih, nije potrebno vršiti nikakve dodatne akcije za
unapređenje postojeće strategije.
Prema rezultatima finansijskih pokazatelja, možemo da vidimo da su ukupni prihodi sa očekivanih 11.5
miliona, porasli I ostvarili 13.8 miliona. Najveći doprinos je ostvaren prodajom robe čiji prihod iznosi
13.5 miliona I veći je za 20% u odnosu na očekivane rezultate. Primena strategije se odrazila I na ukupan
poslovni dobitak, koji je sa očekivanih 5.1 miliona dostigao 6.1 milion. Neto dobitak je porastao za 872
hiljade u odnosu na očekivane rezultate.