Professional Documents
Culture Documents
HRN EN 62305-4 HR
HRN EN 62305-4 HR
Zaštita od munje –
4. dio:
Električni i elektronički sustavi
unutar građevina
1
SADRŽAJ
PREDGOVOR ............................................................................................................ 5
UVOD ........................................................................................................................ 7
4. PROJEKTIRANJE I IZVEDBA SUSTAVA ZAŠTITNIH MJERA PROTIV LEMP (LPMS) .............. 13
4.1 PROJEKTIRANJE LPMS .................................................................................................................................. 16
4.2 ZONE ZAŠTITE OD MUNJE (LPZ) .................................................................................................................... 17
4.3 OSNOVNE MJERE ZAŠTITE U LPMS ............................................................................................................... 21
5. UZEMLJIVANJE I IZJEDNAČIVANJE POTENCIJALA ....................................................................... 22
5.1 SUSTAV UZEMLJIVAČA .................................................................................................................................. 22
5.2 SPOJNA MREŽA (MREŽA ZA IZJEDNAČIVANJE POTENCIJALA) ......................................................................... 24
5.3 SABIRNICE ZA IZJEDNAČIVANJE POTENCIJALA ............................................................................................... 29
5.4 IZJEDNAČIVANJE POTENCIJALA NA GRANICI LPZ .......................................................................................... 29
5.5 GRADIVO I DIMENZIJE SASTAVNICA SUSTAVA ZA IZJEDNAČIVANJE POTENCIJALA ......................................... 30
6. MAGNETSKO ZASLANJANJE I VOĐENJE VODOVA .......................................................................... 30
6.1 ZASLANJANJE PROSTORA ............................................................................................................................... 30
6.2 OKLAPANJE UNUTARNJIH VODOVA ................................................................................................................ 31
6.3 VOĐENJE UNUTARNJIH VODOVA .................................................................................................................... 31
6.4 OKLAPANJE VANJSKIH VODOVA .................................................................................................................... 31
6.5 GRADIVO I DIMENZIJE MAGNETSKIH ZASLONA .............................................................................................. 31
7. USKLAĐENA SPD ZAŠTITA ....................................................................................................................... 31
Dodatak A (obavijesni)
Osnove proračuna elektromagnetske okoline u LPZ-u .................................... 36
Dodatak B (obavijesni)
Upotreba zaštitnih mjera protiv LEMP za elektroničke sustave u postojećim
građevinama........................................................................................................... 61
Dodatak D (obavijesni)
Izbor i ugradnja usklađene SPD zaštite ........................................................... 97
Izvori ......................................................................................................................101
2
Slika 1 – Opće načelo podjele na različite zone zaštite LPZ 14
Slika 2 – Zaštita od LEMP – Primjeri mogućih mjera zaštite od LEMP (LPMS) 16
Slika 3 – Primjeri međusobnog spajanja zona zaštite LPZ 19
Slika 4 – Primjeri proširenja zona zaštite od munje 20
Slika 5 – Primjer trodimenzijskog sustava uzemljenja koji se sastoji od sustava za
izjednačivanje potencijala sa sustavom uzemljivača 22
Slika 6 – Mrežasti sustav uzemljivača nekog postrojenja 23
Slika 7 – Uporaba armaturnih šipki građevine za izjednačivanje potencijala 25
Slika 8 – Izjednačivanje potencijala u građevini s čeličnom armaturom u betonu 26
Slika 9 – Uklapanje elektroničkih sustava u sustav za izjednačivanje potencijala 27
Slika 10 – Kombinacije metoda integracije elektroničkih sustava u spojnu mrežu 28
Slika A.1 – Situacija LEMP pri udaru munje 38
Slika A.2 – Simulacija porasta magnetskog polja kod prigušenih oscilacija 39
Slika A.3 – Zaslon velikog obujma (prostora) izveden uz pomoć metalne armature i
metalnih okvira 40
Slika A.4 – Prostor električnih i elektroničkih sustava unutar unutarnjeg LPZ n 41
Slika A.5 – Smanjenje učinaka indukcije načinom vođenja i zaslanjanjem 43
Slika A.6 – Primjer sustava LPMS neke uredske zgrade 44
Slika A.7 – Proračun jakosti magnetskog polja u slučaju izravnog udara munje 46
Slika A.8 – Proračun jakosti magnetskog polja u slučaju bliskog udara munje 48
Slika A.9 – Razmak sa ovisan o polumjeru kotrljajuće kugle i dimenzija građevine 51
Slika A.10 – Vrste (tipovi) rešetkastih zaslona velikih prostora (obujmova) 53
Slika A.11 – Jakost magnetskog polja H1/maks unutar rešetkastog zaslona tipa 1 54
Slika A.12 – Jakost magnetskog polja H1/maks unutar rešetkastog zaslona tipa 1 54
Slika A.13 – Pojednostavnjeno ispitivanje za određivanje magnetskog polja unutar
zaslonjene građevine 56
Slika A.14 – Naponi i struje inducirani u petlji koju čine vodovi 57
Slika B.1 – Nadogradnja mjera zaštite od LEMP i elektromagnetske spojivosti na
postojećim građevinama 63
Slika B.2 – Mogućnosti uspostave zona LPZ u postojećim građevinama 69
Slika B.3 – Smanjenje površine petlje uz pomoć zaslonjenih kabela blizu
metalne ploče 72
Slika B.4 – Primjer metalne ploče kao dodatnog zaslona 73
Slika B.5 – Zaštita antena i druge vanjske opreme 75
Slika B.6 – Prirodna zaštita koju pružaju ljestve i cjevovodi spojeni na sustav
izjednačivanja potencijala 76
Slika B.7 – Idealni položaji vodova na stupu (presjek čeličnog rešetkastog stupa) 77
Slika C.1 – Primjer upotrebe SPD-a u elektroenergetskim razdjelnim mrežama 80
Slika C.2 –Osnovni model za energetsko usklađenje SPD-ova 82
Slika C.3 – Kombinacija dvaju naponski ograničavajućih SPD-ova 84
Slika C.4 – Primjer usklađivanja dvaju naponsko ograničavajućih odvodnika
MOV 1 i MOV 2 86
Slika C.5 – Kombinacija naponsko sklopivih iskrišta (SG) i naponsko ograničavajućih
varistora (MOV) 87
Slika C.6 – Primjer usklađenja naponsko sklopive i naponsko ograničavajuće vrste
varistora (MOV) 88
Slika C.7 – Određivanje vrijednosti odvojne induktivnosti za udarne valove
10/350 µs i 0,1kA/µs 89
Slika C.8 – Primjer usklađenja iskrišta (SG) i varistora (MOV) za strujni val oblika
10/350 µs 81
3
Slika C.9 – Primjer usklađivanja s iskrištem i varistorom (MOV)
za udarni val 0,1kA/µs 92
Slika C.10 – Inačica usklađivanja I – s naponsko ograničavajućom vrstom SPD-ova
93
Slika C.11 – Inačica usklađivanja II – s naponsko ograničavajućom vrstom SPD-a
94
Slika C.12 – Inačica usklađivanja III – naponsko sklopive i naponsko ograničavajuće
vrste SPD-a 94
Slika C.13 – Inačica usklađivanja IV – nekoliko SPD-ova u jednom sklopu 95
Slika C.14 – Usklađivanje prema metodi “prolaza energije” 96
Slika D.1 – Prenapon između vodiča pod naponom i sabirnice za izjednačivanje
potencijala 98
4
MEĐUNARODNO ELEKTROTEHNIČKO
POVJERENSTVO
ZAŠTITA OD MUNJE –
4. dio: Električni i elektronički sustavi unutar građevina
PREDGOVOR
2) Formalne odluke ili ugovori IEC-a o tehničkim pitanjima izražavaju, koliko je više
moguće, međunarodni konsenzus mišljenja o određenim pitanjima dok u svakom
tehničkom odboru sjede predstavnici svih zaineteresiranih IEC nacionalnih odbora.
7) IEC ili njegovi direktori, zaposlenici ili predstavnici kao i pojedini eksperti i članovi
tehničkih odbora i nacionalnih odbora IEC-a ne mogu preuzeti nikakvu odgovornost za
bilo koju povredu osobe, štetu na imovini ili ostale štete bilo koje prirode, bilo izravne ili
neizravne, kao ni za troškove (uključujući zakonske obveze) i troškove koji bi proizašli na
temelju publikacije, njene primjene ili pozivom na ovu ili koju drugu publikaciju IEC-a.
8) Treba obratiti pozornost na popis normi citiranih u ovoj publikaciji. Želi li se ispravno
koristiti ovu publikaciju, popisane publikacije ne može se zamijeniti drugim izvorima.
5
9) Treba obratiti pozornost da neki dijelovi ove publikacije IEC-a mogu biti podložni nekim
patentnim pravima. Ne može se IEC smatrati odgovornim ako se ustanovi bilo koje ili sva
takva patentna prava.
Niz norma IEC 62305 (od 1. do 5. dijela) načinjen je u skladu s Novim planom
objavljivanja koji su odobrili nacionalni odbori (81/171/RQ (2001-06-29)) i koji na
jednostavniji način i u racionalnijem obliku nadomješta i osvježava izdanja serije IEC
61024, IEC 61312 i IEC 61663.
Tekst ovog prvog izdanja IEC 62305-4 sastavljen je na temelju norma koje i nadomješta:
– IEC 61312-1, prvo izdanje (1995);
– IEC 61312-2, prvo izdanje (1998);
– IEC 61312-3, prvo izdanje (2000);
– IEC 61312-4, prvo izdanje (1998).
– potvrđena
– povučena
– zamijenjena revidiranom publikacijom ili
izmijenjena
1
Objavit će se naknadno
6
UVOD
Udar munje kao izvor štete je pojava koja sadrži veliku energiju. Udari munje oslobađaju
mnogo megadžula energije. Kad se ta energija usporedi s energijom od nekoliko
milidžula koja je dovoljna da prouzroči štetu na osjetljivoj elektroničkoj opremi u
električnim i elektroničkim sustavima unutar građevine, postaje jasno zašto je potrebno
zaštititi od munje neke takve uređaje.
Potreba donošenja ove norme nastala je zbog povećanja troškova kvarova električnih i
elektroničkih sustava koje (kvarove) su prouzročili elektromagnetski učinci munje. Od
posebne važnosti su elektronički sustavi znatnih kapitalnih vrijednosti, veličine i
složenosti koji služe za obradu podataka kao i nadzor procesa i sigurnosti postrojenja
(gdje su ispadi postrojenja vrlo nepoželjni zbog sigurnosnih razloga).
Udar munje može prouzročiti razne vrste šteta na građevini, kako je definirano u normi
HRN EN 62305-2:
D1 povrede živih bića zbog dodirnih napona i napona dodira
D2 materijalnih šteta zbog mehaničkih, toplinskih, kemijskih i eksplozijskih učinaka
D3 kvarova električnih i elektroničkih sustava zbog elektromagnetskih učinaka.
Norma HRN EN 62305-3 bavi se mjerama zaštite u cilju smanjenja rizika of materijalnih
šteta i opasnosti za život, ali ne pokriva polje zaštite električnih i elektroničkih sustava.
Ovaj 4. dio norme HRN EN 62305 stoga pruža obavijesti o mjerama zaštite za smanjenje
rizika trajnih kvarova električnih i elektroničkih sustava unutar građevina.
Što se tiče građevine, udarni valovi mogu nastati izvan građevine ili u njoj:
– udarni valovi izvan građevine nastaju pri udarima munja u pojne vodove ili okolno tlo te
se tim putem prenose do električnih i elektroničkih sustava
– udarni valovi unutar građevine nastaju pri udarima munja u građevinu ili okolno tlo.
7
ZAŠTITA OD MUNJE
4. dio: Električni i elektronički sustavi unutar građevina
1. Predmet promatranja
Ovaj dio norme HRN EN 62305 pruža obavijesti o projektiranju, izvedbi, pregledu,
održavanju i ispitivanju mjera zaštite od LEMP (LPMS) za električne i elektroničke
sustave unutar građevine, uz pomoć kojih se može smanjiti rizik trajnih kvarova zbog
udarnih elektromagnetskih valova.
2. Upućivanje na norme
Sljedeći navedeni dokumenti prijeko su potrebni za korištenje ove norme. Ako je uz
dokument naveden i njegov datum (nadnevak) izdanja, uputa vrijedi samo za to izdanje.
Ako uz dokument nije naveden datum, uputa vrijedi za zadnje izdanje navedenog
dokumenta (uključujući i dodatke).
IEC 60364-4-44:2001, Električne instalacije zgrada – 4-44. dio: Zaštita radi sigurnosti –
Zaštita od naponskih i elektromagnetskih smetnja
2
Brojke u uglatim zagradama odnose se na izvore (literaturu).
8
IEC 61000-5-2:1997, Elektromagnetska spojivost (EMC) – 5. dio: Upute za ugradnju i
ublažavanje – 2. odjeljak: Uzemljivanje i kabliranje
IEC 61643-12:2002, Niskonaponski uređaji za zaštitu od udarnih valova, 12. dio: Uređaji
za zaštitu od udarnih valova u niskonaponskoj distribucijskoj mreži – Izbor i načela
upotrebe
IEC 61643-21:2000, Niskonaponski uređaji za zaštitu od udarnih valova – 21. dio: Uređaji
za zaštitu od udarnih valova u telekomunikacijskim i signalnim mrežama – Zahtijevane
značajke i metode ispitivanja
3. Nazivi i definicije
Za potrebe ovog dokumenta, vrijede sljedeći nazivi i definicije, osim naziva i definicija
danih u drugim dijelovima niza norma HRN EN 62305.
3.1
električni sustav
sustav koji sadrži niskonaponske sastavnice za napajanje
3.2
elektronički sustav
sustav koji sadrži osjetljive elektroničke sastavnice kao što je oprema za komunikacije,
računala, upravljanje i mjerenje, radio sustave, uređaje učinske elektronike.
3.3
unutarnji sustavi
električni i elektronički sustavi unutar građevine
9
3.4
elektromagnetski udarni val (impuls) munje
LEMP
elektromagnetski učinci struje munje
NAPOMENA To uključuje udarne valove kao i učinke izračenog udarnog elektromagnetskog vala.
3.5
udarni val
prolazna pojava u obliku prenapona i/ili udarne struje zbog LEMP
NAPOMENA Udarni valovi nastali zbog LEMP-a mogu nastati zbog (djelomičnih) struje munje, zbog
indukcije u petljama instalacije te zbog prestalih prenapona (valova) iza SPD.
3.6
nazivna naponska čvrstoća na udarni napon
Uw
čvrstoća na udarni napon koju je označio proizvođač na opremi ili njenom dijelu, koja
označava čvrstoću izolacije na udarni napon
NAPOMENA U ovoj normi uzima se samo čvrstoća izolacije između vodiča pod naponom i zemlje.
3.7
razina zaštite od munje
LPL
broj koji se odnosi na određenu cjelinu parametara struje munje koja je mjerodavna za
vjerojatnost da odgovarajuće najveće i najmanje projektirane vrijednosti ne će biti
prekoračene u prirodnim okolnostima udara munja.
NAPOMENA Razina zaštite od munje koristi se za projektirnje mjera zaštite u skladu s odgo-varajućim
kompletom parametara struje munje.
3.8
zona zaštite od munje
LPZ
zona u kojoj vrijedi određena elektromagnetska okolina
NAPOMENA Granice zona LPZ ne moraju nužno biti fizičke granice (npr. zidovi, pod ili strop).
3.9
sustav zaštitnih mjera protiv LEMP
LPMS
cjeloviti sustav zaštitnih mjera za unutarnje sustave protiv LEMP
3.10
rešetkasti prostorni zaslon
magnetski zaslon s karakterističnom veličinom otvora
NAPOMENA Za zgrade ili prostorije rešetkasti se prostorni zaslon najbolje izvodi međusobnim
spajanjem metalnih sastavnica konstrukcije građevine (npr. šipke u armiranom betonu, metalni okviri i
metalne potpore).
10
3.11
sustav uzemljivača
dio vanjskog LPS koji je namijenjen odvođenju i raspršenju struje munje u zemlji
3.12
spojna mreža (sustav izjednačivanja potencijala)
mreža koja povezuje sve vodljive dijelove građevine i unutarnjih sustava (bez vodiča pod
naponom) sa sustavom uzemljivača
3.13
uzemljenje
cjeloviti sustav koji obuhvaća sustav uzemljivača i spojnu mrežu
3.14
uređaj za zaštitu od udarnog vala
SPD
uređaj koji je namijenjen ograničavanju prolaznih prenapona i odvođenju udarne struje.
Sadrži najmanje jednu nelinearnu sastavnicu
3.15
SPD ispitan na Iimp
SPD-ovi koji su otporni na djelomičnu struju munje tipičnog oblika vala 10/350 µs, moraju
se ispitati na udarnu struju Iimp
NAPOMENA Za elektroenergetske vodove, pogodna struja munje Iimp određena je postupkom za klasu
I prema normi IEC 61643-1.
3.16
SPD ispitan na In
SPD-ovi koji su otporni na inducirane udarne struje tipičnog oblika vala 8/20 µs, moraju
se ispitati odgovarajućom udarnom strujom In
NAPOMENA Za elektroenergetske vodove pogodna ispitna struja In definirana je postupkom za klasu II
prema normi IEC 61643-1.
3.17
SPD ispitan složenim (kombiniranim) valom
SPD-ovi koji su otporni na inducirane udarne struje tipičnog oblika vala 8/20 µs i
zahtijevaju ispitivanje udarnom strujom Isc
NAPOMENA Za elektroenergetske vodove pogodan složeni val definiran je postupkom za klasu III
prema normi IEC 61643-1 uz napon otvorenog kruga Uoc 1,2/50 µs i struju kratkog spoja Isc 8/20 µs,
2 Ω - skog generatora složenog vala.
3.18
SPD s naponskim sklapanjem
SPD velikog otpora kad nema naponskog vala, ali mu se otpor naglo smanji kad takav
val na njega naiđe
NAPOMENA 1 Uobičajeni primjeri uređaja s naponskim sklapanjem uključuju iskrišta, plinske izbojne
cijevi (GDT), tiristore (silikonski upravljivi ispravljači) i triake. Takvi se SPD ponekad nazivaju "crowbar”
11
vrstom zaštite.
NAPOMENA 2 Uređaj s naponskim sklapanjem ima prekinutu karakteristiku napon/struja.
3.19
SPD s naponskim ograničavanjem
SPD velikog otpora kad nema naponskog vala i koji se pri nailasku vala postupno
smanjuje s povećanjem udarne struje i napona
NAPOMENA 1 Uobičajeni primjeri uređaja koji se koriste kao nelinearni uređaji su varistori i prigušne
diode. Takvi se SPD-ovi ponekad nazivaju "clamping” vrstom zaštite.
NAPOMENA 2 Uređaj s ograničavanjem napona ima neprekinutu karakteristiku napon/struja.
3.20
složeni SPD
SPD koji sadrži obje vrste sastavnica i to s naponskim sklapanjem i naponskim
ograničavanjem, te se može ponašati kao naponski ventil, naponsko ograničavalo ili
obavljati obje te uloge, ovisno o značajkama naponskog vala
3.21
usklađena SPD zaštita
niz SPD pravilno izabranih, usklađenih i ugrađenih, radi smanjenja kvarova električnih i
elektroničkih sustava
12
4. Projektiranje i izvedba sustava zaštitnih mjera protiv LEMP
(LPMS)
Električni i elektronički sustavi podložni su štetama zbog elektromagnetskog udarnog
vala (impulsa) munje (LEMP). Stoga je, da bi se izbjegli kvarovi unutarnjih sustava,
potrebno poduzeti mjere zaštite od LEMP-a.
NAPOMENA Slika prikazuje primjer podjele građevine na unutarnje zone zaštite (LPZ-e). Svi metalni
opskrbni vodovi koji ulaze u građevinu spojeni su putem sabirnica za izjednačivanje na granici zone
LPZ 1. Dodatno su vodljivi pojni vodovi koji ulaze u LPZ 2 (npr. u prostor s računalima) spojeni putem
sabirnica za izjednačivanje na granici zone LPZ 2.
13
Slika 2a – LPMS ostvaren uz pomoć prostornog zaslona i „usklađene SPD zaštite ”–
uređaji zaštićeni od udarnih valova putem vodljive veze (U2<<U0 i I2<<I0) i od vanjskog
magnetskog polja (H2<<H0)
Slika 2b – LPMS ostvaren uz pomoć prostornog zaslona zone LPZ 1 i SPD zaštite na
ulazu u zonu LPZ 1 – uređaji zaštićeni od udarnih valova putem vodljive veze (U1<U0 i
I1<I0) i od vanjskog magnetskog polja (H1<H0)
14
Slika 2c – LPMS ostvaren oklapanjem unutarnjeg voda i SPD zaštite na ulazu u zonu
LPZ 1 – uređaji zaštićeni od udarnih valova putem vodljive veze (U2<U0 i I2<I0) i od
vanjskog magnetskog polja (H2<H0)
Slika 2d – LPMS ostvarena samo uz pomoć “usklađene SPD zaštite” – uređaji zaštićeni
od udarnih valova putem vodljive veze (U2<<U0 i I2<<I0), ali ne i od vanjskih magnetskih
polja (H0)
NAPOMENA 1 SPD-ovi mogu biti postavljeni na sljedećim mjestima (pogledajte i D.1.2):
− na granici zone LPZ 1 (npr. na glavnom el. en. razdjelniku (MB, tj. GRO);
− na granici zone LPZ 2 (npr. na sekundarnom razdjelniku (SB, tj. RO);
− na uređaju ili blizu njega (npr. na utičnici (SA)).
NAPOMENA 2 Za podrobnija pravila instalacije pogledajte normu IEC 60364-5-53.
NAPOMENA 3 Legenda za crte na slici: debela crta - zaslon na granici zone, tanka crta - bez zaslona na
granici zone.
15
Trajni kvarovi električnih i elektroničkih sustava pri pojavi LEMP mogu nastati zbog:
– dovedenih i induciranih udarnih valova prenesenih do uređaja vodičem;
– učinaka elektromagnetskog polja koje djeluje izravno na uređaj.
NAPOMENA 1 Kvarovi zbog elektromagnetskih polja koja udaraju izravno u opremu su zanemariva uz
uvjet da je oprema ispitana što se tiče otpornosti na emisije radijskih frekvencija, te prema
odgovarajućim EMC normama za proizvode.
NAPOMENA 2 Za opremu koja nije u skladu s odgovarajućim EMC normama za proizvode, pružene su
u Dodatku A obavijesti kako provesti zaštitu od elektromagnetskih polja koja izravno utječu na tu
opremu. Razinu otpornosti opreme od vanjskih magnetskih polja treba odabrati u skladu s normama
IEC 61000-4-9 i IEC 61000-4-10.
NAPOMENA 1 Zaštita nije dovoljna ako magnetsko polje ostaje preveliko (zbog manje učinkovitosti
zaslona zone LPZ 1) ili ako amplituda udarnog vala ostaje prevelika (zbog previsoke razine zaštite
SPD-a te zbog indukcije u instalaciji iza SPD-a).
NAPOMENA 2 Preporučuju se rješenja prema slikama 2a do 2c, posebno za opremu koja nije u skladu
s odgovarajućim EMC normama za proizvode.
NAPOMENA 3 LPS izveden u skladu s HRN EN 62305-3, koji se osniva samo na SPD-ima za
izjednačivanje potencijala ne daje učinkovitu zaštitu od kvarova osjetljivih električnih i elektroničkih
sustava. Takav se LPS može poboljšati smanjenjem veličine oka mreže i odabirom pogodnih SPD-ova,
kako bi postali učinkovitim sastavnicama LPMS.
16
4.2 Zone zaštite od munje (LPZ)
S obzirom na opasnost od munje, definirane su sljedeće zone zaštite LPZ (pogledajte
HRN EN 62305-1):
Vanjske zone:
LPZ 0 Zona gdje postoji opasnost zbog neprigušenog elektromagnetskog polja i
gdje na unutarnje sustave može djelovati puna ili djelomična struja munje.
LPZ 0 se dalje dijeli na sljedeće podzone:
LPZ 0A zona gdje postoji opasnost zbog izravnog udara munje i punog
elektromagnetskog polja munje. Na unutarnje sustave može djelovati puna
udarna struja munje
LPZ 0B zona koja je zaštićena od izravnih udara munje ali postoji opasnost utjecaja
punog elektromagnetskog polja munje. Na unutarnje sustave mogu djelovati
djelomične udarne struje munje.
LPZ 2 ... n zona gdje se udarna struja može još ograničiti dijeljenjem ili uz pomoć
dodatnih SPD-ova na granici zone. Uz pomoć dodatnog prostornog zaslona
može se prigušiti elektromagnetsko polje munje.
Te se LPZ-e upotrebljavaju pri izvedbi LPMS, npr. postavljanju usklađene SPD zaštite i/ili
magnetskog zaslona (pogledajte sliku 2). Ovisno o broju, vrsti i razini otpornosti na
udarne napone i struje opreme koju treba zaštititi, treba odrediti pogodnu zonu zaštite
LPZ. To može značiti male lokalne zone (npr. kućišta opreme) ili velike sveobuhvatne
zone (npr. koje obuhvaćaju cijelu građevinu) (pogledajte sliku B.2).
Ako su dvije odvojene građevine spojene električnim ili signalnim vodovima te ako se
zahtijeva smanjenje broja SPD-ova, može se pokazati potrebnim međusobno spojiti LPZ
jednakog reda (pogledajte sliku 3).
17
i1, i2 - djelomične struje munje
18
NAPOMENA Slika 3c prikazuje dvije zone NAPOMENA Slika 3d pokazuje da se takav
LPZ 2 spojene elektroenergetskim i signal- utjecaj može izbjeći, te izostaviti SPD-ove
nim vodovima. Zbog izloženosti vodova ako se upotrijebe zaslonjeni kabeli ili
opasnosti na razini zone LPZ 1, potrebno je oklopljeni kabelski kanali za spojne kabele
ugraditi SPD na ulazu u svaku zonu LPZ 2. između dviju zona LPZ 2.
Slika 3c – Međusobno spajanje dviju zona Slika 3d – Međusobno spajanje dviju zona
LPZ 2 uz pomoć SPD LPZ 2 uz pomoć zaslonjenih kabela ili
oklopljenog kabelskog kanala
U posebnim se slučajevima može pokazati potrebnim proširiti jednu LPZ u drugu LPZ
ili se to može koristiti kako bi se smanjio broj potrebnih SPD (pogledaje sliku 4).
19
NAPOMENA Slika 4a prikazuje građevinu
koja se napaja putem transformatorske
stanice. Ako je transformatorska stanica NAPOMENA Slika 4b pokazuje da se
smještena izvan građevine, treba SPD-ima problem može riješiti proširenjem zone LPZ
zaštititi samo samo niskonaponski vod koji 0 u zonu LPZ 1, što opet zahtijeva ugradnju
ulazi u građevinu. Ako je transformatorska SPD-ova samo na niskonaponskoj strani.
stanica smještena u građevini, vlasniku
zgrade obično nije dopušteno izvoditi mjere
zaštite na srednjonaponskoj strani.
Slika 4a – Transformatorska stanica izvan Slika 4b – Transformatorska stanica unutar
građevine građevine (LPZ 0 proširena u zonu LPZ 1
NAPOMENA Slika 4c prikazuje LPZ 2 u koju NAPOMENA Slika 4d pokazuje da vod može
ulazi elektroenergetski ili signalni vod. Taj ući neposredno u LPZ 2 i da je potreban
vod zahtijeva postavljanje dvaju usklađenih svega jedan SPD, ako je LPZ 2 proširena u
SPD-ova: jedan na granici LPZ 1, drugi na LPZ 1 uz pomoć zaslonjenih kabela ili
granici LPZ 2. oklopljenih kabelskih kanala. U svakom će
slučaju SPD odmah sniziti opasnost na
Slika 4c – Potrebna dva usklađena razinu LPZ 2.
odvodnika: SPD (0/1) i SPD (1/2) Slika 4d – Potreban samo jedan odvodnik:
SPD (0/1/2) (LPZ 2 proširena u zonu LPZ 1)
20
4.3 Osnovne mjere zaštite u LPMS
Osnovne mjere zaštite od LEMP uključuju:
Prostorno oklapanje prigušuje magnetsko polje unutar LPZ, koje nastaje zbog udara
munja izravno u građevinu ili pokraj nje i smanjuje unutarnje udarne valove.
Oklapanje unutarnjih vodova, uporaba zaslonjenih kabela ili kabelskih kanala smanjuje
unutarnje inducirane udarne valove.
Oklapanje vanjskih vodova koji ulaze u građevinu smanjuje veličinu udarnih valova koji
bi putem vodova bili uvedeni u unutarnje sustave.
NAPOMENA 2 Izjednačivanje potencijala munje (EB) prema normi HRN EN 62305-3 pruža zaštitu
samo od opasnog iskrenja. Zaštita unutarnjih sustava od udarnih valova zahtijeva usklađenu SPD
zaštitu u skladu s ovom normom.
NAPOMENA 3 Daljnje obavijesti o upotrebi zaštitnih mjera od LEMP mogu se naći u normi IEC
60364-4-44.
NAPOMENA Nacrtani spojevi su međusobno spojeni metalni dijelovi konstrukcije građevine ili
posebni spojni vodiči. Neki od njih mogu poslužiti za prihvat, odvođenje i raspršenje struje munje u
zemlji.
Legenda
− zgrada s mrežom spojeva u armatiranom betonu
− toranj unutar postrojenja
− samostalna oprema
− kabelski kanal
Ako treba smanjiti razlike potencijala između dva unutarnja sustava koji imaju
odvojene sustave uzemljenja, mogu se upotrijebiti sljedeće metode:
– položiti nekoliko vodiča za izjednačivanje potencijala istom trasom s električnim
kabelima ili kabelima u zatvorenim armiranobetonskim kanalima (ili metalnim
kanalima u neprekinutom električnom spoju), a da su ti vodiči spojeni na oba
23
sustava uzemljivača
– upotrijebiti zaslonjene kabele sa zaslonima odgovarajuće površine presjeka koji su
na krajevima spojeni svaki na svoj sustav uzemljenja.
Spojna se mreža može izvesti objedinjavanjem vodljivih dijelova građevine ili dijelova
unutarnjih sustava te izravnim spajanjem metalnih dijelova ili vodljivih dijelova pojnih
vodova na granici svake LPZ ili putem odgovarajućih SPD-ova.
Spojna mreža može imati strukturu u tri dimenzije s tipičnom širinom oka mreže od 5
m (pogledajte sliku 5). Takva struktura zahtijeva mnoga spajanja metalnih sastavnica
u i na građevini (npr. armaturu u betonu, vodilice dizala, kranove, metalne krovove,
metalna pročelja, metalne okvire prozora i vrata i kabelskih kanala). Sabirnice za
izjednačivanje potencijala (npr. prstenaste sabirnice, neke sabirnice na raznim
katovima građevine) i magnetski zasloni zaštitnih zona LPZ moraju biti obuhvaćeni na
isti način.
24
Legenda
1 vodič hvataljke 9 čelična armatura u betonu (s dodanom
2 pokrovni lim parapeta mrežom vodiča)
3 šipke u armiranom betonu 10 prstenasti uzemljivač (ako postoji)
4 mreža vodiča dodana armaturi u betonu 11 temeljni uzemljivač
5 spojevi vodiča mreže a tipična širina oka mreže od 5 m kod
6 izvod za unutarnju sabirnicu za dodane mreže u betonu
izjednačivanje b tipičnan razmak od 1 m za spajanje te
7 spoj izveden zavarivanjem ili spojnicom mreže s armaturom
8 proizvoljan spoj
25
Legenda
1 elektroenergetski uređaj 7 čelična armatura u betonu (s dodanom
2 čelični nosač mrežom vodiča)
3 metalni pokrov pročelja 8 temeljni uzemljivač
4 spoj na spojnu mrežu 9 zajedničko mjesto ulaza raznih pojnih
5 električna ili elektronička oprema vodova
6 sabirnica za izjednačivanje
26
Vodljivi dijelovi (npr. ormari, kućišta, police) i zaštitni dozemni vodič (PE) unutarnjih sustava
trebaju biti spojeni na spojnu mrežu prema jednoj od sljedećih konfiguracija (pogledajte sliku
9):
U spoju „S“ treba sve metalne sastavnice (npr. ormare, kućišta, police) unutarnjih sustava
odvojiti od sustava uzemljenja. Spoj „S“ se uklapa u sustav uzemljenja isključivo putem
pojedinih sabirnica potencijala koje postaju referentne točke uzemljenja (ERP) što u
konačnici daje tip „SS“. Kad se koristi tip „S“ spajanja, svi vodovi između pojedinih uređaja
moraju biti vođeni paralelno sa spojnim vodičima u obliku „zvijezde“ da bi se izbjegle
indukcijske petlje. Spoj „S“ se koristi na mjestima s malim unutarnjim sustavima u malim
zonama i kad svi vodovi ulaze u zonu na jednom mjestu.
Ako se koristi spoj „M“, metalne sastavnice (npr. ormari, kućišta, police) unutarnjih sustava
27
ne moraju biti odvojeni od sustava uzemljenja, ali moraju biti uključeni u njega na više
spojnih mjesta, što u konačnici daje tip „Mm“. Za unutarnje sustave preporučuje se spoj „M“
proširen na relativno veće zone ili na cijelu građevinu, gdje su između pojedinih uređaja
položeni mnogi vodovi i gdje pojni vodovi ulaze u građevinu na više mjesta.
28
5.3 Sabirnice za izjednačivanje potencijala
U određenoj zoni LPZ spajanjem se mora obuhvatiti sve metalne dijelove i pojne vodove
(npr. metalne cijevi, elektroenergetske vodove i signalne vodove) koji prelaze granicu te
zone LPZ.
NAPOMENA Način spajanja pojnih vodova koji ulaze u LPZ 1 treba dogovoriti s isporučiteljem određene
usluge (npr. operatera elektronergetske mreže ili operatera telekomunikacijske mreže), jer može doći do
sukoba u zahtjevima.
Spajanje treba obaviti putem sabirnica za izjednačivanje koje su postavljene na granici zone
i što je bliže moguće ulazu.
Na mjestima gdje god je moguće, ulazni vodovi trebaju ući u LPZ na istom mjestu i treba ih
spojiti na istu sabirnicu za izjednačivanje. Ako pojni vodovi ulaze u LPZ na raznim mjestima,
svaki pojni vod treba spojiti na svoju sabirnicu i sve sabirnice spojiti međusobno. U tu se
svrhu preporučuje izvesti prsten vodiča (prstenastu sabirnicu) koji će obuhvatiti sve
sabirnice.
Zaslonjeni kabeli ili međusobno spojeni metalni kabelski kanali spojeni na svakoj granici
LPZ mogu se koristiti bilo za međusobno spajanje nekoliko LPZ iste razine zaštite u jednu
zajedničku LPZ ili proširenje LPZ do sljedeće granice.
29
5.5 Gradivo i dimenzije sastavnica sustava za izjednačivanje potencijala
Gradivo, dimenzije i uvjeti upotrebe moraju biti u skladu s HRN EN 62305-3. Najmanje
površine presjeka za spojne sastavnice moraju biti u skladu s tablicom 1.
Spojnice moraju biti dimenzionirane u skladu s vrijednošću struje munje određene razine
zaštite (LPL) (pogledajte normu HRN EN 62305-1) i proračunom raspodjele struje munje
(pogledajte Dodatak B, HRN EN 62305-3).
NAPOMENA Ipak je potrebno zbog izbjegavanja smetnji voditi energetske i signalne vodove na
određenom razmaku.
– najmanja debljina metalnog lima, metalnih kanala, cijevi i kabelskih zaslona moraju
odgovarati vrijednostima u tablici 3, norme HRN EN 62305-3
– razmještaj rešetkastog prostornog zaslona i najmanji presjek vodiča tog zaslona mora biti
u skladu s tablicom 6 norme HRN EN 62305-3
– na granici zona LPZ 1/2 ili višim, uz uvjet da je ispunjen zahtjev sigurnosnog razmaka
između magnetskih zaslona i LPS (pogledajte odjeljak 6.3 u HRN EN 62305-3)
– na granici bilo koje zone LPZ, ako sastavnica rizika RD zbog udara munja u građevinu
ima zanemarivu vrijednost (pogledajte HRN EN 62305-2).
Pri LPMS-u koji slijedi zamisao zona zaštite s više od jedne zone LPZ (LPZ 1, LPZ 2 i više
zone), SPD-ovi moraju biti postavljeni na ulazu voda u svaku zonu LPZ (pogledaajte sliku
2).
Ako LPMS obuhvaća samo zonu LPZ 1, SPD mora biti postavljen barem na ulazu voda u tu
zonu LPZ 1.
U oba slučaja ako je udaljenost od SPD-ova i uređaja (opreme) koji se štite prevelika,
potrebno je postaviti dodatne SPD-ove (pogledajte Dodatak D).
Za naknadnu doradu postojećih građevina, trošak LPMS je općenito veći nego kad se radi o
novoj građevini. Dakako, troškove ulaganja moguće je smanjiti na najmanju mjeru izborom
odgovarajućeg LPZ i upotrebom postojećih instalacija ili njihovom dogradnjom.
32
8.1 Plan upravljanja sustavom LPMS
Nakon toga treba ponovno izračunati i optimirati omjer troškova i dobiti (cost/benefit)
zaštitnih mjera, opet uz pomoć procjene rizika.
8.2.1.2 Pregled
Pregled (vizualni) obavlja se da se provjeri:
– da nema olabavljenih spojeva, niti slučajnih prekida vodiča i spojeva,
– da nijedan dio sustava nije oslabljen uslijed korozije, posebno na razini tla,
– da su spojni vodiči (za izjednačivanje potencijala) i kabelski zasloni netaknuti
– da nema dodataka niti izmjena koje zahtijevaju daljnje zaštitne mjere
– da nema znakova oštećenja na SPD-ima i njihovim osiguračima ili rastavljačima
– da su zadržane trase vodova
– da su održani sigurnosni razmaci i prostorni zasloni (oklopi).
34
8.2.1.3 Mjerenja
Za one dijelove sustava uzemljenja i spojne mreže koji nisu vidljivi za pregled, moraju se
obaviti mjerenja električne neprekidnosti.
8.3 Održavanje
Nakon pregleda moraju se svi zamijećeni nedostatci ispraviti bez odgađanja. Ako je
potrebno, ažurirati treba i tehničku dokumentaciju.
35
Dodatak A
(obavijesni)
NAPOMENA Što se tiče zaštite, utjecaj električnog polja munje je od najmanjeg interesa.
NAPOMENA Da bi određena oprema ispunila zahtjeve gornjih norma, ona može imati ugrađene unutarnje
SPD-ove. Karakteristike tih unutarnjih SPD-ova mogu utjecati na zahtjeve usklađivanja (vanjskih SPD-
ova).
A.2.1 Općenito
Magnetsko polje nastalo unutar koje LPZ pri udaru munje u građevinu ili u okolno tlo može
se smanjiti postavljanjem prostornog zaslona samo za tu LPZ. Udarni valovi inducirani u
elektroničkom sustavu mogu se smanjiti na najmanju mjeru, bilo uz pomoć prostornog
zaslona, bilo načinom vođenja vodova i njihovih zaslona ili kombinacijom obiju tih metoda.
Na slici 6 prikazan je primjer LEMP u slučaju udara munje u građevinu koja je podijeljena na
zaštitne zone LPZ 0, LPZ 1 i LPZ 2. Elektronički sustav koji treba zaštititi, postavljen je
unutar zone LPZ 2.
37
1. Primarni izvor štete – LEMP
Kako je određeno iz parametara za LPL I do IV:
IEC 62305-1 I0 udarni val 10/350 µs (i 0,25/100 µs) 200-150-100-100 kA
H0 udarni val 10/350 µs (i 0,25/100 µs) izračunano iz I0
38
Prvenstveni elektromagnetski izvor štete za elektronički sustav je struja munje I0 i
magnetsko polje H0. Djelomične struje munje teku kroz pojne vodove za opskrbu. Te struje
kao i magnetska polja imaju isti valni oblik. Struja munje koju treba uzeti u obzir sastoji se
od prvog udara If (tipičnog oblika vala s dugim hrptom 10/350 µs) i naknadnih udara Is (s
oblikom vala 0,25/100 µs). Struja prvog udara If stvara magnetsko polje Hf, a struje
naknadnih udara Is magnetska polja Hs.
Učinci magnetske indukcije uglavnom su prouzročeni strmim čelom magnetskog polja. Kao
što je prikazano na slici A.2, čelo polja Hf može se opisati prigušenim oscilirajućim poljem 25
kHz s amplitudom Hf/maks i vremenom do amplitude Tp/f od 10 µs. Na isti način čelo Hs se
može opisati prigušenim oscilirajućim poljem od 1 MHz s amplitudom Hs/maks i vremenom do
amplitudne vrijednosti Tp/s od 0,25 µs.
Slijedi da se magnetsko polje prvog udara može opisati tipičnom frekvencijom od 25 kHz, a
magnetska polja naknadnih udara tipičnom frekvencijom od 1 MHz. Prigušena oscilirajuća
magnetska polja tih frekvencija za potrebe ispitivanja određena su u normama IEC 61000-4-
9 i IEC 61000-4-10.
Oblici prigušenih oscilirajućih valnih oblika prikazanih na slici A.2 u skladu su s ispitivanjima
definiranim u normama IEC 61000-4-9 i IEC 61000-4-10 i mogu se rabiti za određivanje
razine otpornosti opreme na magnetska polja nastala pri porastu magnetskog polja prvoga
udara Hf i naknadnih udara Hs.
Inducirani udarni valovi zbog sprege magnetskog polja i indukcijske petlje (pogledajte
odjeljak .4), moraju biti manji ili jednaki razini otpornosti opreme.
39
prema osnovnoj normi: IEC 61000-4-9
Slika A.2a – Simulacija porasta jakosti polja prvoga udara (10/350 µs) uz
pomoć pojedinačnog vala 8/20µs (prigušene 25 kHz oscilacije)
NAPOMENA 1 Iako se definicije vremena do amplitude TP i trajanje čela T1 razlikuju, ovdje se zbog
pogodnog pristupa njihove vrijednosti uzimaju jednakima.
NAPOMENA 2 Omjer najvećih vrijednosti Hf/maks / Hs/maks = 4: 1.
NAPOMENA 1 Učinak zaslanjanja može se zanemariti ako je zona LPZ 1 zaštićena samo običnim
vanjskim LPS-om prema HRN EN 62305-3 s tipičnom širinom oka mreže i razmacima vodiča većim od 5
m. S druge se strane znakoviti učinak zaslona dobiva u velikim građevinama s mnogo čeličnih elemenata u
konstrukciji.
NAPOMENA 2 Zaslanjanje (oklapanje) daljnjih unutarnjih LPZ-ova može se obaviti bilo postavljanjem
40
prostornog zaslona, bilo uporabom metalnih polica odnosno ormara ili metalnih kućišta oko uređaja
(opreme).
Slika A.3 prikazuje kako se može upotrijebiti metalnu armaturu u betonu i metalne okvire (za
metalna vrata i eventualno oklopljene prozore) da bi se načinilo zaslon velikog obujma za
prostoriju ili zgradu.
NAPOMENA U stvarnosti nije moguće na velikim građevinama zavariti ili postaviti spojnicu u svakoj točki.
Međutim, većina točaka su prirodno spojene izravnim dodirom ili žicom za povezivanje armature. U praksi
stoga može biti spoj približno na svakih 1 m.
Slika A.3 – Zaslon velikog obujma izveden uz pomoć metalne armature i metalnih
okvira
Elektronički sustavi moraju biti smješteni unutar „sigurnosnog obujma“ koji uvažava
sigurnosne razmake od zaslona zone LPZ (pogledajte sliku A.4). Razlog tomu su relativno
jaka magnetska polja blizu zaslona zbog djelomičnih struja munje koje teku kroz zaslon (što
osobito vrijedi za LPZ 1).
41
NAPOMENA Obujam VS je na sigurnosnom razmaku ds/1 ili ds/2 od zaslona LPZ n.
42
Pojni kabeli spojeni na elektroničke sustave moraju se voditi čim bliže metalnim
sastavnicama spojne mreže. Povoljno je voditi te kabele u metalnim kanalima spojne mreže,
primjerice u U-profilima ili metalnim kanalima (pogledajte i IEC 61000-5-2).
Posebnu pozornost treba obratiti pri polaganju kabela blizu zaslona zone LPZ (posebno
zone LPZ 1) zbog znatne jakosti magnetskog polja na tom mjestu.
Ako treba zaštititi kabele između odvojenih građevina, mora ih se položiti u metalne
kabelske kanale. Kanale se na oba kraja mora spojiti na sabirnice za izjednačivanje
potencijala pojedinih građevina. Ako kabelski zasloni (spojeni na oba kraja na sustav
izjednačivanja) mogu podnijeti predviđenu djelomičnu struju munje, dodatno uvlačenje
(polaganje) u kabelske kanale nije potrebno.
43
LEGENDA
1 metalno kućište uređaja 4 indukcijska petlja instalacije
2 elektroenergetski vod 5 vanjski prostorni zaslon
3 signalni vod 6 metalni zaslon voda
44
Slika A.6 – Primjer sustava LPMS neke uredske zgrade
45
A.3 Magnetsko polje unutar LPZ-ova
A.3.1.1 Rešetkasti prostorni zaslon zone LPZ 1 u slučaju izravnog udara munje
Zaslon građevine (koji okružuje zonu LPZ 1) može biti dijelom vanjskog LPS i kroz njega će
teći struje pri izravnom udaru munje. Takvu situaciju prikazuje slika A.7a uz pretpostavku da
munja može udariti u bilo koju točku krova.
k H ⋅ i0 ⋅ w1
Unutar LPZ 1: H1 =
dw ⋅ dr
NAPOMENA Razmaci dw i dr određuju se za razmatranu točku.
46
H1
Unutar LPZ 2: H 2 =
10SF2 / 20
NAPOMENA Razmaci dw i dr se određuju za granicu sa zonom LPZ 2.
Slika A.7 – Proračun jakosti magnetskog polja u slučaju izravnog udara munje
Za jakost magnetskog polja H1 na nekoj proizvoljnoj točki unutar LPZ 1, vrijedi sljedeći izraz:
k H ⋅ i0 ⋅ w
H1 = (A/m) (A.1)
dw ⋅ dr
gdje je:
dr je najmanji razmak (u metrima) između razmatrane točke i krova zaslonjene LPZ 1
dw je najmanji razmak (u metrima) između razmatrane točke i zida zaslonjene zone LPZ 1
i0 je struja munje u LPZ 0A, A
kH je koeficijent konfiguracije, (1/ m ), tipičan kH = 0,01, 1/ m
w je širina oka mreže rešetkastog zaslona zone LPZ 1, m.
Rezultat ove formule je najveća jakost magnetskog polja u zoni LPZ 1 (uzevši u obzir donju
napomenu):
k H ⋅ if /ma ks ⋅ w
– jakost magnetskog polja zbog prvog udara: H1/f /max = (A/m) (A.2)
dw ⋅ dr
k H ⋅ is /ma ks ⋅ w
– jakost magnetskog polja zbog naknadnih udara: H1/ s /max = (A/m) (A.3)
dw ⋅ dr
47
gdje je
if/maks je najveća jakost struje prvog udara za određenu razinu zaštite, A
is/maks je najveća jakost struje naknadnih udara za određenu razinu zaštite, A.
NAPOMENA Polje se smanjuje za koeficijent 2 ako je položena spojna mreža (mreža za izjednačivanje)
prema odjeljku 5.2.
PRIMJERI
Kao primjer razmotrit će se tri rešetkasta zaslona s dimenzijama danim u tablici A.1, koji
imaju prosječnu širinu oka mreže w = 2 m (pogledajte sliku A.10). To daje kao rezultat
sigurnosni razmak od ds/1 = 2,0 m, čime je određen i sigurnosni obujam Vs. Vrijednosti za
H1/maks unutar Vs izračunane su na temelju i0/maks = 100 kA i prikazane na tablici A.1.
Razmak do krova je polovica visine: dr = H / 2. Razmak od zida je polovica duljine: dw = L/2
(sredina) ili je jednaka: dw = ds/1 (najgori slučaj uz zid).
A.3.1.2 Rešetkasti prostorni zaslon zone LPZ 1 u slučaju bliskog udara munje
Situacija pri bliskom udaru munje prikazana je na slici A.8. Upadno magnetsko polje oko
zaslonjenog obujma zone LPZ 1 može se aproksimirati ravnim valom.
48
Slika A.8 – Proračun jakosti magnetskog polja u slučaju bliskog udara munje
49
Koeficijent zaslanjanja SF rešetkastog zaslona za ravni val dan je u tablici A.2.
SF (dB)
(v. napomene 1 i 2)
Gradivo
1 MHz
25 kHz (vrijedi za prvi udar)
(vrijedi za naknadne udare)
i0
H0 = (A/m) (A.5)
2π sa
gdje je
i0 struja munje u zoni LPZ 0A , A
sa razmak između točke udara i sredine zaslonjenog obujma, m.
gdje je
if/maks najveća vrijednost struje munje prvog udara prema izabranoj razini zaštite, A
is/maks najveća vrijednost struje munje naknadnih udara prema izabranoj razini zaštite, A.
gdje je
SF (dB) je koeficijent zaslanjanja izračunan iz formule u tablici A.2;
H 0/maks je jakost magnetskog polja u zoni LPZ 0, A/m.
50
Odavde slijedi za najveću jakost magnetskog polja u LPZ 1:
• zbog prvog udara: H1/f/maks = H0/f/maks / 10 SF /20 (A/m) (A.9)
• zbog naknadnih udara: H1/s/maks = H0/s/maks / 10 SF /20 (A/m) (A.10)
gdje je:
SF koeficijent zaslanjanja izračunan iz formule na tablici A.2, dB
w širina oka mreže rešetkastog zaslona, m.
Što se tiče dodatnih obavijesti od pororačunu jakosti magnetskog polja unutar rešetkastog
zaslona pri bliksim udarima munja, pogledajte A.3.3.
PRIMJERI
Jakost magnetskog polja H1/maks unutar LPZ 1 u slučaju bliskog udara munje ovisi o struji
munje i0/maks, koeficijentu zaslanjanja SF zaslona zone LPZ 1, te razmaku između kanala
munje i sredine zone LPZ 1 (pogledajte sliku A.8).
Struja munje i0/maks ovisi o razini zaštite LPL koja je izabrana (pogledajte HRN EN 62305-
1). Koeficijent zaslanjanja SF (pogledajte tablicu A.2) najvećim dijelom ovisi o širini oka
mreže rešetkastog zaslona. Razmak sa može biti:
– razmak između sredine zone LPZ 1 i susjednog objekta (npr. stupa) u slučaju udara
munje u taj objekt, ili
– najmanji razmak između sredine zone LPZ 1 i kanala munje u slučaju udara munje u tlo
blizu zone LPZ 1.
Najgori uvjet, prema tome, je najveća jakost struje i0/maks u kombinaciji s najmanjim
mogućim razmakom sa. Kao što je prikazano na slici A.9, taj je najmanji razmak sa ovisan
o visini H i duljini L (odnosno širini W) građevine (LPZ 1) i polumjeru kotrljajuće kugle r koji
odgovara struji i0/maks (pogledajte tablicu A.3), kako je definirano u elektrogeometrijskom
modelu (pogledajte normu HRN EN 62305-1, poglavlje A.4).
51
Slika A.9 – Razmak sa ovisan o polumjeru kotrljajuće kugle i dimenzija građevine
sa = 2 ⋅ r ⋅ H − H 2 + L / 2 za H < r (A.13)
sa = r + L / 2 za H ≥ r (A.14)
NAPOMENA Za razmake manje od tih najmanjih vrijednosti munje udaraju izravno u građevinu.
Moguće je definirati tri vrste zaslona s dimenzijama danim u tablici A.4. Pretpostavlja
se rešetkasti zaslon od bakra prosječne širine oka mreže od w = 2 m. To kao rezultat
daje koeficijent zaslanjanja SF = 12,6 dB, a uz sigurnosni razmak od ds/2 = 2,5 m
definiran je sigurnosni obujam Vs. Vrijednosti za H0/maks i H1/maks, za koje je pretpostav-
ljeno da vrijede svugdje unutar obujma Vs, izračunane su za jakost struje od i0/maks =
100 kA i prikazane u tablici A.4.
Tablica A.3 – Polumjer kotrljajuće kugle koji odgovara najvećoj struji munje
52
Tablica A.4 – Primjeri za i0/maks = 100 kA i w = 2 m, što odgovara koeficijentu SF =
12,6 dB
Hn
H n +1 = , (A/m) (A.15)
10SF/20
gdje je
SF koeficijent zaslanjanja iz tablice A.2, dB
Hn je jakost magnetskog polja unutar LPZ n, A/m.
53
Slika A.10 – Vrste (tipovi) rešetkastih zaslona velikih prostora (zapremnina)
U proračunu je uzeta u obzir sprega magnetskih polja svih štapova unutar rešetkastog
zaslona, uključujući sve ostale štapove i simulirani kanal munje, što kao rezultat daje
skup jednadžbi za proračun struje munje u zaslonu. Iz te se raspodjele struja računa
jakost magnetskog polja unutar zaslona. Pretpostavljeno je da se otpor štapova može
zenemariti. Stoga su raspodjela struje u rešetkastom zaslonu i magnetsko polje
neovisni o frekvenciji. Da bi se izbjegli učinci prolaznih pojava, zanemarena je također
i kapacitivna sprega.
U primjeru zaslona tipa 1 (pogledajte sliku A.10) prikazani su neki rezultati na slikama
A.11 i A.12.
54
Slika A.11 – Jakost magnetskog polja H1/maks unutar rešetkastog zaslona tipa 1
Slika A.12 – Jakost magnetskog polja H1/maks unutar rešetkastog zaslona tipa 1
55
U svim primjerima pretpostavljena je najveća struja munje i0/maks = 100 kA. Na obje
slike je H1/maks najveća jakost magnetskog polja u točki, izvedena iz pojedinih sastav-
nica Hx, Hy i Hz , pa je:
Na slici A.11, H1/maks je izračunan duž pravca, počevši od mjesta udara munje (x = y =
0, z = 10 m) sa završetkom u sredini obujma (x = y = 5 m, z = 5 m). H1/maks je nacrtan u
ovisnosti o duljini x na apscisi za svaku točku na tom pravcu, pri čemu je kao
parametar uzeta širina oka mreže w rešetkastog zaslona.
Obje slike pokazuju utjecaj glavnih parametara koji određuju raspodjelu magnetskog
polja unutar rešetkastog zaslona: razmak od zida ili krova i širinu oka mreže.
Na slici A.11 treba uočiti da duž drugih pravaca kroz obujam zaslona može doći do
prolaza kroz nultu vrijednost koordinate, te promjenu predznaka jakosti magnetskog
polja H1/maks. Stoga su formule u odjeljku A.3.1.1 prve aproksimacije stvarne i složenije
raspodjele magnetskog polja unutar rešetkastog zaslona.
56
LEGENDA
U - tipičan napon oko 10 kV C - tipičan kapacitet oko 10 nF
57
Slika A.14 – Naponi i struje inducirani u petlji koju čine vodovi
⎛ l ⎞ w di0
uoc = μ0 ⋅ b ⋅ ln ⎜ 1 + ⎟ ⋅ kH ⋅ ⋅ , V (A.18)
⎝ dl / w ⎠ d l / r dt
⎛ l ⎞ w i0 / max
uoc/max = μ0 ⋅ b ⋅ ln ⎜ 1 + ⎟ ⋅ kH ⋅ ⋅ , V (A.19)
⎝ dl / w ⎠ d l / r T1
58
gdje je
μ0 magnetska permeabilnost vakuuma 4π·10-7 ,Vs/Am
b širina petlje, m
dl/w razmak petlje od zida zaslona, pri čemu je dl/w > ds/1, m
dl/r srednji razmak petlje od krova zaslona, m
i0 struja munje u zoni LPZ 0A, A
i0/maks najveća vrijednost struje udara munje u LPZ 0A, A
kH koeficijent oblika, k H = 0,001 , 1 m
l duljina petlje, m
T1 trajanje čela vala struje munje u LPZ 0A, s
w širina oka mreže rešetkastog zaslona, m
⎛ l ⎞ w i0
I sc = μ0 ⋅ b ⋅ ln ⎜ 1 + ⎟ ⋅ kH ⋅ ⋅ , A (A.20)
⎝ dl / w ⎠ dl / r L
pri čemu je zanemaren djelatni otpor vodiča (najgori slučaj). Najveća vrijednost struje
Isc/maks dana je izrazom:
⎛ l ⎞ w io / max
I sc/max = μ0 ⋅ b ⋅ ln ⎜ 1 + ⎟ ⋅ kH ⋅ ⋅ , A (A.21)
⎝ d l / w ⎠ d l/r
L
⎧ ⎡ ⎛ 2b ⎞ ⎤
⎪⎪ ⎢ ⎜ ⎟ ⎥
L = ⎨0,8 ⋅ l 2 + b2 − 0,8 ⋅ ( l + b ) + 0, 4 ⋅ l ⋅ ln ⎢ ⎝ r ⎠ ⎥
⎪
⎪⎩
⎢ 1+
⎣⎢
( 1 + (b / l )
2
) ⎥
⎦⎥
(A.22)
⎡ ⎛ 2l ⎞ ⎤⎫
⎢ ⎜ ⎟ ⎥ ⎪⎪
+ 0, 4 ⋅ b ⋅ ln ⎢ ⎝ r ⎠ ⎥ ⎬ ⋅ 10−6 , H
(⎢ 1+
⎢⎣
1 + (l / b)
2
) ⎥⎪
⎥⎦ ⎭⎪
Napon i struja koje inducira magnetsko polje prvoga udara munje (T1 = 10 μs) dano je
izrazom:
59
⎛ l ⎞ ⎛ w ⎞
U oc/f/max = 1, 26 ⋅ b ⋅ ln ⎜ 1 + ⎟ ⋅ ⎜⎜ ⎟⎟ ⋅ if/max , V (A.23)
⎝ d l/w ⎠ ⎝ d l/r ⎠
⎛ l ⎞ ⎛ w ⎞ if/max
I SC/f/max = 12,6 ⋅ 10−6 ⋅ b ⋅ ln ⎜ 1 + ⎟ ⋅ ⎜⎜ ⎟⎟ ⋅ , A (A.24)
⎝ d l/w ⎠ ⎝ d l/r ⎠
L
Napon i struja koje inducira magnetsko polje naknadnih udara munje (T1 = 0,25 µs)
dani su izrazima:
⎛ l ⎞ w
U oc/s/max = 50, 4 ⋅ b ⋅ ln ⎜ 1 + ⎟⋅ ⋅ if / max , V (A.25)
⎝ dl / w ⎠ dl / r
⎛ l ⎞ ⎛ w ⎞ is/max
I SC/s/max = 12,6 ⋅ 10−6 ⋅ b ⋅ ln ⎜ 1 + ⎟⋅⎜ ⎟⋅ , A (A.26)
⎝ d l / w ⎠ ⎜⎝ d l / r ⎟⎠ L
gdje je:
if/maks je najveća vrijednost struje prvoga udara munje, kA
is/maks je najveća vrijednost struje naknadnih udara munje, kA.
dH1
U oc = μ0 ·b ·l · , V (A.27)
dt
Vršna vrijednost (amplituda) Uoc/maks nastaje tijekom trajanja čela vala T1:
H1/max
U oc/max = μ0 ·b ·l · , V (A.28)
T1
gdje je:
μ0 magnetska permeabilnost vakuuma 4π·10–7, Vs/Am
b širina petlje, m
H1 jakost magnetskog polja ovisno o vremenu unutar LPZ 1, A/m
H1/maks najveća jakost magnetskog polja u LPZ 1, A/m
l duljina petlje, m
T1 trajanje čela vala magnetskog polja, jednako trajanju čela vala struje udara
munje, s
60
H1
I SC = μ0 ·b ·l ·
, A (A.29)
L
pri čemu je zanemaren djelatni otpor vodiča (najgori slučaj).
Napon i struja koje je induciralo magnetsko polje H1/f prvog udara (T1 = 10 µs) dano je
izrazom:
U oc/f/max = 0,126·b ·l ·H1/f/max , V (A.31)
H1/f/max
I SC/f/max = 1,26·10-6 ⋅ b ·l · , A (A.32)
L
Napon i struja koje je induciralo magnetsko polje H1/s naknadnih udara (T1 = 0,25 μs)
dano je izrazom:
H1/s/max
I SC/s/max = 1,26·10-6 ⋅ b ·l · , A (A.34)
L
gdje je
H1/f/maks najveća jakost magnetskog polja u LPZ 1 pri prvom udaru, A/m
H1/s/maks najveća jakost magnetskog polja u LPZ 1 pri naknadnim udarima,
A/m.
61
Dodatak B
(obavijesni)
Ispitni list kakav je prikazan na tablicama B.1 do B.4 treba se upotrijebiti za skupljanje
podataka o postojećoj građevini i njezinim instalacijama. Na temelju tih podataka treba
provesti procjenu rizika prema normi HRN EN 62305-2 da bi se odredila potreba
postav-ljanja zaštite i, ako se ustanovi da treba, projektirati najrentabilnije mjere
zaštite.
62
Tablica B.2 – Značajke instalacija
Red. Pitanje
1 Vrsta zaštite TN (TN-S ili TN-C), TT ili IT?
2 Mjesto na kojem je elektronička oprema? (v. napomenu)
3 Spojevi vodičima za uzemljenje elektroničkog sustava sa sustavom za
izjednačivanje potencijala?
NAPOMENA Za podrobnije obavijesti pogledajte Dodatak A.
Na slici B.1 prikazan je primjer gdje je postojeća instalacija, prikazana lijevo, spojena s
novom instalacijom, prikazanom desno. Postojeća instalacija ima ograničene mjere
zaštite koje se mogu iskoristiti. Međutim, projektom nove instalacije može se omogućiti
da se primijene sve potrebne zaštitne mjere.
63
Slika B.1 – Nadogradnja mjera zaštite od LEMP i elektromagnetske spojivosti na
postojećim građevinama
64
B.2.1 Pregled mogućih zaštitnih mjera
Ako se postavlja nova elektroenergetska instalacija (slika B.1, br. 2), strogo se prepo-
ručuje postavljanje TN-S sustava zaštite.
Trase vodova i njihovo oklapanje kao mjere zaštite postaju to važnije što je manja
učikovitost prostornog zaslona zone LPZ 1 i što je veća površina petlje.
Zaštitna zona LPZ 1, nastala postavljanjem normalnog vanjskog LPS-a prema normi
HRN EN 62305-3 (hvataljka, odvodi i sustav uzemljivača) ima tipičnu širinu oka mreže
i razmake veće od 5 m, što kao rezultat ima zanemarujući učinak zaslanjanja. Ako je
potrebna veća učinkovitost oklapanja, vanjski se LPS mora nadograditi (pogledajte
poglavlje B.7).
Za zaštitne zone LPZ 1 i više zone može se pojaviti potreba postavljanja prostornog
zaslona za zaštitu elektroničkih sustava koji ne udovoljavaju zahjevima podnošenja
radiofrekvencijskih polja i zahtjeve otpornosti na utjecaje.
65
B.2.1.6 Spajanje (izjednačivanje potencijala)
Izjednačivanje potencijala za struju munje s frekvencijama do nekoliko MHz zahtijeva
postavljanje mreže niske impedancije širine oka tipično oko 5 m. Svi pojni vodovi koji
ulaze u LPZ moraju se na nju spojiti izravno ili preko odgovarajućeg SPD-a što je bliže
moguće granici zaštitne zone LPZ.
Na slici B.2 prikazana je tipična instalacija LPZ za zaštitu elektroničkih sustava koji
omogućuje razna rješenja, pogodna posebno za postojeće građevine.
Na slici B.2a prikazana je instalacija jedne LPZ 1, koja zatvara zaštićeni obujam unutar
cijele građevine, npr. za povećanu razinu naponske otpornosti elektroničkih sustava:
– takva LPZ 1 može se ostvariti uz pomoć LPS, prema normi HRN EN 62305-3, koja
sadrži vanjski LPS (hvataljka, odvodi i sustav uzemljivača) kao i unutarnji LPS
(sustav izjednačivanja potencijala struje munje i uvažavanje sigurnosnih razmaka).
– vanjski LPS štiti LPZ 1 od udara munja u građevinu, ali magnetsko polje unutar
LPZ 1 ostaje gotovo neprigušeno. Razlog je tomu što hvataljke i odvodi imaju širinu
oka mreže veću od 5 m, pa je stoga učinak prostornog zaslona zanemariv, kako je
gore objašnjeno. Ako je rizik RD udara munja u građevinu vrlo malen, vanjski se
LPS može izostaviti.
– unutarnji LPS zahtijeva spajanje svih pojnih elektroenergetskih i signalnih vodova
koji ulaze u građevinu na granici zone LPZ 1, što uključuje postavljanje SPD-ova
ispitanih na udarnu struju Iimp na svim električnim i signalnim vodovima. To jamči da
će SPD-i odmah na ulazu ograničiti udarne valove dovedene putem ulaznih pojnih
vodova.
NAPOMENA Uređaji za odvajanje (odvojna sučelja) mogu biti korisni unutar LPZ 1 da bi se izbjegle
niskofrekventne smetnje.
66
Slika B.2a – Nezaslonjena zona LPZ 1 uz upotrebu LPS te SPD-ova na ulazu
vodova u građevinu (npr. za povećanu razinu izolacijske čvrstoće sustava ili za
male petlje unutar građevine)
67
Slika B.2b – Nezaslonjena LPZ 1 sa zaštitom za nove elektroničke sustave uz
uporabu zaslonjenih signalnih vodova i usklađene SPD zaštite na
elektroenergetskim vodovima
68
Slika B.2c – Nezaslonjena LPZ 1 i velika zaslonjena zona LPZ 2 za nove
elektroničke sustave
69
Slika B.2d – Nezaslonjena LPZ 1 i dvije lokalne LPZ 2 za nove elektroničke sustave
Slika B.2b pokazuje da novi uređaji u nezaslonjenoj LPZ 1 također trebaju biti
zaštićeni od udarnih valova naišlih putem vodljive veze. Kao primjer, signalni se vodovi
mogu zaštititi upotrebom zaslonjenih kabela, a elektroenergetski vodovi usklađenom
SPD zaštitom. To može zahtijevati dodatne SPD-ove ispitane na struju In i SPD-ove
ispitane kombiniranim valom, postavljene blizu opreme i usklađene sa SPD-ovima na
ulazu pojnih vodova. Također se može pojaviti zahtjev postavljanja dodatnih uređaja
za odvajanje (sučelja) klase II za opremu.
Slika B.2c pokazuje instalaciju velike sveobuhvatne zone LPZ 2 unutar LPZ 1 za
smještaj novih elektroničkih sustava. Rešetkasti prostorni zaslon LPZ 2 omogućuje
znakovito prigušenje magnetskog polja munje. SPD-ovi postavljeni na lijevoj strani na
granici zone LPZ 1 (prijelaz LPZ 0/1) i dalje na granici zone LPZ 2 (prijelaz LPZ 1/2),
moraju biti usklađeni prema Dodatku C. SPD-ovi postavljeni na desnoj strani na
granici zone LPZ 1 moraju biti izabrani za izravan prijelaz LPZ 0/1/2 (pogledajte
odjeljak C.3.4).
70
Na slici B.2d prikazano je uspostavljanje dviju malih zona LPZ 2 unutar LPZ 1. Na
granici svake zone LPZ 2 moraju se postaviti dodatni SPD-ovi na elektroenergetskim
kao i na signalnim vodovima. Ti SPD-ovi moraju biti usklađeni s SPD-ovima na granici
zone LPZ 1 prema Dodatku C.
71
NAPOMENA Mora se obratiti pozornost da metalna kućišta ne bi slučajno bila galvanski spojena s
mrežom za izjednačivanje potencijala ili s drugim metalnim dijelovima, te moraju biti odvojena.
Takva je situacija najčešća s obzirom da su elektronički uređaji (oprema) u kućama ili uredima
vezani sa zemljom samo putem spojenih kabela.
NAPOMENA Na mjestima gdje je razmak između signalnnih vodova i elektroničke opreme unutar
općenamjenskih prostora (koji nisu posebno namijenjeni smještaju elektroničke opreme) veći od 10
m, preporučuje se upotreba simetričnih signalnih vodova s pogodnim galvanskim odvojnim
sučeljima, npr. optičkim sprežnicima, transformatorima za odvajanje signala ili odvojnim pojačalima.
Nadalje može se pokazati korisnim upotreba triaksijalnih (troosnih) kabela.
72
LEGENDA
1 PE, samo ako se upotrebljava klasa I opreme
2 proizvoljan zaslon kabela treba biti spojen (na sustav izjednačivanja potencijala) na oba kraja
3 metalna ploča kao dodatni zaslon (pogledajte sliku B.4)
4 mala površina petlje
NAPOMENA Zahvaljujući maloj površini petlje, inducirani napon između kabelskog zaslona i
metalne ploče je malen.
Slika B.3 – Smanjenje površine petlje vođenjem zaslonjenih kabela blizu metalne
ploče
73
LEGENDA
1 kabelske obujmice sa ili bez spajanja kabelskih oklopa (zaslona) s pločom
2 na krajevima, magnetsko je polje veće nego u sredini ploče
E električni vodovi
S signalni vodovi
74
unutarnjeg sustava LPS-a. To je zato što impedancija tog sustava izjednačivanja
potencijala još uvijek može biti prevelika za tu namjenu.
Primjeri opreme postavljene izvan građevine su: osjetila svih vrsta, uključujući antene,
meteorološka osjetila, nadzorne TV kamere, izloženi senzori na proizvodnim
pogonima (tlak, temperatura, brzina protjecanja, pozicija ventila ili zasuna i sl.) i bilo
kakvi drugi električni, elektronički ili radiouređaji na mjestima izvan građevina, na
stupovima ili u radnim posudama.
75
LEGENDA
1 štapna hvataljka
2 čelični stup s antenama
3 ograda
4 međusobno spojena armatura
5 vod koji dolazi iz LPZ 0B mora imati SPD na ulazu
6 vodovi koji dolaze iz LPZ 1 (unutar stupa) možda ne trebaju SPD-ove na ulazu
r polumjer kotrljajuće kugle
76
Na visokim građevinama, treba upotrebljavati metodu kotrljajuće kugle (pogledajte
normu HRN EN 62305-3) da bi se odredilo je li moguć izravni udar munje u
postavljenu opremu. Ako je to moguće, potrebno je postaviti dodatne hvataljke. U
mnogim slučajevima kao hvataljke mogu poslužiti i ograde, ljestve, cjevovodi i sl. Na
taj se način može zaštititi sva oprema osim nekih vrsta antena. Antene neki put moraju
biti postavljene na izloženim mjestima da bi se izbjegao utjecaj na njihovo djelovanje
od strane bližih vodiča LPS-a. Konstrukcija nekih antena je izvorno samozaštitna jer
su udaru munje izloženi samo dobro uzemljeni vodljivi dijelovi. Ostale dijelove možda
je potrebno zaštititi SPD-ima na pojnim kabelima da bi se spriječilo ulaz prevelikih
tranzijenata duž kabela prema prijamniku ili odašiljaču. Ako postoji vanjski LPS,
nosače antene treba spojiti na njega.
Slika B.6 – Prirodna zaštita koju pružaju ljestve i cjevovodi spojeni na sustav
izjednačivanja potencijala
77
LEGENDA
1 idelni položaj kabela u kutu L-profila (kut čeličnorešetkastog stupa)
2 alternativni položaj kabelske police spojene sa stupom
Zahtjevi zaštite ovise o vrsti voda, broju vodova i jesu li sustavi uzemljivača građevina
međusobno spojeni.
78
potencijala. Struja munje razdijelit će se tada na vodove i taj vodič za
izjednačivanje.
– Preporučljivo je da se vodovi polože u zatvorene i međusobno spojene metalne
kabelske kanale. U tom slučaju su zaštićeni vodovi kao i oprema.
79
Dodatak C
(obavijesni)
Usklađivanje SPD-a
C.1 Općenito
Na mjestima gdje su na istom strujnom krugu jedan iza drugog postavljena dva ili više
SPD-a, oni moraju biti usklađeni tako da se energija među njima dijeli prema njihovim
mogućnostima odvođenja energije.
Sve tri sastavnice su nametnute (utisnute) struje. Pri usklađivanju niza SPD-ova, kad
se gleda raspodjela energije (naboj i amplituda), prevladavajući čimbenik je prvi kratki
udar munje. Slijedeći kratki udari imaju manje specifične energije, ali veće strmine
struje. Dugi udar je dodatni čimbenik naprezanja koji nije potrebno uzeti u obzir pri
usklađivanju.
NAPOMENA 1 - Ako su SPD-i namijenjeni za zaštitu od prvoga udara, slijedeći kratki udari ne
prouzročuju dodatne probleme. Ako se kao odvojni članovi upotrebljavaju induktivnosti, veće
strmine čela struje olakšavaju usklađivanje SPD-ova.
Parametri ukupne struje munje za razne razine zaštite (LPL) navedeni su u tablici 3 u
normi HRN EN 62305-1. Međutim, pojedini SPD trpi samo dio te ukupne struje munje,
što zahtijeva određivanje raspodjele struje, bilo računalnom simulacijom uz pomoć
programa za analizu mreža ili približnim proračunom prema Dodatku E u normi HRN
EN 62305-1.
NAPOMENA 2 Analitičke funkcije kratkih udara za potrebe analiza dane su u Dodatku B u normi
HRN EN 62305-1.
Struja prvoga kratkog udara izravnoga udara munje može se oponašati valnim oblikom
10/350 µs. Djelomične ili inducirane struje munje u sustavu mogu imati različite oblike
vala zbog međudjelovanja između struje munje i niskonaponske instalacije. Stoga se,
za potrebe usklađivanja, u obzir uzimaju sljedeće ispitne udarne struje (strujni valovi):
80
I8/20 ispitna struja oblika 8/20 µs. Za SPD-ove koji su namijenjeni za
upotrebu na elektroenergetskim vodovima, taj oblik vala se
upotrebljava u ispitnoj klasi II (pogledajte IEC 61643-1).
81
Slika C.1 – Primjer upotrebe SPD-a u elektroenergetskim instalacijama
Kad je većina energije djelomične struje munje odvedena na prvom SPD-u, slijedeći
SPD-ovi moraju biti projektirani samo za preostali dio opasnog vala iza granice LPZ 0A
i LPZ 1 kao i za učinke indukcije od elektromagnetskog polja unutar LPZ 1 (posebno
ako LPZ 1 nema elektromagnetski zaslon).
NAPOMENA 3 Pri izboru daljnjih SPD-ova u nizu mora se uzeti u obzir da izabrana vrsta SPD-a s
naponskim sklapanjem ne smije dosegnuti svoj radni prag.
Vodovi koji dolaze iz zone LPZ 0A (gdje su mogući izravni udari munje) prenose
djelomične struje munje. Na granici zona LPZ 0A i LPZ 1 stoga treba postaviti SPD-ove
ispitane na Iimp (SPD ispitane na klasu I) koji će te struje odvesti.
82
Vodovi koji dolaze iz zone LPZ 0B (gdje su isključeni izravni udari munja, ali postoji
puno elektromagnetsko polje), prenose samo inducirane valove. Na granici zona LPZ
0B i LPZ 1 treba učinke indukcije simulirati bilo strujnim valom oblika 8/20 µs (SPD
ispitani na klasu II) ili odgovarajućom kombinacijom ispitnih udarnih valova (SPD
ispitani na klasu III) prema normi IEC 61643-1.
Čim se u kaskadi postave dva ili više SPD-a, potrebno je proučiti usklađenost tih
odvodnika i opreme koju se štiti.
Energetsko usklađivanje je postignuto kad je dio energije kojoj je podvrgnut svaki SPD
manji ili jednak njegovoj podnosivoj energiji. To usklađenje energija treba uzeti u obzir
za četiri oblika vala navedena u C.1.
Slika C.2 prikazuje osnovni model energetskog usklađivanja SPD-ova. Taj model
vrijedi samo ako se može zanemariti impedancija mreže za izjednačivanje potencijala i
međuinduktivnost između te mreže i instalacije nastale priključivanjem SPD 1 i SPD 2.
NAPOMENA – Odvojni (rasprežni) član nije potreban ako se usklađenje energije može postići uz
pomoć drugih pogodnih mjera (npr. usklađenjem karakterisitika napon/struja SPD-ova ili uz pomoć
naponski sklapanih SPD-ova posebno konstruiranih za sklapanje pri niskim naponima „SPD
sklopki”).
83
Slika C.2 – Osnovni model energetskog usklađivanja SPD-ova
NAPOMENA 1 - Ta metoda ne zahtijeva odvajanje, čak ako i postoji neko unutarnje odvajanje zbog
prirodne impedancije vodova.
NAPOMENA 2 Odvojni članovi mogu se načiniti kao odvojene naprave ili koristeći prirodnu
impedanciju kabela između SPD-ova.
NAPOMENA 3 Induktivnost voda ovisi o položaju dvaju paralelnih vodiča: ako su oba vodiča (fazni i
zaštitni) unutar istog kabela, induktivnost iznosi približno 0,5 µH/m do 1 µH/m (ovisno o presjeku
vodiča). Ako su vodiči odvojeni, mogu se pretpostaviti veće vrijednosti induktivnosta (ovisno o
razmaku vodiča).
NAPOMENA 4 Ta metoda ne zahtijeva dodatne odvojne članove, čak i ako postoje neki prirodni
odvojni članovi u obliku impedancije samih vodova.
84
C.2.2 Usklađivanje dvaju naponski ograničavajućih vrsta SPD-a.
Na slici C.3a prikazan je osnovni model strujnog kruga za usklađivanje dvaju naponski
ograničavajućih vrsta SPD-a. Slika C.3b prikazuje raspodjelu energije u strujnom
krugu. Ukupna energija koja ulazi u sustav raste s prorastom udarne struje.
Usklađivanje je postignuto ukoliko energija koja prolazi kroz svaki od dvaju SPD-ova
ne prelazi njihovu podnosivu energiju.
85
Usklađivanje energije dvaju naponski ograničavajućih SPD-ova bez posebnih odvojnih
članova treba obaviti usklađivanjem njihovih karakteristika napon/struja unutar
odgovarajućeg opsega struja. Ta metoda nije jako ovisna o valnom obliku struje koja
se razmatra. Ako su potrebni dodatne induktivnosti kao odvojni članovi, mora se u
ozbir uzeti valni oblik udarne struje (npr. 10/350 µs ili 8/20 µs).
Upotreba induktivnosti kao odvojnih članova između SPD-ova nije baš učinkovita ako
valni oblik struje ima malu strminu (npr. 0,1 kA/µs). Pri SPD-ovima namijenjenim za
uporabu na signalnim vodovima, to se usklađivanje može lakše ostvariti uz pomoć
djelatnih otpora (ili prirodnih djelatnih otpora vodiča) kao odvojnih članova.
Ako su dva naponsko ograničavajuća SPD-a usklađeni, svaki od njih mora biti
dimenzioniran na svoju udarnu struju i energiju. Trajanje razmatranog strujnog vala
traje koliko i udarna struja. Na slikama C.4a i C.4b dan je primjer usklađivanja energija
između dvaju naponsko ograničavajućih SPD-ova u slučaju pojave udarnog vala
oblika 10/350 µs.
NAPOMENA Kao što se vidi u ovom primjeru, za potrebe usklađivanja nije dovoljno samo
poznavanje referentnog napona Uref varistora (MOV-a).
86
Slika C.4b – Strujne i naponske karakteristike MOV 1 i MOV 2 za udarni val 10/350 µs
Na slici C.5a prikazan je model strujnog kruga za ovu vrstu usklađivanja uz uporabu
iskrišta (SPD 1) i varistora MOV (SPD 2). Slika C.5b prikazuje osnovno načelo
usklađivanja energije uz uporabu karakteristika naponsko sklopivog SPD 1 i naponsko
ograničavajućeg SPD 2.
87
Slika C.5b – Načelo usklađivanja energija iskrišta (SG) i varistora (MOV)
Prorada iskrišta (SPD 1) ovisi o zbroju preostalih napona Ures na MOV (SPD 2) i
dinamičkom padu napona na odvojnom članu UDE. Čim napon U1 prijeđe dinamički
probojni napon iskrišta USPARK, iskrište proradi i usklađivanje je postignuto. To ovisi
samo o:
– karakteristici MOV,
– strmini i amplitudi nailazeće udarne struje,
– odvojnom članu (induktivni ili djelatni otpor).
Kad se kao odvojni član upotrijebi induktivni otpor, mora se u obzir uzeti vrijeme
porasta i vršna vrijednost udarne struje. Čim je veća strmina di/dt, tim je potreban
manji induktivni otpor za rasprezanje. Pri usklađivanju SPD-ova ispitanih na Iimp (klasa
I ispitivanja) i SPD-ova ispitanih na In (klasa II ispitivanja) mora se uzeti struja munje s
najmanjom strminom od 0,1 kA/µs (pogledajte odjeljak C.1 norme HRN EN 62305-1).
Usklađivanje tih SPD-ova mora se postići kako za struju munje oblika 10/350 µs, tako
jednako i za najmanju strminu struje od 0,1 kA/µs.
Ako iskrište (SG) ne proradi, cijela udarna struja teče kroz varistor (MOV). Kao što je
prikazano na slici C.5b, usklađivanje nije postignuto ako je energija tog udarnog vala
veća od podnosive energije varistora (MOV). Ako je potrebno postaviti dodatni
induktivni otpor kao odvojni član, usklađenje se mora izračunati za najgori slučaj sa
88
strminom udarne struje od najmanje 0,1 kA/µs.
Ako iskrište (SG) proradi, vremensko trajanje prolaza struje kroz MOV je znatno
smanjeno. Kako je prikazano na slici C.5b, odgovarajuće usklađenje je postignuto ako
iskrište proradi prije nego energija prijeđe podnosivu vrijednost za MOV.
Slika C.6a – Struja i napon iskrišta (SG) i varistora (MOV) pri pojavi udarne struje
oblika 10/350 µs (ako SPD 1 ne proradi)
Slika C.6b – Struja i napon iskrišta (SG) i varistora (MOV) pri pojavi udarne struje
oblika 10/350 µs (ako SPD 1 proradi)
Slika C.6 – Primjer usklađenja naponsko sklopive vrste iskrišta (SG) i naponsko
ograničavajuće vrste varistora (MOV)
89
Slika C.7 prikazuje postupak određivanja potrebne induktivnosti odvojnog člana po
oba kriterija: struji munje oblika 10/350 µs, kao i najmanjoj strmini struje munje od 0,1
kA/µs. Pri određivanju potrebne veličine odvojnog člana moraju se u obzir uzeti
dinamičke karakteristike napon/struja obaju SPD-ova. Uvjet za uspješno usklađivanje
je da iskrište proradi prije nego energija prijeđe podnosivu vrijednost za varistor
(MOV).
90
LDE = (Uiskr – U2) / (di/dt) gdje je U2 = f(Imaks)
LDE-10/350 µs = (Uiskr – U2) / (Imaks / 10 µs) LDE-0,1kA/µs = (Uiskr - U2) / (0,1 kA/µs)
Tražena LDE je veća vrijednost između induktivnosti LDE-10/350 µs i LDE-0,1kA/µs
91
Prorada iskrišta ovisi o preskočnom naponu USPARK kao i o zbroju napona U2 na MOV
(SPD 2) i na odvojnom članu UDE. Napon U2 ovisi o struji i (pogledajte karakteristiku
napon/struja MOV-a), s obzirom da U DE = LDE ⋅ di dt ovisi o strmini struje.
Za oblik strujnog vala 10/350 µs, strmina struje di dt ≈ I max 10 μs ovisi o dopuštenoj
amplitudi Imaks varistora (MOV) (određenoj iz podnosive energije Wmaks). S obzirom da
oba napona UDE i U2 ovise o Imaks, napon U1 na iskrištu također ovisi o Imaks. Čim je
veća Imaks, tim je veća i strmina napona U1 na iskrištu. Stoga se za taj kriterij preskočni
napon iskrišta Uspark obično iskazuje udarnim preskočnim naponom pri 1 kV/µs.
Za nagib od 0,1 kA/µs, strmina struje di/dt = 0,1 kA/µs je konstantna. Odatle je
konstantan i napon UDE, s obzirom da je napon U2 ovisan o Imaks kao i prije. Strmina
napona U1 na iskrištu stoga slijedi karakteristiku napon/struja MOV-a i mnogo je manja
u usporedbi s prvim primjerom. Preskočni napon iskrišta se smanjuje s duljinom
trajanja pada napona na iskrištu zbog dinamične karakteristike proradnog napona
iskrišta (to trajanje ovisi o Imaks određenoj iz podnosive energije Wmaks MOV-a.) Stoga
treba pretpostaviti da se preskočni napon USPARK smanji gotovo do proradnog
istosmjernog napona (DC) od 500 V/s da se poveća trajanje struje kroz MOV.
Za odvojnu induktivnost LDE treba na kraju upotrijebiti veću vrijednost između dviju
induktivnosti LDE-10/350 µs i LDE-0,1kA/µs . Pogledajte primjere na slikama C.8 i C.9.
Slika C.8a – Shema strujnog kruga s usklađenjem na udarni strujni val 10/350 µs
NAPOMENA Za određivanje vrijednosti odvojnog člana u niskonaponskoj mreži, najgori slučaj bio bi
kratki spoj na SPD 2 (U2 = 0) zbog maksimiranja zahtijevanog napona UDE. Ako je taj SPD 2
naponsko ograničavajuće vrste, on ima rezidualni (preostali) napon U2 > 0, koji znatno smanjuje
zahtijevani napon UDE. Taj rezidualni napon je konačno veći od vršne vrijednosti mrežnog napona
(npr. izmjeničnog nazivnog napona 230 V: vršna vrijednost 2 ⋅ 230 V = 325 V ). Kad se uzme u
obzir preostali napon od SPD 2, može se odvojne članove zadovoljavajuće dimenzionirati, inače bi
bili predimenzionirani.
92
Slika C.8b – Karakteristika struja/napon/energija za LDE= 8 µH –
Usklađivanje energije za strujni val 10/350 nije postignuto (iskrište nije proradilo)
Slika C.8 – Primjer usklađenja iskrišta (SG) i varistora (MOV) za strujni val oblika
10/350 µs
93
94
Slika C.9c – Karakteristika struja/napon/energija za LDE = 12 µH
– usklađivanje energija za udarni val 0,1 kA/µs je postignuto
Slika C.9 – Primjer usklađivanja iskrišta i varistora (MOV) za udarni val 0,1kA/µs
Ako se kao odvojni članovi upotrebljavaju induktivnosti, zahtijevani UDE ovisi uglavnom
o strmini udarne struje. Stoga se u obzir mora uzeti valni oblik i strmina udarnoga vala.
Međutim, ako se kao odvojni članovi upotrebljavaju djelatni otpori, zahtijevani UDE ovisi
uglavnom o vršnoj vrijednosti udarne struje. Ta vrijednost mora također biti uzeta u
obzir i pri izboru impulsnih parametara odvojnih članova.
NAPOMENA U primjeru iskrišta ili plinskih izbojnih cijevi, strmina udarnoga vala ima prvenstveno
značenje.
95
C.3 Osnovne inačice usklađivanja u sustavima zaštite
Postoje četiri inačice načina usklađivanja sustava zaštite: prve tri imaju SPD-ove s
jednim prilazom, dok četvrta ima SPD-ove s dva prilaza s ugrađenim odvojnim
članovima. Te se inačice načina usklađivanja moraju uzeti u obzir (uzevši u obzir
također i SPD-ove ugrađene u opremi koju treba zaštititi).
C.3.1 Inačica I
Svi SPD-ovi imaju kontinuirane karakteristike napon/struja (npr. varistori (MOV) ili
prigušne diode) i jednake preostale napone URES. Usklađivanje SPD-ova i opreme koju
treba zaštititi normalno se postiže impedancijama vodova između njih (pogledajte sliku
C.10).
C.3.2 Inačica II
Svi SPD-ovi imaju kontinuiranu karakteristiku napon/struja (npr. varistori (MOV) ili
prigušne diode). Preostali napon URES raste stupnjevito od SPD 1 do SPD 3
(pogledajte sliku C.11).
NAPOMENA Ta inačica zahtijeva da preostali napon zaštitne naprave unutar opreme koju treba
zaštititi (SPD 4) bude veći od preostalog napona SPD-a ugrađenog izravno ispred opreme (SPD 3).
96
URES (SPD 1) < URES (SPD 2) < URES (SPD 3) < URES (SPD 4)
URES (SPD 1) < URES (SPD 2) < URES (SPD 3) < URES (SPD 4)
C.3.4 Inačica IV
Mogu se upotrijebiti SPD-ovi s dva prilaza koji sadrže unutarnju kaskadu međusobno
usklađenih SPD-ova i serijske impedancije ili filtre (pogledajte sliku C.13). Uspješna
unutarnja usklađenost jamči prijenos minimalne energije na sljedeće SPD-ove ili
97
opremu. Ti SPD-ovi moraju biti usklađeni u potpunosti s drugim SPD-ima u sustavu u
skladu s inačicom I, II ili III kako je primjereno.
NAPOMENA Serijska impedancija ili filtar mogu se izostaviti ako je zajamčena energetska
usklađenost uz pomoć drugih pogodnih mjera (npr. usklađenje karakterisika napon/struja ili
upotreba sklopivih SPD-ova).
NAPOMENA Ta metoda daje dobre rezultate ako SPD 2 nema povratnog djelovanja na SPD 1. To
znači da su uvjeti vala na prilazu SPD 2 donekle slični uvjetima struje. To vrijedi ako se
karakteristike napon/struja odvodnika SPD 1 i SPD 2 jako razlikuju (npr. pri usklađivanju iskrišta i
varistora (MOV)).
98
UOC (out) od SPD 1 ≤ UOC (in) od SPD 2
Pretvorba UOC (out) i ISC (out) u ekvivalentnu valnu kombinaciju: UOC (oblika vala
1,2/50 µs), ISC (oblika vala 8/20 µs), Zi = 2 Ω
Cilj te metode usklađivanja je postići da ulazne vrijednosti SPD 2 (npr. struja izbijanja)
budu usporedive s vrijednošću SPD 1 (npr. naponskom zaštitnom razinom).
Ekvivalentna kombinacija vala na izlazu SPD 1 mora biti određena za najgori slučaj
udara (Imaks, Umaks, prolaz energije).
NAPOMENA Što se tiče te metode usklađivanja, dodatne obavijesti dane su u normi IEC 61643-12
[4].
2) Proračunom
Jednostavni se primjeri mogu približno izračunati, dok složeni zahtijevaju računalnu
simulaciju.
99
Dodatak D
(obavijesni)
NAPOMENA 1 Zaštitna razina SPD-a ovisna je o preostalom naponu pri određenoj nazivnoj struji In.
U skladu s jakošću struje koja teče kroz SPD, mijenja se i vrijednost napona na stezaljkama SPD-a.
NAPOMENA 2 Ako je SPD spojen na opremu koju treba zaštititi, induktivni gubitak napona ∆U na
priključnim vodovima dodat će se zaštitnoj razini napona UP SPD-a. Rezultantna efektivna zaštitna
razina napona UP/f, definirana kao napon na izlazu SPD-a, kao rezultat napona zaštitne razine i
gubitka napona u vodovima/spojevima (pogledajte sliku D.1) može se pretpostaviti da je:
Za neke sklopive vrste SPD-a može se gubitku napona ∆U zahtijevati dodavanje napona luka. Taj
napon luka može doseći nekoliko stotina volta. Za složene vrste SPD-a mogu biti potrebne i
složenije formule.
Ako kroz SPD teče djelomična struja munje i ako je duljina priključnih vodova ≤ 0,5 m, može se
pretpostaviti ∆U = 1 kV po metru duljine ili dodati za sigurnost najmanje 20 %. Ako SPD vodi samo
inducirane udarne struje, ∆U se može zanemariti.
NAPOMENA 4 Oprema može sadržavati unutarnje SPD-ove. Značajke tih unutarnjih SPD-ova
mogu utjecati na usklađivanje.
100
LEGENDA
I djelomična struja munje
UP/f = UP + ∆U prenapon između vodiča pod naponom i sabirnice za izjednačivanje potencijala
UP ograničujući napon SPD-a
∆U = ∆UL1+∆UL2 induktivni gubitak napona na (spojnim) vodičima za izjednačivanje potencijala
H, dH/dt jakost magnetskog polja i derivacija jakosti tog polja po vremenu
Udarni napon (prenapon) UP/f između vodiča pod naponom i sabirnice za izjednačivanje potencijala
je veći od zaštitne naponske razine UP tog SPD-a, jer induktivni gubitak napona ∆U na spojnim
vodičima (čak i ako se amplitude UP i ∆U nužno ne pojave istodobno). Naime, djelomična struja
munje koja teče kroz SPD inducira dodatni napon u petlji na zaštićenoj strani strujnog kruga iza
SPD-a. Stoga najveći napon koji ugrožava spojenu opremu može biti znantno veći od naponske
zaštitne razine UP tog SPD-a.
SPD-ovi moraju biti izabrani prema predviđenom mjestu postavljanja kao slijedi:
101
a) na ulazima pojnih vodova u građevinu (na granici LPZ 1, npr. na glavnoj razvodnoj
ploči (MB)):
b) U blizini uređaja koji treba zaštititi (na granici LPZ 2 i više zone, npr. na sekundarnoj
razvodnoj ploči (SB), ili na utičnici (SA)).
Prvi kriterij koji se mora uzeti u obzir je: čim je SPD bliže mjestu ulaza ulaznog voda,
102
tim je veći dio opreme u građevini zaštićen tim SPD-om (gospodarska prednost). Tada
treba provjeriti drugi kriterij: čim je SPD bliži opremi koju treba zaštititi, zaštita je
učinkovitija (tehnička prednost).
Zaštitni razmak zbog pojave oscilacija lpo je najveća duljina kruga između SPD i
opreme za koju SPD zaštita još odgovara (uzevši u obzir pojavu oscilacija i kapacitivni
teret).
Ako je duljina strujnoga kruga manja od 10 m ili je UP/f < Uw/2, zaštitni se razmak može
zanemariti.
NAPOMENA Ako je najveća duljina strujnoga kruga između SPD i opreme veća od 10 m i
UP/f > Uw/2, zaštitni razmak zbog pojave oscilacija može se izračunati uz pomoć sljedeće jednadžbe:
Zaštitni razmak zbog pojave indukcije lpi je najveća duljina strujnoga kruga između
SPD i opreme, za koju još zaštita SPD-a zadovoljava (uzevši u obzir pojavu indukcije).
Uz pridržavanje tih mjera opreza, razmak za zaštitu od pojave indukcije lpi može se
zanemariti.
NAPOMENA U vrlo teškim uvjetima (velike petlje sa nezaslonjenim vodovima i velikim jakostima
103
induciranih struja munje) zaštitni se razmak zbog indukcije lpi može procijeniti uz pomoć sljedeće
jednadžbe:
gdje je
h = 300 ×KS1×KS2×KS3 (V/m) za udare munje pokraj građevine, ili
h = 30 000 ×KS0×KS2×KS3 (V/m) za udare munje u građevinu (najgori slučaj).
KS1, KS2, KS3 su koeficijenti navedeni u odjeljku B.3 norme HRN EN 62305-2, naime:
KS1 : prostorni zaslon kao LPS ili drugi zasloni na granici LPZ 0/1,
KS2 : prostorni zasloni na na granici LPZ 1/2 ili višim,
KS3 : značajke unutarnjeg vođenja instalacija.
KS0 koeficijent koji uzima u obzir učinkovitost oklopa (zaslona) kao što je LPS na granici LPZ 0/1
i izračunava se kao:
KS0 = 0,06 × w0,5 za LPS u obliku mreže sa širinom oka w (m), ili
KS0 = Kc ako LPS nije u obliku mreže (pogledajte Dodatak C u normi HRN
EN
62305-3).
U drugom slučaju potrebno je ugraditi dodatni SPD 3 (ili više njih) uz opremu (npr. na
utičnici (SA)) i energetski ga uskladiti s prethodnim SPD 1 i SPD 2 (D.2.5).
104
Izvori
[1] IEC 61000-1-1:1992, Elektromagnetska spojivost (EMC) – 1. dio: Općenito – 1.
odjeljak: Primjena i tumačenje osvnovnih definicija i nazivlja
105