Eksponencijalna jednadžba

Eksponencijalan jednadžba je jednadžba koju možemo svesti na oblik 𝒂𝒙 = 𝒃 , 𝒃 > 𝟎

Opisno možemo reći: Eksponencijalna jednadžba je jednadžba u kojoj se nepoznanica nalazi u eksponentu.

Pri rješavanju eksponencijalne jednadžbe koristimo:

1⁰ račun s potencijama. Posebno naglašavam pravilo:
Za dvije jednake potencija vrijedi
• ako su im baze jednake, tada su im i eksponenti jednaki
• ako su im eksponenti jednaki (barem za jedan realan broj različit od 0), tada su im baze jednake
2⁰ injektivnost eksponencijalne funkcije : 𝑎 𝑥1 = 𝑎 𝑥2 => 𝑥1 = 𝑥2 .

Ne postoje tipovi eksponencijalnih jednadžbi , ali ću ih ja ipak svrstati u tri tipa prema zadatcima u zbirci zadataka.
Svrstani su po nekim sličnostima u rješavanju.

1. Eksponencijalne jednadžbe koje se svode na oblik

𝑎 𝑓(𝑥) = 𝑎 𝑔(𝑥) => 𝑓(𝑥) = 𝑔(𝑥)
U ovaj tip pripada većina zadataka iz zbirke u cjelini 5.5. stranica 44.
1.1. primjena računa potencija jednakih baza :
Prema ovom tipu mogu se rješavati zadatci 1., 2., 4., 6., 10., 12.
1.2. primjena računa potencija jednakih eksponenata :
Prema ovom tipu mogu se rješavati zadatci 5.

2. Eksponencijalne jednadžbe koje se svode na oblik

𝑎 𝑓(𝑥) = 𝑏 , 𝑏 > 0 => 𝑓(𝑥) = log 𝑎 𝑏
2.1. primjena računa potencija jednakih baza :
Prema ovom tipu mogu se rješavati zadatci 3., 7./1.,2. ali i neki zadatci u ostalim skupinama zadataka.
2.2. primjena računa potencija jednakih eksponenata :
Prema ovom tipu mogu se rješavati zadatci 7./3., 4., 5., 6.

3. Eksponencijalne jednadžbe koje se uvođenjem nove varijable svode na algebarske

𝐴𝑎2𝑥 + 𝐵𝑎 𝑥 + 𝐶 = 0
Zamjenom 𝑎 𝑥 = 𝑡 , 𝑡 > 0 dobit ćemo kvadratnu jednadžbu 𝐴𝑡 2 + 𝐵𝑡 + 𝐶 = 0 po varijabli t .
−𝐵±√𝐵2 −4𝐴𝐶
Iz rješenja kvadratne jednadžbe 𝑡1,2 = slijede i rješenja eksponencijalne jednadžbe.
2𝐴

Prema ovom tipu mogu se rješavati zadatci 8., 9., 11.

 1. Eksponencijalne jednadžbe koje se svode na oblik
𝒂𝒇(𝒙) = 𝒂𝒈(𝒙) => 𝒇(𝒙) = 𝒈(𝒙)

1.1. primjena računa potencija jednakih baza

Primjer 1. Riješimo jednadžbu 0.1𝑥 = 100

Znamo da 0.1 i 100 možemo napisati kao potencije baze 10. Pišemo
(10−1 )𝑥 = 102 ……………………… potenciramo potenciju (𝑎𝑚 )𝑛 = 𝑎𝑚∙𝑛
=> 10−𝑥 = 102 ⇒ −𝑥 = 2 => 𝑥 = −2
𝑖𝑛𝑗𝑒𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑒.𝑓.

1 3𝑥−2
Primjer 2. Riješimo jednadžbu (3) = 814𝑥+1
1
Kako je 3 = 3−1 i 81 = 34 možemo pisati

(3−1 )3𝑥−2 = (34 )4𝑥+1 ……………………… potenciramo potencije (𝑎𝑚 )𝑛 = 𝑎𝑚∙𝑛

2
=> 3−3𝑥+2 = 316𝑥+4 ⇒ −3𝑥 + 2 = 16𝑥 + 4 => −19𝑥 = 2 => 𝑥 = − 19
𝑖𝑛𝑗𝑒𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑒.𝑓.

1
Primjer 3. Riješimo jednadžbu ∙ √0.125𝑥+3 = 2 ∙ 0.5𝑥−3
8

Prvo ćemo sve brojeve zapisati kao potencije jednake baze – baze 2.
1 1 1 100 1 5 1
= 23 = 2−3 ……… prema pravilu 𝑎−𝑛 = 𝑎𝑛 ; 0.125 = 125 = 8 = 2−3 i 0.5 = 10 = 2 = 2−1
8

Zadana jednadžba ekvivalentna je jednadžbi 2−3 ∙ √(2−3 )𝑥+3 = 2 ∙ (2−1 )𝑥−3 .

Primijenimo pravilo potenciranja potencija 2−3 ∙ √2−3𝑥−9 = 2 ∙ 2−𝑥+3 .

𝑚 −3𝑥−9
Sada ćemo i korijen zapisati kao potenciju prema pravilu 𝑛√𝑎𝑚 = 𝑎 𝑛 pa je 2−3 ∙ 2 2 = 2 ∙ 2−𝑥+3 .
Izvršimo množenje potencija prema pravilu 𝑎𝑚 ∙ 𝑎𝑛 = 𝑎𝑚+𝑛 i dobivamo
−3𝑥−9 −3𝑥−15
2−3+ 2 = 21−𝑥+3 tj. 2 2 = 24−𝑥
−3𝑥−15
⇒ =4−𝑥 => −3𝑥 − 15 = 8 − 2𝑥 => −3𝑥 + 2𝑥 = 8 + 15 => 𝑥 = −23 .
𝑖𝑛𝑗𝑒𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑒.𝑓. 2

Primjer 4. Riješimo jednadžbu 3𝑥+1 − 4 ∙ 3𝑥−1 = 45 .

U ovom zadatku pojavljuje se zbrajanje potencija. Znamo da zbrajati možemo samo istoimene potencije (jednakih
baza i jednakih eksponenata) tako da zbrojim koeficijente i potenciju pripišemo. Učinimo to i ovdje.
Primijenimo li obrat pravila množenja i dijeljenja potencija jednakih baza dobit ćemo
3𝑥
3𝑥 ∙ 31 − 4 ∙ 31 = 45 .

Pomnožimo jednadžbu s 3 pa je 3𝑥 ∙ 9 − 4 ∙ 3𝑥 = 45 ∙ 3 .
Brojim potencija na lijevoj strani jednakosti i proizlazi 5 ∙ 3𝑥 = 45 ∙ 3 .
Podijelimo jednadžbu s 5 pa slijedi 3𝑥 = 27 => 3𝑥 = 33 => 𝑥 = 3 .

Ovu jednadžbu možemo riješiti i tako da 3𝑥+1 prikažemo pomoću 3𝑥−1 .

Kako je 1 = 2 − 1 možemo pisati 3𝑥+1 = 3𝑥−1+2 = 3𝑥−1 ∙ 32 = 9 ∙ 3𝑥−1 .
Dana jednadžba glasi 9 ∙ 3𝑥−1 − 4 ∙ 3𝑥−1 = 45 => 5 ∙ 3𝑥−1 = 45 .
Dijeljenjem s 5 dobivamo 3𝑥−1 = 9 tj. 3𝑥−1 = 32 => 𝑥 − 1 = 2 => 𝑥 = 3 .

2
Primjer 5. Riješimo jednadžbu 2𝑥 ∙ 0.5𝑥 = 4.
U ovom zadatku nepoznanica je u nazivniku. Dijeljenje nulom nije definirano pa postoji uvjet 𝑥 ≠ 0 .
2
2 2 2
1 𝑥 2
2𝑥 ∙ (2) = 22 => 2𝑥 ∙ (2−1 )𝑥 = 22 => 2𝑥 ∙ 2−𝑥 = 22 => 2𝑥−𝑥 = 22 ⇒ 𝑥−𝑥 =2
𝑖𝑛𝑗𝑒𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑒.𝑓.

Pomnožimo li jednadžbu s 𝑥 ; 𝑥 ≠ 0 dobit ćemo kvadratnu jednadžbu 𝑥 2 − 2𝑥 − 2 = 0

−𝑏±√𝑏2 −4𝑎𝑐 2±2√3
čija su rješenja 𝑥1,2 = = = 1 ± √3 .
2𝑎 2

Kako su dobivena rješenja oba različita od nule, zaključujemo su rješenja i zadane jednadžbe.

2
3 𝑥−1 4 𝑥 16
Primjer 6. Riješimo jednadžbu (4) ∙ (3) = .
9

Uvjet: 𝑥 ≠ 0 …….. dijeljenje nulom nije definirano.

4
Zapišimo sve potencije kao potencije iste baze – u ovom slučaju baza je 3 .

Napomena: Bolje je da baza bude veća od 1 jer je u tom slučaju pripadna eksponencijalna funkcija rastuća. Kod
rastuće funkcije vrijede isti pojmovi za argument i za vrijednost funkcije – raste jedan vrijednost, raste i druga ili
pada jedna vrijednost, pada i druga. Ovo je pravilo posebno važno kod nejednadžbi. Zašto? Razmislite!

𝑥−1 2 2 2
4 −1 4 𝑥 4 2 4 −𝑥+1 4 𝑥 4 2 4 −𝑥+1+𝑥 4 2
(( ) ) ∙ ( ) =( ) => ( ) ∙ ( ) =( ) => ( ) =( )
3 3 3 3 3 3 3 3

2 2 −1±3
⇒ −𝑥 + 1 + 𝑥 = 2 => −𝑥 + 𝑥 = 1 => 𝑥 2 + 𝑥 − 2 = 0 => 𝑥1,2 =
𝑖𝑛𝑗𝑒𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑒.𝑓. 2

Rješenja jednadžbe su 𝑥1 = 1 i 𝑥2 = −2 .

Primjer 7. Riješimo jednadžbu 71−|𝑥| = 49 .

71−|𝑥| = 72 ⇒ 1 − |𝑥| = 2 => |𝑥| = −1 => jednadžba nema rješenja jer je |𝑥| ≥ 0, ∀𝑥 ∈ 𝑹 .
𝑖𝑛𝑗𝑒𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑒.𝑓.

Primjer 8. Riješimo jednadžbu 52|2𝑥−2| = 253𝑥−4 .

(52 )|2𝑥−2| = 253𝑥−4 => 25|2𝑥−2| = 253𝑥−4 ⇒ |2𝑥 − 2| = 3𝑥 − 4
𝑖𝑛𝑗𝑒𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑒.𝑓.
4
Kako je je |𝑥| ≥ 0, ∀𝑥 ∈ 𝑹 onda je 3𝑥 − 4 ≥ 0 => 𝑥 ≥ 3 . UVJET!
6
|2𝑥 − 2| = 3𝑥 − 4 <=> { 2𝑥 − 2 = −3𝑥 + 4 => 𝑥 = 5
2𝑥 − 2 = 3𝑥 − 4 => 𝑥 = 2
6 4 4
Budući da je 5 < 3 i 2 > 3 zaključujemo da je rješenje jednadžbe 𝑥 = 2 .

Za vježbu riješite zadatke 1.10., 2.8., 4.6.,6.8. na stranici 44. udžbenika i zbirke zadataka.
1.2. primjena računa potencija jednakih eksponenata u jednadžbama oblika 𝑎 𝑓(𝑥) = 𝑎 𝑔(𝑥)

Primjer 9. Riješimo jednadžbu 9𝑥−2 ∙ 22𝑥−1 = 8 .

U ovom zadatku 9, 2 i 8 ne možemo zapisati kao potencije iste baze. Kako je 9 = 32 moguće je potencije na lijevoj
strani jednakosti dovesti do potencija istih eksponenata .
Zadanu jednadžbu možemo pisati (32 )𝑥−2 ∙ 22𝑥−1 = 8
32𝑥 22𝑥
odnosno 32𝑥−4 ∙ 22𝑥−1 = 8 => ∙ = 23
34 2

Pomnožimo dobivenu jednakost s 34 ∙ 2 dobit ćemo 32𝑥 ∙ 22𝑥 = 24 ∙ 34 => 62𝑥 = 64

⇒ 2𝑥 = 4 => 𝑥 = 2
𝑖𝑛𝑗𝑒𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑒.𝑓.

4
Primjer 10. Riješimo jednadžbu 2 ∙ 5𝑥+5 − ∙ 6𝑥+5 = 5𝑥+4 − 3 ∙ 6𝑥+3
3

Prvo ćemo pojednostavniti potencije kojima su baze jednake. Stoga potencije s bazom 5 stavimo na jednu stranu
jednadžbe, a one s bazom 6 na drugu.
4 𝑥+5
2 ∙ 5𝑥+5 − 5𝑥+4 = ∙6 − 3 ∙ 6𝑥+3
3
4
2 ∙ 5𝑥+4 ∙ 5 − 5𝑥+4 = ∙ 6𝑥+3 ∙ 62 − 3 ∙ 6𝑥+3
3
4
5𝑥+4 (2 ∙ 5 − 1) = 6𝑥+3 ( ∙ 62 − 3)
3
5𝑥+4 ∙ 9 = 6𝑥+3 ∙ 45
Dobili smo potencije s različitim bazama i eksponentima. Napišimo ih tako da imaju jednake eksponente:
5𝑥+3 ∙ 5 ∙ 9 = 6𝑥+3 ∙ 45 => 5𝑥+3 = 6𝑥+3
6𝑥+3
Dijeljenjem jednadžbe s 5𝑥+3 dobijemo 1 = 5𝑥+3 ,

Napomena: Bolje je, gdje god je to moguće, da baza bude veća od 1 jer je u tom slučaju pripadna eksponencijalna
funkcija rastuća. Zato dijelim s potencijom kojoj je baza manja.
6 𝑥+3 6 𝑥+3 6 0
Odnosno (5) = 1 => (5) = (5) ⇒ 𝑥 + 3 = 0 => 𝑥 = −3
𝑖𝑛𝑗𝑒𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑒.𝑓.

Primjer 11. Riješimo jednadžbu 32𝑥−1 + 9𝑥 = 22𝑥−1 + 4𝑥+1

Kako je 9 = 32 i 4 = 22 moguće je potencije na lijevoj strani jednakosti dovesti do potencija baze 3 ( ili 9), a na
desnoj strani do potencije baze 2 ( ili 4 ) .
32𝑥−1 + (32 )𝑥 = 22𝑥−1 + (22 )𝑥+1 .
Izvršimo potenciranje potencija i dobijemo : 32𝑥−1 + 32𝑥 = 22𝑥−1 + 22𝑥+2 .
Da bi mogli izvršiti zbrajanje potencije moraju biti istoimene pa ćemo veći eksponent prikazati pomoću manjeg, tj.
2𝑥 = 2𝑥 − 1 + 1 , odnosno 2𝑥 + 2 = 2𝑥 − 1 + 3 pa slijedi
32𝑥−1 + 32𝑥−1 ∙ 31 = 22𝑥−1 + 22𝑥−1 ∙ 23 ,
odnosno 32𝑥−1 (1 + 3) = 22𝑥−1 (1 + 23 ) .
Odatle je 32𝑥−1 ∙ 4 = 22𝑥−1 ∙ 9 .
Kako bi dobili potencije istih eksponenata na istoj strani jednakosti, podijelit ćemo jednadžbu s 22𝑥−1 , pa sa 4.
32𝑥−1 9
Dobivamo: =4 ,
22𝑥−1

3 2𝑥−1 3 2
odnosno (2) = (2) .
3
Iz jednakosti potencija slijedi 2𝑥 − 1 = 2 => 2𝑥 = 3 => 𝑥 = 2 .

Za vježbu riješite zadatke 5.2., 5.6., na stranici 44. udžbenika i zbirke zadataka.

2. Eksponencijalne jednadžbe koje se svode na oblik

𝒂𝒇(𝒙) = 𝒃 , 𝒃 > 𝟎 => 𝒇(𝒙) = 𝐥𝐨𝐠 𝒂 𝒃

Primjer 12. Riješimo jednadžbu 10𝑥 = 110 .

U danoj jednadžbi nije moguće 110 napisati kao potenciju broja 10, pa ćemo ju logaritmirati po bazi 10. Pišemo:
log10𝑥 = log110 => 𝑥 = log110 ………………………………………….. log 𝑎 𝑎 𝑥 = 𝑥
Vrijednost logaritma određujemo džepnim računalom. Pritisnemo tipku log i unesemo 110. Dobit ćemo približnu
vrijednost koju zaokružujemo na 4 decimale.
Rješenje jednadžbe je 𝑥 = log110 ≈ 2.0414.

Napomena: LOGARITAM POZITIVNOG BROJA JE IRACIONALAN BROJ, A ZAPIS IRACIONALNIH BROJEVA NE POSTOJI
U KONAČNOM DECIMALNOM OBLIKU. ZATO BI BILO BOLJE OSTAVITI ZAPIS S LOGARITMOM.

Primjer 13. Riješimo jednadžbu 5𝑥 = 32 .

Nije moguće 32 napisati kao potenciju broja 5, pa ćemo ju logaritmirati po bazi 5. Pišemo:
log 5 5𝑥 = log 5 32 => 𝑥 = log 5 32
Uporabiti ćemo džepno računalo za odrediti približnu vrijednost ovog logaritma. Možemo to učiniti na dva načina:
1⁰ Pritisnemo tipku log i unesemo zadane vrijednosti baze (5) i argumenta (32) : log 𝐵𝐴𝑍𝐴 𝐴𝑅𝐺𝑈𝑀𝐸𝑁𝑇
log 𝑥
2⁰ Primijenimo pravilo koje povezuje logaritme različitih baza log 𝑎 𝑥 = log𝑏 𝑎 ; 𝑎, 𝑏, 𝑥 > 0 , 𝑎 ≠ 1 , 𝑏 ≠ 1 . Dobivamo
𝑏

log 32 ln 32
𝑥 = log 5 32 = ≈ 2.1534 ILI 𝑥 = log 5 32 = ≈ 2.1534
log 5 ln 5

Primjer 14. Riješimo jednadžbu 5𝑥 + 5𝑥+1 = 6𝑥+2

Da bi mogli izvršiti zbrajanje potencije moraju biti istoimene pa ćemo veći eksponent prikazati pomoću manjeg:
5𝑥 + 5𝑥 ∙ 51 = 6𝑥 ∙ 62 => 5𝑥 (1 + 51 ) = 36 ∙ 6𝑥 => 6 ∙ 5𝑥 = 36 ∙ 6𝑥
Kako bi dobili potencije istih eksponenata na istoj strani jednakosti, podijelit ćemo jednadžbu sa 6, pa sa 6𝑥 .
5𝑥 5 𝑥
Dobivamo : =6 => (6) = 6 .
6𝑥

5 5 𝑥
Logaritmirajmo dobivenu jednadžbu po bazi 6 : log 5 (6) = log 5 6
6 6

pa slijedi 𝑥 = log 5 6 .
6
Uporabiti ćemo džepno računalo za odrediti približnu vrijednost ovog logaritma. Možemo to učiniti na dva načina:
5
1⁰ Pritisnemo tipku log 𝐵𝐴𝑍𝐴 𝐴𝑅𝐺𝑈𝑀𝐸𝑁𝑇 i unesemo zadane vrijednosti baze (6) i argumenta (6).
log𝑏 𝑥
2⁰ Primijenimo pravilo koje povezuje logaritme različitih baza log 𝑎 𝑥 = ; 𝑎, 𝑏, 𝑥 > 0 , 𝑎 ≠ 1 , 𝑏 ≠ 1 . Dobivamo
log𝑏 𝑎
log 6 log 6 ln 6 ln 6
𝑥 = log 5 6 = 5 = log 5−log 6 ≈ −9.8275 ILI 𝑥 = ln5 6 = 5 = ln 5−ln 6 ≈ −9.8275
6 log 6 ln
6 6

Za vježbu riješite zadatke 3.2., 3.6., 7.4., i 7.6 na stranici 44. udžbenika i zbirke zadataka.

3. Eksponencijalne jednadžbe koje se uvođenjem nove varijable svode na algebarske

Primjenom računa s potencijama, eksponencijalnu jednadžbu svedemo na oblik 𝐴𝑎2𝑥 + 𝐵𝑎 𝑥 + 𝐶 = 0 .

Zamjenom 𝑎 𝑥 = 𝑡 , 𝑡 > 0 dobit ćemo kvadratnu jednadžbu 𝐴𝑡 2 + 𝐵𝑡 + 𝐶 = 0 po varijabli t .
−𝐵±√𝐵2 −4𝐴𝐶
Iz rješenja kvadratne jednadžbe 𝑡1,2 = slijede i rješenja eksponencijalne jednadžbe.
2𝐴

Primjer 15. Riješimo jednadžbu 4𝑥 − 2𝑥+3 + 15 = 0 .

Znamo da je 4 = 22 , pa sve potencije u zadatku možemo zapisati po bazi 2.
Primijenimo li i obrat množenja potencija jednakih baza 𝑎𝑚 ∙ 𝑎𝑛 = 𝑎𝑚+𝑛 dobit ćemo : (22 )𝑥 − 2𝑥 ∙ 23 + 15 = 0 .
Prema pravilu potenciranja potencija (𝑎𝑚 )𝑛 = 𝑎𝑚∙𝑛 = 𝑎𝑛∙𝑚 = (𝑎𝑛 )𝑚 slijedi: (2𝑥 )2 − 2𝑥 ∙ 8 + 15 = 0 .
Zamjenom 2𝑥 = 𝑡 , 𝑡 > 0 dobit ćemo kvadratnu jednadžbu 𝑡 2 − 8𝑡 + 15 = 0 .
8±√64−60 8±2
Rješenja kvadratne jednadžbe su 𝑡1,2 = = => 𝑡1 = 5 ili 𝑡2 = 3 .
2 2

Oba dobivena rješenja su pozitivni brojevi i zadovoljavaju uvjet 𝑡 > 0 ,

pa je : 2𝑥 = 5 ili 2𝑥 = 3.
Logaritmiranjem po bazi 2 dobit ćemo: log 2 2𝑥 = log 2 5 ili log 2 2𝑥 = log 2 3 ,
odnosno 𝑥1 = log 2 5 ili 𝑥2 = log 2 3 ,
log 5 log 3
tj. 𝑥1 = log 2 ≈ 2.3219 ili 𝑥1 = log 2 ≈ 1.585 .

Primjer 16. Riješimo jednadžbu 2𝑥 + 21−𝑥 = 3 .

𝑎𝑚 21
Primijenimo obrat pravila 𝑎𝑚 : 𝑎𝑛 = 𝑎𝑛
= 𝑎𝑚−𝑛 dobivamo 2𝑥 + 2𝑥 = 3 .

Množenjem s 2𝑥 jednadžba prelazi u ekvivalentnu (2𝑥 )2 + 21 = 3 ∙ 2𝑥 ,

odnosno (2𝑥 )2 − 3 ∙ 2𝑥 + 2 = 0 .

Zamjenom 2𝑥 = 𝑡 , 𝑡 > 0 dobit ćemo kvadratnu jednadžbu 𝑡 2 − 3𝑡 + 2 = 0 .

3±√9−8 3±1
Rješenja kvadratne jednadžbe su 𝑡1,2 = = => 𝑡1 = 2 ili 𝑡2 = 1 .
2 2

Oba dobivena rješenja su pozitivni brojevi i zadovoljavaju uvjet 𝑡 > 0 ,

pa je: 2𝑥 = 2 ili 2𝑥 = 1 ,
odnosno 2𝑥 = 21 ili 2𝑥 = 20 .
Iz pravila jednakosti potencija slijeda rješenja zadane jednadžbe 𝑥1 = 1 ili 𝑥2 = 0 .

Primjer 17. Riješimo jednadžbu 4𝑥 + 6𝑥 = 2 ∙ 9𝑥 .

Svaku od potencija u ovoj jednadžbi možemo napisati sa potencijom koja je prost broj. Dobivamo:
(22 )𝑥 + (2 ∙ 3)𝑥 = 2 ∙ (32 )𝑥
Izvršimo li potenciranje potencije ( 𝑎𝑚 ∙ 𝑎𝑛 = 𝑎𝑚+𝑛 ) i potenciranje umnoška ( (𝑎 ∙ 𝑏)𝑚 = 𝑎𝑚 ∙ 𝑏 𝑚 ), slijedi:
22𝑥 + 2𝑥 ∙ 3𝑥 = 2 ∙ 32𝑥 .
Dijeljenjem jednadžbe s 2𝑥 ∙ 3𝑥 ; 2𝑥 > 0 , 3𝑥 > 0 riješit ćemo se potencije s „mješovitom“ bazom :
22𝑥 2𝑥 ∙3𝑥 32𝑥
+ 2𝑥 ∙3𝑥 = 2 ∙ 2𝑥 ∙3𝑥 .
2𝑥 ∙3𝑥
𝑎𝑚
Izvršimo dijeljenje potencija jednakih baza 𝑎𝑚 : 𝑎𝑛 = 𝑎𝑛
= 𝑎𝑚−𝑛 , pa ćemo dobiti:

22𝑥−𝑥 32𝑥−𝑥 2𝑥 3𝑥
+1=2∙ , tj. + 1 = 2 ∙ 2𝑥 ,
1∙3𝑥 2𝑥 ∙1 3𝑥

2 𝑥 3 𝑥
odakle slijedi: (3) + 1 = 2 ∙ (2) .
1 𝑛 1 3 −𝑥 3 𝑥
Rabeći pravilo (𝑎) = 𝑎𝑛 = 𝑎−𝑛 možemo pisati (2) + 1 = 2 ∙ (2) ,
1 3 𝑥
odnosno 3 𝑥
+ 1 = 2 ∙ (2) .
( )
2

3 𝑥 3 𝑥 3 𝑥 3 2𝑥 3 2𝑥 3 𝑥
Množenjem jednadžbe sa (2) ¸ (2) > 0 slijedi : 1 + (2) = 2 ∙ (2) , tj. 2 ∙ (2) − (2) − 1 = 0 .
3 𝑥
Zamjenom (2) = 𝑡 , 𝑡 > 0 dobit ćemo kvadratnu jednadžbu 2𝑡 2 − 𝑡 − 1 = 0 .
1±√1+8 1±3 1
Rješenja kvadratne jednadžbe su 𝑡1,2 = = => 𝑡1 = 1 ili 𝑡2 = − 2 .
2∙2 4
1
Budući da je 𝑡2 = − 2 < 0 ne zadovoljava postavljeni uvjet 𝑡 > 0 i neće biti rješenje početne eksponencijalne

jednadžbe.
3 𝑥 3 𝑥 3 0
Iz 𝑡1 = 1 slijedi (2) = 1 , a odatle (2) = (2) i na kraju iz pravila jednakosti potencija

slijeda rješenja zadane jednadžbe 𝑥=0 .

Primjer 18. Riješimo jednadžbu 2𝑥 + √2𝑥+2 ∙ 5𝑥 = 3 ∙ 5𝑥 .

2𝑥 + √2𝑥 ∙ 22 ∙ 5𝑥 = 3 ∙ 5𝑥 …………. obrat množenja potencija jednakih baza 𝑎𝑚+𝑛 = 𝑎𝑚 ∙ 𝑎𝑛

2𝑥 + √2𝑥 ∙ 4 ∙ 5𝑥 = 3 ∙ 5𝑥
2𝑥 + 2 ∙ √2𝑥 ∙ 5𝑥 = 3 ∙ 5𝑥
𝑥 𝑥 𝑚
2𝑥 + 2 ∙ 22 ∙ 52 = 3 ∙ 5𝑥 ………………………………………………………………………………. 𝑛√𝑎𝑚 = 𝑎 𝑛
𝑥 𝑥
𝑥 𝑥 𝑥 𝑥
2𝑥 22 ∙52 5𝑥
Podijelimo dobivenu jednadžbu sa 2 ∙ 5 ¸ 2 > 0 , 5 > 0 :
2 2 2 2 𝑥 𝑥 +2∙ 𝑥 𝑥 =3∙ 𝑥 𝑥
22 ∙52 22 ∙52 22 ∙52
𝑎𝑚
Izvršimo dijeljenje potencija jednakih baza 𝑎𝑚 : 𝑎𝑛 = 𝑎𝑛
= 𝑎𝑚−𝑛 , pa ćemo dobiti:
 𝑥 𝑥 𝑥 𝑥 𝑥
22 52 2 2 5 2 1 5 2
𝑥 +2∙1=3∙ 𝑥 => (5) +2= 3∙ (2) => 𝑥 +2=3∙ (2)
52 22 5
( )2
2

𝑥 𝑥 𝑥 𝑥 2
5 2 5 2 5 2 5 2
Množenjem jednadžbe sa (2) ¸ (2) > 0 slijedi : 1+2∙ (2) =3∙ ((2) )

𝑥
5 2
Zamjenom (2) = 𝑡 , 𝑡 > 0 dobit ćemo kvadratnu jednadžbu 3𝑡 2 − 2𝑡 − 1 = 0 .
2±√4+12 2±4 1
Rješenja kvadratne jednadžbe su 𝑡1,2 = = => 𝑡1 = 1 ili 𝑡2 = − 3 .
2∙3 6
1
Budući da je 𝑡2 = − 3 < 0 ne zadovoljava postavljeni uvjet 𝑡 > 0 i neće biti rješenje početne eksponencijalne

jednadžbe.
3 𝑥 3 𝑥 3 0
Iz 𝑡1 = 1 => (2) = 1 => (2) = (2) => 𝑥=0 .

Za vježbu riješite zadatke 8.2., 9.6., i 11.4 na stranici 44. , odnosno 45. udžbenika i zbirke zadataka.