Visinski datumi Republike Hrvatske

Vertical datums of the Republic of Croatia

Nenad Domijan, Nenad Leder i Srđan Čupić

e-mail: nenad.domijan@hhi.hr; nenad.leder@hhi.hr; srdjan.cupic@hhi.hr

Hrvatski hidrografski institut, 21000 Split, Zrinsko Frankopanska 161, Republika Hrvatska

Sažetak: Na teritoriju Republike Hrvatske postoji dugogodišnja tradicija mjerenja visine razine
mora na mareografima: Rovinj (od 1955. godine), Bakar (od 1929. godine), Split-luka (od 1947.
godine) i Dubrovnik (od 1954. godine). Na osnovi ovih mjerenja, te mjerenja visine razine mora
na mareografu Trst iz 1875. godine definirani su određeni visinski datumi koji su se koristili u
geodetskoj, hidrografskoj i kartografskoj praksi, ali bez egzaktnog definiranja u zakonskoj
regulativi. U ovom radu će se analizirati i komentirati novi visinski referentni sustav Republike
Hrvatske, definiran odlukom Vlade Republike Hrvatske "Odluka o utvrđivanju službenih
geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske" (NN 110/2004).
Osim toga, predložit će se egzaktna definicija za dva nova visinska datuma Republike Hrvatske:
hidrografsku nulu i obalnu crtu, te prikazat njihove visinske vrijednosti u odnosu na novi
"Hrvatski visinski referentni sustav za epohu 1971.5" i na geodetsku nulu koja se do danas koristi
u praksi – Normalnu Nulu Trsta.

Ključne riječi: visinski datumi, geodetska nula, hidrografska nula, obalna crta.

Abstract: In the Republic of Croatia a long tradition of sea-level measurements exists at tide
gauge stations: Rovinj (from 1955), Bakar (from 1929), Split-Luka (from 1947) and Dubrovnik
(from 1954). On the basis of these measurements and the sea-level measurements at tide gauge
Trieste from 1875, vertical datums were defined to be used in the geodetic, hydrographic and
cartographic practice but without exact definition in the Croatian law. This paper gives analysis
and comment on the new vertical reference system of the Republic of Croatia defined by the
Croatian Government document entitled "Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i
ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske (NN 110/2004)». In addition, proposal
will be given regarding exact definition of two new vertical datums of the Republic of Croatia:
Chart Datum and Coastline showing their heights relative to the new «Croatian vertical reference
system for epoch 1971.5» and geodetic datum today used in practice – Normal Orthometric
height of Trieste.

Key words: vertical datums, geodetic datum, chart datum, coastline.

1. UVOD
 Razvojem geodezije, hidrografije i pomorske kartografije u svijetu i Republici
Hrvatskoj nametnula se potreba definiranja i određivanja novih službenih geodetskih
datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske. Važno je istaknuti da
je Republika Hrvatska naslijedila geodetske referentne sustave kojima su se koristile
države u čijem se sastavu nalazila prije osamostaljenja, a koji su definirani prije više od
sto godina. Tako, naprimjer, i dan danas se kao službena geodetska nula u Republici
Hrvatskoj koristi "Normalna Nula Trsta" koja je izračunata na osnovi jednogodišnjeg
mjerenja visina razine mora mareografa na molu Sartorio u Trstu 1875. godine.
Vlada Republike Hrvatske je točkom II "Odluke o utvrđivanju službenih
geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske" (NN
110/2004) započela proces uvođenja novog visinskog referentnog sustava Republike
Hrvatske koji uvažava hrvatske nacionalne interese, kao i potrebu prilagođavanja
referentnom geodetskom sustavu Europske Unije.
Osnovni cilj ovog rada je predložiti uvođenje dva nova visinska datuma
Republike Hrvatske: hidrografsku nulu i obalnu crtu u visinski referentni sustav
Republike Hrvatske, a temeljem "Zakona o hidrografskoj djelatnosti" (NN 68/98).

2. GEODETSKA NULA
Referentna ploha za računanje visina u nekoj državi u stručnoj literaturi
najčešće se naziva geodetska nula (npr. Kasumović, 1950; Zupan, 1958; Jovanović,
1978). Ona predstavlja visinsku osnovu geodetskog premjera na kopnu, a definira se
kao srednja razina mora izračunata iz višegodišnjih mareografskih mjerena visine razine
mora. Pri tome se u stručnoj oceanografskoj i geodetskoj literaturi preporuča da
vremensko razdoblje iz kojega se računa srednja razina mora bude period mjesečevog
nodalnog ciklusa od 18.6 godina (Shalowitz, 1962; IHO, 1994). Dakle, može se
zaključiti da geodetska nula predstavlja visinsku osnovu geodetskog premjera na kopnu.
U Republici Hrvatskoj je još uvijek u uporabi geodetska nula koju nazivamo
"Normalna Nula Trsta" (Kasumović, 1950), a koja je izračunata na osnovi
jednogodišnjeg mjerenja visine razine mora 1875. godine na mareografu u Trstu.
Oceanografi su vrlo brzo uočili nedostatak izračuna srednje razine mora iz
jednogodišnjeg niza mjerenja visina razine mora. Tako je R. Sterneck već 1904. godine
ustanovio da je tršćanska srednja razina mora iz osmogodišnjeg vremenskog razdoblja
za oko 9 cm viša od one izračunate za 1875. godinu (Zupan, 1958), a Jovanović (1978)
je objavio da je lokalna srednja razina mora za 15.55 cm (Rovinj), 9.88 cm (Bakar),
31.79 cm (Split) i 27.60 cm (Dubrovnik) viša od "Normalne Nule Trsta".
2004. godine Vlada Republike Hrvatske svojom Odlukom (NN 110/2004)
definira geodetsku nulu kao jedini visinski datum Republike Hrvatske i to kao "plohu
geoida koja je određena srednjom razinom mora na mareografima u Dubrovniku, Splitu,
Bakru, Rovinju i Kopru u epohi 1971.5", kojeg naziva "Hrvatski visinski referentni
sustav za epohu 1971.5 – skraćeno HVRS71". Ovom odlukom Vlade nije definirana
visina HVRS71 u odnosu na "Normalnu Nulu Trsta", a zadužuje se Državna geodetska
uprava da se ovaj visinski datum uvodi u službenu uporabu postupno, najkasnije do 1.
siječnja 2010. godine.

3. HIDROGRAFSKA NULA

2
 Osnovni cilj definiranja hidrografske nule je sigurnost plovidbe na moru.
Naime, kada bi se na službenim pomorskim kartama i planovima prikazala dubina mora
svedena na geodetsku nulu, tada bi se u određenim trenucima moglo dogoditi da stvarna
dubina bude manja od kartirane, a to bi ugrozilo sigurnost plovidbe. Iz tog razloga
kartirane dubine se ne svode na geodetsku nulu već na tvz. Hidrografsku nulu koja
predstavlja visinsku osnovu hidrografskog premjera na moru.
U svjetskoj hidrografskoj praksi nema jedinstvene definicije hidrografske nule
zbog različitih hidrografskih prilika na raznim područjima Zemlje (Jovanović, 1978;
IHO, 1994). U Republici Hrvatskoj se još uvijek koristi definicija hidrografske nule iz
bivše SFRJ. Hidrografska nula se definira kao srednja razina nižih niskih voda za
vrijeme živih morskih mijena-sizigija (Jovanović, 1978). Iz ove definicije se razabire da
nije definirano vremensko razdoblje iz kojeg se računa srednja razina nižih niskih voda
za vrijeme živih morskih mijena. Stoga se u praksi Hrvatskog hidrografskog instituta
svake godine nanovo računala visina hidrografske nule u odnosu na geodetsku nulu, a
vremensko razdoblje za proračun se povećavalo svake godine s obzirom na vremenski
niz mareografskih mjerenja: Rovinj (od 1955. godine), Bakar (od 1929. godine), Split-
luka (od 1947. godine) i Dubrovnik (od 1954. godine).
Zbog sukladnosti s "Hrvatskim visinskim referentnim sustavom za epohu
1971.5" predlaže se sljedeća definicija hidrografske nule:

"Hidrografska nula je ploha geoida koja je određena srednjom razinom nižih niskih
voda živih morskih mijena na mareografima u Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i
Kopru u epohi 1971.5", koja se naziva "Hrvatski referentni sustav dubina mora za
epohu 1971.5 – skraćeno HRSDM71".

4. OBALNA CRTA
Na pomorskim kartama i planovima obalna crta se ucrtava kao granica između
kopna i mora. Budući da u prirodi zbog oscilacija razine mora i topografskih značajki
kopna granica između kopna i mora (obalna crta) nije fiksna, nameće se potreba njezina
definiranja.
Većina država za obalnu crtu uzima presjecište srednje razine visokih voda s
kopnom (Shalowitz, 1962; Jovanović, 1978; Harrington, 1993). Dakle, obalna crta je
fiksna crta koja se ucrtava na pomorskim kartama i planovima, pa je stoga možemo
smatrati visinskim datumom. Pri tome je potrebno pojam obalne crte razlikovati od
pojma morske obale koji se definira kao pojas kopna koji je povremeno u moru
(fizičko-geografska definicija).
Iz definicije obalne crte se, kao i kod hidrografske nule, uočava da nije
definirano vremensko razdoblje iz kojeg se računa srednja razina visokih voda.
Zbog sukladnosti s "Hrvatskim visinskim referentnim sustavom za epohu
1971.5" predlaže se sljedeća definicija obalne crte:

"Obalna crta je ploha geoida koja je određena srednjom razinom visokih voda na
mareografima u Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru u epohi 1971.5", koja se
naziva "Hrvatski referentni sustav obalne crte za epohu 1971.5 – skraćeno
HRSOC71".

3
5. VISINSKI DATUMI REPUBLIKE HRVATSKE ZA
MAREOGRAF SPLIT-LUKA

Mareograf Split-luka, opremljen s CGPS (Continuous Global Position System)

stanicom, jedna je od točaka europske mreže promatranja vertikalnih pomaka kopna u
okviru projekta ESEAS-RI (European Sea Level Service; http://www.eseas.org/) koji je
usaglašen sa projektima EVRS (European Vertical Reference System) i UELN (United
European Levelling Network), a koji je bio osnova za uvođenje visinskog datuma
Republike Hrvatske (NN 110/2004). Iz tog razloga uputno je u tablici 1 prikazati visine
osnovnog mareografskog repera PN 165 (Lučka kapetanija – Split) u odnosu na
visinske datume: NN Trsta, HVRS71, HRSDM71, HRSOC71, izračunane na osnovi
mjerenja na mareografu Split-luka (Hidrografski institut, 1956-2001). Relativni odnosi
između navedenih visinskih datuma prikazani su na slici 1.
Visinska razlika između HVRS71 i NN Trsta (geodetske nule) iznosi +31.26
cm. Prednost definiranja nove geodetske nule je u tome što ona odražava realno stanje u
prirodi, budući da se oscilacije razine mora odvijaju oko lokalne srednje razine. To
naročito dolazi do izražaja prilikom obavljanja hidrotehničkih radova na morskoj obali i
moru, kao što su izgradnja luka, obala, gatova, lukobrana i slično. Naime, krivo
tumačenje NN Trsta u prošlosti imalo je za posljedicu izgradnju navedenih objekata na
nižim visinskim kotama od potrebnih, što je vrlo često uzrokovalo pojavu
poplavljivanja.
Na slici 1 se vidi i da je hidrografska nula (HRSDM71) za 11.83 cm viša od
NN Trsta, što je s fizikalnog gledišta paradoksalno, s obzirom definicije geodetske i
hidrografske nule.
Važno je istaknuti da je obalna crta u Splitu viša od HVRS71 za samo 12.27
cm, što je rezultat male amplitude morskih mijena.
S znanstvenog gledišta potrebno je ispitati promjenjivost visinskih datuma u
slučaju promjene epohe. Za potrebe ovog rada izračunane su visine geodetske i
hidrografske nule te obalne crte za epohu 1991.5 u Splitu. Visina geodetske nule je za
epohu 1971.5 viša za 0.7 cm u odnosu na epohu 1991.5, dok je visina hidrografske nule
i obalne crte viša za 1.3 cm.
Može se zaključiti da se radi o malim razlikama uzimajući u obzir točnost
mareografskih mjerenja (+/- 1 cm ), te da je svođenje visinskih datuma na epohu 1971.5
znanstveno opravdano.

4
Tablica 1. Visina osnovnog mareografskog repera PN 165 (Lučka kapetanija – Split) u
odnosu na NN Trsta, HVRS71, HRSDM71, HRSOC71

Mareograf Reper NN Trst HVRS71 HRSDM71 HRSOC71

Split luka PN165 + 364.55 cm +333.29 cm + 313.86 cm + 345.56 cm

M A R E O G R A F S P L IT - lu k a

H R S O C 7 1 (O B A L N A C R T A )
1 2 .2 7 cm

H V R S 7 1 (G N )
19 .4 3 cm

3 1 .2 6 cm

4 3 .5 3 cm
3 1 .7 0 cm

H R S D M 71 (H N )
1 1.8 3 cm

N N T rsta

Slika 1. Shematski prikaz relativnih odnosa između obalne crte (HRSOC71), geodetske
nule (HVRS71), hidrografske nule (HRSDM71) i “Normalne Nule Trsta“ (NN Trsta).

6. ZAKLJUČCI

5
 U ovom radu analizira se i komentira novi visinski referentni sustav Republike
Hrvatske uveden točkom II Odluke Vlade Republike Hrvatske (NN 110/2004). Autori
predlažu uvođenje još dva nova visinska datuma: Hidrografska nula i Obalna crta, a
temeljem «Zakona o hidrografskoj djelatnosti» (NN 68/98).
Osnovni cilj definiranja hidrografske nule, koja predstavlja osnovu
hidrografskog premjera na moru, je sigurnost plovidbe na moru. Obalna crta je fiksna
crta koja se ucrtava na pomorskim kartama i planovima pa je stoga možemo smatrati
visinskim datumom.
Analizom mareografskih mjerenja visina razine mora mareografske stanice
Split-luka, koja je dio europskog projekta ESEAS-RI, određeni su relativni odnosi
između visinskih datuma. Visinska razlika između HVRS71 i NN Trsta iznosi + 31.26
cm te se daje prednost uporabi lokalne geodetske nule (lokalna srednja razina mora) kod
obavljanja hidrotehničkih radova na morskoj obali i moru. Pokazuje se da je
hidrografska nula HRSDM71 za 11.83 cm viša od NN Trsta što je paradoksalno s
obzirom na definiciju geodetske i hidrografske nule.

LITERATURA
Harrington, C. E. (1993): Maritime Boundaries on Ocean Service Nautical Charts,
Cartographic Perspectives, Bulletin of the North American Cartographic Society 14.
Hidrografski institut (1956-2001): Izvješća o mareografskim mjerenjima na istočnoj
obali Jadrana, Split.
International Hydrographic Organization (1994): Hydrographic Dictionary, Special
Publication No. 32, Monaco, 280 pp.
Jovanović, B. (1978): Izučavanje metoda mjerenja dubina mora, unapređenje obrade
dubina i definiranje obalne linije sa hidrografskog, geodetskog i pomorskog gledišta,
Doktorska disertacija, Geodeski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 292 pp.
Kasumović, M. (1950): Srednja razina Jadranskog mora i geodetska normalna nula Trst,
Rad Geofizičkog zavoda u Zagrebu II/3, 1-22.
Narodne novine (2004): "Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i
ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske" (110/2004).
Narodne novine (1998): Zakon o hidrografskoj djelatnosti (68/98).
Shalowitz, A. L. (1962): Shore and sea boundaries, Washington D.C.: U.S. Department
of Commerce, National Oceanic and Atmospheric Administration.
Zupan, A. (1958): Srednja razina mora u Splitu u razdoblju od 1947. do 1957. godine,
Hidrografski godišnjak 1956-1957,123-151.
http://www.eseas.org/, European Sea Level Service.