S A D R @ A J

UVODNIK Jan Hlavac

Dilista Hrka{ ZID NADE ISPUNIO ZADATAK

KORI[TENJE VODA Bo{ko ^avar

Emir Had`i} AEROFOTOGRAMETRIJA U BUJI^ARSTVU
GEOELEKTRI^NA ISPITIVANJA - METO- Autor kolor fotografija naslovne
DA VERTIKALNOG ELEKTRI^NOG VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI strane, zadnje i srednje strane
SONDIRANJA (VES) Fatima Jusupovi} ~asopisa - Haris Kalajd`isalihovi}.
HIGIJENSKO SANITARNI I EPIDEMIO-
Esnef Puri{
LO[KI ASPEKT VODOSNABDJEVANJA Naslovna strana - Boson gle~er
PRILOG SMANJENJU GUBITAKA U SIS-
NA PODRU^JU TUZLANSKOG KAN- (Chamonix)
TEMIMA VODOSNABDIJEVANJA
TONA Zadnja strana - Vranica
Esnef Puri{
INFORMACIJA O IMPULSNIM Dilista Hrka{ Autor fotografija na prvoj i zadnjoj
VODOMJERIMA ^ESTITKA ZAVODU ZA VODOPRIVRE- srednjoj strani - Dilista Hrka{.
DU ZA PEDESET GODINA POSTOJAN-
ZA[TITA OD VODA JA I RADA U tekstovima o poplavama u
^e{koj i na predzadnjoj (kolor)
Dilista Hrka{
Ha{a Bajraktarevi}-Dobran strani kori{ten foto materijal iz
KATASTROFALNE POPLAVE U OSVRT NA UPOTREBU STRU^NIH ~asopisa INSTINKT (^e{ka).
^E[KOJ - U SLICI I RIJE^I IZRAZA U OBLASTI PRERADE VODA

Jan Kubat IN MEMORIAM

PRELIMINARNI IZVJE[TAJ O HIDROME-
TEOROLO[KOJ SITUACIJI TOKOM Zoran Barbali}
POPLAVA AUGUSTA 2002. Prof. dr. Ivanka Brkovi}-Popovi}

"VODA I MI" Savjet ~asopisa: Predsjednik: Mehmed Buturovi}, V.D. direktor JP;
^asopis Javnog preduze}a za “Vodno Zamjenik predsjednika: Aziz ^omor, predsjednik Upravnog odbora JP;
^lanovi: Ha{a Bajraktarevi}-Dobran, {ef Katedre za hidrotehniku
podru~je slivova rijeke Save” Sarajevo Gra|evinskog fakulteta Sarajevo; Enes Sara~, direktor Hidrometeo-
rolo{kog zavoda; Enes Alagi}; Bo`o Kne`evi}; Faruk [abeta.
Izdava~:
JP za "Vodno podru~je slivova rijeke Save" Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, Mirsad Lon~arevi}, Aida
Sarajevo, ul. Hamdije ]emerli}a 39a (stalna) Bezdrob, Elmedin Hadrovi}, Mirsad Nazifovi}, Salih Krnji}, Enes Alagi}.
Grbavi~ka 4 (privremena) Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Sarajevo
Telefon: ++387 33 20 98 27
Priprema za {tampu i filmovanje: Zoran Buleti}
Telefon: ++387 33 20 99 93
E-mail: jvp@bih.net.ba [tampa: BIROGRAF, Sarajevo
^asopis "Voda i mi" registrovan je kod Ministarstva obrazovanja,
Glavna urednica: nauke i informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem:
Dilista Hrka{, dipl. `urn. 11-06-40-41/01 od 12.03.2001. godine.
 Uvodnik

DILISTA HRKA[

PO[TOVANI ^ITAOCI,

[ta bi bilo najva`nije ali i najzanimljivije u uvo- ke vode. Naro~ito u neposrednim aluvionima vodotokova

V dniku za ovaj mali jubilarni broj ~asopisa “Vo-

da i mi” nije bilo ba{ jednostavno odrediti, ob-
zirom da su se razna doga|anja i aktivnosti
gdje je neplanska stambena gradnja uzela velikog maha
uz obavezno izbacivanje gomila sme}a i svakojakog ka-
bastog otpada u rijeke ili na obale, koje se ne tako rijetko
ugusto nanizali u posljednjim mjesecima. Prije svega, pretvaraju u male “brane” i time dodatno uve}avaju rizik
u`urbale su se aktivnosti na realizaciji planskih zadataka od poplava . Na ovom planu, stoga, treba itekako puno
za 2002 godinu, ~iji je zastoj najvi{e izazvan neodgovara- uraditi i poku{ati dovesti na nivo koji smo imali prije 1992.
ju}im pra}enjem aktivnosti nadle`nih op{tinskih i kanto- godine, {to ne}e biti nimalo jednostavno ni jeftino, ali nam
nalnih organa, pa je kroz niz odr`anih zajedni~kih sasta- je dobro poznato da dobre preventivne mjere itekako
naka dogovoreno da se do kraja godine prioritetno ubrza- ubla`avaju stra{ne posljedice razorne stihije vode. Jedan
ju vodoprivredni projekti. Radi se uglavnom o rje{avanju od osnovnih i po~etnih koraka na tom planu je i projekat
problema vodosnabdijevanja, za{tite od poplava kroz iz- koji se radi za podru~je FBiH i nalazi se u zavr{noj fazi je
gradnju regulacija vodotokova, posebno onih buji~nih, Strategija odbrane od poplava u kojoj se, pored tehni-
kao i pripremi i obradi potrebne dokumentacije za ostale ~kog dijela, detaljno obra|uje i ekonomski aspekt osigu-
planirane projekte. ranja voda i za{tite od voda (osiguranje od rizika poplava),
Oni drugi, kako ih ~esto nazivamo “pravi (su{tinski) {to je nova oblast kod nas o kojoj }e zasigurno biti puno
zadaci vodoprivrede”, a odnose se na ostvarivanje princi- pri~e u vremenu koje slijedi.
pa integralnog upravljanja vodama u slivu rijeke Save, ~as Do tada, ki{e koje nas prate ve} mjesecima, a ove je-
imaju pomake, ~as zastoje, sve u zavisnosti od toga kako senske gotovo da ne prestaju, nadamo se ne}e prouzro-
i u kojoj mjeri nadle`ne strukture vlasti (ali i vrlo uticajni ~iti kriti~no pove}anje nivoa voda u na{im rijekama. Jer,
me|unarodni predstavnici), procjene va`nost i potrebu nedavne katastrofalne poplave u Njema~koj, ^e{koj, Polj-
njihove aktuelizacije. Me|utim, ipak su u~injeni zna~ajni skoj, ekonomski su uzdrmale tako jake dr`ave i otvorile
pomaci na tom planu, po~ev od usagla{enog sporazuma sasvim nove procese u promi{ljanjima o upravljanju voda-
o upravljanju slivom rijeke Save postignutog izme|u ma, a nama se mo`da pru`ila {ansa da pou~eni tu|im is-
dr`ava sa prostora ex Jugoslavije koje pripadaju tom sli- kustvom stru~nije i kvalitetnije utvrdimo na{u strate{ku vi-
vu, do prezentacije finalnog izvje{taja holandske kompa- ziju upravljanja vodama, ~iji je va`an sastavni i neodvojivi
nije HASKONING o prvoj fazi reorganizacije sektora voda dio za{tita od poplava.
u Bosni i Hercegovini, koji }e, nadamo se, kona~no razri-
je{iti neke dileme, pa i neznanja, o tome {ta su i kakvi za-
daci vodoprivrede u jednoj savremenoj dr`avi. Kompletni-
ji pregled ovih doga|anja planiramo objaviti u narednom
broju na{eg ~asopisa koji treba iza}i do kraja godine i ko- Rijeka Usora - stijene u koritu, uzrok pove}anih poplava
ji }emo uglavnom i posvetiti ovim pitanjima, koja su od uzvodno, 06.2002. godine
izuzetne va`nosti ne samo za sektor voda u dr`avi, nego
mo`da i mnogo vi{e, za njen cjelokupan razvoj i perspe-
ktivniju budu}nost.
No, vratimo se po~etku teksta i recimo {ta je, po na-
{em mi{ljenju, najva`nije akcentirati u ovom uvodniku.
Bez sumnje, to su poplave, one katastrofalne, koje, svje-
doci smo, stvaraju ogromne materijalne {tete, odnose
ljudske `ivote i zbog toga mijenjaju sisteme vrijednosti u
prostorima u kojima se dese. Mi, na sre}u, do sada u ovoj
godini nismo imali zna~ajnih problema te vrste, i nadamo
se da ne}emo, jer u protivnom, posljedice bi mogle biti
nesagledive s obzirom na na{u “spremnost” da se za{titi-
mo. Materijalna sredstva, oprema , kadrovi i dr. za odbra-
nu od poplava su na takvom nivou da bi nam jedino pre-
ostalo da budemo nijemi posmatra~i ru{ila~ke stihije veli-

Autori su u cjelosti odgovorni za sadr`aj i kvalitet svog ~lanka.

VODA I MI
3 BROJ 30
 Kori{tenje voda

EMIR HAD@I]

GEOELEKTRI^NA ISPITIVANJA
- METODA VERTIKALNOG
ELEKTRI^NOG SONDIRANJA
(VES) - Ra~unarski program
IPI2Win kao pomo} pri obradi
mjernih podataka
Rezime tom volumenu nalaze ~estice ~vrste, teku}e i plin-
ske faze. Elektri~ni otpori minerala koji grade stije-
radu su prikazani rezultati geofizi~kih is-

U
ne su vrlo visoki i kre}u se od 106 do 1015 m, {to
tra`ivanja aluvijona u dolini rijeke Usore,
im daje funkciju izolatora. Elektri~na otpornost vo-
kod Jelaha. Primjenjena je metoda spe-
de koja ispunjava pore se kre}e, zavisno od stu-
cifi~nog elektri~nog otpora (SEO), koja
pnja mineralizacije, u granicama od 10-2 do 102.
je uz upotrebu odgovaraju}ih ra~unarskih progra-
Generalno, sa smanjenjem postotka pora u stijeni
ma i odgovaraju}u geolo{ku interpretaciju dala
dolazi do pove}anja elektri~nog otpora. Ilustracija
optimalne rezultate u definiranju le`i{ta podzemnih
navedenoga je na pr. glina koja ima otpore od
voda.
svega nekoliko m i kompaktni kre~njak sa otpori-
Klju~ne rije~i: Geoelektri~na metoda, specifi-
ma ve}im od 104 m.
~ni otpor, ra~unarski program, vodonosni {ljunak,
Terenska mjerenja obavljaju se mjernom apa-
sonda, geoelektri~ni presjek, multidisciplinarni
raturom, koja se povezuje sa elektrodama postav-
pristup.
ljenim na odre|enim razmacima. Kao izvor ener-
gije se koriste serijski spojene baterije, koje proi-
Op}i dio zvode istosmjernu struju, sa mogu{no{}u regula-
cije ja~ine napona. Aparatura, zajedno sa svim
Geoelektrika, kao grana in`injerske geofizike,
ostalim priborom je lako prenosiva. Dubina ispiti-
ima veoma {iroku primjenu i pored seizmike je
vanja ovisi o razmaku strujnih elektroda A i B, i vri-
svakako naj~e{}e primjenjivana metoda istra`iva-
jednostima specifi~nih elektri~nih otpora sredina.
nja u rje{avanju hidrogeolo{kih i in`enjerskoge-
Terenskim mjerenjima dobivaju se vrijednosti za
olo{kih problema. Naj~e{}e se koristi metoda
prividni specifi~ni elektri~ni otpor (PSEO). Na
specifi~nog elektri~nog otpora (SEO). Ona se ko-
osnovu tih vrijednosti crta se kriva vertikalnog
risti kod in`injerskogeolo{kih istra`ivanja, tj. pro-
elektri~nog sondiranja. To su ulazni podaci za ka-
u~avanja i obja{njavanja geolo{ke gra|e i hidro-
binetsku obradu podataka.
geolo{kih karakteristika ispitivanih terena, kao i
pri prou~avanju re`ima podzemnih voda.
Princip rada ove, kao i ostalih srodnih meto-
da, polazi od toga da razli~ite vrste stijena imaju
razli~ite vrijednosti elektri~ne provodljivosti ili nje-
ne inverzne veli~ine - specifi~nog elektri~nog
otpora (m). Specifi~ni elektri~ni otpor obi~no se
odnosi na 1 m3 stijene, uzimaju}i u obzir da se u Slika 1 Shema simetri~nog rasporeda elektroda

VODA I MI
4 BROJ 30
 Interpretacija dobivenih podataka je najslo`e-
niji i najdelikatniji dio zadatka. Iskustvo je pokaza-
lo da se pravilnom korelacijom geofizi~kih sa ge-
olo{kim i drugim podacima dobivaju najbolji i na-
jefikasniji rezultati. Sama interpretacija se dijeli na
kvalitativnu (karte i profili izooma, karte izooma za
minimalne i maksimalne vrijednosti krivih sondira-
nja, i td.), koja slu`i kao pomo} za {to bolju kvan-
titativnu interpretaciju i kvantitativnu, koja je naj-
slo`enija etapa, gdje se odre|uju dubine zalijega-
nja i elektri~ne otpornosti pojedinih sredina u cilju
ustanovljavanja uslova zalijeganja i litologije tih
sredina.
Neki uslovi za uspje{nu primjenu metode
SEO:
- da se stijene koje grade pojedine horizonte razli-
kuju po svojim elektri~nim otporima;
- granice izme|u pojedinih slojeva bi trebale biti
horizontalne ili sa nagibom ne ve}im od 15o-20o;
- reljef povr{ine istra`ivanog terena treba biti {to
bla`i tj. za polo`aj sondi treba birati najpovoljnija
mjesta u topografiji terena;
- broj elektri~nih horizonata u profilu bi trebao biti
maksimalno 5-6;
- povoljnije su prospekcije manjih dubina. Kada du-
bina ispitivanja prelazi nekoliko stotina metara,
primjetan je uticaj facijalne i lito-stratigrafske pro-
mjene i u horizontalnom i u vertikalnom pravcu.
Treba napomenuti da su u okviru metode
SEO razvijene dvije podmetode: elektri~no sondi-
ranje i elektri~no kartiranje. U ovom radu prikazan
je jedan od primjera kori{tenja metode elektri-
~nog sondiranja, odnosno vertikalnog elektri~nog
sondiranja i to naj~e{}e kori{tenim simetri~nim
[lumbergerovim rasporedom.
O programu
IPI2Win je dizajniran za 1D interpretaciju krivih
VES (vertikalnog elektri~nog sondiranja), du` je-
dnog profila. Program ima veoma pristupa~no ko-
Slika 2. Ra~unarski interpretirana kriva za duboku sondu S-20
VODA I MI
5 BROJ 30
risni~ko okru`enje. Korisniku je ostavljena mogu-
}nost da pored automatskog koristi i poluauto-
matski na~in interpretacije, uskla|uju}i dobivene
geofizi~ke sa eventualno poznatim geolo{kim i
drugim podacima.
Program startuje sa radom na osnovu ulaznih
(mjerenih) podataka smje{tenih u posebnu dato-
teku formiranu od strane korisnika za svaki profil
posebno. Ta datoteka ima ekstenziju .dat. Pored
ovoga, mogu}e je koristiti i .dtg datoteku, koju for-
mira poseban podprogram IPI Gate u slu~aju ka-
da je kriva sastavljena iz vi{e segmenata, odno-
sno sa promjenom razmaka MN elaktroda.
Pored mjerenih vrijednosti potrebno je unijeti i
udaljenosti izme|u sondi na promatranom profilu,
te njihove visine, odnosno z-koordinatu. Tako|er
je mogu}a interpolacija i ekstrapolacija navedenih
topografskih podataka.
Sama obrada, odnosno inverzija, te~e auto-
matski du` cijelog profila. Ra~unanje se vr{i
Newtonovim algoritmom, tako {to se nakon inter-
pretacije pojedine sonde vr{i njeno uskla|ivanje
sa predhodnom. Program daje i postotak gre{ke,
odnosno odstupanje krive koja je interpretirana i
krive ure|enih mjerenih podataka. U slu~aju kada
je razmak izme|u sondi relativno velik, kao i pos-
totak gre{ke, mogu}e je, ovisno o iskustvu inter-
pretatora i ranije prikupljenim relevantnim podaci-
ma, vr{iti odre|ene korekcije u smislu smanjenja
gre{ke, na taj na~in {to za pojedine sonde radi
novi model.
Izlazni podaci prikazuju se grafi~ki: izgled in-
terpretirane krive za svaku pojedinu sondu, zaje-
dno sa izdvojenim sredinama; profil izooma za
promatrani profil sa pripadaju}om legendom; pro-
fil otpornosti sa legendom; tabelarni prikaz izdvo-
jenih slojeva sa pripadaju}im otporima, debljina-
ma, dubinama i nadmorskim visinama.
Kao ilustracija primjene programa IPI2Win u
nastavku je prikazan primjer geoektri~nog ispitiva-
nja lokaliteta izvori{ta Jelah. Svrha ispitivanja bila
je odre|ivanje debljina pretpostavljenog {ljunko-
vito-pjeskovitog vodonosnog sloja i mikrozona u
pogledu granulometrijskih karakteristika, te even-
tualno odre|ivanje debljine podinskog sloja.
Odre|ivanje dubine podinskog sloja intere-
santno je sa aspekta definiranja dubljih slojeva, za
koje se pretpostavlja da su miocenskih kre~njaci,
a u svrhu zahvatanja dodatnih koli~ina pitke vode.
U tom smislu su ura|ene dvije sonde sa maksi-
malnim polurazmakom AB elektroda od 500 m,
{to zahvata dubine do oko 150 m. Interpretacijom
mjerenih vrijednosti (slika 2) do{lo se do zaklju-
~ka da pri ulasku u podinski sloj na oko 6 m i pro-
laska kroz prelaznu zonu, nema zna~ajnih pro-
mjena otpora, {to ukazuje da se na pomenutim
dubinama jo{ uvijek ne bi u{lo u kre~njake.
Za dio zadatka koji se odnosio na odre|ivanje
debljina i na~ina zalijeganja gornjeg vodonosnog
pjeskovito-{ljunkovitog sloja ura|ene su ukupno
34 sonde sa maksimalnim razvla~enjem do AB/2
= 50 m. Radi relativno velike povr{ine ispitivanog
terena (oko 2.5 km2), razmak izme|u sondi, koje
su bile smje{tene u tri uzdu`na i dva popre~na
Slika 3. Karta izooma za AB/2=25 m
VODA I MI
6 BROJ 30
profila, je iznosio od 80 do 120 m. I pored toga,
bilo je mogu}e izdvojiti pojedine mikrozone sa ve-
}im debljinama vodonosnog sloja, kao i kvalitetni-
jim materijalom u smislu vodopropusnosti.
Prije same kvalitativne interpretacije ura|eno
je nekoliko karata izooma od kojih je najkarakte-
risti~nija karta izooma za AB/2 = 25 m. (slika 3).
Ve} po tim kartama mogle su se uo~iti neke mi-
krozone sa kvalitetnijim {ljunkovima, {to je vjero-
vatno povezano sa promjenom korita r. Usore u
pro{losti. Kasnijom kvantitativnom interpretaci-
jom, usagla{avaju}i sve dostupne podatke (6
postoje}ih bunara, jedan pijezometar, prognozni
geolo{ki profil) sa rezultatima geofizi~kih mjere-
nja, potvrdile su se pretpostavke o starom koritu
rijeke, {to je uslovilo zapa`enu valovitost slojeva,
odnosno zone sa razli~itim debljinama i granulo-
metrijskim sastavom vodonosnog sloja. Kao ilus-
tarciju ve} ranije pomenutih izlaznih podataka ra-
~unarskog programa IPI2Win, daje se primjer za
samo jedan profil, jer bi prikazivanje svih profila
sa pripadaju}im sondama i profilima izooma bilo
preobimno.
 Ovdje je prikazan popre~ni presjek, koji ide pribli`no sredinom ispitivanog podru~ja i sastoji se od 4
sonde.

Slika 4.Profil izooma i elektri~ni profil za promatrani presjek

Na profilu izooma vidljiva su podru~ja sa iz-
dvojenim razli~itim vrijednostima PSEO, dok se
na profilu otpornosti (vrijednosti SEO) mogu uo~i-
ti slojevi sa razli~itim dubinama i otporima. Tako-
|er je uo~ljivo da podinski sloj ima trend visin-
skog pada od sonde S-5 prema sondi S-21. Ovo
je bilo pomalo iznena|uju}e, jer je teren blago na-
gnut u obrnutom smjeru. Zanimljiva je sonda br.
14, ~ija je interpretacija prikazana na slici br. 5, na
kojoj se pored gornjeg relativno kvalitetnog {ljun-
ka, nalazi i donji sloj sa otporima oko 80, {to nas
upu}uje na malo ve}u zaglinjenost i sitnozrnost,
ali jo{ uvijek relativno dobar kolektor.

Slika 5. Interpretacija sonde br 14

Na osnovu ovih podataka pristupilo se kona~noj izradi geoelektri~nog presjeka (slika 6), iz kojega je
vidljivo da pored valovitosti slojeva, postoji i trend smanjivanja debljine vodonosnog sloja prema rijeci
Usori.

Slika 6. Geoelektri~ni presjek

VODA I MI
7 BROJ 30
 Sagledavaju}i podatke ostalih profila na ovaj
na~in, mogu}e je dobiti pribli`nu sliku gra|e aluvi-
jalne terase na lijevoj strain r. Usore, odnosno ho-
rizonata i kvaliteta materijala koji izgra|uju cijeli
ispitivani teren. Kori{tenjem nekog od 3D softvera
dobiva se trodimenzionalna slika terena, koja je
vi{e nego dobra polazna osnova za programira-
nje daljnjih radova u cilju zahvatanja vode za pi}e.
Potvrdu opravdanosti upotrebe ove metode
dokazale su i dvije naknadno izvedene istra`ne
bu{otine, ~iji su rezultati o debljini slojeva i kvalite-
ti vodonosnog sloja, gotovo identi~ni rezultatima
geoelektri~nog ispitivanja. Jedna od bu{otina
izvedena je u okolini sonde br. 22, gdje je podina
nabu{ena na oko 7 m, te su kasnijim probnim
crpljenjem dobiveni zadovoljavaju}i rezultati.
Zaklju~ak
Osnovni cilj ovog rada je da se prika`e pri-
mjena savremenijih metoda obrade podataka u
jednom segmentu kori{tenja geoelektri~nog son-
diranja, kao pomo} pri rje{avanju hidrogeolo{kih
problema.
Velika prednost ovakvog na~ina rada, primje-
nom ra~unarskog programa, u odnosu na grafo-
analiti~ku metodu, o~ituje se u puno ve}oj brzini
rada, a samim tim i efikasnosti, {to daje mogu-
}nost korigovanja ve} pri samom mjerenju uz
uvjet posjedovanja odgovaraju}e opreme. Slije-
de}e prednost je u ve}oj to~nosti i preciznosti, te
u relativno dobroj grafi~koj obradi, odnosno prikazu.
Mo`e se re}i da geoelektri~na metoda daje
veoma kvalitetne i pouzdane rezultate, naro~ito
VODA I MI
8 BROJ 30
ako se prije samog izlaska na teren izvr{i kvalite-
tna priprema u smislu prikupljanja {to ve}eg broja
relevantnih podataka (ranije izvedene bu{otine,
kvalitetne topografse, geolo{ke i dr. podloge, i
td.). Tako|er, od presudnog je zna~aja saradnja
sa geologom, koji bi trebao biti prisutan u svim fa-
zama rada, od predhodnog pripremnog izlaska
na teren, terenskih mjerenja, pa do kona~ne inter-
pretacije.
Iz svega navedenog je vidljivo da je za uspje-
{no rje{avanje navedenih problema neophodno
kori{tenje savremenih metoda i alata, kao i multi-
disciplinarni pristup.
Pored navedenih, ovom metodom je mogu}e
rje{avati i ~itav niz drugih problema, kao na pri-
mjer u gotovo svim slu~ajevima kada je potrebno
odrediti dubine do osnovne stijene (klizi{ta, teme-
ljenje ve}ih gra|evinskih objekata i td.), geolo{ko
kartiranje, zatim lociranje ve}ih podzemnih obje-
kata (rezervoari), podzemnih tunela i ve}ih kaver-
ni, lociranje ve}ih zaga|enja tla te{kim metalima,
kartiranje arheolo{kih nalazi{ta i td.
Literatura
Dr [andor Slimak: In`enjerska geofizika, RGF
Beograd, 1996. godina
Du{an Aran|elovi}: Geofizika u gra|evinarstvu,
Zavod za geolo{ka i geofiz. istra`ivanja, Beo-
grad, 1969. godine
Slobodan Jevremovi}: Primjenjena geofizika u
gra|evinarstvu; Interna skripta, Sarajevo,
2001. godina
 ESNEF PURI[, dipl. ing. ma{.

PRILOG SMANJENJU
GUBITAKA U SISTEMIMA
VODOSNABDIJEVANJA
- osnovne smjernice -

UVOD
eracionalna potro{nja i veliki gubici u

N distributivnoj mre`i i ku}nim instalacija-

ma bitne su karakteristike vodosnabdje-
vanja u BiH. Visina gubitaka u pojedi-
nim sistemima vodosnabdjevanja ide i do 80 %
(!!!) i u velikoj mjeri, direktno ili indirektno, uti~u i
na uzroke i probleme u zaostajanju i razvoju vo-
dosnabdjevanja u BiH.
Mada je, uz o~uvanje kvaliteta vode, smanje-
nje gubitaka osnovni zadatak svih vodoprivrednih
preduze~a ona ~esto nisu u stanju da se uspje-
{no nose sa ovim problemom {to neminovno
prouzrokuje pogor{anje sistema kontrole potro{-
nje i pove~anje gubitaka.
Iako su uzroci za takvo stanje vi{estruki oni
se prije svega ogledaju u:
q Nedostatku adekvatnog zakonskog i instituci-
onalnog ustrojstva
q Nedovoljnom izdvajanju za finansiranje pogo-
na i odr`avanja i smanjenje gubitaka.
q Niskoj pogonskoj spremnosti za hitnim inter-
vencijama i sanaciono-razvojnim radovima
q Nedovoljnoj osposobljenosti da prate stanje,
vr{e pogon i odr`avanje i budu nosioci razvoja
u ovoj oblasti
q Slabom materijalnom i kadrovskom polo`aju
q Niskom stepenu autonomnosti i naplate
q Nestalnosti mjerenja potro{nje i kalibracije i
opravke vodomjera
q Slabom organizovanju slu`be odr`avanja i
borbe protiv gubitaka

VODA I MI
9 BROJ 30
q Maloj cijeni vode koja ne prati stvarne tro{kove
odr`avanja
q Nedovoljan ili neadekvatno iskori{ten stru~ni
kadar i oprema
q Nedoma~inski odnos i neadekvatni zakoni iz
oblasti vodosnabdjevanja
q Zanemarivanje osnovne djelatnosti - O~uvanje kva-
liteta vode, odr`avanje i iznala`enje kvarova
Problematika smanjenja gubitaka, zbog niza
okolnosti (nedostatak finansijskih sredstava, slab
kadrovski i materijalni polo`aj i sl.) u velikoj ve~ini
prakti~nih rje{enja uglavnom nije dovoljno tretira-
na sa svih aspekata, prije svega- smanjenja privi-
dnih gubitaka. Akcenat se uglavnom stavlja na
smanjenje stvarnih- tehni~kih gubitaka, i to prven-
stveno gubitaka na distributivnoj mre`i te se po-
krenuti programi neuspjevaju provesti do kraja i
o~ekivani rezultati vi{e-manje izostaju. Takav pris-
tup iziskiva velika materijalna ulaganja i kontinu-
iran rad u du`em vremenskom periodu {to, zbog
navedenih okolnosti, uglavnom nije mogu~e prati-
ti na adekvatan na~in.
Uva`avaju~i ~injenicu da se borba protiv gubi-
taka nijednog trenutka nesmije zanemariti i da
mora biti tretirana sa svih aspekata svoje pojave i
mogu~nosti smanjenja, Ovaj rad je jedan u nizu
poku{aj da se razmatranoj problematici posveti
potrebna pa`nja i stvore potrebni preduslovi za
smanjenje ukupnih gubitaka u vodosnabdjevanju
i pravilno upravljanje potrebama i potro{njom vo-
de.
I - KRATAK OSVRT NA GUBITKE I PRIRO-
DU NASTANKA GUBITAKA
O gubicima, njihovoj prirodi i pojavi, vi{e-ma-
nje se sve zna, ali se pre~esto i zaboravlja i zane-
maruje njihova uloga i zna~aj za uspje{no funkci-
onisanje vodoopskrbnih sistema. Cesto i zbog ~i-
njenice da su gubici u vodovodnim sistemima nu-
`no zlo prisutno u svim njegovim dijelovima i da
se na njih jednostavno mora ra~unati. Ali, i zbog
njihove kompleksnosti koja zahtjeva dugoro~nu i
dobro organizovanu borbu na svim tehni~kim i in-
stitucionalnim nivoima.
Ako su gubici neizbje`na pojava, opravdano
se postavlja pitanje do koje mjere se mogu toleri-
sati? Odgovor se mo`da najbolje mo`e na}i u op-
{te prihva~enim postavkama da sistemi koji imaju
gubitke do 15 % posluju uspje{no. Oni sa gubici-
ma izme|u 15 i 30 % dobro a od 30 do 50 % lo{e
i da pod hitno moraju tra`iti pomo}.
Svako pove~anje gubitaka neminovno ima za
posljedicu smanjenje funkcionalne sigurnosti sis-
VODA I MI
10 BROJ 30
tema opskrbe vodom i nu`no dovodi do prijevre-
menog uvo|enja novih izvori{ta, izgradnje novih
kapaciteta za preradu, transport i distribuciju i
stvaranja nepotrebnih tro{kova ionako skupe
energije. Svi ti zahvati iziskuju velika ulaganja i do-
vode do pove~anja deficita kvalitetne vode.
O~igledno je da se uvo|enjem novih izvori{ta,
mada je nekada nu`no, uzrok ne sanira ve} se
naprotiv i pove~ava i zanemaruje osnovni zadatak
vodoprivrednih sistema- o~uvanje kvaliteta vode i
borba protiv gubitaka. Da bi se dio tog zadatka,
borba protiv gubitaka, uspje{no realizovao jedan
od preduslova je i dobro sagledavanje i poznava-
nje prirode njihove pojave.
Kao {to je ve} re~eno, gubici se javljaju u
svim dijelovima i na svim mjestima vodoopskrbnih
sistema i prema prirodi pojave ih mo`emo podije-
liti na stvarne, ili tehni~ke, i prividne gubitke i ne-
racionalnu potro{nju.
Stvarni/tehni~ki gubici javljaju se pri zahvata-
nju, pre~i{~avanju, transportu i distribuciji vode i
posljedica su:
q visokog pritiska,
q nestabilnosti tla,
q uticaja saobra~aja,
q neadekvatne tehnologije polaganja cjevovoda,
q izbora materijala,
q starosti cjevovoda i sl.
Prividni gubici su posljedica nesavr{enosti
mjerenja. Javljaju se na svim mjestima u sistemu i
u ove gubitke ubrajaju se gubici:
q na fontanama i javnim ~esmama,
q pri ispiranjima cjevovoda,
q vlastite potro{nje,
q o~itane a nenapla~ene vode,
q gre{ke u mjerenju,
q bespravni priklju~ci, i sli~no.
Neracionalna potro{nja, ne predstavlja ~ist
gubitak ali remeti cilj da svi potro{a~i vode budu
zadovoljeni neophodnim koli~inama i da se ostavi
dovoljna koli~ina vode za o~uvanje prirodnog
okoli{a i vodnih resursa potrebnih ljudskoj zaje-
dnici.
II- MOGU]NOSTI SMANJENJA GUBITAKA
Op{te poznato je da su najve~i problemi svih
vodovoda gubici, neracionalna potro{nja i rasipa-
nje. Rje{avanje ovog problema je dosta slo`en
zadatak koji zahtjeva interdisciplinarni pristup uz
sagledavanje me|uodnosnih relacija svih subje-
kata i njihovo uvezivanje u dobro osmi{ljen i du-
goro~no vo|en planski zadatak.
Smanjenje gubitaka, a time i pove~anje fun-
kcionalne sigurnosti sistema i odr`avanja sistema
opskrbe vode, mo`e se posti}i samo ako se os-
tvari navedeni pristup i maksimalno optimizira
upravljanje vodosnabdjevanjem ~iji glavni ciljevi,
uz smanjenje gubitaka, trebaju biti: smanjenje po-
treba, kontrola potro{nje i promjena na~ina i siste-
ma kori{tenja voda gdje savjest i obrazovanje o
{tednji vode trebaju biti osnovne komponente sis-
tema upravljanja potrebama i potro{njom vode.
Me|utim, sa~uvati vodu i racionalno je tro{iti
jednako je te{ko kao i do}i do nje. Da bi se taj za-
datak i ostvario prije svega trebamo znati koliko
tro{imo. Dakle, moramo imati adekvatna mjerenja
koja su uslov dobrog funkcionisanja, gazdovanja i
uvida u gubitke, pravilne potro{nje i adekvatne
naplate. Na`alost, ova problematika, mjerenja i
o~itanja potro{nje, je ~esto ili zanemareno ili ne-
dovoljno posje~eno tehni~ko podru~je.
Da bi se zadatak smanjenja gubitaka uspje-
{no realizovao neophodno je poduzeti niz mjera
vode~i ra~una o veoma bitnim ~injenicama, odno-
sno preduslovima za realizaciju osnovnog zadat-
ka vodoprivrednih preduze~a- o~uvanje kvaliteta
vode i smanjenje gubitaka, sadr`anim u donjim
okvirima.

Zahtjevi kao preduslov uspje{nog smanjenja gubitaka:

q Smanjenje gubitaka zahtijeva dobro institucijsko i organizaciono ustrojstvo te je za uspje{no

provo|enje neophodno poduzeti niz institucionalnih i tehni~kih mjera, pri ~emu , u ve~ini slu-
~ajeva, institucionalne mjere trebaju prethoditi tehni~kim mjerama.

q Sve mjere koje se poduzimaju trebaju biti uravnote`ene. Po`eljno je da ih slijedi, ili im pret-
hodi, pobolj{anje sistema organizacije i preventivnog odr`avanja.

q Pobolj{anju sistema organizacije i preventivnog odr`avanja treba prethoditi sveobuhvatna

analiza koja treba obuhvatiti: postoje~i organizacioni sistem, kvalifikaciju osoblja, potrebnih
obuka i doobuka, razmjenu informacija, sistem kontrole, raspolo`ivi materijal i opremu, alate,
vozila i maping.

q Prije poduzimanja bilo kojih mjera, u cilju dijagnosticiranja i kontrole sistema, neophodno je
izvr{iti a`uriranje baze podataka sa definisanjem hitnih mjera u koje, prije svega, spada eli-
minisanje bespravnih priklju~aka i ugradnja vodomjera i mjera~a protoka.

q Za uspje{no provo|enje bilo kojih mjera neophodno je izgraditi odgovaraju}i pravni, institu-
cijski i organizacijski ustroj.

Pregled dijela mjera koje je potrebno preduzeti za smanjenje gubitaka:

q Izraditi plan opravke, nabavke i zamjene mjera~a protoka, nabavke rezervnih dijelova i a`uriranja i
prenosa podataka
q Formirati odjeljenje za analizu ugradnje i zamjene vodomjera
q Formirati Slu`bu za borbu protiv gubitaka, Slu`bu bilansa i aktivirati mjerne {ahtove za stalna mje-
renja protoka i pritiska u mre`i
q Ugraditi hidrante sa vodomjerima
q Mjeriti potro{nju na filterskim poljima i aktivirati kompresore za pranje filterskih polja
q Voditi evidenciju o utro{ku vode za ispiranje i dezinfekciju cjevovoda uz montiranje vodomjera na
hidrantske nastavke
q Urediti manipulacije pri pra`njenju cjevovoda da bi se smanjilo nepotrebno rasipanje
q Eliminisati bespravne priklju~ke i svim potro{a~ima dodijeliti vidljive tablice
q Rekonstruisati dotrajale i neispravne priklju~ke
q Nabaviti pokretne mjera~e protoka za mjerenje re`ima potro{nje i gubitaka u pojedinim podru~jima
q Regulisati status eksploatacije i odr`avanja javnih ~esmi i fontana
q Uvesti recirkulaciju vode za fontane i industriju
q Provesti akciju istra`ivanja ta~nosti vodomjera za karakteristi~ne potro{a~e i zamijeniti neodgova-
raju~e vodomjere

VODA I MI
11 BROJ 30
 q Racionalizovati ispiranje i dezinfekciju cjevovoda
q Optimizirati mjere u{tede u distributivnoj mre`i (Obuhvataju: kontrolu mre`e, otkrivanje i otklanjanje
kvarova, obrazovanje o vodama i njihovom kori{tenju, izvje{tavanje javnosti itd.)
q Optimizirati mjere u{tede kod potro{a~a (Obuhvataju: ugradnju tu{eva sa malom potro{njom, re-
gulatora pritiska i sl, navodnjavanje ki{nicom ili “kap po kap” i racionalnim prskalicama itd.)
q Uvesti tehnolo{ku vodu za pranje ulica

Za sve aktivnosti uraditi operativne programe sa

Razra|enom organizacijom, zadu`enjima i rokovima!

II-1. INSTITUCIONALNE MJERE
Izostanak institucionalnih mjera, uz zanemari-
vanje, ili nepotpuno provo|enje aktivnosti na stva-
ranju preduslova za poduzimanje mjera za sma-
njenje gubitaka navedenih u gornjem okviru, ~es-
to ima za posljedicu izostanak o~ekivanih rezulta-
ta (ili njihov kratkotrajan efekat) nakon poduzetih
mjera za smanjenje gubitaka. Dakle, bilo koja te-
hni~ka mjera nedovoljno pra~ena institucional-
nom mjerom, ne~e dati o~ekivane efekte ili }e isti
biti kratkotrajni.
Izostavljanje ovih mjera posljedica je nedovo-
ljnog uticaja i/ili pasivnog odnosa vodoprivrednih
preduze~a na njihovo predlaganje, dono{enje i
adekvatno pra~enje {ire dru{tvene zajednice, kao
i nedovoljnog razumjevanja njihovog zna~aja za
smanjenje gubitaka.
U institucionalne mjere ubrajaju se mjere na
ure|enju:
q O~itanja vodomjera i fakturisanje o~itane vode
q Cijene vode
q Pravnog odnosa snabdjeva~- potro{a~
q Javne kampanje
II-1.1. O^ITANJE VODOMJERA
I FAKTURISANJE O^ITANE VODE
O~itanje vodomjera i fakturisanje o~itane vo-
de niukom slu~aju netrebaju striktno biti samo u
slu`bi naplate usluga vodovodnih preduze~a. Ve-
likim dijelom moraju biti i u funkciji pokazatelja
stepena gubitaka kao i indikatori za poduzimanje
koraka na njihovom smanjenju i kao takve ih treba
i posmatrati.
Da bi se ovaj cilj i ostvario organizaciji dijela
vodoprivrednih preduze~a koji se bavi ovom pro-
blematikom treba posvetiti maksimalnu pa`nju i
organizovati ga na na~in koji }e obezbjediti njego-
vu maksimalnu efikasnost. Pod efikasno{~u se
prije svega podrazumjeva o~itanje svih registrova-
nih potro{a~a u jednakim vremenskim intervalima
pri ~emu radnici na o~itanju moraju imati i zadata
da, u cilju dijagnosticiranja sistema i sre|ivanja
osnovne baze podataka, kako bi se dobio ta~an i
pouzdan broj potro{a~a i vodomjera po svim tipo-
vima i kategorijama, vr{e stalnu kontrolu koja tre-
ba obuhvatiti:
q provjeru ta~nosti o~itanja instalisanih vodo-
mjera,
q provjeru blombi na vodomjeru i prvom ventilu
q provjeru podataka o vodomjeru
q provjeru postojanja tzv. «produljenja»
q provjeru postojanja bespravnih priklju~aka
te da pri ovim aktivnostima aktivno sudjeluju i u
edukaciji potro{a~a davaju~i im korisne savjete,
upute i sugestije i podsti~u na {tednju vode.
Kako je pri ovim aktivnostima uticaj ljudskog
faktora od velikog zna~aja to je po`eljno da se ra-
dnici koji vr{e o~itanja {to ~e{~e kontroli{u i peri-
odi~nu razmjenjuju po o~ita~kim hodovima.
Preduslov za uspje{no obavljanje ovih akti-
vnosti je dobra stru~na osposobljenost te je neop-
hodno da svi radnici koji rade na o~itanju pro|u
obuku za obavljanje ovih djelatnosti uz stalno
usavra{avanje, odnosno upoznavanje sa novim
tehnologijama i metodama o~itanja i u{tede vode.
Prikupljeni podaci moraju se pohranjivati u je-
dinstvenu bazu podataka, u okviru GIS-a ili ade-
kvatnog softvere, na osnovu kojih }e se u jedna-
kim vremenskim intervalima vr{iti fakturisanja a u
Slu`bi bilansa analiza i procjena gubitaka.
Va`no je napomenuti da se procjena gu-
bitaka netreba vr{iti samo posrednim-indi-
rektnim metodama, upore|ivanjem proizve-
dene i obra~unate-fakturisane vode, (ovim
na~inom samo se konstatuje op{te stanje
dovodnog cjevovoda i vodovodne mre`e uz
konstatovanje da li ima ili ne gubitaka, jesu li
u porastu, opadanju i sli~no) ve} je procjenu
potrebno vr{iti uz uva`avanje svih smjernica
za smanjenje gubitaka.

VODA I MI
12 BROJ 30
 II-1.2. CIJENA VODE se prodaje vi{e vode bez obzira na racionalizaciju
i {tednju, te se tako pove~ava prihod vodovoda).
Cijenu vode u cilju smanjenja potreba, gubita-
Za navedene aktivnosti neophodno je vr{iti
ka, kontrole potro{nje i promjene na~ina i sistema
stalnu edukaciju u {kolama, TV, novinama i sli~no.
kori{tenja voda treba koristiti kao ograni~avaju~e
sredstvo u potro{nji vode i ona treba biti pro-
mjenjljiva prema kategoriji potro{a~a (ve~i potro- II-1.3. PRAVNI ODNOS
{a~i- ve~a cijena koja treba biti promjenljiva kao i SNABDJEVA^- POTRO[A^
kod malih potro{a~a). Nije lo{e uvesti i sezonske
Preduslov za uspje{no sprovod`enje pretho-
cijene i sli~no.
dnih stavki iziskuje adekvatno ure|enja pravnoga
Po`eljno je propisati zagarantovane koli~ine
odnosa snabdjeva~- potro{a~, ~ime bi se zakon-
vode koje se moraju isporu~iti po stanovniku te na
ski uredila sva prava i obaveze koje proizilaze iz
osnovu toga broja odrediti koliko se mora proi-
prethodnih obaveza.
zvesti, uva`avaju~i izda{nost i kapacitete izvori{ta.
Ta koli~ina bi bila po ekonomskoj cijeni a sve pre-
ko bi se obra~unavalo na unaprijed opisani na~in. II-1.4. JAVNE KAMPANJE
Tu se javlja problem nepovoljnih hidrauli~kih re`i- Javne kampanje netreba voditi samo u cilju
ma- ljeti najve~a potro{nja a najmanja izda{nost i edukacije ve} i u cilju stvaranja povjerenja u proi-
obrnuto. Mogu se prevazilaziti vremenskom ra- zvod i organizaciju koja ga prodaje-proizvodi.
spodjelom vodnih resursa (akumulacije, spremni- Edukativne programe bazirati na mjere raci-
ci i sli~no) tamo gdje se javlja ovaj problem. onalizacije i smanjenja potro{nje u sklopu kojih
Op{ti cilj nije samo zadovoljenje potreba za potro{a~e treba upoznati sa njihovim stvarnim po-
vodom ve} pomo~i i korisnicima da smanje i raci- trebama, zna~aju vode za `ivot, prirodnim rezer-
onalizuju potro{nju a time i smanjenje otpadnih vama vode, pravima i obavezama, tehnologi~nos-
voda i zagad`enja okoline. tima pripreme vode za pi~e i njezinom distribuci-
Pove~anje potro{nje mo`e imati za posljedicu jom i sli~no.
i nesta{icu vode i redukcije te usloviti pro{irenje
sistema tra`enjem novih izvori{ta uz ulaganje
sredstava.
Sva prekora~enja zagarantovanih koli~ina vo-
de treba sankcionisati a u ponovljenim slu~ajevi-
ma takve potro{a~a isklju~ivati iz sistema (svaki
vodovodni sistem se projektuje prema specifi~noj
potro{nji koja se prekora~uje i o kojoj se nevodi
ra~una- pribli`no 150 l/st/dan za doma~instva- za
4 ~lana cca 18m³/mjesec). Ovo je naro~ito izra`e-
no po zgradama, gdje potro{nja ide i do 200- 400
l/st./dan.
Za kontrolu racionalne potro{nje optimalno
rje{enje je ugradnja vodomjera u svaki stan, ~ime
se posti`e:
ü ve}a {tednja (prekomjerna potro{nja se
odmah vidi i mo`e se sankcionisati)
ü isklju~en gubitak (isklju~ena neregistrovana
voda zbog neosjetljivosti vodomjera)
ü po{te|eni {tedljivi potro{a~i - nemoraju pla~ati
«nepotro{enu» vodu
ü izbjegava se pau{alno pla~anje kojim su svi
o{te~eni (gra|ani jer mo`da pla~aju vi{e nego
{to su potro{ili- vodovodi jer nemogu kontroli-
sati i sankcionisati neracionalnu potro{nju)

Ovakvim pristupom bi se ujedna~ila cijena vo-

de za sve potro{a~e (sada industrija i privreda
pla~aju 2 do 3 puta vi{e nego doma~instva, ~ime

VODA I MI
13 BROJ 30
 ESNEF PURI[, dipl. ing. ma{.
INFORMACIJA O
IMPULSNIM
VODOMJERIMA
sa posebnim akcentom
na ku}ne-stanske vodomjere
va informacija nastala je kao rezultat
O sveobuhvatnog sagledavanja proizvo-
dnih paleta proizvo|a~a vodomjera pri-
sutnih na bh tr`i{tu i ima cilj da da po-
tpunu sliku o njihovim tehni~kim karakteristikama a
u svrhu doprinosa kona~nom opredjeljenju za
izbor i verifikaciju opreme koja }e se instalirati. Sva
razmatranja vr{ena su na osnovu opse`ne tehni-
~ke dokumentacije proizvo|a~a vodomjera, na
osnovu stru~ne literature i iskustva u radu u sara-
jevskom Vodovodu.
I- UVOD
Ovaj uvodni tekst treba da poslu`i da informa-
cija bude {to razumljivija i stru~nim profilima izvan
tehni~kih oblasti, te je u njemu dat kratak sa`etak
op{te predstave o vodomjerima i na~inima o~ita-
nja vodomjera.
I-1. VODOMJERI
Vodomjeri su ure|aji za registrovanje protoka
u toku izvjesnog vremena. Obi~no se upotreblja-
vaju za registrovanje koli~ine isporu~ene vode po-
tro{a~ima, a rje|e za registrovanje koli~ine vode
koju daju pumpne stanice.
Vodomjeri se konstrukciono izvode kao:
- vodomjeri sa krilom- propelerom;
- vodomjeri sa turbinom;
- kombinovani vodomjeri;
- impulsni vodomjeri;
VODA I MI
14 BROJ 30
- mokri,pulusuhi ili suhi vodomjeri;
- horizontalni ili vertikalni.
Princip rada vodomjera sa krilom, koje mo`e
biti u horizontalnom ili vertikalnom polo`aju, za-
sniva se na njegovom obrtanju pod utjecajem vo-
de. Sastoji se od ulaza u kojem voda tangencijal-
no udara u krilo, obr~e ga ve~om ili manjom brzi-
nom i preko niza zup~anika prenosi obrtaje na ka-
zaljke koje pokazuju koli~inu u jedinicama, desti-
cama, stotinkama, hiljadama i desethiljadama lita-
ra protoka vode. Obrtanje krila preneseno preko
prenosnog mehanizma broja~a posredstvom me-
hani~ke veze ili magnetne spojnice proporcional-
no je zapremini vode protekle kroz vodomjer, koja
se registruje kao ukupna zapremina na broja~u
vodomjera. Konstrukciono su dosta osjetljivi i
komplikovani. Radi spre~avanja ulaska ne~isto~a
ispred vodomjera se moraju ugraditi sita, te stoga
zahtijevaju ~e{~u kontrolu i ~i{~enja. Imaju veliki
gubitak pritiska i do 10 mVS. Izra|uju se za pre-
~nike do DN 50 mm, kao horozontalni ili vertikalni,
mokri ili suhi. Dosta su komplikovani za o~itanja
ako se tra`i koli~ina u litrima, jer se moraju sabira-
ti vrijednosti sa nekoliko kazaljki. U novije vrijeme
izra|uju se i kao digitalni i impulsni. U zavisnosti
od toga da li voda na krilo nailazi u jednom ili vi{e
mlazova mogu se podijeliti na jednomlazne i vi{e-
mlazne.
Princip rada vodomjera sa turbinom ( obi-
~nom ili Woltmanovom) zasniva se na obrtanju
turbine pod uticajem protoka vode. Konstruisani
su tako da turbina le`i u vodenoj struji poput pro-
pelera. Obrtanje turbine prenosi se posredno na
broja~ vodomjera, td. je broj obrtaja turbine pro-
porcionalan zapremini vode protekle kroz vodo-
mjer, koja se registruje kao ukupna zapremina na
broja~u vodomjera. Po{to sa smanjenjem protoka
ispod odre|ene granice prestaje obrtanje turbine,
time iregistrovanja potro{nje, ograni~eni su samo
na velike potro{a~e bez oscilacija potro{nje. Za
registrovanje i malih protoka ugra|uje se bay-
pass sa krilnim vodomjerom. Izra|uju se za pre-
~nike od DN 50 do DN 800 mm, kao horizontalni
ili vertikalni u suhoj izvedbi sa impulsnim izlazom.
Kombinovani vodomjer u sebi sjedinjuje
prethodna dva vodomjera te mo`e da mjeri vrlo
male i vrlo velike protoke. Poseban skretni ure|aj
pri opadanju protoka ispod minimalne koli~ine is-
klju~uje turbinski vodomjer a uklju~uje vodomjer
sa krilom, i obrtnuto, td. male koli~ine proti~u sa-
mo kroz sporedni vodomjer sa krilom.
Impulsni vodomjer je krilni ili turbinski vodo-
mjer opremljen sa impulsnuim izlazom za daljin-
sko o~itanje. Impulsni izlazi i na~ini daljinskog o~i-
tanja u nastavku }e biti detaljnije obra|eni.
Mokri vodomjeri su oni vodomjeri kod kojih
je i mjerni mehanizam i broj~anik u kontaktu sa
vodom.
Polusuhi vodomjeri su vodomjeri kod kojih
je mjerni mehanizam u kontaktu sa vodom, dok je
broj~anik suh.
Suhi vodomjeri su vodomjeri kod kojih je
mjerni mehanizam podijeljen na dva dijela od ko-
jih je jedan u kontaktu sa vodom, a drugi dio i
broj~anik su suhi.
Vertikalni vodomjeri su vodomjeri kod kojih
su mjerni mehanizam i broj~anik paralelni u odno-
su na smjer te~enja.
Horizontalni vodomjeri su vodomjeri kod ko-
jih su mjerni mehanizam i broj~anik okomiti u
odnosu na smjer te~enja.
Vodomjer je dokazno sredstvo za naplatu
vode, te njihova ispravnost podpada pod kon-
trolu Instituta za standarde, mjeriteljstvo i inte-
lektualno vlasni{tvo BiH. Kontrolu ispravnosti
vodomjera mogu obavljati i sami vodovodi, ali
pod kontrolom navedenog Instituta. [to kvali-
tetnija kontrola je u interesu i vodovoda, jer vo-
domjer u pravilu mo`e pokazati samo manje
o~itanje (s vremenom dolazi do usporenja
mehanizma vodomjera zbog zaprljanja, za~e-
pljenja, o{te~enja i sli~no).
VODA I MI
15 BROJ 30
I-2. O^ITANJE VODOMJERA
O~itanje vodomjera prvenstveno se vr{i u cilju
obra~una isporu~ene vode, odnosno njezine na-
plate, ali i u cilju sagledavanja gubitaka u vodovo-
dnoj mre`i. O~itanje vodomjera mo`e se vr{iti na
nekoliko na~ina, i to:
q fizi~ko o~itanje sa ili bez ru~nog terminala,
q sa daljine bez prilaska vodomjeru- SCAN ili ra-
dijskom metodom sa prenosivom ili motornom
jedinicom, i
q automatski preko trajnih veza.
Kako i na koji na~in }e se vr{iti o~itanje vodo-
mjera slobodan je izbor vodovoda, koji prije sve-
ga zavisi od:
q trenutne opremljenosti,
q infrastrukture, i
q finansijskih mogu~nosti.
I-2.1. FIZI^KO O^ITANJE
SA RU^NIM TERMINALOM
Na ovaj na~in o~itavaju se vodomjeri bez im-
pulsnog izlaza,pri ~emu se vizuelno o~itani poda-
ci sa vodomjera unose na ru~ni terminal. Broj
unesenih o~itanja zavisi od kapaciteta jedinice.
Postupak o~itavanja pojednostavljuje se upotre-
bom identifikacionog koda koji se podesi na vo-
domjeru i koji slu`i za identifikaciju vodomjera.
Kontrolor potom unosi samo stanje na vodomje-
ru. Ako o~itavanje identifikacionog broja nije us-
pje{no, identifikacija se vr{i ru~no, a potom se iz-
vr{i unos podataka o~itavanja. Upotrebom identi-
fikacionog koda dobiva se potvrda da je kontrolor
bio prisutan na mjestu o~itavanja. Programska
oprema omogu}ava unos podataka u bazu, upo-
zorava na nepravilan unos, ili na odstupanje od
mjernog opsega.
I-2.2. DALJINSKO O^ITANJE
I-2.2.1. SCAN SISTEM
SCAN sistemom o~itavaju se vodomjeri sa
impulsnim izlazom. Sistem se sastoji od sljede}ih
komponenti:
q Impulsni broja~ – SCAN counter, SCAN pad
q Ru~ni ~ita~ – jedinica SR 100
q Ru~ni terminal – jedinica MR 100 unos podataka
q Programska oprema
Impulsni broja~ dobiva impulse od vodomjera
i mo`e se montirati 150 m od njega. U impulsnom
broja~u pohranjen je serijski broj vodomjera, tako
da se o~itanje vr{i bez prilaska samom vodomjeru
i bez ometanja korisnika ~iji vodomjer o~itavamo.
Za elektronsko o~itavanje jedinicu MR 100
treba povezati se sa jedinicom SR 100 koja se pri-
bli`i impulsnom broja~u (SCAN counter) i pritisne
se dugme. Vrijednost o~itanja i serijski broj vodo-
mjera automatski se o~ita i prebaci sa jedinice SR
100 na jedinicu MR 100 i prika`e na ekranu za ot-
prilike 20 sekundi. Jedinica nas sa zvu~nim signa-
lom upozori na o~itanje i pravilnost unosa.
Ru~no o~itavanje vr{i se pritiskom na dugme
za ru~ni unos podataka na jedinici MR 100 i ru~no
se tipkanjem unesu podaci, a rezultat unosa pos-
taje vidljiv na ekranu.
Napajanje impulsnog broja~a je baterijsko (sa
vijekom trajanja baterije od 10 godina), a kapaci-
tet jedinice 1000 o~itanja.
Programska oprema ima vi{e opsija, sa mo-
gu}no{}u ograni~enja odre|enih mjerenja samo
osobama koje za to imaju ovla{tenje.
Prenos svih podataka sa vodomjera na ru~ni
termina je automatski. Svi podaci su pohranjeni u
impulsnom broja~u (SCAN counter), koji se mo`e
motirati od 10 m do 150 m od vodomjera (zavisno
od vrste senzora).
Senzor se o~itava sa posebnim ~ita~em (SR
100) koji je povezan sa ru~nim terminalom (MR
100). Za o~itavanje je potrebno samo pritisak na
tipku i svi se podaci preko ~ita~a prenose na ru~ni
terminal.Tako|er je mogu} i ru~ni unos podataka.
Osobine i opcije SCAN-sistema su:
q Kapacitet do 1000 o~itavanja
q Prenos podataka na ra~unar (preko RS 232,
ASCII – format). Brzina prenosa 9600 Baud.
q U elektronski senzor, koji dobiva impulse od
vodomjera, upi{e se i identifikacioni broj vodo-
mjera. Senzor ima baterijsko napajanje koje mu
omogu}ava rad najmanje 10 godina.
q Opcije
q Identifikacija vodomjera
q Prikaz na~ina unosa podataka (auto-
matsko – ru~no)
q Prikaz sata i datuma o~itanja
q Mogu}nost ru~nog unosa podataka
q Javljanje nepravilnosti sa spiskom lo-
kacija
Sistem nam omogu}ava
q O~itavanje bez uznemiravanja korisnika
q Brzo o~itavanje vodomjera i obradu podataka
q Nadzor kontrolora, isklju~ivanje pogre{nih o~i-
tanja
q Brzo otkrivanje nepravilnosti
VODA I MI
16 BROJ 30
I-2.3. AUTOMATSKO O^ITAVANJE PREKO
TRAJNIH VEZA (AMR-Automatic Meter Re-
ading)
I-2.3.1. M – BUS SISTEM
Prenos podataka pomo}u vodi}a (provodni-
ka) spada u digitalni prenos podataka i omogu}a-
va nam priklju~enje velikog broja vodomjera na
jedan provodnik i veliku brzinu prenosa koja je
povezana sa izborom kabla. Pomo}u provodnika
informacije se prenose jedna za drugom (bit po
bit). Za prenos se mogu upotrebljavati sljede}e
vrste kablova:
q dvo`ilni kabal,
q izolovani dvo`ilni kabal (ve}a za{tita od elek-
tromagnetnog polja),
q koaksijalni kabal (velika brzina prenosa poda-
taka),
q opti~ko vlakno (najve}a brzina prenosa, nema
ometanja od elektromagnetnog polja).
Svi sistemi daljinskog o~itavanja uz pomo}
provodnika mogu se upotrijebiti u zavisnosti od
potreba i `elja korisnika.
I-2.3.1.1 Princip rada M – bus sistema
Vodomjeri se preko impulsnog izlaza paralel-
no povezuju sa elektronskom jedinicom koji pred-
stavljaju sabirnicu “roba”. Pomo}u dva kabla
elektronske jedinice tzv. “robovi”, spajaju se sa
centralnom sabirnicom, koja potom prenosi po-
datke do centra za obradu podataka pomo}u mo-
dema, M – busa, ili RS 232 zavisno od udaljenosti
i upotrebljenog na~ina. U centru za obradu poda-
taka poslije se pomo}u odgovaraju~eg software
vr{i obrada podataka, primanje i slanje instrukcija
prema vodomjerima, itd.
Standardizacijom M-Bus sistema postignuto
je to da se mogu koristiti ure|aji razli~itih proizvo-
|a~a, tako da su korisnici slobodni u izboru proi-
zvo|a~a.
Za stavljanje sistema u upotrebu potrebni su
nam vodomjeri sa impulsima ili sa ve} ugra|enim
M-Bus registrima i M-Bus stanice sa ili bez pretva-
ra~a impulsa, modemi, radijski oda{ilja~i i prije-
mnici i druga oprema, a zavisno od toga za koji se
nivo automatizacije i za koji sistem vodovod odlu-
~i.
Vodomjeri koje je mogu}e upotrijebiti za M-
Bus sistem dijele se u dvije grupe:
q vodomjeri sa impulsima,
q vodomjeri sa ve} ugra|enim M-Bus registrima.
Osnovna razlika je u tome {to se kod vodo-
mjera sa impulsima prije M-Bus stanice mora in-
stalirati pretvara~ impulsa koji te impulse pretvara
u razumljive informacije za M-Bus stanicu, a kod
vodomjera sa ugra|enim M-Bus registrima pre-
tvara~i impulsa ne trebaju jer su sva elektronika i
protokoli, razumljivi za M-Bus stanicu, ve} ugra-
|eni u registar vodomjera.
Impulsni izlazi se proizvode u vi{e varijanti, i to:
q REED kontakt: djeluje na principu magnetnog
broja~a. Maksimalna vrijednost impulsa iznosi
5 [imp/s] i ograni~enog je vijek trajanja.
q Opto – elektronski: djeluje na prinicpu odbija-
nja svjetlosti (infra crvena svjetlost). Vrijednosti
impulsa je do 100 [imp/s] i prakti~no je neo-
grani~enog vijek trajanja
q Induktivni: djeluje tako {to generi{e frekvencije
u oscilatoru pri svakom prolazu magneta. Pra-
kti~no je neograni~enog vijek trajanja sa vrije-
dnosti impulsa do 100 [imp/s]
q Elektronski izlazi, koji mogu biti ANALOGNI i
DIGITALNI za prenos signala pomo}u vodi}a
(RS 232, M-bus).
I-2.3.1.2. Spajanje vodomjera
na M-Bus stanice
Najve~u primjenu imaju vodomjeri sa REED
impulsima koji rade na principu obi~nog elektro
prekida~a kojeg prekida magnet na kazaljci vodo-
mjera zavisno od potro{nje i veli~ine impulsa (1 l,
10 l, 100 l, 1 m3). Po{to REED impulsi imaju samo
mogu}nost On i Off prije M-Bus stanice potrebno
je instalirati pretvara~ impulsa koji obra|uje im-
pulse i pretvara ih u razumljive informacije za M-
Bus stanicu. Vodomjeri sa ugra|enim M-Bus re-
gistrima imaju svu potrebnu elektroniku tako da
nisu potrebni nikakvi pretvara~i izme|u vodomjera
i M-Bus stanice nego se spajaju direktno kablom.

Kao {to je ve} naprijed re~eno pri dono{enju odluke o vrsti vodomjera i sistemu o~itavanja koji }e
se upotrebljavati najvi{e uti~e cijena ko{tanja pojedinog na~ina. Iako daljinski sistem o~itanja izuskuje
znatno ve~e tro{kove u odnosu na konvencionalni na~in o~itanja njegove prednosti u odnosu na fizi-
~ko o~itanje ogledaju se u:

q br`em pristupu podacima,

q br`oj obradi podataka,
q laganom odre|ivanju eventualnih gubitaka,
q boljem nadzoru nad vodomjerima i potro{njom,
q mogu~nosti o~itanja bez prisustva o~ita~a,
q neometanju potro{a~a,
q u{tedi u vremenu,
q o~itavanje je brzo i bez gre{aka,
q podaci se prezentiraju u elektronski ~itljivom formatu i mogu se dalje obra|ivati,
q daljinsko o~itavanje smanjuje tro{kove o~itavanja, spre~ava nepotrebne ulaske u privatne prostori-
je stanovnika, a dozvoljava lociranje broja~a na nedostupnom mjestu,
q u znatnoj mjeri smanjuje tro{kove kompletnog sistema mjerenja i tarifiranja,
q precizni statisti~ki pokazatelji potro{nje mogu se koristiti za optimiziranje kompletne mre`e.

II- TEHNI^KE KARAKTERISTIKE IMPUL- ZENNER to su u nastavku i tretirani impulsni vo-

SNIH VODOMJERA NAJ^E[]E PRIMJE- domjeri navedenih proizvo|a~a.
NJIVANIH PROIZVO\A^A VODOMJERA
Na bh tr`i{tu trenutno je prisutno 8 proizvo|a- II-1. ABB
~a impulsnih vodomjera sa izdatim tipskim odo- ABB nudi tri serije vodomjera opremljenih sa
brenjem Instituta za standardizaciju, mjeriteljstvo i REED impulsnim izlazom, i to:
intelektualno vlasni{tvo BiH (ELLIN, SPANER- q PICOFLUX EV
POLLUX, MEINECKE, CONTOR ZENNER, GINO- q OPTIMA
LA, ABB, IKOM i SCHLLUMBERGER). Kako su u q MODULMETER
ve~ini vodovoda naj~e{~e u primjeni vodomjeri Vodomjeri serije PICOFLUX EV su jednomla-
proizvo|a~a ABB, SPANER-POLLUX i CONTOR zni suhi kapsulirani vodomjeri u klasi ta~nosti A ili B.

VODA I MI
17 BROJ 30
Proizvode se u dimenzijama od 1/2” i 3/4” za ho-
rizontalnu i vertikalnu ugradnju, ugradbenih mjera
od 80,110 i 130 mm i nominalnog protoka 1,5 i 2,5
m³/h. Posebne izvedbe omogu~uju ugradnju na
slavinu ili ventil. Zamjena mjernog ulo{ka bez po-
sebnih alata i ure|aja nije mogu~a te se njihova
primjena preporu~uje za jednokratnu upotrebu.
Vodomjeri serije OPTIMA su vi{emlazni suhi
(tip MTR), mokri ili polusuhi (tipovi MNR i MPR)
vodomjeri u klasi ta~nosti B ili C. Proizvode se u
dimenzijama od 1/2” do 2”, standardnog dizajna i
ugradbenih dimenzija za horizontalnu i vertikalnu
ugradnju i nominalnog protoka od 1,5 do 15 m³/h.
Za razliku od tipova MNR i MPR tip MTR zbog su-
hog mehanizma nudi ve}u ta~nost i manju osjetlji-
vost na ne~isto}e.
Vodomjeri serije MODULMETAR su vi{emla-
zni suhi vodomjeri u klasi ta~nosti A ili B. Proizvo-
de se u dimenzijama od 1/2” i 3/4” za horizontal-
nu i vertikalnu ugradnju, ugradbenih mjera od
80,110 i 130 mm i nominalnog protoka 1,5 i 2,5
m³/h. Po dizajnu se nalaze izme|u prethodne dvi-
je serije i karakteri{u ih male dimenzije i mogu-
~nost zamjene mjernog ulo{ka na licu mjesta, za
{ta su potrebni posebni alati. Suha izvedna omo-
gu~ava visoku ta~nost, malu osjetljivost na ne~is-
to~e i brzu zamjenu razli~itih mjernih mehanizama
(prelaz sa obi~nog na impulsni).
Pored navedenih serija ABB nudi i posebnu
seriju vodomjera sa M-bus registrim, tzv. Pulser
metri M 100/ M 200 sa karakteristikama kao vodo-
mjeri iz serije Optima. Kako ovi vodomjeri u sebi
imaju svu potrebnu elektroniku to nisu potrebni
nikakvi pretvara~i izme|u vodomjera i M-Bus sta-
nice nego se vr{i direktno spajanje preko kabla.
Za sistem o~itanja ABB primjenjuje sva tri na-
~ina o~itavanja vodomjera sa RELAY-ovom opre-
mom (pretvara~i impulsa-Pad pulseri i M-bus stani-
ce) u skladu sa evropskim standardom EN 1434.
Poseban sistem o~itanja koji je ABB razvio,
tzv. ORMARICA, primjenjuje se za fizi~ko o~itanje
sa ili bez ru~nog terminala. Zbog ograni~enja na
mogu~nost uvezivanja 10 ili 32 vodomjera te zah-
tjeva za slo`enijom opremom i komponentama za
M-bus sistem o~itanje sistemom Ormarice nije de-
taljnije razmatrano.
II-2. SPANNER-POLLUX
Vodomjeri proizvo|a~a Spanner- Polux mogu
se svrstati u vodomjere sa REED impulsnim izla-
zom i vodomjere sa M-bus registrima.
Vodomjeri sa REED impulsnim izlazom
proizvode se sa mokrim i suhim mehanizmom u
nekoliko tipova.
VODA I MI
18 BROJ 30
Vodomjeri sa mokrim mehanizmom tipa MN i
MNS su vi{emlazni vodomjeri klasi~nog dizajna
opremljeni sa impulsnim izlazom. Proizvode se u
standardnim veli~inama od 1/2” do 2” za horzon-
talnu i vertikalnu ugradnju, klase ta~nosti B ili C,
nominalnog protoka od 1,5 do 15 m³/h i u klasi su
sa vodomjerima iz serije Optima od ABB-a.
Vodomjeri sa suhim mehanizmom sa impul-
snim izlazom proizvode se u dvije varijante i to
kao jednomlazni (tip ET) i vi{emlazni (tip R-TP K).
Tip ET je jednomlazni suhi kapsulirani vodo-
mjeri u klasi ta~nosti A ili B. Proizvodi se u dimen-
zijama od 1/2” i 3/4” za horizontalnu i vertikalnu
ugradnju, ugradbenih mjera od 80,110 i 130 mm i
nominalnog protoka 1,5 i 2,5 m³/h. Posebne izve-
dbe omogu~uju ugradnju na slavinu ili ventil. Za-
mjena mjernog ulo{ka bez posebnih alata i ure|a-
ja nije mogu~a te se njihova primjena preporu~uje
za jednokratnu upotrebu. U klasi je sa vodomje-
rom iz serije Picoflux od ABB-a.
Tip R- TP K je vi{emlazni suhi vodomjer u kla-
si ta~nosti C. Proizvodi se u dimenzijama od 20
mm sa mogu~nosti zamjene mjernog ulo{ka na li-
cu mjesta, za {ta su potrebni posebni alati. Suha
izvedna omogu~uje visoku ta~nost i malu osjetlji-
vost na ne~isto~e. U klasi su sa vodomjerima iz
serije Modulmetar od ABB-a.
Vodomjeri sa M-bus registrima su vi{emla-
zni vodomjeri i se proizvode u dvije varijante, kao
polusuhi (tip E-PolluMuk) i suhi (tip R-TP) u dija-
metrima od 20 mm. Tip PolluMuk se proizvodi i za
ugradnju na ventil i slavinu. Omogu~ena je zamje-
na mjernog ulo{ka na licu mjesta sa posebnim
alatima, pri ~emu se kod tipa E-PoluMuk mijenja
samo gornji dio mjernog mehanizma koji je polu-
kapsuliran a kod tipa R- TP kompletan mehani-
zam. Po{to ovi vodomjeri u sebi imaju svu potre-
bnu elektroniku to nisu potrebni nikakvi pretvara~i
izme|u vodomjera i M-Bus stanice nego se vr{i
direktno spajanje preko kabla. U klasi su sa vodo-
mjerima iz serije Pulser Meter od ABB-a.
Za sistem o~itanja Spanner- Pollux kao i ABB
primjenjuje sva tri na~ina o~itavanja vodomjera sa
RELAY-ovom opremom (pretvara~i impulsa-Pad
pulseri i M-bus stanice) u skladu sa evropskim
standardom EN 1434.
II-3. CONTOR ZENNER
Kao i ABB i Spanner- Pollux i Zenner nudi vo-
domjere identi~nih metrolo{kih karakteristika sa
REED kontaktnim impulsnim izlazom, i to u suhoj i
mokroj izvedbi.
 Vodomjeri u mokroj izvedbi (MTKI) su vi{e-
mlazni vodomjeri klasi~nog dizajna opremljeni sa
impulsnim izlazom. Proizvode se u standardnim
veli~inama od 1/2” do 2” za horzontalnu i vertikal-
nu ugradnju, klase ta~nosti B ili C, nominalnog
protoka od 1,5 do 15 m³/h i u klasi su sa vodomje-
rima istog tipa od ABB-a i SPX-a. Za razliku od
ABB-a i SPX-a Zenner ove vodomjere u posebnoj
izvedbi proizvodi pripremljene za lako i jednosta-
vno naknadno montiranje REED konataktnog im-
pulsnog izlaza, bez uticaja na mjeriteljske karakte-
ristike vodomjera.
Vodomjere u suhoj izvedbi Zenner proizvodi
kao jednomlazne (tip ETKI) i vi{emlazne (tipovi
MNKP i MKK).
Tip ETKI proizvodi se u dimenzijama od 1/2” i
3/4” sa polukapsuliranim mehanizmom koji se
bez posebnih alata i opreme nemo`e umjeravati.
Izvodi se za horizontalnu i vertikalnu ugradnju a
posebne izvedbe omogu~uju ugradnju na slavinu
ili ventil. Kao i prethodni tip u posebnoj izvedbi
proizvodi se pripremljen za lako i jednostavno na-
knadno montiranje REED konataktnog impulsnog
izlaza, bez uticaja na mjeriteljske karakteristike vo-
domjera.
Tip MKK se proizvodi u dimenzijama od 1/2” i
3/4” i omogu~uje brzu i laku zamjenu mjernoga
mehanizma na licu mjesta. Za razliku od tipa MKK
tip MNKP proizvodi se u dijametru od 3/4” i sa
posebnim alatima omogu~uje brzu i laku zamjenu
mjernoga mehanizma na licu mjesta.
Po{to je Zenner razvio vlastiti M-bus sistem
o~itanja, tzv. Multidata S-1, to u njihovoj proizvo-
dnoj paleti nisu prisutni vodomjeri sa M-bus regis-
trima.
Zennerov sistem o~itanja, tzv. Multidata S-1,
u skladu je sa evropskim standardom EN 1434.
Univerzalne jedinice S-1, na koju se mogu spojiti
maksimalno tri vodomjera, primaju i obra|uju im-
pulse i preko `i~ane veze uvezuju se sa konvento-
rom preko koga je omogu~eno pojedina~no o~i-
tavanje multidata i/ili vodomjera. Univerzalna jedi-
nica S-1, pored o~itanja vodomjera nudi i mogu-
~nost snimanja potro{nje u odre|enom vremen-
skom intervalu. U jednom segmentu sa jednim
konventorom maksimalno se mo`e uvezati 96 vo-
domjera, odnosno 32 Multidate S-1. Maksimalno
se mogu uvezati 3 segmenta, odnosno 96 Multi-
data S-1 ili 288 vodomjera.
Ako imamo u vidu da je pri izboru vodomjera i
sistema o~itanja odlu~uju~i faktor trenutna tehni-
~ka opremljenost i osposobljenost, za uspje{nu
primjenu sistema daljinskog o~itanja mogu se
izvu~i slijede~e PREPORUKE:
VODA I MI
19 BROJ 30
1) Za primjenu kapsuliranih i polukapsuliranih vo-
domjera neophodno je izvr{iti nabavku pose-
bnih ure|aja i opreme za njihovu opravku i ba-
`darenje, ~ija je orijentaciona vrijednost izme|u
60 i 100 000 KM. Iz ovoga razloga i skupih re-
zervnih dijelova ugradnja ovih vodomjera bi se
trebala vr{iti samo za jednokratnu upotrebu (do
isteka va`nosti zakonske plompe) ili skroz izba-
citi iz upotrebe.
2) Uva`avaju}i preporuku 1, kao i trenutnu materi-
jalnu, kadrovsku i tehni~ku opremljenost Labo-
ratorija za kontrolu vodomjera pri izboru vodo-
mjera se opredjeljivati na vodomjere koji se mo-
gu opravljati i ba`dariti u postoje~oj laboratoriji.
Najprihvatljivija je varijanta da se ide na ugra-
dnju klasi~nih vodomjera sa impulsnim izlazom.
U obzir mogu do}i i vodomjeri sa patronskim
ulo{kom koji omogu~uju laku i jednostavnu za-
mjenu na licu mjesta, ali uz uslov da se izvr{i
nabavka posebnih alata za njihovu izmjenu i mi-
nimalno 10%-tna koli~ina mjernih ulo`aka od
predvi|ena za ugradnju (ili ugra|ene koli~ine).
Primjena patronskih ulo`aka iziskuje i obezbje-
|enje vlastite interne plombe vodovoda i sagla-
snost Instituta za standardizaciju, mjeriteljstvo i
intelektualno vlasni{tvo BiH. Bilo bi po`eljno da
se razmotri i mogu~nost ugradnje vodomjera sa
M-bus registrima, tamo gdje se primjenjuje Re-
lay-ova oprema, koji su znatno skuplji od pret-
hodnih vodomjera ali isklju~uju primjenu pretva-
ra~a impulsa.
3) Vertikalne vodomjere primjenjivati samo ako u
Laboratoriji za kontrolu vodomjera postoje uslo-
vi za njihovo umjeravanje.
4) Kako svaka izmjena vodomjera iziskuje i repro-
gramiranje elektronskih jedinica to posebnu
pa`nju obratiti na uslove pri zamjeni vodomjera,
pri kojoj obavezno treba izvr{iti provjeru i/ili za-
mjenu baterijskog napajanja elektronskih jedini-
ca.
5) Radi pojednostavljenja sistema odr`avanja, pra-
~enja i o~itavanja svaki objekat sa daljinskim
sistemom o~itavanja, neovisno od drugih obje-
kata, trebao bi da bude opremljen sa jednoo-
braznom opremom, uklju~uju}i i vodomjere.
6) Na lokalitetima gdje iz bilo kojih razloga nije
mogu~e odmah obezbjediti kompletan sistem
daljinskog o~itanja razmotriti mogu~nosti da se
kao prvi korak izvr{i instalisanje vodomjera pri-
premljenih za naknadnu ugradnju impulsnih
izlaza bez reme~enja mjeriteljskih karakteristika
vodomjera, a u narednim koracima da se imple-
mentira sistem daljinskog o~itanja.
7) Mjesto ugradnje vodomjera tako odabrati da je
vodomjer u svakom trenutku lako dostupan
(eta`na vanjska ili sumarna podrumska ugra-
dnja).
8) Unificirati vrijednost impulsnog izlaza i na~ina
o~itanja.
 Uspje{na primjena sistema daljinskog o~ita-
nja iziskuje i ure|enje odnosa na relaciji potro{a~
(krajnji korisnik) - Vodovod - grad (Kanton) kojima
se treba regulisati pitanje odr`avanja, uslova pri-
mjene, eventualnih razlika o~itanja zbirnog-gla-
vnog i pojedina~nih vodomjera i sli~no. Pri dono-
{enju bilo kojih odluka na ure|enju navedenih
odnosa, uz uva`avanje prethodnih preporuka i za-
klju~aka, osnovna vodilja bi trebala biti da Vodo-
vod prvenstveno gazduje o zbirnom-glavnom vo-
domjeru te da je jedino taj vodomjer meritoran za
obra~un isporu~ene vode krajnjim potro{a~ima.
U donjem okviru dato je nekoliko SMJERNI-
CA kojima bi se trebalo rukovoditi pri dono{enju
bilo kojih odluka na ure|enju navedenih odnosa.
11) Poseban akcent staviti na opremanje postoje-
~ih objekata sa sistemom daljinskog o~itanja
uz detaljno definisanje uslova ugradnje, odr`a-
vanja, o~itanja i obaveza.
12) Unutar Vodovoda organizacijski urediti sistem
pra~enja i analiziranja implementiranog siste-
ma. U slu~ajevima gdje Vodovod odr`ava
kompletan sistem tehni~ku dokumentaciju
obezbjediti u slu`bi odr`avanja ili kod upravite-
lja/vlasnika objekta koga obavezati na njezino
ustupanje slu`bi odr`avanja kada se za to uka-
`e potreba.
13) Prije usvajanja i implementiranja bilo kojeg sis-
tema izvr{iti stru~no osposobljavanje radnika
na upravljanju, odr`avanju i o~itanju i vr{iti nji-
hovo stalno usavr{avanje.

1) Uvo|enje sistema daljinskog o~itanja treba

posmatrati kroz dugogodi{nji period i kao pro-
ces sa neograni~enim vijekom trajanja i stal-
nim razvojnim trendom.
2) Problem treba sagledavati sa svih aspekata
koje nudi i zahtijeva uvo|enje sistema daljin-
skog o~itanja, nikako samo sa aspekta naplate
isporu~ene vode.
3) Prije izbora samog sistema i opreme izanalizi-
rati trenutnu tehni~ku, kadrovsku i materijalnu
osposobljenost.
4) Aspektu odr`avanja posvetiti posebnu pa`nju i
precizno izdefinisati odgovornosti i ovla{tenja
oko izmjene, opravke i ba`darenja vodomjera i
otklanjanja svih drugih kvarova.
5) Izdefinisati uslove ugradnje i ugraditi ih u od-
govaraju~e propise i norme.
6) Sistem daljinskog o~itanja posmatrati kroz sve
mogu~nosti koje on nudi, uz bri`ljivu analizu
uvo|enja mogu~nosti o~itanja vi{e mjerila
usvojenim sistemom (kalorimetri, plinomjeri,
strujomjeri, vodomjeri).
7) Sve odluke usaglasiti na nivou regije
(Grad/Kanton) i ugraditi u adekvatne propise,
norme, pravilnike i sli~no, a prema va`e~im
evropskim standardima.
8) Pri dono{enju bilo kojih propisa na nivou regi-
je obavezno obezbjediti aktivno u~e{~e stru~-
njaka iz komunalnih organizacija.
9) Sa svim odlukama upoznati projektantske ku-
}e i ugraditi ih u odgovaraju~e pravilnike.
10) Definisanju o~itanja posvetiti posebnu pa`nju i
precizno regulisati na~in naplate eventualne
razlike u o~itanjima izme|u glavnog (zbirnog)
vodomjera i pojedina~nih vodomjera, koje mo-
gu nastati kao posljedica manje osjetljivosti
stanskih vodomjera, zbog zaokru`ivanja, neis-
tovremenog o~itanja, kvarova na razvodnim
instalacijama i sl.)

VODA I MI
20 BROJ 30
 UPOREDNI PRIKAZ JEDINI^NIH CIJENA OPREME
ANALIZIRANIH PROIZVO\A^A ZA M-BUS SISTEM

SPECIFIKACIJA OPREME CIJENA U KM PO PROIZVO\A^IMA

ABB SPX ZENNER
1. VODOMJER ø 1/2 " SA IMPULSNIM IZLA-
ZOM 116,00 90,00 85,00
a) jednomlazni kapsulirani/pulukapsulirani 100,00* 93,00*
b) vi{emlazni suhi 132,00* 132,00 95,00
c) vi{emlazni mokri 120,00* 115,00*
d) vi{emlazni sa patroniranim mehanizmom 320,00* 285,00* --------#
e) - vi{emlazni sa M-bus registrom
2. PAD PULLSER
- M1 260,00 290,00
- M4 ----------- 295,00
3. M-BUS STANICA
- PW 60 744,00 717,00
- DR 250 3 702,00 -----------
4. MULTIDATA S-1 445,00
5. KONVENTOR 231,00
6. ISPRAVLJA^ 29,00
7. SOFTVER ZA ELEKTRONSKE JEDINICE 12 316,00 ----------- 2 350,00
8. RU^NI RA^UNAR- PSION ---------- ----------- 2 000,00

30 RAZLOGA ZA[TO KORISTITI M-BUS SISTEM O^ITAVANJA

( Prof. dr. H. Ziegler)

Tehni~ki razlozi: 17. Jedna ~ip- mogu~nost za roba

1. Obi~ne dvije `ice “Bus” sklopa za pretvara~ki
sklop
2. Integrisano daljinsko napajanje svih robova (pre-
tvara~a)
3. Optimalno integrisano daljinsko napajanje robova
(3,3 V 0,6 mA svaki)
4. Optimalno napajanje robova sa Bus-a, baterije ili
vanjsko/glavno
5. Do 250 robova (pretvara~a) po segmentu
6. Unutra{nja promjenljivost polariteta
7. Mogu~nost izbora izgleda Bus-a (zvijezda, mre`a,
grana)
8. Maksimalna segmentna veli~ina: 1000 m
9. Maksimalna udaljenost za 250 jedinica sa stan-
dardnim telefonskim o`i~enjem: 350 m
10. Maksimalna udaljenost 1 jedinice 10 km
11. Ve~e mre`e/sistemi- mogu~nost putem otvore-
nih repetitora
12. Prenos izgra|enih veli~ina: 300-38 400 (uklju~u-
ju}i mije{ane operacione veli~ine)
13. Izolovanje sa izolovanim konstrukcijama ili pu-
tem opto-kaplera
14. Optimalna povratna glavna za{tita
15. Za{tita od kratkog spoja
16. Bus se ne}e blokirati u slu~aju kvara na robu ili
jedinici
18. Automatski segmentni nadzor i dijagnosticiranje
kvara
19. Sigurni prenos podataka putem savremene vo-
dotijesne tehnologije
20. Mo`e odgovoriti svim EMC, ESD i EMI zahtijevi-
ma
21. “Tap” za{tita prenosa podataka putem teku}e
modulacije
Strate{ki razlozi:
22. Vrlo nisko pove}anje cijene po robu
23. Evropska standardizacija (pr EN 1434, dio 3)
24. M-bus korisni~ka grupa za koordinaciju upotre-
be i razvoja
25. Visoka prihvatljivost (> 7000k p.a) naro~ito u
mjerenju
26. Raspolo`ivi sistem komponenti (konventor ni-
voa, oda{ilja~, softver)
27. Uve~anje upotrebe za senzore, izvr{ioce itd.
28. Fizi~ki dijelovi (sklop) nezavisni od protokolar-
nog softvera u upotrebi
29. Svaki protokol sa >= 1 neiskori{tenim bitom u
11 bita (primjer Stop bit od UART) mo`e se isko-
ristiti
30. Radi u skladu sa sa ustanovljenim svjetskim
standardom FT1.2 po IEC870-5

VODA I MI
21 BROJ 30
 Za{tita od voda

DILISTA HRKA[

KATASTROFALNE POPLAVE
U ^E[KOJ - U SLICI I RIJE^I

oplave koje su se nedavno dogodile u ^e- saniranja {teta. Ne zna~i to da se nije ulagalo u ove po-

P {koj Republici na~inile su ogromne {tete i

odnijele mnoge ljudske `ivote, promijenile
fizionomiju mnogih gradova i ruralnih po-
dru~ja , prakti~no zaustavile `ivot, radne i dru{tvene
aktivnosti i sve svele na jedan imenitelj: spasiti se od
nabujale i razorne vode i u~initi sve {to je mogu}e da
{tete budu manje. Na`alost, u takvim katastrofama te-
{ko je predvidjeti posljedice. [tete nastale u ovim po-
plavama dosti`u brojke stotina i stotina miliona US do-
lara, a njihova sanacija }e trajati znatno du`e od traja-
nja poplava.
Medjutim, ono {to je u ovom slu~aju posebno “is-
plivalo” na povr{inu jeste saznanje da, iako se sa po-
plavama mora `ivjeti, treba puno vi{e ulagati u odbra-
nu od velikih voda, jer je to, sigurno, znatno jeftinije od
slove, ali se i ovoga puta pokazalo da {to je bolja pre-
ventiva, manje su posljedice i obrnuto. Da su se kojima
slu~aje na ovim na{im prostorima desile tako velike vo-
de, to bi tek bio pravi potop. Zato nam je ovo prilika da
se zamislimo i nad na{im stanjem u oblasti odbrane od
velikih voda (poplava) i da iz tekstova i slika koje pre-
nosimo iz ~e{kih novina “INSTINKT” na slijede}im stra-
nicama na{eg ~asopisa pone{to nau~imo i o nama, ali
i iskoristimo ~e{ka iskustva za mogu}e sli~ne situacije
u na{oj zemlji.
Ovom prilikom se zahvaljujemo gospodinu Denisu
Siljad`i}u, na{em sugradjaninu koji je slu`beno bio u
^e{koj u vrijeme poplava i potrudio se da donese po-
menuti ~asopis i prevede tekstove koje objavljujemo.

VODA I MI
22 BROJ 30
 Ing. JAN KUBÁT
PRELIMINARNI IZVJE[TAJ O
HIDROMETEOROLO[KOJ
SITUACIJI TOKOM POPLAVA
AUGUSTA 2002.
Napomena prevodioca: ^e{ka Republika se
sastoji iz dvije istorijske obalsti ^e{ke (zapadna
polovina teritirije republike) i Morave (isto~na po-
lovina teritorije republike). Kada se spominje ^e{-
ka, u ovom tekstu, misli se na zapadnu polovinu
^e{ke Republike, dok kad se spominje Morava
misli se na isto~nu polovinu ^e{ke Republike.
Uzrok meteorolo{ke situacija
5-og augusta 2002 se nad zapadnim Medite-
ranom stvorio nizak nivo pritiska, koji je sa svojim
frontalnim sistemom napredovao u pravcu sjeve-
ro-istoka, a do 6-og augusta je napredovala nad
isto~nim Alpama. Toga dana je po~eo uticati na
ju`nu ^e{ku velikim i neprestanim ki{ama a mjes-
timi~no i valnim padavinama. U srijedu 7-augusta
je niski vazdu{ni pritisak po~eo napredovati pre-
ma jugo-istoku tako da su znatne padavine, u na-
{oj oblasti, prestale u ~etvrtak 8-oga augusta u ra-
nim jutarnjim satima.
Slijede}i talas niskog vazdu{nog pritiska je
napredovao 9-og augusta 2002 preko Velike Bri-
tanije ka jugo-istoku. U subotu 10-og augusta na-
ve~e se regenerovao nad Italijom i po~eo napre-
dovati sa svojim frontalnim sistemom ka sjeveru.
Tokom 11-og augusta je napredovao iznad terito-
rije ^e{ke Republike, a u toku 12-og augusta je
napredovao dalje ka Poljskoj. Znatne i konstantne
padavine su pogodile postepeno od juga cijelu
na{u teritoriju. Padavine su bile dodatno orografi-
~no poja~ane, tako da je najve}i intezited padavi-
na bio registrovan u oblasti Sumave, Kru{ných
hor (kru{na gora), Brd, ~e{komoravské vrchoviny
(vrhovi), postepeno i u Krkono{ama, Orlických
horama, Jesenicama i u narednim danima i u
Beskydama. Tokom ponedeljka 12. 8. 2002 se
u oblasti frontalnog uticaja (u toku Vltave, Sázave,
VODA I MI
23 BROJ 30
Labe a Dyje) pojavile u burama i kratkotrajne in-
tenzivne padavine, koje su prouzrokovale brz rast
nivoa rijeka na gornjim i srednjim tokovima rijeka.
U utorak 13-og augusta su po~ele padavine od ju-
go-zapada, nad na{om teritorijom, a tokom 14-og
augusta su prestale.
Koli~ine ki{nih padavina
Prvi talas padavina 6. – 7-og augusta su po-
godile uglavnom ju`nu ^e{ku, manje zapadnu
^e{ku, srednju ^e{ku i ju`nu Moravu. Nejve}a
koli~ina padavina za ta dva dana je bila izmjerena
u ju`noj oblasti Sumave i novogradskim gorama
(Novohradských hor) 130 – 200 mm, pa ~ak na-
primjer u stanici Staré Hute 254 mm, u stanici Po-
horská Ves 277 mm.
Drugi talas padavina je bio u toj oblasti 11. –
12-og augusta, pri ~emu je 12-og augusta ve} bila
pogo|ena cijela ~e{ka, a 13-og augusta zna~ajno
isto~na ^e{ka uklju~uju}i i Orlicke gore i dio sje-
verne Morave. Najve}e ki{ne padavine, za ta 3 da-
na, su bile u Kru{nim horama, mjestimi~no 200 –
300 mm. Najvi{e je bilo izmjereno (u toj oblasti)
na Cínovci 400 mm. U ju`noj ^e{koj je palo ugla-
vnom 130 – 190 mm, mjestimi~no preko 200 mm
(Prachatice, Slavkov), ali su tako|e padavine na
drugim mjestima ^e{ke zna~ajno pevazilazile 100
mm (Jizerské hory, Orlické hory, ^e{komoravská
vrchovina).
Razdvajanje padavina, kroz ova dva talasa, je
prikazano u mapama koje su u prilogu ovoga iz-
vje{taja. Mape su sastavljene na osnovu ograni-
~enog broja meteorolo{kih stanica, od kojih i poti-
~u operativni podatci.
Hidrolo{ka situacija
Pri povezanosti dva talasa padavina je do{lo
do pojave poplava u svim tokovima pogo|enih
oblasti. Tokom prvog talasa poplava su kulmino-
vali tokovi u ju`nom i zapadnom dijelu ^e{ke do
nivoa 100-godi{nje vode, a u toku Mal{e nad VD
Rímov i do vi{ih voda. Npr. na Mal{i u Pote{ína do
nivoa 1000-godi{nje vode (od prilike), odtok iz ko-
rita / jezera kod Rímova do nivoa 50 – 100-godi-
{nje vode, na Vltavi kod Leských Budejovicích do
nivoa 100-godi{nje vode. Kod stanica Lítov na
Cerné i Pote{ín na Mal{i prelivanje pri kulminaciji
je bilo ve}e tokom prvog talasa nego tokom dru-
goga.
Stanje voda koje je odra`avalo 3-}i stupanj
alarmantnosti pri prvom talasu, t.j. od 7. do 11.
augusta 2002, je bilo dosegnuto ili prekora~eno u
slijede}im stanicama (spisak nije potpun):
Vltava – Brezí, È. Budejovice, Vranany, Èerná
– Líèov, Mal{e – Roudné a Rímov, Lužnice – Pilar,
Bechyne, Volynka – Nemetice, Blanice –
Herman, Otava – Písek, Úhlava – Klatovy, Úslava
– Koterov, Labe – Ústí, Decín, Mor. Dyje v Janove,
Rakouská Dyje – Schwarzenau, Raabs, Dyje –
Podhradí, Želetavka – Jemnice, Vysoèany.
Tokom drugog talasa padavina, iz razloga
predhodnih zasi}enosti vodama i jo{ punih korita
rijeka, pojavio se jako brz rast nivoa. U pore|enju
sa prvim talasom, tokovi pogo|enih oblasti koji su
prevazilazili 50-to godi{nju ili 100-godi{nju vodu
(pri prvom valu) su zna~ajno bili vi{i pri kulminaci-
ji tokom drugog talasa. U ve}ini slu~ajeva je bilo
registrovano najvi{e stanje voda i protoka u istori-
ji. Npr. na tokovima u sjevernoj ^e{koj, naro~ito
na Ohni, Biline i njenim pritokama, i na Jizere, pa
~ak i u ve}oj mjeri na Dyji a Jihlave.
Stanje voda koje odgovara 3-}em. stupnju
alarmantnosti tokom 2-og talasa, t.j. od 12. do 20-
tog augusta 2002, su bili dosegnuti ili prekora~eni
u slijede}im stanicama:
Vltava – Vy{{í Brod, Brezí, È. Budìjovice,
Slapy, Vrané, Chuchle, Vranany, Lomnice – Dolní
Ostrovec, Teplá Vltava – Chlum, Kocába –
[techovice, Èerná – Líèov, Mal{e – Roudné a
Rímov, Lužnice – Pilar, Klenovice, Bechyne,
Nežárka – Lásenice, Volynka – Nemetice, Blani-
ce – Herman, Vydra – Modrava, Otava – Su{ice,
Katovice, Písek, Radbuza – Stankov, Lhota u D.,
Úhlava – Klatovy, [tenovice, Mže – Stríbro, Úter-
ský potok – Trpísty, Berounka – Plzen, Beroun,
Úslava – Koterov, Klabava – Nová Hut’, Strela –
Plasy, Litavka – Èenkov, Beroun, Sázava –
Chlístov, Zruè, Nespeky, Želivka – Soutice, Chru-
dimka – Nemo{ice, Jizera – Jablonec, Železný
Brod, Bakov, Labe – Melník, Ústí, Deèín, Ohre –
Terezín, Bílina – Trmice, Lužická Nisa – Hrádek,
Smedá – Frýdlant, Bílý Potok, Moravská Dyje –
VODA I MI
24 BROJ 30
Janov, Rakouská Dyje – Schwarzenau, Raabs,
Dyje – Podhradí, Vranov, Hevlín, Trávní dvur, Ji-
hlava – Dvorce, Ptáèov, Bransouze, Svratka – Bo-
rovice, Daleèín, Želetavka – Jemnice.
Razvoj poplava na Vltavi kod Praga i na Labi
Poplave koje su se dogodile na rijeci Vltavi
kod Praga su bile rezultat stogodi{njeg popla-
vnog talasa na odtoku iz Vltavske kaskade (brana
/ hidroelektrana udaljena 10-ak km uzvodno od
Praga) i poplavgok talasa na pritoci Vltave, Bero-
unci. Priliv sa rijeke Sazave je bio tako|e veliki, ali
u ovom pogledu nezna~ajan.
Priliv vode do Vltavske kaskade Orlík nije izra-
vno mogu}e izmjeriti. Do neke granice je mogu}e
koristiti kao mijerilo priliva vode zbir maksimalnih
priliva Vltave kod ^e{kih Budejovic, Otavi kod Pis-
ka, i Lužnice kod Bechyne. Ipak je potrebno
shvatiti da te stanice hvataju u sumi (zbiru) samo
oko 80% protoka Orlíka, ali sa stanica koje su se
uzele u obzir, Ostrovec na Lomnici i Varvažov na
Skalici, je zahva}eno ~ak do 94% protoka. Ali sta-
nice Písek a Bechyne su se zahvaljuju}i narastu
nivoa kod brane Orlik, od no}i, 12.8.2002 nalazile
ispod nivoa. Firma „Povodí Vltavy“ (Vltavske Vo-
de) je preliminarno predlo`io prora~un kulminova-
nih pritoka do VD Orlík u koli~ini cca 4400 m3.s-1
dana 13.8. u 11 sati na osnovu rasta nivoa vode u
brani bilansnim ra~unom/mjerenjem. U sklopu na-
rednog projekta vrednovanje/mjerenje poplava }e
se prora~unom priliva do VD Orlik podvrgnuti de-
taljnijoj analizi.
Kulminacija poplave na rijeci Berounce
kod Berouna je nastala 13.08.02 ne{to malo pred
pono} na koli~ini protoka 1800 m3.s-1. Ta kulmi-
nacija je sigurno napredovala do Praga u momen-
tu maksimalnog odtoka iz Vltavske kaskade. Ma-
nipulacija na kaskadi je bila rukovo|ena vodopri-
vrednim dispe~erom firmom Povodí Vltavy, sa
vandrednim mjerama predostro`nosti, s obzirom
na situaciju na donjem toku Vltave. Vltava, tj. situ-
acija je bila ve} u to vrijeme prakti~no nesavladi-
va. Svi preljevi su bili otvoreni na maksimalan ka-
pacitet, a veli~ina odtoka je zavisila od pomjeranja
nivoa na brani Orlik. Vrednovanje uticaja brane
Vltavske kaskade }e biti poduzeto od strane firme
Povodni Vltavy u sklopu projekta vrednovanja po-
plava.
Nivo Vltave na limnigrafu u Pragu (Chuchli)
pre{la je dana 12.08.02 u 12 sati nivo koji odgova-
ra 3-}em stanju alarmantnosti za Prag. Dana
14.08.02 u 12 sati je kulminovala na stanju 785
cm (otprilike 5300 m3.s-1), a onda se nivo vode
postupno sni`avao sa sni`avanjem odtoka iz
Vltavske kaskade. Ispod nivoa 3-}eg stanja alar-
mantnosti je rijeka do{la tek u no}i sa nedelje na
ponedeljak 18.08.02 u 02.00h. Treba upozoriti na
~injenicu da se rast i pad nivoa vode u raznim di-
jelovima Praga, prije svega u potopljenim oblasti-
ma grada, na limnigrafu (u Chuchli) mo`e zna~aj-
no razlikovati tokom vremena.
Tok / razvoj poplava na Labi, na trasi Melník –
Decín, se u su{tini razvijao od momenta napredo-
vanja poplavnoga talasa iz rijeke Vltave. Na na-
predak talasa su uticala velika razlijevanja, prije
svega u podru~ju Litomenicka. Rijeka Laba
kod Melníka je kulminovala dana 15.08.02. u 13 –
16:00h na stanju 1035 cm, kod Ústí n.L. (grad Us-
ti nad rijekom Labom) 16.08.02 u 14 – 17:00h na
stanju 1185 cm, a v Decínu tako|e 16.08.02 u 19
– 24:00h na stanju 1230 cm.
Izvje{taj o ekstremnosti poplava
Danas nam jo{ nisu u dispoziciji svi podatci
koji bi nam pomogli da temeljno analiziramo pro-
tekle meteorolo{ke i hidrolo{ke doga|aje. ^inje-
nica je da je nivo voda u pogo|enim tokovima, u
mnogo slu~ajeva, prevazilazio sve istorijske po-
datke o poplavama na teritorijij ^e{ke Republike.
To zna~i da nemamo provjerena i vijerodostoj-
na radna pomagala, u ovom slu~aju, koja se ko-
riste za vrednovanje hidrolo{kih mjerenja (krive za
mjerenje protoka, vremena napredovanja, hidro-
lo{ki modeli). [ta vi{e, u mnogo slu~ajeva nedos-
taju mjerene vrijednosti po{to su mnoge stanice
bile uni{tene tokom poplava.
Zbog navedenih razloga su sve navedene vri-
jednosti protoka, i iz njih izvedena statisti~ka godi-
na vjerovatno}e pojavljivanja (N-godina), su prije-
vremene. U sklopu projekta vrednovanja razmjera
poplava, kao prvi korak treba preduzeti hidrauli-
~ne prora~une koji treba da uti~u, i u su{tini da re-
konstrui{u, razvoj pritoka na svakom toku.
Kod nekih stanica za mjerenje vode ve} je pri-
jevremeno izmjeren statisti~ki prosjek godine po-
navljanja (N-godina). Definicija tog pojma (N-go-
dine) se nalazi u hidrologi~koj normi ÈSN 736511,
i respektivno u normi hidrolo{kih podataka o po-
vr{inskim vodama ÈSN 751400: Vrijednost N-
godine izra`ava prosje~no vrijeme ponavljanja
hidrolo{kih pojava. U slu~aju poplava se ugla-
vnom koristi za vrednovanje ekstremnosti kulmi-
nacionih protoka. Izra`ava najve}u vrijednost do-
segnutu ili prekora~enu jedan put (1x) za N godi-
na. To se saznaje iz funkcije pekora~enja maksi-
malnih godi{njih vrijednosti u dugoro~nom vre-
VODA I MI
25 BROJ 30
menskom redu posmatranja. Recipro~na vrije-
dnost prosje~nog vremena ponavljanja je periodi-
~nost.
Primjer: Q100 ili 100-godi{nji protok je u da-
nom mjestu dosegnut ili prekora~en
u prosjeku 1-put u 100 godina (ili
npr. 10 puta za 1000 godina). Zna~i
da se protok te veli~ine pojavljuje sa
prosje~nom periodi~no{}u 0.01, tj. sa
vjerovatno}om pojavljivanja 1% u
svako teku}oj godini (zna~i i u godini
koja slijedi poslije 100-godi{nje po-
plave).
Radi se o statisti~koj karakteristici i ni u kojem
slu~aju o prognozi. Ni u kojem slu~aju ne va`i da
}e se u slu~aju pojavljivanja 100-godi{nje vode
naredna poplave tih razmjera ponoviti tek za 100
godina. Upravo obrnuto, nije uop{te jasno da li }e
se 100-godi{nja voda uop{te pojaviti u periodu od
100 godina. Iz kori{tene metodologije za prora~u-
ne proizilazi da poplave razmjera 100-godi{nje
vode se teoretski pojavljuje u prvih 100 godina sa
vjerovatno}om 63,4 %, u periodu od 200 godina
sa vjerovatno}om 86,6 %, a u periodu od 500 go-
dina sa vjerovatno}om 99,3 %.
Jo{ pripomenimo tome da ne va`i linearni
omjer me|u pojedina~nim vrijednostima N-godi-
{njih voda. Zna~i vrijednost 100-godi{njeg pro-
toka nije uduplan 50-godi{nji protok, vrijednost
500-protoka nije 5 x 100-godi{nji protok, itd. Radi
orijentacije predla`emo vrijednosti N-godi{njih
protoka na stanici Prag-Chuchle, koje su mjero-
davne u ovom momentu:
Q1 765 m3.s-1
Q5 1600 m3.s-1
Q10 2030 m3.s-1
Q50 3150 m3.s-1
Q100 3700 m3.s-1
Maksimalnom protoku u Pragu 14.08.2002 je
bilo prijevremeno dodijeljno vrijeme ponavljanja
od 500 godina (uzmite u obzir navedene neja-
snosti kao i potrebu za dodatnim poja{njavanjem
u sklopu projekta vrednovanja poplava)
Vrijednosti kulminacionih protoka i njenih po-
java, koje su izmjerene u pojedinim izabranim sta-
nicama, su uvedene u tabeli koja je u prilogu. Vri-
jednosti protoka su izvedeni uglavnom sa ekstra-
polarnim mjernim krivuljama / krivim, obzirom na
povezanost protoka u daljinskom profilu, vremenu
napredovanja, i uticaju razlijevanja. Veli~ina kulmi-
nacionog pritoka do brane Orlik je preuzeta od fir-
me Povodi Vltava.
Potrebno je upozoriti na zna~ajnu nesigurnost
pri odre|ivanju N-godine kod ekstremnih protoka
koji su iznad vrijednosti 100-godi{nje vode. Fun-
kcija prekro~enja u oblasti velikih vrijednosti ve}
ima veoma ravan hod / tok, a pretpostavljene veli-
~ine na nivou 1000-godi{njih, ili vi{ih veli~ina, na
osnovu 100-godi{njeg posmatranja i registrovanja
su nesigurne. Zna~i treba uzeti navedene visoke
vrijednosti/veli~ine N-godine sa rezervom.
Uprore|ivanje augostovskih poplava
2002-e sa istorijskim poplavama
Rijeka Vltava kod Praga se upore|ivala sa
kulminacionim istorijskim poplavama koje su re-
gistrovane od 1827-e godine. Od te godine, vodo-
mjer se u Pragu pomjerao na druga mjesta nekoli-
ko puta pa iz tog razloga nije mogu}e upore|ivati
izmjerena stanja/visinu vode. U svakom slu~aju
su se sa~uvale izmjerene vrijednosti kulminaci-
onih protoka. Iz grafi~kog priloga slijedi da je kul-
minacija ovogodi{nje poplave u Pragu bila pribi-
`no 800 m3.s-1 ve}a nego dotada najve}a regis-
trovana poplava koja se dogodila 1845 (napome-
na: poplava iz 1845 se dogodila u vrijeme toplje-
nja snijega). Najve}a istorijska poplava prouzro-
kovana samo padavinama se dogodila u septem-
bru 1890-e i pri njoj se sru{io Karlov most. Poslje-
dnja pomenuta poplava (1890) je imala kulminaci-
ju pribli`no 1300 m3.s-1 ni`u od one koja se desila
u augustu 2002-e.
Vremensko upore|ivanje je bilo provedeno za
rijeku Labu kod Decina. Tu se najve}i registrovan
protok desio 1845-e godine. Taj protok je bio ve}i
nego ovogodi{nji na istoj rijeci. Sa druge strane,
sada{nje informacije koje smo dobili iz te oblasti
govore da je voda potopila, pri maksimalnom ni-
vou rijeke, istorijske oznake kod Usti na rijeci La-
be (Ústí n.L). Isti izvori informi{u da su kod Decina
tako|e bili potopljeni istorijski znakovi nekih dru-
gih poplava na Decinskoj litici ispod zamka. Infor-
macije treba provjeriti kad grad bude ponovo pris-
tupa~an i kontradikcije rije{iti u sklopu projekta o
vrednovanju razmjera poplava.
U potopljenim oblastima se nalazi dosta
oznaka koje nam mogu pomo}i pri odre|ivanju
maksimalnog nivoa vode tokom posljednje popla-
ve. Te oznake }e se morati iznivelirati, a podatci
uporediti i izmijeriti. Dogovoreno je da taj dio po-
sla bude ko-ordinisan dr`avnom firmom „Slivovi“
(Povodí), tj. njenim filijalama za svaki region.
CHMÚ (^e{ki Hidro-Meteorolo{ki Zavod) je
za sada izvr{io ubrzano upore|ivanje stopa u ne-
kim dijelovima Praga poslije maksimalnog nivoa
vode. Poslije upore|ivanja znakova sa onim iz
septembra 1890-e do{lo se do saznanja da je ni-
VODA I MI
26 BROJ 30
vo vode, prouzrokovan ovogodi{njom poplavom,
bio 110-150 cm vi{i na lijevoj obali rijeke Vltave
(prostor izme|u Smichova i ade Kampe). Na lije-
voj obali Vltave, na Novotného lávce, nivo vode
ovogodi{nje poplave je bio vi{i za 70 cm. Kod
Karlína (dio grada), kod zgrade Centralnog voj-
nog arhiva, voda je bila skoro za 3 m vi{a nego
1890-e godine (napomena prevodioca: TV tvrdi
da je ova ekstremna razlika prouzrokovana alumi-
nijskim ogradama/barijerama koje su bile postav-
ljene uzvodno tako da je voda koja se trebala izliti
u istorijskom centru, izlila par kilometara nizvodno
u naselju Karlin od cca. 25000 `itelja). .
Na jednom mjestu, na lijevoj obali iznad
Karlovog mosta je mogu}e uporediti tragove po-
slije poplave sa maksimalnim nivoima iz 1845-e i
1784-e. Iznad znaka iz 1845 ovogodi{nja voda je
bila ve}a za 75 cm, a iznad znaka iz 1784 za 55
cm. Ne postoje vi{i znakovi/ozna~enja u Pragu od
navedenih.
Rad CHMU-og odjeljenja
za prognoziranje poplava
^e{ki hidrometeorolo{ki zavod (CHMU) obe-
zbe|uje, na osnovu zakona o vodama, slu`bu
prognoziranja poplava. Ta slu`ba se sprovodi u
saradnji sa dr`avnom firmom „Povodi“ koja ima
na du`nosti odr`avanje tokova. Za vrijeme popla-
va, su neprestano radili: Centralno odjeljenje za
prognoziranje poplava u Pragu (Komocani), regi-
onalno odjeljenje u ^e{kim Budejovicama, regi-
onalno odjeljenje u Plzenu, i regionalno odjeljenje
u Brnu. Regionlna odjeljenja u Plzenu i ^e{kim
Budejovicama su bila evakuisana tako da se radi-
lo u provizornim uslovima.
Sva odjeljenja za prognozu su davala infor-
macije i prognoze koje su onda koristile za po-
dr{ku rada centralnih i regionalnih organa krizno-
ga rukovodstva. Centralno odjeljenje je izdavalo
pravovremene obavijesti, koje su sadr`avale krat-
ku aktuelnu situaciju kao i meteorolo{ku i hidro-
lo{ku prognozu za naredni period. Po instrukcija-
ma Centralnog poplavnog {taba te obavijesti su
izdavane 4-ri puta dnevno, svakih 6 sati. Za vrije-
me kriti~ne situacije u Pragu, te obavijesti su bile
izdavane svaka 2 sata. Distribucija tih obavijesti je
i{la po dogovorenoj shemi kroz Operativni centar
GR HZS ka ni`im organima kriznog rukovodstva u
regionima i u Pragu. Pored toga, aktualne infor-
macije su bile prezentirane na Internetovoj/web
stranici CHMU „poplave slu`be“ (primjer je u pri-
logu). Glavni doga|aji su javnosti prezentirani na
programu „vrijeme“, na prvom programu ^e{ke
televizije (CT1) dok su stepeni poplave prezentira- biti analizirani u okviru projekta vrednovanja ra-
ni neprestano na teletextu CT1. zmjera poplava. Uprkos ekstremnoj hidrolo{koj
Uspje{nost izdatih prognoza zajedno sa situaciju i problemima koji su slijedili u takvim
dugoro~nim prognozama o razvoju doga|aja }e okolnostima izdane prognoze su bile jako ta~ne.
Tabela kulminacija tokom drugoga talasa (preliminarni podatci)

Statisti~ka godina
Tok Stanica Stanj. Protok Dan Sat pojavljivanja
(N-godina)
[cm] [m3.s-1]
Jizera Bakov n. J. 557 450 14.8. 17 10
Vltava Brezí 410 620 13.8. 12 > 1000
Cerná Lícov 309 95,2 13.8 7 20 – 50
Malše Porešín 468 400 13.8 2 1000
Malše Rímov 413 290 13.8 8 100
Malše Roudné 465 440 13.8. 10 100
Vltava Ceské Budejovice 652 1000 13.8. 14 500
Lužnice Klenovice 530 580 15.8. 18 > 1000
Lužnice Bechyne 630 620 16.8. 9 1000
Otava Katovice 380 375 13.8. 9 50
Otava Písek 880 900 13.8. 11 200
Lomnice D.Ostrovec 361 133 13.8 10 200 – 500
Skalice Varvažov 405 175 13.8 10 1000
Sázava Nespeky 467 350 15.8. 9 5
Kosový p. Svahy – Trebel 214 136 13.8. 9 >100
Mže Stríbro 290 230 13.8. 18 50 – 100
Úterský potok Trpísty 134 25,1 13.8. 4–5 2
Radbuza Stankov 350 79,1 13.8. 8–9 5
Radbuza Lhota 425 91,3 13.8. 13 – 17 5
Úhlava Klatovy 362 129 13.8. 6–7 >100
Úhlava Štenovice 507 201 13.8. 11 50
Berounka Bílá Hora 725 693 13.8. 16 50 – 100
Úslava Koterov 368 260 13.8. 8 >100
Klabava Nová Hut' 294 120 13.8. 6–7 10 – 20
Berounka Liblín 621 1200 13.8. 8:30 100
Litavka Cenkov 224 62,8 13.8. 5–6 20
Berounka Beroun 796 1800 13. – 14.8. 23 – 0 250
Vltava Praha – Chuchle 785 5300 14.8. 12 500
Labe Melník 1035 5300 15.8. 13 – 16 500
Rolava Stará Role 259 72,1 13.8. 2:30 20
Teplá Brezová 110 64,4 13.8. 7 5
Ohre Karlovy Vary 254 274 13.8. 5–6 5
Bystrice Ostrov 163 46,2 13.8. 3 10
Labe Ústí n. L. 1185 5100 16.8. 14 – 17 250
Labe Decín 1230 5100 16.8. 19 – 24 250
Lužická Nisa Hrádek 320 115 14.8. 10 5
Smedá Frýdlant 275 246 14.8. 10 50
Dyje Raabs (Rak.) 602 350 13.8. 16 – 17 > 500
Dyje Vranov 378 374 14.8. 9 150
Dyje Znojmo 464 379 14.8. 15 150
Jihlava Dvorce 236 58 14.8. 2 50 – 100

VODA I MI
27 BROJ 30
 Bechynì - Lužnice
Stanje nivoa vode
700

600

500

VODA I MI
400

[cm]
Visina
300

28 BROJ 30
200

100

0 5.8 6.8 7.8 8.8 9.8 10.8 11.8 12.8 13.8 14.8 15.8 16.8 17.8 18.8 19.8 20.8 21.8

vrijeme
 horní Vltava a Malše
Stanje nivoa voda
700

Èeské Budì jovice

600
Roudné

500

400

VODA I MI
300

Visina vode
([cm]

29 BROJ 30
200

100

0 10.8 11.8 12.8 13.8 14.8 15.8 16.8 17.8 18.8 19.8 20.8 21.8
5.8 6.8 7.8 8.8 9.8

vrijeme
 Nespeky - Sázava
Stanje nivoa voda

500

450

400

350

300

VODA I MI
250

Visina vode [cm]

200

30 BROJ 30
150

100

50

0 11.8 12.8 13.8 14.8 15.8 16.8 17.8 18.8 19.8 20.8 21.8

vrijeme
 Berounka
Stanje nivoa vode
900

Bílá Hora
800
Beroun

700

600

VODA I MI
Visina
500

vode [cm]
400

31 BROJ 30
300

200

100

0 10.8 11.8 12.8 13.8 14.8 15.8 16.8 17.8

5.8 6.8 7.8 8.8 9.8

vrijeme
 Donja Berounka i Vltava
Stanje nivoa vode
1000

900
Beroun
Praha
800

700

600

Visina

VODA I MI
vode [cm]
500

400

32 BROJ 30
300

200

100

0 11.8 12.8 13.8 14.8 15.8 16.8 17.8 18.8 19.8 20.8 21.8

vrijeme
 donja Vltava i Labe
Stanje nivoa vode
1300

1200
Ústí n.L.
1100 Mì lník
Praha
1000

900

800

VODA I MI
700

600

Visina vode [cm]

500

33 BROJ 30
400

300

200

100

0 11.8 12.8 13.8 14.8 15.8 16.8 17.8 18.8 19.8 20.8 21.8

vrijeme
 Podhradí - Dyje
Stanje nivoa vode

500

450

400

350

300

VODA I MI
250

Visina vode [cm]

200

34 BROJ 30
150

100

50

0 10.8 10.8 11.8 11.8 12.8 12.8 13.8 13.8 14.8 14.8 15.8 15.8 16.8
5.8 5.8 6.8 7.8 8.8 8.8 9.8 9.8

vrijeme
 Vranov nad Dyjí - Hamry - Dyje
Nivo vode

400

350

300

250

VODA I MI
200

Visina vode [cm]

150

35 BROJ 30
100

50

7.8 7.8 7.8 8.8 8.8 8.8 9.8 9.8 9.8 10.8 10.8 10.8 11.8 11.8 11.8 12.8 12.8 12.8 13.8 13.8 13.8 14.8 14.8 14.8 15.8 15.8 15.8 16.8 16.8

vrijeme
 Poplave na Vltavi u Pragu
5500
2002

5000

1845
4500

1862
1890
4000
3 -1
Q100 - 3700 m .s

3500
1872 1940

VODA I MI
3000
3 -1
1500 m .s - 3. stupeò PA
2500

2000

36 BROJ 30
1981

3
-1
protok (m /s )
1500

1000

500

0 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 20
27 32 37 42 47 52 57 62 67 72 77 82 87 92 97 02 07 12 17 22 27 32 37 42 47 52 57 62 67 72 77 82 87 92 97 02
 Poplave na Labi u Dì èínu
6000
1845

2002
1862
5000
3 -1
1890 Q100 - 4540 m .s
1876

4000 1900 1920

1940
-1

VODA I MI
.s
3

3000

3
protok (m /s)
1981 1988

37 BROJ 30
2000

1000

0 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 20
27 32 37 42 47 52 57 62 67 72 77 82 87 92 97 02 07 12 17 22 27 32 37 42 47 52 57 62 67 72 77 82 87 92 97 02
VODA I MI
38 BROJ 30
VODA I MI
39 BROJ 30
VODA I MI
40 BROJ 30
 JAN HLAVAC
ZID NADE
ISPUNIO ZADATAK
id nade. Tako Pra`ani zovu mobilne
Z protivpoplavne barijere, koje su spasile
Stari Grad i druge dijelove istorijskog di-
jela grada od katastrofe. Da nije bilo ba-
riejra Vltava (rijeka) bi zaplavila Aneneski trg do vi-
sine od 4m, kao i Starogradski trg sve do spome-
nika Jana Husa (nekih 600m od korita rijeke).
Pregrada (barijera) koja je spasila Prag od jos vece tragedije
Dok rijeka nije {tedjela lijevu Pra{ku stranu
obale, i dok su spasioci bespomo}no posmatrali
kako voda plavi Kampu (ada koja je tik uz obalu i
koja je prepuna isrorijkih gra|evina) i Malu Srta-
nu, na desnoj strani obale postojala je nada da je
mogu}e rijeku ukrotiti. Op{tinski magistrat se ne-
davno pripremio na to najgore. Jo{ prije tri godine
investirano je 45 mil. CZK (po dana{njem kursu 3
mil KM, po realnom / dugoro~nom kursu 2.5 mil
VODA I MI
41 BROJ 30
KM) na odbranu desne obale na relaciji Narodno
pozori{te – Josefov (cca. 3 km). Investicija se is-
platila.
Aluminijsko ~udo
Poslije devastiraju}ih poplava na Maoravi (is-
to~na ^e{ka) godine 1997, Prag se prepao stogo-
di{nje vode koja se posljednji put pojavila 1890.
Vodoprivrednici su upozoravali da ni Prag, na kra-
ju 20-og stolje}a, nije dovoljno osiguran od popla-
va. Na primjer, koritni zidovi rijeke Vltave jedva da
brane grad od dvadesetogodi{nje vode. Gradski
magistrat je odu~io da primjeni novi sistem odbra-
ne od poplava. Poslije javnog tendera komisija je
izabrala mobilne aluminijske barijere koje su se
dobro pokazale tokom poplava u Kelnu na Rajni.
Danas mo`emo re}i da su bez sumlje pomogle i
Pragu. Kod Novotnecho lavky (tu je zid korita rije-
ke visok cca. 5m) aluminijski zid je bio visok 3m, a
i pored toga se voda zamalo prelila (falilo je oko
25 cm). Zid je izdr`ao veliki napor. Sistem, koji je
patentovan od strane Njema~ke firme, ima pored
izdr`ljivosti jo{ jednu prednost, a to je da ne za-
klanja okolinu. Ako voda ne nabuja barijera je pra-
kti~no nevidljiva. Stalni dio barijere, koji omogu}a-
va za{arafljivanje stubova do kojih se uglavljuju
aluminijske plo~e, se sastoji od podzemne nose-
}e konstrukcije koja ravnomjerno razla`e pritisak
vode. Na povr{ini zemlje se u normalnim uslovima
(kad nema poplava) vidi samo kamena traka koju
svakih 3m prekidaju metalne plo~ice (do kojih se
za{arafljuju stubovi) zanemarujuju}ih razmijera.
Nema ni~ega na {to bi se moglo saplesti. Prakti-
~no, nenapadno, u~inkovito.

Pogled ispred svega

Koliko god da je sistem barijera skup, pra{ki
magistrat ga je namjeravao instalirati na obje oba-
le na cijeloj teritoriji glavnog grada. Da se nisu
umije{ali urbanisti “zid nade” bi vijerovatno uma-
njio {tete i u drugim dijelovima Praga. Urbanisti su
bili pozvani da u~estvuju u dono{enju strate{kih
odluka o protivpoplavnim mijerama ve} 1997. Ta-
da se zbog njihove procjene prijedlog eksperata
nekoliko puta dora|ivo. “Mobilne barijere su mo-
gle stajati i na Certovce (dio poplavljene ade Kam-
pe), ali su urbanisti bili kategori~no protiv toga”
sje}a se Ing. Karel Bures, {ef hidrotehni~kog cen-
tra firme Hydroprojekt, koja se brinula za za{titu
od poplava. “Na kraju se razmatrala mogu}nost
instaliranja ~eli~nih kapija koja bi Certovku brani-
la, a ne bi se vidjela u normalnim okolnostima”.
Decidan stav urbanista prema sistemu mobilnih
barijera je poslije nedavnog iskustva {okantan. U
pismenom dopisu bukvalno pi{e: “razlog (odbija-
nja) je mi{ljenje da su Mala Strana i Kampa bile
uvijek velikim vodama zaplavljene, dok bi promje-
na izgleda obale, u slu~aju innstaliranja protupo-
plavnih ograda, pri pogledu na panoramu Pra{ke
pala~e (koja je locirana na brdu iznad Male Stra-
ne) ogledala ve}u {tetu nego {to bi bio slu~aj po-
topom tog dijela grada”. Lijep pogled ili aktivna
odbrana? Umjesto stru~njaka tu dilemu je na ne-
sre}u razrije{io samozvani arbitar: divlja voda.

VODA I MI
42 BROJ 30
 BO[KO ^AVAR, dipl. in`.
AEROFOTOGRAMETRIJA
U BUJI^ARSTVU
ored uobi~ajenih metoda (terenske ek-
P spedicione metode i teorijske i eksperi-
mentalne metode), za prou~avanje fe-
nomena buji~nih slivova i buji~nih toko-
va, njihove geneze nastanka, forme pojavljivanja,
efekta njihovog djelovanja i drugih ~inilaca, veza-
nih za ovaj fenomen, u drugoj polovici pro{log
stolje}a po~inje primjena i metode aerofotosnima-
nja.
Metoda aerofotosnimaka posebno je zna~aj-
na kod prou~avanja buji~nih pojava u te{ko pris-
tupa~nim planinskim predjelima, gdje primjena te-
renskih metoda zahtijeva veliki trud i znatna finan-
cijska sredstva. Ovom metodom se vrlo uspje{no
mogu utvrditi povr{ine napadnute erozijom, izvr{i-
ti de{ifriranje razli~itih procesa erozije i njihovog
intenziteta i drugo.
Za utvr|ivanje velikog broja vrlo zna~ajnih
kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja karakteris-
ti~nih za genezu i dinamiku buji~nih pojava u ne-
kom slivu, kao {to su poplavni talasi, talo`enje na-
nosa i drugo, mo`e se izvr{iti vrlo uspje{no kori{-
}enjem aerofotosnimaka. Stru~nom analizom ma-
terijala i podataka sa aerofotosnimaka, mo`e se
tako|er prognozirati i dalji razvoj eroziono – buji-
~nih pojava kao i njihov intenzitet.
Projektovanje i realizacija radova na za{titi od
erozije i ure|enja buji~nih tokova, vrlo uspje{no
se mo`e izvr{iti, ako se pravilno kombinuju aero-
fotosnimci sa terenskim ekspedicionim metoda-
ma istra`ivanja, jer se time mo`e obezbijediti do-
bivanje ta~nih informacija o eroziono-buji~nim
aktivnostima u slivu koga prou~avamo.
VODA I MI
43 BROJ 30
Prou~avanje buji~nih tokova uz primjenu
aerofotosnimaka po~elo je 1954. godine u regi-
onu Zalijski Alatau (biv{i SSSR). Sa razvojem
aerofotogrametrije i usavr{avanjem metoda sni-
manja, koje je uslijedilo kasnije, ovaj metod sve vi-
{e ulazi u praksu u razvijenim zemljama svijeta.
Razvojem kompjutera, pogotovo sa primjenom
geografskog informacijskog sistema (GIS), ova
metoda dobiva mnogo na zna~aju, jer kod izrade
podloga raznih vrsta za projektovanje, ovo je ne-
zaobilazan na~in, a posebno kod izrade projekata
za antierozione radove u slivu i koritu buji~nih to-
kova.
Kori{tenje aerofotogrametrije pri projektiranju
u buji~arstvu mo`e imati veoma va`nu ulogu jer
ure|enje buji~nih slivova podrazumijeva prou~a-
vanje velikih povr{ina, na kojima je potrebno te-
meljito analizirati stanje erozionih procesa da bi-
smo predvidjeli potrebne radove i mjere za spre-
~avanje i zaustavljanje ili bar usporenje tih proce-
sa, kao i omogu}ili pra}enje erozionih pojava.
Ovo je tim vi{e zna~ajno s obzirom na ~injenicu
da je blizu 90% povr{ine Bosne i Hercegovine
(45.000 km2) zahva}eno erozionim procesima ra-
zli~itog intenziteta.
Radi dobivanja odgovaraju}ih podataka za
uspje{no projektovanje potrebnih protuerozionih
radova i mjera nu`an je preduvjet svestrano po-
znavanje mogu}nosti i razvojnih planova za odno-
sno podru~je. U biv{oj Jugoslaviji upotreba zra-
~nih snimaka za projektovanje u buji~arstvu po~e-
lo je u Sloveniji (buji~no podru~je Save Dolinke).
 Daljinsko dobiv anje podataka (aerofotogra-
metrijske snimke) koristi se kao pomo}no sred-
stvo za dobivanje potrebnih podloga pri projekti-
ranju. Prikupljanje podloga na ovaj na~in zahtijeva
odgovaraju}e stru~njake i velika financijska sred-
stva, {to je glavna prepreka za {iru preimjenu za
sada i u buji~arstvu.
Na osnovi dosada{njih iskustava, kod nas i u
svijetu, podaci dobiveni na temelju aerofotogra-
metrijske metode, tj. daljinskog dobivanja podata-
ka, upotrebljava se naj~e{}e u sljede}e svrhe:
a) analiza upotrebe prostora;
b) analiza stanja i razvijenosti erozionih procesa;
c) identifikacija klizi{ta, osulina, oburvina, sipara,
popuzina, jaru`aste erozije, goleti i dr.;
d) izdvajanje podru~ja koja su ugro`ena poplava-
ma i lavinama;
e) izrada katastra buji~nih podru~ja i tokova, ero-
zionih podru~ja, izgra|enih popre~nih i uzdu-
`nih objekata, kao i drugih objekata;
f) izrada projekata za ure|enje buji~nih podru~ja
(studije, osnove, idejna rje{enja i dr.);
g) nadzor procesa i zahvata u buji~nim podru~ji-
ma.
a) Analiza upotrebe prostora
Fotointerpretacijom s crno-bijelih aerofotogra-
fija mogu se ta~no markirati sve povr{ine u buji-
~nom slivu, kao i na~in kori{tenja istih. Upravo na-
~in kori{tenja povr{ina ima znatnog utjecaja na ra-
zvoj razli~itih tipova erozije, a to opet utje~e na
izbor protuerozionih radova i mjera za smanjenje
ili potpuno spre~avanje rozionih procesa. Isto ta-
ko, mo`emo dovoljno precizno i ta~no na karti
obilje`iti povr{ine koje pripadaju pojedinoj upotre-
bi, kao {to su poljoprivredne povr{ine, urbane po-
Sl. 1 Avionski snimak sliva r. Treske (Makedonija) na kome se
uo~ava ekscesivna jaru`asta erozija
VODA I MI
44 BROJ 30
vr{ine, {ume razli~itih tipova, kr~evine, grmlje, go-
leti, travni pokriva~i, povr{inske vode i dr. i mo`e-
mo izvr{iti ta~an prora~un njihove povr{ine.
Tako|er se mogu, upotrebom infracrvenih
snimaka, dobiti detaljni podaci o vlazi u zemlji{tu,
biljnim zajednicama, vla`nim (mo~varnim) povr{i-
nama i dr.
Svi se ovi podaci mogu vrlo uspje{no koristiti
za razli~ite vidove tehni~ke dokumentacije, a po-
sebno se mo`e na osnovu ovih podataka na kar-
tama precizno prikazati na~in kori{tenja prostora,
{to daje osnovne podatke za izradu karte erozije,
jednog ili vi{e slivova.
b) Analiza stanja i uznapredovalosti
erozionih procesa
Izradom karte kori{tenja prostora u slivnim
podru~jima dobivamo osnovne podloge, koje se
dalje dopunjuju podacima o ugro`enosti koja
nastaje zbog sada{njeg na~ina kori{tenja zemlji-
{ta u slivu sa stajali{ta erozionih procesa. Kori{te-
nje fotointerpretacije, fotogrametrije, kao i dopu-
nom, odnosno kontrolom na terenu, mo`e se s
dovoljnom ta~no{}u izvr{iti obilje`avanje svih po-
vr{ina na kojima se razvijaju pojedini vidovi erozi-
je, kao {to su povr{ine pod brazdastom erozijom,
dubinskom erozijom, povr{inskom erozijom, za-
tim buji~ni tokovi s obilje`enim potezima podriva-
nja obala, produbljivanja dna i dr. Dopunimo li
ovako dobivene podloge geolo{ko-pedolo{kim
podacima, mo`emo dostatno precizno izvr{iti vre-
dnovanje erozionih procesa, te daljnjom analizom
stanja razvijenosti procesa erozije u slivu ili erozi-
onom podru~ju dobhivamo podatke za izradu te-
hni~ke dokumentacije i karte erozije.
c) Identifikacija razli~itih vidova erozije
Kao {to je poznato, postoje razli~iti vidovi ero-
zije, koji se manifestuju u razli~itim intenzitetima. I
vrsta erozije i njen intenzitet zavise od mnogih ~i-
nitelja, kao {to su: klimatski uvjeti, vrsta geolo{ke
podloge, pedolo{ke tvorevine-zemlji{te, reljef, ve-
getacijski pokriva~ i niz drugih ~initelja. To je vrlo
slo`en hidro aerodinami~ki proces. Uzajamno
djelovanje svih ~initelja koji utje~u na pojavu i ra-
zvoj erozionih procesa, dovodi do pojave erozije i
formiranje bujica.
Za uspje{nu borbu protiv erozije i projektira-
nje protiverozionih radova i mjera u slivnom po-
dru~ju buji~nog toka, potrebno je izvr{iti identifi-
kaciju svih vidova erozije te utvrditi njihovu ras-
prostranjenost i intenzitet.
 Uglavnom se sljede}i vidovi erozije javljaju u Op}enito, kod zra~nog snimanja problem
slivnim podru~jima i buji~nim tokovima: predstavljaju lo{e vremenske prilike prilikom sni-
- povr{inska erozija; manja. Ovo posebno dolazi do izra`aja pri snima-
- brazdasta erozija; nju poplavljenih podru~ja, koja se obavljaju u vri-
- jaru`asta erozija (dubinska i bo~na); jeme kada vremenske nepogode jo{ uvijek traju,
- klizi{ta (ru~-tereni); {to znatno ote`ava samo snimanje.
- popuzine; Najbolji period za aerofotogrametrijska sni-
- oburvavanje – odroni; manja terena su po~etak ljeta kada nema snijega,
- soliflukcije; a u toku dana najbolje je da se snimanje vr{i oko
- survavanje; podneva, jer su u to vrijeme najmanje sjenke.
- osuline ili raspadine; U predjelima gdje se javljaju snije`ne lavine
- osipi; aerofotogrametrijsko snimanje daje takore}i sve
- sipari; potrebne informacije o lavinskim aktivnostima.
- to~ila; Kori{tenjem snimaka iz razdoblja ja~ih lavinskih
- plazine; pojava uz upotrebu crno-bijelih snimaka, fotoin-
- oblici kra{ke erozije. terpretacijom mogu se izdvojiti podru~ja lavina na
Podru~ja u slivovima na kojima su prisutni osnovi vidljivih tragova, koje lavine ostavljaju na
erozioni procesi mogu se izdvojiti fotointerpreta- snje`nom pokriva~u. Koristimo li infracrvene
cijskim i fotogrametriskim vrednovanjem infra- snimke, mo`emo du`e vrijeme iza kretanja lavine
crvenih snimaka. Potrebno je tako|er, uz zra~no identificirati kliznu ravan, s obzirom na to da infra-
snimanje, uzeti i uzorke s terena. Tako dobiveni crvene zrake reagiraju na promjene sadr`ine vla-
podaci mogu se koristiti za razli~ite nivoe tehni~ke ge na snje`nim naslagama.
dokumentacije i mogu poslu`iti kao osnovna po-
dloga za izradu karata erozije.

d) Izdvajanja podru~ja koja su ugro`ena

poplavama i lavinama
Za prostorno projektiranje vrlo su zna~ajni po-
daci o rasprostranjenosti poplavnih podru~ja, a
ona se vrlo pregledno mogu dobiti sa aerofoto-
grametrijskih snimaka. Upotrebom infracrvenih
snimaka, pri izdvajanju poplavnih podru~ja, mogu
se dobiti i podaci o pribli`noj visini vode na po-
plavljenim podru~jima. Uz kori{tenje podataka
dobivenih zra~nim snimkama dobro je i ovdje
uzeti uzorke s terena i na taj na~in do}i do kom-
pletnih podataka potrebnih za dalju obradu.

Sl.3 Dio velike oburvine u vidu lepeze, koja dopire

do grebena. Za vrijeme pljuska voda odnosi rastresiti
materijal u vidu guste ka{e u dolinu. Sliv je obrastao
Sl.2 Pojava dubinskih procesa erozije u relativno {umom rijetkom smrekovom {umom isprekidanom proplancima,
obraslim terenima. Detalj iz jedne tipi~ne bujice koja ne mo`e zadr`ati {irenje erozije

VODA I MI
45 BROJ 30
 Podru~je granice lavine mo`emo odrediti i po-
mo}u aerofotogrametrijskih snimaka u vegetacij-
skom razdoblju, na osnovu odlika reljefa, vegeta-
cije, nanosa i drugog, pomo}u fotointerpretacije
aerofotogrametrijskih snimaka s ovim odlikama.
Ako vr{imo postupno – periodi~no aerofotogra-
metrijsko snimanje, snimke nam omogu}avaju
pra}enje procesa propadanja vegetacije. Na
osnovi svih tih podataka o prethodnim lavinskim
aktivnostima mogu se i prognozirati podru~ja lvi-
ne na topografskim kartama, ~ak ako se to podru-
~je dovoljno i ne poznaje od ranije. Ovo prognozi-
ranje upotrebom daljinskih podataka ipak nam
daje samo grube procjene lavinskih podru~ja. Za
projektiranje razli~itih tipova objekata na ovakvim
podru~jima moraju se podaci dobiveni daljinskim
snimanjem dopunjavati i konkretnim podacima
dobivenim s terena.
Upotreba aerofotogrametrije pri izdvajanju
podru~ja lavine tako|er nailazi na probleme, koji
proizilaze iz lo{ih vremenskih prilika, jer se ~pesto
pri snimanju javljaju ja~e lavinske aktivnosti, koje
prakti~no onemogu}avaju snimanje.
e) Izrada katastra buji~nih tokova,
erozionih podru~ja i izgra|enih objekata
Aerofotogrametrijske snimke vrlo se uspje{no
mogu upotrijebiti za formiranje i dalje dopunjava-
nje katastra buji~nih tokova, erozionih podru~ja te
izgra|enih buji~nih objekata. S obzirom na ~inje-
nicu da su slivna podru~ja naj~e{}e vrlo prostrana
i da su na tome velikom prostoru buji~ni tokovi
vrlo ra{trkani, kao i sama eroziona podru~ja i na
njima izgra|ene razli~ite vrste objekata (popre~ni,
uzdu`ni, povr{ine pod {umskim kulturama i dr.),
daljinsko je pribavljanje podataka vrlo racionalan
na~in za formiranje katastra. On se u odre|enim
slu~ajevima mo`e dopunjavati i terenskim rekon-
gnosciranjem, ako se tra`e podaci za katastar, ko-
je nije mogu}e dobiti iz aerofotogrametrijskih sni-
manja. Uno{enje u katastar promjena nastalih u
odre|enom vremenskom razdoblju mo`e se pos-
ti}i ako organiziramo plansko periodi~ko snima-
nje (svake dvije, tri ili vi{e godina).
f) Izrada projekata
za ure|enje buji~nih podru~ja
Pri izradi tehni~ke dokumentacije na nivou
studije, osnovnog rje{enja, idejnog projekta i sli-
~no, gdje treba predo~iti globalno stanje, bez de-
talja, vrlo uspje{no nam mogu pomo}i aerofoto-
grametrijske snimke slivnog podru~ja. S tih sni-
maka mo`emo dobiti potrebne podatke za ovaj
VODA I MI
46 BROJ 30
nivo tehni~ke dokumentacije, za prikazivanje situ-
acija, uzdu`nih profila i karakteristi~nih popre~nih
profila. Podaci dobiveni na ovaj na~in posjeduju
dovoljnu preciznost i zadovoljavaju za prikaziva-
nje datog rje{enja ure|enja odre|enog slivnog
podru~ja, odre|ivanje lokacije projektiranih obje-
kata (u koritima buji~nih tokova i na slivnom po-
dru~ju).
Sl.4. Nastanak regresivnih dubinskih procesa erozije u jednoj
jaruzi poslije prolaska velikih voda od jakih ki{a
Ovako dobivanje podataka posebno je intere-
santno za te{ko pristupa~na podru~ja, gdje bi te-
rensko rekognosciranje i mjerenje bilo znatno
skuplje, pa to ovaj na~in ~ini ekonomi~nijim.
Ovako prikupljeni podaci mogu se koristiti i za
razne druge nivoe tehni~ke dokumentacije, koji
se mogu dopunjavati podacima prikupljenim di-
rektno s terena.
Razmjere aerofotogrametrijskih snimaka zavi-
se od namjene podloga i one mogu biti razli~ite.
Obi~no se koriste razmjere: 1:5000, 1:10000,
1:2500, 1:50000.
g) Kontrola procesa
i zahvata u buji~nim podru~jima
Aerofotogrametrijskim snimanjem buji~nih
podru~ja dolazimo do stanja u slivnom podru~ju,
kako erozionih procesa, buji~nih tokova, izgra|e-
nih objekata, {umskih kultura tako i stanja svih os-
talih korisnika prostora u slivu. Ako organiziramo
snimanje u cikli~nim razdobljima, mo`emo vrlo la-
ko vr{iti i nadzor erozionih procesa u slivu, stanje
u buji~nim tokovima, promjene na izgra|enim bu-
ji~arskim objektima i op}enito sve promjene u sli-
vu. Posebno zna~ajno za buji~arsku praksu je ako
se aerofotogrametrijsko snimanje osigurava u ta-
kvim vremenskim razmacima, koji omogu}avaju
pra}enje posljedica nastalih usljed izvo|enja ure-
|ajnih radova i mjera u buji~nom slivu tj. efekat
djelovanja projektiranih i izvedenih antierozionih
radova u odre|enom slivu. Osim toga, na ovaj na-
~in mo`emo pratiti posljedice nastale od raznih
zahvata ostalih korisnika prostora u buji~nom sli-
vu i utjecaj tih zahvata na razvoj erozionih procesa
u slivovima i buji~nim koritima.
Buji~ari u Bosni i Hercegovini koristili su aero-
fotogrametrijske snimke, koje je obavljala Elektro-
privreda za svoje potrebe. No, budu}i da kod tih
snimanja nije bio zadatak da se snimaju i obilje`a-
vaju buji~ne pojave i erozioni procesi, ove su
snimke za buji~are imale ograni~enu upotrebu.
Koristile su, uglvnom, kao topografske podloge
jer su bile pogodnog razmjera. Zato bi pri budu-
}im snimanjima trebalo predvidjeti da se snima-
njem dobivaju podaci za razne namjene i razne
privredne djelatnosti. To bi bilo mnogo racionalni-
je i ekonomi~nije, nego da svaka oblast, za svoje
potrebe, organizira aerofotogrametrijsko snima-
nje. Sigurno je da ima mnogo dodirnih ta~aka kod
prikupljanja podataka i stoga treba povezati sve
korisnike prostora u buji~nom slivu da sudjeluju
VODA I MI
47 BROJ 30
sa svojim potrebama u davanju zadataka za sni-
manje i da snose dio tro{kova snimanja.
Kao prepreku za obavljanje snimanja, te sto-
ga i {iru upotrebu aerofotogrametrijskih snimaka,
za sada predstavljaju financijska sredstva. Me|u-
tim, ako bi se udru`ilo vi{e korisnika ovakvih sni-
maka, to bi se moglo donekle ubla`iti.
Ovaj kratki osvrt mogu}nosti kori{tenja aero-
fotogrametrijskih snimaka u buji~arstvu dovoljno
govori o prednostima ove tehnike, te stoga treba
koristiti ova dostignu}a i u buji~arstvu.
LITERATURA:
1. A. Horvat: Mogu}nost daljinskog dobivanja po-
dataka u buji~arstvu SR Slovenije – ^asopis
«Erozija» br.13/85
2. B. ^avar: Uslovi za razvoj erozionih procesa sa
stanjem bujica u Bosni i Hercegovini – ^asopis
«VODA I MI» br. 14 i 15/98
3. S. Kostadinov: Buji~ni tokovi i erozija, Beograd,
1996.

Doc. dr. FATIMA JUSUPOVI]
HIGIJENSKO SANITARNI
I EPIDEMIOLO[KI ASPEKT
VODOSNABDJEVANJA NA
PODRU^JU TUZLANSKOG
KANTONA
Uvod
oda kao nezamjenjiva `ivotna namirnica
V zauzima posebno mjesto me|u faktori-
ma `ivotne sredine, od kojih zavisi `ivot,
zdravlje ljudi, kao i privredni i kulturni
razvoj dru{tva.
Pored svoje pozitivne uloge, voda mo`e da
ima vrlo nepovoljan uticaj na `ivot i zdravlje ~ovje-
ka. Uloga vode u preno{enju oboljenja ispoljava
se u dva vida: kvalitativnom i kvantitativnom. U
prvom slu~aju, higijenski neispravna voda zaga-
|ena uzro~nicima zaraznih i parazitarnih bolesti
predstavlja vektor- put preno{enja uzro~nika bo-
lesti. U drugom slu~aju oskudica vode ote`ava
odr`avanje li~ne i op{te higijene, {to pogoduje
kontaminaciji `ivotne sredine, nastanku uzro~nika
zaraznih bolesti i kontaktnom preno{enju infekcije
(Jorga, 1999).
Zna~aj vode u preno{enju i {irenju zaraznih
bolesti bio je poznat jo{ u Starom vijeku ( na pri-
mjer,Hipokratova preporuka da se koristi samo
prokuhala voda). Herodot je napisao da je kralj
Kserks, nosio za potrebe svoje vojske prokuhalu
vodu u buradima sa srebrnim plo~ama, {to je prvi
opis dezinfekcije uop{te.
Napori za snadbijevanje stanovni{tva dovo-
ljnom koli~inim higijenski ispravne vode su u isto
vrijeme i borba protiv mnogih, a naro~ito crijevnih
zaraznih oboljenja, koje jo{ uvijek predstavljaju
va`an socijalno-ekonomski i medicinski problem.
Prema podacima WHO svake godine u svijetu
oko 500 miliona ljudi oboli od neznanih bolesti
VODA I MI
48 BROJ 30
Vijesti i zanimljivosti
zbog upotrebe bakteriolo{ki neispravne vode, od
kojih 10 miliona umire, a od ovog broja polovina
pripada dje~jem uzrastu.
Smatra se da je 25% bolesni~kih kreveta za-
uzeto pacijentima oboljelim od zaraznih bolesti
koje nastaju kao posljedica upotrebe neadekva-
tne vode za pi}e. Direktor WHO ka`e: “ U borbi za
zdravlje mnogo je va`niji broj slavina , sa vodom,
nego li broj bolesni~kih kreveta”.
Zaga|enje `ivotne sredine direktno uti~e na
zaga|enje vode, i na taj na~in umanjuje koli~ine
kvalitetne i higijenski ispravne vode koja je tako
bitan `ivotni segment. Stalan je porast potro{nje
vode, raspolo`ive koli~ine vode su ograni~ene, a
izvori{ta su izlo`ena zaga|enju. Prirodni resursi
se neracionalno koriste. ^ovjek je sve vi{e i sam
ugro`ava svojom djelatno{}u, privre|ivanjem, na-
~inom `ivota i navikama i nedovoljno pa`ljivim
odnosom prema njenim rezursima.
Ciljevi “Zdravlja za sve u 21 stolje}u”, u svom
cilju 10. govore o zdravoj i sigurnoj fizi~koj sredini
u okviru koje se isti~e da ljudi treba da imaju uni-
verzalan pristup dovoljnim koli~inama vode za pi-
}e zadovoljavaju}eg kvaliteta (WHO,1999).
Briga za o~uvanje kvalitetne pitke vode i zdra-
vog okoli{a je na{a obaveza prema sebi samima i
na{ dug novim nara{tajima ([imi}, 1998).
Cilj rada
Prikazati higijensko-sanitarno stanje vodosna-
dbijevanja i epidemioloku situaciju na kantonu,
 Na osnovu na|enog stanja dati prijedlog mjera. Tabela 2. Lokalni vodni objekti na podru~ju Tuzlanskog
Kantona
Materijal i metode Broj lokalnih vodovoda
Pri izradi je kori{ten materijal sa kojim rasapo- Op{tina 199 199 199 200 2001
la`e Kantonalni zavod za javno zdravstvo, a u~i- 7 8 9 0
njen je retrospektivni prilaz problemu. Banovi}i 102 102 102 102 102
^eli} - 8 8 8 8
Rezultati rada Doboj-Is 29 29 29 29 29
Gra~anic 58 450 450 450 450
Higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata u
Grada~ac 40 92 91 91 91
mnogim op}inama nije zadovoljavaju}e. Redukci-
ja vode se vr{i uglavnom u svim op}inama. Na Kalesija 20 20 20 20 20
podru~ju Tuzlanskog kantona oko 49% stano- Kladanj 26 50 50 50 50
vni{tva koristi vodu gradskog vodovoda, a preos- Lukavac - 117 125 125 125
talih 51% koristi druge oblike snadbijevanja. Sapna 7 8 8 8 8
Gradski vodovodi su uglavnom starijeg datuma iz- Srebrenik 160 160 160 160 160
gradnje. Neki datiraju i iz 1910 godine (vodovod u Teo~ak 2 - 2 2 2
Tuzli), 1932god. u Kladnju, 1936. god. u Gra~ani- Tuzla - 27 27 27 27
ci... Prisutan je veliki postotak dotrajale razvo- @ivinice 33 33 33 33 33
dne mre`e {to dovodi do gubitka vode od 20 –
60%. Pre~i{}avanje vode za pi}e u centralnim vo- Iz prikaza je vidljivo da se broj lokalnih vodo-
dovodima u periodu 1997 do 2001. godine na po- voda kre}e od 2 ( ^eli}), do 450 (Gra~anica), ma-
dru~ju TK ne vr{i se na svim op}inama. da jo{ nemamo adekvatno ustrojenu kartoteku
Obuhvat stanovni{tva sa centralnim na~inom vodnih objekata u higijensko epidemiolo{kim slu-
vodosnadbijevanja prikazan po op}inama je razli- `bama domova zdravlja na osnovu koje bi imali
~it i kre}e se od 28-85%, {to je vidljivo iz sljede- ta~no snimljeno sanitarno-higijensko stanje, te ih
}eg prikaza. mogli kontinuirano pratiti. Nedostatak kartoteke
onemogu}ava ta~no izno{enje i podataka o indi-
Tabela 1. Obuhvat stanovni{tva sa centralnim na~inom vidualnim vodnim objektima koji sa zdravstvenog
vodosnadbijevanja izra`en u procentima aspekta tako|e imaju zna~aj.
S obzirom na ovako stanje vodosnadbijeva-
Op{tina 1997 1998 1999 2000 2001
Banovi}i 42,5 42,5 46 60 60
nja opravdanim je prikazati i rezultate hemijskih i
^eli} - 29,2 24,4 70 70 mikrobiolo{kih analiza vode ra|enih u Kantonal-
Gra~anica 31,5 31,5 23 - 30 nom zavodu za javno zdravstvo u posmatranom
Grada~ac 24,7 38,6 39,5 70 70 vremenskom periodu.
Doboj- - - - - -
Istok godina ukupno ura|enih od toga ne ukupno ura|enih od toga ne
fiz. hem. analiza odgovara mikrobiol. anal. odgovara
Kalesija 13,6 7,65 8,8 85 85
u% u%
Kladanj - 46,1 53,9 45 45
Lukavac - 36,6 39,7 30 30 1997 152 22,4 97 45,4
Sapna - - - - 28 1998 304 24,3 189 43,4
Srebrenik 14 19,5 19,6 80 80 1999 319 36,9 394 37,6
Teo~ak - - - - - 2000 561 30,8 574 50,2
Tuzla - 90 90 70 70 2001 1540 42,1 1450 74,5
@ivinice 44,8 39,3 53,5 70 70
Mo`e se zaklju~iti da ispitivane vode sa po-
Veliki problem u pogledu vodosnadbijevanja dru~ja Tuzlanskog kantona pokazuju visok stepen
predstavljaju “mikrovodovodi” i individualni vodni kontaminacije.
objekti. Dok su centralni vodovodi pod nadzorom Kvalitetne vode za pi}e je sve manje,kako u
odgovaraju}ih organizacija, ovi vodni objekti su svijetu tako i kod nas.To mo`emo s pravom ista}i
uglavnom bez stru~nog nadzora, bez dezinfekcije posmatraju}i rezultate fizi~ko-hemijskih i mikrobi-
i predstavljaju veliki epidemiolo{ki problem. olo{kih analiza za period od 5 godina,1997-2001.
Stanje lokalnih vodovoda je prikazano na god. Procenat neodgovaraju}ih analiza vode u
sljede}oj tabeli (tabela 2.) 1997 godini je 22,4%, a u 2001 godini 42,1%.

VODA I MI
49 BROJ 30
 Voda u pogledu mikrobiolo{ke ispravnosti u 206 oboljelih na prijavi kod jedne epidemije ta~no
1997. godini nije odgovarala u 45,4%, dok je taj je voda nazna~ena kao uzrok oboljenja. ^esto je
procenat porastao u 2000 (50,2%), a u 2001. go- uzro~nik neidentifikovan. Uva`avaju}i da odre|e-
dini je iznosio 74,5%, {to treba da dovede do za- ni broj ovog zdravstvenog problema pro|e nere-
brinjavaju}eg odnosa svih, a naro~ito onih koji su gistrovan iz razloga {to se ne javljaju ljekaru, mo-
na bilo koji na~in odgovorni za vodosnadbijeva- `emo ga shvatiti kao zdravstveni problem koji bi
nje. se mogao dovesti u vezu izme|u ostalog i sa vo-
Uo~ljivo je da ni obuhvat sa nadzorom u smi- dosnadbijevanjem {to bi mogao biti predmet po-
slu laboratorijske kontrole nije zadovoljavaju}i. sebnog istra`ivanja. U posmatranom periodu bila
Broj uzoraka u posmatranom periodu donesenih je zna~ajna i pojava hepatitisa u epidemijskoj for-
na analizu je najve}i 2001. godine, {to je rezultat mi. Registrovano je sedam epidemija Hepatitisa
Projektnog zadatka koji je realizovan na Kantonu A sa 119 oboljelih pri ~emu je kod dvije epidemije
u okviru Sporazuma izme|u nevladine organizaci- navedena voda kao uzrok. Scabies kao prisutan
je CRIC i Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kan- zdravstveni problem me|u vode}im oboljenjima,
tona. Projekat pod nazivom” Odgovor na {tete uva`avaju}i kvantitativni problem u vodosnadbije-
nastale usljed poplava u tuzlanskoj regiji, sektor vanju, ima tako|e zna~aja u kontekstu nedovo-
voda, kroz podr{ku lokalnim vlastima javnog ljne koli~ine vode i nemogu}nosti adekvatnog
zdravstva.”, omogu}io je kontrolu 1000 uzoraka provo|enja higijenskog tretmana. U navedenom
vode na hemijsku i mikrobiolo{ku analizu, 100 periodu je bila registrovana jedna epidemija u
uzoraka vode na virusolo{ku analizu (donirana je 1977.god. sa 99 oboljelih.
sva oprema, a time osposobljena mikrobiologija
Klini~kog centra za virusolo{ke analize). Ura|eno
je i 20 000 kartona za ustrojavanje kartoteke vo-
dnih objekata, te 1000 letaka sa {est razli~itih sa-
dr`aja. Obezbije|ena su i sredstva za sistematsku
dezinfekciju u koju je uklju~ena i dezinfekcija vo-
dnih objekata, te dezinsekciju i deratizaciju. Ovo
je jedan pozitivan primjer adekvatne i korisne pro-
jektne aktivnosti.
Epidemiolo{ka situacija na podru~ju Tuzlan-
skog kantona
Veoma je zna~ajno osvrnuti se na epidemiolo-
{ku situaciju sa aspekta vodosnadbijevanja i mo-
gu}eg uticaja ovog ekolo{kof faktora na pojavu
odre|enih zaraznih oboljenja.
Vode}ih pet zaraznih oboljenja u vremen-
skom periodu od 1997-2001 godine na podru~ju
TK prikazano je na sljede}em prikazu.

1997 1998 1999 2000 2001

scabies enterocolitis enterocolitis parotitis enterocolitis
enterocolitis scabies scabies enterocolitis tuberkuloza
varicella morbilli varicela varicella varicella
tuberculoza varicella tuberkuloza tuberculoza scabies
gripa tuberculoza Hepatitis A scabies aliment. int.

Posmatraju}i u~estalost zaraznih oboljenja na

kantonu, po godinama, sa aspekta mogu}eg ko-
relativnog odnosa sa vodosnadbijevanjem, uo~a-
va se da u svim posmatranim godinama me|u pet
vode}ih oboljenja je enterocolitis koji se ~ak tri
puta pojavljuje na prvom mjestu,a pojavljuje se u
epidemijskoj formi {to se mo`e dovesti u vezu sa
vodosnadbijevanjem. Od ~etriri registrovane epi-
demije Enterocolitisa u ovom periodu sa ukupno

VODA I MI
50 BROJ 30
 Zaklju~ak
Higijensko-sanitarno stanje vodosnadbijeva-
nja na podru~ju tuzlanskog kantona nije zadovo-
ljavaju}e (nesigurno je u epidemiolo{kom pogle-
du).
Hemijska i bakteriolo{ka ispravnost vode nije
na zadovoljavaju}em nivou, kao ni obuhvat u smi-
slu laboratorijskog nadzora.
Epidemiolo{ka situacija u pogledu odre|enih
zaraznih obolenja mo`e se dovesti u vezu sa vo-
dosnadbijevanjem, a detaljnija potvrda mogla bi
se postaviti kroz odre|ene projektne aktivnosti.
Prijedlog mjera
Ustrojiti kartoteku svih vodnih objekata {to
ima sem higijensko-epidemiolo{kog i strategijski
zna~aj, a u cilju {to boljeg pra}enja higijenske is-
pravnosti vode za pi}e.
Vodovodnim sistemima, kao kompleksnim
objektima posvetiti posebnu pa`nju radi odr`ava-
nja kontinuiteta i kvaliteta snabdijevanja.
Nadzor i brigu nad lokalnim i individualnim
vodnim objektima zakonski regulisati, da bi on bio
{to bolji i efikasniji.
Nastojati posti}i {to ve}i obuhvat stanovni{tva
sa organizovanim na~inom snadbijevanja.
Preuzeti odgovaraju}e mjere za smanjenje
gubitka vode iz vodovodne mre`e, nastojati uradi-
ti rekonstrukciju dotrajale razvodne mre`e.
Na nivou jedne lokalne uprave ( op}ine) sa~i-
niti akcioni plan mjera za za{titu i unapre|enje `i-
votne sredine za jedan odre|eni vremenski period
sa posebnim osvrtom na vodu-za{tititi postoje}a i
potencijalna izvori{ta vode.
VODA I MI
51 BROJ 30
Izvr{iti reviziju postoje}ih odluka na nivou op-
{tina o za{titnim zonama oko izvori{ta.
Poja~ati inspekcijski nadzor nad sistemom za
hlorisanje i kontrolu rezidualnog hlora.
Stru~no osposobljavati radnike koji rade na
poslovima dezinfekcije.
Vr{iti redovno hemijske i bakteriolo{ke anali-
ze vode.
Ja~ati sanitarnu i mikrobiolo{ku laboratorijsku
djelatnost zavoda u pogledu opremljenosti i pro-
gla{avanje ove institucije referentnom u ovoj
oblasti.
Na {irem planu raditi na cjelokupnom pobolj-
{anju ekolo{ke situacije koja ima uticaj na vodo-
snadbijevanje, naro~itu pa`nju posvetiti gradnji
ure|aja za pre~i{}avanje te~nih otpadnih materi-
ja iz naselja i industrije.
LITERATURA
\ukanovi} M (1996) @ivotna sredina i odr`ivi raz-
voj . Elit. Beograd.
Jusupovi} F (1999) Higijena i zdravstvena njega.
JU javna biblioteka Lukavac.
Jorga V (1999) Voda i zdravlje. Voda, kvalitet i
zdravlje-monografija, MOL Beograd, Beo-
grad-Tuzla.
Savi}evi} M (1997) Higijena. Elit. Medica, Beo-
grad.
[imi} I (1998) Jubilarno o H2O. XXV stru~ni sasta-
nak-Ekolo{ki pokazatelji i njihovo pra}enje,
Stubi~ke Toplice.
Vali} F (1994) Zdravstvena ekologija. Medicinski
fakultet sveu~ili{ta u Zagrebu.
WHO (2000) Health 21-health for all ine the 21 st
century.
 DILISTA HRKA[

^ESTITKA ZAVODU ZA
VODOPRIVREDU ZA
PEDESET GODINA
POSTOJANJA I RADA

avne, 1952. godine rje{enjem Vlade Na-

D rodne Republike Bosne i Hercegovine

osnovan je Zavod za vodoprivredu kao
institucija ~ija je zada}a da prikuplja i
stru~no obradjuje podatke o re`imu voda i vodnoj
privredi, da izradjuje vodoprivredne osnove za po-
jedine rije~ne slivove, zatim za davanje stru~nih
mi{ljenja iz oblasti projektovanja i gradjenja vodo-
privrednih objekata, te izradjuje studije i drugu po-
trebnu tehni~ku dokumentaciju za vodoprivredu i
niz drugih poslova iz ove djelatnosti sa statusom
od posebnog dru{tvenog interesa.
Nizale su se, potom, godine i u njima sve ve}i
i slo`eniji poslovi, {to je zna~ilo i kadrovsko i ma-
terijalno ja~anje Zavoda koji je, slobodno se mo`e
re}i, po~etkom devedesetih godina pro{log sto-
lje}a do`ivio svoj razvojni vrhunac u svakom po-
gledu. To konkretno zna~i da je Zavod zapo{lja-
vao preko 270 radnika, od ~ega je oko 70 proce-
nata bilo visoke stru~ne spreme ( gradjevinske,
ma{inske, elektrotehni~ke, poljoprivredne, hemij-
ske, tehnolo{ke, geolo{ke, biolo{ke, ekonomske,
pravne i dr. struke), a medju njima je bilo pet do-
ktora nauka, 14 magistara i ~etrdesetak specijalis-
ta. Jedan broj njih je radio i na Gradjevinskom fa-
kultetu u Sarajevu, pa je to bila i prilika da se kva-
litetni mladi kadrovi ve} kao studenti “rezervi{u”
za rad u Zavodu. Osim veoma dobre kadrovske
osposobljenosti, Zavod je bio i materijalno izuze-
tno dobro opremljen. Tako je u tom periodu ve}
posjedovao savremeni ra~unarski centar, zatim
vodoprivrednu laboratoriju koja je bila tako izgra-
djena i kompletirana da takvu nije imala nijedna

VODA I MI
52 BROJ 30
vodoprivreda na prostorima biv{e Jugoslavije,
kao i Centar za dokumentaciju sa nekoliko deseti-
na hiljada naslova po~ev od austrougarskog peri-
oda, u kome se izdavao i nau~ni ~asopis “Na{a
vodoprivreda” (ukupno izdato 26 brojeva). Sav taj
rad i razvoj se od 1987. godine de{avao u izuze-
tno lijepim prostorijama ~uvene “plave zgrade”
vodoprivrede smje{tene na lijevoj obali Miljacke u
naselju Grbavica.
Na`alost, ratna dogadjanja od 1992.do 1995.
godine prekinula su taj napredni i vrlo uspje{ni
kontinuitet rada Zavoda za vodoprivredu, jer je
“plava zgrada” bila na okupiranom prostoru sa
svom opremom i dokumentacijom i zapaljena je,
tako da je rad u ratnim uslovima nastavljen kori-
{tenjem znanja i iskustava radnika koji su ostali u
Sarajevu i ne{to malo dokumentacije koja se na-
lazila u privatnim arhivama. Uspjela se ~ak zavr{iti
i od{tampati “Okvirna vodoprivredn osnova Bo-
sne i Hercegovine”, studija na kojoj je godinama
radjeno i koja i danas slu`i kao polazni i osnovni
VODA I MI
53 BROJ 30
dokument u procesima planiranja u sektoru voda.
Poslijeratni period obnove ponovo je pokre-
nuo “radnu ma{inu” Zavoda, naravno znatno
oslabljenu , prije svega, kadrovski, a onda i mate-
rijalno (finansije i oprema), ali ipak spremnu da
udje u tr`i{nu utakmicu istra`ivanja i projektova-
nja u sektoru vodoprivrede. Danas je osnovna
imovina Zavoda kao dioni~arskog dru{tva “plava
zgrada” obnovljena tokom pro{le godine u koju je
pod najam uselio USAID, dok su radnici Zavoda
smje{teni u svojim nekada{njim prostorijama u
ulici Bra}e Begi} 42 (biv{a Livanjska ulica).
No, bez obzira {to dana{nja situacija Zavoda
za vodoprivredu nije ni blizu one od prije desetak
godina, pola stolje}a postojanja i rada ove institu-
cije u kojem su postignuti veoma zavidni i izuze-
tno refererrtni uspjesi u sektoru voda, osim {to za-
slu`uje sve ~estitke, daje i realnu pretpostavku da
nije tako daleko dan kada }e Zavod za vodopri-
vredu krenuti novom stazom uspje{nosti u nare-
dnih pedeset godina. @elimo im to od sveg srca.
 Dr. HA[A BAJRAKTAREVI]-DOBRAN
OSVRT NA UPOTREBU
STRU^NIH IZRAZA
U OBLASTI PRERADE VODA
1. Uvod
tru~no djelovanje u oblasti prerade i/ili
S pre~i{}avanja voda javlja se, na na{im
prostorima, nakon II svjetskog rata
[1,2,3,4 i dr.], a i ranije, ali uz kori{tenje
literature na stranim jezicima. Oko 1960. godine,
u BiH po~inje sistematsko izu~avanje ove oblas-
ti*, kao i prakti~na primjena ste~enih znanja. U
narednom periodu, zaklju~no sa 1992. godinom,
postignut je zavidan nivo u ovoj djelatnosti (Uni-
oninvest, Sarajevo- projektovanje, proizvodnja
opreme, izvo|enje objekata {irom biv{e Jugosla-
vije; Energoinvest, Sarajevo- projektovanje i istra-
`ivanja na jugoslovenskom novou; Hidrotehnika,
Kladanj- proizvodnja opreme i sl.).
U ratnom periodu bile su poreme}ene djela-
tnosti projektovanja, proizvodnje opreme i izgra-
dnje objekata, ali obrazovna djelatnost nije preki-
dana**.
Nakon rata, u periodu veoma usporene obno-
ve, i pored o~ite proizvodne i izvo|a~ke praznine
(1992- 1995), bilo bi o~ekivano i po`eljno nastaviti
razvojni put, imaju}i u vidu dostignuto do 1992.
godine.
Me|utim, na osnovu raspolo`ivih priloga iz
nekoliko brojeva ~asopisa Voda i mi, ~ini se da
* Na Gra|ivnskom fakultetu u Sarajevu, nakon II godine
studija, omogu}uje se studentima izbor stru~nog usmje-
renja. U ovom slu~aju, od interesa je Hidrotehni~ki smjer.
** Nastava i sve prate}e djelatnosti, na Gra|evinskom fakul-
tetu u Sarajevu, odvijale su se i u tim uslovima.
VODA I MI
54 BROJ 30
postoji te`nja zanemarivanja postignutog u pret-
hodnom periodu i razmi{ljanja o 1995. godini kao
po~etku bavljenja ovom materijom.
U nastavku }e biti dat osvrt na inostrane izra-
ze, prikladne doma}e izraze i izraze koji su kori-
{teni u posljdnjem periodu.
2. Strani stru~ni izrazi i predratna praksa
U engleskom jeziku rije~ «the treatment»
ozna~ava postupak, odnosno u hemijskom smi-
slu- obra|ivanje [5,6,7]. Sli~no, u francuskom je-
ziku rije~ «le taitement» se odnosi na obradu (pre-
radu) [8], a za otpadne vode vi{e se koristi izraz
«l´épuration des eaux usées» (pre~i{}avanje
otpadnih voda).U italijanskom jeziku rije~ «il tratta-
mento» ozna~ava obradu [9,10] te odgovaraju}i
nastavni predmeti u prevodu glase [10] : Ure|aji
za obradu voda za vodosnabdijevanje i Ure|aji za
obradu otpadnih voda (ustvari , dio sanitarne ori-
jentacije obuhvata: tehnike obrade voda- pitkih,
otpadnih voda naselja i industrije).
U njema~kom jeziku odgovaraju}i izrazi imaju
skoro u potpunosti zadovoljavaju}i prevod na na{
jezik, a kori{tenje takvih prevedenih izraza se pre-
poru~uje u tehni~koj praksi [11,12] : prerada
otpadnih voda - «die Abwasserbehandlung», pri-
prema pitke vode - «die Wasseraufbereitung».
U Sloveniji su se opredjelili za izraze, odno-
sno nastavne predmete [13] : «]i{}enje pitnih vo-
da», «]i{}enje otpadnih voda» i «Osnove ~i{}enja
voda». Sli~ni izrazi koriste se i u Hrvatskoj [14].
 Osim toga, zna~enje i prevod engleskog gla-
gola «to condition», imaju}i u vidu posmatranu
stru~nu oblast, glase [5,7] : dovesti u dobro sta-
nje, odnosno urediti (prema propisima). Kod nas
je, na osnovu ovog glagola i literature na engles-
kom jeziku, izvedena i kori{tena rije~ «kondicioni-
ranje», umjesto doma}ih prikladnih rije~i (prerada,
pre~i{}avanje, obrada).
U postoje}oj stru~noj literaturi, raspolo`ivoj
na na{em jeziku [1,2,3,4], usvojeni su izrazi: «pre-
rada industrijskih otpadnih voda i voda gradske
kanalizacije», «prerada voda za pi}e i za industri-
ju» [3]; «obrada vode» kao op{tiji pojam i «pre~i{-
}avanje vode» kao specijalni slu~aj njene obrade
[2]; «pre~i{}avanje (prerada) upotrijebljenih i in-
dustrijskih otpadnih voda» [1]; «kondicioniranje ili
priprema pitke vode», «prerada/pre~i{}avanje
otpadnih voda» (naselja industrije) [4].
Na osnovu prethodnog, mo`e se zaklju~iti da
su preporu~eni [11,12] i uspje{no kori{teni doma-
}i izrazi u na{oj praksi [1,2,3,4]: prerada voda,
pre~i{}avanje voda, priprema pitke vode
[11,12,1,3,4]; obrada i pre~i{}avanje pitkih voda
[2]. Imaju}i ovo na umu, u novom nastavnom pla-
nu Odsjeka za hidrotehniku Gra|evinskog fakulte-
ta u Sarajevu [15], upu}enom na saglasnost na-
dle`nom ministarstvu, predmet Kondicioniranje
vode preimenovan je u Prerada voda.
3. Posljeratne te`nje
U toku posljeratne obnove, pa`nja je, u okviru
raspolo`ivih mogu}nosti, poklonjena i problemati-
ci vodosnabdijevanja i odvo|enja otpadnih voda
naselja. Me|utim, primje}eno je da se u nekim
prilozima, posve}enim navedenim aktivnostima,
prete`no ili djelomi~no koriste strani izrazi, iako
postoje odgovaraju}i doma}i izrazi. Analiziran je
manji dio takvih priloga [16,17,18,19, 20] i izvje-
sna zapa`anja }e biti navedena u nastavku.
U prvom ~lanku [16], u ve}em dijelu teksta,
kori{teni su doma}i izrazi, u skladu sa postoje-
}om praksom («proces, tehnologija i problemati-
ka prerade voda»; «postrojenje za pre~i{}avanje»,
«proces pre~i{}avanja»), dok se samo u nekoliko
slu~ajeva koriste prilago|eni inostrani izrazi
(«predtretman sirove vode», «kondicioniranje vo-
de», «tretman»). Sli~no va`i i za drugi ~lanak [17].
Dva naredna ~lanka, tre}i i ~etvrti, odlikuju se
zna~ajnim sadr`ajem stranih izraza, umjesto od-
govaraju}ih doma}ih [18,19].
U tre}em ~lanku [18], uo~ena je skoro ne-
prestana upotreba izraza, preuzetih iz engleskog
jezika («predtretman», «biolo{ki tretman», «glavni
VODA I MI
55 BROJ 30
tretman», «kondicioniranje», «oprema za tretman»,
«sistem tretmana» i sl.). Osobito je uo~ena bezra-
zlo`na upotreba rije~i «dekantirati» i «dekantira-
nje», umjesto odgovaraju}ih na{ih rije~i (odlivati,
pretakati; odlijevanje, pretakanje) [5,7].
^etvrti ~lanak karakteri{u [19], tako|e, izrazi
preuzeti iz engleskog jezika («tretman: otpadnih
voda, mulja, urbanih i industrijskih otpadnih vo-
da»; «tretirati»; «biolo{ki tretman»; «sekundarni
tretman»). Umjesto {iroko prihva}enih izraza u du-
gogodi{njoj stru~noj praksi «truli{na ili septi~ka
jama» [1,4], upotrijebljen je izraz «septi~ki tank».
Sli~ni izrazi kori{teni su i u posljednjem anali-
ziranom ~lanku [20], uz povremeno istovremeno
kori{tenje dvostrukih izraza (doma}ih i stranih):
«predtretmanska i tretmanska pre~i{}avanja»,
«predtretman», «tretman otpadnih voda».
4. Zaklju~ak
S obzirom na ~injenicu da se, i pored nepovo-
ljnih okolnosti (nedostatak finansijskih sredstava i
sl. ), nastavlja djelovati u oblasti prerade vode na-
mjenjene za pi}e i prerade- pre~i{}avanja- otpa-
dnih voda, mo`e se izraziti zadovoljstvo da se te
aktivnosti mogu pratiti , na osnovu stru~nih ~lana-
ka, u stru~nom ~asopisu. Navedeni napor stru~-
njaka, odgovaraju}ih profila, zaslu`uje pohvalu.
Me|utim, trebalo bi ulo`iti mali dodatni napor, u
cilju nala`enja mogu}ih novih (odgovaraju}ih) i
kori{tenja ve} postoje}ih prikladnih izraza na na-
{em jeziku, umjesto jednostavnijeg prilago|ava-
nja stranih izraza ili njihove direktne upotrebe.
Ovakvim pristupom pokazalo bi se i priznalo
da stru~no djelovanje u promatranoj oblasti ne
po~inje od 1995. godine, ve} da je djelovanje
postojalo u ranijem dugogodi{njem periodu.
5. Literatura
1. Imhoff (K.).- Priru~nik za kanalisanje gradova i
pre~i{}avanje upotrebljenih voda (preveo sa
njema~kog: M. Marjanov). Komitet za vodopri-
vredu Vlade NRS, Beograd, 1950, str. 381.
2. Abramov (N.N.).- Snabdjevanje vodom (preveli
sa ruskog: M. Mostarli} i O. Mostarli}). Gra|e-
vinska knjiga, Beograd, 1947, str. 520.
3. .- Degrémont - Tehnika pre~i{}avanja voda (pre-
vodioci sa francuskog: M. i M. Marjanov, M. Pe-
ri{i}). Gra|evinska knjiga, Beograd, 1976, str.
1168.
4. Grupa autora.- Tehni~ar 6- Gra|evinski priru-
~nik. Gra|evinska knjiga, Beograd, 1989, str.
1470.
 5. Filipovi}(R.) i dr.- Englesko- hrvatski rje~nik.
Zora, Zagreb, 1971, str. 1467.
6. .- Waste water Enginering- Treatment, Disposal
and Reuse (Metcalf and Eddy, INC, prire|iva~i:
G. Tchobanoglous and F.L. Burton). McGraw-
Hill, New York, 1991, str. 1282.
7. McAllister (J.).- Vocabolario Italiano- Inglese,
Inglese- Italiano. Capitol. Bologna, 1963, str.
1163.
8. Putanec (V.).- Francusko- hrvatskosrpski rje-
~nik. [kolska knjiga, Zagreb, 1957, str. 959.
9. Deanovi} (M.). i Jernej (J.).- Talijansko- hrvat-
ski ili srpski rje~nik. [kolska knjiga, Zagreb,
1973, str. 787.
10. .- Manifesto degli Studi (Ingeneria civile). Poli-
tecnico di Milano, Facolta di Ingeneria, anno
academico 1995-1996, p. 11.
11. Dabac (V.).- Tehni~ki rje~nik (Njema~ko- hrvar-
skosrpski, 1. Dio). Tehni~ka knjiga, Zagreb,
1969, str. 1103.
12. Dabac (V.).- Tehni~ki rje~nik (Hrvatskosrpsko-
njema~ki, 2. Dio). Tehni~ka knjiga, Zagreb,
1970, str. 1547.
13. .- Informacija o {tudiju gradbeni{tva. Univerza
VODA I MI
56 BROJ 30
v Ljubljani, Fakulteta za gradbeni{tvo i geode-
zijo, Ljubljana, 2000, str. 32.
14. .- Nastavni program Sveu~ili{nog dodiplom-
skog studija gra|evinarstva. Sveu~ili{te u Za-
grebu, Gra|evinski fakultet, Zagreb, 1996, str.
28.
15. .- Nastavni plan dodiplomskog studija gra|evi-
narstva i geodezije. Gra|evinski fakultet u Sa-
rajevu, Sarajevo, 2002, str. 38.
16. Salihbegovi} (S.).- «Kvalitetnije rje{avanje vo-
dosnabdijevanja grada Te{nja». Voda i mi, br.
22, 2001, str. 21-23.
17. Hafizovi} (S.).- «Izgradnja infrastrukture Sre-
brenika iz kreditnih sredstava Kuvajtskog fon-
da». Voda i mi, br. 22, 2001, str. 28-30.
18. Brankovi} (A.).- «Primjena reaktora za raspore-
|ivanje mase (u jednom ciklusu- SBR) pri pre-
~i{}avanju otpadnih voda grada Srebrenika».
Voda i mi, br. 22, 2001, str. 31-35.
19. Plo~o (S.) i Gali} (N.).- «Pregled djela mjera i
tehnologija u oblasti za{tite voda». Voda i mi,
br. 26, 2002, str. 24-29.
20. Huki} (S.).- «Ekolo{ka za{tita akumulacije Mo-
drac». Voda i mi, br. 25, 2001, str. 58-62.

IN MEMORIAM
Zoran Barbali}
(1929. - 2002.)
ti{ao je na{ Zoran, na{ Zo-
O ka, na{ profesor i direktor,
prijatelj i kolega, saradnik ,
jednom rije~ju ~ovjek i hu-
manista, stru~njak i nasta-
vnik, osebujna li~nost koja ostavlja du-
boki trag u vremenu i dru{tvu u kojem
pro`ivi. A na{a sredina je imala sre}u
da je profesor Zoran Barbali} bio sa
nama, radio sa nama i u~io nas. Ne-
mjerljive su zasluge Zorana i njegove
generacije u razvoju prijeratne vodo-
privrede u Bosni i Hercegovini. Zaje-
dno sa gospodom Trumi}em, Ba}om,
Mikulecom, [unji}em, Risti}em i drugi-
ma koji pripadaju ovoj plejadi izuzetnih
stru~njaka, svojim nau~nim i stru~nim,
prakti~nim radom u oblasti vodoprivre-
de, obilje`ili su vrijeme u kojem su `ivjeli, a to je vrijeme
narastanja i razvoja vodoprivrede Bosne i Hercegovi-
ne, zapo~etog gotovo sa nivoa koji je ostavio njen
osniva~ Balif (vladavina Austrijske monarhije na ovim
prostorima ), pa sve do nivoa koji je na prostorima ex
Jugoslavije slu`io za primjer. Uz svesrdnu Zoranovu
pomo} prihva}ena su savremena shvatanja koncepta
organizacije i funkcionisanja vodoprivrede, ~iji je krajnji
rezultat po~etkom devedesetih pro{loga stolje}a bio
na nivou savremenog evropskog standarda u sektoru
voda.
Na `alost, takav razvoj prekinuo je rat. Ali, Zoran ni
u ratu nije posustajao. Iako u godinama i pored svih ra-
tnih opasnosti, svakodnevno je dolazio na posao, hra-
brio saradnika i svojim `ivotnim optimizmom podizao
moral svima. Po zavr{etku rata, kada se cijela zemlja,
pa tako i vodoprivreda, po~ela dizati iz ru{evina, Zoran
se uklju~io u sve aktivnosti, stru~ne i organizacione i
svojim bogatim radnim iskustvom i stru~nim znanjem
znatno pomogao u procesima obnove i sanacije. Do
VODA I MI
57 BROJ 30
In memoriam
zadnjeg ~asa saradjivao je na gotovo
svim ve}im projektima, po~ev od formi-
ranja projektnih zadataka pa do reali-
zacije, gdje je opet njegovo iskustvo i
znanje neprocjenjivo pomagalo ne sa-
mo mladjim, nego i starijim in`injerima.
Kao profesor na Gradjevinskom
fakultetu u Sarajevu sa velikom ljubav-
lju je obavljao svoj nastavni~ki poziv i
prenosio brojnim generacijama stude-
nata svoje bogato znanje i iskustvo, pli-
jene}i ih svojim visokim moralnim sta-
vom, erudicijom, plemenito{}u i {iro-
kom kulturom. Znao je prepoznati kva-
litet i usmjeriti mlade stru~njake u od-
govaraju}em pravcu. Njegovi nekada{-
nji studenti sada rade, ne samo u Bo-
sni i Hercegovini, ve} i u drugim ze-
mljama {irom svijeta, gdje su cijenjeni kao stru~njaci.
Nau~na i stru~na aktivnost profesora Zorana Bar-
bali}a ogleda se i u njegovim brojnim stru~nim i nau-
~nim radovima. Oni su najbolji dokaz njegovih izuze-
tnih stru~nih i nau~nih kvaliteta i u ve}ini tih radova pre-
zentirani su rezultati originalnih istra`ivanja, nove meto-
de i postupci koji su unaprijedili rije~nu hidrotehniku, te
su ~esto kori{teni i citirani od strane brojnih hidrotehni-
~kih in`injera u praksi.
Fizi~ki odlazak na{eg Zorana ne zna~i i kona~ni
rastanak sa njim, jer }e njegova djela ostati na ovim
prostorima kao trajni spomen na jednu rasko{nu li-
~nost, sjajnog intelektualca, ~ovjeka visoke tehni~ke
kulture i znanja, velike intuicije i samoprijegora. Zato,
dostojno mu se odu`iti za sve {to je u~inio, te{ko je.
Ali, ostaje da svi oni koje je u~io, sa kojima je radio i
dru`io se, poku{aju slijediti njegovu `ivotnu filozofiju
po kojoj rad ~ini glavninu uspjeha, u~enje i usavr{ava-
nje nikad ne prestaju a stremljenja ka novim znanjima
budu osnovni moto u `ivotu i radu.
 IN MEMORIAM
Prof. dr. Ivanka Brkovi}-Popovi}
(1936. - 2001.)
ro{la je godina dana od prerane i izne-
P nadne smrti doktora Ivanke Brkovi} Po-
povi}, dugogodi{njeg radnika u vodo-
pruvredi Bosne i Hercegovine, nau~nog
saradnika Gradjevinskog fakulteta u Sarajevu, ali i
mnogih drugih akademskih institucija obrazovne i
prakti~ne djelatnosti, osobe izra`ene i posebne
individualnosti, kulturne i ljudske {irine.
Ivanka je rodjena u Gornjem Milanovcu a u
Beogradu je zavr{ila Prirodno matematski fakultet
– odsjek biologije. Doktorirala je u Zagrebu kod
~uvenog profesora Ivekovi}a iz oblasti : Toksikolo-
gija otpadnih voda 1974. godine. Vi{e od polovine
radnog vijeka provela je rade}i u Sarajevu, od Re-
publi~kog higijenskog zavoda, preko ITEN- a u
“Energoinvestu” do Zavoda za vodoprivredu gdje
je do{la 1979. Godine i ostala do prvih godina po-
sljednjih ratnih dogadjanja u Bosni i Hercegovini.
Ivankino radno mjesto u Zavodu je bilo u vodopri-
vrednoj laboratoriji zajedno sa suprugom Mirkom
gdje su ostavili neizbrisivi trag u nau~no- istra`iva-
~kom radu u oblasti biologije voda. Rade}i preda-
no i provode}i u laboratoriji svakodnevno mnogo
vi{e od uobi~ajenog radnog vremena, Ivanka je
bilje`ila svoja nau~na istra`ivanja i postignute i
dokazane rezulteta, koje je godinama publikovala
u stru~nim i nau~nim ~asopisima, tako da danas
znamo da je samo u nau~nom ~asopisu “Na{a
vodoprivreda” koga je izdavao Zavod za vodopri-
vredu objavila preko 30 naslova originalnih nau-
~nih radova.
VODA I MI
58 BROJ 30
Poseban Ivankin stru~ni doprinos krajem
osamdesetih i po~etkom devedesetih godina je
bio u izradi strate{kih dokumenata vodoprivrede
(Dugoro~ni program snabdijevanja pitkom vo-
dom, Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Her-
cegovine, Dugoro~ni program za{tite voda i dru-
gi), koji }e jo{ dugi niz godina, sa eventualnim
manjim korekcijama, slu`iti mnogim generacijama
vodoprivrednih stru~njaka.
Iako je zadnjih nekoliko godina Ivanka `ivjela i
radila u Beogradu, kontakti sa kolegama i prijate-
ljima iz Sarajeva bili su redovni, a mi u vodoprivre-
di smo se pomalo i nadali da }e Ivanka i Mirko
(prijatelji su ih jednostavno nazivali Popovi}i), po-
novo raditi sa nama, prije svega na obnavljanju
vodoprivredne laboratorije koja je u ratu potpuno
sru{ena i uni{tena. Na`alost, nepredvidiva sudbi-
na je i ovoga puta pokazala da je iznad svih nas i
da su na{e `elje i planovi u njenim rukama. Ivanki-
no srce o~ito nije izdr`alo sve traume i stresove iz
posljednje decenije `ivota, jer njen visoki senzibili-
tet i osje}aj za ~estitost i po{tenje duboko su se
kosili sa svime {to se oko nje dogadjalo. Ivanke
vi{e nema, ali ima njenih dubokih tragova u nauci
koja se zove biologija voda, koji }e, sigurni smo,
itekako pomo}i i olak{ati dalji rad i napredak u
ovoj oblasti vodoprivrede nekim drugim biolozima
i zaljubljenicima u poslove sa vodom.
Za Ivanku Popovi} se sigurno mo`e re}i da je bila
istinski zaljubljenik svog posla. Pamti}emo je kao ta-
kvu i koriste}i njena nau~na saznanja osiguramo {to
je mogu}e bolji kvalitet voda u Bosni i Hercegovini.