1. Na koje pitanje odgovara konstrukt znanstvene koncepcije?
Odgovara na pitanje Kako znanost može dospjeti do pouzdanih rezultata
2. Šta je osnovni cilj normativnog znanstveno-teorijskog koncepta u pedagogiji?
Osnovni cilj utvrditi apsolutne objektivne norme iz kojih se mogu izvesti ciljevi odgoja
3. Herbart je pošao od pretpostavke da postoje različite koncepcije odgoja.Zaokruži
tačan odgovor. DA / NE
4. U čemu su ograničenja empirijskog znanstveno-teorijskog koncepta u
pedagogiji? Empirijski ili bihevioralni znanstveno teorijski koncept doprineo je razvoj pedagogije, ali njegovo osnovno ograničenje ogleda se u tome što je znanstveno važnim smatrao samo činjenicu ,odnosno ono mjerljivo, manifestno, a unutar njih intimni, subjektivni svijet pojedinca ostao je izvan znanstvenog interesa u okviru empirijskog koncepta( doživaljaj, smisao i emocija)
5. Koji koncept predstavlja pokušaj vlastitog znanstveno-teorijskog utemeljenja u
društvenim znanostima? Hermeneutički znanstveni koncept, odnosno da hermeneutičke znanosti, pa i pedagogija, stvore vlastitog znanstveno-teorijskog utemeljenja
6. Koji su pravci unutar hermeneutičkog znanstveno-teorijskog koncepta?
Unutar hermeneutički zasnivanja društvenih znanosti moguće je izdvojiti različite pravce: 1. Bilthajevo zasnivanje hermeneutike početkom 20 stoljeća 2. Hermeneutika u duhovnoznanstvenoj pedagogiji koja je početkom 20 stoljeća nasljedila Herbartijanizam, a zatim je od 1945 do 60ih godina bila vodeći pravac u pedagogiji 3. Kritička teorija i kritička znanost o odgoju koja je sebe smatrala oponentom u duhovnoznanstvenoj pedagogiji, ali je u svom metodološkom u smislu ostala hermeneutičkom 4. Hermeneutika simbolički interakcionizam i etnometodologija od 50ih godina 20 stoljeća, posebno naglašena u Americi 5. Kvalitativna istraživanja od 80ih godina 20 stoljeća kad bivaju općeprihvaćeni
7. ¨Objektivno razumijevanje smisla¨ je metodološka osnova koje teorije?
Metodološka osnova kritičke teorije je ¨Objektivno razumijevanje smisla¨ ili „Objektivna hermeneutika“
8. Navedi izvore suvremene znanstveno-teorijske koncepcije u pedagogiji?
• Teorija paradigme • Filozofija postmoderne • Teorija konstuktivizma 9. U čemu je Kunovo shvatanje razvoja znanosti drugačije u odnosu na klasični pristup? Uopće razvitak znanosti se tumačio kao proces u kojem manje provjerene teorije bivaju zamjenjene pmima koje mogu objasniti više, dakle kao stalno napredovanje ka pouzdanijim i obuhvatnijim teorijama Kun smatra da svaka znanstvena koncepcija ima svoju mirnu fazu i fazu znanstvene revolucije. Mirna faza traje dok neka koncepcija ili paradigma uspijeva da objašnjava fenomen, kada se nagomilaju nerješena pitanja
10. Kako glasi Borov princip komplementarnosti?
Bornov princip komplementarnosti glasi da trebamo prihvatiti činjenicu da potpuno tumačenje jednog te istog pitanja može zahtijevati razna gledišta koja ne dopuštaju jedinstven opis