PITANJA ZA INTEGRALNI

1. Zašto je u pokušaju razumijevanja odgoja bolje dimenzionirati nego dijeliti?

Odgoj je lakše dimenzionirati jer se dimenzioniranjem zadrava kompleksnost
fenomena odgoja, dok dijeljenje odgoja predstavlja uproscavanje i redukciju
fenomena odgoja.

2. Uspostavi osvrt izmedju intencionalnog i funkcionalnog odgoja.

Intencionalni odgoj je namjeran, planiran, objelodanjen i dešava se u školi, vrtiću i
svim mjestima koja imaju oblikovan cilj odgoja ili namjernog uticaja na osobu.
Funkcionalni odgoj je nije namjeran i nije isplaniran, dešava se spontano u komšiluku,
porodici, pomoću grafita, murala, medija itd.

3. Nabroj psihosocijalne procese konfuentnog obrazovanja.

Socijalizacija
Interirorizacija
4. Kriterij izbora estetskih sadržaja su (navesti i objasniti)?

1. VISOKA UMJETNICKA ILI ESTETSKA KVALITET SADRZAJA – kod

odgajanika mozemo razvti sposobnost estetskog rasudjivanja lijepog, uzivanja u
lijepom i pokusaju stvaranja lijepog.

2. ODGOJNA VRIJEDNOST – nije svaki estetski sadrzaj odgojno vrjedan. Estetski

sadrzaji koji djeluju negativno i razarajuce [ poput sadrzaja koji poticu na brutalnost,
nasilj, mrznju ] na odgajanika – nije mjesto u sardzajima estetskog odgoja.

3. DIDAKICKA NACELA – pristupacnost, zornost, postupnost, aktivitet odgajanika,

itd….

5. Kako Kohlberg definira moralnu kogniciju?

MORALNA KOGNICIJA – rasudjivanje, rezonovanje

- Kohlberg predpostavlja da su moralna kognicija i moralna akcija dva
medjusobno podrzavajuca kongruentna proesa.

6. Navedi tri faze moralnog razvoja prema Kolbergu, te ukratko pojasni svaku?

1. PREDKONVENCIJSKA - Pošto deca nemaju lični etički kod, oblikuju ga po

standardima odraslih, autoriteta koji je iznad njih. Naglasak je na fizičkim
posljedicama aktivnosti, bez obzira na to, šta je ispravno a šta nije u moralnom smislu.

2. KONVENCIJSKA – kod odgajanika nastaje kao rezulta velikih pritisaka

društvenih dogovora, pravila i zakona. Osoba se prilagodjava društvenom redu i
 pravilima, jer smatra da je samo po sebi vrijedno opravdati očekivanja i pravila svoje
porodice, grupe, nacije.

3. POSTKONVENCIJSKA - osoba stvara autonomne/samostalne moralne principe na

osnovu individualnih/pojedinacnih prava i pravde.

7. Kakva je razlika između strukturalno-funkcionalnog i Bronhrebrenerovog

sistematskog pristupa razumjevanju faktora odgoja?
Za razliku od strukturno-funkcionalnog pristupa koji formativne i odgojne faktore shvata
poprilicno staticno i posmatra njihov izolirani, pojedinacni utjecaj kontekstualne ekoloske
teorije, Bronhrenbrenerove razvojne faktore shvataju u vrlo slozenim, dinamicnim,
medjusobnim prozimanjima i interakcijama.

8. Grafički prikazati i označiti Bronfrenbrenerovu teoriju?

MAKROSISTEM

MIKROSISTEM EGZOSISTEM
MEZOSISTEM

DIJETE

GRAFICKI PRIKAZ B. TEORIJE – predstavljen kao sistem koncentricnih krugova

koji su medjusobno povezani, a u cijem sredistu je dijete.

9. Na koji način egzosistem i makrosistem ostvaruju razvojni uticaj na dijete?

Egzosistem [socijalno, politicko, kulturno, religijsko okruenje] na diijete utiče posredsvom
njegovog indirektnog dodira sa onim sto ga okruzuje, a makrosistem [prirodni i historijski
dogadjaji] direktno utice na njega jer se dijete susretne sa tim u nekoj dobi svog zivota.

10. Navedi i opiši tri imaginarna tipa zaštitnih obruča između porodice i okruženja?

- PORODICA TIPA A - normalni imaginarni zastitni obruc – u porodici radi na

razgovoru, razumjevanju, izgradnji kriterija i modela suocavanja sa vanjskim
uticajima.
- PORODICA TIPA B – preslab isprekidan, imaginaran obruc - svi vanjski uticaji
neselektvno prodiru u porodicu.

- PORODICA TIPA C –– izgradila je prejak obruc imedju sebe i konteksta, tj.

transformacijska pravila unutar porodice su toliko kruta da vanjski uticaj budu
 potpuno deformisani i kao takvi promjenjeni ulaze u porodicu. Ovaj tip obruca
karakteristican je za patrijahalne porodice i autoritarne porodice.
-

- 11. Kako se zove prvi pokušaj znanstveno-teorijskog utemeljenja pedagogije?

Prvi pokušaj zasnivanja pedagogije predstavlja normativni znanstveno-teorijski koncept

12. Kako se zove začetnik normativnog koncepta u pedagogiji, te kako se zove tok
njegovog slijeđenja?

Osnivač normativnog koncepta se zove Johan Fridrih Herbart, tok njegovog slijeđenja
je HERBATIONIZAM

13. Herbart je pošao od pretpostavke da postoje različite koncepcije

odgoja.Zaokruži tačan odgovor.

DA NE

14. U čemu su dometi, dobre strane empirijskog znanstveno-teorijskog koncepta

u pedagogiji?

Dometi su u činjenici da je u društvene znanosti pa i u pedagogiju uveo istraživačke

metode poput posmatranja eksperimenta,zatim iz istraživačkih procedura,redosljed
istraživanja u vidu nacrta istraživanja.

15. Koji koncept predstavlja pokušaj vlastitog znanstveno- teorijskog koncepta u

pedagogiji?

HERMENRUTIČKI KONCEPT

16. Koji su pravci unutar hermautičkog znanstveno –teorijskog koncepta?

Unutar hermautičkog zasnivanja društvenih znanosti moguće je izdvojiti različite

pravce:

1.Diltheyevo početno zasnivanje hermautike

2.Hermautika je u duhovno znanstvenoj pedagogiji

3. Kritička teorija i kritička znanost o odgoju

4. Simbolički interakcionalizam i etnometodologija

5.Kvalitativna istraživanja

17. Opiši metod objektivnog razumijevanja smisla?

Metoda objektivnog razumijevanja smisla je usmjerena na to da drustvene cinjenice

shvatimo iz drustvenog konteksta njihovog nastanka, a to znaci da trebamo obuhvatiti
drustvenu, kulturnu, privrednu, politicku pozadinu koja tako reci sa ledja pojedince
dovodi do toga da misle, djeluju i govore na odredjeni nacin. To znaci da pojedinca ne
mozemo potpuno razumjeti samo kako on sam sebe razumije nego trebamo znati i
pravili i strukturekonteksta iz kojeg izvodimo to razumjevanje.

18. Navedi izvore suvremene znanstveno-teorijske koncepcije u pedagogiji?

1.TEORIJA PARADIGME

2.FILOZOFIJA POSTMODERNE

3.TEORIJA KONSTRUKTIVIZMA

19. U čemu je Kuhnovo shvatanje razvoja znanosti drugačije u odnosu na

klasični pristup?

Klasični pristup je razvoj zanosti smatrao kao progresivno kretanje ka

sveobuhvatnijim i potpunijim teorijama. Nasuprot tome Kohn smatra da je razvoj
znanosti izmjena jedne paradigm potpuno oprečna drugom paradigmom.

U osnovi je dake Kohn smatrao da ima svoju mirnu fazu i fazu znanstvene revolucije.
U miroj fazi ona uspjeva objašnjavati fenomene, a kad se nagomila puno protivrijecja
dolazi do znanstvene revolucije i izmjene paradigme.

20. Kako glasi Welschov konstrukt transferzalnog razuma?

Welschov konstrukt transferzalnog razuma iomogucava prelaz imedju razlicitih

diskursa , to znači da je sasvim legitimno upotrebljavati naraciju, pricanje,
uvjeravanje, emocionalno obojene i znanstvene diskurse.