Professional Documents
Culture Documents
UNIVERZITET U TUZLI
FILOZOFSKI FAKULTET
PEDAGOGIJA – PSIHOLOGIJA
DIDAKTIKA
Studentica :
TUZLA; 2004;
JAHIĆ AZRA
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
I GLAVA
Obrazovanje samo po sebi ne odgaja ljude. Školovanje ne dovodi do čovjeka već do stručnjaka.
Istinski ( autentični ) odgoj čini čovjeka humanijim, pravednijim, moralno savršenijim, dok
institucionalni ( instrumentalizirani ) odgoj ne vodi ka ovome. Istinski odgoj izvire iz
univerzalno važećih vrednota. Za razliku od institucionalnog, autentični odgoj nije isplaniran i
isprogramiran, proračunat i intencionalan. Institucionalni odgoj je smišljen, isplaniran i zavisi
od namjera koje su definirane institucionaliziranjem.
1. odgoj se sastoji od ljudskih djelatnosti čiji je cilj određeno ponašanje a njihov smisao
čovjek kao svjesni subjekt,
2. socijalno znači da se te djelatnosti tiču i drugih(samoodgoj=učenje ),
3. psihičke dispozicije nisu prolazno doživljavanje i ponašanje već relativno trajne
spremnosti za doživljavanje i ponašanje ( znanja, sposobnosti, interesi, stavovi, itd. )
4. poboljšanje ili održavanje zadanom stanju odgojnog djelovanja pripisuje znanstveno
vrijednosni relativizam ,
5. pokušavati znači da odgojne radnje mogu ne samo uspjeti već mogu i ne uspjeti.
Ukoliko poduku ne želimo odvajati od odgoja, onda sam nastavni metod treba utemeljiti na
odgoju . tek tada će formula LIČNOST = STRUČNJAK + ČOVJEK biti prisutna u nastavnom
metodu. Nastavni metod svodi se na dva pojma, pojam UČENJA i pojam PODUKE.
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
NAJJEDNOSTAVNIJE PEDAGOŠKE KATEGORIJE
Najjednostavniji odnos koji postoji u procesu odgoja i obrazovanja jest učenje. Rad i
interakcija uključuju procese učenja učenje je prva praksa odgoja i obrazovanja. Učenje i
poduka su neraskidivi procesi. Izvan učenja i poučavanja nema nastave.
II GLAVA
Čula koja čovjek donosi rođenjem uobličavaju se odgojem i obrazovanjem, koji omogućuju da
se čovjekove individualne snage dijelom potvrđuju a dijelom razvijaju. Razvoj i potvrđivanje
zavise o prirodi obrazovnog dobra , kao i o prirodi suštinske snage koja odgovara tom dobru.
Pomoću odgojno – obrazovnih dobara razvijamo bogatstvo subjektivne ljudske osjetilnosti.
Odgojem i obrazovanjem razvijamo i duhovna osjetila ( moralnost, volja, ljubav, interesovanje,
mašta, itd. ). Osjetila odgojenog i obrazovanog čovjeka su drugačija od neobrazovanog.
Odgojem i obrazovanjem čovjek je društven, oni omogućuju čovjeku da se može potvrđivati u
svim odnosima sa svijetom.
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
FORMULA TRI GRUPE NORMI
Metoda predstavlja određeno kretanje nekog sadržaja prema određenim obrazovnim svrhama.
Metoda je u suprotnosti sa konfuznim i nesređenim postupanjima u nastavi. Prevladavanje
forme nad sadržajem je u prisnoj vezi sa pojmom tzv. METODIČKOG EGZIBICIONIZMA kao
nusprodukta nastavnog zbivanja. Bez usklađenosti metoda i sadržaja nije moguće kod drugih
razviti znanje i vrijednosti. U nastavi je neophodno uspostavljati i njegovati vezu između
prirode predmeta ( obrazovnog dobra ) i prirode individualne snage učenika.
Metoda nije edukacijski sadržaj već on pripada i nastavniku i učeniku. Isto gradivo se usvaja na
različite načine, tj. ne postoje osobe koje će jedno te isto gradivo usvojiti na isti način. Ukoliko
je nastavniku u toku predavanja prepušten njegov vlastiti metoda on pokazuje lice svoga duha.
Neka ljudska aktivnost može da bude manje ili više zasićena savlađujućim ili izraznim
elementima. Njihov stepen varira zavisno od aktivnosti. U nekoj ljudskoj aktivnosti neophodno
je uspostaviti ravnotežu između savlađujućeg i izraznog ponašanja. Izrazno ponašanje
karakterizira slobodno ispoljavanje, to je način ili stil ponašanja. Savlađujuće ponašanje nije
izašlo iz nas, to je nešto što smo htjeli da budemo. Savlađujuće i izrazno ponašanje prisutni su u
svakom pedagoškom postupku.
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
SUŠTINA NASTAVNOG METODA
INTERAKCIJSKI I KOMUNIKACIJSKI KARAKTER NASTAVNOG METODA
ISKUSTVO I KOMUNICIRANJE
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
OPONAŠANJE
To je proces kojim učenik prepoznaje sebe u nekom nastavniku. Osim što vidi sebe u tom
nastavniku, on prepoznaje i stavove i vrednote u njemu, one koje ima ili bi želio da ima. Razlog
za oponašanje je identifikacija. Oponašanje je najlakši način učenja. Od samog početka učenik
shvata problem i oponašajući nastavnika skraćuje napor i vrijeme učenja, ali smanjuje i broj
grešaka. Oponašanje rješava određene frustracije učenika i olakšava učenje. Učenici prate ono
što njihov nastavnik radi i nastoje ga manje ili više oponašati. Nastavnik treba da poučava
riječima i primjerom i treba da obrati pažnju na proces INDIVIDUALIZACIJE ( razvoj svjesnosti
sebe ). Oponašanje nije svojstveno samo mlađem uzrastu već i odraslima.
SUGESTIJA
Sugestija je dio interakcijskog procesa u kome nastavnik bez argumenata, prinude ili naredbe
navodi učenika da postupa na određen način, da usvoji neko mišljenje ili vjerovanje i sl. to je
verbalna ili neka druga vrsta komunikacije kojom nastavnik navodi učenika na neku pedagošku
aktivnost i akciju. Tim postupkom nastavnik želi u glavu učenika utisnuti sigurnost,
samopouzdanje, neki stav, ideju i sl. to je ugrađivanje u učenika motiva za postignuće.
Nastavnik želi da sugestijom spriječi neko neželjeno ponašanje. Sugestijom se sprečavaju
frustracije i anksioznost. Sugestija ima pedagoško – terapijsku funkciju. Pedagoško težište je u
nedovoljnoj argumentaciji. Sugestija je pedagoški akt u pedagoškom odnosu gdje je
argumentacija nepotrebna. U mnogim situacijama učenik ne može sam da donese odluku i tada
prihvata sugestiju.
SIMPATIJA
EMPATIJA
To je razumijevajući susret jedne duše s drugom, odnosno '' podešenost '' jedne duše za ''
pronicanje '' u drugu dušu. Ovdje se miješaju kognitivni i afektivni elementi zbog toga što se
empatija nalazi u polju ljudske senzibilnosti, a ne sentimentalnosti. Ona je osjetljivost a ne
osjećajnost. Suštinski atribut empatije, u odnosu nastavnik – učenik, je da '' nastavnik bude
učenik '' . Empatičan nastavnik prihvatit će učenika onakvog kakav on stvarno jeste.
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
IDENTIFIKACIJA
Identifikacija je proces oblikovanja prema drugom pojedincu ili grupi. Učenik ovom metodom
usvaja svojstva ili ispoljava ponašanja koja su slična ponašanjima nastavnika ili vršnjaka.
Identifikacija omogućava učeniku da lakše postiže obrazovne ciljeve. Identifikacija se može
iskoristiti za ugrađivanje uspjeha u učenika. Procesom identifikacije otklanjamo frustracije i
anksioznost. Suvišna ili pogrešna identifikacija otežava nastavno komuniciranje.
SOCIJALNI PRITISAK
Nastava ima svoja pravila ponašanja. U nastavi se rađa socijalna klima kako bi se poštovala
nastavna pravila i norme. Sredstva socijalnog pritiska možemo podijeliti na :
Sposobnost komuniciranja nastavnik treba da razvije kako kod sebe tako i kod učenika. Tu
mogućnost pruža nastava. Rastom broja učenika u grupi raste i potreba da se učenici sve više
usmjere prema nastavniku, a manje prema drugima u razredu. Međutim, nastavnik se sve manje
obraća pojedincu i na taj način se sužava mogućnost komunikativnog djelovanja. Balesov niz
pomaže uklanjanju ovog problema. Balesove kategorije zamišljene su tako da obrazuju
međusobno isključiv i logički iscrpan sistem međudjelovanja. Prema njegovom modelu postoji
dvanaest kategorija koje se grupiraju prema vrstama problema, kao i prema reakcijama
subjekata koji sudjeluju u interakciji. Sposobnosti komuniciranja mogu se razvijati lakše ili
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
teže. Učenici sa slabijim školskim uspjehom pokazuju više napetosti, antagonizma i uglavnom
se ne slažu u usporedbi sa učenicima sa boljim uspjehom. Bitna pretpostavka nastavnog
komuniciranja je njegova povezanost sa iskustvom.
III GLAVA
POJAM I STRUKTURA NASTAVNOG METODA
OPĆI NASTAVNI METOD
POJAM OPĆEG NASTAVNOG METODA
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
metode zasnovane ne znanstvenoj logici ( opis, objašnjenje, predviđanje,
otkrivanje, dokaz, istraživanje ),
METODIČKA IDEJA
IV GLAVA
METODSKO – ORGANIZACIONA KREACIJA
PRIPREMA OBRAZOVNOG DOBRA ZA PROCES UČENJE / PODUKA
1. prema kojim odgojnim svrhama treba težiti u školi ili u pojedinom nastavnom
predmetu ?
2. koji pedagoški uticaji, ostvareni u samoj školi, dovode do realizacije tih svrha ?
3. kako te pedagoške uticaje organizirati da bi se mogao uspostaviti odgojno –
obrazovni razvoj učenika i da bi se ostvarila integracija tih uticaja ?
4. kako pratiti učinak tih uticaja pomoću sistematskih evidentnih postupaka ?
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
treba razlikovati ostvarive i neostvarive ciljeve zbog nedostatka vremena , nepovoljnih uvjeta,
itd.
Izbor pedagoških svrha ovisi o tome koja se obrazovna strategija uzima kao najvažnija.
Formuliranje pedagoških svrha je izbor nastavnika i nastavničkog vijeća. Potrebno je odrediti i
skupinu međusobno povezanih predmeta, čime se definira područje učenja.
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
Akademski ciljevi dijele se na dvije grupe : cilj svladavanja temeljnih sposobnosti i temeljnih
procesa i cilj intelektualnog razvoja.
Profesionalni ciljevi vezani su za izbor zanimanja i za profesionalnu orijentaciju.
Društveni ciljevi uključuju razumijevanje među ljudima, moralni i etički karakter, i sl.
Osobni ciljevi uključuju emocionalne i tjelesne dobrobiti, stvaralaštvo, estetičko i izražavanje i
samoostvarenje.
Zadaci pokazuju kako učenici trebaju mijenjati svoje ponašanje nakon nekih iskustava s
učenjem.
1. znanje;
2. shvatanje;
3. primjena;
4. analiza;
5. sinteza;
6. evaluacija.
1. ZNANJE :
1 stepen: znanje pojedinosti,
2 stepen : znanje puteva i načina tretiranja pojedinosti,
3 stepen :znanje općih pojmova ili univerzalija u nekom području,
2. SHVATANJE :
1 stepen : prevođenje,
2 stepen : tumačenje,
3 stepen : eksploatacija,
3. PRIMJENA :
ako učenik ispravno upotrebljava prethodna znanja riječ je o shvatanju. Ako se u novoj
situaciji učenik valjano koristi znanjima riječ je o primjeni.
4. ANALIZA :
1 stepen : analiza elemenata,
2 stepen : analiza odnosa,
3 stepen : analiza organizacionih principa,
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
5. SINTEZA :
6. EVALUACIJA :
1 stepen : evaluacija prema unutrašnjoj evidenciji,
2 stepen : evaluacija prema vanjskim kriterijima.
- ZNANJE – svaka škola sticanje znanja i informacija predstavlja kao osnovni cilj. U školi se
znanje pojavljuje kao osnovna pedagoška svrha. Ako učenik može da pamti, prepoznaje i
samostalno proizvodi neke ideje, smatra se da je stekao neko znanje. Međutim, znanje može da
sadrži složenije procese utvrđivanja odnosa i prosuđivanja. Taksonomske kategorije od 2-6
uključuju znanje.
- SHVATANJE – shvatanje uključuje oblike ponašanja i reagovanja. Imamo tri vrste shvatanja :
Prevođenje;
Tumačenje;
Eksploatacija;
- PRIMJENA – ako se učenik nađe u novoj problemskoj situaciji i koristi se svojim znanjem u
rješavanju problema, onda je riječ o primjeni. Tu se učenik koristi nekom apstrakcijom.
Primjena traži da se učenik osposobi da stečena znanja primjenjuje u situacijama koje se
razlikuju od učenja.
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
operacija koje treba riješiti, a u trećoj učenik je u stanju identificirati odnose ili hipoteze koje
se mogu provjeravati.
EVALUACIJA – sadrži kombinaciju svih ostalih procesa : znanje, shvatanje, primjena, analiza i
sinteza. Ona je završni proces u kognitivnom ponašanju ali i veza sa afektivnim ponašanjem.
Naglasak je na kognitivnoj a ne na emocionalnoj kvaliteti. Bloom razlikuje dvije vrste
evaluacije : evaluacija prema unutarnjoj evidenciji ( tačnost i dosljednost mišljenja ) i
evaluacija prema vanjskim kriterijima ( efikasnost, korisnost, dinamičnost obrazovnog dobra ).
U Gilfordovom trodimenzionalnom modelu intelekta jedna dimenzija predstavlja misaone
operacije, druga misaone sadržaje, a treća misaone produkte.
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
- VOLJNOST DA SE PRIMA – ova potkategorija nalazi se više u kognitivnom nego u
afektivnom području. Suština ponašanja je u tome da učenik ne izbjegava podražaj, tj. voljan je
da tolerira. Voljnost učenika da se primjećuje obrazovno dobro je najviši oblik ponašanja.
Voljnost prepoznajemo po :
- VOLJNO REAGIRANJE –ovdje učenik svojevoljno izvodi neku aktivnost u procesu poduka /
učenje. Učenik po vlastitoj volji sudjeluje u ovom procesu bez prisile, straha od kazne i sl. ovdje
je prisutna suglasnost učenika da sudjeluje u procesu učenje / poduka.
- PLANIRANJE I PRIPREMA – nastavni sadržaj postaje obrazovno dobro tamo gdje učenik
istodobno iskazuje i doživljava sadržaj. Zato je neophodno nastavni sadržaj pretočiti u
obrazovno dobro koje opet treba dobro pripremiti za proces poduka / učenje.
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
- PROBLEMSKI RASTER – u središtu konteksta utemeljenja nalaze se tri podpitanja :
Tematsko struktuiranje odnosi se na strukturu koju neka tema ili nastavna jedinica ima. Za
tematsko struktuiranje vezano je pitanje o dokazivosti, tj. provjerljivosti uspješnosti procesa
poduka / učenje. Treći kompleks obuhvata određene mogućnosti pristupa i predstavljanja, tj.
udjela mogućnosti medija, izvještavanja, djelovanja i dr. četvrti kompleks je cilj na strukture
procesa poduka / učenje.
1. sakupljanje većeg broja ciljeva učenja koji dolaze u obzir za danu nastavnu temu ili
jedinicu;
2. opis ciljeva, tj. jasan opis oblika ponašanja koje učenik mora izvesti i na kom
sadržaju, ako je postigao cilj;
3. sakupljene ciljeve treba tako rasporediti da se jasno vidi kojim vrstama ponašanja i
kojim sadržajnim grupama oni pripadaju;
4. koji od sakupljenih, jasno opisanih i raspoređenih ciljeva želimo ostvariti u nastavnoj
temi ili jedinici, a koje namjeravamo planirati.
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
- OPREDJELJIVANJE ZA CILJEVE - donošenje odluka o izboru ciljeva je najteži korak.
Biramo one ciljeve koji vrijede i za koje postoji mogućnost realiziranja. Ishodi nastave moraju
da odgovaraju postavljenim ciljevima. U nastavnom zbivanju vladaju nepredvidivosti i
slučajnosti. Da bi smo izabrane ciljeve ostvarili neophodno je organizirati njima primjeren
proces poduka / učenje.
- OPIS NASTAVNIH METODA –kurikulum zahtijeva opisivanje ciljeva učenja i izričit opis
nastavnih metoda. U ciljno usmjerenom pristupu procesa poduka / učenje opisane su aktivnosti
učitelja i učenika, tj predočena interakcija među njima. Ovim opisom istaknuta je edukacijska
djelatnost metoda, tj. dati su njeni spoznajni i odgojni elementi.
- IZBOR NASTAVNIH METODA – prvi važan kriterij izbora nastavnih metoda su ciljevi
učenja. Međutim, samo obrazovno dobro diktira metode. Neke metode su više prikladne za
jedne, a neke za druge sadržaje. Važan kriterij izbora metoda je učenik. Jedna metoda nije
jednako primjerena svakom učeniku. Pri izboru metoda vodi se računa i o učitelju ( njegova
stručna znanja, stil rada, itd. ).ne smiju se zaboraviti ni situacijski uvjeti, tj. opremljenost škole,
finansijske mogućnosti i sl.
- KONTROLA UČENJA – organizacija učenja ima svoje ishode. Za kontrolu učenja neophodno
je provesti analizu ( ispitati valjanost sadržaja, analizirati zadatke, i sl. ) i vrednovanje.
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
Povjerljivost – učitelj sam nastoji da provjeri svoje pedagoško djelovanje.
Odluke koje je učitelj donio tokom planiranja i organizacije nastave mogu biti u
fazi kontrole, provjereni i vrednovani važni pedagoški postupci.
Sudjelovanje uključenih osoba – informacije su omogućene učenicima,
učiteljima i roditeljima, oni sudjeluju u pripremanju i organizaciji procesa
poduka / učenje.
Djelotvornost – temelj svake organizacije i kontrole učenja su konkretno
opisani ciljevi. Time se omogućava brži, lakši i potpuniji uvid u nastavno
zbivanje .
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
23. Objasni nastavniku ili nekom drugom šta si saznao i zatraži prevod za ono što ti
nije dovoljno jasno;
24. Upotpuni saznanje ponovnim čitanjem;
25. Izdvoji-------------- ideje u tekstu, pronađi argumente za njih;
26. Pripremi pitanja i probleme za raspravu i pitanja i probleme koje će nastavnik
objasniti.
V GLAVA
SAZNANJE I METODE SAZNAVANJA
FORMIRANJE I MIJENJANJE SAZNANJA
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
faktor utiče na čitanje, učenje jezika, historije, itd. numerički faktor utiče na računanje i
matematičko zaključivanje. PSM ( specijalna mehanička sposobnost ) utiče na lijepo pisanje,
crtanje, tehničke sposobnosti, i dr. osobine rigidnih ili fleksibilnih ličnosti utiču na rast i razvoj
saznanja.
elementarnu,
kauzalnu, i
logičku analizu.
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
- DIDAKTIČKE METODE – su metode koje su zasnovane na znanstvenoj logici ( opis,
objašnjenje, dokaz, otkrivanje i didaktičke metode ). U didaktičke metode ubrajamo :
1. metod predavanja – se dosta koristi u nastavnoj praksi, a čine ga :
a.) Opisivanje i pripovijedanje – opisivanje omogućuje da živo i sa emocionalnim
iskazima predočimo učeniku obrazovno dobro. Opisivanje ima odgojne
vrijednosti. Pripovijedanje je slično opisivanju. Praćeno je snažnim emocionalnim
tonom. Pripovijedanje daje slikovite opise, omogućuje dramatiziranje izlaganja,
aktivira maštu. I opisivanje i pripovijedanje počivaju na potpitanjima : KADA;
GDJE; KO; KAKO; ŠTO.
d.) Usmeno izlaganje pomoću filma – film pruža saznanja o objektima, događajima,
ličnostima i pojavama do kojih se ne može doći neposrednim promatranjem.
Predavanje pomoću filma ogleda se u mogućnosti korištenja sadržaja
dokumentarnih, naučno – popularnih, nastavnih i umjetničkih filmova. Nastavni
filmovi su namijenjeni za dijelove određene teme li nastavne jedinice.
f.) Predavanje pomoću radija i magnetofona- ovaj vid predavanja omogućava lakše
pamćenje, vježbanje govora, kulture izražavanja, razvijanje pažnje, radoznalosti i
mašte kod učenika. Magnetofon pruža mogućnost da snimamo didaktičko –
metodičke vrijednosti koje možemo unijeti u nastavno zbivanje.
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
h.) Metoda nastavnog razgovora i diskusije – razgovor je komunikacijski proces u
kojem učitelj ima namjeru da učeniku prenese neku misao koju pretvara u riječi i
tako misao postaje poruka koju učenik pretvara u slobodne simbole. U razgovoru
razlikujemo verbalnu ( s riječima ), sadržajnu ( izgovorena poruka ), osobnu ( udio
sposobnosti u razgovoru ), odnosnu ( stav prema poruci i učeniku ) i neverbalnu (
prateće ponašanje ) komponentu razgovora. Za razgovor i diskusiju potrebna je
vještina govorenja, slušanja i razmišljanja. Uviđavno slušanje počiva na 4 čula.
Prvo je usmjereno na učitelja, drugo prema obrazovnom dobru, treće na njihov
odnos prema nama a četvrto na uticaj poruke. Diskusija je razgovor koji proizlazi
iz različitih stavova i shvaćanja istog pojma ili obrazovnog dobra. Za diskusiju
treba uzeti neki dio obrazovnog dobra koji sadrži problem za koji bi učenici mogli
nešto kazati bez obzira na predznanje.
j.) Metoda pisanih radova – Poljak navodi vezane, poluvezane i samostalno pisane
radove. U vezane spada prepisivanje, u poluvezane diktati, bilješke za vrijeme
predavanja, konceptiranje, marginalije, a u samostalne oglasi, molbe, pisani
izvještaji, studij, književni radovi, znanstveni radovi i sl.
l.) Prepričavanje – ako pisani sadržaj ostane vjeran izvoru radi se o adekvatnom
prepričavanju. Ukoliko prikazujemo sadržaj samo u osnovnim crtama radi se o
sažetom pismenom prepričavanju. Ukoliko se u pismeno prepričavanje unose novi
detalji onda se radi o proširenom ili dopunjenom prepričavanju.
m.) Opisivanje – nalazi mjesta tamo gdje učenik može pismeno uobličiti svoje
percepcije, doživljaje, osjećanja, uvjerenja, vjerovanja. Zadatak opisivanja treba
uzeti iz domena iskustva učenika.
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
n.) Referatsko – koreferatski rad učenika – to je složeniji oblik metode pisanih radova.
Učenik treba da se sam služi literaturom, da samostalno bira predmet
promatranja, da samostalno obrađuje neko nastavno pitanje.
VI GLAVA
METODSKO – IZVEDBENA KREACIJA
ORGANIZIRANJE PROBLEMSKE NASTAVE
To je metodičko izvedbeni koncept nastave u kome pojedine nastavne teme nastavnici obrađuju
cjelovito i ta obrada polaznicima služi kao uzor za samostalan ili grupni rad. Uzajamna i
odgojna vrijednost metodičkog egzemplara zavisi od valjanosti izbora nastavnog sadržaja.
Nastavna tema treba biti uzornog kvaliteta. Nakon izbora egzemplarnog sadržaja, nastavnik
pristupa metodičkom osmišljavanju sadržaja. Učenici po uzoru na nastavnikov egzemplar
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
proučavaju slične nastavne sadržaje. Rezultate samostalnog rada saopćavaju u razredu.
Samostalni rad učenika pruža mogućnosti za lakše rješavanje problema. Samostalan rad
objedinjuje različite oblike učenja ( uviđanje, traganje, otkrivanje, rješavanje problema ), kao i
logičke nastavne postupke. Ovdje dolazi do izražaja samostalnost i kreativnost učenika.
Programirano učenje je učenje kojim se određuje šta i kako će se učiti. Njime se uspostavlja
upravljanje i organiziranje učenja. Put misaonog vođenja učenika tačno je definisan i određen.
Rad učenika je samostalan i individualiziran. Kod programiranog učenja postoje sljedeće
formule : učenje = stimulans + reakcija + potkrepljenje ili učenje = stimulans + potkrepljenje +
reakcija.
Članak je najmanja logička jedinica programiranog materijala, a sastoji se od informacije,
zadatka, prostora za rješenje postavljenog zadatka i povratne informacije. Važan uslov
programiranja jeste temeljito poznavanje sadržaja. U nastavi se može koristiti i
poluprogramirano učenje gdje je ostavljeno više mjesta za individualnu slobodu.
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu
problemskoj situaciji potrebno je, prije svega, sjetiti se ranije naučenih pravila i pojmova.
Problemska nastava pretpostavlja postojanje problemske situacije i problema.
Učitelj treba da se služi raznim metodama i postupcima. Postoji sklonost učitelja da koriste
konvencionalne metode, tj. koriste se metodama koje su koje su koristili njihovi učitelji. Metoda
predavanja dominira u učenju i poduci. Za postizanje boljih rezultata neophodne su metode
aktivnog učenja u koje spada : promatranje, upoređivanje, traganje i otkrivanje, kreativna
metodologija i kreativna generalizacija, sistematizacija i klasifikacija.
• UPOREĐIVANJE – je misaona aktivnost kojom s dva ili više predmeta, procesa, lica,
objekata stavljaju u međusobne veze ili odnose. Upoređivanje ima dva procesa :
proces poistovjećivanja i proces razlikovanja. Poistovjećivanje omogućava
saznavanje približno istih, zajedničkih, identičnih elemenata članova upoređivanja.
Razlikovanjem se utvrđuju razlike i odstupanja članova upoređivanja.
Poistovjećivanje i razlikovanje trebaju se dopunjavati.
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na području ex-yu