DOBA VELIKIH MIGRACIJA I RANOSREDNJOVJEKOVNA EUROPA

SREDNJI VIJEK – JEDNO OD RAZDOBLJA NA KOJA SE DIJELI EUROPSKA POVIJEST.

- ZA POČETAK SE UZIMA 476.GODINA KADA JE PROPALO ZAPADNO RIMSKO CARSTVO.

- ZA KRAJ OVOG RAZDOBLJA SMATRA SE OTKRIĆE AMERIKE 1492.GODINE.
- OBUHVAĆA RAZDOBLJE OD 1000 GODINA, ŠTO JE JAKO DUGO RAZDOBLJE I ZATO GA DIJELIMO NA RANI I
KASNI SREDNJI VIJEK. RAZDIJELNICOM SE SMATRA 11.STOLJEĆE, KADA POČINJE DRUŠTVENI I GOSPODARSKI
UZLET (RAZVOJ) EUROPE.

(IME SREDNJI VIJEK DALI SU LJUDI U 15 ST. TO RAZDOBLJE TRAJALO JE JAKO DUGO.. I SPAJALO JE RAZDOBLJE ANTIKE I
TADAŠNJEG SADAŠNJEG DOBA, ZATO SU TO LJUDI NAZVALI SREDNJE DOBA, TJ SREDNJI VIJEK. SMATRALI SU TO
RAZDOBLJE BARBARSKIM I NAZADNIM JER JE SA SREDNJIM VIJEKOM PRESTAJE ANTIKA (RIMLJANI, GRCI, HELENIZAM I
NJIHOVO RAZDOBLJE)

MRAČNO DOBA – RAZDOBLJE JE DOBILO TAJ IZRAZ JER NIJE BILO PUNO PISANIH IZVORA IZ RANOG SREDNJEG VIJEKA,
MEĐUTIM NAKON TOGA SE TAJ IZRAZ „ZALJEPIO“ I ZLOUPOTREBLJEN JE ZA ČITAVO RAZDOBLJE SREDNJEG VIJEKA. KASNIJE
SU NAZIV MRAČNO DOBA PROMICALI PROTIVNICI PAPINSTVA I VJERE ZATO ŠTO SU U SREDNJEM VIJEKU LJUDI BILI JAKO
POBOŽNI I PREVLADAVALA VLAST CRKVE.

BILO JE TO RAZDOBLJE NASTANKA PRVIH ŠKOLA I SVEUČILIŠTA, OTKRIVANJA ANTIČKIH AUTORA I

ŠIRENJE PISMENOSTI. GOSPODARSTVO JE DOŽIVILO IZNIMAN NAPREDAK. U SREDNJEM VIJEKU
POLOŽENI SU TEMELJI DANAŠNJE EUROPE.

VELIKA SEOBA NARODA – U DRUGOJ POLOVINI 4.ST. IZ SREDIŠNJE AZIJE KRENULI SU HUNI PREMA ZAPADU. TO JE
NAROD MONGOLSKOG PODRIJETLA. 375.GODINE SU PROŠLI KROZ VRATA NARODA, PROSTOR IZMEĐU URALA I
KASPIJSKOG JEZERA.

NA SVOM PUTU NALETJELI SU NA GERMANSKA PLEMENA, NEKI OD NJIH SU PRIHVATILI HUNSKU VLAST I PRIDRUŽILI IM
SE, A DRUGI SU POBJEGLI PREKO DUNAVA PREMA RIMSKOM CARSTVU. TAKO JE POKRENUTA VELIKA SEOBA
NARODA.

NA PODRUČJU EUROPE NASTALI SU PRAVI NEREDI, JEDNI NARODI SU PROGONILI DRUGE I SELILI SU SE PO EUROPI DA
NAĐU SIGUIRNO UTOČIŠTE. TAKVA SITUACIJA JE ODGOVARALA HUNIMA KOJI SU SE SREDINOM 5.STOLJEĆA SMJESTILI U
PANONIJI POD VODSTVOM ATILE.

HUNSKA I GERMANSKA KRETANJA SU JOŠ VIŠE OSLABILA RIMSKO CARSTVO ŠTO JE I DOVELO DO PROPASTI ZAPADNOG
RIMSKOG CARSTVA I STVARANJA NOVIH GERMANSKIH DRŽAVA NA NJIHOVOM TERITORIJU.

ZORA SREDNJEG VIJEKA – NOVE GERMANSKE DRŽAVE POČIVALE SU NA RIMSKIM TEMELJIMA I ZATO IH NAZIVAMO
RIMSKO-GERMANSKIM KRALJEVSTVIMA.

RIMSKI I GERMANSKI NARODI SU SE MEĐUSOBNO ŽENILI I ZA OBA NARODA SU VRIJEDILI ISTI ZAKONI.

GERMANI SU BILI DOBRI RATNICI I ONI SU ČINILI VEČINU VOJSKE DOK JE CIVILNA UPRAVA OSTALA U RUKAMA RIMSKE
ARISTOKRACIJE.

SREDIŠTE GOSPODARSTVA JE I DALJE SREDOZEMNO MORE. TRGOVINA I GOSPODARSKI RAZVOJE JE BIO JAKO ŽIV, SVE DO
8.ST KADA KREĆU ISLAMSKA OSVAJANJA, I TRGOVINA U SREDOZEMLJU ĆE SE SKROZ UGUŠITI.
FRANCI, ARAPI I BIZANTSKO CARSTVO – OD VELESILE DO PADA
BIZANTSKA CIVILIZACIJA – NAKON PROPASTI ZAPADNOG RIMNSKOG CARSTVA, NJEGOV ISTOČNI DIO JE NASTAVIO
NEOMETANO SE RAZVIJATI.

CARIGRAD (KONSTANTINOPOL) JE BIO GLAVNI GRAD ISTOČNOG RIMSKOG CARSTVA. NALAZI SE U PODRUČJU DANAŠNJE
TURSKE KOJA JE BILA MJESTO NEKADAŠNJE GRČKE KOLONIJE BIZANTION. ZBOG TOGA SE ZA ISTOČNI DIO CARSTVA OD
7. STOLJEĆA KORISTI NAZIV BIZANTSKO CARSTVO.

ČUVALI SU USPOMENE I TRADICIJU RIMSKOG CARSTVA. BIZANTSKI CAR SMATRAN JE JEDINIM RIMSKIM NASLJEDNIKOM.
IMAO JE APSOLUTNU VLAST, ŠTO ZNAČI DA JE SVE ODLUKE DONOSIO SAM. I CRKVA MU JE BILA PODREĐENA.

KAKO JE VEČINA STANOVNIŠTVA U CARIGRADU BILA GRČKOG PODRIJETLA, CARSTVO POSTEPENO NAPUŠTA RIMSKU
TRADICIJU I OKREČE SE GRČKIM TRADICIJAMA ŠTO JE DOVELO DO HELENIZACIJE BIZANTRSKOG DRUŠTVA I DRŽAVE.

ZAŠTO JE ISTOK PREŽIVIO:

1. NA ISTOKU JE CARSKA VLAST BILA JAKA (NA ZAPADU SU PLEMIĆI I VOJNI ZAPOVIJEDNICI ČESTO MIJENJALI VLAST)
2. ISTOČNO CARSTVO JE BILO PUNO RAZVIJENIJE OD ZAPADNOG. PROSTIRALO SE NA 3 KONTINENTA – AZIJA,
EUROPA I AFRIKA. CARSTVO JE BILO SREDIŠTE ŽIVE TRGOVINE JER SU KROZ NJEGA PROLAZILI GLAVNI
TRGOVAČKI PUTEVI OD ISTOKA PREMA ZAPADU.
3. ISTOČNO RIMSKO CARSTVO JE BILO GUŠĆE NASELJENO I VELIKI BROJ MALIH I SREDNJIH ZEMLJOPOSJEDA
STVARALI SU TEMELJ RAZVIJENE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE. CARSKA BLAGAJNA IMALA JE VELIKU KOLIČINU
NOVCA ZBOG TOGA JER JE UBIRALA PUNO NOVCA PUTEM POREZA. (PUNO ZEMLJOPOSJENIKA = PUNO LJUDI ZA
NAPLATITI IM POREZ)
4. ZBOG POREZA KOJI SU PUNILI BLAGAJNU, CAR JE MOGAO IMATI VELIKU SNAŽNU VOSKU, A ČAK SU U SLUČAJU
POTREBE PODMIĆIVALI BARBARSKE VOĐE.

JUSTINIJAN - POSLJEDNJI RIMSKI CAR

527.GODINE JUSTINIJAN I POSTAJE NOVI CAR. NJEGOV GLAVNI CILJE JE BIO OBNOVITI ZAPADNO RIMSKO CARSTVO.

KRENUO JE U OSVAJANJA. OSVOJIO JE SJEVERNU AFRIKU, ITALIJU I JUG ŠANJOLSKE I DONEKLE JE OSTVARIO CILJ,
MEĐUTIM VELIKE BORBE SU ISCRPILE CARSTVO I OSIROMAŠILI STANOVNIŠTVO KOJE JE ZBOG RATNIH POTREBA TREBALO
PLAĆATI SVE VEĆE POREZE.

BIO JE VELIKI ZAKONODOVAC I POKROVITELJ UMJETNOSTI. KAKO BI IMAO JEDINSTVEN ZAKONIK ZA CIJELO CARSTVO, DAO
JE SASTAVITI ZBIRKU ZAKONA (ZBORNIK GRAĐANSKOG PRAVA) U KOJEM SU BILI SAKUPLJENI SVI RIMSKI ZAKONI. DAO JE
SAGRADITI MNOGE GRAĐEVINE A JEDNA OD POZNATIJIH JE AJA SOFIJA (CRKVA BOŽJE MUDROSTI).

ON JE BIO POSLJEDNJI ISTOČNO RIMSKI CAR I LATINSKI JZIK MU JE BIO MATERINJI, ZATO GA SE SMATRA I NAZIVA
POSLJEDNJIM RIMSKIM CAROM.

– USKORO NAKON SMRTI JUSTINIJANA, NJEGOVI SU NASLJEDNICI IZGUBILI VLAST NAD OSVOJENIM PODRUČJIMA.