Franz Kafka,

Preobrazba
Preobrazba kao klasični motiv

- Ovidije, Metamorfoze:

Srce me vuče, da pjevam prijetvore u druga t’jela.

Pothvatu mojem i ovdje pomozite, bozi, od kojih
jesu prijetvori ti, i bez prekida sve od početka
svijeta pjesmu provodite mogu do vremena moga.

- u grčkoj mitologiji bogovi su radi osvete ili kazne, rjeđe i milosrđa, mogli preobličiti čovjeka u
životinju, drvo, kamen i sl. (Nioba se pretvorila u kamen, Dafne je izmolila da ju bogovi pretvore
u lovor...)
- u mnogim se književnim vrstama (npr. bajci, mitu, legendi) javlja preobrazba
- preobrazba je u svim tim djelima motivirana vanjskom silom: kletvom zle vještice, milosrđem ili
srdžbom boga/bogova i sl.
- čitatelj dobiva obrazloženje događaja; preobrazba je smislena s obzirom na poetička obilježja
književne vrste
Analiza početnog ulomka iz pripovijetke

Kada se Gregor Samsa jednog jutra probudio nakon nemirnih snova, primijetio je da se u krevetu bio pretvorio u
golemog kukca. Ležao je na pancirski tvrdim leđima i vidio, kada bi malko podigao glavu, svoj nadsvođen, smeđi,
zasvođenim ukrućenjima razdijeljeni trbuh, na čijoj se visini pokrivač, koji samo što već nije spuznuo na tle, još
jedva držao. Njegove brojne, prema obujmu njegova tijela jadno mršave nožice, treperile su mu bespomoćno pred
očima.
»Što se to sa mnom dogodilo?« pomisli. To nije bio san. Njegova soba prava pravcata, samo nešto odveć mala
ljudska soba ležaše mirno, između četiri dobro znana zida. Nad stolom na kojem bijaše rasprostrta raspakovana
kolekcija uzoraka različitih tkanina – Samsa bijaše trgovački putnik – visila je slika koju je nedavno bio izrezao iz
nekog ilustriranog časopisa i stavio u zgodan pozlaćeni okvir. Predstavljala je damu koja je, sa šeširom i boom od
krzna, sjedila uspravno i dizala prema gledaocu teški krzneni muf, u kojemu je nestalo čitave njene podlaktice.
Gregorov pogled usmjeri se zatim u prozor, i tmurno vrijeme – čulo se kako kišne kapi šoboću po prozorskom
limu – činilo ga je sasvim melankoličnim. 'Kako bi bilo da odspavam još malko i zaboravim sve ludorije?', pomisli, no
to bijaše potpuno neizvedivo, jer je bio navikao spavati na desnoj strani, ali se u sadašnjem stanju nije mogao
staviti u taj položaj. Ma kako snažno da se bacao na desnu stranu, uvijek bi se iznova odnjihao u pređašnji položaj
poleđuške. Bit će da je to i sto puta pokušavao, zatvarajući oči da ne gleda zakoprcane nožice, te je tek onda
odustao kada je u boku počeo ćutjeti neki lak, prigušen bol što ga dotada još nikada nije oćutio.
'O, bože', pomisli, 'kakvo li sam naporno zanimanje izabrao! Iz dana u dan na putu. Poslovna uzrujavanja su
mnogo veća nego u dućanu kod kuće, a osim toga mi je nametnuta i muka putovanja, brige za priključak vlakova,
neredovita, loša hrana i druženje s ljudima, koje se uvijek mijenja, nikada dugo ne traje i ne postaje srdačnije. Neka
vrag sve to nosi!' Osjetio je lak svrbež gore po trbuhu; polako se na leđima gurao bliže uzglavlju da bi mogao bolje
podići glavu; našao je mjesto gdje ga je svrbjelo i koje bijaše osuto sve samim bijelim točkicama, za koje nije znao
što su; i htio je jednom nogom opipati to mjesto, ali je odmah uvuče, jer ga pri dodiru prostrujiše ledeni srsi.
Ponovno puzne u svoj prijašnji položaj. 'To rano ustajanje', pomisli, 'sasvim me oglupavljuje. Čovjek se mora
ispavati. Drugi putnici žive kao haremske žene. Kada se, na primjer, prije podne vratim u gostionicu da prepišem
dobivene naloge, onda ona gospoda sjede tek za doručkom. To bih trebao da ja pokušam kod svoga šefa; smjesta
bi me otperdašio. No tko zna, uostalom, ne bi li to za mene bilo vrlo dobro. Kad se ne bih svladavao zbog svojih
roditelja, već bih odavna otkazao, stao pred šefa te mu sa dna duše rekao svoje mišljenje. S tezge bi se taj srušio!
Pa i jest čudno da onaj čovjek sjeda na tezgu pa onda s visine razgovara s namještenikom koji, uostalom, zbog
šefove nagluhosti mora prići sasvim blizu. Pa, još nisu potonule sve nade; budem li jednom imao sav onaj novac da
otplatim dug roditelja – možda će to još trajati pet do šest godina – bezuvjetno ću to učiniti. Onda ćemo izvesti
veliki rez. No zasad moram, istina, ustati, jer moj vlak polazi u pet.’

rječnik: šobotati – tupo odjekivati pod udarom

Pitanja za analizu

- Kako je najavljena preobrazba Gregora Samse?

- Zašto je došlo do preobrazbe? Kako lik reagira na svoju preobrazbu? Navedi što sve iz ovoga početnog ulomka
saznajemo o Gregoru Samsi. Izdvoji brige koje ga muče dok leži u krevetu preobražen u kukca. Objasni kakav „rez”
priželjkuje.
- Kako pripovjedač govori o događaju?
- Kakve osjećaje u čitatelja izaziva situacija u kojoj se našao lik?
- Kakva atmosfera prevladava u ulomku?
- preobrazba čovjeka u gnusnoga kukca (gamad): element fantastike; in medias res postupak
- paradoks: spaja se nespojivo (realistično i fantastično); nemoguć, apsurdan događaj prikazan je kao
stvaran, običan i moguć; fantastično i svakodnevno supostoje, između njih nema granice
- ne navodi se razlog preobrazbe; nema jasne (uzročno-posljedične) motivacije događaja, čitatelj uzalud
očekuje neko smisleno objašnjenje događaja
- premda je Gregor Samsa obličjem odjednom kukac, i dalje razmišlja kao da živi svoju uobičajenu
svakodnevicu; ne propituje zašto se preobrazio u kukca; razmišlja o poslu, a ne o preobrazbi; svoj
posao smatra napornim (mnogo putuje, neredovito se i loše hrani, druženja s drugima površna su i
kratka, šef je strog i pun nerazumijevanja); uzdržava obitelj i otplaćuje roditeljske dugove; odbrojava
vrijeme do „slobode” kada će moći šefu u lice reći što o njemu misli i dati otkaz
- pripovjedač: objektivan, pripovijeda u 3. licu
- pripovijedanje: hladno, neutralno koje nas podsjeća na izvješće; sve se bilježi vrlo precizno i objektivno,
opisi su detaljizirani i slikoviti, lišeni bilo kakvoga pripovjedačeva komentara; ono što je neobično ne
tretira se drukčije od bilo čega drugog
- groteskno preobražavanje prikazano realističkim i jezično jasnim izrazom
- čitateljska perspektiva: zapitanost nad likom koji se ne čudi svojoj ničim motiviranoj preobrazbi;
činjenica da na preobrazbu Gregor ne odgovara strahom, šokom, iznenađenjem ili drugim očekivanim
reakcijama u čitatelju stvara osjećaj začudnosti, ali i tjeskobe, katkad čak i straha zbog svijeta koji je
nesiguran i nepredvidljiv i u kojem je svaki pojedinac zapravo nemoćan – kafkijanska atmosfera
- trodijelna kompozicija
- ključni događaji nakon preobrazbe

1. dio 2. dio 3. dio

- majčino podsjećanje - Gregorovo buđenje - obitelj trpi Gregorovo
na buđenje nakon ozljeđivanja stanje
- pokušaj ustajanja - promjena osjeta - sve više zanemaruju
- dolazak prokurista - sestra donosi Gregorove potrebe
- Gregor se glasa kao Gregoru hranu - podstanari
životinja - vijećanje o - Gregor uživa u
- suočavanje s obiteljskim novčanim sestrinoj svirci
Gregorom u novo prilikama i poslovima - obitelj se odlučuje
obličju - Gregorovo riješiti Gregora
- očev napad na spašavanje slike - Gregor umire
Gregora - otac ozljeđuje - obitelj odlazi na izlet
Gregora jabukom nakon Gregorove
smrti
Analiza likova – Gregor

„Međutim, Gregoru nije bilo ni nakraj pameti da otvara vrata, nego je u mislima pohvalio oprez što ga je
stekao na putovanjima da i kod kuće navečer zaključava vrata.”

„Gregor se polako sa stolicom primakao vratima, ispustio stolicu, navalio se na vrata i prislonio na njih –
stopala su mu na nožicama bila malo ljepljiva – te je otpočinuo časak od napora. Potom se spremio da
ustima okrene ključ u bravi. Na žalost, činilo se da nema pravih zubi – pa čime onda da uhvati ključ? Ali
zato su mu, dakako, čeljusti bile vrlo snažne; s njihovom je pomoću doista pokrenuo ključ ne obazirući
se na to što će se na taj način jamačno ozlijediti, jer iz usta mu je navrla nekakva smeđa tekućina
cijedeći se po ključu i kapajući po podu.”

„Tu je ostalo cijelu noć, koju je proveo djelomice u polusnu iz kojega se prestrašen budio od gladi, a
djelomice u brigama i nejasnim nadama, koje su ipak upućivale na zaključak da se zasad mora mirno
ponašati te strpljenjem i najvećim obzirom spram obitelji nastojati ublažiti neugodnosti što ih je u svom
sadašnjem stanju bio prisiljen da joj zada.”

„Gregor je iza svojih vrata žustro klimao glavom, obradovan tim neočekivanim oprezom i štedljivošću.
Zapravo je tim viškom novca mogao još više smanjiti očevo dugovanje šefu, pa bi i onaj dan kad bi se
mogao osloboditi tog namještenja bio još mnogo bliži, ali je sad nedvojbeno bilo bolje ovako kako je
otac uradio.”
„One su mu praznile sobu, oduzimale mu sve što mu je bilo drago, već su bile izgurale ormar u kojem se
nalazi pila za rezbarenje i ostali alat, sad su pomicale i pisaći stol koji bijaše čvrsto usađen u pod i za
kojim je on kao učenik trgovačke akademije, kao učenik građanske, pa čak i pučke škole pisao svoje
zadaće – te zaista nije više imao vremena ispitivati dobre namjere tih dviju žena...”

„Je li on životinja kad ga glazba toliko uzbuđuje? Činilo mu se da mu se ukazuje put do žuđene
nepoznate hrane. Nakanio je bio da se probije sve do same sestre, da je potegne za suknju i da je tako
pozove da dođe s violinom u njegovu sobu, jer nitko ovdje ne cijenu njenu svirku koliko je on cijeni. On
je neće više pustiti iz svoje sobe, dokle god bude živ; njegov će mu strašni izgled prvi put dobro doći;
želio je biti istodobno na svim vratima svoje sobe frkćući na napadače; ali sestra neće ostati kod njega
na silu nego od svoje volje; sjedit će do njega na kanapeu, primaknuti uho prema njemu, a on će joj
onda povjeriti kako je imao čvrstu namjeru da je upiše na konzervatorij, i kako bi to, da mu se nije
dogodila ova nesreća, svima obznanio prošlog Božića – Božić je valjda ipak već prošao? – ne hajući ni za
čije prigovore.”

„Mislio je na svoju obitelj obuzet ganutošću i ljubavlju. Još je odlučnije nego sestra vjerovao, ako je to
uopće bilo moguće, da mora nestati. U tom stanju pustog i smirenog razmišljanja ostao je sve dok ura
na tornju nije odbila treći jutarnji sat. Još je doživio osvit dana vani pred prozorom. Tada mu je glava i
protiv njegove volje do kraja klonula, a iz nosnica mu se izvio posljednji slabašni dah.
Gregor gubi ljudsko obličje i Propitivanje sudbine modernog čovjeka kojemu
mogućnost govora, osjetila mu su posao i financijska briga za obitelj jedini
se mijenjaju, ali zadržava svijest smisao života – apsurdan život i neosmišljena
i suosjećanje. egzistencija.

Zabrinjava ga nemogućnost Propitivanje granica ljudskosti (je li to samo

daljnjega rada i zbrinjavanja stvar obličja i mogućnosti komunikacije ili
obitelji. postoji neka neotuđiva ljudska bit).
Obziran je prema obitelji.

Žali zbog nemogućnosti

komunikacije i žudi za bilo
kakvom bliskosti. Svi su njegovi
Egzistencijalna tema – dehumanizacija i
pokušaji komunikacije pogrešno
otuđenje u odnosu čovjek – svijet i čovjek -
shvaćeni.
obitelj

Plaši ga gubitak ljudske prošlosti.

Analiza likova – sestra Greta

„Ili da možda sestra zarađuje za život, koja je sa svojih sedamnaest godina još dijete i kojoj od srca
treba poželjeti da živi kao i dosad, da se lijepo odijeva, da dugo spava, da pomaže u kućanstvu, da
se odaje nekim svojim skromnim zadovoljstvima i nadasve da svira na violini?”

- sedamnaestogodišnja djevojka koja je do Gregorove preobrazbe vodila lagodan život

„U prvih četrnaest dana roditelji nisu smogli snage da uđu u sobu, i često je slušao kako odaju
priznanje sestri za njen dotadašnji rad, iako su se prije toga često ljutili na nju jer im se činilo da
nemaju od nje velike koristi. Sad su pak često oboje, otac i majka, čekali pred Gregorovom sobom
dok ju je sestra pospremala, a čim bi izašla iz nje, morala im je potanko ispričati sve o tome kako
soba izgleda, što je Gregor jeo, kako se ovaj put držao, i da li je možda zapazila kakvo malo
poboljšanje.”

- nakon preobrazbe nametnula se svojom brigom za Gregora kao koristan i aktivan član obitelji
„Dakako da to nije činila samo iz pukog djetinjeg prkosa i samopouzdanja što ga je u posljednje vrijeme
tako neočekivano i teško bila stekla, nego i zato što je doista bila zapazila da je Gregoru potrebno
mnogo prostora za puzanje a da se pokućstvom, koliko je mogla vidjeti, uopće ne služi za tu svrhu. Ali
možda je u tome imalo udjela i zanesenjaštvo djevojke njenih godina, koje u svakoj prigodi traži
zadovoljenje i koje je sad navelo Gretu da učini Gregorov položaj još strašnijim kako bi mogla još više
učiniti za njega. Jer, u prostoriju u kojoj Gregor vlada samo golim zidovima neće više usuditi da uđe
nitko drugi osim Grete.”

- doživljava preobrazbu iz djeteta u djevojku/ženu, a njezin odnos prema Gregoru mijenja se od

ljubavi, brige i nježnosti do antipatične obveze i smetnje

- Pazi, Gregore! – uzviknula je sestra prijeteći mu šakom i probadajući ga pogledom. To su od njegove

preobrazbe bile prve riječi što ih je uputila izravno njemu.

- Greta se prije bavila samo glazbom, a sada se zaposlila kao prodavačica i navečer učila stenografiju i
francuski ne bi li dobila kakav bolji posao
- Nakon što joj je briga oko Gregora dosadila, Greta je izrekla ono što su svi mislili:

- Dragi roditelji – prozborila je sestra i, umjesto uvoda, udarila šakom o stol – ovako više ne može dalje.
Ako vi to možda ne uviđate, ja uviđam. Ja ne želim pred ovim čudovištem izgovoriti ime bratovo, pa ću
samo reći: moramo pokušati da ga se oslobodimo. Učinili smo sve što je u ljudskoj moći da ga
njegujemo i trpimo, mislim da nam nitko ne može ništa zamjeriti.
„Moraš se samo potruditi da se oslobodiš misli da je to Gregor. Naša je prava nesreća upravo u tome
što smo predugo u to vjerovali. Ama, kako bi to mogao biti Gregor? Kad bi to bio Gregor, već bi
odavno bio uvidio da ljudi ne mogu živjeti s takvom životinjom, i otišao bi od svoje volje. Onda ne
bismo imali brata, ali bismo mogli i dalje živjeti i sačuvati uspomenu na njega. A ovako nas ova životinja
progoni, rastjeruje nam podstanare, očito želi zauzeti cijeli stan, a nas istjerati na ulicu. Pogledaj samo,
oče – uzvikne iznenada, - evo, opet počinje!”
Analiza likova – majka

„Majka – koja je usprkos prokuristovoj prisutnosti stajala tu raščupana još od noćas, našušurene
kose – najprije, sklopljenih ruku, pogleda oca, a onda pođe dva koraka prema Gregoru i sruši se na
pod, usred sukanja i podsukanja što su se širile oko nje, s glavom oborenom na grudi, potpuno
nevidljiva lica.”

- svi je neprestano žele zaštiti, a ona to prihvaća; pasivna

- Osim toga – završi posve tiho majka, koja je uopće tako reći šaptala, kao da ne želi da Gregor, za
koga nije pravo ni znala gdje je, čuje njen glas, a da ništa od njenih riječi ne može razumjeti, o tom je
bila uvjerena – osim toga, zar nećemo odstranjivanjem pokućstva pokazati da smo izgubili svaku
nadu u poboljšanje i da ga bezobzirno prepuštamo samom sebi? Ja mislim da bi bilo najbolje da
nastojimo sobu ostaviti upravo u onom stanju u kojem je nekad bila, kako bi Gregor, kad nam se
opet vrati, zatekao sve netaknuto i na taj način lakše zaboravio ono što se u međuvremenu
dogodilo.

- brigu oko Gregora prepustila je u potpunosti kćeri, a samo se ponekad zauzima za njega želeći ga
zaštititi
- šije fino rublje za neku trgovinu pomodnom robom
Analiza likova – otac

„Otac je, s neprijateljskim izrazom na licu, stiskao šaku kao da bi najradije odgurao Gregora natrag u
njegovu sobu, a onda se nesigurno osvrne po dnevnoj sobi, zakloni oči rukom i brizne u plač tako da
mu se zatresoše snažna prsa.”

- Gregora nakon toga tjera u sobu služeće se štapom i novinama – prva Gregorova ozljeda; od
prvog dana u Gregoru vidi samo životinju i ponaša se agresivno
- ostavio je Gregora u zabludi da mu ništa nije ostalo od propale tvrtke; sin ga uzdržava
- očeva promjena:
„Ipak, ipak, zar je to zbilja otac? Onaj isti čovjek koji je umoran ležao duboko utonuo u postelji kad je
Gregor nekad polazio na službeni put, koji ga je na povratku kući navečer dočekivao u naslonjaču
zaogrnut kućnim haljetkom, te uopće nije bio kadar ustati nego je samo u znak radosti dizao ruke, i
koji je u rijetkim zajedničkim šetnjama u nekoliko nedjelja godišnje i na najveće blagdane hodao
između Gregora i majke, koji su sami po sebi išli polagano, a on još polaganije, umotan u svoj stari
ogrtač, oprezno pipajući pred sobom štapom, a kad god bi štogod htio reći, gotovo bi svagda
zastao i privukao pratioce još bliže sebi? Sad se pak drži uspravno, u zategnutoj plavoj odori sa
zlatnim pucetima, kakve nose bankovni podvornici; iznad visokog krutog ovratnika razlio mu se
krupan podvoljak; ispod čupavih obrva sijeva živahan i pozoran pogled crnih očiju; inače
razbarušena bijela kosa pomno mu je začešljana u sjajnu frizuru sa razdjeljkom.
- druga Gregorova ozljeda: jabuke (simbol razdora; grešnog, odbačenog sina); opet tjera sina u sobu
koja se pretvorila u svojevrstan zatvor za Gregora

„Kad bi nas bar on razumio – ponovi otac i sklopi oči prihvaćajući na taj način sestrino uvjerenje da je
to nemoguće – onda bismo se možda još i mogli nagoditi s njim. Ali ovako…”

- Nakon Gregorove smrti i obavijesti dvorkinje da je ono iz susjedne sobe uklonjeno:

„Večeras ćemo joj dati otkaz – reče gospodin Samsa, ali mu ni žena ni kćerka ne odgovoriše, jer im je,
čini se, dvorkinja ponovno poremetila netom stečeni mir. Ustale su, prišle prozoru i zagrlile se.
Gospodin Samsa okrenuo se u svom naslonjaču za njima i promatrao ih časak bez riječi. Potom im
dovikne: - Ama, dođite ovamo! Okanite se već jednom onoga što je prošlo. I imajte malo obzira i prema
meni.”

- Obitelj Samsa: od početne slike pasivnih, nezaposlenih pojedinaca raste do aktivne, angažirane
zajednice kojoj se smiješi svijetla budućnost

„Kada je kćerka, pošto su stigli na odredište, prva ustala i protegnula svoje mlado tijelo, učinilo im se da
je to potvrda njihovih novih snova i dobrih namjera.”
Preobrazba čovjeka u kukca središnji je simbol u djelu:

1. Predstavlja Gregorovu otuđenost i posljedicu naporna posla koji mora obavljati.

2. Otkriva kako se Gregor osjeća zbog obveza i odgovornosti prema obitelji.
3. Pokazuje kako Gregorova preobrazba utječe na dinamiku obiteljskih odnosa.

- prikaz čovjekova otuđenja i nesposobnosti njegovanja smislenih međuljudskih odnosa u

trenutcima osobne krize i krize obiteljskih odnosa
- kukac – nametnik što šteti „običnom životu”; nerazumijevanje, nemogućnost komunikacije,
nepostojanost volje da se nekoga pokuša razumjeti
- aktualizacija: - svaki test obiteljskih vrijednosti (bolest ili starost u obitelji), bilo koja nehumana ili
dehumanizirajuća situacija koju ljudi počinju prihvaćati kao normalnu (primjerice, život u
izbjeglištvu), vidljiv oblik otuđenja, kazna za isprazan život
U djelu se prepoznaju obilježja:

- nadrealizma: preobrazba čovjeka u kukca, elementi sna, halucinacije

- ekspresionizma: osjećaj tjeskobe, straha, unutarnji krik
- dadaizma: nelogičnost o kojoj se govori sustavno i logično, paradoks
- magijskog realizma: ispreplitanje čudesnog i realističnog bez propitkivanja

Dodatni sadržaji/zadatci

Poslušajte album Philipa Glassa Metamorphosis inspiriran Kafkinom pripovijetkom.