Professional Documents
Culture Documents
Pšenična Trava I Pšenične Klice
Pšenična Trava I Pšenične Klice
Pšenična trava pripada porodici slatkih trava, kojih ima preko 6000 vrsta. Ima dugu, bogatu
istoriju i uglavnom je svima poznata. U Egiptu, još 5000 godina pre Hrista, proizvodnja pšenice
je bila najrazvijenija poljoprivredna grana. U antičko doba, mladi vrhovi pšenične trave važili su
za delikates. Stari Kinezi koristili su je za jačanje organizma, čišćenje krvi i upalnih procesa. U
iste svrhe koristili su je i Indijanci u Srednjoj Americi. Pominje se u Starom i Novom Zavetu, a
vezana je i za mnoge hrišćanske običaje. Za Božić je obavezna za trpezom, sa svećom u sredini,
kao simbol napretka i zdravlja. Uskršnju trpezu takođe ukrašava pšenična trava sa jajetom u
sredini.
Poznato je da životinje biljojedi instiktivno svoje potrebe za vitaminima i hranljivim elementima
zadovoljavaju upravo koristeći mladu pšeničnu travu. I, zaista, mogla bi se nazvati idealnom i
kompletnom hranom jer je neobično bogata vitaminima, mineralima, lipoidima, hormonima i
hlorofilom. Činjenica je da hlorofil ima razna lekovita svojstva: čisti i obnavlja ćelije, steriliše
rane, prečišćava vodu od fluorina i drugih otrovnih supstanci. Sok od ove trave deluje protiv
svraba, uklanja bubuljice, leči oboljenja usta i desni, ždrela i sinusa, organa za varenje i disanje.
Čak postoje opravdane indicije da organizmu pruža zaštitu od štetnog dejstva radijacije i
pomaže mu u borbi protiv raka i drugih bolesti.
Pšenična trava i sok od nje su u Japanu i Americi više od jedne decenije najprodavaniji prirodni
proizvod, u isto vreme i odlično pomoćno sredstvo u lečenju raznih bolesti. Važi pravilo: "Ko želi
da ozdravi ili ostane zdrav, treba da više puta u toku dana (3 - 5 kafene kašičice) uzima sok od
pšenične trave, geršle, ječma..."
Treba znati da jedna kafena kašika sušene pšenične trave, geršle ili ječma ima potpuno istu
hranljivu vrednost kao 2 - 3 porcije presnog, organski gajenog povrća.
PŠENIČNE KLICE
Većina ljudi ne obraća pažnju na zagađenje i razna zračenja u svom neposrednom okruženju
koja ugrožavaju zdravlje. Treba pogledati istini u oči i sva zagađenja prirodne sredine shvatiti
kao veliko upozorenje i opomenu. Neophodno je promeniti nezdrave navike i tu pre svega, treba
poći od svakodnevne trpeze. Tržište obiluje proizvodima čije poreklo i način uzgajanja nije
moguće kontrolisati. Pijace, supermarketi, obiluju voćem i povrćem za koje ne možemo biti
sigurni da li je tretirano i najbezazlenijim otrovom.
Klice su upravo nešto najprirodnije - da bismo ih prozveli, ne treba nam nikakav dodatni proces
niti hemijska sredstva (što je mnogo bitno). Možemo ih svakodnevno gledati kako napreduju,
rastu i prilagoditi ih svom ukusu. U fazi klijanja volumen zrna se višestruko uvećava. Na primer,
kod lucerke 7 puta, a kod mungo pasulja 8 puta.
Od jednog supenog tanjira sočiva koje ostavimo da klija, dobijamo hranu u vidu salate u količini
koja je dovoljna za tri odrasle osobe i uz to neuporedivo bogatija vitaminima od bilo kog povrća
ili voća. Takva salata ne opterećuje organizam, naprotiv, predstavlja odlično sredstvo za čišćenje
nagomilanih otrova iz organizma.
Pšenica najviše dolazi do izražaja kada se koristi u obliku klica. Upotreba klica u ishrani je
klasičan primer ishrane presnom hranom. Za samoproizvodnju klica vam ne treba mnogo
preduslova. Dovoljno vam je malo dobre volje, staklena tegla, gaza i gumica za teglu. Oprana,
puna zrna potopite u čistu mlaku vodu i to dva prsta zrna, tri prsta vode. Po isteku vremena
natapanja, zrna procedite, a vodu nikako ne bacajte već je pijte jer je puna minerala i vitamina.
Teglu prekrijte gazom i učvrstite gumicom. Dok klice ne narastu 1,5 do 2 cm ispirajte ih jednom
do dva puta dnevno hladnom vodom. Moraju biti uvek vlažne, ali ne mokre. Nekoliko sati pre
upotrebe, proklijala zrna (klice) stavite na sunce radi formiranja hlorofila. Neutrošene klice
možete čuvati više dana u frižideru, zatvorene u plastičnoj posudi ili tegli. Ispirajte ih svakog
dana hladnom vodom.
Vreme natapanja pšeničnog zrna je 12 sati, a vreme klijanja od 3 do 4 dana. Idealna
temperatura klijanja je 20 Celzijusovih stepeni.
Na potpuno isti način mogu klijati i zrna ostalih žitarica i drugog semenja. Samo je vreme
natapanja i klijanja drugačije. Pogledajte tabelu:
Potrebno vreme natapanja i klijanja žitarica
Vreme Vreme
Vrsta Količina Namena
natapanja klijanja
salate, musli, supe,
Pšenica 12 sati 200 g 3 - 4 dana
riđuvelak, desert
sosevi, salate, dodatak
Suncokret 24 sata 200 g 2 - 3 dana
jogurtu
musli, namaz, salate,
Heljda 3 - 4 sata 100 g 2 - 4 dana
dodatak supama
Ovas 10 sati 200 g 2 - 3 dana musli, hleb, supe
Sočivo 12 sati 100 g 3 - 5 dana salate, supe, namazi, pire
Kukuruz 12 sati 200 g 2 - 3 dana musli, corn-flex
Mungo supe, salate, pire, sendviči,
12 sati 100 g 3 - 5 dana
pasulj sokovi
Pirinač 24 sata 200 g 4 - 5 dana salate, supe, prilog jelima
preliv za salate, musli,
Susam 8 sati 200 g 2 dana
sosevi, desert
Soja 12 sati 100 g 2 dana mleko, supe, prilog jelima
Azuki pasulj 12 sati 200 g 5 dana salate, sendviči, pire
Riđuvelak
Riđuvelak se dobija fermentacijom pšeničnih klica u vodi. Već natopljena i proklijala pšenična
zrna oprati hladnom vodom. U posudu se na svaka 2 prsta propranih klica stavi 5 do 6 prsta
vode. Pokrije se gazom, veže gumicom i stoji na sobnoj temperaturi 3 dana. Nakon toga, sadržaj
procediti, s tim da klice ostanu sasvim malo u tečnosti. Dobijeni riđuvelak možete odmah piti ili
odložiti u frižider za kasnije. Zatim doliti istu količinu vode u posudu sa klicama i ponovo ostaviti
da fermentiše 2 dana. Po isteku drugog dana ceđenje ponoviti, opet doliti vodu i odložiti još
jedan dan. Zatim ponovo procediti, klice baciti, a dobijeni riđuvelak piti ili odložiti u frižider.
Hladan je najbolji. Riđuvalak je kiselkastog, osvežavajućeg ukusa.
Riđuvelak pročišćava organizam i obogaćuje crevnu floru. Sadrži više vitamina, među kojima je
nekoliko vitamina iz B grupe, vitamini A, C, E i K. Uz to je veoma hranljiv. Preporučujem ga
najmanje jednom mesečno.
Sok od pšenične trave je pravi dar prirode i sadrži sve elemente neophodne organizmu.
Ogroman je izvor hlorofila (70%), enzima, minerala, vitamina, aminokiselina (proteina najbolje
kvaliteta).
Hlorofil, ta biljna krv je po svojoj molekularnoj građi slična ljudskoj krvi. Razlika je u tome što
hlorofil sadrži atomsko jezgro magnezijuma, a hemoglobin atomsko jezgro gvožđa.
Hlorofil i belančevine daju hemoglobin od koga se sastoji 75% naših ćelija. Zdrava krv i krvna
slika su u direktnoj vezi sa zelenom biljnom hranom.
Sok sadrži:
- antioksidanse
- beta karotin
- vitamine A, B, E, C, F, K
- holin
- 70% hlorofila
- minerale
- žive enzime
- 21% aminokiseline
Lekar i biohemičar dr T. Ernst je otkrio i izolovao antikancerogeni vitamin B17 (laetrile) koji se
nalazi i u pšeničnoj travi (dvostruko više ga ima u soku od ječmene trave).
Marta 1984. izlazi saopštenje dr Robinsona "žive namirnice i kancer" sa spektakularnim
saznanjem:
- presna hrana umanjuje rizik od raka 75%
- sok od pšenične trave 95%
Pogledajmo još jednu tabelu gde su prikazane uporedne vrednosti sveže ceđenog soka od
pšenične trave i drugih životnih namirnica:
Namirnice Karotin B1 B2 B6 B12 C E Hlorofil
Sok od
pšenične 52000 1,30 2,75 0,34 80 328,8 51 1490
trave
Punomasno
20 0,04 0,15 0,04 - 2,0 - -
mleko
Obrano mleko - 0,04 1,60 1,60 - 5,0 - -
Kikiriki - 0,02 - - - - - -
Banana 200 0,20 0,30 0,30 - 10,0 0,4 -
Spanać 8000 0,03 0,10 0,10 - 5,0 0,5 -
Zelena salata 200 0,06 0,07 0,07 - 5,0 0,5 -