kefir gljiva kao lek

Kefir gljiva poreklom sa Kavkaza, vec se vekovima priprema kao zdrav

napitak za dugovenost. Njegovu tajnu stotinama godina uvalo je lokalno
stanovnitvo. Poetkom 20 veka gljiva kefir je dospela i u ostale krajeve sveta.
Pa i u nae krajeve
STA JE KEFIR ?
Kefir je gust,teni mleni napitak ,kiselkastog i osveavajueg ukusa koji
se dobija simbiozom gljivica i korisnih bakterija.Dosadanja iskustva pokazuju
da izuzetno povoljno utie na celokupno zdravlje i da kefir kao lek pomae kod
mnogih tegoba.
KEFIR KAO LEK ZA:
jaanje imuniteta
regulaciju holesterola
detoksikaciju organizma
kefir gljiva dijetaregulaciju krvnog pritiska
bolesti eludca gastritis i dr..
smiruje creva,potpomae bolju probavu
bolesti jetre masna jetra,ciroza
bolesti bubrega i ui
kefir gljiva je prirodni antibiotik
respiratorne bolesti
nesanica,stres i anksioznost
malokrvnost i lou cirkulaciju
protiv kandide i drugih gljivica i bakterija

pomaze kod alergije

usporava razvoj malignih oboljenja
Ovo su samo neke od prednosti ,ukoliko se
svakodnevno.

kefir gljiva konzumira

KAKO NAPRAVITI KEFIR

Odmah na poetku da kaemo da je najbolje pripremljen kefir iz domae
radinosti poznatiji i kao domai kefir.Industrijski proizveden kefir ni priblino ne
daje isti kvalitet i naa preporuka je da ga zaobiete.
KEFIR GLJIVA PRIPREMA
Potrebna su vam kefir zrnca i mleko koja se po tradiciji ne smeju
pripremati u metalnim posudama i sa metalnim kaikama jer mogu ponititi
lekovito delovanje udotvornog napitka.
Za 1/2 litre napitka bie vam dovoljne 2 kaike zrna kefira i
mleko(kravlje,kozje,ovje)
Mleko ne sme nikako biti vrue i svejedno je da li je prokuvano ili ne.
Preporuka je da mleko ne sadri ispod 2,8% masnoa,jer to je masnije
kefir e ispasti bolji
Sastojci su tu a sad sledi i detaljan opis postupka
DOMAI KEFIR RECEPT :
Uspite mleko u plasticnu ili staklenu posudu
Ubacite kefir zrnca
Poklopite malim tanjiriem i ostavite 24h da odstoji na sobnoj
temperaturi(podrazumeva se da temperatura ne prelazi 30 stepeni)
Tenost povremeno promeajte jer e se prilino zgusnuti.
Procedite kroz malu plastinu cediljku,prespite u flau i drite u friideru.

Kefir gljiva se zatim ispere mlakom vodom i ostavi u friideru do 48 h do

sledee upotrebe u hladnoj vodi ili mleku.
Kefir zrna e se vrlo brzo umnoiti i to e vam omoguiti da dobijete
vee koliine napitka.
Lekoviti napitak se moe piti svakodnevno,a u tu svrhu je opta
preporuka da zaponete sa 1 dl dnevno i lagano poveavate koliinu.
Ukoliko se gljiva kefir upotrebljava kao terapija mogue je piti i do litre
napitka dnevno
KEFIR GLJIVA NUSPOJAVE
Na samom poetku terapije kefir gljiva moe izazvati blae probleme kao
to su proliv i gasovi.U pitanju je samo adaptacija probavnog sistema na
novonastalu situaciju i obino tegobe ne potraju dugo.Tvrda stolica se lako
regulie sa pomenutim napitkom.

Kefir napitak dugovenosti

Kefir, napitak dugovenosti je zdrav mleni proizvod koji lako moete

pripremiti i u vaem domu.
Terapeutska svojstva kefira potiu od njegove mikroflore tj. od kefirnih
zrna. Radi lake probavljivosti i podravanje apetita, upotrebljava se kao
sredstvo kod rekonvalescenata i oslabelih osoba. Uspeno se primenjuje za
leenje eludanih i crevnih potekoa i katara, nekih bubrenih bolesti,
odreenih nadraaja jetre itd.
Moe se konzumirati u prilino velikim koliinama, od 1 do 1,5l dnevno.
U kefiru ima naroito mnogo vitamina B, koje stvaraju kvasci. Svarljivost mu je
vea nego kod mleka:sirovo mleko se zadrava u eludcu 7,5 sati, kuvano
mleko 7 sati, kefir iz masnog mleka 4,5 sata i kefir iz obranog mleka 3 sata.
Alkohol, u tim koliinama koje sadri kefir, podrauje apetit i povoljno utie na
krvni i nervni sistem. Kefir se smatra izvrsnim hranjivim lekovitim sredstvom za
dojenad i decu sa slabom probavom, lenjom stolicom i uopte kad se loe
oseaju.

Kefir kao lek

Kefir se moe koristiti koristi kod bolesti eluca i creva, akutne upale jetre, hemijskog
stersa (zloupotreba lekova i narkomanija), bubrenih bolesti, bolesti koe, TBC-a,
karcinoma, zatvora, anemije, alergija i astme, kardiovaskularnih bolesti, dijebetesa, a
za decu je dobar kao zamena za mleko. Kefir odlino gasi e.

alergijski osip, ekcem 0,5 Litre dnevno (obolele delove namazati

kefirom)
problem sa bubrezima i beikom -1 litar dnevno
bolesti zavisnosti (alkoholozam i narkomanija)- 1litar kefira dnevno
ir na elucu i dvanaestopalnom crevu -1 litar dnevno (tokom 2
meseca)
astma, bronhijalni katar- 1 litar dnevno
sniava pritisak i telesnu teinu
anemija i leukeminja 1 litar ( u teim sluajevima 2 l dnevno)
upala une kese i unih bolesti- 1 litar dnevno (2-3 meseca)

Izrada kefira u domainstvu

Tradicionalni nain proizvodnje kefira je mogu u domainstvu i u

manjim mlekarama i vrlo je jednostavan. Pri ovoj proizvodnji kefirna zrna se
koriste kao starter kultura.
Postupak je sledei:
u pasterizovano ili prokuvano i ohlaeno na 20C mleko dodaju se
kefirna zrna, inkubira se dok se mleko ne zgrua, a to je obino 24 sata
na 22C. Posle inkubacije, kefirna zrna se ceenjem kroz plastinu
cediljku odvajaju od ostalog mleka.
Odvojena kefirna zrna se ispiraju prokuvalom ohlaenom vodom i
prekontroliu da li ima sluzavih, smee obojenih ili na neki drugi nain
promenjenih zrna, koja se odbacuju. Posle ispiranja i kontrole, zrna se ponovo

prenose u mleko da bi se zapoeo novi proces fermentacije i ceo postupak se

tako ponavlja svaka 24 asa.
Kod proizvodnje kefira potrebno je obratiti panju da na jedan deo zrna
doe 10-15 delova mleka i da je temperatura optimalna. Na temperaturi nioj
od 20C bakterije se slabije razmnoavaju, pa gljivice postaju dominantne i
stvara se vie alkohola i ugljen-dioksida, a manje mlene kiseline. Dok na vioj
tempetaturi gljivice postaju sluzave, a bakterije stvaraju vie mlene kiseline
nego to je uobiajeno, pa kefir postaje prekiseo.
Proceeni kefir puni se u boce i zri u friideru 24-48 sati pri 10-15C.
Ovo zrenje pogoduje rastu kvasca i u ovom periodu nastaje ugljen-dioksid i
alkohol, a kefir dobija penuavu konzistenciju.
U domainstvu najbolje je praviti kefir u zatvorenoj staklenoj tegli na
sobnoj temperaturi. Pri tome treba posvetiti posebnu panju higijeni pribora
koji se koristi. Pripremajui kefir na ovaj nain moe se svakog dana u
domainstvu imati zdrav, hranjiv i osveavajui napitak.
Napomena 1.: Ne koristiti metalne kaike i cediljke.
Napomena 2.: Kefir se razmnoava, te je najbolje poklanjati namnoene
gljivice svakome kome je potrebno.
Da li ste nekada probali kefir?

Kefir,
pravljenje
Kefira...
... i njegov

znaaj za dobro zdravlje i vitku liniju!

ta je Kefir?
Ukratko reeno: kefir je fermentisano mleko. Nalik je jogurtu, ali
sadri izuzetno znaajne probiotske kulture neophodne za dobro zdravlje, pre
svega creva, pa onda i itavog organizma. Kefir takoe ini da se mleko lake
vari jer smanjuje laktozu tokom fermentacije. Moete ga kupiti u prodavnici (ne
ba preporuljiva opcija) ili ga praviti kod kue pomou kefirnih zrnaca
(kristala), to je mnogo bolja i zdravija opcija, na due staze i - jeftinija,
pogotovo ako je dijeta sa kefirom va izbor za mravljenje.

Kako da napravim kefir?

Oprana zrnca (1 supena kaika) preliti sa 250 ml (2,5 dl)
nekuvanog mleka. Ostaviti u staklenoj posudi da odstoji 24 sata pa mleko
procediti obavezno kroz plastinu cediljku. Ovako proceeno mleko je gotov
napitak. Kefirna zrnca koja su ostala u cediljci oprati istom vodom (mada ovaj
korak moete i da preskoite, jer se svakim pranjem gubi deo "jaine" kefirnih
zrnaca) i ponovo preliti mlekom. uvati je prekrivenu na sobnoj temperaturi.
Proces svakodnevno ponavljajte i za desetak dana ete imati udvostuenu
koliinu kefirnih zrnaca to znai da ete moi da pravite vee koliine kefira.
Posle jo deset dana viak zrnaca e biti toliki da ete morati nekome da
poklonite deo ili da dodate nekom vonom ejku i jednostavno pojedete.
Kefirna zrna su iva kultura, ona su spolja bela i izgledaju kao
mali cvetovi karfiola.
Postupak pravljenja kefira u slici i rei
Stavite kaiku kefirnih zrnaca u staklenu teglu ili olju. Sipajte
najmanje olju mleka preko zrna i pokrijte sa gazom ili papirnim ubrusom
privrenim gumicom. Moe da se stavi i poklopac od tegle ali ne navije ve
ostavi da vazduh moe da cirkulie. Ovo spreava da insekti i mrvice upadnu
u teglu, a u isto vreme omoguava kefiru da "die".
Ostavite teglu u kuhinji, na sobnoj temperaturi. Posle 24 sata,
mleko treba da bude gusto. Ponekad e doi do odvajanja tenosti, i to je ok.
Samo ga pomeajte. Od pribora vam zatim treba plastina cediljka, kaika i
posuda gde ete procediti kefir.

Koristite iskljuivo plastinu cediljku i plastinu kaiku. Postavite

cediljku nad staklenku teglu i sipajte malo kefira u nju. Koristite plastinu
kaiku i lagano meajte sve dok sav kefir ne proe kroz cediljku, a ostanu
samo kefirna zrnca u njoj.

Isperite zrnca pod mlazom hladne vode, i stavite u novu teglu za

narednu turu kefira. Kada zavrite, imaete au gustog kefira i teglu sa
kefirnim zrncima spremnim da im se doda mleko. Sa ovim tempom
proizvodnje, imaete dovoljno kefira svakoga dana!

Stvari na koje morate da obratite panju:

Ne koristite metalni pribor, cediljke, kaike, jer tako moete otetiti zrna
kefira i ona mogu postati neefikasna.

 Moete da fermentiete u friideru, ali e za to biti potrebno nekoliko

dana.
Ako elite da napravite pauzu ili idete na put, moete da stavite zrna sa
mlekom u friider, i ona mogu tako da stoje nedelju i vie dana.
Kefirna zrna vremenom rastu. Posled desetak dana imaete dovoljno da
pravite duplu dozu, ili moete da ih date nekome ko eli da pone da
pravi kefir.
Moete koristiti kravlje mleko, kozije mleko, sirovo mleko, obino ili
organsko mleko, i tako dalje. Moete ak i da menjate mleka bez
negativnog efekta na kefir.
Moete da koristite mleko nezaslaenog kokosa, pirinano mleko kao i
bademovo mleko. Ipak, rotirajte mleka i uvajte kefirna zrnca samo u
kravljem mleku.
Lekovita svojstva
Kefirna zrnca ili tibetanska gljiva kako ga jo zovu, upotrebljavaju
se za pravljenje kefira koji, kao prirodni lek protiv povienog holesterola u krvi,
kamena u ui, za sve bolesti srca i krvnih sudova, za regulaciju krvnog
pritiska, umiruje upalne procese u organizmu, povoljno deluje na rad bubrega i
mokranih kanala. Osim toga vano je rei kako je potvreno da tibetanska
gljiva u sebi sadri sve vitamine neophodne za pravilan rad ljudskog
organizma, tako da spreava starenje, otklanja umor a usput je i dobro
prirodno sredstvo za potenciju kako kod mukaraca tako i kod ena.

Kefir
Tibetanske gljive od kojih se pravi kefir. Kau da je dobar za imunitet,
regulie pritisak, rad creva, jetre ... Jednostavno se sprema, 10-ak minuta
svako jutro.

Sastojci
Broj osoba:
2 osobe
1puna supena kaika Tibetanskih gljiva
600 mlmleka
Priprema
Vrijeme pripreme:
10 min
1
U teglu sipati mleko sobne temperature, dodati Tibetansku gljivu i
ostaviti 24h na sobnoj temperaturi.
2
Sutradan procediti kefir, kroz plastinu cediljku meajui plastinom,
silikonskom ili drvenom kaiicom lagano, da se gljive ne otete. Dobije se dve
olje za belu kafu kefira koji je veoma prijatnog ukusa.
3
Gljive oprati vodom, svaki trei, etvrti dan i prebaciti u istu teglu s
mlekom, pokriti gazom (da ne uleu muice a da ima vazduha)i ostaviti da
prenoi (u pajzu).
4
Sutradan i svaki sledei dan ponavljati postupak. Vremenom, gljive
se umnoe pa moete deo pokloniti nekom ili baciti (teta).
5
U pripremi kefira koristiti iskljuivo plastine, staklene ili porcelanske
sudove, nikako metalne ne dovoditi u vezu sa gljivama.
6
Ako idete na odmor, gljive se operu i stave u teglu, kaika gljiva na 1
au vode. Tako spremljene mogu se ouvati 20-ak dana.

7
ako volite voni jogurt, nita lake, 3-4 jagode ili maline, 10-ak vianja,
3 kajsije ili neko voe koje volite izmiksirajte sa kaiicom meda ili eera,
dodajte kefir i dobili ste voni kefir tj. predivan osveavajui dezert, veeru ...

Domai kefir
Kefir je fermentirani mlijeni napitak kiselkasto-osvjeavajueg okusa s
laganom notom po svjeem kvascu (ili veoma lagan okus po pivu), koji se
dobiva uz pomo kulture kefira ili kefirnih zrnaca. Kefirna zrnca, koja izgledom
podsjeaju na kuhanu cvjetau, po sastavu su mjeavina bjelanevina,
aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida te sadre simbiozu izmeu velikog
broja dobrih, mlijeno-kiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca.
Zrnca kefira hrane se i razmnoavaju u mlijeku i nemaju rok trajanja, mogu
ivjeti vjeno.
PODIJELI
Sastojci
1
U plastinu zdjelu sipati lagano kulturu kefira, po njima preliti mlijeko.
2
Prekriti zdjelu krpom te povremeno lagano promijeati drvenom
kuhaom. Ostaviti na sobnoj temperaturi.
3
Kefirna kultura e plivati na vrhu, mlijeko e biti gue ak e se
pojaviti tragovi sirutke - vrlo mali. To je znak da je kefir gotov.
Kefir moramo precijediti iskljuivo pomou plastine cjediljke uz
pomo mjeanja kuhaom.
4
Kefirna zrnca, ako ne nastavljamo novu dozu kefira, se potom isperu
pod laganim mlazom vode te stave u plastinu posudicu u koju se ulije malo
mlijeka, posuda se preklopi salvetom i stavi u hladnjak, najbolje neka aa od
sladoleda ili slino.
Tako se ona hrane do sljedee upotrebe.
Kefir se mora pripremati iskljuivo na opisan nain sa ovim materijalima. Ne
podnosi metal, takoer treba paziti da ne upadne kakav kukac u au jer onda
kefiri "umiru".

Kefir
Karakteristike Kefira
Kefir je mljeni napitak i potjee sa Kavkaza i Tibeta, te je zbog svojeg
blagonaklonog dijelovanja na ljudsko zdravlje poznat kao "pie stogodinjaka".

Kefir se proizvodi fermentacijom (kiseljenjem) mlijeka sa dodatkom

mlijenih bakterija (lat. Lactobacillus acidophilus), bakterija octene kiseline te
kao jedinstveni proizvod od mlijeka kojem se dodaju kvaeve
gljivice (lat. Saccharomyces). Kvaeve gljivice razgrauju mljeni eer
(laktozu) te ine kefir jedinstvenim proizvodom od fermetiranog mlijeka u
kojem ima prirodno stvorenog alkohola.
Mlijeni Kefir i vodeni Kefir
Prirodni mlijeni kefir nastaje
tako da se zrna kefira koja su u
principu simbioza bakterije i gljive,
veliine od zrna rie do veliine oraha
dodaju u svijee ili trajno mlijeko
(kravlje,
ovije
ili
kozije).
Takoer moe se koristiti mlijeko od
kobile, a poznata su izvjee da je bilo
uspijeha i sa sojinim mlijekom.
Pri optimalnoj temperaturi od
10 C do 25 C mlijeko fermentira.
Postotak alkohola varira od duine
fermentacije (od 0,2 do max. 2%).
Fermentacijom pri
niim
temperaturama
(kvaeva
fermentacija) postiemo vei odio ugljik
dioksida (vie mjehuria) i alkohola
("dobrog" alkohola etanola), a manje
mljene kiseline u gotovom proizvodu.
Budui da je
takav kefir praktiki
bez
eera
(laktoze) koji se pretvorio u alkohol,
pogodan je za osobe koje imaju
alergijske
reakcije
na
laktozu.
Pri viim temperaturama
(vrenje
mlijenih
gljivica)
dobijamo kefir sa vie mljene kiseline
i manje alkohola. U oba sluaja
postotak mlijene masti i bjelanevina
(sirutka)
odgovara
postotku
u
koritenom mlijeku.
Postoji takoer tzv. vodeni Kefir koji nastaje fermentacijom eera

u
vodenoj
otopini.
Industrijski proizvedeni kefir se razlikuje od tradicionalnog, najvie po tome da
u njemu obino nema alkohola, ali zato lakotze (mljenog eera) 2,73,9g/100g te nije pogodan za osobe koje su alergine na laktozu. Takoer da
se radi sa gotovim mjeavinama kvasca i bakterija, a ne sa zrncima kefira.
Okus kefira mogue je prilagoavati ak i godinjim dobima. Takav kefir nosi
naziv
"Kefir
mild"
ili blagi
kefir.
Samo zrno kefira je jedan genijalan proizvod prirode sastavljen od
bakterija, kvaevih gljivica, bjelanevina i masti, praktiki neunitiv, moemo
zamrzavati, ostaviti u vlanoj krpi ili ga uvati u tekuini od vode i mlijeka i opet
e "raditi". Jedina stvar koju ne podnosi je dodir sa metalom, ime smo odmah
naveli glavni uzrok zbog kojeg kefir u domaoj proizvodnji nekima ne uspije.
Znai metalne lice, tanjuri ili sita su tabu. Sama zrna se sa vremenom
poveavaju i nakon nekog vremena se raspadaju u manja zrna. Ta zrna, opet
s obzirom na temperaturu okoline, rastu i tako u krug. sama veliina zrna
nema nikakav utjecaj na kvalitetu ili okus kefira.
Kefir u kuhinji
Koristi se kao napitak ili promjean sa voem (jagode), povrem
(mrkva) sastojak u dipovima i sladoledima.
Domaa, kuna proizvodnja mlijenog kefira
Recept za mlijeni kefir
1/2 L mlijeka
2 zrna Kefira veliine oraha (ili 2 V sitnijih zrnaca)
Staklenku 1 L sa poklopcem na araf
U staklenku stavite zrna kefira i zalijte sa mlijekom, zatvorite i
ostavite na tamnom i toplom (20-25C) mjestu. Povremeno lagano, krunim
pokretima promjeajte sadraj staklenke. Pri viim temperaturama (max.
30C) napitak je prije gotov, kod niih (min. 5-10C) sporije. Obratite panju
na razlike u okusu s obzirom na temperaturu pripreme. Gotov napitak je
gustoe slatkog vrhnja, krunim pokretima staklenke (da bi se promjeala
sirutka sa vrstom masom) procijedite ga kroz plastino sito u istu posudu.
na kraju protresite sito, da bi u kefiru zavrilo im viezrnaca kefira.
Ovakav kefir ima lagano laksativno svojstvo.
elite li gui, kiseliji i kefir jae arome fermentirajte 36 do max. 48 sati.

Ovakav kefir pomae kod mekane stolice.

Kefir se uva u hladnjaku vrlo kratko vrijeme, zato radite samo
onoliko koliko moete popiti u dan ili dva.
Preostala zrna kefira operite pod mlazom vode i zamotajte u
mokru krpu. Ovako se daju uvati u hladnjaku nekoliko dana. Moete ih
smrznuti ili uvati u boici u smjesi vode i mlijeka. Suha umiru kroz par
sati.
Domaa, kuna proizvodnja vodenog kefira
Recept za vodeni kefir
1 L vode (bez klora) moe i mineralna voda bez mjehuria
3 V vodene kefir kulture (u principu zrnca, tzv. Japan kristali), moe i
vie
3 V eera
1 suha smokva (moe i 1 V groica)
1/2 ne pricanog limuna sa korom
staklenka od min. 1,5l sa poklopcem na araf
Rastopiti eer u vodi, dodati limun, te na kraju dodati suho voe i kefir
kulturu. Jednom promijeati.
Temperaturno djelovanje je isto kao i u gore opisanoj
proizvodnji mlijenog kefira.
Poslje 24 sata jednom promjeati. Nakon 48 sati vodeni kefir je gotov.
Smanjenjem fermentacije na 24 sata dobijamo rjei i laki Kefir, a
produenjem na 72 sata gui i tei kefir.
Laki vodeni kefir je dobar laksativ, gui zatvara.
Koristite samo NE metalni pribor i plastina sita.

Kefir - ljekovita gljiva s Kavkaza

Kefir je ukusan i hranjiv mlijeni napitak podrijetlom s Kavkaza.
Ljekovita svojstva kefira
Taj ukusan i osvjeavajui kiselkasti napitak priprema se od
takozvanih kefirnih gljiva, iako se zapravo radi o simbiozi korisnih bakterija i
gljivica.
Iskustvo je pokazalo da kefir povoljno utjee na zdravlje, te lijei ili
pomae pri lijeenju mnogih bolesti i tegoba.
Redovita konzumacija kefira...
jaa imunitet
isti organizam od toksina
pomae uspostaviti normalan krvni tlak
smanjuje razinu kolesterola
pomae kod eluanih bolesti
obnavlja floru i ublaava bolesti crijeva
pomae kod bolesti jetre, bubrega i ui
lijei upalne procese (prirodni je antibiotik)
pomae kod slabokrvnosti i slaboj cirkulaciji
lijei respiratorne bolesti
pomae kod stresa, nesanice i bolesti ivanog
sustava
usporava irenje stanica raka
djeluje protiv gljivica i bakterija
pomae kod astme i alergije
Priprema kefira
Nain priprave kefira doista je jednostavan. Potrebno je samo mlijeko i
gljive, odnosno zrnca kefira.
Tradicionalno, za pripravu kefira se ne koristi metalno posue i
lice, jer mogu ponititi ljekovito djelovanje napitka.
Za pola litre kefira potrebno je dvije lice zrnaca i bilo kakvo mlijeko

(kravlje, ovje, kozje).

Mlijeko moe biti kuhano ili nekuhano, no ne smije biti vrue.
Preporuuje se da mlijeko ne sadri manje od 2,8% masnoe - to je
sadraj masnoe u mlijeku vei, kefir je bolji.
Postupak
Mlijeko usuti u staklenu ili u plastinu posudu.
U mlijeko staviti zrnca.
Poklopiti (primjerice, tanjuriem), i ostaviti na sobnoj temperaturi 24
sata. Temperatura u prostoriji ne smije biti via od 30 stupnjeva.
U roku od 24 sata tekuina e se zgusnuti. Moete ju povremeno
promijeati u svrhu provjere gustoe.
Nakon toga, kefir je potrebno procijediti (preporuuje se koristiti
plastino cjedilo), presuti ga u bocu i drati u hladnjaku.
Gljivu kefira potrebno je oprati hladnom ili mlakom vodom i dan-dva
(do idue uporabe) ostaviti u hladnjaku, u hladnoj vodi ili u mlijeku.
Zrnca kefira vrlo brzo e se umnoiti, to e omoguiti dobivanje vee
koliine napitka.
Koliina mlijeka za pripravu kefira poveava se razmjerno koliini
zrnaca.
Napitak u cilju ouvanja zdravlja i vitalnosti moete piti svakodnevno.
Preporuuje se zapoeti s 1 dcl i postupno poveati koliinu. U
terapijske svrhe pijte jednu litru kefira dnevno.

Zrenje kefira - prakticni savjeti

Da biste imali najvise koristi od domaceg kefira a da pri tome ne

unosite previse mlijecnog secera laktoze, mozete ("mozete", ali ne morate)
gotovi kefir ostaviti na sobnoj temperaturi jos 1-2 dana da sazrije. Tako se
kolicina mlijecnog secera smanjuje sto duze kefir stoji, jer mikroorganizmi iz
kefira trose secer sebi za hranu.
Ovako ja radim:
1.prvo kefir stoji na sobnoj temperaturi (zrnca + mlijeko)
u zatvorenoj staklenoj tegli 24 sata.
2.Onda procijedim i procijedjeni kefir stavim u drugu teglu i
drzim ga isto na sobnoj temperaturi sa poklopcem naslonjenim ali ne
zatvorenim tako da ima zraka. Poklopac tegle obiljezim sa kefir 1. dan.
Slijedeci dan kad procijedim novi kefir, spremim ga u novu
teglu i na njega stavim poklopac oznacen sa kefir 1. dan
a na onaj od prethodnog dana koji je vec stajao na sobnoj
temperaturi stavim poklopac oznacen sa kefir 2. dan.
Tako imam istovremeno 3 tegle vani:
zrnca sa mlijekom,
kefir koji zrije prvi dan i
kefir koji zrije drugi dana.
Kod slijedeceg cijedjenja najstariji kefir od dva dana spremam u
frizider, vrsto zatvoren i taj pijemo.
Poklopce mijenjam: na novoprocijedjeni stavljam poklopac kefir 1.
dan a na kefir koji je vec stajao jedan dan stavljam poklopac kefir 2.
dan. Kefir moze i ostati na sobnoj temperaturi ali meni je drazi ohladjen. I ako
kefir u frizideru nije potrosen u njega nadodajem svaki dan novu kolicinu kefira
starog dva dana, ne odvajam stariji o novijeg. Kefir moze stajati dugo, ne

moze se pokvariti. Tegle u kojima stoji kefir koji zrije je dobro promuckati ili
promijesati dva puta dnevno.
Ispocetka kad ste tek nabavili zrnca i imate ih malo, stavite manje
mlijeka, mozda oko 3 dl. A onda kako zrnca rastu, tj razmnozavaju se, mozete
stavljati vise mlijeka, u vecu teglu i tako dok ne dobijete kolicinu koja ce vam
biti dovoljna svaki dan. Ako se kefir napravi brzo npr za 12 sati, znaci da imate
previse zrnaca tj premalo mlijeka, onda dodajte vise mlijeka. Ako vam se radi
presporo - duze od 24 sata znaci da je premalo zrnaca tj previse mlijeka pa
prilagodite kolicinu mlijeka kolicini zrnaca. Ovo zvuci komplicirano ali nije
uopce, vrlo brzo cete "upoznati" svoj kefir i nauciti mjere. Kad se zrnca
razmnoze i imate ih vise nego sto vam treba za kolicinu mlijeka kojeg dnevno
pravite, odvadite malo i onda mozete nekome dati ako zelite, zamrznuti da
imate rezervu ili pojesti - najbolje ih je smiksati sa smoothijem, jer onako nisu
bas ugodni za zvakanje.
Zrnca se nekad razmnozavaju tako da grumen postaje sve veci, a nekad
se grumen dijeli pa dobijete manje grumencice. Sve je to okej. Kad kefir stoji
vani, nekad se zna podijeliti tekucina tj sirutka od gustog dijela, pa na dnu
tegle bude tekucina a gore gusto. To je sve normalno, promijesajte zlicom tu i
tamo ako zelite. Domaci kefir nema istu konzistenciju kao kupovni, vise je
vodenast i kao zrnast. To je bas specificno za kefir.
Ako zelite napraviti pauzu u pravljenu kefira, ako ga imate previse ili
idete na kraci put ili slicno, procijedjena zrnca stavite u teglu, pokrijte s malo
mlijeka i spremite u frizider. Tako mogu stajati do 7 dana. Kad cete opet praviti
kefir, procijedite to mlijeko i stavite svjeze za pravljenje kefira. Ako vam
nestane mlijeka u kuci a morate procijediti kefir, mozete zrnca pokriti vodom i
spremiti u frizider, i tako mogu stajati nekoliko dana. U frizideru se ne moze
napraviti kefir, samo se zrnca na taj nacin cuvaju.
Nakon sto procijedite kefir, zrnca ne morate ispirati u vodi, niti
trebate svaki dan prati teglu u kojoj kefir stoji. Ja je operem jednom tjedno tek
toliko... Mozete koristiti bilo koje mlijeko, domace, kupovno, kravlje, kozje, ali
nemojte sojino Mozete ga piti koliko hocete i koliko vam prija. Najkorisnije ga
je piti ujutro nataste i navecer prije spavanja.

Kefir

Izrada domaeg kefira je sigurno nain na koji ete ouvati zdravlje i

koji e vam pomoi u izljeenju od mnogih bolesti. Posebno su tu autoimune
bolesti, danas izrazito zastupljene. Dananje svjee mlijeko koje konzumiramo
bit e znatno prihvatljivije za na organizam ako ga prepustimo da ga kefirna
zrnca prerade na svoj nain. ak i oni koji imaju slabu toleranciju na mlijeko,
prihvatit e ovaj nain konzumiranja. Postupak je jednostavn i obavljate svaki
dan u isto vrijeme.
Svi znamo da kefir potjee s Kavkaza, s podruja koje je poznato po
dugovjenosti i zdravlju stanovnika. Smatra se da je kefir nastao sluajnou.
Neki ga smatraju bojim darom, izraz koji najbolje opisuje njegova svojstva .
Treba rei da tibetanska gljiva, kefirne gljive ili zrnca kefira nisu gljive.
Struktura kefirnog zrna zapravo predstavlja simbiozu (suivot)
izmeu velikog broja dobrih, mljenokiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva
kvasaca. Na donjoj slici moete vidjeti kako izgledaju zrna kefira. To je
mjeavina bjelanevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida. ive
vjeno i uzgojem u svjeem mlijeku brzo rastu. Zrnca se najprije hrane
laktozom, mljenim eerom i proizvode mljenu kiselinu i CO2. Za desetak
dana se podvostrue i zato da biste dobili ujednaenu kvalitetu kefira po okusu
i gustoi, trebate viak zrnaca izvaditi. Naravno, teta je to baciti. Viak
moete slobodno pojesti ili razdijeliti dragim osobama. Kada gljiva postane
prevelika, jednostavno je podijelite u manje dijelove i zajedno s mlijekom
isporuite nekome tko e proces nastaviti.
Postupak
Za 1/2 l kefira potrebno je dvije lice kefirnih zrnaca. Moete koristi
bilo kakvo svjee mlijeko: obrano , neobrano, kuhano, nekuhano, kravlje,
ovje, kozje. Jedino to ne smije biti vrue. Kefir je kvalitetniji ako se
upotrebljava masnije mlijeko.
Mlijeko ulijete u staklenku i dodate zrnca. Ostavite na sobnoj
temperaturi 24 sata dok se ne zgusne. Gljivama pae toplina, pa zato birajte
toplija mjesta za dranje staklenke. esto ete vidjeti kako se u kefiru
razdvaja sirutka od gustog sadraja. To je sasvim normalno i to je odlika
domaeg kefira. Moete ga promijeati ili promukati.
Kuna izrada kefira je jednostavno rutinska navika koju obavljate svaki
dan u isto vrijeme. Nekome pae ujutro, a nekome naveer. Kada je kefir

gotov, procijedite ga (najbolje kroz plastinu cjediljku) ili jednostavno izvadite

gljivu i ostatak kefira konzumirate. Viak kefira moete pospremiti u drugu
staklenku, u hladnjak. Kefir koji odstoji jo dva dana, najbogatiji je (vitaminima
B1, B6, B9) i ima najmanje eera lakotze i najvie alkohola.
Na internetskim forumima se nau svakakvi savjeti o tome to se
smije, a to ne. injenice su sljedee: smije se koristiti metalni pribor, lice i
cjedila, smije se pojesti, pasti u sudoper, baciti. Kod cijeenja se smije stisnuti
ili tresti. Moe se isprati hladnom ili mlakom vodom ili ne isprati. Moe se
isprati i ostaviti dan-dva u hladnoj vodi u hladnjaku. Staklenka za fermentaciju
moe biti vrsto zatvorena ili samo prekrivena poklopcem.
Kefir je probiotiki (korisni mikroorganizmi) i prebiotiki (sadri tvari koje
pospjeuju rast korisnih mikroorganizama) napitak koji uspostavlja ravnoteu u
crijevnoj flori i time jaa imunitet i popravlja probavu. U terapijske svrhe uzima
se litra dnevno, po mogunosti od sirovog mlijeka panih ivotinja, a svi mogu
uzimati neogranienu koliinu ovog osvjeavajueg napitka u svakoj prilici.
Treba krenuti s manjom dozom (1 dl dnevno) pa postupno poveavati jer e
kefir u poetku radikalno promijeniti sastav crijevne flore (korisne bakterije e
tamanei patogene zauzeti njihovo mjesto) pa moe doi do prolaznih smetnja
s probavom. Odlina je navika, uzeti kefir kao zadnji obrok prije spavanja ili
ujutro sasvim natate. Na taj nain ete imati najvie koristi od konzumiranja
ove namirnice.
Od kefira moete napraviti i ukvasani kruh tako da umjesto kvasca koristite
kvas na bazi kefira. Ukoliko kefir procijedite na gazu, moete dobiti kefirni sir.
Sanjin savjet
Uz kefir ima jo jedna bitna stvar, a to je zrenje kefira na sobnoj
temperaturi. Ja ostavljam procijeen kefir po 5-6 dana da zri, a onda ga ulijem
u boce i spremim na hladno. Tako ostaje nepromijenjen jo danima, dok ga ne
popijemo. Zrenjem kefir gubi laktozu, odnosno smanjuje se na minimum, jer
mikroorganizmi u procijeenom kefiru i dalje "rade". Za osobe osjetljive na
ugljikohidrate, odnosno, u ovom sluaju na laktozu, takav kefir mogu
konzumirati bez problema. Meni osobno smeta laktoza, a kefir mi treba za
obnovu crijevne flore. Istraivala sam malo i proitala da fermentacijom u kefir
mlijeko gubi i kazein, protein koji takoer moe smetati, kao i laktoza. Bakterije
iz roda lactococcus razgrauju kazein. Te bakterije nalaze se u kefirnim
zrncima, izmeu mnogih drugih. S kefirom, jednostavno, ne moete pretjerati.
Uz to, ako u kefiru vie nema laktoze, bit e probavljiviji za one koji nemaju

dovoljno enzima laktaze, koja je potrebna za probavu laktoze. Veina nas

odraslih nema dovoljno laktaze. za to postoje odreeni razlozi, enzim laktaza
sve manje se stvara u naem probavnom traktu, upravo zbog toga to smo
odrasli, ne treba nam vie mlijeko, kao malim bebama, takoer i svim drugim
mladuncima - sisavcima.
Zato koristiti kefir:
djeluje kao najjae sredstvo protiv alergija i intolerancije na hranu;
djeluje kao prirodni antibiotik;
smanjuje inflamatorne (upalne) bolesti kao to su reuma i artritis;
jaa imunoloki sistem i ubrzava zacjeljivanje tijela;
poboljava probavu i pravilno iskoritavanje nutrijenata iz hrane;
lijei bolesti crijeva kao to su IBS ili SIC (sindrom iritabilnog crijeva), sindrom
propusnosti crijeva, zatvor, proljev, nadutost;
pomae kod bolesti eluca kao to su gastritis i ir na elucu;
isti i detoksicira tijelo;
poboljava funkciju jetre i djeluje protiv unih kamenaca;
pomae kod srano-ilnih oboljenja;
sniava eer u krvi, visoki krvni tlak i visoke masnoe u krvi (trigliceride);
lijei gljivina oboljenja;
pomae u zaustavljanju rasta malignih stanica;
normalizira metabolizam i time potpomae gubljenje prekomjerne tjelesne
teine;
pomae kod nesanice i depresije;
pomae kod bronhitisa i astme;
pomae kod psorijaze i ekcema.
DOMAI KEFIR (KAKO SE PRAVI, UVA I KORISTI)
Kefir je gust napitak koji se dobija fermentisanjem mleka. Podsea na
na jogurt zbog gustine, ali je kiselijeg ukusa i daleko zdraviji od svega onoga
to nalazimo u rafovima radnji.
Poreklo vodi sa Kavkaza, neki kau da je star 5.000, a neki ak tvrde da
se pije i 10.000 godina unazad. I veruje se da su Kavkasci uvek bili dugoveni
i zdravi samo zahvaljujui ovom napitku, i da su keifrna zrnca zbog toga dugo
uvali samo za sebe.
Bez obzira na predanja i legende, kefir treba piti jer pomae naem
imunom sistemu, poboljava rad jetre, spreava mnoge crevne bolesti i
stvaranje kamena u ui. Takoe je dobar kao pritivupalno sredstvo, smanjuje
nivo loeg holesterola, deluje kao jako antialergijsko sredstvo. A esto ga
dobro podnose i oni koji ne podnose laktozu.

A ono to je najbitnije, jako se lako pravi, takorei sam od sebe. Sve

to vam treba su kefirna zrnca, za koja sam do nedavno mislila da su kefirne
gljivice.
A onda sam proitala tekst sa bloga Istine i lai, u kojem se
objanjava da kefirna zrnca nisu gljivice, ve da su po sastavu meavina
proteina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida, i da sadre simbiozu
izmeu velikog broja dobrih, mleno-kiselih bakterija, siretnih bakterija i
sojeva kvasaca.
Kefirna zrnca su vena, odnosno nemaju rok trajanja i nemogue ih je
proizvesti u laboratoriji. Ako paljivo brinete o njima, trajae vam ceo ivot i
sama e se razmnoavati.
Ona se ne prodaju ve se dele. A s obzirom na to da se stalno
umnoavaju, svi imamo problem sa vikom zrnaca i rado ih poklanjamo okolo.
Kada dobijete zrnca, stavite ih u manju teglu i nalijte sveim mlekom. Moe da
bude kravlje, kozije, ovije. U roku od 24 sata ete dobiti kefir.

Meutim, ne preporuuje se da prva dva ili tri dobijena kefira i pijete. Nee
vam nita biti, probala ja svoj, ali nee biti lepog ukusa. Bie suvie kiseo i
jako e se oseati na alkohol. Neko te prve ture baci, neko upotrebi kao masku
za kosu ili lice. Sigurno moete da naete recepte na internetu.
I kako pravite novi kefir, tako e vam trebati sve vea koliina mleka. Ja sam
ve drugi put morala da uzmem duplo veu teglu.

Koliina zrnaca koju ete koristiti za pravljenje tegle kefira zavisi od

ukusa. Neko stavlja punu supenu kaiku zrnaca, dok ja u veliku teglu stavim
pola supene kaike ili dve kaiice. Volim kada je kefir blai.
On e se bre ili sporije praviti u zavisnosti od toplote u vaem stanu /
kui. to je toplije, to se bre pravi. I naravno, bre ide, to je vea koliina
zrnaca u tegli.
Svako ima neki svoj ritam, ja kefir pravim uvee. Procedim ga kroz
plastinu cediljku, uz pomo plastine kaike (ne koristi se metalni pribor).
Malo properem zrnca i stavim ih u istu teglu, zalijem mlekom,
pokrijem gazom i ostavim na pultu sledea 24 sata.
Ukoliko u tegli pone da se odvaja voda, odnosno surutka, nemojte
da brinete, to samo znai da je uveliko gotov. Promukajte teglu i procedite ga.
Ukoliko je kefir gotov, a niste u mogunosti da ga odmah cedite, samo stavite
teglu (ili tegle) u friider, to e usporiti dalji proces.
Kefir koji sam dobila, stavim u riider. Obino ga drim u tegli, zatvorenog, ali
ako ete odmah sutra ujutru koristiti, moete i u olji. Inae, kau da je kefir jo
bolji i kvalitetniji ako stoji u friideru od 24 do 48 sati pre upotrebe.
Ako putujete, na krae, stavite mleko u zrnca i odmah u friider. Kau da moe
da izdri do sedam dana, meni nije stajao due od tri. Ako neete biti tu due,

zrnca moete da zanrznete. Kada ih budete odmrzli, trebae im nekoliko dana

da prorade u punoj pari.
Kefir moete da pijete, pripremate sa njim razna jela, slatkie i peciva.