Professional Documents
Culture Documents
Baka kae da popijete malo domae orahovae kada vas boli stomak, a umesto da koristi preparate, uglavnom, iz starinskog pajiza izvadi neki svoj lek za svaku bolest. Ona uvek ima originalne savete ta da uradite da biste iveli due i bili zdravi. Otkrijte ta su od bakinih saveta samo prazne prie, a ta istina.
Za pravljenje domaih lekova potrebno vam je sve moete nai na pijaci ili u makrobiotikim radnjama Bakin savet: umbir je dobar za pokvaren stomak. Nauka kae: Istina je da ova biljka umiruje stomane tegobe i smanjuje oseaj munine. Najbolji je pripremljen kao aj. Bakin savet: Plivanje posle obroka moe da dovede do greva i davljenje. Nauka kae: Nije potpuno ni tano ni pogreno. Kada jedete krv se slije u eludac da bi se varila hrana, to moe dovesti do gomilanje mlene kiseline u miiima. Plivanje nekoliko krugova prerano posle ruka ne moe da ozbiljno ugrozi va ivot, ali nije preporuljivo. Bakin savet: Med ubrzava zarastanje rana. Nauka kae: Tano je da ako na ranu stavite oblogu meda, bre ete se oporaviti. Med je udotvorna namirnica, stvara vlano, antibakterijsko okruenje koje pospeuje zarastanje tkiva. Kau i da ovek moe da ivi mesec dana samo na vodi i medu jer u njemu ima svih korisnih i hranljivih sastojaka. Bakin savet: Stavite puter na opekotinu. Nauka kae: Ovo nije istina. Ne postoji dokaz da puter doprinosi zaceljenju rana. Bakin savet: Ako spavate u sobi u kojoj radi klima, prehladiete se. Nauka kae: Klime isuuju vazduh i tako stvara atmosferu u kojoj virusi mogu lake da vas zaraze. Virusi se bre reprodukuju u hladnom. Bakin savet: Ako izade napolje sa mokrom kosom, prehladie se. Nauka kae: Velika je verovatnoa da ete se prehladiti. Pojedina istraivanja ukazuju, ali ne dokazuju da mokra glava pomae virusima da se raire, kao i da se bela krvna zrnca tee bore sa njima. Bakin savet: Jabuka dnevno i nikada nee ii kod lekara. Nauka kae: Jabuka je izuzetno zdravo voe, ali nema ba svemogua lekovita dejstva. Ipak, vaan je antioksidans, studije pokazuju da utie na sniavanje krvnog pritiska, koristan je
saveznik u borbi protiv astme i alergija, kao i u prevenciji sranih bolesti. Bakin savet: Od okolade izlaze bubuljice. Nauka kae: Ne postoji direktna veza izmedu okolade i loeg tena. okoladice mogu da pospee stvaranje akni, ali kakao nije krivac. Za neistoe na licu krivite ecer i mleko, to znai da bi trebalo da izbegavate sve namirnice sa ovim sastojcima.
Doruak je najvaniji obrok, zato se potrudite da ga ne preskaete Naspavajte se, pustite neku lepu muziku dok se spremate za posao i obavezno dorukujte Sutra je opet novi radni dan. Verovatno vam se die kosa na glavi od same pomisli na rano ustajanje, spremanje, guvu na putu do posla... Postoji li nain da poetak radnog dana bude pozitivan? Naravno! Pozitivna otkako otvori oi im zazvoni budilnik, verovatno pomislite: Ne elim da ustanem, ovo je uas, ne mogu, ne ide mi se... Velika greka! Iako nije prijatno buditi se na silu, ovakvim nainom razmiljanja samo dodatno oteavate sebi. Zato, im se budilnik oglasi, pomislite na neto lepo to vas oekuje tog dana i pustite neku lepu muziku. Doruak Doruak je najvaniji obrok, zato se potrudite da ga ne preskaete. Nemojte rei da nemate vremena. Ustanite 10 minuta ranije i pojedite malu iniju itarica sa mlekom ili ispecite jaje. Ovaj obrok e vam pruiti dovoljno energije za poetak dana. Pripremite se Nemojte ostavljati nijednu obavezu za jutro pred polazak na posao ili fakultet. Uvee pripremite sve to moete, od garderobe do toga ta ete poneti sa sobom. Zahvaljujui tome neete kasniti niti ete biti nervozne, a ujutru e vam biti mnogo lake. Vebe Nemojte da zakolutate oima im se pomenu vebe. Niko ne kae da treba da idete u teretanu u est sati ujutru. Predlog je da, kad se probudite, odvojite pet do deset minuta i uradite nekoliko vebi istezanja. Ovo e vam prijati jer e krv procirkulisati i lake ete se rasaniti. To e vam brzo prei u naviku, videete. Kvalitetan san Ako va radni dan poinje rano, prva stvar koju treba da obezbedite jeste dovoljno sna. Pokuajte da svake veeri odete na spavanje u isto vreme i da odspavate osam sati.
* Vlakna koja sadre voni sokovi poboljae vam varenje i creva odrati aktivnim. * Sokovi mogu da spree pad eera u krvi, to moe dovesti do vrtoglavice, munine, promene raspoloenja, nervoze, pa ak i depresije. * Sok moe da podstakne apetit - jedna aa svakog jutra bie dovoljna da va organizam pone da se navikava na zdrav doruak.
SKANDAL U TANJIRU
Da li su pahuljice od itarica podvala prehrambene industrije ili zdrav obrok? Mislili ste da su itne pahuljice (musli) zdrav obrok? Jedna od najveih prevara prehrambene industrije verovatno je ona na koju nasedate jedui najvaniji obrok u danu - doruak. I to je jo gore, najee rtve prevare su upravo deca. U svim prodavnicama s polica na kojima se nalaze pahuljice od itarica vrite poruke kako su one pune vitamina, minerala, vlakana... Ali mnogi nutricionisti misle da bi one ipak trebalo da se nau na policama sa slatkiima jer sadre velike koliine eera. Naime, istraivanje sprovedeno na 50 vrsta itnih pahuljica pokazalo je da jedna kutija sadri 30 do 40 odsto eera, a sve iznad 15 odsto je prema Agenciji za standarde hrane previe, jer tolike koliine dovode do dijabetesa, sranih bolesti, raka... I ne samo da nas goji, ve eer menja na metabolizam, podie krvni pritisak, remeti ravnoteu hormona i oteuje jetru. A za izradu ovakvih pahuljica koriste se jeftine sirovine, kukuruz ili pirina, koji prolaze kroz jednostavnu obradu tokom koje se uklanjaju mnoge hranljive materije, pa je proizvod na kraju ukusan koliko i novinski papir. Zato se i dodaje eer, ali i so (to je ve neka druga pria), a reklamira se kao zdrav proizvod s malom koliinom masti, to u stvari i jeste tano, jer te itarice nisu masne. Ipak, istina je da se tako skree panja s velikih koliina dodatog eera. Zato dobro obratite panju ta kupujete i paljivo itajte natpise na kutijama. Jer bolje je ujutro ispei jaje i pojesti ga uz salatu, jogurt i kriku integralnog hleba, nego u startu bombardovati organizam eerom.
NAHRANITE MOZAK!
Iako se doruak smatra najvanijim obrokom, skoro polovina odraslih nikad ne jede ujutro Probudite telo hranom. Istraivanje koje su uradili norveki naunici pokazuje da vie od 37 odsto odraslih osoba, iako znaju koliko je doruak vaan za njihovo zdravlje, redovno preskae taj obrok. Ako i vi spadate u tu grupu, moda je ipak vreme da promenite nain ishrane. Evo i zato. Jedan od prvih sistema u telu koje pokree doruak je mozak. Njegova aktivnost je ujutro, nakon nonog viesatnog odmora, esto usporena, pa ako elimo da podignemo koncentraciju na eljeni nivo, moramo nahraniti mozak. Namirnice koje ga pre svega pokreu su ugljeni hidrati, zato svaki doruak mora da ih sadri. Odrava vitku liniju
Istraivanja su pokazala da ak 90 odsto ljudi koji su izgubili 15 ili vie kilograma dorukuje svakog dana. Osim to ete smanjiti napetost i razdraljivost, dorukovanjem ete i nesvesno poraditi na odravanju idealne telesne mase - izbei ete usporavanje metabolizma i sakupljanje masnih zaliha. Osobe koje redovno dorukuju ree su depresivne i bolje se nose sa stresnim situacijama. Roditelji kao primer Roditelji svojim navikama moraju da pokau deci kako da zaponu uspean dan. Ako elite da vam dete dorukuje, probudite ga neto ranije, jer urba i natrpavanje hrane na brzinu nije dobar nain da naviknete dete na zdravu ishranu. I unos tenosti je vaan. Dokazano je da se deca koja u organizam ne unose dovoljno tenosti u koli brzo zamaraju i gube koncentraciju, a mogu da pate i od glavobolje. Bez mesnih preraevina Klonite se mesnih preraevina s visokom koliinom masti i jedite uretinu ili tunjevinu, koja obiluje omega-3 masnim kiselinama. Klonite se i pahuljica od itarica, sirupa, namaza i belog hleba, jer se baziraju na visokim koncentracijama eera, koji vas vrlo brzo ostave gladnim. Dobra hrana za doruak * integralni hleb i peciva * integralne itarice i pahuljice * voe (sezonsko i sueno) * povre * nemasno meso i riba * mleko i mleni proizvodi (svei sir) * semenke i oraasti plodovi * tvrdo kuvana jaja Uz to treba konzumirati zdrave napitke poput prirodnog soka od narande ili mandarine i aja s medom.
OPREZNO S BALETANKAMA!
Bol, koji najpre osetimo u tabanima, moe da se proiri na itavo stopalo i da prouzrokuje ozbiljne probleme s kimom i miiima Sve ene e se sloiti s tim da su baletanke savrena obua, jer su udobne, a moete ih nositi u skoro svim prilikama. Ipak, lekari ne misle tako i kau da ova obua nije najbolji izbor za naa stopala. Strunjaci istiu da je hodanje u baletankama kao hodanje u kartonskim cipelama, jer je on tanak i ravan, zbog ega stopalo nema dobru podlogu. Bol, koji najpre osetimo u tabanima, moe da se proiri na itavo stopalo i da prouzrokuje ozbiljne probleme s kimom i miiima. Ipak, to ne mora znaiti da treba da se oslobodite svih baletanki koje posedujete. Lekari preporuuju da, kad ih nosite, u njih obavezno stavite uloke za stopala ili pete, koji e pruiti potporu stopalima, pa vie neete oseati