Professional Documents
Culture Documents
PATRONAŽNA SLUŽBA
D O H R A NJ I V A NJ E O D O J Č A D I
LJ. Ršumović
S ljubavlju,
1.
Mleko je osnovni izvor materija neophodnih za rast i razvoj deteta u prvoj godini života. Majčino mleko
je najbolja hrana, a majčine grudi najbolji i najzdraviji izvor mleka za odojče. Isključivo dojenje na zahtev
1
deteta preporučuje se do navršenih pet meseci života, uz drugu hranu do kraja prve i dalje u drugoj godini
života.
Dohranjivanje nemlečnom hranom treba započeti u sestom mesecu života, kada odojče drži glavu
uspravno, stavlja ruke u usta i prihvata kašice bez refleksnog izbacivanja. Telesna masa dostigne dvostruku
vrednost od one na rođenju.Tačnu procenu o vremenu uvođenja nemlečne hrane treba doneti pedijatar koji prati
rast i razvoj deteta.
Pravilo je da se namirnice uvode pojedinačno, postepeno. Prvi dan detetu se ponudi jedna do dve kafene
kašičice soka ili kašice od jedne vrste voća ili povrća (npr. jabuka). Količina istog se povećeva za jednu do dve
kašičice svaki naredni dan, najkraće tri, a najduže sedam dana. Nakon toga daje se količina hrane koju dete želi
da pojede. Uz prethodno uvedenu namirnicu, postepeno, na isti način dodaje se nova u sve većoj količini. Na taj
način može se formirati mešoviti obrok od 2 do 4 namirnice (multi-miks). Hrana se sprema ,u početku ,kao
sveži sokovi, kuvane kašice od voća, povrća i žitarica. Izgnječena i sitno seckana kasnije. Čvrsta hrana daje se
kašičicom (plastična, obojena), a tečnost kašičicom ili iz šoljice. Upotreba flašica i cucli se ne preporučuje.
Želju da dete samo uzima hranu, u početku prstićima, a kasnije kašičicom, treba dozvoliti i ohrabriti. Kuvana
hrana treba da je umerene temperature u toku hranjenja.
Ako dete pokaže znake nepodnošenja određene hrane (osip, povraćanje, nadutost, proliv) treba obustaviti
njeno davanje i javiti se pedijatru ili pokušati ponovo sa uvođenjem nakon dve nedelje.
Namirnice treba da su sveže (ili ispravno zamrznute), kvalitetne, dobro oprane pod mlazom vode,očišćene.
Pru spremanju hrane za dete potrebno je, posebno, voditi računa o maksimalnoj čistoći ruku, sudova za
pripremanje i hranjenje bebe (treba da su svakodnevno otkuvani), čistoći radne površine i kuhinje.
Tokom uvođenja nemlečne hrane roditelji treba da su strpljivi. U slučaju da dete odbije hranu, ne treba ga
prisiljavati, nego sutradan pokušati ponovo. U hranu se može dodati i malo majčinog ili adaptiranog mleka
kojim se dete hrani.. Kada je dete sito (okrene glavu, izbaci hranu) ne treba dalje insistirati na hranjenju.
Začine, so i šećer, ne treba posebno dodavati u hranu, niti je razblaživati vodom. Vodu za piće, prokuvanu
i nezašećerenu, treba ponuditi detetu između obroka. Hranu za odojčad ne treba praviti sa zaprškom.
Žitarice (cerealije) i proizvodi od žitarica su osnovne namirnice. Tu spadaju: pirinač, pšenica, kukuruz,
raž, ječam, ovas. Pšenica, raž i ječam sadrže gluten,koji izaziva oboljenje celijakiju, te se u ishranu uvode
krajem osmog meseca. Pirinač i kukuruz su prve žitarice koje se daju bebi. Daju se ukuvane u mleku ili vodi
kao kašice i mogu se kombinovati sa voćem, povrćem, mesom, leguminozama, tvrdo kuvanim žumancetom.
Pored toga možete koristiti pirinčane pahuljice i pirinač u zrnu koji možete ispasirati ili ga dati celog, zavisno
od uzrasta. Kukuruz za kašice možete koristiti kao brašno ili kao fini griz. Pšenični griz ne treba davati detetu u
prvoj godini sa prekomernom telesnom masom. Integralno zrno žitarica takođe možete koristiti u ishrani bebe,
tako što ćete ga dobro oprano i osušeno samleti i davati od osmog meseca života. One zahtevaju duže kuvanje,
oko 30 min.
Kukuruzna palenta skuvana u vodi pomešana sa, pavlakom, mladim kajmakom ili maslacem je takođe odličan
obrok za decu od sedmog meseca života. Mladi nemasni sir može se dodati za ishranu u osmom mesecu.
II VOĆE I POVRĆE
Hrana je koja se preporučuje za početak dopunske nemlečne ishrane , u obliku svežih sokova ili kašica.
Od voća preporučuje se sezonsko koje raste na našem tlu: jabuka, kruška, breskva, šljiva, kajsija. Citrusno
voće: limun, pomorandža, mandarina, kivi zbog moguće alergije ne preporučuje se u prvoj godini. Takođe i
malinasto voće: jagode, maline, kupine naročito kod dece sklone alergiji. Ljuskasto voće : lešnici, orasi, bademi
koje sadrži dosta masnoće,uvodi se u ishranu dece u trećoj godini. Bundeva i banana su sličnog sastava i
kalorijske vrednosti i mogu su uvesti u ishranu od šestog meseca.
Šargarepa , krompir, tikvica, blitva je povrće koje se uvodi u ishranu u šestom mesecu. Uvođenje spanaća i
kelerabe, zbog visokog sadržaja nitrata, odlaže se za deveti mesec, a paradajza zbog alergogenosti za kraj
prve, početak druge godine. Leguminoze: pasulj, grašak, sočivo, zbog velike količine biljnih proteina veoma su
važne namirnice u ishrani dece, kao i one životinjskog porekla (meso, jaje, riba).
Voće i povrće kuvano na pari, zadržava u sebi više minerala i vitamina od onog koje je kuvano u vodi.
Sok od jabuke (peti mesec)
Jabuka se dobro opere pod mlazom čiste vode, oljušti, ponovo opere, izrenda na rende od plastičnog materijala,
stavi u sterilnu gazu (opranu i prepeglanu) i iscedi u čistu posudu. Može se pripremiti i u električnom
sokovniku. Sok od slatke jabuke deluje laksativno (protiv opstipacije – zatvora, tvrde stolice), kao i sok od
kajsije.
Slično se prave sokovi i od drugog voća. Daju se nerezblaženi, osim soka od višnje koji se može pomešati sa
10% pirinčanom kašom (3 dela soka : 1 deo kaše).
3
Dobro prokuvano voće se ne pasira, nego ostaje u komadu. Nakon uvođenja u ishranu, detetu se može dati u
vreme užine.
Banana sa drugim voćem: 100 gr voća (trešnje, oljuštena jabuka, oljuštena breskva)
([šesti m.) ½ banane
Prokuvano i propasirano voće dodati propasiranoj umućenoj banani i sve još izmešati sa vodom u kojoj se
kuvalo voće (može se i izmiksati).
Pečeno voće – dobro se opere, obriše i peče u rerni .Razmekšalo voće se očisti od kore i semenki, izmeša kao
kašica i daje u vreme užine. Tako možete pripremiti jabuku, krušku i dati u sedmom mesecu.
Sveže voće izrendano ili naseckano na komadiće može da se daje u osmom- devetom mesecu nakon nicanja
prvih zubića, uz obaveznu kontrolu u toku jela. Može se kombinovati sa povrćem (rendana jabuka i cvekla,
jabuka i šargarepa) i daje se u vreme užine.
Sušeno voće (šljiva, smokva) se dobro opere pod mlazom vrele vode i potopi u čistu vodu da prenoći. Sutradan
se procedi, očisti od koštice, propasira ili izmiksa i umuti se kao kašica. Odlično je kod tvrde stolice, a može se
dati detetu od sedmog meseca. Može se dati najviše do 6 šljiva, 3 smokve.
Ishrana odojčeta u šestom mesecu. Osnovu predstavlja dojenje na zahtev deteta, najčešće 5 do 10 podoja u
toku 24 sata. Ako je na ishrani adaptiranim mlekom preporučuje se količina od 700 do 900 ml . Preporučuje se
uvođenje dohrane nemlečnom hranom, nakon podoja, u obliku kašica (pirea) od voća , povrća i žitarica. Može
se davati: jabuka, kruška, šljiva, banana, šargarepa, krompir, pirinač, kukuruz, bundeva, bistra supa od teletine,
piletine, jagnjetine, jaretine, ćuretine.
Hrana se uvodi pojedinačno, postepeno, kako je već opisano. Kašica od povrća i žitarice može se dati u vreme
podnevnog ili ranog popodnevnog obroka, da bi se pažljivo pratila reakcija deteta na novu hranu. Dnevna
količina uvedene voćne i kaše od povrća može biti dve supene kašike.Dete se može ponuditi prokuvanom,
nezaslađenom vodom između obroka.
U sedmom mesecu dojenje po želji odojčeta i dalje čini osnov ishrane, a nemlečna hrana se nudi nakon podoja.
Ako beba ne doji može imati 3 mlečna i 2 nemlečna obroka. Količina mleka u obrocima može iznositi 700 do
900 ml dnevno. Jedan od mlečnih obroka može biti mlečna kaša sa žitaricama.
Nastavlja se sa uvođenjem nemlečne hrane preporučene za uzrast, a koju dete nije probalo. Nemlečni obroci
mogu biti podnevni i večernji ili po izboru roditelja i bebe. Žitarice u kašicama su pirinač i kukuruz oko 5.
meseca , a tek krajem osmog meseca polako se uvodi pšenični i ražani hleb i keks, kao i pšenično brašno.
Uvedeno povrće se daje u količini od oko 6 supenih kašika, prethodno navedeno meso 3 kašike i voće oko 6
kašika u toku dana. Dete se može ponuditi sa 50 ml soka 2 puta dnevno, u vreme užine. Možete krenuti sa
7
uvođenjem tvrdo kuanog žumanceta na već objašnjen način. Pored kašasto spremljene hrane detetu možete
ponuditi i sveže rendano voće (u mlečnoj kašici od žitarica) i voće secakano na komadiće.
Namirnice koje se mogu ponuditi – sve navedeno uz:
Povrće : spanać, keleraba, blitva, karfiol, batat
U osmom, devetom i desetom mesecu dete i dalje sisa po svojoj želji, ali nemlečni obrok počinjete davati pre
sisanja. Deca koja se hrane adaptiranim mlekom mogu imati 3 mlečna i 2 nemlečna obroka, dve užine (sok ili
voće). Dnevna količina mleka može iznositi 700 do 900 ml, podeljeno u svim obrocima. Mlečnu kašu možete
napraviti kao kačamak i poparu sa dodatkom kisele pavlake i mladog ,nemasnog sira, sutlijaš, puding, od keksa.
Nemlečni obroci se mogu ponuditi u preporučenim količinama sa tabele u prilogu: žitarice 6 do 8 kašika , 7 do
8 kašika voća, 6 do 7 kašika povrća, 3 do 4 kašike mesa, celo žumance u toku dana. Soka 90 do 120 ml u toku
dana. Iste preporuke važe i za deseti mesec života. Dete jede samo, sedi za stolom sa ostalim članovima
porodice. Može se ponuditi izgnječeno povrće i voće.
Namirnice koje se mogu ponuditi - sve navedeno uz:
Povrće : ( 8m)-boranija, brokoli, paradajz, paprika; (9 i 10 m)-kelj, mladi grašak, plavi patlidžan, krastavac,
kuvana cvekla, sočivo
Voće-kajsija, nektarina, breskva, dinja , trešnja, višnja; (10m)- lubenica
Mlečni proizvodi : jogurt, kiselo mleko, puter –maslac( može se dodati u obrok sa punih 6 m); (9 i 10m) –
mladi sir, pavlaka, kajmak
Meso : (9 i 10m)jaretina
Riba : (12 m)pastrmka, oslić,zubatac,manji somovi, losos,skuša.
8.
U jedanaestom mesecu dete se dalje nudi da sisa po želji. Na ishrani adaptiranim mlekom može imati 3
mlečna obroka. Dnevna količina mleka može biti 700 do 900 ml. Jedan obrok može biti mlečna kaša sa
žitaricama.
Može imati 2 nemlečna obroka i dve užine. Preporučene količine namirnica u svim obrocima u toku jednog
dana su: žitarica 7 do 8 supenih kašika, povrća 8 do 10 kašika, voća 8 do 10 kašika, mesa 4 kašike, celo
žumance naizmenično sa mesom.
U dvanaestom mesecu života detetu se dalje nudi majčino mleko po želji, a može i posle svakog nemlečnog
obroka. Ako se hrani adaptiranim, može imati 3 mlečna i dva nemlečna obroka, sa užinama između.
Povrće se može dati iseckano, pečeno u rerni (krompir, bundeva). Meso kuvano, sitno seckano ili mleveno u
obliku faširane šnicle daje se naizmenično, dnevno, sa celim tvrdo kuvanim žumancem. U hranu se može dodati
malo jodirane soli (između 2 prsta). Dete treba da uzima svu hranu u količini prema svom apetitu, bez
prisiljavanja.
Namirnice koje se mogu ponuditi : sve navedeno uz:
Povrće : luk, praziluk, celer, paškanat, peršun, pasulj
Voće : pomorandža, mandarina, jagoda
Sa navršenih godinu dana količina mleka ,odnosno mlečnih proizvoda treba da bude oko 500 ml.
U drugoj godini života deca uzimaju relativno manje hrane nego u periodu odojčeta, pošto se usporava brzina
rasta u visinu i porasta telesne mase. Preporučuje se nastavak dojenja po želji, obično 2 do 3 puta u toku dana.
Deca uzimaju manje mleka (ne treba više od 500 ml dnevno), a više čvrste hrane prema njihovom izboru. Treba
im svakodnevno nuditi raznovrsnu hranu iz svih grupa namirnica, da bi uneli što više hranjivih materija u svoj
oraganizam . To su, pored mleka i mlečnih proizvoda, meso i/ili riba, jaja, povrće, voće, hleb i druge žitarice i
proizvodi od žitarica. U ovom uzrastu dete može da jede hranu pripremljenu za ostale ukućane, ali je ipak ne
treba jako začiniti (što je svakako dobro za sve uzraste).Između obroka dete može da pije vodu, sok (ne više od
400 do 500 ml dnevno), čaj bez šećera. Treba ograničiti unos čokolade, keksa, bombona, slatkih napitaka zbog
opasnosti od gojaznosti i kvarenja zuba.
Nema opravdanja za rutinsko davanje vitamina i minerala u sirupu zdravoj deci.
KORISNI SAVETI
Stvaranje pravilnih navika u ishrani i ponašanje deteta tokom jela se odvija već u prvoj godini života.
Roditelj treba pažljivo pratiti signale koje mu dete daje i poštovati ih (kada je gladno, sito, žedno). Na decu
8
treba delovati pozitivnim primerom u pogledu izbora hrane i načina uzimanja jela. Za vreme obroka poželjno je
da dete sedi udobno u svojoj stolici, za stolom, zajedno sa ostalim članovima porodica. Treba isključiti radio i
televiziju i voditi razgovor o onome što dete interesuje. Detetu treba ostaviti dosta vremena da pojede svoj
obrok, jer jede sporije od ostalih ukućana. Broj obroka je individualan, a preporučuje se tri: doručak, ručak,
večera, sa dve užine (voće, sok, keks). Ne preporučuje se obilan obrok pred spavanje.
Deci sa prolivom i povraćanjem u prvom redu potrebno je nadoknaditi tečnost. Preporučuju se gotovi
preparati (Orosal za odojčad, Orosal 65 za malu decu) koji se pripremaju prema uputstvu i daju gutljaj po
gutljaj ( jedna kafena kašičica na 5 min. kod povraćanja, a na 1 min. kod proliva) dok se tegobe ne smire. Na
isti način se daje i ostala tečnost supe, čorbe, čajevi, kompoti, sokovi, voda.
Pirinčani odvar: skuva se 3% ili 5% pirinčana čorba uz dodavanje ključale vode, ostavi da se istaloži pirinač,
a gornji, bistar sadržaj odlije i daje detetu da pije.
PRIJATNO!