Mikroekonomija

Vježbe 1
Primjer 1. Skup ostvarive potrošnje određuju cijene
dobara x1 i x2, p1 = 6, p2 = 3 i dohodak potrošača, M =
12.
a) Kako u implicitnom, segmentom i eksplicitnom obliku glasi jednadžba
budžetskog pravca?

• implicitni oblik: 𝑝1 𝑥1 + 𝑝2 𝑥2 = 𝑀
𝑀 𝑝1
• eksplicitni oblik: 𝑥1 = − 𝑥2
𝑝1 𝑝2
𝑥1 𝑝1 𝑥2 𝑝2 𝑥1 𝑥2
• segmenti oblik: + = 1, 𝑜𝑑𝑛𝑜𝑠𝑛𝑜 𝑀 + 𝑀 =1
𝑀 𝑀
𝑝1 𝑝2
Primjer 1. Skup ostvarive potrošnje određuju cijene
dobara x1 i x2, p1 = 6, p2 = 3 i dohodak potrošača, M =
12.

b) Kolike su maksimalne količine svakog pojedinog dobra koje potrošač

može kupiti?

𝑀 12
𝑥1 = = =2
𝑝1 6

𝑀 12
𝑥2 = = =4
𝑝2 3
Primjer 1. Skup ostvarive potrošnje određuju cijene
dobara x1 i x2, p1 = 6, p2 = 3 i dohodak potrošača, M =
12.

c) Koliki je oportunitetni trošak potrošnje dodatne jedinice prvog dobra

izražen u jedinicama drugog dobra? Kolika je granična stopa tržišne
transformacije?
𝑝1
MRMT = =2
𝑝2
Primjer 1. Skup ostvarive potrošnje određuju cijene
dobara x1 i x2, p1 = 6, p2 = 3 i dohodak potrošača, M =
12.

d) Kako na skup ostvarive potrošnje ili budžetski prostor utječe

povećanje dohotka za 6?
6𝑥1 +3𝑥2 = 12

6𝑥1 +3𝑥2 = 18
Primjer 1. Skup ostvarive potrošnje određuju cijene
dobara x1 i x2, p1 = 6, p2 = 3 i dohodak potrošača, M =
12.

e) Kako na skup ostvarive potrošnje utječe sniženje cijene prvog dobra

na 4?
6𝑥1 +3𝑝2 = 12

4𝑥1 +3𝑝2 = 12
Primjer 1. Skup ostvarive potrošnje određuju cijene
dobara x1 i x2, p1 = 6, p2 = 3 i dohodak potrošača, M =
12.
f) Kako na skup ostvarive potrošnje utječe proporcionalna promjena cijena
dobara i dohotka?

𝑝1 𝑥1 + 𝑝2 𝑥2 = 𝑀
λ𝑝1 𝑥1 + λ𝑝2 𝑥2 = λ𝑀
1
λ(𝑝1 𝑥1 + 𝑝2 𝑥2 ) = λ𝑀 /
𝑝 𝑥 +𝑝 𝑥 =𝑀 λ
1 1 2 2

Proporcionalna promjena cijena dobara i dohotka neće utjecati na skup

ostvarive potrošnje.
Primjer 1. Skup ostvarive potrošnje određuju cijene
dobara x1 i x2, p1 = 6, p2 = 3 i dohodak potrošača, M =
12.

g) Koliko bi smanjenje dohotka bilo ekvivalentno istodobnom povećanju

cijena dobara za 50%?
𝑥1 𝑝1 + 𝑥2 𝑝2 = 𝑀
′
3 ′
3
𝑝1 = 𝑝1 , 𝑝2 = 𝑝2
2 2
′ ′
𝑥1 𝑝1 + 𝑥2 𝑝2 = 𝑀
3 3 2
𝑥1 𝑝1 + 𝑥2 𝑝2 = 𝑀/∗
2 2 3
2
𝑥1 𝑝1 + 𝑥2 𝑝2 = 𝑀
3
Primjer 2. Potrošač troši čitav dohodak i pri cijenama dobara p1 = 2 i p2
= 1 kupuje košaru q = (3,2). Skicirajte budžetski prostor. Gdje se nalazi
košara q? Iz skupa ostvarive potrošnje izaberite dvije košare i
konveksnu kombinaciju tih košara. Gdje se nalazi ta konveksna
kombinacija košara?

𝑝1 𝑥1 + 𝑝2 𝑥2 = 𝑀
q = 3,2
3*2 + 2*1 = M
M=8
2𝑥1 + 𝑥2 = 8
Primjer 2. Potrošač troši čitav dohodak i pri cijenama dobara x1 = 2 i x2 =
1 kupuje košaru q = (3,2). Skicirajte budžetski prostor. Gdje se nalazi
košara q? Iz skupa ostvarive potrošnje izaberite dvije košare i
konveksnu kombinaciju tih košara. Gdje se nalazi ta konveksna
kombinacija košara?

𝑞0 = 0,8 , 𝑞1 = 4,0
𝑞𝑡 = 1 − 𝑡 𝑞0 + 𝑡𝑞1
1 1
𝑡 = , 𝑞 2 = (2,4)
2
Primjer 3. Potrošač trošeći čitav dohodak može kupiti bilo koju između
košara x 1 = (2,4) i x2 = (6,2). Cijena drugog dobra je p2 = 2. Kolika je
cijena prvog dobra?

2𝑝1 + 4 ∗ 2 = 𝑀
6𝑝1 + 2 ∗ 2 = 𝑀
𝑝1 = 1, 𝑀 = 10
Primjer 4. Potrošač trošeći čitav dohodak može kupiti bilo koju između
košara x1 = (2,4) i x2 = (3,1). Kako glasi jednadžba budžetskog pravca?

𝑦2 −𝑦1
𝑦 − 𝑦1 = (𝑥
− 𝑥1 )
𝑥2 −𝑥1
𝑝1
=3
𝑝2
𝑥2 − 4 = −3 ∗ 𝑥1 − 2
3𝑥1 + 𝑥2 = 10
 Primjer 5. Potrošač troši čitav dohodak i pri cijenama dobara p1 = 3 i p2
= 4 kupuje košaru x = (3,4). Koliko bi najmanje trebala iznositi paušalna
subvencija poreznih vlasti koje su nametnule jedinični porez t = 3 na
drugo dobro kako bi potrošač mogao sebi ponovno priuštiti košaru x.

3𝑥1 + 4𝑥2 = 25
3𝑥1 + (4 + 𝑡)𝑥2 = 25
3𝑥1 + (4 + 𝑡)𝑥2 = 25 + 𝑆
S = 12
Primjer 6. Potrošač pri cijenama dobara p1=1 i p2=1 kupuje košaru
dobara x2 = (10,10). Koliki bi paušalni porez trebale zaračunavati
porezne vlasti da bi prihod od paušalnog poreza bio jednak prihodu od
jediničnog poreza t = 4 na dobro x1 pri kojem se potražnja za dobrom x2
ne mijenja?
𝑥1 + 𝑥2 = 20
𝑇 = 𝑡𝑥11
𝑝1′ = 𝑡 + 𝑝1
𝑥1′ + 𝑥2 = 20
5𝑥1 + 𝑥2 = 20
5𝑥12 + 10 = 20
𝑥12 =2, T=8
𝑥1 + 𝑥2 = 12
Primjer 7. Opišite skup ostvarive potrošnje kojeg određuju cijene
dobara x1, x2, x3, p1=6, p2=3 i p3=2 i dohodak potrošača, M=6. Kako na
budžetski prostor utječe količinsko ograničenje potrošnje trećeg dobra,
x3 ≤ 2?

6𝑥1 + 3𝑥2 + 2𝑥3 = 20

X1 x2
Primjer 8. Potrošač pri cijenama p1=4 i p2=7 raspolaže dohotkom M=56.
Koja je kombinacija paušalne subvencije i količinskog ograničenja
ekvivalentna količinskoj subvenciji od 2 jedinice dobra x2.

4𝑥1 + 7𝑥2 = 56

𝑆 = 14, 𝑥1 ≤ 14
Primjer 9. Pri cijenama p1=1 i p2=1 porezne vlasti nametnule su
jedinični porez t = 1 na prvo dobro.

a) Za koliko se smanjila maksimalna količina prvog dobra koju potrošač

može kupiti ako je njegov dohodak M = 4?
𝑥1 + 𝑥2 = 4
2𝑥1 + 𝑥2 = 4
Primjer 9. Pri cijenama p1=1 i p2=1 porezne vlasti nametnule su
jedinični porez t = 1 na prvo dobro.

b) Za koliko se smanjila maksimalna količina prvog dobra koju potrošač

može kupiti ako je njegova nadarbina x0 = (2,2)?
𝑥1 + 𝑥2 = 4
2𝑥1 + 𝑥2 = 6
Maksimalna količina
smanjila
bi se za 1.
Primjer 10. Cijena je redovnog rada, do 8 sati na dan, 12 kuna po satu, a
prekovremeni je rad 300% skuplji. Porezne vlasti naplaćuju jedinični
porez 40 kuna po satu rada nakon zarađenih 288 kuna u jednom danu.
Opišite skup ostvarive potrošnje ako su dobra dokolica i potrošnja na
sva ostala dobra u jednom danu.

384

288

96

0 12 16 24 L
Primjer 11. Potrošačev je prihod u tekućem razdoblju 20 kuna, a
očekivani prihod u budućem razdoblju 12 kuna. Stopa po kojoj može
posuditi novac je t=1, a stopa po kojoj ga može uložiti s=0,1. Opišite
skup ostvarive potrošnje kada su dobra potrošnja u tekućem i planirana
potrošnja u budućem razdoblju.
Primjer 12. Potrošač je na dijeti i troši samo ugljikohidrate i
bjelančevine koji se na tržištu mogu naći u proizvodima A, B i C. U
proizvodu je A odnos ugljikohidrata i bjelančevina je 3:8, u proizvodu B,
1:1, a u proizvodu C, 2:1. Cijene tih proizvoda su pA = 12, pB = 11 i pC =
11, a dohodak kojim raspolaže potrošač je M = 660. Skicirajte skup
ostvarive potrošnje ugljikohidrata i bjelančevina.

𝑀
= 55 (15,40)
𝑝𝐴 40
(30,30)
30
𝑀 𝑀
= = 60 (40,20)
𝑝𝐵 𝑝𝐶 20

0 15 30 40
Mikroekonomija
Vježbe 2
Primjer 1. Ukus potrošača na skupu košara X = {𝑥 1, 𝑥 2, 𝑥 3, 𝑥 4, 𝑥 5, 𝑥 6},
𝑥 1 = (2,5), 𝑥 2 = (7,8), 𝑥 3=(5,3), 𝑥 4 = (3,3), 𝑥 5 = (5,6), 𝑥 6 = (1,2),

opisujemo binarnom relacijom blage preferencije:

Primjer 1. a) Jesu li preferencije potrošača potpune?

Preferencije potrošača su potpune zato što potrošač može uspostaviti

binarne relacije preferencija između bilo kojeg para košare dobara.

Aksiom o potpunosti – ako za svaki par košara dobara možemo učiniti

poredak da na konzistentan način poreda i usporedi košare binarne
relacije striktne preferencije.

Npr. Ako imamo 6 košara, onda matrica usporedba treba biti 6x6
Primjer 1. b) Odredite i skicirajte:

• Skup košara B koje potrošač voli barem koliko i košaru 𝑥 1

B (𝑥 1 ) = { 𝑥 1, 𝑥 3, 𝑥 4, 𝑥 5, 𝑥 6 } ….skup barem toliko

• Skup košara W koje potrošač ne voli više od košare 𝑥 1

W (𝑥 1 ) = { 𝑥 1, 𝑥 2, 𝑥 3, 𝑥 6 } ….skup voli manje ili jednako

• Skup košara i koje potrošač voli koliko i košaru 𝑥 1

I (𝑥 1 ) = { 𝑥 1, 𝑥 3, 𝑥 6 } ….skup jednako koliko

Primjer 1. b) Odredite i skicirajte:

• Skup košara B' koje potrošač voli više od košare 𝑥 1

B' (𝑥 1 ) = { 𝑥 4, 𝑥 5 } ….skup voli više

• Skup košara W' koje potrošač ne voli barem koliko i košaru 𝑥 1

W' (𝑥 1 ) = { 𝑥 2 } ….skup ne voli barem toliko

* voli barem toliko = jednako voli, i voli više

** ne voli više = voli jednako ili manje
Primjer 1. b) Odredite i skicirajte:

B (𝑥 1 ) = { 𝑥 1, 𝑥 3, 𝑥 4, 𝑥 5, 𝑥 6 } = B' (𝑥 1 ) ⋃ I (𝑥 1 )
W (𝑥1 ) = { 𝑥1, 𝑥2, 𝑥3, 𝑥6 } = W' (𝑥1 ) ⋃ I (𝑥 1 )
I (𝑥 1 ) = { 𝑥 1, 𝑥 3, 𝑥 6 } = B (𝑥 1 ) ⋂ W (𝑥 1 )
Primjer 1. b) Odredite i skicirajte:

I (𝑥 1 ) = { 𝑥 1, 𝑥 3, 𝑥 6 } = B (𝑥 1 ) ⋂ W (𝑥 1 )
B' (𝑥 1 ) = { 𝑥 4, 𝑥 5 } = B (𝑥 1 ) ⧵ I (𝑥 1 )
W' (𝑥 1 ) = { 𝑥 2 } = W (𝑥 1 ) ⧵ I (𝑥 1 )
Primjer 1. c) Siječe li se skup košara I (𝑥 1 ) koje potrošač voli koliko i
košaru 𝑥 1 , sa skupom košara I (𝑥 2 ) koje potrošač voli koliko i košaru 𝑥 2 ?
Možete li sastaviti potpuni poređaj košara u skladu s potrošačevim
preferencijama?

I (𝑥 1 ) = { 𝑥 1 , 𝑥 3 , 𝑥 6 }
I (𝑥2 ) = { 𝑥2 , 𝑥3 , 𝑥5 }

I (𝑥 1 ) ⋂ I (𝑥 2 ) = { 𝑥 3 }

Potpuni poređaj se ne može sastaviti

jer se košara { 𝑥 3 } istovremeno nalazi
u dva različita skupa.
Primjer 2. Ukus potrošača na skupu košara X = {𝑥 1, 𝑥 2, 𝑥 3, 𝑥 4},
opisujemo binarnom relacijom blage preferencije:
Primjer 2. a) Je li potrošač racionalan?
Potrošač je racionalan ako su zadovoljena dva aksioma:

1. Aksiom o potpunosti (može usporediti bilo koje dvije košare međusobno)

2. Aksiom o tranzitivnosti
Primjer 2. b) Odredite sve skupove indiferencije. Sijeku li se međusobno?

I (𝑥 1 ) = { 𝑥 1 }
I (𝑥 2 ) = { 𝑥 2 , 𝑥 4 }
I (𝑥 3 ) = { 𝑥3 }
I (𝑥 4 ) = { 𝑥 2 , 𝑥 4 }

Skupovi indiferencije međusobno se ne sijeku.

* skupovi indiferencije = sve košare koje potrošač voli jednako

Primjer 2. c) Sastavite potpun poređaj košara u skladu s
potrošačevim preferencijama.

1. { 𝑥 2 , 𝑥 4 }
2. { 𝑥3 }
3. { 𝑥1 }
Primjer 3. Dokažite da se skupovi indiferencije racionalnog potrošača
međusobno ne sijeku.

Pretpostavka: 𝑥 1 > 𝑥2 ili 𝑥2 > 𝑥1

𝑥 3 € I (𝑥 1 ) ⋂ I (𝑥 2 )
𝑥3 𝑥1
𝑥3 𝑥2
𝑥1 𝑥2
Primjer 4. Mogu li sljedeće jednadžbe opisivati dvije krivulje
indiferencije racionalnog potrošača x1x2 = 6 i x1+x2 = 5 .

x1 = (2,3), x2 = (3,2)

Jednadžbe ne mogu opisivati

dvije krivulje indiferencije jer
sustav jednadžbi ima rješenje ->
jedna krivulja indiferencije ima
dvije zajedničke točke.

* Rješavamo kao sustav dviju jednadžbi s dvije nepoznanice

Mikroekonomija
Vježbe 3
Aksiomi
• Aksiom o potpunosti: ∀𝑥 0 , 𝑥 1 ∈ 𝑋, 𝑥 0 ≽ 𝑥 1 𝑖𝑙𝑖 𝑥 1 ≽ 𝑥 0
• Aksiom o tranzitivnosti:
∀𝑥 0 , 𝑥 1 , 𝑥 2 ∈ 𝑋, 𝑥 0 ≽ 𝑥 1 𝑖 𝑥 1 ≽ 𝑥 2 ⇒ 𝑥 0 ≽ 𝑥 2
• Aksiom o neprekidnosti:
∀𝑥 0 ∈ 𝑋, 𝐵 𝑥 0 = 𝑥 ∶ 𝑥 ∈ 𝑋, 𝑥 ≽ 𝑥 0 𝑖
𝑊 𝑥 0 = 𝑥 ∶ 𝑥 ∈ 𝑋, 𝑥 0 ≽ 𝑥 𝑠𝑢 𝑧𝑎𝑡𝑣𝑜𝑟𝑒𝑛𝑖 𝑠𝑘𝑢𝑝𝑜𝑣𝑖.
• Aksiom o nezasitnosti:
∀𝑥 0 , 𝑥 1 ∈ 𝑋, 𝑥 0 ≠ 𝑥 1 , 𝑥 0 ≥ 𝑥 1 ⇒ 𝑥 0 ≻ 𝑥 1
• Aksiom o diferencijabilnosti: Funkcija korisnosti je neprekidno diferencijabilna
onoliko puta koliko je potrebno.
• Aksiom o0striktnoj konveksnosti: ∀𝑥 0 , 𝑥 1 ∈ 𝑋, 𝑥 0 ≠ 𝑥 1 , 𝑥 0 ≽ 𝑥 1 ⇒ 𝑥 𝑡 =
1 − 𝑡 𝑥 + 𝑡𝑥 1 ≻ 𝑥 1 ∀𝑡 ∈ 0,1
Primjer 1. Opišite kako bi košarama iz skupa zamislive potrošnje pridružili brojeve koji odražavaju redoslijed
potrošačevih potpunih, tranzitivnih, neprekidnih i strogo monotonih preferencija. Nađite funkciju poređaja
koja opisuje savršene supstitute kada je stopa supstitucije dobra x1 dobrom x2 jednaka 1.

Funkcija ordinalne korisnosti je numerički opis preferencija:

𝑥 0 ≽ 𝑥 1 ⇔ 𝑢(𝑥 0 ) ≥ 𝑢(𝑥 1 ) x1 + x 2 = c
 x1 + x 2 = c
x11 + x12 = c

x1 + x2 = x11 + x12
ቊ
x 2 = x1

2x1 = x11 + x12

1
x1 = (x11 + x12 )
2
1 1 1
u x1 = x1 + x12 , u x = (x1 + x2 )
2 2
Primjer 2. Preferencije potrošača opisuje funkcija poređaja:

u(x1,x2) = x1x2
v = 2u
𝒛= 𝒖

Sastavite potpun poređaj košara x1 = (2,8), x2 = (1,1), x3 = (16,1), x4 = (1,4), x5 = (9,1) i x6 = (2,2) koji odgovara
poređaju potrošačevih preferencija. U kakvom su odnosu ove funkcije poređaja, a u kakvom preferencije koje
opisuju?

𝑥1 ∼ 𝑥 3 ≻ 𝑥 5 ≻ 𝑥 4 ∼ 𝑥 6 ≻ 𝑥 2
1. x1, x3
2. x5
3. x4, x6
4. x2
 u(x1,x2) = x1 x2 v = 2u 𝒛= 𝒖

x1 = (2,8) 16 32 4

x2 = (1,1) 1 2 1

x3 = (16,1) 16 32 4

x4 = (1,4) 4 8 2

x5 = (9,1) 9 18 3

x6 = (2,2) 4 8 2

u(x1x2) je strogo rastuća funkcija, druge dvije funkcije

dobivene su rastućim transformacijama čime su preferencije
očuvane, tj. poredak košara je ostao nepromijenjen
 Primjer 3. Preferencije su racionalnog i nezasitnog potrošača koji jednako voli košare x1 = (1,3) i x2 = (5,1)
striktno konveksne. Kakve su preferencije potrošača prema košarama x3 = (0,2), x4 = (6,2), x5 = (1,4), x6 = (4,2) i
x7 = (2,2) u odnosu na košaru x1?

𝑥 1 = 1,3 , 𝑥 2 = 5,1 , 𝑥 1 ∼ 𝑥 2
𝑥 3 = 0,2 , 𝑥 4 6,2 , 𝑥 5 = 1,4

𝑥 6 = 4,2 , 𝑥 7 2,2

𝑥1 ≻ 𝑥 3
𝑥 4 ≻ 𝑥 2, 𝑥1 ∼ 𝑥 2 ⇒ 𝑥 4 ≻ 𝑥1

𝑥 5 ≻ 𝑥1

1
𝑡 = 2 , 𝑥 𝑡 = (3,2)

𝑥 6 ≻ 𝑥 𝑡 , 𝑥 𝑡 ≻ 𝑥1 ⇒ 𝑥 6 ≻ 𝑥1

𝑥 7 𝑛𝑒𝑚𝑎 𝑜𝑑𝑙𝑢𝑘𝑒
Primjer 4. Ispitajte svojstva preferencija koje opisuje funkcija poređaja:

a) 𝒖 𝒙𝟏 , 𝒙𝟐 = 𝒎𝒂𝒙 𝒂𝒙𝟏 , 𝒂𝒙𝟐 + 𝒎𝒊𝒏 𝒙𝟏 , 𝒙𝟐 , 𝟎 < 𝒂 < 𝟏

b) 𝒖 𝒙𝟏 , 𝒙𝟐 = 𝒙𝟏 + 𝒙𝟐
c) 𝒖 𝒙𝟏 , 𝒙𝟐 = 𝒙𝟏 + 𝟐 𝒙𝟏 𝒙𝟐 + 𝒙𝟐
d) 𝒖 𝒙𝟏 , 𝒙𝟐 = 𝒙𝟏 𝒙𝟐 + 𝒙𝟏 + 𝒙𝟐 + 𝟏
e) 𝒖 𝒙𝟏 , 𝒙𝟐 = 𝒙𝟏 𝟐 + 𝒙𝟐 𝟐
4. a) 𝒖 𝒙𝟏 , 𝒙𝟐 = 𝒎𝒂𝒙 𝒂𝒙𝟏 , 𝒂𝒙𝟐 + 𝒎𝒊𝒏 𝒙𝟏 , 𝒙𝟐 , 𝟎 < 𝒂 < 𝟏

0
4. b) 𝒖 𝒙𝟏 , 𝒙𝟐 = 𝒙𝟏 + 𝒙𝟐

𝑢 𝑥1 , 𝑥2 = 𝑥1 + 𝑥2 → 𝑥2 = 𝑢 − 𝑥1

1 −12
𝑢1 = 𝑥1
2
𝑢2 = 1

𝑢1 1
= , 𝑀𝑅𝑆12 𝑜𝑝𝑎𝑑𝑎
𝑢2 2 𝑥1
4. c) 𝒖 𝒙𝟏 , 𝒙𝟐 = 𝒙𝟏 + 𝟐 𝒙𝟏 𝒙𝟐 + 𝒙𝟐

𝑢 𝑥1 , 𝑥2 = 𝑥1 + 2 𝑥1 𝑥2 + 𝑥2
= 𝑥1 + 𝑥2 2 = 𝑢
𝑣 𝑥1 , 𝑥2 = 𝑥1 + 𝑥2

1 −12
𝑣1 = 𝑥1 > 0
2
1 −12
𝑣2 = 𝑥2 > 0
2
1
𝑣1 𝑥2 2
= , 𝑀𝑅𝑆12 𝑜𝑝𝑎𝑑𝑎
𝑣2 𝑥1
4. d) 𝒖 𝒙𝟏 , 𝒙𝟐 = 𝒙𝟏 𝒙𝟐 + 𝒙𝟏 + 𝒙𝟐 + 𝟏

𝑢 𝑥1 , 𝑥2 = 𝑥1 𝑥2 + 𝑥1 + 𝑥2 + 1

𝑢1 = 𝑥2 + 1 > 0
𝑢2 = 𝑥1 + 1 > 0

𝑢1 𝑥2 + 1
= , 𝑀𝑅𝑆12 𝑜𝑝𝑎𝑑𝑎
𝑢2 𝑥1 + 1
4. e) 𝒖 𝒙𝟏 , 𝒙𝟐 = 𝒙𝟏 𝟐 + 𝒙𝟐 𝟐

𝑢1 = 2𝑥1 > 0
𝑢2 = 2𝑥2 > 0
𝑢1 𝑥1
= , 𝑀𝑅𝑆12 𝑟𝑎𝑠𝑡𝑒
𝑢2 𝑥2
Mikroekonomija
Vježbe 4
Primjer 1. Preferencije potrošača opisujemo funkcijom poređaja
𝑢 𝑥1 , 𝑥2 = 𝑥1 𝑥2

a) Koju bi košaru izabrao potrošač pri cijenama dobara p1 = 2 i p2 = 3 te pri

dohotku M = 12?

max 𝑢 (𝑥1 , 𝑥2 ) = 𝑥1 𝑥2
൝𝑢𝑧 𝑜𝑔𝑟𝑎𝑛𝑖č𝑒𝑛𝑗𝑒 2𝑥 + 3𝑥 = 12
1 2
1. a) MRS = MRMT

=
1. b) Koju bi košaru izabrao potrošač pri cijenama dobara p1 = 5 i p2 = 1 te pri
dohotku M = 10? Koja je struktura cijena i dohotka potrošaču povoljnija?

max 𝑢 (𝑥1 , 𝑥2 ) = 𝑥1 𝑥2
൝𝑢𝑧 𝑜𝑔𝑟𝑎𝑛𝑖č𝑒𝑛𝑗𝑒 5𝑥 + 𝑥 = 10
1 2

MRS = MRMT
1. a)
1. b)
1. c) Skicirajte uobičajenu krivulju potražnje za dobrom x1 ako cijena dobra x2
iznosi p2 = 1, a dohodak M = 10.
1. c)
1. c)
1. d) Skicirajte uobičajenu krivulju potražnje za dobrom x1 ako se cijena
dobra x2 poveća za 2 i dohodak smanji za 4 novčane jedinice.
1. c)

1. d)

0 1 3 5
 1 1
Primjer 2. Indirektna je funkcija korisnosti 𝑣 𝑝1 , 𝑝2 , 𝑀 = + M.
𝑝1 𝑝2
Nađite Marshallove funkcije potražnje za dobrima.
2.
Primjer 3. Koje od sljedećih funkcija ne mogu biti Marshallove funkcije potražnje:

𝑴 𝑴𝒑𝟐
𝒂) 𝒙𝟏 𝒑𝟏 , 𝒑𝟐 , 𝑴 = b) 𝒙𝟏 𝒑𝟏 , 𝒑𝟐 , 𝑴 =
𝒑𝟏 𝒑𝟏

𝜆𝑀 𝜆𝑀𝜆𝑝2 𝜆𝑀𝑝2
𝑥1 𝜆𝑝1 ,𝜆𝑝2 ,𝜆𝑀 = = 𝑥1 , DA 𝑥1 𝜆𝑝1 ,𝜆𝑝2 ,𝜆𝑀 = = , NE
𝜆𝑝1 𝜆𝑝1 𝑝1

𝑴 𝑴
c) 𝒙𝟏 𝒑𝟏 , 𝒑𝟐 , 𝑴 = 𝒑𝟐 + d) 𝒙𝟏 𝒑𝟏 , 𝒑𝟐 , 𝑴 =
𝟑𝒑𝟏 𝒑𝟏 +𝒑𝟐

𝜆𝑀 𝑀 𝜆𝑀
𝑥1 𝜆𝑝1 ,𝜆𝑝2 ,𝜆𝑀 = 𝜆𝑝2 + = 𝜆𝑝2 + , NE 𝑥1 𝜆𝑝1 ,𝜆𝑝2 ,𝜆𝑀 = = 𝑥1 , DA
𝜆3𝑝1 3𝑝1 𝜆(𝒑𝟏 +𝒑𝟐)
Primjer 4.
Koje između sljedećih parova funkcija ne mogu biti par Marshallovih funkcija
potražnje:

𝑀 𝑀 𝑀 𝑀
𝑎) 𝑥 𝑝1 , 𝑝2 , 𝑀 = , b) 𝑥 𝑝1 , 𝑝2 , 𝑀 = ,
3𝑝1 3𝑝2 2𝑝1 2𝑝2
 𝑀𝑝2 𝑀𝑝1
4. c) 𝑥 𝑝1 , 𝑝2 , 𝑀 = 2 , 2
𝑝1 +𝑝1 𝑝2 𝑝2 +𝑝1 𝑝2
 𝑝22 𝑀 𝑝2
4. d) 𝑥 𝑝1 , 𝑝2 , 𝑀 = 2 , −
4𝑝1 𝑝2 2𝑝1
Primjer 5. Ukus potrošača opisujemo funkcijom poređaja 𝑢 𝑥1 , 𝑥2 = 𝑥1 𝑥2
a) Nađite Hicksove funkcije potražnje za dobrima i funkciju izdataka.
5. b) Kolika je najmanja svota novaca kojom bi pri cijenama dobara p1 = 2 i p2 = 6
potrošač mogao sebi priuštiti neku košaru koju voli jednako koliko i košaru
x 0 = 4,3 . Koliko košta košara x0 ?
5. c) Skicirajte kompenziranu krivulju potražnje za dobrom x1 ako cijena dobra x2
iznosi p2 = 1, a „razina korisnosti“ u = 9 ?

0 1 3
Primjer 6. Pri cijenama p1 = 4 i p2 = 1 potrošač čiji ukus opisujemo funkcijom
korisnosti 𝑢 𝑥1 , 𝑥2 = 𝑥1 𝑥2 raspolaže dohotkom M = 10. Koliko bi najmanje
trebala iznositi paušalna subvencija poreznih vlasti koje su nametnule jedinični
porez t = 3 na drugo dobro da taj potrošač ne bude nezadovoljniji nego prije?
6.

𝑥2

𝑥q𝑀
M

0 M
Mikroekonomija
Vježbe 5
Primjer 1. Zadana je indirektna funkcija korisnosti . Pomoću veze između
modela maksimizacije korisnosti i minimizacije izdataka, iz navedene indirektne funkcije
korisnosti pokušajte dobiti funkciju izdataka.
Primjer 2. Zadana je funkcija minimalnih izdataka

Korištenjem Shepardove leme izvedite Hicksove funkcije potražnje.

Primjer 3. Potrošač, čiji ukus opisujemo funkcijom korisnosti
𝑢 𝑥1 , 𝑥2 = 𝑥1 𝑥2 , pri cijenama p1 = 1 i p2 = 1 raspolaže dohotkom M = 20.
a) Izračunajte učinak supstitucije i učinak dohotka sniženja cijene dobra x1 za
75%.
3.
3.
3.

učinak supstitucije
i učinak dohotka
zajedno

20
=−
2 ∗12

= −10
3. b) Za zadane cijene i dohodak provjerite da li vrijedi jednadžba Slutskog kojom
opisujemo učinak promjene cijene dobra x1 na potražnju za tim dobrom.

Uvrstimo 𝑝1 = 1, 𝑝2 = 1 , M = 20
 𝑀 𝑝2
Primjer 4. Potrošačeva je indirektna funkcija korisnosti 𝑣 𝑝1 , 𝑝2 , 𝑀 = + .
𝑝2 4𝑝1
Uvjerite se da vrijedi jednadžba Slutskog kojom opisujemo učinak promjene
cijene dobra x1 na potražnju za dobrom x2.
4.
Primjer 5. Izračunajte učinak supstitucije promjene cijene dobra x1 na potražnju za tim
𝑝1 𝑝2 𝑢
dobrom ako je potrošačeva funkcija izdataka 𝑒 𝑝1 , 𝑝2 , 𝑢 =
𝑝1 +𝑝2
5.
Mikroekonomija
Vježbe 6
Primjer 1. Potrošač čiji je mjesečni prihod od investicija 2000 novčanih jedinica
pri nadnici w = 200 radi 20 dana u mjesecu. Dokolica mu nije ni normalno ni
inferiorno dobro. Je li mu povoljnije povećanje mjesečnog prihoda od investicija
za 50% ili povećanje nadnice za 25%?
1.
1.
1.
1.
Primjer 2. Potrošač, čiji ukus opisujemo funkcijom korisnosti 𝑢 𝑥1 , 𝑥2 = 𝑥1 𝑥2 ,
pri cijenama p1 = 1 i p2 = 1 raspolaže dohotkom M = 20.
Koliki bi jedinični porez na dobro X1 trebale zaračunati porezne vlasti da bi
prihod od jediničnog poreza bio jednak iznosu paušalnog poreza T=8?
Usporedite učinke ovih poreza na blagostanje potrošača.
2.

1
2.
2.
2.

NEGO
 𝐴 2 𝐴
Primjer 3. Funkcijama korisnosti 𝑢𝐴 𝑥1𝐴 , 𝑥2𝐴
= i 𝑢𝐵 𝑥1𝐵 , 𝑥2𝐵 =
𝑥1 𝑥2
𝑥1𝐵 𝑥2𝐵 2 opisujemo ukuse dvaju potrošača kojih su nadarbine 𝑥 𝐴 = 70,10 i
𝑥 𝐵 = 30,40 . Koji je odnos cijena dobara 𝑋1 i 𝑋2 u ravnoteži i koliko pri tome
iznose granične stope supstitucije između dobara ovih potrošača? Je li takva
alokacija dobara Pareto efikasna?
3.
3.
3.
3.
3. DOBRA
Mikroekonomija
Vježbe 8
Primjer 1. Ispitajte svojstva funkcije proizvodnje naprava za uništavanje kukaca
𝑦 = 𝑓 𝐿, 𝐾 = 600𝐿2 𝐾 2 − 𝐿3 𝐾 3
1.
1.
Primjer 2. Skicirajte dio ravnine faktora na kojem je funkcija proizvodnje
𝑦 = 𝑓 𝐿, 𝐾 = 4𝐿𝐾 − 𝐿2 − 𝐾 2 (diferencijabilno) strogo rastuća i striktno
kvazikonkavna.
2.

CRTAMO:

0 1 2 L
Primjer 3. Tehnologiju opisujemo Cobb-Douglasovom funkcijom proizvodnje s
konstantnim prinosima s obzirom na proporcionalne promjene utrošaka
1 2
𝑦 = 𝑓 𝐿, 𝐾 = 2𝐿 𝐾 . Izrazite prosječnu proizvodnost rada kao funkciju kapitalne
3 3

opremljenosti rada, 𝑔(𝑘) i provjerite da vrijedi 𝑓𝐿 𝐿, 𝐾 = 𝑔 𝑘 − 𝑘𝑔′ 𝑘 ,

𝐾
𝑓𝐾 𝐿, 𝐾 = 𝑔′ 𝑘 𝑖 𝑓𝐿𝐾 = − 2 𝑔′′(𝑘).
𝐿
3.
3.
Mikroekonomija
Vježbe 9
Primjer 1. Izračunajte elastičnost supstitucije funkcije proizvodnje
a) y = f L, K = Lα K β , 0 < α < 1, 0 < β < 1
Primjer 1. Izračunajte elastičnost supstitucije funkcije proizvodnje
1
b) 𝑦 = 𝑓 𝐿, 𝐾 = 𝛿𝐿𝜌 + 1 − 𝛿 𝐾𝜌 , 0 < 𝛿 < 1, 0 ≠ 𝜌 < 1
𝜌
Primjer 2. Izračunajte elastičnost razmjera funkcije proizvodnje:
−α −β −1
y = f L, K = m 1 + L K , m > 0, α > 0, β > 0
Kakvi su prinosi s obzirom na proporcionalne promjene utroška rada i kapitala?
2.
2.
2.
Primjer 3. Funkcija je proizvodnje y = f L, K = aL2 K 2 − bL3 K 3 , a > 0, b > 0
Pri kolikom su utrošku rada prinosi lokalno konstantni ako je kapitalna opremljenost rada
jednaka jedan?
3.
Mikroekonomija
Vježbe 10
Primjer 1. Tehnologiju opisuje funkcija proizvodnje
Y = 𝒇 𝑳, 𝑲 = 𝑨𝑳𝜶 𝑲𝜷 𝐴 > 0, 𝛼 > 0 , 𝛽 > 0
Nađite funkciju minimalnih ukupnih ekonomskih troškova u dugom roku.
Skicirajte presjek proizvodne površine i ravnine okomite na ravninu faktora proizvodnje
koja sadrži putanju ekspanzije proizvodnje u dugom roku.
Skicirajte i krivulje minimalnih ukupnih, prosječnih i graničnih ekonomskih troškova
proizvodnje u dugom roku.

(uvjet ravnoteže)
1.
1.
1.
1.

(multiplikator)
1.
 1. Rastući prinosi s obzirom na razmjer 𝛼 + 𝛽 > 1
c 𝜕c
y y , 𝜕y

K
c
LAC
0 LC LMC
0 y
L

0 y
 1. Konstantni prinosi s obzirom na razmjer 𝛼 + 𝛽 = 1
𝑦 𝑐 𝜕𝑐
,
𝑦 𝜕𝑦

K LAC = LMC
𝑐

0 0 𝑦
LC

0 𝑦
 1. Opadajući prinosi s obzirom na razmjer 𝛼 + 𝛽 < 1
𝑦

𝑦
Primjer 2. Mogu li ove funkcije biti funkcije minimalnih ukupnih ekonomskih troškova?

𝒘𝒓𝒚 dvodimenzionalni
a) 𝒄 𝒘, 𝒓, 𝒚 =
𝒘+𝒓 prostor L i K nenegativne količine
proizvodnje

pozitivne cijene faktora

(nultoj razini proizvodnje proizvodnje
pripisujemo nultu razinu
troškova)
2. a)

Shepardova lema

(linearno homogena)

faktor proporcionalnosti
2. a)
Primjer 2. Mogu li ove funkcije biti funkcije minimalnih ukupnih ekonomskih troškova?

b) 𝒄 𝒘, 𝒓, 𝒚 = 𝟐 𝒘𝒓𝒚
2. b)
Primjer 3. Za jediničnu su proizvodnju funkcije uvjetnih potražnji za radom
𝟐
𝟐 𝟑
𝟑
𝒄𝒘𝒂 𝒓−𝟓 .
𝟓
𝑳 = 𝒘, 𝒓, 𝒚 𝒘𝒃 𝒓 𝟓 i kapitalom 𝑲 𝒘, 𝒓, 𝒚 =
𝟐
Izračunajte vrijednost parametara a, b i c.
3.
3.
Mikroekonomija
Vježbe 11
 𝟑 𝟑
Primjer 1. Tehnologiju opisuje funkcija proizvodnje 𝒀 = 𝒇 𝑳, 𝑲 = 𝑳 𝑲 .
𝟒 𝟒

Cijena je rada w = 1, uzimanje kapitala u zakup r = 1 i fiksni iznos kapitala K = 1.

Skicirajte krivulje minimalnih ukupnih i prosječnih troškova u dugom i kratkom roku.
1.
1.
1.
1.
1.
1. Krivulje minimalnih ukupnih i prosječnih troškova u dugom i kratkom roku
Primjer 2. Kratkoročne krivulje prosječnih troškova opisujemo jednadžbama
𝟏 𝟐 𝟐𝟑 𝑲𝟐
𝑺𝑨𝑪 𝒀, 𝑲 = 𝒀 − 𝒀 + 𝟒𝟎 − 𝑲 + .
𝟑 𝟒 𝒀
Nađite funkciju minimalnih ukupnih ekonomskih troškova proizvodnje u dugom roku.
2.
Mikroekonomija
Vježbe 12
 𝟏 𝟏
Primjer 1. Tehnološki proces opisujemo funkcijom proizvodnje 𝒚 = 𝒇 𝑳, 𝑲 = 𝟒𝑳 𝑲 .
𝟒 𝟏𝟐

Nađite funkcije maksimalnog bruto profita, ponude proizvoda i potražnje za radom

poduzeća u kratkom roku u savršenoj konkurenciji u kojem je fiksni utrošak
kapitala K = 1.
1.

1 1
1.
1.
Primjer 2. Označimo s 𝒚 potrošnju nekog dobra, s p njegovu cijenu i s m potrošnju na
sva ostala dobra. Funkcija korisnosti svakog od 200 000 identičnih potrošača glasi
𝒖 𝒚, 𝒎 = 𝒚𝟐 𝒎, a dohodak 400 novčanih jedinica. Funkcija je proizvodnje svakog od
𝟏 𝟏
20 000 identičnih savršeno konkurentnih poduzeća 𝒚 = 𝑭 𝑳, 𝑲 = 𝟑𝑳 𝑲 . Cijena je
𝟐 𝟐
rada w = 4 i fiksni utrošak kapitala svakog poduzeća u kratkom roku K = 9.
a) Nađite krivulju tržišne potražnje

MRMT
2. a)
2. a)

p
POTROŠAČ

800
𝑦𝑑 =
3𝑝

0 y
2. b) Nađite kratkoročnu krivulju ponude proizvoda poduzeća i kratkoročnu
krivulju tržišne ponude
2. c) Nađite kratkoročnu krivulju potražnje za proizvodom poduzeća
2. d) Koliko svako poduzeće proizvodi i koliki bruto profit ostvaruje u
kratkoročnoj ravnoteži
2.

p p
TRŽIŠTE PODUZEĆE
4
81 ∙ 10
𝑌𝑠 𝑝 = 𝑝
4

81𝑝
𝑦𝑠 =
8

𝑝𝑒 𝑝𝑒 𝑝 = 𝑝𝑒

𝛱∗
𝑐 4𝑦
=
𝑦 81
16∗107
𝑌𝑑 =
3𝑝

0 Y 0 y* y
Mikroekonomija
Vježbe 13
 𝟏 𝟏
Primjer 1. Tehnologiju opisuje funkcija proizvodnje 𝒚 = 𝒇 𝑳, 𝑲 = 𝑳 𝑲 .
𝟒 𝟒

a) Nađite funkcije maksimalnog ekonomskog profita, ponude proizvoda i potražnji za

faktorima poduzeća u dugom roku u savršenoj konkurenciji.
1. a)
1. a)
1. a)
1. a)
1. a)
1. b) Provjerite da je funkcija maksimalnog ekonomskog profita rastuća u cijeni
proizvoda, opadajuća u cijenama faktora proizvodnje i linearno homogena u
cijenama faktora i proizvoda
1. b)
1. c) Uprosječite po volji izabrane cijene faktora i proizvoda i provjerite da vrijedi
nejednakost kojom opisujemo konveksnost funkcije maksimalnog ekonomskog
profita. Protumačite svoj nalaz.
1. d) Iz funkcije maksimalnog ekonomskog profita izvedite funkcije ponude proizvoda
i potražnji za faktorima proizvodnje i ispitajte jesu li homogene

𝝏𝜫 1 − 1 −1 1 1
−2
1
−2
𝒚 𝒘, 𝒓, 𝒑 = = 𝑤 2 𝑟 2 𝑝, 𝑦 𝒕𝑤, 𝒕𝑟, 𝒕𝑝 = 𝒕𝑤 (𝒕𝑟) 𝒕𝑝 = 𝑦 𝑤, 𝑟, 𝑝
𝝏𝒑 4 4

𝝏𝜫 1 −3 −1 2 1 3
−2
1
−2 2
𝑳 𝒘, 𝒓, 𝒑 = − = 𝑤 2𝑟 2𝑝 , 𝐿 𝒕𝑤, 𝒕𝑟, 𝒕𝑝 = (𝒕𝑤) 𝒕𝑟 𝒕𝑝 = 𝐿(𝑤, 𝑟, 𝑝)
𝝏𝒘 16 16

1 3 1 3
𝝏𝜫 1 −2 −2 2 1 −2 −2 2
𝑲 𝒘, 𝒓, 𝒑 = − = 𝑤 𝑟 𝑝 , 𝐾 𝒕𝑤, 𝒕𝑟, 𝒕𝑝 = (𝒕𝑤) 𝒕𝑟 𝒕𝑝 = 𝐾(𝑤, 𝑟, 𝑝)
𝝏𝒓 16 16

Funkcije su ponude proizvoda i potražnji za faktorima proizvodnje homogene stupnja

nula u cijenama faktora i proizvoda.
1. e) Kako funkcije ponude proizvoda i potražnji za faktorima proizvodnje reagiraju
na promjenu bilo koje cijene?

𝜕𝑦 1 −1 −1 𝜕𝐿 1 −3 −1 𝜕𝑦
= 𝑤 2𝑟 2 ≥ 0 − = − 𝑤 2𝑟 2𝑝 =
𝜕𝑝 4 𝜕𝑝 8 𝜕𝑤

𝜕𝐿 3 −5 −1 2 𝜕𝐾 1 −1 −3 𝜕𝑦
= − 𝑤 2𝑟 2𝑝 ≤ 0 − = − 𝑤 2𝑟 2𝑝 =
𝜕𝑤 32 𝜕𝑝 8 𝜕𝑟

𝜕𝐾 3 −1 −5 2 𝜕𝐾 1 −3 −3 2 𝜕𝐿
= − 𝑤 2𝑟 2𝑝 ≤ 0 = − 𝑤 2𝑟 2𝑝 =
𝜕𝑟 32 𝜕𝑤 32 𝜕𝑟
Primjer 2. Tržišna je potražnja za proizvodom savršeno konkurentne industrije s
konstantnim troškovima 𝒀𝒅 𝒑 = 𝟐𝟐𝟎𝟎 − 𝟏𝟎𝟎𝒑 . Funkcija je maksimalnog
𝟑
𝟐
ekonomskog profita poduzeća u dugom roku 𝜫 𝒑 = 𝒑 − 𝟒 + 𝟔 𝒑 − 𝟏𝟔 . 𝟐
𝟑
Odredite cijenu i broj poduzeća u ravnoteži u dugom roku. Koliko je proizvodnja svakog
poduzeća?
𝒔 𝝏𝜫 𝒑
HOTTELINGOVA LEMA… 𝒚 𝒑 = ,
𝝏𝒑 𝒀𝒅 = 𝒀𝒔
𝑦𝑠 𝑝 = 𝑝−4+6
900 = 𝑦 𝑠 𝑝 ∗ j
RAČUNAMO RAVNOTEŽNU CIJENU….
2 3 900 = ( 13 − 4 + 6 ) ∗ j
𝛱 𝑝 = 𝑝 − 4 2 + 6 𝑝 − 16 = 0
3
𝑝∗ = 13 900 = 9𝑗

TRŽIŠNA POTRAŽNJA pri 𝑝∗ = 13 𝑗 = 100

𝑌 𝑑 13 = 2200 − 100 ∗ 13 = 900
Mikroekonomija
Vježbe 14
Primjer 1. Tržišne su potražnje na dvama tržištima monopolista 𝒀𝟏 𝒑𝟏 = 𝟏𝟎𝟎 − 𝒑𝟏 i
𝒀𝟐 𝒑𝟐 = 𝟏𝟎𝟎 − 𝟐𝒑𝟐 , a funkcija minimalnih ekonomskih troškova c(y) = 20y .
Odredite optimalnu proizvodnju, cijenu proizvoda, ekonomski profit i cjenovnu
elastičnost potražnje u slučaju:

a) diskriminacije cijenama trećeg stupnja

1. a)
1. a)
1. b) bez diskriminacije cijenama
1. b)
Primjer 2. Inverzna je funkcija tržišne potražnje 𝒑 = 𝟏𝟎𝟎 − 𝒀, a funkcija minimalnih
ukupnih ekonomskih troškova oba poduzeća 𝒄 𝒚 = 𝟒𝟎𝒚.
Nađite Cournotovu, Stackelbergovu, sporazumnu i ravnotežu u savršenoj
konkurenciji u dugom roku. Skicirajte u prostoru proizvodnju dobra.
2.
2.
2.
2.
2.
2.
𝑦2
𝑦1 𝑦2
60

Cournotova ravnoteža

ravnoteža u savršenoj konkurenciji

(30,30)
30
Stackelbergova ravnoteža
(20,20)
(30,15) 𝑦2 𝑦1
15
(15,15)

0 15 30 60 𝑦1

sporazumna ravnoteža