[Type the document title]

Poglavlje 5. Potražnja i ponašanje potrošača

PITALICE
1. Koji pojam ekonomisti koriste za opisivanje kako potrošači rangiraju različite robe i usluge s
obzirom na preferencije?
a. Indeks zadovoljstva
b. Dobrota
c. Korisnost
d. Indiferentnost

2. Granična korisnost se odnosi na:

a. Korisnost po jedinici proizvoda kojeg konzumiramo.
b. Promjenu ukupne korisnosti koji potrošač ostvari konzumacijom dodatne jedinice proizvoda
c. Korisnost koju potrošač ostvari tijekom čitave konzumacije
d. Sve gore navedeno.

3. Zakon opadajuće granične korisnosti navodi:

a. Da je krivulja ponude rastuća.
b. Da kako više proizvoda koristimo naša granična korisnost se smanjuje.
c. Da je elastičnost potražnje beskonačna.
d. Nitko od navedenog.

4. Ako zbrojimo sve granične korisnosti za potrošnju 5 jedinica dobra jedan do pet,dobiti ćemo:
a. Prosječnu korisnost pete jedinice proizvoda.
b. Ukupnu korisnost svih pet jedinica proizvoda.
c. Ukupnu korisnost pete jedinice proizvoda.
d. Prosječnu korisnost svih pet jedinica proizvoda.

5. Princip jednakograničnosti kaže da potrošač ostvaruje maksimalno zadovoljstvo kada:

a. cijena svakog dobra bude jednaka cijeni svakog drugog dobra kojeg konzumira.
b. cijena svakog dobra bude jednaka ukupnoj korisnosti potrošnje svakog drugog dobra.
c. granična korisnost posljednje novčane jedinice potrošene na svako dobro je točno jednaka
graničnoj korisnosti posljednje novčane jedinice potrošene na bilo koje drugo dobro.
d. Je granična korisnost jednaka prosječnoj korisnosti.

6. Krivulja potražnje općenito opada jer:

a. Kad cijena proizvoda raste potrošač više kupuje.
b. Kad cijena proizvoda pada potrošač povećava potrošnju.
c. Kad cijena proizvoda pada potrošač smanjuje potrošnju
d. Ništa od navedenog.

7. Budžetski pravac prikazuje:

a. Sve moguće kombinacije dvaju dobra koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak
b. Sve kombinacije dvaju dobra koje jednako zadovoljavaju potrošača
 [Type the document title]

c. Sve kombinacije proizvoda koje potrošač konzumira

d. Sve kombinacije prozvoda koje bi potrošač konzumirao da više zarađuje

8. Krivulja indiferencije:
a. Je set kombinacija dvaju proizvoda koje potrošač svakodnevno konzumira
b. Je set kombinacija dvaju proizvoda koje potrošaču jednako iscrpljuju dohodak
c. Je set kombinacija dvaju proizvoda koje potrošač zajedno koristi
d. Je set kombinacija dvaju proizvoda koje za potrošača imaju jednaku razinu zadovoljstva

9. Granična stopa supstitucije:

a. Nagib krivulje indiferencije
b. Pokazuje stopu po kojoj dodajemo jedan proizvod dok drugi smanjujemo, a da razina
zadovoljstva ostane ista
c. MRS=MUA/MUB
d. Sve od navedenog

10. Ravnoteža potrošača je u točci gdje:

a. Budžetski pravac tangira krivulju indiferencije
b. Gdje je nagibi budžetskog pravca je jednak nagibu krivulje indiferencije
c. MUA/PA=MUB/PB
d. Sve od navedenog

11. Nagib krivulje indiferencije kod savršenih supstituta je:

a. 1
b. 0
c. Konstantan broj
d. Nemamo dovoljno informacija

12. _______________ vrijednost koju ostvaruje proizvođač prodajom proizvoda iznad njihove
cijene koštanja
a. Proizvođačev višak
b. Korisnost
c. Granična korisnost
d. Potrošačev višak

13. ____________ je razlika između maksimalnog iznosa kojeg je potrošač spreman platiti za neko
dobro i cijene koju plaća.

a. Korisnost
b. Potrošačev probitak
c. Proizvođačev probitak
d. Indiferencija
 [Type the document title]

14. MRS kod neutralnih dobra je:

a. Uvijek negativan broj
b. 0
c. Uvijek pozitivan broj
d. Nije definiran

ZADACI
1. Ivan troši svoj džeparac na 2 proizvoda. Ukoliko je njegov dnevni džeparac 30,00 kuna, cijena
prvog proizvoda je 6,00 kuna (proizvod «A»), a drugoga 2,00 kune (proizvod «B»), te ukoliko
se prvi proizvod prikazuje na osi X, a drugi na osi Y,nacrtajte taj pravac i odredite nagib.

I=30
PA=6
PB=2
k=?
k=-PA/PB
k=-6/2
k=-3

2. Ivanov dohodak iznosi 500,00 kuna, cijena proizvoda A je 2,oo kuna, a cijena proizvoda B je
100,00 kuna. Napišite funkciju Ivanova budžetskog pravca.

I=500
PA=2
PB=100
I=PAQA+PBQB
500=2QA+100QB/:2
250=QA+50QB
50QB=250-QA/:50
QB=5-QA/50

3. Petar ima tjedni džeparac od 160 kn i troši ga na cigarete i kavu. Cijena cigareta je 20 kn, a
kave 5 kn. Koja je maximalna količina cigareta ili maximalna količina kave koju Petar može
osigurati sebi?

I=160
PK=5
PC=20
MaxQC=160/20=8
MaxQK=160/5=32

4. Ukoliko potrošač ima na raspolaganju 60 kn i troši ih na novine i kavu. Uzmemo li da s tin

dohotkom on može kupiti maximalno 20 komada novima i popiti 10 kava, nacrtajte taj
budžetski pravac i odredite mu funkciju. (kava-x os, novine-y os). Koji je nagib tog pravca?
 [Type the document title]

PN=60/20=3
PK=60/10=6
Y=I/PY-PX/PY(X)
Y=60/3-6/3(X)
Y=20-2X
 20 Prestavlja odsječak na y-osi, a -2 nagib

5. Pretpostavimo da potrošač ima dohodak od 150 kn koje može potrošiti na košulje i pulovere.
Cijena košulje je 5$ a cijena pulovera 25$. Dohodak se troši u cijelosti.

JEDINICE DOBRA UKUPNA KORISNOST UKUPNA KORISNOST

KOŠULJA PULOVERA
1 60 400
2 115 750
3 165 1050
4 210 1300
5 250 1500
6 285 1650
7 315 1750

a. Izračunaj graničnu korisnost za košulje i pulovere

(1)MUk=T1-T0/Q1-Q0 (2) MUK=T2-T1/Q2-Q1
MUK=60-0/1-0=60 MU K=115-60/2-1=55

JEDINICE DOBRA MU KOŠULJA MU PULOVERA

1 60 400
2 55 350
3 50 300
4 45 250
5 40 200
6 35 150
7 30 100

b. Pri kojoj kombinaciji košulja i pulovera potrošač maksimalizira svoju korisnost i kolika je
ukupna korisnost?
PKQK+PPQP=I
5QK+25QP=150 /:5
QK+5QP=30
QK=5
QP=5
TU=250+1500=1750
c. Pri kojoj kombinacija košulja i pulovera potrošač maksimalizira svoju korisnost i kolika je
ukupna korisnost ako se dohodak smanji na 115$?
PKQK+PPQP=I
5QK+25QP=115 /:5
QK+5QP=23
 [Type the document title]

QK=4
QP=3
TU=165+1300=1465
d. Pri kojoj kombinacija košulja i pulovera potrošač maksimalizira svoju korisnost i kolika je
ukupna korisnost ako se dohodak poveća na 185$?
PKQK+PPQP=I
5QK+25QP=185 /:5
QK+5QP=37
QK=7, 2
QP=6, 7
TU=315+1650=1960(BIRA OVU KOMBINACIJU)
TU=115+1750=1850
e. Pri kojoj kombinacija košulja i pulovera potrošač maksimalizira svoju korisnost i kolika je
ukupna korisnost ako se cijene spomenutih dobara udvostuče a dohodak poveća na
160$?
PKQK+PPQP=I
10QK+50QP=160 /:10
QK+5QP=16
QK=1
QP=3
TU=60+1050=1110

f. Je li moguće ostvariti ukupnu korisnost od 1750 pri cijenama košulja od 10$ i pulovera od
50$ te dohotku od 280$?
PKQK+PPQP=I
10QK+50QP=280 /:10
QK+5QP=28
QK=3
QP=5
TU=165+1500=1665 => Nije moguće ostvariti zadovoljstvo od 1750

6. Ivana ima 200 kn na raspolaganju da troši na proizvod X i Y. Cijena dobra X je 2 kn, a Y 25 kn.
MUX=0,5Y, a MUy=0,5X.
a) Izrazi matematički buđžetsko ograničenje
b) Odredi količine X i Y koje će maksimizirati zadovoljstvo u potrošnji tih dobara.
a) I=PXQX+PYQY b) MUx/MUY=-PX/PY
200=10X+25Y 0,5y/0,5x=2/5
Y=200/25-10/25X 2,5y=x (S TIME IDEMO U BUDŽ.PRAVAC)
Y=8-2/5X => -2/5= MRS X=2,5x4
Y=8-2/5(2,5Y) X=10
Y=8-Y
2Y=8
Y=4 (S TIME SE VRAĆAMO U JED.X)
 [Type the document title]

7. Potražnja je zadana jednadžboog QD=32-4P, a ponuda QS=8+2P. Odredite potrošačev i

proizvođačev probitak.
QD=32-4P
QS=8+2P
(PRVO TREBAMO IZJEDNAČITI QS I QS DA BI DOBILI RAVNOTEŽNU KOL. I CIJENU)
32-4P=8+2P
P=4
Q=16

(NACRTAJTE U KOORDINATNOM SUSTAVU PRAVAC POTRAŽNJE I PONUDE: PRONAĐITE ZA

SVAKI ODSJEČKE NA OSIMA KOJE ĆETE DOBITI TAKO DA PRVO UVRSTITE DA SU KOLIČINE 0
PA CIJENE:
QD=0=> 0=32-4P P=0=> Q D=32-0
4P=32
P=8
QS=0=> 0=8+2P P=0=> Q S=8+0
-2P=8
P=-4

NAKON ŠTO UCRTATE PRAVCE KOJI SE SJEKU U RAVNOTEŽI I KADA PRONAĐETE ODSJEČKE,
ODREDITE SI POTROŠAČEV (CS) I PROIZVOĐAČEV PROBITAK(PS). IMATI ĆETE 2 TROKUTA, NJIHOVA
POVRŠINA PRESTAVLJA PROBITAK.)

CS=(8-4)X16/2=32

PS=(4+4)X16/2=64