JU MJEŠOVITA ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLSKA GODINA

I DRVOPRERAĐIVAČKA SREDNJA ŠKOLA 2022./2023.

BIHAĆ

MATURSKI RAD
Predmet: Naziv predmeta
Tema: Naziv teme rada

MENTOR: UČENIK:
Ime i prezime, dipl. ing. Ime i prezime učenika

BIHAĆ, maj, 2023. god.

Sadržaj
1. Uvod........................................................................................................................................1
2. Glavni naslov...........................................................................................................................2
2.1. Podnaslov.........................................................................................................................3
2.2. Drugi podnaslov...............................................................................................................4
2.2.1. Podnaslov trećeg reda (ako je potrebno).................................................................5
3. Nova cjelina rada (ako ih je više)............................................................................................6
4. Zaključak..................................................................................................................................7
5. Literatura.................................................................................................................................8
1. Uvod
Maturski rad je stručni rad koji učenik četverogodišnjeg srednjeg obrazovanja
izrađuje na izabranu temu uz pomoć nastavnika – mentora. Ukoliko učenik završava
trogodišnje obrazovanje on izrađuje završni rad. Svaki učenik ima svog mentora koji ga vodi i
usmjerava kroz izradu rada. Mentor ga upućuje na izvore informacija bilo da su to knjige,
stručni časopisi, katalozi, zbirke propisa, preporuke, enciklopedije ili drugo. Pored štampanih
izdanja učenici mogu koristiti i sadržaje sa interneta. Tačnost ovih podataka treba uzimati sa
rezervom i ukoliko je moguće obavezno ih provjeriti.
Nakon prikupljanja materijala koji će se koristiti za izradu maturskog rada učenik
pristupa proučavanju materijala, pravljenju bilješki, razradi teza, strukturiranju svog rada,
pisanju i tehničkoj obradi. Naravno, sve se ovo odvija uz stalne konsultacije sa mentorom.
Maturski rad se sastoji od:
• naslovne strane,
• sadržaja,
• uvoda,
• razrade,
• zaključka,
• bibliografije ili popisa literature,
• priloga i
• strane za upis podataka sa odbrane rada.
Naslovna strana je tačno definirana - šta se piše na naslovnoj strani i gdje.
Sadržaj se stavlja na početku rada poslije naslovne strane a prije uvoda. Sadrži
naslove i podnaslove koji se najčešće obilježavaju arapskim brojevima i broj strane na kojoj
se naslov nalazi. Potrebno je numerirati sadržaj maturskog rada, počevši od uvoda. Sadržaj
formirati automatski (funkcija koju pruža program za obradu teksta).
Uvod je prvi stručni dio rada. Obuhvata jednu do dvije strane teksta. Ima za cilj da
pobudi interes čitaoca i da ga preliminarno upozna sa tematikom koja se obrađuje u radu. U
uvodu je potrebno:
• precizirati predmet rada, tj. istaknuti o čemu će se u radu pisati;
• naznačiti plan i organizaciju izrade rada, npr. od koliko se dijelova rad sastoji, koje
vrste informacija sadrži (tekstualne, grafičke, statističke i sl.);
• može se izraziti sopstveni stav prema temi i iznijeti razlog za izbor određene teme.
Ovdje se nikako ne navode dobiveni rezultati sopstvenog istraživanja. Zato se piše u
trećem licu i budućem vremenu (npr. Ispitaće se djelovanje ... itd.). Uvod je prva stranica na
kojoj se mora naći numeracija.
Maturski rad piše se na računaru i ispisuje se na bijelom papiru formata A4. Opseg
maturskog rada ne smije biti manji od 20 stranica. Font koji se koristi za izradu rada je
CALIBRI. Veličina slova koja se koriste je 12, osim ako to nije drugačije napomenom
propisano.

1
 Tekst na strani treba da je udaljen po 2,5 cm od gornje i donje, 3 cm od lijeve (zbog
koričenja) i 2 cm od desne ivice papira veličine A4 (297 x 210 mm). Svako poglavlje početi na
novoj strani.

2. Glavni naslov
Razrada je glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema. Razrada
slijedi nakon uvoda, a počinje na novoj strani. U razradi treba obraditi sve ono što je
navedeno u uvodu. Svaki se rad sastoji od više poglavlja koja se dijele u odjeljke. Temu treba
logički razviti i povezati cjeline tako da se ne osjete praznine i prelazi između dijelova. Mora
se voditi računa da razvoj teme bude dobro strukturiran i logičan. Treba ići od jednostavnijeg
ka složenijem, od općeg ka posebnom.
U rad se mogu uključiti tablice, grafikoni, crteži, slike, fotografije, ali samo ako služe
kao dijelovi razrade, ako povezuju podatke, dopunjuju ili objašnjavaju sadržaj. Ako su samo
prilog uz objašnjenje ili dodatna obavijest koja opterećuje tekst, daju se na kraju rada, u
prilogu.
Dodatak ili prilog nije obavezan dio rada. Kao prilog se mogu staviti veće tabele (koje
se prostiru preko više strana), kopije dokumenata ili obrazaca, statistički podaci, izvorni kod,
ilustracije i slično. Prilozi se označavaju brojevima i stavljaju na kraj rada (Prilog 1, Prilog 2
itd.). Označavanje brojevima je potrebno kako bi se u tekstu rada moglo povezivati i
upućivati na pojedini prilog (npr. vidjeti Prilog 2).
U glavnom dijelu opišemo problem i postavimo teorijske temelje za rješenje
(jednadžbe, proračuni...). Ovdje su uključeni i opisi upotrijebljenih elemenata, električnih
nacrta, algoritmi, dijagrami toka, pseudokod i slično.
Na ovom mjestu opisani su i praktični postupci izrade sklopa (ako se izrađuje sklop):
nacrt štampane pločice i foto-postupak. Nacrt štampane pločice sastoji se od: montažne
sheme elemenata i nacrta štampanih veza pločice u mjerilu 1:1 .
Za sve: opis sklopa mora sadržavati električnu shemu, princip rada sklopa i popis
elemenata. Popis elemenata daje se u obliku tablice koja sadrži: oznaku elementa, tip i
vrijednost, a u nastavku se daje opis elementa (npr. unutrašnji raspored integralnog kola) i
tehničke osobine.
Dio koji sadrži rezultate uključuje rezultate mjerenja u tabličnom i grafičkom obliku te
njihove komentare. Ovdje mogu biti prikazane i forme programskih rješenja, usporedbe sa
simulacijama i slično.
Bibliografija ili popis literature je spisak korištenih izvora podataka, štampanih i
elektronskih. Spisak sadrži prezimena i imena autora, nazive izvora (knjiga, stručnih časopisa,
...), izdavače i godine izdavanja. Ako knjiga ima do tri autora onda se svi navode, a ako ima
više od tri navodi se prvi i stavlja skraćenica i dr. koja ukazuje da ima više autora. U slučaju da
se koristi internet kao izvor informacija, navodi se adresa početne stranice (home page) na
kojoj je pronađen sadržaj i u zagradi dodaje cijela adresa (link). Potrebno je napisati i datum
pristupa konkretnoj internet stranici (budući da se sadržaji na Internetu mijenjaju iz dana u
dan).

2
2.1. Podnaslov
Maturski rad treba da predstavlja skladnu, jasnu, logičku i dobro strukturiranu cjelinu.
Misli treba pažljivo uobličiti u rečenice, a rečenice u pasuse. Pasuse naglasiti uvlačenjem
prvog reda ili dodavanjem praznog prostora iznad i ispod. Svaka rečenica u pasusu kao i svaki
pasus mora se odnositi na obrazlaganje teme maturskog rada. Rad treba pisati jezikom
primjerenim naučnoistraživačkom radu, odnosno treba izbjegavati stil eseja. Nije poželjna
upotreba arhaizama, lokalizama, slenga i slično. Posebnu pažnju treba obratiti na pravopis,
interpunkciju i greške u kucanju. Evo par savjeta:
- iza svake riječi i znaka interpunkcije (tačka, zarez, upitnik, uskličnik, dvije tačke,
tačka zarez) treba staviti jedan razmak;
- znakovi interpunkcije pišu se odmah iza riječi koje im prethode, kao i znakovi koji
slijede nakon broja (%,°);
- oznake mjernih jedinica i oznake valute odvajaju se jednim razmakom od broja
koji im prethodi;
- navodnici na početku navoda pišu se uz riječ koja slijedi, a na kraju uz riječ koja
prethodi;
- iza riječi prije objašnjenja u zagradi ide jedan razmak, poslije otvorene zagrade
odmah se kuca tekst – bez razmaka između zagrade i riječi, a zatvorena zagrada
ide odmah poslije posljednje riječi u zagradi. Poslije zatvorene zagrade kuca se ili
znak interpunkcije ili razmak ako slijedi riječ.
- kada se radi o složenici crtica se piše zajedno sa riječima između kojih stoji
(društveno-ekonomski), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu;
- ako se datum piše arapskim brojevima iza svakog broja piše se tačka i stavlja
razmak (npr. 29. 01. 2020.).
Ako već koristimo računar za pisanje svojih radova, ne treba to činiti kao u doba prije
računara. Kad je tekst koji pišemo u digitalnoj formi zašto da ne koristimo i mogućnosti koje
vam nude digitalne tehnologije. Zašto da sami ispisujemo sadržaj ako to može da se uradi
automatski sa par klika mišem. Šta se dešava kada dodamo još malo teksta u svom
dokumentu? Treba sve te brojeve strana ažurirati, a to i nije tako inspirativan posao.
Postavlja se pitanje može li to jednostavnije, može li to da obavi računar umjesto nas?
Odgovor je da može, ali mi treba da pripremimo tekst tako da računar zna koji su naslovi
glavni – naslovi prvog reda, koji su podnaslovi – naslovi drugog reda, šta je običan tekst i
drugo. Tako pripremljenom tekstu možemo dodati automatski sadržaj u par koraka, što će
znatno olakšati naš rad.
Da bi svi naslovi poglavlja bili identično napisani najbolje je definirati stil za takve
naslove. Stil predstavlja skup karakteristika oblikovanja kao što su vrsta slova, veličina,
poravnanje, prored i dr. Primjenom stilova osiguravamo standardizaciju svih dijelova
dokumenta. Mogu se koristiti već ponuđeni stilovi kao što je Naslov 1 za naslove prve vrste,
Naslov 2 za naslove druge vrste, Normal za običan paragraf tekst. Ako ni jedan od ponuđenih
stilova ne zadovoljava potrebe može se napraviti novi stil ili izmijeniti neki od postojećih.
Najbolje je napraviti stil za svaku od potreba.

3
 Slika 1. Izbor stilova u Microsoft Office 2016.

Da bismo primijenili stil na tekst postavimo kursor u taj paragraf i iz galerije stilova
odaberemo dati stil. Ako želimo da unosimo tekst nekim stilom prvo treba odabrati stil pa
unositi tekst.
Definiranje stilova je značajno i zbog izrade automatskog sadržaja dokumenta.
Automatski sadržaj pored lakše i brže izrade i automatskog ažuriranja omogućava i brzo
kretanje po dokumentu. Naslovi u sadržaju su hiperlinkovi i pritiskom na njih (uz pritisnut
CTRL taster sa tastature) preći ćete na stranu gdje se taj naslov nalazi.
Kada smo dodijelili naslovima odgovarajuće stilove možemo preći na izradu sadržaja.
Potrebno je odrediti broj nivoa naslova, zatim kojim stilom je ispisan dati nivo, da li i kako da
se ispisuje broj strane gdje se dati naslov nalazi. Mogu se podesiti i stilovi ispisivanja naslova i
podnaslova u sadržaju. Sadržaj je najbolje napraviti na početku dokumenta (na drugoj strani)
iza naslovne strane. Poslije dorade teksta sadržaj više neće odgovarati stvarnom stanju. Da bi
odgovarao stvarnom stanju potrebno je izvršiti njegovo ažuriranje.
Ako koristite ovaj dokument kao temelj za pisanje maturskog rada u njemu postoji
već urađen automatski sadržaj. Potrebno je samo naslove i podnaslove ispisati određenim
stilovima. Ako su vam potrebni vi ih preimenujte, a ako nisu obrišite ih. Sigurno će vam
zatrebati još koji naslov ili podnaslov da ubacite u dokument. Kada otkucate tekst dodijelite
mu određeni stil za dati rang naslova ili ga preoblikujte kopiranjem formata sa nekog od
postojećih naslova tog ranga.

2.2. Drugi podnaslov

Između poglavlja, slika i tablica ostavite jedan ili dva reda prazna. Prvo poglavlje je
uvod, a zadnje zaključak. Naslove poglavlja pišite poravnano s lijevim rubom i to velikim,
pojačanim (bold) slovima. Svako poglavlje može imati odjeljke, koji su brojčano označena s
dva broja, odvojena tačkom (npr. 2.2.).

Slika 2. Primjer opisa slike u maturskom radu (Calibri 10, centrirano).

Kada nemate štampač u boji, vodite računa o obradi slike i upotrebi boja u tabelama
koje će biti štampane crno-bijelo. Sve slike, dijagrame i tablice treba tehnički korektno
uklopiti u tekst i označiti brojevima.

4
 Svaka vrsta ilustracije čini poseban skup – tablice 1, 2, 3 …; slike 1, 2, 3 …; dijagram 1,
2, 3 … .
Tablice moraju biti označene brojevima, a iznad tablice mora doći tekst koji opisuje
šta je u tablici prikazano, npr.,
Tablica 1. Tehničke karakteristike IC74107.

Ispod svake slike ili dijagrama (grafičkog prikaza), koji su isto označeni brojevima,
mora doći tekst koji opisuje šta je slikom ili dijagramom prikazano, npr.,

Slika 3. Raspored izvoda IC74107.

U tekstu se uputa na sadržaj slike navodi ovako: „… prilikom spajanja integriranog
kola treba paziti na raspored izvoda (slika 3). …“
Stranice teksta brojčano označavajte u desnom donjem uglu, počevši od uvoda.
Primjedbe u tekstu označite fusnotama. Izvore literature označite brojevima u uglatim
zagradama na kraju teksta maturskog rada, a u tekstu se pozivate samo na broj izvora, npr.
[2].
Nekada je potrebno citirati riječi nekog autora kako bi se istakla njegova misao. Citati
se stavljaju pod znacima navoda i obilježavaju brojevima iza navodnika. U fusnotama se
navode tačni podaci o literaturi odakle je korišten citat (ime autora, naziv literature, izdavač,
godina izdavanja, broj strane sa koje se preuzima citat). Ako se koristi citat nekog autora, u
uglatu zagradu navesti redni broj pod kojim je taj autor naveden u popisu literature, npr. [1].
Primjer unošenja formule u rad. Za unošenje formula koristiti odgovarajuću opciju u
editoru teksta:
−b±√ b2 −4 ac
x 1,2=
2a

2.2.1. Podnaslov trećeg reda (ako je potrebno)

Nastavak teksta...

5
3. Nova cjelina rada (ako ih je više)
Nakon što je mentor odobrio štampanje završenog maturskog rada isti se štampa u tri
primjerka. Ako rad sadrži kolor fotografije ili ilustracije, primjerak koji se predaje mentoru i
primjerak koji se prilaže prilikom prijave maturskog ispita moraju biti štampani u boji.
Pored štampane verzije rada, učenik će mentoru priložiti elektronsku verziju
maturskog rada. Mentor je dužan elektronsku verziju proslijediti arhivi maturskih radova
koja se vodi u školi.
Elektronska verzija maturskog rada se predaju u obliku ZIP arhive i sadrži dva
obavezna dokumenta:
1. Maturski_rad.docx (finalnu Word verziju maturskog rada).
2. Maturski_rad.pdf (PDF verziju maturskog rada).
Pored ovih obaveznih dokumenata ZIP arhiva može da sadrži i druge elektronske
dokumente ili programe koji su važni za temu rada. Npr. elektronsku verziju korištene
literature u direktoriju LITERATURA, programski kod ili datoteke korištene za projektiranje i
simulaciju sklopova koji su tema rada i slično u direktoriju MATERIJAL.

6
4. Zaključak
U ovom dijelu iznijeti zaključak o radu...
Zaključak je završni dio rada. U njega se ne unose novi podaci ili novi materijal.
Zaključak može biti stranica, najviše dvije stranice teksta, gdje se naglašavaju se samo
najvažniji rezultati i praktični značaj rada. Po pravilu zaključak ne sadrži tabele, ilustracije i
citate.
Zaključak sadrži objektivnu ocjenu završnog rada i povezuje je s problemom
postavljenim na početku teksta. Predložena su također moguća daljnja poboljšanja, odnosno
modifikacije.

7
5. Literatura
[1] Ime i prezime autora, Naziv literature – knjige, Izdavač, Godina izdavanja.

[2] Aleksandar Szabo, Impulsna i digitalna elektronika,, Tehnička škola Ruđera Boškovića
Zagreb, 1994.

[3] Mark Blach, Complete digital design, McGraw-Hill, 2003.

[4] http://www.csee.wvu.edu/digital/book/chapters/TTL.pdf , (20. 12. 2009.)

[5] http://www.wikipedia.org