Komunikacija je ključni faktor našeg

budućeg uspjeha

Nedostatak pravovremene informacije:

to je gubitak jedne borbe
a u konačnici
i cijelog tržišnog rata
Oblici komunikacije u prostoru grafičke produkcije
Oblici komunikacije u prostoru grafičke produkcije
Oblici komunikacije u prostoru grafičke produkcije
Oblici komunikacije u prostoru grafičke produkcije
Oblici komunikacije u prostoru grafičke produkcije
Radni prostori grafičke komunikacije
Komunikacija
unutar
različitih
prostora
obojenja
Numerički
prikaz
obojenja u
RGB prostoru
Prostor obojenja (Gamut)
380 – 760 nm
Oblici komunikacije u prostoru grafičke produkcije
Oblici komunikacije u prostoru grafičke produkcije

 Preflight Incoming (provjera dokumenta prije isporuke)

Dijaloški okvir za Preflight
postavke:
A. Prikazi alata
B. Profili za provjeru prije
isporuke dokumenta,provjere
elemenata dokumenta i
mogućnosti ispravljanja
C. Upozorenje zbog (krivih)
postavki prikaza
D. Grupe
E. Opis profila
Dijaloški okvir za Preflight
postavke:
A. Profil
B. Prethodno definiran
skup provjera
C. Dodatne opcije
D. Grupe profila
Multimedija grafičke komunikacije –
 kombinacija zvuka, videa, slike, teksta
 koje su njihove odlike
 koje vrste medije poznajemo
 koji su mediji prisutni u našem okruženju
 kako ih mi koristimo, na koji način su nam dostupni
 koju poruku nose i njihovo značenje u našem društvu
 koji je medij (uređaj) najpristupačniji?
 osnova svega je komunikacija, distribucija informacija
Percepcija boje i njena poruka:
 Crvena ̶ ljubav, strast, radost,

revolucionarna boja svih zastava

 Plava
Plava - aristokracija, istina, vjernost, plemenitost.

 Zelena
Zelena - mir (maslinova grana, lovorov vijenac),

nada, besmrtnost

 Žuta
Žuta - um, pamet, svjetlo, razum

 čast
Ljubičasta
Ljubi - čarobnjaštvo, pokora, strpljenje,

umjetnost
 Percepcija boje i njena poruka:
 Narančasta - plodnost, sjaj, bogatstvo.
Narančasta
 Roza -
Roza - slatkoća, sramežljivost, nježnost,

djevojaštvo

 Grimizna - čast, kraljevstvo, kardinalska boja,

Grimizna
dostojanstvo, bogatstvo

 BijelaBijela - čistoća, mir

 Crna Crna - tuga, bolest, smrt, nesreća, teror
Boja u nama izaziva psihofizički osjet (koju poruku nosi ??)
 Optička iluzija u percepciji boja

Plava?

Zelena?
Povećanje 1200%
Usporedba
 Svjetlo

Elektromagnetsko zračenje, osjetljivo i

vidljivo ljudskom oku
Mi vidimo uski dio elektromagnetskog
spektra (koji??)
Komunikacija s okolinom (vid, osjet
topline, komunikacijski uređaji – radio,
mobiteli, TV, video konferencija,…)
 Svjetlo

fizikalna veličina koja iskazuje broj

ponavljanja neke periodične pojave u
Frekvencija ??
jedinici vremena

Val ??

širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz medij

 Izvori svjetla

Podjela svjetla pema emitiranju valne dužine:

Monokromatsko svjetlo

 Monokromatski izvori emitiraju samo jednu boju, koju

opisujemo jednom valnom duljinom
(npr. svjetlost iz laserskog pokazivača)

 Monokromatsko svjetlo kao element elektromagnetskog

zračenja
 Izvori svjetla

Podjela svjetla pema emitiranju valne dužine:

Polikromatsko svjetlo

 Sastoji od nekoliko određenih valnih duljina

 Valne duljine se prepoznaju ako se uređajem za propuštanje

samo pojedinačnih valnih duljina (Monokromator) razdvaja
takvo svjetlo pomoću optičke prizme ili rešetke
 Izvori svjetla

Podjela svjetla pema emitiranju valne dužine:

Izvor bijelog svjetla

Izvor bijelog svjetla je Sunce

 Svjetlo nastaje u izvorima svjetla

Mogu biti IZRAVNI (primarni) ili NEIZRAVNI (sekundarni)

Izravni izvori – koji direktno emitiraju svjetlo

Prirodno: Umjetno:

dnevno svjetlo (sunce) umjetna rasvjeta

Neizravni izvori – prenosioci elektromagnetskog zračenja

(skoro sva tijela u prirodi)

prenosi se: APSORPCIJOM, REFLEKSIJOM, TRANSMISIJOM

Svjetlo nastaje u izvorima svjetla

APSORPCIJA, REFLEKSIJA, TRANSMISIJA

Apsorpcija svjetlosti:

 Apsorpcija svjetlosti – neke podloga na koje se tiska upijaju

svjetlost. Njegov vizualni izgled (sama percepcija) uvelike ovisi
o apsorpciji svjetla i odnosno utječe na dizajn gotovog
proizvoda

 to je gubitak energije svjetlosnog vala koji prolazi kroz neko

stanje (upija se)

 Različite valne dužine se i različito apsorbiraju

Refleksija svjetlosti:
 Refleksija svjetlosti. Zraka svjetlosti koja pada
na neku ravninu (Z) reflektira se tako da je
upadni kut (α) jednak kutu refleksije (β),

 PRAVILNA (regularna) RASPRŠNA

(difuzna)
Transmisija svjetlosti:

 Apsorpcija svjetlosti – većina podloga na koje se tiska

raspršuje svjetlost. Njegov vizualni izgled (sama percepcija)
uvelike ovisi o apsorpciji svjetla i odnosno utječe na dizajn
gotovog proizvoda

 to je gubitak energije svjetlosnog vala koji prolazi kroz neko

stanje

 Različite valne dužine se i različito apsorbiraju

Elektromagnetsko
zračenje
Vidljivi dio spektra 380 – 750 nm (780)
Vidljivi dio spektra 380 – 750 nm (780)
cca dospije na površinu – 43%; reflektira se 42%;
apsorbira u atmosferi 15%
Elektromagnetsko zračenje koje u vidnom sistemu

uzrokuje osjet boje naziva se stimulus.

 Trikromatsko i tristimulusno poimanje boje

Trikromatsko – svjetlost svih valnih duljina pretvara se u tri

odvojena signala, svaki za jedan tip čunjića (L, M, S)

Tristimulusno - prezent je veličina u eksperimentu koji

koristi sva tri stimulusa kako bi se potvrdile i izmjerile
trikromatske vrijednosti boje
Temperatura boje

 Temperatura boje je temperatura crnog tijela (izražava se u

kelvinima) koje zrači svjetlost.
 Tako se svjetlost može opisati samo jednim brojem, odnosno
temperaturom.
 Raspon vidljivog dijela spektra je distribucija temperature
boje svjetlosti
 CIE – Internacionalna komisija za rasvjetu
(International Commission on Illumination)
D - vrste svjetlosti (eng.illuminants)
D50, D55, D65, D75 – (različite namjene)
D50 (5000K) - grafička industrija
D55 – tekstilna industrija, industrija premaza,
D65 – tradicionalna kolorimetrija i papirna industrija
D75 – otisci na papiru
 Temperature boja (K)

Volframova nit 2500K

Halogenka 3000K
Flourescentna (bijelo svj.) 3500K
Sunčeva svjetlost (površina z.) 5500K
Flourescentna (dnevno svj.) 6500K
Oblačno nebo 6500K
Ishihara test
Primarne - Sekundarne - Tercijarne boje
Sveučilište Sjever – Preddiplomski sveučilišni studij Medijski dizajn
Kolegij: GRAFIČKI ALATI 1
Pol Gogen(Paul Gauguin)
„Žena sa mangom“
RGB komponente

CMYK komponente
ISO 12647 standards for CMYK print and proof works:
ISO 12647 standards concern to date the following CMYK print
processes:
� ISO 12647-2: Process control for the production of half-tone
color separations, proof and production prints: Offset lithographic
processes.
� ISO 12647-3: Process control for the production of half-tone
color separations, proofs and production prints: Coldset offset
lithography on newsprint.
� ISO 12647-4: Process control for the production of half-tone
color separations, proofs and production prints: Publication
gravure printing.
 ISO 12647-5: Process control for the manufacture of half-tone
color separations, proof, and production prints: Screen-printing.
� ISO 12647-6: Production Process control for the production of
half-tone color separations proofs and production prints:
Flexographic printing.
� ISO 12647-7: Process control for the production of half-tone
color separations, proof, and production prints: Proofing
processes working directly from digital data.
ISO12647 standard papers: Standard paper according to ISO types
for offset printing:
� Standard paper types 1 & 2: HWC (High Weight Coated) Coated
gloss, semi-matte and matte papers ranging 80 to 250 g/m2,
� Paper type 3: LWC (Light Weight Coated) Coated gloss, semi-
matte and matte papers 48 to 80 g/m2,
� Paper type 4: Wood-free uncoated white papers 80 to 250 g/m2
� Paper type 5: Uncoated yellowish (Recycled) typic. 115 g/m2,
� SC papers: Super Calendered SC-A or SC-B 38 to 60 g/m2,
� MFC papers: Machine Finished Coating 51 to 65 g/m2,
� SNP papers: Standard News Print (Standard news paper for
heatset web offset 40 to 52 g/m2),
� INP papers: Improved News Print (Improved news paper for
heatset web offset 40 to 56 g/m2).
Aditivni model miješanja boja (svjetlo)

Crvena, zelena, plava (RGB)

Propuštanje bijelog svjetla kroz
crveni, zeleni i plavi filtar
Dodavanje (adicija) boja:
plava + zelena = plavozelena (cyan)
plava + crvena = purpurna (magenta)
zelena + crvena= žuta

adicija (lat. additio: dodavanje, pribrajanje)

Aditivno
Suptraktivno
Rastersko
Aditivna sinteza

Miješanjema - aditivno (adicija)

= dodavanjem) ljubičasto-plave i
zelene boje nastati boja
suptraktivne sinteze,
zeleno-plava ili CYAN.
Aditivna sinteza

Miješanjem (adiranjem)
ljubičasto-plave i crven boje
nastati boja suptraktivne sinteze
koju nazivamo purpurana ili
MAGENTA.
Aditivna sinteza

Miješanjem (adiranjem) crvene i

zelene boje nastati boja
suptraktivne sinteze koju
nazivamo žuta ili YELLOW.
Aditivna sinteza
Miješanjem (adiranjem)
ljubičasto-plave, crvene i
zelene boje (podražaja)
nastati bijela svjetlost.
Suptraktivni model miješanja boja (pigment)

Prvotna primjena je za tisak (CMYK)

- Plavozelena (Cyan) (C)
- Purpurna (Magenta (M)
- Žuta (Y)
Oduzimanje pojedinih dijelova spektra
bijelom svjetlu pomoću filtra
(plavozelenom filtru oduzima se crveni dio
spektra)
Separacije
Suptraktivni model miješanja boja

Suptraktivni model - miješanje obojenih otopina ili pigmenata

za određeni supstitut (podlogu), gdje nastaje preklapanje uslijed
djelovanja obojenih filtra ili otisnutih obojenih površina jedne
preko druge.
Oduzimanje upadnom bijelom svijetlu
određenih dijelova spektara.
Radni prostori grafičke komunikacije
 White Balance

 Balans bijele boje – referentno polazište za naknadno

ujednačavanje RGB filtera (gotovog izgleda slike)
 Kontrola na Histogramu
 Razni izvori svjetla utječu na kvalitetu snimanja
White Balance
Histogram
 Histogram

 Histogram je vrsta dijagrama u Photoshop programu koja

digitalnu RGB fotografiju od 8-bitova prostora obojenja (2563)
ima u rasponu od 0 – 255 tonova sive skale
(16.777.216 kombinacija)
 Histogram se sastoji od vodoravnih i okomitih osi
 Pokazuje koliko piksela ima određeno osvjetljenje
Histogram
 Histogram

• Dio histograma gdje je pozicioniran veći broj vrijednosti

osvjetljenja naziva se raspon tonova (tonal range)

Ne postoji idealni
histogram koji bi
trebalo primjenjivati
na sve fotografije !!
 Histogram
• Podeksponirana slika
 Histogram
• Preeksponirana slika
 Histogram

• Previše kontrasta na slici (slabi kontrast ima uži histogram)

Vidljiva korekcija histograma
JPEG vs RAW
 RAW format
- originalni zapis iz senzora, kakav je snimljen, bez gubitka na
kvaliteti, bez kompresije
- pretežito 12bitni zapis po kanalu (4096 nivoa)
- problem se ogleda u čitanju tog zapisa koji nije čitljiv
uobičajenim programima (program radi ono isto što i kamera)
- funkcija interpolacije u obradi pixela, (+/-)
- dobar balans bijelog i promjena expozicije a problem je u veličini
zapisa (RAW 12-16 bita a JPEG 8 bitova)
 Color Management

 Potreba za upravljanje bojama odnosi se na njihov balans

od ulaznih do izlaznih vrijednosti
 Korelacija između
digitalna kamera ▶ monitor ▶ pisač
 Digital camera

 Senzor
Digital camera
 Fotoaparat - senzori

• Bayer-mozaik (RGB) s duplo više zelenih senzora

• Super CCD (Charge - Coupled Device)

s dvije veličine senzora manja
za svjetlinu i veći za RGB boje
 Fotoaparat - senzori

• CMOS (Complementary Metal Oxide Semiconductor)

jednostavniji za proizvodnju od CCD,
fotodetektor nositelj pojačanja signala

• Foven X3 senzor koji se sastoji od RGB pixela

odnosno tri sloja pixela
(kao na filmu)
Fotoaparat - senzori
Fotoaparat - senzori
 RAW format snimanja

 U kamerama su standardni profili

 Neki proizvođači nude i programe za obradu RAW formata
 Potrebno je profil prilagoditi pravoj traženoj nijansi
 Prilagođenim profilom ujednačavaju se slike istog prostora
snimanja (interijer ili eksterijer)
 Smanjivanje razlika kod snimanja s više različitih kamera
(npr. kataloško snimanje)
 RAW format snimanja

 S 24 kontrolna polja (etalon) korigira se slika prema početnim

vrijednostima

 Stvaranje vlastitih profila slikajući polja ColorChacker Passport

pod ravnomjernom rasvjetom,
X-Rite – ColorChecker Passport
Sveučilište Sjever – Preddiplomski sveučilišni studij Medijski dizajn
Kolegij: GRAFIČKI ALATI 1
 X-Rite – ColorChecker Passport

 Rješenje za fotografe koji traže kreativnu fleksibilnost

i rade u RAW formatu
 ColorChacker integrira tri fotografska cilja kao i aplikaciju za
kalibriranje kamere i Adobe Photoshop Lightroom
 Za izradu DNG (digital negative) profila koji opisuje
specifičnosti digitalne kamere, objektiva i svjetline u radnom
prostoru RAW zapisa
 Ugađanje slike neovisno o kameri i osvjetljenju (ekspozicija)
 X-Rite – ColorChecker Passport

1. ColorChacker – White Balance

 balans bijele boje za RAW i JPEG zapise digitalnih slika
2. ColorChacker – Classic
 24 polja za podešavanje kritičnih i specifičnih boja ta izrada
prilagođenih DNG (digital negative) profila
3. ColorChacker – Creative Enhancement
 Spektar polja za za osiguranje nijanse, ravnoteže bijele boje,
karakteristike tonova krajobraza, portreta
 24 kontrolna polja (etalon)
 Classic Target – industrijski
standard

 White Balance Target –

podešavanje bijelog balansa
 ColorChecker Passport Video
 Ugađanje video zapisa

 Referentne boje kože i sive

boje naspram spektralno
neutralnih boja
 Neutralno siva

 Tri područja balansa

 Bijela, siva (18%), crna
 140 polja proširenog raspona
boja
 Za kameru ili scanner
 Testna forma za kalibraciju fotoaparata
Gretag Macbeth

X-Rite
ColorChecker
Passport
(W/B)
Lightroom
X-Rite – ColorChecker Passport - Lightroom
Lightroom
ColorChecker Passport - Lightroom
Korekcija bijelog balansa
X-Rite – ColorChecker Passport – W/B
X-Rite – W/B - promjena temperature boje
X-Rite – W/B - promjena temperature boje
Primjena zadanog profila na druge slike
(ugađanje)
Vizualni identitet - Tipografija
Postupak izrade olovnih slova
za tiskarsku prešu
Gutenberg - jedno od pisma (Paul Needham)
 (…), i tako,
Kutija olovnih slova što nam
preostaje?
Kutija
olovnih
slova, a to
nije mnogo
(…), ali je
jedino što je
čovjek do
danas
izumio kao
oružje u
obranu svog
ljudskog
ponosa.
(M.K.)
(Linotype)
 Slovni znaci i malo šire (pismo - font)
 slovo ili slovni znak je osnovni (primarni) element pisma
(oruđe u tipografiji)
 slaganjem slova nastaju redci
 slaganjem tih redaka nastaju stupci (optimalna širina stupca ??)
 stupci čine dio sloga
 pod pojmom slova nalaze se i drugi znakovi (brojke) koji čine
porodicu nekog pisma
razmaknica (praznina)
 najčešći slovni znak je ….
Slovni znaci i malo šire (pismo - font)
Slovni znaci i malo šire (pismo - font)
 Slovni znaci i malo šire (pismo - font)
 Font – pojam nastaje početkom DTP-a oko 1984. godine
 Poistovjećuje se s pismom i danas je u uporabi kod izdavaštva
 Font predstavlja sve slovne znakove jednog pisma u jednog
tipografskoj veličini (visini)
 Sva veličina slovnih znakova od 12pt čini jedan font tog pisma a
sva veličina slovnog znaka od 16pt čini drugi font tog istog
pisma (npr. Helvetica)
 Izumom računala ta podjela se gubi i koristi se termin - font
 Slovni znaci i malo šire
 Tipografija kao umjetnost i nauka o slovima (kao i tehnika izrade
svih slovnih znakova i slovnom materijala) ima svoje poteze:
 osnovni (temeljni) potez
temeljni potezi deblje su oblikovani od spojnih poteza
razlika u njihovoj debljini karakteristika je koja nam pomaže u

HA
razvrstavanju pisama
 spojni potez
- Osnovni
potez (temeljni)
- Spojni potez
- Zaobljenje
- Spojni potez
- Kvačica
- Serifi
- Uzlazni potez
(ascender)
- Silazni potez
(descender)
 Slovni znaci i malo šire
 Krovna crta pisma – započinju kurentna slova
 Ovisno o fontu mogu biti kose ili ravne krovne crte

l, h, h, h
 Slovni znaci i malo šire
 poprečna crta (ligature)
 tanka vodoravna crta

đ, t, f, f, t
 Slovni znaci i malo šire

 oblina slova
 zaobljeni dio slovnih znakova

a, e, d, b, p, s, g,
 Slovni znaci i malo šire

 uzlazni potez (ascender)

- temeljni potez iznad osnovne visine kurentnih slova

h, k, d, b,
 Slovni znaci i malo šire

 silazni potez (descender)

temeljni potez ispod osnovne visine kurentnih slova

j, p, q,
 Slovni znaci i malo šire

 serif
ukrasni potezi na kraju temeljnih linija, zadebljanja na rubovima
(serifi i poluserifi – sanserifi)

I, M, R,
 Slovni znaci i malo šire

 serif
ukrasni potezi na kraju temeljnih linija, zadebljanja na rubovima
(serifi i poluserifi – sanserifi)

I, M, R,
Serifi
Potez, crta, završna crta
Maleni ukrasni potezi, zadebljanja,
na rubovima slovnih znakova. Potječu od rimske kapitale.
Gutenbergovo pismo Tekstura ima serife. Knjigotisak najviše
oštećuje rubove slova. Zbog mekoće olova, gotovo sva pisma od
15. do 20. stoljeća imala su serife, dodatna proširenja na
krajnjim dijelovima slova, kako bi slovo izdržalo više otisaka.
Slova mehaničkih pisaćih strojeva izrađena su od čelika uz
dodatak serifa kako bi se manje izrezala indigo traka. Kod nekih
fontova (renesansna antiqua) serifi pospješuju čitljivost jer se u
podnožju slova stvara “optička linija” slovnog retka.
Serif, Sans Serif
Serif, (oblici)
Half Serif (polu-serifi)
 Slovni znaci i malo šire

 Stariji stil serifa (Adobe Jenson)

 Slovni znaci i malo šire

 Prijelazni oblik serifa (Baskerville)

 Slovni znaci i malo šire

 Moderni oblik serifa (Baskerville)

 Slovni znaci i malo šire

 Pisma za knjigu (neki od izbora)

 znanstvena fantastika ( strip)
 Slovni znaci i malo šire

 Pisma za knjigu (neki od izbora)

 općenito, za širi izbor žanrova
 Slovni znaci i malo šire

 Pisma za knjigu (neki od izbora)

 romantika, romani, (dizajn 60-tih)
 Slovni znaci i malo šire

 Pisma za knjigu (neki od izbora)

 za sve žanrove, vrlo zastupljen, tvrtka Adobe razvija pismo s
puno rezova), (iz 16. st)
 Slovni znaci i malo šire

 Pisma za knjigu (neki od izbora)

 za časopise, enciklopedije, tehničke knjige, sveučilišne
udžbenike … razvija Adobe za digitalnu uporabu (iz 18. st.)
INDIVIDUAL STYLES 109 styles
Pismovne linije
 Pismovne linije

 zamišljena linija na kojoj su smješteni slovni znakovi

 zaobljeno dno nekih slova poput s, o prelazi ispod pismovne
linije, čime se ujednačuje ugoda čitanja
 kod svakog pisma osnovna pismovna linija jednako je udaljena
od dna i vrha pismovne plohe
 funkcija pismovne linije je ujednačiti (poravnati) različita pisma
na zajedničku ravninu (poravnanje)
Pismovne linije
Linije tipografije
Non plus ultra 2pt (0,75 mm) Mitl ili Srednjak 14pt
Briliant 3pt Tercia 16pt
Diamant 4pt Cicero i pol 18pt
Perl 5pt Tekst 20pt
Nonparel 6pt (2,25 mm) Dva cicera 24pt
Kolonel 7pt Dupli mitl 28pt
Petit 8pt Dupla tercija 32pt
Borgis 9pt Tri cicera 36pt
Garmond 10pt Četiri cicera 48pt
Brevier 11pt Pet cicera 60pt
Cicero 12pt itd. (zbroj cicera)
 Pismovni elementi
Osnovni pismovni prostor (mjera) naziva se četverac, ili
Kvadratni prostor u kojem je definirano slovo

Visina Verzala = 70% Polučetverac

Visina Kurenta = 50%
 Konstrukcija pisma

Zaobljeni dijelovi slovnih znakova prelaze preko zamišljenih

graničnih linija, kako bi ta slova svojom veličinom bila
izjednačena s pravokutno oblikovanim slovima
 Konstrukcija pisma

Optička stabilnost slova, baza je šira od nadgradnje, kako bi

slovo vizualno izgledalo stabilnije odnosno čvršće
Konstrukcija pisma

Optička
sredina

Zrcalni
tekst
Konstrukcija pisma
Vertikalni potez vizualno je
tanji od horizontalnog, zato
se horizontalni potez
podebljava radi vizualnog
efekta ujednačenosti
 Konstrukcija pisma
Optički razmak između slova nije uvijek geometrijski jednak,
nego se utvrđujem parovima koji su u konstrukciji riječi
APPLE
Sveučilište Sjever – Preddiplomski stručni studij Multimedija, oblikovanje i primjena
Kolegij: GRAFIČKE KOMUNIKACIJE
Sveučilište Sjever – Preddiplomski stručni studij Multimedija, oblikovanje i primjena APPLE
Kolegij: GRAFIČKE KOMUNIKACIJE
 Tipografski mjerni sustav

 Početkom tiskarstva te izumom tiskarskog stroja

(Guttenberg - oko 1450.) javlja se potreba za uvođenjem
standarda u veličini pisma kao i ostalog tipografskog
slagarskog materijala
 Francois-Ambroise Didot – standardizira prvi tipografski
sustav 1775., (europski standard) poznat pod nazivom
Didotov mjerni sustav
 Tipografski mjerni sustav

 danas je na europskom prostoru prihvaćen kao standardni

sistem:
(DIN 16507 - 1 Printing technology - Typesizes
- Part 1: Hot metal type setting and related
techniques, Deutsches Institut Fur Normung E.V.
(German National Standard) / 01-Sep-1998 / 4 pages).
 Tipografski mjerni sustav

 Didotov ili europski (najpoznatiji je cicero)

 Pica (Angloameričke zemlje) - 4,233 mm

 Inch – 2,54 cm

 Milimetri - mm
Tipografski mjerni sustav

Tipografska točka (point typographiqu

0,3759715104 mm; Didot)

~ 0,376 mm
 Tipometar

Dužina 30 cm dijeli se na 133 nonparela po 6 tipografskih

tačaka, odnosno 798 (133 x 6) tipografskih tačaka,
odnosno 66 ½ cicera
1pt = 300mm : 798 pt = 0,3759mm (0,376)
Tipometar
Tipometar – rasteri, p/n
Tipometar – kutovi rastera
 Tipometar

nonparel = 6 tp
12 pt = 1 cicero kolonel = 7 tp
1cicero = 4,5 mm petit =8 tp
1 pt = 0,376 mm borgis = 9 tp
garmond = 10 tp
 Mjerni sustav
12 pt = 1 cicero Angloamerički tipografski

(12 × 0,376 = 4,513 mm) sustav

1 pt = 0, 376065 mm 1 point (točka) = 0,3514 mm

12 pt = 1 cicero = 4,513 mm 1 pica (cicero) = 4,212 mm

8 pt = 1 petit = 3,0084 mm 1 m = 2846 point

6 pt = 1 nonparel = 2,2563 mm 1 cm = 28,46 point

1 m = 2660 pt 1 mm = 2,846 point

1 cm = 26,6 pt 1 DTP točka = 0,35277 mm

1 mm = 2,66 pt
Mjerni sustav - preračunavanje

Didotov cicero (12 pt)

tipografska točka × 0,3759 = milimetar
tipografska točka × 1,0699 = point
tipografska točka × 0,0148 = inch
Milimetar (mm)
milimetar = 2,66 = tipografska točka (Didot)
milimetar = 2,846 = point
milimetar = 0,0394 = inch
 Konverter – preračunavanje veličina

http://www.unitarium.com/font
Mjerni sustav – InDesign (odabir)
In print, the optimal point size for body text is 10–12 point.
On the web, the optimal size is 15–25 pixels.
Neki od elemenata učinka čitljivosti tekst:
 Izbjegavanje u tekstu (prijelomu) ostavljati “udovice” i
“siročiće”
Udovice - ostavljen prvi red na dnu stranice (stupca) kod
prijeloma kao zasebni odlomak čime je narušena čitalačka
harmonija praćenja tematike
Siročad - posljednji red u odlomku koji je prebačen u
sljedeći stupac ili zasebno tvori završetak pisma
provjeriti
Udovice
Siročad
Slog
Slog
Kontrasti i oštrine pisma:
• Eksperiment je dokazao kako xxx boja ima najveću snage
percepcije (upotreba xxx filtara)
1. Crna na žutom
2. Zeleno na bijelom
3. Crveno na bijelom
TIPOGRAFIJA
4. Plavo na bijelom
5. Bijelo na plavom
6. Crno na bijelom
7. Žuto na crnom TIPOGRAFIJA
8. Bijelo na crvenom
9. Bijelo na zelenom
10. Bijelo na crnom
11. Crveno na žutom TIPOGRAFIJA
12. Zeleno na crvenom
13. Crveno na zelenom
Sveučilište Sjever – Preddiplomski stručni studij Multimedija, oblikovanje i primjena
Kolegij: GRAFIČKE KOMUNIKACIJE

SVEUČILIŠTE SJEVER
(najčitljiviji kontrast)
Elementi za bolju čitljivost tekst:
 veličina i izgled pisma (font, rez, …), udaljenost čitanja
 dužina retka (broj stupaca, razmak između njih, …)
 razmak između slova, riječi, redaka
 isključivanje odlomka, poravnanje
 kontrast teksta (boja pisma i boja podloge)
 format stranice (knjige, časopisa, novine, …)
 broj stupaca (širina), margine (čitljivost duplerica)
 stil prijeloma (Zlatni rez, …)
 kvaliteta tiska i podloge, tisak u negativu (Knockout)
 i dr.
Širina stupca za bolju čitljivost tekst:
Širina stupca za bolju čitljivost tekst:
 Čitljivost teksta:
 Optimalni omjer za čitanje je 1:100
(omjer udaljenosti oka od teksta i veličine slova)
 Ljudsko oko najbolje vidi slova na udaljenosti 25 - 30 cm.
Neki od elemenata učinka čitljivosti teksta:
 pismovna veličina koja se smatra optimalnom je
10/12 pt do 12/14,4 pt (120 %)
 serifna ili groteskna pisma, kurent ili verzal
 optimalna čitljivost retka je cca 80mm gdje zavisno od
pisma i reza, broj slovnih znakova se kreće od 50 – 60
(s razmacima)
 općenito, cjelokupno grafičko oblikovanje (Layout) nekog
časopisa ili knjige utječe ne čitljivost i na taj način se
približava ili udaljava krajnjem korisniku
Slovni znakovi u tipografiji:
 kurentna slova ("mala")
 verzalna slova ("VELIKA")
 naglašena (akcentirana) slova
 znakove interpunkcije
 brojevi
 znakovi matematičkih operacija
 posebni i expertni znakovi
 bjeline
 ostale znakove
Neki od elemenata učinka čitljivosti teksta:
Kerning (-50) razmak između slova (spacioniranje)
Neki od elemenata učinka čitljivosti teksta:
(ručna slagaljka)
Neki od elemenata učinka čitljivosti teksta:
Kerning (-50) razmak između slova (spacioniranje)
Neki od elemenata učinka čitljivosti teksta:
Tracking (-50) cijela riječ, rečenica, odlomak
Leading

24/28,8

24/24

24/22

24/20
 Neki od elemenata učinka čitljivosti teksta:
HORIZONTALNO I VERTIKALNO deformiranje

Scale
Normal

horizontal
125%

Vertikal
125%
Modifikacije (isticanje) teksta dolaskom računala
DTP (Desktop publishing):
- Elektronski kurziv – promjena vertikalne osi slovnog znaka
(nagib od – 45 0 do + 45 0)
- Promjena širine slova odnosno reza, proširenje 10 x
- Spacioniranje i podrezivanje (razmak između slova)
- Rotiranje slova oko osi (0 - 3600) s promjenjivim
ishodištem tj, centrom rotacije
- Ispunjenje slova (površina) uzorkom druge tipografije
- Raster – kao ispuna slova
Pozicioniranje stranice
za revijalni (web) tisak
i smještaj (smjer)
teksta na prijelomu
Pozicioniranje stranice za
novinski tisak
(obratiti pozornost na hrbat –
Facing pages)
- nema dorade odnosno
stranice se ne obrezuju
(trorezač) kao na revijalnom
tisku
Oblikovanje sloga u pozitivu ili negativu
u odnosu na podlogu (zahtjevi tiska tj, stroja)
Osnovni formati novina

 cijeli format “broadsheet” 43 x 58 cm

 tabloidni format 29 x 43 cm
 “berliner” format 28 x 40 cm
 mali formati (slični A4) 22x29cm; 30x33cm
 i dr.
Osnovni formati papira (A i B)
1188 x 841 A0 1296 x 917 C0

1414 x 1000 B0 1090 x 771 D0

Optimizacija Control Panel
Čitljivost teksta bitna je karakteristika koja
se postiže razmacima između slovnih znakova
(kerning), (bijelina).
Izostanak te naredbe, uočljiv na tekstu kod
pisaćeg stroja, ili na sličnim fontovima (courier)
Svakom slovu dodijeljen je isti prostor što narušava sklad pisma
Razmak (prored) između redovima (leading) –
bitna karakteristika dobre čitljivosti,
 razmak između osnovnih pismovnih linija
 razmak između četveraca

- Premali ili preveliki razmak utječe na čitljivost te otežava

koncentriranost na sam sadržaj,
- Prored se uobičajeno mjeri postotkom u odnosu na pismovnu
veličinu osnovnog teksta.
- Standardni razmak je 120% (12 pt / 14,4 pt prored),
za web puno
veći (do 180%)