T4 –

KREATIVNOST I
KRITIČKO
RAZMIŠLJANJE

Predavanje iz predmeta
Poslovno odlučivanje (IPS)

FAKULTET
ORGANIZACIJE
I INFORMATIKE
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative
Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 4.0
međunarodna.
 2

SADRŽAJ DANAŠNJEG PREDAVANJA

Kreativnost –
definicija i faze
procesa
divergentnog
mišljenja

Kreativci i
Mozgalice -
njihove
primjeri
osobine

Razine i Tehnike za
elementi poticanje
kritičkog kreativnog
razmišljanja razmišljanja

Odnos
kreativnosti i
kritičkog
razmišljanja

www.FOI.unizg.hr
 3

ŠTO JE KREATIVNOST?

• Lakše je nabrojiti indikatore kreativnosti i

prepoznati posljedice kreativnog čina
nego nju definirati

• Povezanost s teorijom samopotvrđivanja

(Maslow, 1954):
• Sposobnost točnog poimanja stvarnosti,
objektivne komparacije, spontanost,
gledanje na stvari na jednostavan, svjež
način)

• Gallagher (1986. god.) je definirao

kreativnost kao mentalni proces kojim
osoba stvara nove ideje ili produkte,
odnosno kombinira postojeće ideje na
inovativan način

www.FOI.unizg.hr
 4

TEORIJE KREATIVNOSTI

Psihoanalitički pristup (Kris, Kubie, Rugg)

• Kreativnost je rezultat podsvjesnih mentalnih
aktivnosti
Biheviorističke teorije (Maltzman, Skinner)
• Kreativno ponašanje je odaziv na poticaje iz
okruženja
Kognitivni pristup (Campbell, Mednick)
• Kreativnost proizlazi iz kapaciteta za neobične
i nove koncepte – manifestacija općeg
procesa kroz koji se usvajaju nova znanja
• Kreativne osobe proizvode brojne varijacije u
kojima se povezuju elementi problema koji se
rješava – u tome pomaže životno iskustvo
 5

ODNOS KREATIVNOSTI I INTELIGENCIJE

Kreativnost IQ

Nužna za razvoj novih ideja i alternativa u Važna za temeljito promišljanje i za

odlučivanju i kreiranju teorija razvijanje tehnika za rješavanje problema

Važna za sintezu i postizanje više razine Važna za detaljno analiziranje problema

apstrakcije problema

Nije posljedica inteligencije, talenta ili Testovi divergentnog mišljenja u niskoj

vještine – ona dolazi kao posljedica korelaciji s klasičnim testovima
znatiželje, otvorenog razmišljanja, intuicije, inteligencije (r=0.20)
povezivanja naoko nepovezanih entiteta

www.FOI.unizg.hr
 6

KREATIVNOST I ODLUČIVANJE

• Dobro odlučivanje uključuje kreiranje

novih i korisnih alternativa
• Posebna vrijednost – specificiranje novih
ciljeva
• Kontradikcija: Zadatak menadžera je da
izgradi stabilnu organizaciju, a
istovremeno se očekuje mogućnost
brzog prihvaćanja inovacija i brze
prilagodbe
• Potreba: Većina velikih USA korporacija u
80-tim počela s radionicama za poticanje
kreativnosti
 7

PRIMJERI
University of Pittsburgh, Katz graduate school of business, SAD
Course: Creative thinking and problem solving

www.FOI.unizg.hr
 8

FAZE KREATIVNOG PROCESA

i. Priprema
Učenje o problemu – povezno sa strukturiranjem problema, naporima za razumijevanje osnovnih ciljeva,
prepoznavanjem raspoloživih alternativa, odlukama koje treba donijeti, nesigurnostima.

ii. Inkubacija
Pripremljen donositelj odluke traži sve puteve prema novim alternativama (generiranju, razvoju) – npr. nesvjesna obrada
poznatih podataka i informacija, “otkrića u snu”, nova i neobična povezivanja podataka i informacija.

iii. Iluminacija
Može se smatrati i kulminacijom faze inkubacije - “stvari se poslože” – postajemo svjesni novog mogućeg rješenja
problema, povezanosti svih bitnih elemenata (“aha” efekt, “eureka”).

iv. Verifikacija
U ovoj fazi provjerava se da li je rješenje koje se pojavilo u prethodnoj fazi zaista dobro – Da li su zadovoljena sva
ograničenja? U kojoj se mjeri postižu željeni ciljevi?

www.FOI.unizg.hr
 9

KREATIVNE VS. NEKREATIVNE OSOBE

Kreativnost

• Otvorenost • Neprihvaćanje novog

• Sklonost kritičnosti • Sklonost kompromisu
• Nekonvencionalnost • Konvencionalnost

Nekreativnost
• Divergentnog mišljenja • Konvergentno
• Inicijativnost mišljenje
• Motiviranost • Pasivnost i poticanje
vanjskim faktorom
• Samopouzdanje
• Nesigurnost
• Široki interesi
• Nezainteresiranost
• Spremnost na
promjene • Predvidivost

www.FOI.unizg.hr
 10

OSOBINE KREATIVACA
• Intelektualne osobine:
• Sposobnost nekonvencionalnog
sagledavanja problema
• Zaključivanje o (ne)prihvatljivosti ideja
• Sposobnost uvjeravanja drugih
• Tacitno i eksplicitno znanje o
problemu/proizvodu/usluzi
• Stil razmišljanja – sklonost
razmišljanju na novi način
• Osobne karakteristike:
• Savladavanje prepreka
• Preuzimanje razumnih rizika
• Toleriranje dvosmislenosti
• Samoučinkovitost
• Iskustvo i savjesnost
• Intrinzična motivacija (nasuprot
ekstrinzičnoj motivaciji)

www.FOI.unizg.hr
 11

PRIMJERI

www.FOI.unizg.hr
 12

TEHNIKE KREATIVNOSTI

• Tri kategorije (McFadzean):

1. Čuvanje paradigme

2. Mijenjanje paradigme

3. Razbijanje paradigme

www.FOI.unizg.hr
 13

TEHNIKE KREATIVNOSTI
3. Razbijanje
1. Čuvanje 2. Mijenjanje
paradigme
paradigme paradigme
(Kreativne ideje se
(Ne mijenjaju se (Traži se da sudionik
produciraju unošenjem
granice unutar kojih mijenja paradigmu,
novih elemenata u
se rješava problem) širi ju)
problemsku situaciju)
Granice problema Ne mijenjaju se Mijenjaju se Razbijaju se
Reduciranje
Nisko Srednje Visoko
kognitivne inercije
Korištenje mašte Ne nužno Nužno Nužno
Verbalno/pismeno/
Izražavanje Verbalno/pismeno Verbalno/pismeno igranje
uloga/crtanje/vizije
Fantazije i nepovezani
Poticaji Povezani Nepovezani
poticaji
Grupe sa i bez
Grupa - iskustvo Potrebno iskustvo Nužno iskustvo
iskustva
Poticanje
Nisko Srednje Visoko
kreativnosti

www.FOI.unizg.hr
 14

PREPORUKE ZA POTICANJE KREATIVNOSTI -I

• Usredotočite svoju energiju

• Kreativnost zahtijeva značajne resurse
mentalne energije
• Ako se energija rasipa na više projekata opada
kreativna učinkovitost
• Treba se znati povući iz situacija u kojima se
troši energija potrebna za obavljanje zadatka
kojem se daje prioritet
• Ne ograničavajte sami sebe
• Ako mislimo da je kreativnost rezervirana za
genije to nas ograničava u iskazivanju vlastite
kreativnosti
• Gotovo svaka osoba posjeduje određenu razinu
kreativnosti - treniranje pomaže
• Izbjegavajte prerano vrednovanje ideja
• Procjenjivanje ideje prerano je rizično jer se
zaustavlja njezino razvijanje i uklanjanje
eventualnih slabosti temeljem kojih se zbog
rane procjene ideja odbacuje
 15

PREPORUKE ZA POTICANJE KREATIVNOSTI - II

• Ne bojte se pogriješiti
• Mnogi se boje pogriješiti jer to dovode u vezu s
osjećajem osobne vrijednosti
• Svi rade greške i iz grešaka treba učiti
prepoznavanjem uzroka prijašnjih grešaka
• Veća razina kreativnosti povećava i vjerojatnost
pojavljivanja grešaka
• Očekujte neočekivano
• Očekivanja mogu oblikovati stvarnost - ako se
jako bojimo nesreće u vožnji, to može djelovati
na našu sposobnost pravovremene reakcije u
problematičnoj situaciji
• Neočekivano je dobro za kreativnost, raspadaju
se rutine i i uspostavlja se okruženje poticajno
za promjene
• Razbijajte uspostavljene obrasce
• Mozak ima sklonost upadati u ugodnu rutinu
što nije dobro za kreativnost
• Treba pokušati gledati na stvari drugačije
osvijetljene – npr. treba čitati nove knjige s
idejama različitim od onih koje nam se sviđaju
 16

PREPORUKE ZA POTICANJE KREATIVNOSTI-III

• Potvrdite svoje pretpostavke

• Razmišljanje je često ograničeno pretpostavkama
(često nesvjesne) – npr. pretpostavka da stolac
mora imati četiri noge neće nikada dizajnirati
tronožac
• Ako se opteretite s pretpostavkom o svojim
sposobnostima, ograničavate si mogućnosti razvoja
karijere
• Koristite brainstorming
• Prokušana metoda za generiranje novih, kreativnih
ideja – pravila odvijanja potiču sudionike na
kreativne doprinose
• Proširite svoje asocijacije
• Podsvjesno ograničavanje asocijacijama vodi u
obrasce nekreativnog razmišljanja – npr. isključivi
pogled na studij kao mogućnost stjecanja boljeg
posla vs. studiranje kao umrežavanje, razmjena
ideja, istraživanje različitih vrijednosti itd.
• Proširenje asocijacija vodi proširenju iskustva,
proširenjem iskustva proširuje se znanje i život
 17

PREPORUKE ZA POTICANJE KREATIVNOSTI-IV

• Tražite red u kaosu

• Ponekad je ono što se čini kao kaos uređeno, ali
se to ne prepoznaje
• Procesi u novoj organizaciji ili situaciji mogu se
činiti kaotičnim, ali pažljivim promatranjem unosi
se red u sliku, prepoznaju se uzročno posljedične
veze i stvari dobivaju smisao
• Tražite kaos u redu
• U svakom redu postoje elementi kaosa koje ne
treba ignorirati – npr. izostanak punog
zadovoljstva poslom koji se obavlja može biti
pokretač za usvajanje novog znanja ili vještina
što podiže vrijednost pojedincu
• Koristite stimulanse za razmišljanje
• Različiti stimulansi mogu poticati kreativno
mišljenje – npr. neke osobe vole tišinu i osamu,
drugi trebaju glazbu i interakciju s drugim
osobama
• Treba prepoznati koje situacije nas najbolje
stimuliraju za kreativan rad
 18

PREPREKE KREATIVNOM RAZMIŠLJANJU

- Okvir i percepcija
• Proizlazi iz načina na koji shvaćamo problem, definiramo ga i rješavamo ga

• Zapažanja se klasificiraju u kategorije, većinom dobro funkcionira

Stereotipi • Ako se primijeni na novu pojavu (objekt) dolazi do interferencije s
dobrom procjenom

Sugerirana • Na problem se gleda s pretpostavkom koja nije eksplicite oblikovana i

pretpostavka netočna je

Nemogućnost
razumijevanja
problema na • Izoliranje konteksta u kojem se rješava problem
različitim • Prekomjerno fokusiranje na detalje - “od drveća se ne vidi šuma“
razinama
Nesposobnost • Važno kada su uključeni i drugi sudionici
da se problem • Na problem treba gledati i kroz drugi sustav vrijednosti
vidi iz • Kreativna rješenja moraju zadovoljiti i konfliktne ciljeve
perspektive • Nemogućnost razumijevanja tuđih vrijednosti utječe na razvoj rješenja
drugih problema

www.FOI.unizg.hr
 19

PREPREKE KREATIVNOM RAZMIŠLJANJU

- Vrijednosna blokada
• Vrijednosti i ciljevi utječu na sposobnost traženja kreativnih alternativa u
situacijama odlučivanja

Strah od • Temeljni koncept u odlučivanju je odbojnost prema riziku

preuzimanja • Mnoge alternative se niti ne razmatraju jer se prerano procijene
rizika prerizičnima

• Odlučivanje podrazumijeva razmatranje barem jedne alternative koja

se razlikuje od SQ
Status quo
• Sposobnost da se stvari mijenjaju i da se prihvaćaju promjene bitno je
svojstvo dobrog menadžera

Realnost
nasuprot • Kreativne osobe moraju biti u stanju kontrolirati maštu
fantaziji • Postoje brojne vježbe za poticanje maštovitosti

Procjenjivanje i
kritiziranje • Vlastite vrijednosti se nameću drugima

www.FOI.unizg.hr
 20

PREPREKE KREATIVNOM RAZMIŠLJANJU

- Kulturalne i organizacijske
• Odluke se donose u društvenom i kulturalnom okruženju

Tabui • Postoje različiti “standardi” poput prihvatljivih oblika ponašanja,

prihvatljivosti po osobinama (rasa, vjera, regionalna pripadnost...)

Snaga tradicije • Promjene su u sukobu s intencijom održavanja tradicije

Logika i razum
nasuprot • Postoji jasan otpor prema osjećajima i intuiciji u poslovnom
humoru, fantaziji odlučivanju
i umjetničkom • Naglasak je na analitičkom zaključivanju
razmišljanju
• Prirodna tendencija organizacije je da uvodi rutine, smanjuje
neizvjesnost, povećava predvidivost, centralizira funkcije i kontrole, u
Organizacijska suprotnosti je sa kreativnošću
kultura • Organizacija u kojoj se tolerira kritiziranje, procjenjivanje ideja,
održavaju stereotipi i odbojnost prema riziku, reducira kreativni
potencijal pojedinaca

www.FOI.unizg.hr
 21

MOZGALICA 1

U kojem smjeru ide autobus?

a) Lijevo
b) Desno
c) Nemoguće odrediti

www.FOI.unizg.hr
 22

MOZGALICA 2

www.FOI.unizg.hr
 23

MOZGALICA 3

• Grčki filozof Zenon: Ahilej ne može prestići kornjaču od koje je 10

puta brži, ako ona ima prednost 10 stopa ispred njega

www.FOI.unizg.hr
 24

MOZGALICA 4
• U jednoj prostoriji nalaze se 3 prekidača, a u drugoj 3 žarulje!
• Koji prekidač odgovara kojoj žarulji, ako se smije u drugu prostoriju
ući samo jednom?

?
www.FOI.unizg.hr
 25

KREATIVNOST I KRITIČKO RAZMIŠLJANJE

• Kreativno mišljenje povezano je Priprema

s kritičkim mišljenjem
• Vještine nužne za oba ova tipa
razmišljanja omogućuju Koncentracija
učinkovitije i produktivnije
procesiranje informacija
Inkubacija
• Kreativno mišljenje je
učinkovitije ako se temelji na
kritičkom mišljenju nego na Kritičko
razmišljanje
Iluminacija
spontanim zapažanjima

Verifikacija

www.FOI.unizg.hr
 26

RAZINE RAZMIŠLJANJA

Razmišljanje najvišeg reda

• Potpuno refleksivno
• Rutinsko korištenje alata za kritičko promišljanje prilikom
analiziranja
• Konzistentno pravedno
Razmišljanje višeg reda
• Djelomično refleksivno
• Nedostaje vokabular kritičkog razmišljanje
• Nekonzistentno pravedno (nekad jest pravedno, nekad nije)

Razmišljanje nižeg reda

• Nerefleksivno
• Temelji se na intuiciji
• Uglavnom orijentirano prema sebi („samo-zavaravanje”; često
nepravedno)

www.FOI.unizg.hr
 27

KRITIČKO RAZMIŠLJANJE

Intelektualni standardi Kritički mislilac

Jasnoća Preciznost primjenjuje
Točnost Značaj intelektualne
Relevantnost Potpunost standarde na
logičnost Poštenje elemente mišljenja s
Širina Dubina ciljem postizanja
intelektualnih
Elementi osobina i vrlina!
Svrhe Zaključci
Pitanja Koncepti
Točke gledišta Implikacije
Informacija Pretpostavke
Intelektualne vrline
Intelektualna poniznost Intelektualna ustrajnost
Intelektualna autonomija Povjerenje u razum
Intelektualni integritet Intelektualna empatija
Intelektualna hrabrost Pravednost uma

www.FOI.unizg.hr
 28

INTELEKTUALNI STANDARDI

• Intelektualni standardi se koriste kako bi

se pospješilo postizanje ispravno
formuliranih elemenata (iskaza)

i. Korištenje JASNIH iskaza

(nedvosmislenost)
ii. Korištenje TOČNIH iskaza (dokazano!)
iii. Korištenje PRECIZNIH iskaza
iv. Korištenje RELEVANTNIH iskaza
v. Korištenje DUBOKIH iskaza (detalji)
vi. Korištenje ŠIROKIH iskaza (više pogleda)
vii. Korištenje LOGIČNIH iskaza
viii. Korištenje PRAVEDNIH iskaza (svi
relevantni pogledi)

www.FOI.unizg.hr
 29

ELEMENTI KRITIČKOG RAZMIŠLJANJA

Svrha, ciljevi

Pretpostavka,
Pitanje,
aksiomi, uzeto
problem
za gotovo

Elementi
mišljenja
Koncepti Informacija
teorije, podaci,
definicije, činjenice,
zakoni, opažanja,
načela, iskustva
modeli Interpretacija
zaključaka i
rješenja

www.FOI.unizg.hr
 30

ELEMENTI KRITIČKOG RAZMIŠLJANJA

Što pokušavam postići?
Svrha
Koji je moj središnji cilj? Moja svrha?
Koje pitanje postavljam?
Pitanja Na koje pitanje upućujem?
Jesam li razmatrao složenost pitanja?

Koje informacije koristim da bih došao do tog zaključka? Kakvo sam

Informacije
iskustvo imao u prilog ovoj tvrdnji? Koje informacije trebam riješiti?

Kako sam došao do tog zaključka?

Zaključivanje
Postoji li drugi način za tumačenje informacija?
Koja je glavna ideja ovdje?
Koncepti
Mogu li objasniti tu ideju?
Što uzimam zdravo za gotovo?
Pretpostavke
Koja me pretpostavka dovela do tog zaključka?
Ako bi netko prihvatio moj stav, koje bi bile implikacije? Što ja
Posljedice
impliciram?
S koje točke gledišta gledam na to pitanje?
Gledište
Postoji li drugo stajalište koje bih trebao razmotriti?

www.FOI.unizg.hr
 31

INTELEKTUALNE VRLINE

• Intelektualna poniznost nasuprot intelektualnoj aroganciji

• Ne tvrditi više od onoga što stvarno znaš
• Intelektualna hrabrost nasuprot intelektualnog kukavičluka
• Pošteno adresirati ideje, uvjerenja ili gledišta iako prema njima imamo neka
negativna mišljenja
• Intelektualna empatija naspram intelektualnog suženja
• Uvažiti sva gledišta i ispravno ih rekonstruirati
• Zapamtiti situacije kad smo bili u krivu
• Intelektualna autonomija nasuprot konformizmu
• Imati racionalnu kontrolu nad vlastitim vjerovanjima i vrijednostima

www.FOI.unizg.hr
 32

INTELEKTUALNE VRLINE

• Intelektualni integritet nasuprot intelektualnoj hipokriziji

• Biti točan u mišljenju, konzistentan u primjeni intelektualnih standarada i
priznati nekonzistencije
• Intelektualna ustrajnost naspram intelektualne lijenosti
• Biti uporan u razmišljanju usprkos poteškoćama i frustracijama
• Povjerenje u razum naspram nepovjerenju u razum i dokaze
• Viši interesi čovječanstva bit će najbolje ispunjeni slobodnom vjerom u
razum i argumente
• Pravednost uma nasuprot nepravednosti
• Prihvaćati različita gledišta

www.FOI.unizg.hr
 33

RAZINE U RAZVOJU KRITIČKOG RAZMIŠLJANJA

1. Nerefleksivan mislilac
Nesvjesni smo problema
u vlastitom promišljanju.
2. Izazvan mislilac
Svjesni smo problema u
3. Početnik mislilac razmišljanju, ali ih još nismo riješili.
Počeli smo unapređivati
vlastito razmišljanje.
4. Uvježbani mislilac 5. Napredni mislilac
Svjesni smo redovite prakse. Napredni smo u razmišljanju.

6. Majstor mislilac
Kreativno razmišljanje je
dio naše prirode.

www.FOI.unizg.hr
 34

KRITIČKO RAZMIŠLJANJE

• Promislite o svemu što čujete i o čemu trebate donijeti sud!

• Ne reagirajte i zaključujte prebrzo!
• Uvažite 8 elemenata kritičkog razmišljanja kako bi dobili širu sliku o
problemu i donijeli bolji i ispravniji zaključak!
• Kritičko razmišljanje je posao kao i svaki drugi.
• Poštujte sve i svakoga i usput kritički razmišljajte o svemu!
• Doći ćete u poziciju da ćete moći mijenjati stvari! Na BOLJE/LOŠIJE –
ovisi o vama!

www.FOI.unizg.hr
Hvala!
Prof. dr. sc. NINA BEGIČEVIĆ REĐEP
e-mail: nina.begicevic@foi.hr

Fakultet organizacije i informatike

Sveučilište u Zagrebu

Katedra za organizaciju
Katedra za kvantitativne metode