Suzana Amadea Unger, 4.

d
NIHILIZAM
„Povijest borbe morala protiv osnovnih instinkata života najveći je nemoral za
koji je ikad znao svijet.“

Nihilizam je filozofski pogled na svijet koji u središte postavlja beznačajnost i ništavilo kao
krajnji ishod svega. Nihilizam se kao termin prvi put pojavljuje u Turgenjevom romanu Očevi
i djeca 1862. godine u kojemu opisuje pesimističan pogled na život, a glavni utemeljitelj
nihilizma, kakvoga danas poznajemo, je Friedrich Nietzsche. Nihilizam je filozofija koja
zahvaća mnoge filozofe i razne teme zbog svoje velike razrađenosti. Kao jedna od grana
nihilizma, od velikog je značaja moralno-politički nihilizam.

Jedno od glavnih pitanja moralno-političkog nihilizma je postojanje morala i sam pogled na

nj; prema kojoj je apsolutno svaki oblik morala besmislen i njegovo postojanje se ne može
potkrijepiti nikakvim racionalnim argumentima. Tvrdeći da je moral, poput religije, izmišljeni
koncept kontroliranja čovjekove biti, nihilisti tvrde kako bi potreba za njim trebala biti
nepostojeća. Prema Nietzscheu: „Bog je mrtav.“, no velika je razlika između religije kao
distrakcije od beznačajnosti i morala koji služi kao alat za kontroliranje naroda dok
proživljavaju istu. Trebamo razlikovati osnovne instinkte koji vode čovjeka ka njegovu
napretku i moral koji ga zarobljava u izmišljenim i nametnutim standardima društva. Osnovni
instinkti su dio čovjeka od početka njegove egzistencije. Oni predstavljaju slobodan i ispravan
način kreiranja i ostvarivanja čovjekovih uvjerenja, dok je s druge strane moral; koji se
neumorno pokušava boriti protiv istih sa krajnjim ciljem porobljavanja čovjekove slobodne
volje. Nietzsche napada moralnost iz različitih kutova te tvrdi kako bi se metafizička svojstva
moralnosti mogla utvrditi na čovjekovoj slobodnoj volji. Moral preoblikuje bitak u svoju
korist te nihilisti tvrde kako bi se tijekom svoje egzistencije trebali oduprijeti moralu koji u
suštini ograničava čovjekovu individualnost. Moglo bi se reći da nihilizam odbacuje moral i
prigrljava slobodu.

Nihilizam i moral su dva kontradiktorna pojma. Jer ako je nešto krivo; je li zapravo krivo
prema svojoj općoj definiciji ili je krivo prema nametnutoj koncepciji morala društva? Zbog
Sartreove tvrdnje: „Pakao su drugi ljudi.“ također se postavlja pitanje bismo li se trebali
povoditi za svojim individualnim uvjerenjima ili uvjerenjima sveopćeg društva. Biće, u
suštini, ne čine zadane odredbe već sloboda i njegov odabir što napraviti s njom.