JABUKA Odgovara joj umjereno kontinentalna klima, sred god temp 8-12 C.

Od vonih vrasta ima relativno najmanje zahtjeve na toplinu. Podnosi aps min temp -25. Ne odgovaraju joj visoke temp u periodu vegetacije. Uz aps maks temp iznad 35 i rel vla zraka ispod 60% dolazi do povreda lia i plodova, palei. Najprikladnija temp oko 20. Za proizvodnju zimskih sorata prikladni prostori s veim razlikama u temp dana i noi. Ako je i tijekom dana i tijekom noi vis temp dolazi do disanja pa se troe rezerve manje eera. Breuljkasti poloaji. Za zimske sorte je vano da tijekom rujna, u vrijeme dozr plodova, sred dnevna temp zraka ne prelazi 21, da ne doe do prisilnog dozrijevanja. Vlaga zraka ne smije biti niska. U doba bubrenja cvat pupova tetne temperature -3,9 do -5. Zametnuti plodovi -1,7. Vegetativni organi osjetljivi prema nisk temp na kraju i na poetku vegetacije. Osjetljivija su mlada i bajnija stabla nego rodna. Ako su vee temp potrebno vie vlage. U vrijeme dozr plodova dobra rel vlaga zraka od 75%. Najvie vlage potrebno u svibnju, lipnju i kolovozu. Najbolje uspijeva na dubljim, dobro dreniranim, pjeskovito-ilovastim tlima, neutr-slabo kis. Neprikladna karbonatna tla, preko 5-6% aktivnog vapna ili pH iznad 8. razvijenost korijenove mree u korelaciji s nadzemnim dijelom. - Generativne podloge postiu veu bujnost i kasnije ulaze u rodnost. Korijen dobro razvijen. Vegetativne podloge se najvie upotrebljavaju: M 27, M 9, M 26, MAC 9, Budangovski, Pajam 1, Pajam 2 (slabo bujne), MM 106, M 4 (srednje bujne) - M 27 sorte na ovoj podlozi imaju 30 do 50% slabiju bujnost nego na M9. Dobar afinitet, no zbog razlike u bujnosti na spojnom mjestu dolazi do zadebljanja. Zameu svjetne pupove na postranim izdancima ve u rasadniku tako da mogu roditi ve u prvoj godini sadnje. No preporuuje se odtsraniti cvatne pupove da se stabla manje iscrpe. Obilni prirodi u 2.- 3. godini. Plitka kor mrea, zahtijeva armaturu. Ne razvija kor izdanke. Preporuuje se za male vonjake. - M 9 na njoj sorte porode u 2. 3. god, plodovi vei, malo ranije dozrijevaju. Prikladna za intezivne vonjake. Treba naslon. Razvija kor izdanke. Osjetljiva prema nisk temp. - M 26 otporna prema niskim temp. Vegetacija poinje malo kasnije. Treba nasalon. Rijetko razvija kor izdanke. - MAC 9 dobra kor mrea, nije potreban naslon. Ne razvija kor izdanke. Dobar afinitet sa sortama. - MM 106 dobra kor mrea, nije potreban naslon. Dobro se prilagoava razliitim tlima. Rano poinje vegetaciju, ranije zavrava. Prikladna za uzgoj u gustom sklopu. - M 4 podnosi tee teksturna tla, plitko rasporstire korijenje, potreban naslon. - Sorte dijelomo na ljetne, jesenskie i zimske. Jesenske nemaju vel znaenje. Letne se dijele na rane ljetne, srednje rane i kasne. Za uzgoj se dijele: sorte za proizv nasade, sorte lokalnog znaenja i perspektivne sorte. Vodee: Jonagold, Golden del, Idared. Pratee: vista bella, summerred, pink lady, granny smith, jerseymac, stark del, srichard del, mutsu Lokalne: jonathan, goldspur - Bjelinik (papirovka, rana sorta) srednje bujna stabla. Diploidna. Dozrijeva krajem lipnja, po srpnja. - Vista bella razvija vrlo bujna stabla, kasnije porodi. Preporua se uzgoj na slabije bujnim podlogama - ranije porodi. Diploidna. Dozrijeva polovicom srpnja. Koica zelenkastoiteboje, dopunska ljubiastocrvenaboja. Dobro podnosi transport. Dobro uspijeva u toplim podrujima.

- Jerseymac stabla bujna do srednje bujna. Dozrijeva poetkom kolovoza. Dozrijeva nejednolino, potrebna 2-3 branja. Osnovna boja zelena, zeleno uta, veim dijelom prekrivena dopunskom ljubiastocrvenom. - Summerred bujno do srednje bujno stablo. Porodi rano, plodovi u grozdovima. Diploidna. Dozrijeva poetkom kolovoza, plodovi dobro podnose transport. Rumene boje. - Jonagold (zimska sorta) nastala krianjem donatana i golden delisa. Razvija bujna stabla. Prikladna za formiranje vitkog vretena. Kasnije porodi. Dozrijeva 10 dana prije gold del. Triploidna. Plod velik, ute boje, neto crvenila. - Jonathan srednja bujnost. Zahtijeva laka, drenirana tla. Dozrijeva u prvoj dekadi rujna(kao i donagold). Diploidna. Plod srednje veliine, intezivno crven. - Golden delicious stabla u prvim godinama bijna, kasnije u rodnosti srednje bujna. Dozrijeva krajem rujna, poetkom listopada. Diploidna. Plod srednje velik(prosj 180 g). ute boje. - Idared slabo do srednje bujna stabla. Rano porodi. Otporna na niske temp. Dozrijeva 1015 dana prije donatana. Diploidna. Plodovi veliki do vrlo veliki (200 g), osnovna boja utozelena, gotovo itava prekrivena dopunskom crvenom bojom. - Granny smith prijeklo iz australije. Prikladna za topla podruja. Umjereno bujnog rasta. Raa rano. Dozrijeva u drugoj polovici listopada, dobro se uva u hladnjai. Diploidna. Plod srednje velik do velik (200g). Izrazito zelene boje, preriven lenticelama. Uzgojni oblik od prostornih oblika najvie se primjenuje popravljena piramidalna kronja ili popravljena vaza. U novije vrijeme vretenasti grm. Od plonih oblika pravilna i neopravilna palmeta s kosim granama. Pravilna kod podloga vee bujnosti, nepravilna kod manje bujnih. Takoer u obzir dolazi i Bouche thomas, kordonci - Gustoa sklopa ovisi o razmaku sadnje, bujnou sorte i podloge, uzgojnom obliku, plodnou tla i nainu njegovog uzdravanja, klimatskim prilikama, nagibom terena, ekspozicijom Potrebno je osigurati prolaz mehanizacije koritenje suneve svjetlosti. KRUKA Ne podnosi velike hladnoe. U dubokom zimskom mirovanju moe krae vrijeme izdrati -25 C, ako se pojave provocirajue temperature onda pozebe na -20. Zametnuti plodovi pozebu na -1,5 do -2,2. treba odabrati nagnute poloaje na kojima se hladni zrak sputa u nizinu. Ne podnosi visoke temperature, iznad 34 dolazi do palei lia. Natapenjem se moe sprijeiti pale. Zahtijeva najvie oborina u fazama intezivnog rasta ploda i mladice (lipanj, srpanj). Kasne zimske sorte zahtijevaju tople i vlane jeseni. Prikladna su dublja dobro drenirana i teksturno laka tla. Ne podnosi pH iznad 7,5-8. na podlozi dunje ne podnosi vie od 2,5% aktivnog vapna, na sjemenjacima 5-6%. - Generativne podloge za kruku se proizvode iz sjemena matinih stabala umske kruke (pirus communis) ili kulturnih sorti. Na generativnim podlogama postiu veu bujnost i kasnije porode. Korijenova mrea sjemenjaka umske kruke prodire duboko u tlo pa bolje iskoritava vlagu iz dubljih slojeva. Dobar afinitet. Danas se vie koriste vegetativne podloge, i to od dunje. East malling(EM). Dunja MA slabe je do srednje bujnosti, razvija dobro razgranatu kor mreu, do 100 cm,glavnina korijenja do 50 cm. Ne prodnosi jaku suu niti preveliku vlagu tla. Inkopatibilnaje s velikim brojem sorata. Koriste se meupodloge (one sorte koje su kompatilne s MA). Sorte na ovoj podlozi rano porode (2.-3. godina). Nije prikladna za karbonatna i alkalna tla. MC slabije bujnosti od MA, bolje podnosi suu.

- Sorte po vremenu dozrijevanja: ljetne, jesenske i zimske. Ljetne dozrijevaju od lipnja do rujna ili kraja kolovoza. Rane ljetne, srednje rane, i kasne ljetne. Jesenske dozrijevaju tijekom rujna i poetkom listopada, zimske od listopada pa nadalje, dijelese na zimske i kasne zimske. Vodee: Butirra precoce Morettini, Viljamovka, passe Crassane, Conference. Pratee: Lipanjska ljepotica, Trevuka, Stark Delicious, Drutvenka, Abbe fetel. Lokalne: Cosica precoce, Pastorica, gellertova - Lipanjska ljepotica (ljetna sorta) umjerene bujnosti, zahtijeva tople june poloaje, plodna duboka tla. Potrebna meupodloga ako se uzgaja na dunji. Dozrijeva krajem lipnja. Prosj te 60 g, svijetlouti, mao crvenila. - Butirra precoce Morettini vrlo bujna stabla s piramidalnim kronjama, rano porodi. Topliji poloaji. Moe se uzgajati izravno na dunji. Dozrijeva krajem srpnja. 140 g, zelenoukasti, crvenilo. - Trevuka rana srednje bujna stabla, topliji poloaji. Sklona partenokarpiji. Plod srednje veliine, 100-120g, zeleno uti, crvenilo. Dozrijeva poetkom kolovoza. - Viljamovka u prvim godinama bujna, po roduopada. Najproirenija sorta. Laka i pjeskovita tla. Dozrijeva krajem kolovoza. Velik plod 225g. Svijetlouta boja, crvenilo. - gellertova vrlo bujna stabla, moe se izravno cijepiti, srednje veliki plodovi, 200g. - Abbe fetel (jesenska sorta) srednje buja stabla, potrebna meupodloga za dunju. Ranao porodi. Srednje velik do velik plod, dop 270 g. Zelenout. - Conference osjetljiva prema visokim temperaturama, podnosi nie. Srednje bujna stabla. Rano porodi, dozrijeva krajem rujna. Zeleno uta. Preporua se uzgoj u vlanijim podrujima. - Drutvenka srednje bujna do bujna stabla, porebna meupodloga. Dobro podnosi niske temp. Krajem rujna ili poetkom listopada dozr. Srednje velik do velik plod, z, c. - Pastorica(zimska sorta) vrlo bujna. Afinitet s dunjom. Srednje veliki plodovi. - Passe crasane slabo do srednje bujna stabla. Osjetljiva na suu. Rano porodi. Veliki plodovi, 225 g. sivozeleni, dozrijevanjem uta. - Uzgojni oblik kruke se mogu uzgajati u raznim oblicima. Prirodno oblikuje piramidalnu kronju, najprikladnija popravljena piramida. Palmete. Bouche Thomas. U intezivnom uzgoju est vitki vretenasti grm. Gustoa sklopa: vitko vreteno, izmeu redova 3,5, u redu 1 1,30m. na generativnim podlogama izmeu redova 4-6 m, u redu 3 5 m. DUNJA Dobro se prilagoava na razliite klimatske prilike. Nisu prikladna podruja izna 800 m NV, plodovi ne postiu dobru kvalitetu. Moe podnijeti krae vrijeme -27, -30. Osjetljva na kraju vegetacije i na poetku. Budui da cvate 10 do 15 dana iza kruke rijetko stradava od proljetnih mrazova. Cvijet pozebe na -1, -2. Zahtijeva dosta oborina. Heliofit. Trai laka tla. Pridire do 100 cm, veina kor sustav do 50. razvija dobru kor mreu. Neutr do slabo kis tla, na alkalnim ferokloroza. 2,5 3% akt vapna, pH iznad 8. - Vegetativne podloge : MA, MC. Dobar afinitet. - Sorte: Vranjska i Leskovaa. - Leskovaa potjee iz male Azije. Bujnog rasta. Dozrijeva polovicom listopada. Vrlo velik plod (prosj 500 700 g), limunkastouta boja. Dobro podnosi transport. - Vranjaska Srednje do vrlo bujna stabla. Samooplodna. Dozrijeva krajem lisopada, poetkom studenog. Zelenouta boja, dobro podnso transport. - uzgojni oblik: prirodno oblikuje piramidalnu kornju. Najprikladnija pop pir. Pop vaza.razmak 5x4. vitko vreteno 5x2m.

MUMULA Dobro uspijeva u kontinetalnim podrujima. Podnosi i vee nadm visine. Otporna na hladnou. Podosi do -35. kasno cvate pa izbjegava prolj mrazove. Osjetljiva na visoke temperature, iznad 33. Heliofit. Trai humidnija podruja. Normalna tla. - Generativne podloge: sjemenjaci mumule, sjemenjaci bijelog gloga, sjem divlje kruke. Osrednji afinitet s krukpm, s ostalima dobar. Bijeli glog dobar na skeletoidnim tlima. Vegetativne: dunja MA, MB, MC na podlogama dunje srednje bujna stabla. Razlikujemo sorte sa ili bez sjemenki, krukolike sorte, plod u obliku jabuke. Royal(sred buj, vel plod), Velika holandska (sred do bujna, vel plod(50g), Mumula bez sjemena (sitan plod, sred buj, partenokarpija bez oplodnje), Mumula vel ploda (sred buj, otp na suu i hlad, vel plod 35 g. Samoneoplodne su. Najprikladnija popravljena piramidalna kronja, deblo 60 do 70 cm. Gustoa sklopa najvie ovosi o bujnosti sorte, podloge i plodnosti tla. 4x4, 4x3, 5x5. OSKORUA Uspijeva u toplom mediteranskom i kontinentanom podruju. Moe se cijepiti na sjemenjake oskorue, takoer i sjem kruke mumule. Sjemenjaci oskorue dobar afinitet, kruka slab. Sorte: Likernaja, Burka, Miurinskaja. Slobodno imaju piramidalan oblik. Najbolje pop pir ili pop vaza. Deblo 60-80 cm. 5x5, 6x6. palmeta 4.5x4. LJIVA U odnosu na ostale vone vrste relativno bolje podnosi nie temperature(-25, ak i 30). Pupovi u fazi otvaranja pozebu na -1 do 5,5 (ovisno o sorti). Kvaliteta ploda u velikoj mjeri ovisi o temp u vrijeme intezivnog rasta i prije dozrijevanja ploda (lipanj, srpanj i kolo). Ukoliko je srednja mjesena temp vea od 20 dolazi do prisilnog dozrijevanja. Najbolje 18-20 C. takoer u tim mjesecima vana dovoljna koliina oborina. Dobro podnosi i neto tea tla. pH 6-7,5, na jae karbonatnim tlima koja sadre preko 10-12% akt vapna loije uspijevaju. Trae tla koja osiguravaju dublje prokorjenjivanje, 80-100cm. 6080 dobro povoljno, 50-60 cm povoljno, 40-50 srednje povoljno, 30-40 malo povoljno, do 30 nije prikladno. Glavnina kor sustava(75%) u dubini do 35-40 cm. Generativne podloge: danarika (prunus cerasifera) ili myrobalana, st. Julien, damascena, petrovaa Danarika(myrobalana) jako bujna podloga, trai duboka dobro drenirana tla, na viim poloajima moe pozepsti zbog velike bujnosti. Ima dobar afinitet s mnogim sortama. Vegetativne podloge: bujne, srednje bujne, slabo bujne. Marianna nema dobar afinitet sa svima, rano porode, srednje bujna do bujna. INRA dobar afinitet, vrlo bujne. Dobra na razliitim tlima. St. Julien podnosi tea i vlanija tla, osjetljiva na vapno. - Sorte Vodee: ruth gersteter, california blue, stanley, italian prime, bistrica. Pratee: aanska ljepotica, aanska rodna. Lokalne: aanska rana - Ruth gersteter srednje bujna rana sorta. Rano porodi. Samoneoplodna je. Sazrijeva krajem lipnja poetkom srpnja. Velik plod (31 g), ljubiastoplave boje. - aanska rana srednje bujna, samooplodna. Plod vrlo velik (40-45 g).

- California blue srednje bujnosti, dozrijeva polovicom srpnja. Velik polod (47g). Plave boje. Plodove treba brati 2-3 dana prije pune zrelosti. Osjetljiva na suu. - aanska ljepotica srednje bujna, samooplodna. Velik plod(31-42 g). tamnoplav. Prikladna kao stolna sorta. - Bistrica ako se razmnoava izdancima tada razvija srednje bujna stabla, na podlozi danarike bujna. Raa ve u 4. godini. Dobro prilagodljiva na temperature. Samooplodna je. Srefdnje velik do sitan plod (17-19 g). Dozrijeva krajem kolovoza i poetkom rujna. - Stanley srednje bujna, rano rodi. Dozrijeva u 2. polovici kolovoza. Velik plod (36-40g), tamnoplav. Dobro ponosi niske temp, osjetljiva na proljetne mrazeve. - aanska rodna srednje bujna, samooplodna- srednje velik polod. Dozrijeva poetkom srpnja. - Italian prime (talijanka) srednje do bujna. Otporna na niske temp, bolesti. Djelomino smooplodna, dozr krajem kolovoza poetkom rujna. Plod srednji 35 g. Uzgojni oblik prirodno razvija piramidalnu kronju. Uzgoj: piramida, vaza, palmeta, bouche thomas. Najvie popravljena piramidalna kronja. Gustoa sklopa ovisi o bujnosti sorte i podloge, uzg obl i plodnosti tla. Pop pir 7x6, bouche thomas 4x4. BRESKVA Zahtijeva dosta topline. Prikladni vinogradarski poloaji. Ipak potreban oprez zato jer zahtijeva odreenu sumu inaktivnih temperetara, tako da nisu prikladna podruja sa toplim zimama. Moe podnijeti do -22. cvijetovi stradaju na -3,-2. najpovoljniji pH 6-6,5. nastaju poremeaji u tlima s preko 4,5% akt vapna, pH iznad 8. - Najee se uzgaja na generativnoj podlozi sjemenjaka obine ili vinogradarske breskve.sjemenjak vin. breskve dobar na dubokim dobro ocjeditim tlima. Breskve na njoj rano i obilno porode. Otporna prema sui, osjetljiva prema vlanosti. Podnosi uzak raspon kolebanja pH, ne podnosi vie od 4-5% akt vapna. Sjemenjak bajama inkopatibilitet s puno sorti, srednja bujnost, heterogenost Sjemenjaci ljive tea, vlanija, karbonatnija tla. Nikada danarika-inkopatibilna. GF 677 najvie u primjeni, dobar afinitet. Vrlo bujna. Dobro uspijeva na karb tlima, do 12% akt vapna. Dobro podnosi suu. Ne preporua se za vrlo plodna tla zbog velike bujnosti. Rubira crvena boja lia, 15-20% manja bujnost nego na 305, rono porodi. Dobro produktivnost, osjetljiva na nematode. Rzlikujemo sorte pravih bresaka, nektarina i sorte za ind preradu. Vodee (breskva): springtime, springold, redheaven, collins Pratee: redskin, redcap, blake - Springtime srednje bujna do bujna. Dozrijeva 33 dana prije redheaven. Plod srednje velik (90-100g), bjelkastozelenkasta, dopunska crvena(80-90% povrine). Obilna rodnost. - Springold vrlo bujna, dozrijve 30 dana prije redheaven. Malen plod, uta, dopunska crvena. Plodovi osjetljivi na transport. - Collins 19 dana prije re3dheaven. Srednje veliine. ute boje, 70% dopunska crvena. Dobro podnosi transport, otporna prema zimskim temperaturama. - redheaven kraljica bresaka. Srednje bujna, dozrijeva krajem srpnja. Srednje velik plod, uta, dopunska crvena 70-90%. Dobro podnosi transport. Otporna na niske temp i proljetni mraz. - Redcap srednje bujnosti, 15 dana prije redheavena. Srednje velik plod, uta, crvena. - blake bujna, dorna. Dozrijeva u 2. polovici kolovoza. Velik plod, crven. Dobro podnosi transport. Za toplije poloaje.

- redskin vrlo bujna 27 dana iza redheaven. Srednje velik. uta, crvena. Nektarine: Vodee: armking, crimsom gold, early sun grand, independence Pratee: red june, stark delicious - Armking bujna, 18-20 dana prije redheven. Mali do srednji plod (120-130 g), svijetlo naranasta, neto crvene boje. Osjetljiva na niske temperature. - Crimsom gold umjereno bujna. Ptrebno prorjeivan. 15 dana prije red plod srednji (110-120g), uta, naranastocrvena dopunska. - Early sun grand dozrijeva kad i redheaven. utonaranasta, dopunska svijetlo crvena skoro itav plod. Velik plod(140-150). - Independence umjereno bujna, treba prorjeivanje, dzr kad i red. Velik plod 160-170. uta, dopunska svijetlocrvena skoro . Za idustrijsku preradu: babygold 5, 6 - Uzgojni oblik popravljena vaza, palmeta danas najea poluslobodna palmeta, vretenasti grm, pop pir Gustoa sklopa 5x5,5(bujne), 5x4(slabo bujne). MARELICA Jako otporna na bol i tet. Najprikladniji poloaji na kojima nema velikih klimatskih kolebanja. Moe podnijeti do -30. dobro podnosi suu. Duboka dobro drenirana tla, duboko rasprostire korijen. Na podlozi ljive, za razliku od ljive podnosi i vlanija tla. Dubina tla 80120 cm. Ako se uzgaja na sjemenjaku marelice trai laka tla gdje rasprostire 75% korijenja do 60cm. Kod izbora podloge vana apopleksija( prerano propadanje stabla9, razliito propadaju na razliitim podligama. Manje propadaju na ljivi. Generativne: sjemenjaci marelice, vinogradarske breskve, bajama, sjemenjaci raznih ljiva. Danarika esto dolazi do apopleksije. Velik broj sorata nema dobar afinitet. Bujan rast. Prikladna za laka tla. -Sjemenjaci marelice canino, maricot 1236. Maricot 1236- dobra homogenost, bujnost. Dobar afinitet ranije ulazi u rodnost. Mirobalana 29 C vrlo prilagodljiva, suna, karbonatna tla. -Vinogradarska breskva - za toplije poloaje, duboka laka tla. Rano porode (3. god). -Bajam samo u dreniranim, sunim tlima.slab kompatibilitet. Vodee sorte: grosse fruhe, maarska najbolja, kekemetska rua. Pratee: stark early orange, aansko zlato. - Grosse fruhe(velika rana) bujna, rano raa. Samooplodna. Dozrijeva krajem lipnja. Velik plod, svijetlonaranast, neto crvene. Otporna na hladnou, na proljetne mrazeve. - Maarska najbolja dobra bujnost, rano raa. Dozrijeva krajem lipnja. Boja kao i g f. otporna kao mna niske temp, umjereno na mrazeve. - aansko zlato srednje bujna, rano rodi, samooplodna. Dozr kao i Plod srednje velik(50-55g). Uzgojni oblik pravilna vaza, pravilna palmeta, kosa palemta, vretenasti grm. Nejee popravljena vaza 3 osnovne skeletne grane, 45 stupnjeva sa zamijenom provodnicom. Gustoa sklopa 7-7,5x5-5,5. Vretenasti grm 4x4, 4x2.

TRENJA Dosta otporna na niske temp, -28. Opasno naglo zahlaenje u jesen. Treba dovoljnu koliinu vlage za vrijeme rasta ploda, u zadnjoj fazi opasna prevelika koliina dolazi do pucanja ploda. Trai duboka tla, jednolinog profila radi rasprostranjenja korijenja. Na podlozi divlje trenje dublje rasprostire kor, na podlozi raeljke neto plie. Najvie se uzgaja na divlj. trenji (prunus avium) i raeljki (prunus mahaleb). Na divljoj trenji bolje podnosi tea tla, na raeljki ih ne podnosi, dolazi do uguenja. Na junim sunim dobro propusnim tlima raeljka prikladnija nego divlja tenja. - Od generativnih podloga upotrebljavaju se sjemenjaci div trenje (vrapare) i sjem raeljke. Divlja trenja se najvie se najvie upotrebljava. Bujna stabla, pramidalna kronja. Otporna na niske zim temp. Duboko prodire u tlo. Dobar kompatibilitet ss veinom sorata. Prikladna za tea tla. Kasnije raa. Otporna na nematode. Raeljka na dobro dreniranim tlima. Vrlo je polimorfna neujednaeno potomstvo. Otporna na suu. Osjetljiva na viak vlage. Slabija bujnoste nego div trenja. Kompatibilitet zadovoljavajui. Vegetativne: CAB 6P, Colt, maxMa delbart 14, gisela 5, 6, 7 MaxMa 14 srednje ukorijenjivanje, dobro razgranat korijen. Malo tea tla, otporna na feroklorozu, suu SL 64 razgranat korijen, laka drenirana skeletoidna tla. Otp na suu. Weiroot 158 (p. cerasus) jedna od najboljih srednje bujnih podloga. Za plodna tla. Colt srednje bujna. Dobar kompatibilitet. Ranije porode. Vodee sorte: bigarreau hatif burlat, early rivers, van, stark hardy giant, stella, hedelfingenska, bing, lambert Pratee: primavera, lionska rana, napoleonova. Lokalne: vipavka, alica, ohridska crna. Dijele se na: vrlo rane (1. tjedan dozrijevanja), rane sorte, srednje rane, srednje kasne, kasne, vrlo kasne (6. tjedan dozrijevanja). - Primavera najranija sorta. Srednje bujna, rano porodi. Dozrijeva u drogoj ili poetkom tree dekade svibnja. Srednje velik plod (3,6g). - bigarreau hatif burlat bujna. Srednje veliine (6,5). - gomilika rana proirena u dalm i herce. Srednje bujna, rano porodi. Srednje velik plod. - van srednje bujna srednje - lambrert - vrlo kasna sorta, velik do vrlo velik plod (8,1g). dobro podnosi transport. - hedelfingenska bujna. Samoneoplodna. Plod vrlo velik (7,5g). Uzgojni oblik uzgaja se s piramidalnom kronjom. Visina debla 60-120 cm. Gustoa skopa priamida 8x7 bujne podloge, slabo bujne 6x6. palmete 5x5. bouche thomas 4x6. VINJA Dobro podnosi niske temp, do -40. optpona na visoke do 35. dobro uspije tamo gdej rastu jabuka i trenja. Na jugu se najee uzgaja na raeljci otporna na suu. Na sjeveru na podlozi izdanike vinje - podnosi vlanost, plitko korijenje. Na suim podrujima uglavnom sjemenjak raeljke ili divlje trenje, u kontonentalnom podruju sjemenjak div trenje ili razni tipovi vinje. Na podlozi raeljke i vinje relativo plie raspristire kor nego na trenji,75% do 40 cm.

Generativne podloge: sjemenjaci divlje trenje, raeljke, sjemenjaci kulturnih sorti vianja (p. cerasus). Podloga vinje za tea vlanija tla. Od vinje izvojene CAB i sl. Vegetativne - kao i za trenju, colt Vodee sorte: rexele, hajmanova, keleris, umadinka Pratee: meteor lokalne: maraska. Rexelle srednje bujna, samooplodna, dozrijeva u 2. pol lipnja. Srednje velik plod 4,8. otporna na niske temperature. Hajman srednje bujna, samooplodna, kraj lipnja dozr. Velik plod 5,2. Maraska vie tipova. Dozrijeva krajem lipnja, poetkom srpnja. Srednje velik plod. Uzgojni oblik pop pir, vretenasta pir, pop vaza, palmeta, bouche thomas. Visina debla 5060, ako se obavlja berba strojevima 60-80. Gustoa sklopa bujne podloge pop piramida 6x5, slabo bujne 5x4. vaza 5x4, 4x3. bouche 4x4-5. BAJAM Aps min temp kao i breskva. Dobro podnosi suu ali treba dovoljno vlage za vrijeme intezivno veg i generativnog rasta. Za obilnije prirode potrebno natapanje. Heliofit. Dobro uspijeva na pliim skeletoidnoim tlima. Za dobru rodnost potrebna duboka dobro drenirana tla, plodna. Ne podnosi teka glinena tla. Podloge: sjemenjaci bajama, vin breskve, hibridi bajama i breskve, ljive. Sj bajama slatki i gorki bajam. Nedostaci teko presaivanja, korijen osjetljiv na gljivice i nematode. Ne podnosi prevlana tla. Dobar na karn tlima. Sj vin breskve dobra bujnost rano porode. Laka tla, do 5% vapna. Hibrid bre baj GF 677 GF 557. Sorte: prema tvrdoi ljuske: jako tvrde ljuske, tvrde, polutvrde, polumekane, mekeane. NONPAREIL najbolja sorta bajama. Bujna. 2,1 g. mekana ljuska. Popravljena vaza, pop pir. Preporua se vaza radi mehanizacije. Deblo 70-110. 3-4 prim skel grane, sek 40-60 cm od mjesta izbijanja prim. 10x10, 7x7 LIJESKA Temp 4-9 protoginija, iznad 9 protandrija. Heliofit. Skeletoidna tla manje povoljna. Plitka kor mrea. pH 5-7,5. Tri skupine: sorte za potronju u sv stanju, kombinirane i za ind i za stonu upotrebi, sorte za kanditorsku indusriju. Jako vano da muke i enske inflorenscence(cvat s vie cvijetova) cvatu u isto vrijeme (homogamija). Sorte: istarski duguljasti(autosterilna), tonda romana Uzgaja se kao grm ili stablo. Grm od jedne sadnice ili sastavljeni od 3-4 sadnice. Stablodeblo 20-30 cm grmolika vaza. Potrebno rasvjetljavanje. Rodna stabla prema periferiji kronje smanjuju duine prirasta time i rodnost, bolji dui izboji. Rijetko se primjenjuju podloge (corylus colurna).

ORAH Razmnoava se vegetativno cijepljenjem i generativno sijanjem. Koriste se sjemenjaci obinog, crnog oraha najbolji obini. Vaza. Deblo 150 cm. JAGODA Duboka, rahla, plodna tla. Kesela i neutralna 5-6,5. Tri skupine sorata: one koje jednom rode(najvanije), stalnoraajue te puzajue manje znaenje. Jednorotke: senga precosa, aanska rana, gorella. Senga precosa- dozr polovicom svibnja. 8,5 g, srednje velik. Gorella najproirenija. Veliki vrlo veliki 15g. Uzgoj na otvorenom, u zatienom. Mogu se saditi itave godine, najee proljee ljeto i jesen. Najbolje ljeto, obilni prirodi. Sadnja: kanali 20 cm duboki. Nagrtanje. Preduboka sadnja dolazi do bolesti. Plitka sua. MALINA Zahtijeva dosta svijetla i vlage. Slabo kisela tla, rastresita, tla koja dobro gospodare vodom. Ne podnosi zbita glinenea tla. Alkalna tla neprikladna. Sorte: podgorina, gradina, wiliamet, MALLING EXPLOIT( 5 g, jednorodna, dzr lipanj). Najee se uzgajaaju kao poluibe u sustavu ive ograde, sustavu traka i sl. Kod ive ograde doputa se izbijanje novih izdanaka koji izbijaju iz pupova starih izdanaka. Sade se u jesen ili proljee. 3x0,5, 2x1 ib maline se sastoji od izdanaka koji ive 2 godine. Ja 1god izdancima iz mje pupova se razvijaju postrane mladice koje daju rod. U istoj godini izbijaju i novi izdanci na kojima dogodine dolazi rod. Kada jednogodinji izdanci rode na postranim izbojima oni se posue tako da na poetku sveke vegetacije treba odstraniti 2 godine stare izdanke. Jednogodinje prorjeujemo. Po ibi 5-7 izboja ostavljamo. KUPINA Vei zahtjevi prema klimi nego malina. Topli poloaji. Bolje podnosi suu od mal. Dublji korijen. Ne podnosi alk tla. 4 skupine: sorte uspr rasta, puzajue, sorte bez bodlji i s bodljama. Thornfree bujna, dzr krajem srpnja, po kol. srednje velik do velik 5g. Uzgaja se kao malina kao iva ograda, upotreba naslona, stupovi. Moe i bez naslona u obliku iba ali samo za one sorte s jakim izdancima koji ne rastu previsoko.

RIBIZ Razlikujemo crveni, crni i bijeli. Bijeli se slabo uzgaja, crni najvie. Osjetljiv na suu. Kisela do slabo alk tla. Sorte: rozental shvarze djelomino samooplodna. 9g. Uzgaja se u obliku grma najee. Sadi se sadnicama u jesen ili proljee. Najblje rodi na 1,2, trogodinjim ibama. Ostavlja se 1/3 1,2 i trogodinji iba. BOROVNICA Umjerena klima. pH 4,3 4,8. vlana tla. Sorte s velikim plodovima: berkley, bluecrop, sitnijim: berlington. Uzgaja se u obliku ive ograde. Ako su na veoj visini smjer S-J, rado osvjetljenja. Nii poloaji I-Z. sade se tijekom list i studenog. Upritrebljavaju se 2 ili trogodinje sadnice. Borovnica rodi na izboji koji su se razvili godinu dana prije. Vano rasvijetliti unutranjost grma. KIVIKA Treba toplije poloaje. Treba biti zatiena od vjetra. Potrebni vjetrobrani. Duboka dobro drenirana tla. Korijen se plitko rasprostire. pH 6,5-7,5. alkalina i karb tla neprikladna. Razlikujemo biljke koje nose samo funkcionalno muke i biljke sa funk eskim cvijetovima. enski imaju pranike ali nemaju polen. Muki imaju zakrljalu plodnicu. Hayward, najpoznatija sorta, enska. Velik pl(90-100 g). dozrijeva u prvoj pol studenog. Muke sorte: tomuri, matua. Kivikas e uzgaja kao i vin loza. Dvostruka pergola, nedstor, uplateno vitko vreteno, dvostruka zavjesa, horizontalni kordonac na nastoru. Potrebno postii jedno uspravno deblo i strogo odabrane vodilice uspmjeren u udgovarajuem pravcu. Rodni izboji pod pravim kutom iz vodilica ili gl skeleta. Stpovi svako 5 - 6 m. visina 2,4, utisne se 60 cm u tlo. Nose preke od 80 do 100 cm (''T''), na nima tri ice. Vodilice se mogu razvoditi okomito na ici ili paralelno po ici. Rez potrebno prorjeivanje radi rodnosti osvjetljenostiprakticira se zimski rez. OGROZD Podnosi iri raspon temp nego malina ribiz i jagoda. Osjetljiv prema velikim ljetnim vruinama. Kalcifilna je biljka, moe na karb tlima. Viegodinji grm, rano rodi kao i ribiz. Najee se uzgaja kao grm, ali i s deblom, ako se cijepi na 1 m visoke izboje zlatnog ribiza zbog uspravnog rasta zlatnog ribiza. Bolje kao grm jer se bolje obnavlja i daje vee prirode. Grm 1,6m razmak grma od grma, ili 2m izmeu radova 1 u redu. Najbolje saditi koncem jeseni ili poetkom proljea. Razmnoava se nagrtanjem, reznicama.. rez prorjeivanje grmova, prikraivanje jdnog izboja radi bojeg razgranavanja. Sa 7 -8 godina je u najveoj rodnosti,potreban oprez pri rezu. Prvo odstraniti suhe grane, pa polomljene, povijene, zaraene, nedozrele i na kraju starije izboje radi prorjeivanja.

SMOKVA Suptropska vrsta. Najizdrljivija od svih suptrp vrsta na niske temp. Do -16. dobro podnosi suu ali ipak treba duboka plodna tla koja dobro gospodare vodom. Treba dovoljno vlage u fazama rasta ploda. U sluaju kia za vrijeme dozrijevanja ploda dolazi do pucanja ploda. Heliofit. Ima jako razvijenu kor mreu, do dubine 130-150 cm, i do 3 m. u irinu moe otii i 15 m od debla. Prikladna tla jednolinog profila. Nije osjetljiva na klorozu, mogu karbonatna tla. Dijele se na dvorotke i jednorot,e, te na crnice i bjelice. Dvorotke bjelice: petrovaa bijela crnice: petrovaa crna Jednorotke: bjelice: zamorica(tjenica).. crnice: araguja Petrovaa bijela 60-100 g prosjek. Bijna stabla. Izrazito stolna sorta. Zamorica naa najbolja sorta. Srednje bujna. Poinje dozr u prvoj dekadi kolovoza i traje oko mjesec dana. Mali plodovi, izuzetno kvalitetni. Uglavnom se uzgaja kao pojedinano stablo. Slobodna pir kronja, vaza. Prirodno dobro oblikuje kronju, rezom se potpomae oblikovanje. Potreban oprez, ne rezati deblje grane, teko zacjeljuju. Obikovanje rezanjem tanjih izboja. Rez pred poetak vegetacije. Sklop 10x10, 7x6 i manji. MASLINA Maritimna klima, bez ekstremno vruih ljeta i otrih zima. Poloaji gdje nema velikih dnevnih i godinjih kolebanja temperature. Dobro podnosi suu. Ali ipak za dobre prirode potrebno navodnjavanje. Heliofit je. Ima dobro razgranatu korijenovu mreu, dobro podnosi suu. Bolja laka dreniranija tla. Neutralna reakcija, moe i slabo kisela do slabo alkala. Prikladni su poloaju s nagibom zbog drenae. Uljne, stolne i kombinirane sorte. Uljne imaju manje manje plodova ali vie ulja. Stolne vee plodove mesnatije. Uljne: bjelica(dozrijava u prosincu i sijenju), 2,71g, plodovi su u cvatu), LECCINO(3g), Stolne: OBLICA(bujna stabla, 5,5g ali varira od 3 do 8g, uz natapanje vei plodovi, ASCOLANA TENERA najproirenija u svijetu od stolnih, bujna, velik plod 8-9g. Maslina je prirodno grmolika, ali se uzgaja uglavnom s deblom. Uzgajaju se i kao grm, kao palmeta, stoaste vaze, piramidalne kronje za uljne sorte uglavnom razni oblici vaza. Kao grmoliki oblik, dvije skupine: ''slobodno stablo'', kronja vie-manje iznad tla povrine tla, sustav s kronjom tik iznad tla(grm). Viestoasta vaza najea za uljne sorte. Deblo 80-100 cm. Stri skeletne grane primarne, razmak 10 cm. Skeundarne skeletne grane otklonjene prema periferiji, van. Razmak 6x4. siepone-iva ograda- za stolne sorte, u redu 2 m, uzmeu redova 6. masline u oblicu monocono(grm).

Jezgriave(zrnaste): jabuka, kruka, dunja(Cydonia oblonga), mumula(mespilus germanica) i oskorua(sorbus domestica) Kotuniave(kotunice): breskva(prunus persica), marelica(prunus armeniaca), ljiva(prunus domestica), trenja(prunus avium) i vinja(prunus cerasus) Lupinaste (jezgraste): bajam(prunus amigdalus), orah(juglans regia), ljenjak(corylus avelana) i pistacija( Grmolike ili jagodaste: jagoda(fragaria vesca), malina(rubus idaeus), kupina(rubus fruticocus), ribiz(ribes nigrum), ogrozd(ribes grossularia), kivika(actinidia deliciosa), borovnica(vaccinium myrtilus) i josta June: zimzelene: maslina(olea europaea), agrumi(nara-citrus aruantium, lim-c. limonium, mand-c.reticulata, grejp-c. paradisi, etr-c. medica), roga(ceratonia siliqua) i nepola(eriobotrya japonica); listopadne: smokva(ficus carica), ipak(punica granatum), kaki(dyospiros kaki) i iula(zizyphus jujuba). U obliku grma(kronja odmah iznad tla): ribiz, ogrozd, lijeska, ipak Polugrm(pojedinane stabljike iz tla):malina i kupina. Cvjetni pup: breskva, bajam, marelica. Cvatni: trenja, vinja, ljiva Mjeoviti: jabuka, dunja, malina, kupina, kivika, lijeska, orah, smokva Rodni izboji pomoidea: trljak, stapka, plodnjak, dugi rodni izboj, prljenasto rod drvo Rod izb prunoidea. Svibanjska kitica, buketna kitica, dugi rodni izboj, trnoliki rodni izboj. Orah, lijeks i kesten jednospolan cv Dud jednodoman. Pravi plod(samo iz plodnice): breskva, marelica, ljiva, trenja, vinja, bajam, ljenjak, ribiz Nepravi(iz pl i iz dr dij): jabuka, kruka Soni: ribiz Suhi(suha drvenasta plodnica): bajam, ljenjak, orah, pist, kesten Jednostavni: boba(ribiz, ogrozd,kaki, agrumi, ipak), kotunica(prunoide, bajam,orah, maslina), orah(ljenjak i kesten), mahuna(roga). Sastavljeni: malina i kupina. Skupni: dud, smokva i ananas. Nepravi: jabuka, kruka Iz sjemen prolaze kroz stadije (mladenaki, stadij zrelosti, starosti), vegetativne doba (dob mladosti, rodnosti, starosti). Zimska i Ljetna rezidba. Poveana rodnost na povijenim izvbojcima, smanjen rast. Prostorni: piramida(45), vaza(45). Ploni: palmete(45, 50, 60). U pravcu: kordonci.

Razlika izmeu vretena i vretenca je u tome to se kod vretenca svi rodni i nerodni izbojci razvijaju izravno iz provodnice, ali treba paziti da otklon bude vei prema vrhu. Vreteno ima provodnicu na kojoj se u donjem dijelu razvijaju skeletne grane prvog reda a na njima oblici rodnih i nerodnih izbojaka, a u gornjem dijelu nema skeletne grane ve se rod i nerod izbohci razvijaju izravno iz provodnice. Skeletne grane su otklonjenje pod kutom od 60. Visina debla oko 50 cm(kao i vretence).