JABUKA Odgovara joj umjereno kontinentalna klima, sred god temp 8-12 C.

Od voćnih vrasta ima relativno najmanje zahtjeve na toplinu. Podnosi aps min temp -25. Ne odgovaraju joj visoke temp u periodu vegetacije. Uz aps maks temp iznad 35 i rel vlaž zraka ispod 60% dolazi do povreda lišća i plodova, paleži. Najprikladnija temp oko 20. Za proizvodnju zimskih sorata prikladni prostori s većim razlikama u temp dana i noći. Ako je i tijekom dana i tijekom noći vis temp dolazi do disanja pa se troše rezerve – manje šećera. Brežuljkasti položaji. Za zimske sorte je važno da tijekom rujna, u vrijeme dozr plodova, sred dnevna temp zraka ne prelazi 21, da ne dođe do prisilnog dozrijevanja. Vlaga zraka ne smije biti niska. U doba bubrenja cvat pupova štetne temperature -3,9 do -5. Zametnuti plodovi -1,7. Vegetativni organi osjetljivi prema nisk temp na kraju i na početku vegetacije. Osjetljivija su mlada i bajnija stabla nego rodna. Ako su veće temp potrebno više vlage. U vrijeme dozr plodova dobra rel vlaga zraka od 75%. Najviše vlage potrebno u svibnju, lipnju i kolovozu. Najbolje uspijeva na dubljim, dobro dreniranim, pjeskovito-ilovastim tlima, neutr-slabo kis. Neprikladna karbonatna tla, preko 5-6% aktivnog vapna ili pH iznad 8. razvijenost korijenove mreže u korelaciji s nadzemnim dijelom. - Generativne podloge postižu veću bujnost i kasnije ulaze u rodnost. Korijen dobro razvijen. Vegetativne podloge se najviše upotrebljavaju: M 27, M 9, M 26, MAC 9, Budangovski, Pajam 1, Pajam 2 (slabo bujne), MM 106, M 4 (srednje bujne)… - M 27 – sorte na ovoj podlozi imaju 30 do 50% slabiju bujnost nego na M9. Dobar afinitet, no zbog razlike u bujnosti na spojnom mjestu dolazi do zadebljanja. Zameću svjetne pupove na postranim izdancima već u rasadniku tako da mogu roditi već u prvoj godini sadnje. No preporučuje se odtsraniti cvatne pupove da se stabla manje iscrpe. Obilni prirodi u 2.- 3. godini. Plitka kor mreža, zahtijeva armaturu. Ne razvija kor izdanke. Preporučuje se za male voćnjake. - M 9 – na njoj sorte porode u 2. 3. god, plodovi veći, malo ranije dozrijevaju. Prikladna za intezivne voćnjake. Treba naslon. Razvija kor izdanke. Osjetljiva prema nisk temp. - M 26 – otporna prema niskim temp. Vegetacija počinje malo kasnije. Treba nasalon. Rijetko razvija kor izdanke. - MAC 9 – dobra kor mreža, nije potreban naslon. Ne razvija kor izdanke. Dobar afinitet sa sortama. - MM 106 – dobra kor mreža, nije potreban naslon. Dobro se prilagođava različitim tlima. Rano počinje vegetaciju, ranije završava. Prikladna za uzgoj u gustom sklopu. - M 4 – podnosi teže teksturna tla, plitko rasporstire korijenje, potreban naslon. - Sorte – dijelomo na ljetne, jesenskie i zimske. Jesenske nemaju vel značenje. Letne se dijele na rane ljetne, srednje rane i kasne. Za uzgoj se dijele: sorte za proizv nasade, sorte lokalnog značenja i perspektivne sorte. Vodeće: Jonagold, Golden del, Idared. Prateće: vista bella, summerred, pink lady, granny smith, jerseymac, stark del, srichard del, mutsu… Lokalne: jonathan, goldspur… - Bjeličnik – (papirovka, rana sorta) srednje bujna stabla. Diploidna. Dozrijeva krajem lipnja, poč srpnja. - Vista bella – razvija vrlo bujna stabla, kasnije porodi. Preporuča se uzgoj na slabije bujnim podlogama - ranije porodi. Diploidna. Dozrijeva polovicom srpnja. Kožica zelenkastožiteboje, dopunska ljubičastocrvenaboja. Dobro podnosi transport. Dobro uspijeva u toplim područjima.

Natapenjem se može spriječiti palež. na sjemenjacima 5-6%. Kasnije porodi. Također u obzir dolazi i Bouche thomas. Izrazito zelene boje. Rađa rano.Gustoća sklopa – ovisi o razmaku sadnje. drenirana tla.5% aktivnog vapna. Prikladna za formiranje vitkog vretena. plodovi dobro podnose transport. Dunja MA slabe je do srednje bujnosti.glavnina korijenja do 50 cm. gotovo čitava prekrivena dopunskom crvenom bojom. bujnošću sorte i podloge. razvija dobro razgranatu kor mrežu. Kasne zimske sorte zahtijevaju tople i vlažne jeseni. . Korijenova mreža sjemenjaka šumske kruške prodire duboko u tlo pa bolje iskorištava vlagu iz dubljih slojeva. Ne podnosi visoke temperature. Triploidna.Granny smith – prijeklo iz australije. East malling(EM). Ne prodnosi jaku sušu niti preveliku vlagu tla. Prikladna su dublja dobro drenirana i teksturno lakša tla. Dozrijeva 1015 dana prije džonatana. preriven lenticelama. Dozrijeva 10 dana prije gold del. U dubokom zimskom mirovanju može kraće vrijeme izdržati -25 C. Dobar afinitet. Rumene boje. Diploidna. ako se pojave provocirajuće temperature onda pozebe na -20. iznad 34 dolazi do paleži lišća. Pravilna kod podloga veće bujnosti. Sorte na ovoj podlozi rano porode (2. osnovna boja žutozelena. ekspozicijom… Potrebno je osigurati prolaz mehanizacije… korištenje sunčeve svjetlosti. .-3. Plod srednje velik do velik (200g).5-8. Plod srednje velik(prosj 180 g).2. Od plošnih oblika pravilna i neopravilna palmeta s kosim granama. Plod velik. zeleno žuta. intezivno crven. plodovi u grozdovima. Nije prikladna za karbonatna i alkalna tla. Diploidna. potrebna 2-3 branja. i to od dunje. Umjereno bujnog rasta.Idared – slabo do srednje bujna stabla. kasnije u rodnosti srednje bujna. Danas se više koriste vegetativne podloge. . Zahtijeva najviše oborina u fazama intezivnog rasta ploda i mladice (lipanj. Rano porodi. treba odabrati nagnute položaje na kojima se hladni zrak spušta u nizinu. do 100 cm. U novije vrijeme vretenasti grm. Zahtijeva lakša. Diploidna. Diploidna. . Plod srednje veličine. klimatskim prilikama. Dozrijeva početkom kolovoza. Dozrijeva početkom kolovoza. Prikladna za topla područja. na podlozi dunje ne podnosi više od 2. Dozrijeva u drugoj polovici listopada. Uzgojni oblik – od prostornih oblika najviše se primjenuje popravljena piramidalna krošnja ili popravljena vaza. Otporna na niske temp. žute boje.Jonagold (zimska sorta) – nastala križanjem džonatana i golden delišsa. Zametnuti plodovi pozebu na -1. Razvija bujna stabla.Summerred – bujno do srednje bujno stablo. Dozrijeva u prvoj dekadi rujna(kao i džonagold).Golden delicious – stabla u prvim godinama bijna. dobro se čuva u hladnjači. . KRUŠKA Ne podnosi velike hladnoće. Inkopatibilnaje s velikim brojem sorata.Generativne podloge za krušku se proizvode iz sjemena matičnih stabala šumske kruške (pirus communis) ili kulturnih sorti. bolje podnosi sušu. Dozrijeva krajem rujna. žute boje. nagibom terena. srpanj). nešto crvenila.5 do -2. godina). Porodi rano. . MC – slabije bujnosti od MA. Ne podnosi pH iznad 7. kordonci… . Diploidna.Jerseymac – stabla bujna do srednje bujna. plodnošću tla i načinu njegovog uzdržavanja. Osnovna boja zelena.. Plodovi veliki do vrlo veliki (200 g).Jonathan – srednja bujnost. . nepravilna kod manje bujnih. Koriste se međupodloge (one sorte koje su kompatilne s MA). početkom listopada. . Dozrijeva nejednolično. uzgojnom obliku. većim dijelom prekrivena dopunskom ljubičastocrvenom. Na generativnim podlogama postižu veću bujnost i kasnije porode.

Prosj tež 60 g.Vegetativne podloge : MA. dobro podnso transport. Stark Delicious. limunkastožuta boja.Pastorčica(zimska sorta) – vrlo bujna.5 – 3% akt vapna. . Svijetložuta boja. . Jesenske dozrijevaju tijekom rujna i početkom listopada. . . . Dozrijeva krajem lisopada. Lokalne: Cosica precoce.Abbe fetel (jesenska sorta) – srednje buja stabla. između redova 3. Najprikladnija pop pir. . . Srednje bujna stabla. u redu 1 – 1. U intezivnom uzgoju čest vitki vretenasti grm. Budući da cvate 10 do 15 dana iza kruške rijetko stradava od proljetnih mrazova. 2. Palmete. crvenilo. . jesenske i zimske. na alkalnim – ferokloroza. u redu 3 – 5 m. Abbe fetel. Može podnijeti kraće vrijeme -27. Prateće: Lipanjska ljepotica. srednje veliki plodovi. Zelenožuta boja. Srednje velik do velik plod. Heliofit. DUNJA Dobro se prilagođava na različite klimatske prilike. Srednje veliki plodovi. Rane ljetne. plodna duboka tla. Dozrijeva krajem srpnja. Vodeće: Butirra precoce Morettini. Traži lakša tla. Bujnog rasta.Uzgojni oblik – kruške se mogu uzgajati u raznim oblicima. gellertova… . Bouche Thomas. Lakša i pjeskovita tla. Conference. Pastorčica. razvija dobru kor mrežu. može se izravno cijepiti. . Viljamovka. Prirodno oblikuje piramidalnu krošnju.Passe crasane – slabo do srednje bujna stabla. početkom studenog.Butirra precoce Morettini – vrlo bujna stabla s piramidalnim krošnjama. Samooplodna. vitko vreteno 5x2m. dozrijevanjem žuta.Conference – osjetljiva prema visokim temperaturama. Srednje velik do velik plod. Dobar afinitet.Sorte: Vranjska i Leskovača. Osjetljiva na sušu. na generativnim podlogama između redova 4-6 m. . crvenilo. Ranao porodi. . dijelese na zimske i kasne zimske. .Društvenka – srednje bujna do bujna stabla. plodovi ne postižu dobru kvalitetu. Trevuška.Sorte – po vremenu dozrijevanja: ljetne.uzgojni oblik: prirodno oblikuje piramidalnu koršnju. Afinitet s dunjom. Cvijet pozebe na -1. 200g. Zahtijeva dosta oborina. -2.Vranjaska – Srednje do vrlo bujna stabla. Neutr do slabo kis tla. Dozrijeva polovicom listopada. svijetložuti. zahtijeva tople južne položaje. Plod srednje veličine. . većina kor sustav do 50. zž. najprikladnija popravljena piramida. Pridire do 100 cm. Može se uzgajati izravno na dunji. po roduopada.5. Gustoća sklopa: vitko vreteno.Leskovača – potječe iz male Azije. Dobro podnosi niske temp. . Najproširenija sorta. Dozrijeva krajem lipnja. Nisu prikladna područja izna 800 m NV. . Velik plod 225g.. mao crvenila. Ljetne dozrijevaju od lipnja do rujna ili kraja kolovoza. Dozrijeva početkom kolovoza. Krajem rujna ili početkom listopada dozr.30m. Topliji položaji. Vrlo velik plod (prosj 500 – 700 g). rano porodi. Zelenožut. -30.Lipanjska ljepotica (ljetna sorta) – umjerene bujnosti. dop 270 g. . srednje rane.razmak 5x4. Veliki plodovi. pH iznad 8. podnosi niže. Rano porodi. 225 g. porebna međupodloga. crvenilo. zeleno žuti.gellertova – vrlo bujna stabla.Viljamovka – u prvim godinama bujna. sivozeleni. potrebna međupodloga za dunju. Dozrijeva krajem kolovoza.Trevuška rana – srednje bujna stabla. c. Potrebna međupodloga ako se uzgaja na dunji. 100-120g. passe Crassane. 140 g. zelenožućkasti. Osjetljva na kraju vegetacije i na početku. Zeleno žuta. MC. Preporuča se uzgoj u vlažnijim područjima. Pop vaza. zimske od listopada pa nadalje. Rano porodi. Sklona partenokarpiji. i kasne ljetne. dozrijeva krajem rujna. Dobro podnosi transport. topliji položaji. Društvenka.

MB. Normalna tla. kruška slab. Lokalne: čačanska rana… . 5x5.čačanska rana – srednje bujna. Osrednji afinitet s kruškpm.5 (ovisno o sorti). također i sjem kruške mušmule. Kvaliteta ploda u velikoj mjeri ovisi o temp u vrijeme intezivnog rasta i prije dozrijevanja ploda (lipanj. podloge i plodnosti tla. Sjemenjaci oskoruše – dobar afinitet. vel plod). 50-60 cm povoljno. vel plod(50g). iznad 33. Mušmula vel ploda (sred buj. slabo bujne.5x4. samooplodna. INRA dobar afinitet. Razlikujemo sorte sa ili bez sjemenki. Sazrijeva krajem lipnja početkom srpnja. Traži humidnija područja. 40-50 srednje povoljno. plod u obliku jabuke. 80-100cm. vrlo bujne. partenokarpija –bez oplodnje). Može se cijepiti na sjemenjake oskoruše. Heliofit. Mičurinskaja. Samoneoplodne su. Julien.5. . 4x3. Ima dobar afinitet s mnogim sortama. california blue. kasno cvate pa izbjegava prolj mrazove. otp na sušu i hlad. sred buj. do 30 nije prikladno. Burka. . Julien – podnosi teža i vlažnija tla. Osjetljiva na visoke temperature.MUŠMULA Dobro uspijeva u kontinetalnim područjima. pH 6-7. Deblo 60-80 cm. Dobra na različitim tlima. Rano porodi. srednje bujne. Generativne podloge: džanarika (prunus cerasifera) ili myrobalana. Najbolje 18-20 C.Ruth gersteter – srednje bujna rana sorta. Sorte: Likernaja. s ostalima dobar. petrovača… Džanarika(myrobalana) – jako bujna podloga. Ukoliko je srednja mjesečna temp veća od 20 dolazi do prisilnog dozrijevanja. Vegetativne podloge: bujne. Dobro podnosi i nešto teža tla. Traže tla koja osiguravaju dublje prokorjenjivanje. italian prime. također u tim mjesecima važna dovoljna količina oborina. Gustoća sklopa najviše ovosi o bujnosti sorte. ljubičastoplave boje. Najprikladnija popravljena piramidalna krošnja. . ŠLJIVA U odnosu na ostale voćne vrste relativno bolje podnosi niže temperature(-25. Velik plod (31 g). Slobodno imaju piramidalan oblik. Najbolje pop pir ili pop vaza. sjemenjaci bijelog gloga. Mušmula bez sjemena (sitan plod. MC… na podlogama dunje srednje bujna stabla. 30-40 malo povoljno. palmeta 4. Glavnina kor sustava(75%) u dubini do 35-40 cm. 6x6. 4x4. Plod vrlo velik (40-45 g). osjetljiva na vapno. Pupovi u fazi otvaranja pozebu na -1 do – 5. Royal(sred buj. Samoneoplodna je. čak i – 30). 5x5. srednje bujna do bujna.Generativne podloge: sjemenjaci mušmule. srpanj i kolo). 6080 dobro povoljno. Vegetativne: dunja MA. Prateće: čačanska ljepotica.Sorte – Vodeće: ruth gersteter. Marianna – nema dobar afinitet sa svima. Podnosi i veće nadm visine. čačanska rodna. Bijeli glog dobar na skeletoidnim tlima. bistrica. Velika holandska (sred do bujna. deblo 60 do 70 cm. St. . na jače karbonatnim tlima koja sadrže preko 10-12% akt vapna lošije uspijevaju. st. stanley. rano porode. OSKORUŠA Uspijeva u toplom mediteranskom i kontinentanom području. traži duboka dobro drenirana tla. vel plod 35 g. Podosi do -35. kruškolike sorte. Otporna na hladnoću. sjem divlje kruške. na višim položajima može pozepsti zbog velike bujnosti. damascena.

Dozrijeva u 2. žuta. žuta. 15-20% manja bujnost nego na 305. crvena. najpovoljniji pH 6-6. Dobro produktivnost. Dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna. karbonatnija tla. Srefdnje velik do sitan plod (17-19 g). Plodove treba brati 2-3 dana prije pune zrelosti. . rano rodi. Srednje veličine. Vrlo bujna. . osjetljiva na proljetne mrazeve. Velik plod(31-42 g). Dozrijeva 33 dana prije redheaven. breskve dobar na dubokim dobro ocjeditim tlima.Italian prime (talijanka) – srednje do bujna. Rađa već u 4. Velik plod. tamnoplav. Prikladni vinogradarski položaji. osjetljiva prema vlažnosti. vlažnija. Dobro ponosi niske temp. 70% dopunska crvena. blake… .California blue – srednje bujnosti.5% akt vapna. . dorna. Dobro uspijeva na karb tlima. pH iznad 8.čačanska rodna – srednje bujna. Dobro prilagodljiva na temperature. Otporna na niske temp.blake – bujna. Malen plod. . Samooplodna je. Dozrijeva u 2. .sjemenjak vin.redheaven – kraljica bresaka. Srednje velik plod. Plod srednje velik (90-100g). Dobro podnosi sušu. Može podnijeti do -22. godini.srednje velik polod. Sjemenjak bajama inkopatibilitet s puno sorti. žuta.Springtime – srednje bujna do bujna. redcap. bjelkastozelenkasta.Čačanska ljepotica – srednje bujna. Otporna na niske temp i proljetni mraz. samooplodna. Najviše popravljena piramidalna krošnja. na podlozi džanarike bujna. palmeta. Plodovi osjetljivi na transport. Za toplije položaje. 15 dana prije redheavena. bouche thomas. tako da nisu prikladna područja sa toplim zimama. BRESKVA Zahtijeva dosta topline. . . Velik polod (47g).Bistrica – ako se razmnožava izdancima tada razvija srednje bujna stabla. . Dozrijeva početkom srpnja. samooplodna. uzg obl i plodnosti tla. do 12% akt vapna. heterogenost… Sjemenjaci šljive – teža.Najčešće se uzgaja na generativnoj podlozi sjemenjaka obične ili vinogradarske breskve. Velik plod (36-40g). GF 677 – najviše u primjeni.Redcap – srednje bujnosti. vaza. cvijetovi stradaju na -3. Žute boje. polovici kolovoza. redheaven. osjetljiva na nematode. Gustoća sklopa – ovisi o bujnosti sorte i podloge. Prikladna kao stolna sorta. crven. bouche thomas 4x4. Rubira – crvena boja lišća. rono porodi.Stanley – srednje bujna. Vodeće (breskva): springtime. dozrijeva krajem srpnja. dobar afinitet.. Pop pir 7x6. otporna prema zimskim temperaturama. Uzgojni oblik – prirodno razvija piramidalnu krošnju. Srednje velik plod. dozrijeva polovicom srpnja. bolesti. tamnoplav. Otporna prema suši.Springold – vrlo bujna. Dobro podnosi transport. dopunska crvena(80-90% površine). . Breskve na njoj rano i obilno porode. Plave boje. .-2. Osjetljiva na sušu. polovici kolovoza.Collins – 19 dana prije re3dheaven. collins… Prateće: redskin. dopunska crvena. . Nikada džanarika-inkopatibilna. dozrijve 30 dana prije redheaven. Djelomično smooplodna. Ipak potreban oprez zato jer zahtijeva određenu sumu inaktivnih temperetara. . Dobro podnosi transport. dozr krajem kolovoza početkom rujna. Srednje bujna. srednja bujnost. Obilna rodnost. Plod srednji 35 g. nastaju poremećaji u tlima s preko 4. ne podnosi više od 4-5% akt vapna. Rzlikujemo sorte pravih bresaka. springold. Podnosi uzak raspon kolebanja pH. Ne preporuča se za vrlo plodna tla zbog velike bujnosti.5. dopunska crvena 70-90%. Dobro podnosi transport. Uzgoj: piramida. nektarina i sorte za ind preradu.

palmeta… danas najčešća poluslobodna palmeta. Vodeće sorte: grosse fruhe. Velik plod(140-150). Velik plod 160-170. crvena…. za razliku od šljive podnosi i vlažnija tla. early sun grand. Gustoća sklopa – 7-7.5(bujne). 5x4(slabo bujne).Early sun grand – dozrijeva kad i redheaven. Generativne: sjemenjaci marelice. vretenasti grm.5x5-5. . Mali do srednji plod (120-130 g). Ptrebno prorjeđivan. . crimsom gold. -Sjemenjaci marelice – canino. bajama.Grosse fruhe(velika rana) – bujna. Dozrijeva krajem lipnja. maricot 1236. Samooplodna. MARELICA Jako otporna na bol i štet. Džanarika – često dolazi do apopleksije. Dozrijeva krajem lipnja. rano rađa. dzr kad i red. . -Vinogradarska breskva . nešto crvene boje. . Žuta. različito propadaju na različitim podligama. otporna kao mna niske temp. Srednje velik. svijetlonarančast.dobra homogenost. rano rađa. Rano porode (3.5.za toplije položaje. stark delicious… . independence… Prateće: red june. kečkemetska ruža. vinogradarske breskve. treba prorjeđivanje. žuta. Vretenasti grm 4x4.slab kompatibilitet. Na podlozi šljive.. Nejčešće popravljena vaza – 3 osnovne skeletne grane. sušna. mađarska najbolja. god). pravilna palmeta. Otporna na hladnoću. Bujan rast. 18-20 dana prije redheven.Uzgojni oblik – popravljena vaza. bujnost. vretenasti grm. karbonatna tla. svijetlo narančasta. Dobar afinitet ranije ulazi u rodnost.Crimsom gold – umjereno bujna. narančastocrvena dopunska. Boja kao i g f. dopunska svijetlocrvena skoro č. pop pir… Gustoća sklopa – 5x5. Prikladna za lakša tla. . 45 stupnjeva sa zamiščjenom provodnicom. . Maricot 1236. Nektarine: Vodeće: armking. Velik broj sorata nema dobar afinitet. Manje propadaju na šljivi. Može podnijeti do -30. -Bajam samo u dreniranim.redskin – vrlo bujna – 27 dana iza redheaven. Za idustrijsku preradu: babygold 5. Dubina tla 80120 cm. sjemenjaci raznih šljiva. Ako se uzgaja na sjemenjaku marelice traži lakša tla gdje rasprostire 75% korijenja do 60cm. rano rodi. dobro podnosi sušu. duboko rasprostire korijen. Dozr kao i … Plod srednje velik(50-55g). umjereno na mrazeve. Prateće: stark early orange. 15 dana prije red… plod srednji (110-120g). Žuta. dopunska svijetlo crvena skoro čitav plod.čačansko zlato – srednje bujna.Independence – umjereno bujna. Duboka dobro drenirana tla. Osjetljiva na niske temperature. sušnim tlima. Kod izbora podloge važna apopleksija( prerano propadanje stabla9. Žutonarančasta. na proljetne mrazeve. .Mađarska najbolja – dobra bujnost.Armking – bujna. Najprikladniji položaji na kojima nema velikih klimatskih kolebanja. 4x2. Uzgojni oblik – pravilna vaza. 6… . nešto crvene. Mirobalana 29 C – vrlo prilagodljiva. duboka lakša tla. kosa palemta. samooplodna. Velik plod. čačansko zlato.

Otp na sušu. VIŠNJA Dobro podnosi niske temp.hedelfingenska – bujna. rano porodi. napoleonova. lionska rana. lakša drenirana skeletoidna tla. Srednje velik plod. . gisela 5. palmete 5x5. Najviše se uzgaja na divlj. Kasnije rađa. velik do vrlo velik plod (8. Na sušim područjima uglavnom sjemenjak rašeljke ili divlje trešnje.Primavera – najranija sorta. Dozrijeva u drogoj ili početkom treće dekade svibnja.bigarreau hatif burlat – bujna. trešnji (prunus avium) i rašeljki (prunus mahaleb). srednje kasne. stark hardy giant. Opasno naglo zahlađenje u jesen. Gustoća skopa – priamida 8x7 bujne podloge. ohridska crna. slabo bujne 6x6. hedelfingenska. kasne. stella. maxMa delbart 14. Divlja trešnja se najviše se najviše upotrebljava. dolazi do ugušenja. Srednje veličine (6.gomilička rana – proširena u dalm i herce. Za plodna tla. Na sjeveru na podlozi izdaničke višnje . rane sorte. Otporna na nematode. Na podlozi rašeljke i višnje relativo pliće raspristire kor nego na trešnji. bouche thomas 4x6. alica. rano porodi.lambrert . . . u kontonentalnom području sjemenjak div trešnje ili razni tipovi višnje. 6. srednje rane. van. Na divljoj trešnji bolje podnosi teža tla. Visina debla 60-120 cm. Na jugu se najčešće uzgaja na rašeljci – otporna na sušu. -28. Vrlo je polimorfna – neujednačeno potomstvo. Samoneoplodna. vrlo kasne (6. sušu… SL 64 – razgranat korijen. Colt. Otporna na sušu. Na podlozi divlje trešnje dublje rasprostire kor. dobro razgranat korijen. . Malo teža tla. pramidalna krošnja. Otporna na niske zim temp. cerasus) – jedna od najboljih srednje bujnih podloga. early rivers. Slabija bujnoste nego div trešnja.5g). optpona na visoke do 35. na podlozi rašeljke nešto pliće.van – srednje bujna… srednje… . jednoličnog profila radi rasprostranjenja korijenja. Kompatibilitet zadovoljavajući. plitko korijenje. Vegetativne: CAB 6P. Srednje velik plod (3. Colt – srednje bujna. bing. na rašeljki ih ne podnosi. tjedan dozrijevanja). Osjetljiva na višak vlage. Plod vrlo velik (7. Dobar kompatibilitet. Treba dovoljnu količinu vlage za vrijeme rasta ploda. 7 MaxMa 14 srednje ukorijenjivanje.podnosi vlažnost. . Ranije porode. Weiroot 158 (p. . Lokalne: vipavka. Dobar kompatibilitet ss većinom sorata. Uzgojni oblik – uzgaja se s piramidalnom krošnjom.75% do 40 cm. .TREŠNJA Dosta otporna na niske temp.6g). Na južnim sušnim dobro propusnim tlima rašeljka prikladnija nego divlja tešnja. otporna na feroklorozu. Prikladna za teža tla. do -40. Rašeljka – na dobro dreniranim tlima.vrlo kasna sorta. Dijele se na: vrlo rane (1. Srednje bujna. Bujna stabla. Traži duboka tla. Srednje bujna. tjedan dozrijevanja).1g). Duboko prodire u tlo. lambert Prateće: primavera.Od generativnih podloga upotrebljavaju se sjemenjaci div trešnje (vrapčare) i sjem rašeljke.5). dobro podnosi transport. u zadnjoj fazi opasna prevelika količina – dolazi do pucanja ploda. dobro uspije tamo gdej rastu jabuka i trešnja. Vodeće sorte: bigarreau hatif burlat.

NONPAREIL – najbolja sorta bajama. 10x10. Ne podnosi prevlažna tla. hibridi bajama i breskve. Rexelle – srednje bujna.8.5. do 5% vapna. Heliofit. plodna.2. Hibrid bre baj – GF 677 GF 557. Dobar na karn tlima. slabo bujne 5x4. Stablodeblo 20-30 cm – grmolika vaza. Maraska – više tipova.1 g. Uzgojni oblik – pop pir.Generativne podloge: sjemenjaci divlje trešnje. Hajman – srednje bujna. pH 5-7. Za dobru rodnost potrebna duboka dobro drenirana tla. rašeljke. Lakša tla. Srednje velik plod. bouche 4x4-5. tvrde. sek 40-60 cm od mjesta izbijanja prim. Sj vin breskve – dobra bujnost rano porode. 2. 4x3. otporna na niske temperature. 3-4 prim skel grane.kao i za trešnju. korijen osjetljiv na gljivice i nematode. Velik plod 5. pop vaza. početkom srpnja. Potrebno rasvjetljavanje. Vegetativne . Nedostaci teško presađivanja. vretenasta pir. Srednje velik plod 4. Plitka kor mreža. mekana ljuska. šumadinka Prateće: meteor… lokalne: maraska. Podloga višnje – za teža vlažnija tla. ako se obavlja berba strojevima 60-80. Preporuča se vaza radi mehanizacije. palmeta. Sorte: istarski duguljasti(autosterilna). Rodna stabla prema periferiji krošnje smanjuju dužine prirasta time i rodnost. bouche thomas. Od višnje izvojene CAB i sl. pop pir. hajmanova. Dozrijeva krajem lipnja. šljive. colt… Vodeće sorte: rexele. bolji duži izboji. keleris. kraj lipnja dozr. kombinirane i za ind i za stonu upotrebi. Podloge: sjemenjaci bajama. Jako važno da muške i ženske inflorenscence(cvat s više cvijetova) cvatu u isto vrijeme (homogamija). Dobro podnosi sušu ali treba dovoljno vlage za vrijeme intezivno veg i generativnog rasta. vin breskve. vaza 5x4. BAJAM Aps min temp kao i breskva. Visina debla 5060. tonda romana… Uzgaja se kao grm ili stablo. sorte za kanditorsku indusriju. polutvrde. Heliofit. iznad 9 protandrija. Dobro uspijeva na plićim skeletoidnoim tlima. sjemenjaci kulturnih sorti višanja (p. Popravljena vaza. mekeane. Rijetko se primjenjuju podloge (corylus colurna). Sj bajama – slatki i gorki bajam. polumekane. samooplodna. . Bujna. Sorte: prema tvrdoći ljuske: jako tvrde ljuske. samooplodna. Skeletoidna tla manje povoljna. Grm od jedne sadnice ili sastavljeni od 3-4 sadnice. Za obilnije prirode potrebno natapanje. 7x7… LIJESKA Temp 4-9 protoginija. dozrijeva u 2. Tri skupine: sorte za potrošnju u sv stanju. Ne podnosi teška glinena tla. pol lipnja. Gustoća sklopa – bujne podloge pop piramida 6x5. Deblo 70-110. cerasus).

u zaštićenom. jednorodna. Deblo 150 cm. plodna tla. rahla. Bolje podnosi sušu od mal. 3x0.dozr polovicom svibnja. Jednorotke: senga precosa. Kada jednogodišnji izdanci rode na postranim izbojima oni se posuše tako da na početku sveke vegetacije treba odstraniti 2 godine stare izdanke. gorella. Plitka – suša. Topli položaji. Senga precosa. Alkalna tla neprikladna. Thornfree – bujna. Najbolje ljeto. srednje velik. poč kol. Sadnja: kanali 20 cm duboki. Mogu se saditi čitave godine. stalnorađajuće te puzajuće manje značenje. Po šibi 5-7 izboja ostavljamo. obilni prirodi. Kesela i neutralna 5-6. sorte bez bodlji i s bodljama. 8. wiliamet. Ne podnosi zbita glinenea tla. Slabo kisela tla. dzr lipanj).5 g. Kod žive ograde dopušta se izbijanje novih izdanaka koji izbijaju iz pupova starih izdanaka. srednje velik do velik 5g. Vaza. MALINA Zahtijeva dosta svijetla i vlage. MALLING EXPLOIT( 5 g.ORAH Razmnožava se vegetativno cijepljenjem i generativno sijanjem. puzajuće. gradina. stupovi.5. tla koja dobro gospodare vodom. Ja 1god izdancima iz mješ pupova se razvijaju postrane mladice koje daju rod. Preduboka sadnja dolazi do bolesti. 2x1… Šib maline se sastoji od izdanaka koji žive 2 godine. Sade se u jesen ili proljeće. Uzgoj na otvorenom. čačanska rana. 4 skupine: sorte uspr rasta. JAGODA Duboka. najčešće proljeće ljeto i jesen.5. dzr krajem srpnja. Uzgaja se kao malina kao živa ograda. rastresita. sustavu traka i sl. Može i bez naslona u obliku šiba ali samo za one sorte s jakim izdancima koji ne rastu previsoko. upotreba naslona. Sorte: podgorina. Veliki vrlo veliki 15g. . Najčešće se uzgajaaju kao polušibe u sustavu žive ograde. crnog oraha… najbolji obični. Gorella najproširenija. U istoj godini izbijaju i novi izdanci na kojima dogodine dolazi rod. Nagrtanje. Tri skupine sorata: one koje jednom rode(najvažnije). KUPINA Veći zahtjevi prema klimi nego malina. Jednogodišnje prorjeđujemo. Koriste se sjemenjaci običnog. Dublji korijen. Ne podnosi alk tla.

ali i s deblom. Bijeli se slabo uzgaja. Bolje kao grm jer se bolje obnavlja i daje veće prirode. Rez – potrebno prorjeđivanje radi rodnosti osvjetljenosti…prakticira se zimski rez.3 – 4. rado osvjetljenja. Ženski imaju prašnike ali nemaju polen.5-7. na nima tri žice. Potrebno postići jedno uspravno deblo i strogo odabrane vodilice uspmjeren u udgovarajućem pravcu. vlažna tla. crni najviše. Ako su na većoj visini smjer S-J. Kisela do slabo alk tla. Hayward. Korijen se plitko rasprostire.4. pH 6. Sadi se sadnicama u jesen ili proljeće. utisne se 60 cm u tlo. rano rodi kao i ribiz. zaražene. Razlikujemo biljke koje nose samo funkcionalno muške i biljke sa funk žeskim cvijetovima. Nose prečke od 80 do 100 cm (''T''). Uzgaja se u obliku grma najčešće. rez prorjeđivanje grmova. Niži položaji I-Z. 9g. Velik pl(90-100 g). Sorte s velikim plodovima: berkley. nedozrele i na kraju starije izboje radi prorjeđivanja. najpoznatija sorta. Najčešće se uzgaja kao grm. trogodišnjim šibama. reznicama. može na karb tlima. Ostavlja se 1/3 1. Razmnožava se nagrtanjem. KIVIKA Treba toplije položaje. Sa 7 -8 godina je u najvećoj rodnosti. povijene. Višegodišnji grm. bluecrop. ako se cijepi na 1 m visoke izboje zlatnog ribiza zbog uspravnog rasta zlatnog ribiza.6m razmak grma od grma. uplašteno vitko vreteno. visina 2. Kalcifilna je biljka. horizontalni kordonac na nastoru. Treba biti zaštićena od vjetra. . ili 2m između radova 1 u redu. matua.potreban oprez pri rezu.5. Rodni izboji pod pravim kutom iz vodilica ili gl skeleta. sade se tijekom list i studenog. Grm 1. Važno rasvijetliti unutrašnjost grma. OGROZD Podnosi širi raspon temp nego malina ribiz i jagoda. Muške sorte: tomuri. dvostruka zavjesa. Muški imaju zakržljalu plodnicu. Osjetljiv prema velikim ljetnim vrućinama.2. nedstor.6 m. Najblje rodi na 1.2 i trogodišnji šiba. Duboka dobro drenirana tla. Borovnica rodi na izboji koji su se razvili godinu dana prije. Najbolje saditi koncem jeseni ili početkom proljeća. Kivikas e uzgaja kao i vin loza. BOROVNICA Umjerena klima. Dvostruka pergola.. Sorte: rozental shvarze – djelomično samooplodna. Prvo odstraniti suhe grane. alkalična i karb tla neprikladna. pH 4. Vodilice se mogu razvoditi okomito na žici ili paralelno po žici. dozrijeva u prvoj pol studenog. pa polomljene. sitnijim: berlington. prikraćivanje jdnog izboja radi bojeg razgranavanja. Uzgaja se u obliku žive ograde. crni i bijeli. Upritrebljavaju se 2 ili trogodišnje sadnice. Stpovi svako 5 .8. Osjetljiv na sušu. Potrebni vjetrobrani. ženska.RIBIZ Razlikujemo crveni.

vaza. Zamorčica – naša najbolja sorta. Uljne imaju manje manje plodova ali više ulja. rezom se potpomaže oblikovanje. velik plod 8-9g. Obikovanje rezanjem tanjih izboja. mogu karbonatna tla. Ima dobro razgranatu korijenovu mrežu. Razmak 6x4. 7x6 i manji. Ali ipak za dobre prirode potrebno navodnjavanje.. Dobro podnosi sušu. Stolne: OBLICA(bujna stabla. dobro podnosi sušu ali ipak treba duboka plodna tla koja dobro gospodare vodom. 2. . stožaste vaze. i do 3 m. sustav s krošnjom tik iznad tla(grm). van. Slobodna pir krošnja. Heliofit je. Stri skeletne grane primarne. Uljne: bjelica(dozrijava u prosincu i siječnju). ali se uzgaja uglavnom s deblom. Bolja lakša dreniranija tla. Skeundarne skeletne grane otklonjene prema periferiji.e. dobro podnosi sušu. ne rezati deblje grane. Potreban oprez. Uglavnom se uzgaja kao pojedinačno stablo. U slučaju kiša za vrijeme dozrijevanja ploda dolazi do pucanja ploda. Ima jako razvijenu kor mrežu. ASCOLANA TENERA – najproširenija u svijetu od stolnih. bez ekstremno vrućih ljeta i oštrih zima. bujna. uzmeđu redova 6. Prirodno dobro oblikuje krošnju. Treba dovoljno vlage u fazama rasta ploda. LECCINO(3g). Nije osjetljiva na klorozu. Najizdržljivija od svih suptrp vrsta na niske temp. masline u oblicu monocono(grm). siepone-živa ograda.za stolne sorte. piramidalne krošnje… za uljne sorte uglavnom razni oblici vaza. Deblo 80-100 cm. Do -16. teško zacjeljuju. do dubine 130-150 cm. razmak 10 cm. plodovi su u cvatu).SMOKVA Suptropska vrsta. Neutralna reakcija. Izrazito stolna sorta. može i slabo kisela do slabo alkala. krošnja više-manje iznad tla površine tla. u redu 2 m. Prikladna tla jednoličnog profila. Rez pred početak vegetacije.71g. Srednje bujna. Maslina je prirodno grmolika. Mali plodovi. crnice: šaraguja Petrovača bijela – 60-100 g prosjek.5g ali varira od 3 do 8g. Uzgajaju se i kao grm. Dijele se na dvorotke i jednorot. Stolne veće plodove mesnatije. Uljne. Heliofit. u širinu može otići i 15 m od debla. Višestožasta vaza najčešća za uljne sorte. dvije skupine: ''slobodno stablo''. 5. Dvorotke – bjelice: petrovača bijela… crnice: petrovača crna… Jednorotke: bjelice: zamorčica(tjenica). izuzetno kvalitetni. kao palmeta. Kao grmoliki oblik. uz natapanje veći plodovi. Počinje dozr u prvoj dekadi kolovoza i traje oko mjesec dana. te na crnice i bjelice. stolne i kombinirane sorte. Položaji gdje nema velikih dnevnih i godišnjih kolebanja temperature. Sklop 10x10. Bijna stabla. Prikladni su položaju s nagibom zbog drenaže. MASLINA Maritimna klima.

reticulata. orah(lješnjak i kesten). dunja. smokva… Rodni izboji pomoidea: štrljak. ogrozd. lješnjak. pist. dugi rodni izboj. smanjen rast. Sastavljeni: malina i kupina. kupina(rubus fruticocus). vegetativne doba (dob mladosti. marelica(prunus armeniaca). lim-c. Cvjetni pup: breskva. agrumi. trnoliki rodni izboj. šljiva. bajam. kruška. kaki(dyospiros kaki) i žižula(zizyphus jujuba). mahuna(rogač). agrumi(nara-citrus aruantium. 50. mand-c. lijeska. Orah. šipak(punica granatum). lijeska. Skupni: dud. kupina. kivika(actinidia deliciosa). smokva i ananas. Zimska i Ljetna rezidba. listopadne: smokva(ficus carica).Jezgričave(zrnaste): jabuka. kruška… Iz sjemen prolaze kroz stadije (mladenački. Svibanjska kitica. rogač(ceratonia siliqua) i nešpola(eriobotrya japonica). plodnjak. bajam. malina(rubus idaeus). šipak… Polugrm(pojedinačne stabljike iz tla):malina i kupina. orah. višnja. ribiz(ribes nigrum). četr-c. paradisi. trešnja(prunus avium) i višnja(prunus cerasus) Lupinaste (jezgraste): bajam(prunus amigdalus). orah. kruška… Sočni: ribiz… Suhi(suha drvenasta plodnica): bajam. starosti). šljiva Mješoviti: jabuka. marelica. šljiva(prunus domestica). kivika. borovnica(vaccinium myrtilus) i josta Južne: zimzelene: maslina(olea europaea). 60). bajam. Nepravi: jabuka. trešnja. medica). ogrozd(ribes grossularia). starosti). lješnjak. dugi rodni izboj. višnja. lješnjak(corylus avelana) i pistacija( Grmolike ili jagodaste: jagoda(fragaria vesca).kaki. buketna kitica. stadij zrelosti. Povećana rodnost na povijenim izvbojcima. šipak). Pravi plod(samo iz plodnice): breskva. mušmula(mespilus germanica) i oskoruša(sorbus domestica) Koštuničave(koštunice): breskva(prunus persica). ribiz Nepravi(iz pl i iz dr dij): jabuka. pršljenasto rod drvo Rod izb prunoidea. kesten Jednostavni: boba(ribiz. Cvatni: trešnja. maslina). dunja(Cydonia oblonga). orah(juglans regia). rodnosti. Plošni: palmete(45. Prostorni: piramida(45). marelica. U obliku grma(krošnja odmah iznad tla): ribiz.orah. koštunica(prunoide. malina. ogrozd. stapka. . U pravcu: kordonci. limonium. vaza(45). grejp-c. lijeks i kesten jednospolan cv Dud jednodoman.

. Vreteno ima provodnicu na kojoj se u donjem dijelu razvijaju skeletne grane prvog reda a na njima oblici rodnih i nerodnih izbojaka. ali treba paziti da otklon bude veći prema vrhu. Skeletne grane su otklonjenje pod kutom od 60.Razlika između vretena i vretenca je u tome što se kod vretenca svi rodni i nerodni izbojci razvijaju izravno iz provodnice. Visina debla oko 50 cm(kao i vretence). a u gornjem dijelu nema skeletne grane već se rod i nerod izbohci razvijaju izravno iz provodnice.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful