ST Program Pds

FAKULTET PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKIH I
ODGOJNIH ZNANOSTI
STUDIJSKI PROGRAM
PREDDIPLOMSKI STUDIJ
RAZREDNA NASTAVA
Mostar, 2018.
SADRŽAJ
O studiju razredne nastave......................................................................................................................1
Razlozi za pokretanje studija i cilj studijskog programa....................................................................1
Usporedivost studijskog programa sa srodnim akreditiranim programima u zemljama EU...............3
Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata..............................................................................3
Obrazovni ciljevi i ishodi učenje, kompetencije koje se stječu završetkom studija............................3
Opći dio..................................................................................................................................................5
Opis programa........................................................................................................................................6
Opis kolegija na studiju razredne nastave........................................................................................18
Didaktička praksa........................................................................................................................18
Didaktika.....................................................................................................................................20
Dječja književnost.......................................................................................................................22
Engleski jezik 1............................................................................................................................25
Engleski jezik 2............................................................................................................................26
Etika.............................................................................................................................................27
Filozofija odgoja i obrazovanja....................................................................................................29
Geografija....................................................................................................................................33
Glazbena kultura..........................................................................................................................37
Hrvatski jezik 1............................................................................................................................39
Hrvatski jezik 2............................................................................................................................41
Informatika..................................................................................................................................43
Instrumentalni praktikum.............................................................................................................46
Film i novi mediji........................................................................................................................47
Književnost za mladež.................................................................................................................53
Likovna kultura............................................................................................................................55
Likovna umjetnost od prapovijesti do konca XX. stoljeća na tlu BiH i Hrvatske........................57
Logika..........................................................................................................................................59
Matematika 1...............................................................................................................................62
Matematika 2...............................................................................................................................64
Medijska kultura..........................................................................................................................66
Metodička praksa 1......................................................................................................................69
Metodička praksa 2......................................................................................................................71
Metodika nastave glazbene kulture 1...........................................................................................73
Metodika nastave hrvatskoga jezika 1.........................................................................................79
Metodika nastave hrvatskoga jezika 2.........................................................................................81
Metodika nastave likovne kulture 1.............................................................................................83
Metodika nastave matematike 1...................................................................................................90
Metodika nastave prirode i društva 1...........................................................................................96
Metodika nastave tjelesne i zdravstvene kulture 2.......................................................................98
Metodika nastave tjelesne i zdravstvene kulture 1.....................................................................101
Metodika nastave tjelesne i zdravstvene kulture 3.....................................................................103
Nastavni modeli........................................................................................................................106
Notno pismo..............................................................................................................................109
Njemački jezik I.........................................................................................................................112
Njemački jezik II.......................................................................................................................114
Obiteljska pedagogija................................................................................................................116
Osnove kineziologije.................................................................................................................118
Osnove pedagogije.....................................................................................................................120
Pedagogija djece s posebnim potrebama....................................................................................124
Pedagoška psihologija 1.............................................................................................................126
Pedagoška psihologija 2.............................................................................................................129
Povijest BiH i Hrvatske u XIX. i XX. stoljeću...........................................................................132

Tjelesna aktivnost i zdravlje......................................................................................................134
Povijest......................................................................................................................................137
Prirodoslovlje.............................................................................................................................139
Dječje likovno stvaralaštvo……………………………………………………………………..142
Psihologija djetinjstva................................................................................................................145
Računalni praktikum..................................................................................................................148
Scenska kultura..........................................................................................................................152
Uvod u znanost o književnosti...................................................................................................157
Uvod u književnost....................................................................................................................159
Uvod u razvojnu psihologiju......................................................................................................161
Usmena književnost...................................................................................................................164
Vokalni praktikum.....................................................................................................................166
Vokalno-instrumentalni praktikum............................................................................................168
Zaštita prirode............................................................................................................................170
Tjelesna i zdravstvena kultura 1………………………………………………………………...172
Tjelesna i zdravstvena kultura 2………………………………………………………………..173
Pregled novije hrvatske književnosti…………………………………………………………..176
Partnerstvo obitelji i odgojno-obrazovnih ustanova…………………………………………...177
Mediji i zaštita maloljetnika……………………………………………………………178
Školski menadžment…………………………………………………………………...179
Pedagoška komunikacija……………………………………………………………….183
Životopis profesora………………………………………………………………………….185
Ilija Musa...................................................................................................................................186
Ivica Musić................................................................................................................................189
Lidija Pehar................................................................................................................................195
Ljiljanka Kvesić.........................................................................................................................197
Marija Musa…………………………………………………………………………………….201
Marin Ćorluka…………………………………………………………………………………..204
Mario Vasilj…………………………………………………………………………………….207
Marko Tokić..............................................................................................................................209
Mate Živković............................................................................................................................211
Mladen Kvesić...........................................................................................................................212
Snjezana Musa...........................................................................................................................220
Šimun Musa…………………………………………………………………………………….230
Tihomir Zovko...........................................................................................................................234
Tonćo Marušić...........................................................................................................................236
Vesna Sušac...............................................................................................................................244
Dražan Milas..............................................................................................................................246
Lidija Vladić-Mandarić..............................................................................................................249
Marina Kljajo Radić……………………………………………………………………………254

O studiju razredne nastave
Koncepcija studija podrazumijeva stjecanje znanja, vještine i navika realiziranih kroz niz
različitih kolegija koji obuhvaćaju potreban broj sati predavanja, seminara i vježbi.
Studij razredne nastave je sveučilišni studij, organiziran u dva ciklusa: preddiplomski studij
koji traje četiri godine (osam semestara) gdje se stječe akademski naziv prvostupnik
(baccaleaureatus) primarnog obrazovanja i diplomski studij koji traje jednu godinu (dva semestra)
gdje se stječe akademski naziv magistar primarnog obrazovanja.
Cilj ovog studija je osposobljavanje studenata za uspješno i društveno odgovorno prenošenje

znanja na mlade naraštaje, uz samostalno korištenje najnovije informatičke tehnologije u
pripadajućim odgojnim primjenama. Studij završava izradom diplomskog rada koji je samostalna
obrada nekog znanstvenog ili stručnog problema.
Kroz didaktičku i metodičku praksu studenti se osposobljavaju u skladu sa pravcima,

principima i zakonitostima dječjeg razvoja kao i temeljnim znanjima iz općih predmeta.
Studenti preddiplomskog studija imaju praksu u trajanju od jednog tjedna i obavljaju je u

osnovnim školama s kojima Fakultet prirodoslovno- matematički i odgojnih znanosti ima
dugogodišnju suradnju. Didaktička praksa se obavlja na drugoj godini studija i to početkom ljetnog
semestra, dok se metodička praksa obavlja na trećoj i četvrtoj godini studija kada studenti slušaju
metodičke kolegije iz svih predmeta, također u trajanju od jednog tjedna.
U nastavnom procesu osim stalno uposlenog znanstveno stručnog kadra angažirani su i

vanjski suradnici sa raznih Sveučilišta iz Republike Hrvatske i sa drugih Sveučilišta iz Bosne i
Hercegovine.
Razlozi za pokretanje studija i cilj studijskog programa
Prijedlog za organiziranje i izvođenje studija za studij razredne nastave rezultat je objektivnih

društvenih (kulturnih, političkih i gospodarskih) potreba, a utvrđen je na osnovi analize postojećeg
stanja u BiH školskom sustavu na hrvatskom jeziku i sagledavanja perspektive njegova razvoja.
Polazišta za organizaciju studija temelje se na sljedećim činjenicama:
- da je „osnovno školovanje obvezno za svu djecu, u pravilu od šest do petnaest godina života“
u BiH.
- da se u osnovnim školama BiH za učenike od I. do V. razreda nastava organizira kao razredna,
u pravilu jedan učitelj - jedan razredni odjel
- da poslove učitelja u razrednoj nastavi može obavljati osoba koja ima odgovarajuću visoku
stručnu spremu
1
- da visoke učiteljske škole ostaju u sastavu sveučilišta, da postoji opća suglasnost u
akademskoj zajednici i intencija obrazovne politike da se učiteljski studij i dalje organizira kao
sveučilišni studij
Usporedivost studijskog programa sa srodnim akreditiranim programima u zemljama EU
Predloženi studijski programi usklađeni su sa studijskim programima vodećih srodnih

inozemnih visokoškolskih ustanova, među kojima ističemo one u Hrvatskoj, Sloveniji, Irskoj i Finskoj.
Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Jedina visokoškolska ustanova u Bosni i Hercegovini koja izvodi studijske programe na
hrvatskom jeziku, usklađuje svoje koncepcije radi poticanja «horizontalne pokretljivosti» studenata.
Osim pokretljivosti među domaćim srodnim ustanovama očekuje se i pokretljivost prema inozemnim
visokoškolskim ustanovama.
Ovakav koncept studija razredne nastave osigurava pokretljivost studenata prema

edukacijskim fakultetima koji obrazuju nastavničke kadrove u zemlji i inozemstvu. U skladu s
navedenim, bit će omogućena dvosmjerna pokretljivost i razmjena studenata, što podrazumijeva
uključivanje naših studenata na srodne Fakultete u zemlji i inozemstvu, kao i prijem studenata iz tih
sredina.
Obrazovni ciljevi i ishodi učenje, kompetencije koje se stječu završetkom studija

Od akademske 2005./06. godine, kao rezultat potpisivanja Bolonjske deklaracije, sveučilišni
studij obuhvaća tri razine: preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij. Sveučilišni studij
osposobljava studente za rad u različitim zanimanjima: obrazovanju, znanosti, poslovnom svijetu,
javnom sektoru kao i primjenu i razvoj znanstvenih i stručnih dostignuća.
Preddiplomski sveučilišni studij traje četiri akademske godine, odnosno osam semestara.
Završetkom studija se stječe akademski naziv prvostupnik (baccaleaureatus) primarnog obrazovanja.
U svim područjima temeljnog dijela programa studija predviđen je veći fond nastave tako da
studenti po završetku preddiplomskog studija imaju veće stručne i, naročitto, znanstvene
kompetencije.
Prvostupnik primarnog obrazovanja (baccaleaureatus) će kroz četverogodišnji studij biti

osposobljen za izvođenje suradničkih poslova u razrednoj nastavi, organizaciji i vođenju različitih
aktivnosti iz područja glazbene, likovne, tjelesno - zdravstvene i tehničke kulture te izradu i pripremu
didaktičkih materijala i sredstava u nastavi.
Također će biti osposobljen za samostalnu organizaciju i vođenje srodnih aktivnosti u

kulturnim i umjetničkim društvima, udrugama, muzejima, osnovnim školama - cjelodnevni boravak,
te na osnovu izbornih kolegija propisanih nastavnim planom i programom obavljati dužnosti u
ustanovama za izvanškolske i izvannastavne odgojno – obrazovne programe poput rada u javnim
medijima, nakladništvu i kulturnom menadžmentu.
Nakon završenog studija Razredne nastave - smjer rano učenje engleskog jezika (osam
semestara), prvostupnik će imati osnovna znanja iz engleskog jezika te će biti osposobljen za
2
izvođenje suradničkih poslova u razrednoj nastavi, organizaciji i vođenju različitih vannastavnih
aktivnosti.
Nakon završenog diplomskog studija, magistar primarnog obrazovanja - smjer rano učenje
engleskog jezika moći će također izvoditi nastavu engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole.
Poznavati će engleski jezik i književnost na dovoljno visokoj razini za poučavanje elementarnih
jezičnih i gramatičkih jedinica. Kompetencije koje se stječu su planiranje, pripremanje i realizacija
nastave iz engleskog jezika u primarnom obrazovanju.
3
Opći dio
Vrsta studija Preddiplomski

Naziv Razredna nastava
Nositelji Predlagači Studij razredne nastave
Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih
Izvođači
znanosti Sveučilišta u Mostaru
Trajanje 4 godine
ECTS 240
Uvjeti za upis Završena srednja škola i razredbeni postupak
 Prvostupnik primarnog obrazovanja (baccaleaureatus)
će kroz četverogodišnji studij biti osposobljen za izvođenje
suradničkih poslova u razrednoj nastavi, organizaciji i vođenju
različitih aktivnosti iz područja glazbene, likovne, tjelesno -
zdravstvene i tehničke kulture te izradu i pripremu didaktičkih
Kompetencije
materijala i sredstava u nastavi.
koje se stječu
završetkom  Također će biti osposobljen za samostalnu organizaciju i
studija vođenje srodnih aktivnosti u kulturnim i umjetničkim društvima,
udrugama, muzejima, osnovnim školama - cjelodnevni boravak,
te u ustanovama za izvanškolske i izvannastavne odgojno –
obrazovne programe poput rada u javnim medijima,
nakladništvu i kulturnom menadžmentu.
Mogućnost nastavka U skladu sa stečenim kompetencijama za vrijeme preddiplomskog

studija studija.
Stručni ili
akademski naziv
ili stupanj koji se Prvostupnik/prvostupnica primarnog obrazovanja
stječe završetkom
studija
4
Opis programa
RAZREDNA NASTAVA MOSTAR

PREDDIPLOMSKI STUDIJ
2020./2021.
1. GODINA
I. SEMESTAR
Redni Broj
Naziv kolegija Broj sati Nastavnik, asistent
Broj bodova
1. RNB1015 Filozofija odgoja i dr. sc. Ivica Musić,
obrazovanja red. prof.
45+15+0 5
Martina Ćorluka,
asist.
2. RNB1025 Uvod u razvojnu ddr. sc. Lidija Pehar,
psihologiju 45+15+0 5 red. prof.
Vida Vasilj, asist.
3. RNB1034 Informatika dr. sc. Tonćo Marušić,
30+0+30 4
izv. prof.
4. RNB1045 Hrvatski jezik 1 dr. sc. Marija Musa,
doc.
30+30+0 6
dr.sc. Ivona Baković,
v.asist.
5. RNB1053 Notno pismo dr. sc. Marina Bazina,
30+0+0 3
doc.
6. Engleski jezik 1 dr. sc. Milea Ajduk
Kurtović, doc.
0+0+30 3
Žermenka Lovrić, v.
asist.
7. Njemački jezik 1 dr. sc. Ivica Petrović,
0+0+30 3
izv.prof.
8. RNB1062 Uvod u književnost dr. sc. Marina Kljajo
30+0+0 3
Radić, doc.
9. Tjelesna i dr. sc. Ivan Kvesić,
zdravstvena kultura 0+0+30 1 doc.
1
UKUPNO 30
5
II. SEMESTAR
Redni Broj
Broj bodova
1. RNB2014 Psihologija ddr. sc. Lidija Pehar,
djetinjstva 30+15+0 4 red. prof.
Vida Vasilj, asist.
2. RNB2024 Osnove pedagogije dr. sc. Renata
30+15+0 4
Šimunović, doc.
3. RNB2034 Računalni dr. sc. Tonćo Marušić,
15+15+30 4
praktikum izv. prof.
4. RNB2044 Geografija dr. sc. Snježana Musa,
30+30+0 4
red. prof.
5. RNB2055 Hrvatski jezik 2 dr.sc. Marija Musa,
doc.
30+30+0 5
dr.sc. Ivona Baković,
v.asist.
6. RNB2062 Vokalni praktikum Dražan Milas, izv.
0+0+15 2 prof.
7. Engleski jezik 2 dr. sc. Milea Ajduk

Kurtović, doc.
0+0+30 3
Žermenka Lovrić, v.
asist.
8. Njemački jezik 2 dr.sc. Ivica Petrović
0+0+30 3
izv. prof.
9. RNB2072 Scenska kultura 15+0+15 dr. sc. Maja Lasić, doc.
3
10. Tjelesna i dr. sc. Ivan Kvesić,
zdravstvena kultura 0+0+30 1 doc.
2
UKUPNO 30
6
2. GODINA
III. SEMESTAR
Redni Broj
Broj bodova
1. RNB3014 Pedagoška ddr. sc. Lidija Pehar,
psihologija 1 30+0+15 4 red. prof.
Toni Jandrić, asist.
2. RNB3024 Obiteljska pedagogija 30+0+15 4 dr. sc. Katarina Šimić,
doc.
3. RNB3033 Likovna kultura mr. art. Vesna Sušac,
30+0+15 3
doc.
4. RNB3045 Matematika 1 dr. sc. Ljiljanka
Kvesić, izv. prof
30+0+30 5
mr.sc. Marina Zubac,
v. asist.
5. RNB3054 Osnove kineziologije dr. sc. Marin Ćorluka,
30+30+0 4
izv. Prof.
6. RNB3063 Instrumentalni Dražan Milas,
praktikum izv.prof.
15+15+15 3
Marko Salavarda,
asist.
7. RNB3074 Etika dr. sc. Ivica Musić,
red. prof.
30+0+30 4
Martina Ćorluka,
asist.
Izborni kolegij*
2
8. Tjelesna i sc. Ivan Kvesić, doc.
0+0+30 1
zdravstvena kultura 3
UKUPNO 30
9. Tjelesna aktivnost i dr. sc. Marin Ćorluka,
15+0+15
zdravlje* 2 izv.prof.
10. Likovna radionica mr. art. Mario Šunjić.

2
doc.
Student u III. semestru bira 1 od ponuđena 2 izborna kolegija
7
I. SEMESTAR
Redni Broj
Broj bodova
1. RNB4014 Pedagoška ddr. sc. Lidija Pehar,
psihologija 2 30+0+15 4 red. prof.
Toni Jandrić, asist.
2. RNB4025 Didaktika dr. sc. Mario Vasilj,
30+30+0 5 red. prof.
dr. sc. Anita Imre, v.
asist.
3. RNB4035 Matematika 2 dr. sc. Ljiljanka Kvesić,
izv. prof.
30+0+45 5
mr.sc. Marina Zubac,
v. asist.
4. RNB4044 Dječja književnost dr. sc. Šimun Musa,
red. prof.
30+30+0 4
dr .sc. Marija Vasilj,
doc.
5. RNB4053 Metodika nastave dr. sc. Ivana Čerkez,
tjelesne i zdravstvene 30+15+0 3 doc.
kulture 1
6 RNB4064 Metodike nastave mr. art. Mario Šunjić,
30+15+15 4
likovne kulture 1 doc.
7. RNB4071 Vokalno- Dražan Milas, izv.prof.
instrumentalni 0+0+15 1
praktikum
Izborni kolegij* 2
8. RNB4081 Didaktička praksa dr. sc. Mario Vasilj,
0+0+15 1
red. prof.
9. Tjelesna i dr. sc. Ivan Kvesić, doc
0+0+30 1
zdravstvena kultura 4
UKUPNO 30
10. Partnerstvo obitelji i 15+0+15 2 dr. sc. Katarina Šimić,
odgojno-obrazovnih doc.
ustanova*
11. RNB4102 Zaštita prirode* 30+0+0 2 dr. sc. Lejla Bevanda,
doc.
Marko Živko,
v. asist.
Student u IV. semestru bira 1 od ponuđena 2 izborna kolegija
8
3. GODINA
V. SEMESTAR
Redni Broj
Broj bodova
1. RNB5015 Pedagogija djece s dr. sc. Katarina Šimić,
posebnim 30+30+0 5 doc.
potrebama
2. RNB5024 Književnost za dr. sc. Šimun Musa,
mladež red. prof.
30+30+0 4
dr .sc. Marija Vasilj,
doc.
3. RNB5032 Glazbena kultura dr. sc.Lidija Vladić
30+0+0 2
Mandarić, doc.
4. RNB5045 Metodika nastave dr. sc. Ljiljanka Kvesić,
matematike 1 izv. prof.
30+30+0 5
mr. sc. Marina Zubac,
viši asist.
tjelesne i doc.
30+15+15 4
zdravstvene kulture
2
6. RNB5064 Metodike nastave mr. art. Mario Šunjić,
0+30+15 4
likovne kulture 2 doc.
7. RNB5074 Pregled novije dr. sc. Šimun Musa,
hrvatske književnost 30+30+0 red. prof.
4
dr. sc. Marija Vasilj,
doc.
Izborni kolegij* 2
UKUPNO 30
8. RNB5082 Likovna umjetnost dr. sc. Edita Vučić,
od prapovijesti do doc.
15+15+0 2
konca XX. stoljeća
na tlu BiH i
Hrvatske*
9. RNB5092 Dječje likovno 15+15+0 2 mr.art.Vesna Sušac,
stvaralaštvo* doc.
Student u V. semestru bira 1 od ponuđena 2 izborna kolegija.
9
VI. SEMESTAR
Redni Broj
Broj bodova
1. RNB6014 Logika dr. sc. Ivica Musić, red.
30+0+15 4 prof.
Martina Ćorluka, asist.
2. RNB6025 Povijest dr. sc. Tihomir Zovko,
30+30+0 5
doc.
30+30+0 5
v. asist.
4. RNB6044 Metodike nastave mr. art. Vesna Sušac,
15+15+15 4
likovne kulture 3 doc
tjelesne i doc.
30+15+15 4
zdravstvene kulture
3
6. RNB6064 Metodika nastave dr. sc. Lidija Vladić
30+15+0 4
glazbene kulture 1 Mandarić, doc.
7. Izborni kolegij* 2
8. RNB6072 Metodička praksa 1 0+0+30 2 dr. sc. Mario Vasilj,
red. prof.
UKUPNO 30
9. Zaštita kulturne dr. sc. Edita Vučić,
30+15+0 2
baštine* doc.
10. Didaktička dr. sc.
15+0+15 2
dokimologija Ivana Jovanović,
v. asist.
Student u VI. semestru bira 1 od ponuđena 2 izborna kolegija
10
4. GODINA
VII. SEMESTAR
Redni Broj
Broj bodova
1. RNB7014 Metodika nastave dr. sc. Lidija Vladić-
30+0+15 4
Marko Salavarda,
asist.
15+15+30 6
v. asist.
3. RNB7036 Metodika nastave dr. sc. Marko Tokić,
30+30+0 6
hrvatskoga jezika 1 doc.
4. RNB7046 Prirodoslovlje dr. sc. Lejla Bevanda,
doc.
30+30+15 6
Marko Živko,
v. asist.
5. RNB7054 Medijska kultura dr.sc. Maja Lasić,
30+15+0 4
doc.
Izborni kolegij* 4
UKUPNO 30
6. Likovna radionica mr. art. Mario Šunjić.
30+0+15 4
doc.
7. Pedagoška dr.sc. Ivana Jovanović,
30+15+0 4
komunikacija doc.
Student u VII. semestru bira jedan kolegij od 4 ECTS
11
VIII. SEMESTAR
Redni Broj
Broj bodova
1. RNB8015 Metodika nastave dr. sc. Mario Vasilj,
prirode i društva 1 red. prof.
45+30+45 5
Marko Živko,
v. asist.
2. RNB8025 Metodika nastave dr. sc. Marko Tokić,
hrvatskoga jezika 2 30+30+0 5 doc.
Sonja Jurić, v. asist.
3. RNB8034 Metodika nastave dr. sc. Lidija Vladić
0+15+30 4
4. RNB8042 Usmena književnost 15+0+15 dr. sc. Marko Tokić,
2
doc.
5. RNB8052 Metodička praksa 2 dr. sc.Mario Vasilj,
0+0+30 2
red.prof.
6. RNB8066 Završni rad 6
Izborni kolegiji* 6
Ukupno 30
7. RNB8074 Povijest BiH i dr. sc. Tihomir Zovko,
Hrvatske u 19. i 20. 30+30+0 4 doc.
stoljeću*
8. Školski dr. sc.
menadžment* 30+15+15 4 Ivana Jovanović, doc.
9. RNB8112 Usmena bajka i dr.sc. Maja Lasić,

tradicijsko 15+0+15 2 doc.
stvaralaštvo za
djecu*
Student u VIII. semestru od ponuđena 3 izborna kolegija bira 1 izborni kolegij od 4 ECTS boda i 1
kolegij od 2 ECTS boda.
12
Naziv predmeta Didaktička praksa
Nositelj predmeta Dr.sc. Mario Vasilj, izv.prof.
predavanja seminar Vježbe

Broj sati po semestru
0 0 15
Status predmeta obvezni / izborni

Godina studija u kojoj se
II. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 1
a) spoznati kompleksnost vođenja i upravljanja školom te značaj
stalnog usavršavanja učitelja
b) upoznati se s izradom posebnih programa (prilagođeni programi
za učenike s teškoćama u učenju,
govornim problemima, nadarene i kreativne učenike i dr. )
c) ovladati praktičnim znanjima potrebnima za rad s djecom s
Ciljevi predmeta posebnim potrebama
d) upoznati rad učeničkih grupa i sekcija i druge aktivnosti vezane
za neposredan rad učenicima, učiteljima
i roditeljima učenika
e) oblikovati stavove otvorenosti prema novome u procesu
rješavanja problema.
Uvjeti za upis predmeta Položen ispit iz Didaktike

Student se osposobljava za razumijevanje organizacije škole na
mikro i makro razini.
Stječe sposobnost razumijevanja odnosa dviju razina organizacije.
Osvještava odnose između realnog (skrivenog) i službenog
Ishodi učenja
kurikuluma. Upoznaje sadržaje službenih školskih
(kompetencije)
dokumenata. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i uvažavanja
utjecaja didaktičke organizacije na socijalnu interakciju u školi te na
odnos između ostvarivanja učenikovih potencijala i okoline za
učenje.
Tijekom jednotjedne stručno-pedagoške izobrazbe student je
dužan upoznati: ustroj škole; trajne dokumente škole (spomenica,
ljetopis, matična knjiga); ostale dokumente razrednu knjigu,
Sadržaj predmeta svjedodžbe, svjedodžbe,pravilnike (Pravilnik o praćenju i
ocjenjivanju učenika…); rad stručno-pedagoške službe; rad
razrednika.
Student od voditelja kolegija dobiva potrebne upute, a pod

Način izvođenja nastave
vodstvom učitelja u školi realizira praksu
Redovito pohađanje školske prakse
b) aktivno sudjelovanje u različitim oblicima odgojno-obrazovnog
rada u školi
Obveze studenata
c) izvođenje jednog nastavnog sata iz jednog predmeta pod
vodstvom učitelja školi-vježbaonici
13
Pohađanje prakse 1
ECTS bodovi dodijeljeni na
Izvođenje nastavnog sata 2
osnovu obveza studenata
Podatci o ocjenjivanju i
bodovanju studenata Nakon uvida u materijal, opisano ocjenjivanje studenta kao
tijekom nastave i na izvršene obveze
završnom ispitu
Nastavni plan i program od I. – IV. razreda osnovne škole.
Obvezna literatura
Praćenje potrebite stručne literature koja se dogovora s voditeljem
Dopunska literatura kolegija i učiteljem
Jezik poduke i mogućnost

Hrvatski
praćenja na drugim jezicima
Način praćenja kvalitete i Nakon obavljene prakse, student prilaže praktikum popunjen i
uspješnosti izvedbe svakog ovjeren predmetnom profesoru na uvid, te formu za praćenje
predmeta i/ili modula realiziranog nastavnog sata
14
Naziv predmeta Didaktika
Nositelj predmeta Dr.sc. Mario Vasilj, izv.prof.
predavanja seminar vježbe

30 30 0
Status predmeta obvezni

II. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 5
Upoznati studente s osnovnim didaktičkim spoznajama o nastavi i
obrazovanju; demonstrirati suvremene metode i strategije rada u
nastavi, te razvijati sposobnosti za njihovu efikasnu primjenu;
Ciljevi predmeta
razvijati kompetencije za kritičko propitivanje recentne nastavne
prakse u nas; osposobljavati studente za organizaciju nastave u
kojoj dominiraju strategije aktivnog učenja
Uvjeti za upis predmeta Položen ispit iz Osnova pedagogije
Prorada teorijskih sadržaja i rasprava o didaktičkim
Ishodi učenja
problemima,rad u malim skupinama, izrada eseja, i sl. Samostalna
(kompetencije)
proučavanja didaktičke literature, Internet, diskusije, konzultacije
Didaktika – teorija obrazovanja i nastave. Osnovni pojmovi
didaktike. Nastava- ciljevi i zadaci. Zadaci odgoja i obrazovanja
(Taksonomija)- Bloom ;Planiranje i programiranje nastave;
Nastavni plan i program; Teorijsko-metodološki pristupi izradi
nastavnih planova i programa; Artikulacija (strukturiranje) i faze
Sadržaj predmeta
nastavnog procesa; Pripremanje nastavnika i učenika za
nastavu,ostvarivanje nastavnog procesa; Evaluacija u procesu
nastave i učenja; Principi u procesu nastave i učenja; Pojam i
klasifikacija metoda nastave i učenja; Oblici (forme) rada u nastavi i
učenju; Mediji u nastavi i učenju
Program se realizira na predavanjima, seminarima i
konzultacijama. Seminari se organiziraju kao aktivne studentske
radionice u kojima se izrađuju vježbe i kritički razmatraju odabrane
teme iz didaktike.
Redovito pohađanje nastave. Seminari se organiziraju kao aktivne
Obveze studenata studentske radionice u kojima se izrađuju vježbe i kritički
razmatraju odabrane teme iz didaktike
ECTS bodovi dodijeljeni na Seminar 2 ECTS, aktivnost na nastavi 1 ECTS, pohađanje nastave 2
osnovu obveza studenata ECTS
Podatci o ocjenjivanju i Nakon odslušanih predavanja i ispunjenih seminarskih obveza
bodovanju studenata kandidati pristupaju polaganju pismenog i/ili usmenog ispita.Na
tijekom nastave i na konačnu ocjenu utječe i kvaliteta kritičkog razmatranja jednog od
završnom ispitu izvora iz popisa dopunske literature.
Bognar, L., Matijević, M. (2002.). Didaktika, Zagreb: Školska knjiga.
2. Klafki, W. i dr. (1992,). Didaktičke teorije, Zagreb: Educa.
Obvezna literatura
3. Kyriacou, C. (1995.). Temeljna nastavna umijeća, Zagreb:Educa.
4. Poljak, V. (1991.). Didaktika, Zagreb: Školska knjiga
Dopunska literatura 1. Bežen, A. i dr. (1991.). Osnove didaktike, Zagreb: Školske novine.
15
2. Jelavić, F. (1998.). Didaktika, Jastrebarsko: Naklada Slap.
3. March, J.C. (1994.). Kurikulum, Zagreb: Educa.
4. Matijević, M. (2001.). Alternativne škole, Zagreb: Tipex.
5. Matijević, M. (2004.). Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Zagreb:
Tipex.

Hrvatski
Način praćenja kvalitete i Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
uspješnosti izvedbe svakog kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze, te
predmeta i/ili modula postavljene zadaće i ciljeve programa
16
Naziv predmeta Dječja književnost
Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Šimun Musa

30 30 0

II. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Upoznati studente s pojmom i vrstama dječje književnosti, njezini
specifičnim izrazom i bogatstvom koje sadrži, kao i piscima i
Ciljevi predmeta
njihovima djelima koja su u svijetu najmlađih čitatelja zauzela
posebno mjesto.
Propisani Pravilnikom o studiranju Fakulteta prirodoslovno-
Uvjeti za upis predmeta
matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru.
Sposobnost uočavanja i interpretacije osobite vrijednosti svijeta
dječje književnosti, kako bi se kod najmlađih čitatelja, na najboljim
primjerima razvio interes za umjetnost riječi i tako obogatila i
razvila njihova mašta te svestrana i duhovno bogata osoba.
Osposobljavanje za izravan rad s djecom kroz uvažavanje njihovih
specifičnih čitateljskih i estetskih interesa, osposobljavanje za
Ishodi učenja prepoznavanje različitih čitateljskih navika i potreba djece te
(kompetencije) prilagođavanje vlastitog rada tim individualnim potrebama.
Predmet bi također trebao osposobiti studente i buduće
nastavnike za permanentno istraživanje čitateljskog interesa djece
u svom budućem radu, kako bi ih mogli postupno, ali uspješno
voditi ka najvišim stupnjevima čitateljskog umijeća u kojima čitanje
nije mučna obveza nego sredstvo postizanja emotivnog, estetskog i
kognitivnog zadovoljstva.
Sadržaj predmeta Studenti se upoznaju sa žanrovima ili vrstama dječje književnosti, a
to su u užem smislu: dječja poezija, priče, romani i pripovijetke o
djetinjstvu, igrokazi i slikovnice.
- Dječja poezija: Potrebno je odgovoriti na pitanje što se zapravo
razumijeva pod dječjom pjesmom i kako razlikovati dječju od
„nedječje“ poezije; odrediti bitne sastavnice dječjeg pjesništva te
teme i motive koji se najčešće javljaju u takvoj vrsti poezije, a
potom se upoznati s najistaknutijim imenima dječjeg pjesništva:
Krunoslav Kuten, August Harambašić, Vesna Parun, Vjekoslav
Majer, Nikola Pavić, Dragutin Tadijanović, Ratko Zvrko, Grigor
Vitez, Gustav Krklec, Zvonimir Balog, Luko Paljetak, Dobriša Cesarić
i dr.
- Priča: Podjela priče na narodnu i umjetničku s posebnim osvrtom
na bajku i fantastičnu priču. Određenje pojma i strukture bajke,
kao i upoznavanje s njezinim najistaknutijim predstavnicima (C.
Perrault, braća Grimm, H. C. Andersen, I. Brlić-Mažuranić, V. Nazor,
O. Wilde, M. Maeterlinck, K. Čapek i dr.). Pojam, osobitosti i
najznačajniji predstavnici fantastične priče (L. Carroll, C. Collodi,
J.M. Barrie, S. Lagerlöf, A. Lindgren, L.F.Baum, E. Kästner, H.
17
Lofting, E. Peroci, A. de S. Exupéry).
- Pripovijetke i romani o djetinjstvu: opće crte, odrednice i
začetnici: M. Twain, F. Molnar, E. Kästner, T. Seliškar, J. Truhelka, I.
Brlić – Mažuranić, M. Lovrak, M. Matošec, I. Kušan, Z. Balog; J. H.
Spyri).
- Slikovnica: Što je slikovnica; njezina uloga i značenje? Slikovno i
tekstualno u slikovnici. Vrste slikovnice. Ilustrirana knjiga.
- Igrokaz: Što je igrokaz? Vrste igrokaza. Lutkarske igre.
Budući da u povijesti hrvatske književnosti često izostaju djela
pisaca Hrvata iz BiH, ovim će kolegijem biti obuhvaćeni i autori kao
što su: Josip Milaković (pjesme), Ivica Vanja Rorić (pjesme i priče),
Agata Truhelka (pjesme i priče), Stanislava Čarapina (pjesme i
priče), Frane Šiško (pjesme), Vlatko Majić (pjesme), Ivan Ićan
Ramljak (priče), Pero Pavlović (pjesme), Milka Tica (priče), Jakov
Jurišić (priče), Miljenko Stojić (pjesme), Šimun-Šito Ćorić (pjesme i
priče), Frano Jezidžić (pjesme) i dr.
Predavanja, seminari, samostalno istraživanje, diskusija,
konzultacije.
Nazočnost i djelatan odnos na predavanjima i seminarima, usmeni i
Obveze studenata
pismeni ispit, seminarski rad.
ECTS bodovi dodijeljenji na Sudjelovanje u nastavi – 1 bod; pismeni ispit – 1 bod; usmeni ispit –
osnovu obveza studenata 2 boda
bodovanju studenata 25% sudjelovanja u nastavi; 25% pismeni ispit, 50% usmeni ispit
tijekom nastave i na
završnom ispitu
- Crnković, M. (1990), Dječja književnost, Zagreb.
- Crnković, M. – Težak, D. (2002.), Povijest hrvatske dječje
književnosti, Zagreb.
- Crnković, M. (1987), Sto lica priče, Zagreb.
- Diklić, Z. – Težak, D. – Zalar, I.(1996), Primjeri iz dječje
Obvezna literatura književnosti, Zagreb.
- Hranjec, S. (2006.), Pregled hrvatske dječje književnosti,
Zagreb.
- Hazard, P. (1970), Knjige, djeca i odrasli, Zagreb
Dopunska literatura - Biti, V. (1981), Bajke i predaja, Zagreb.

- Crnković, M. (1978.), Hrvatska dječja književnost do kraja 19.
st., Zagreb.
- Hanjec, S. (1998.), Hrvatski dječji roman, Zagreb
- Idrizović, M. (1984.), Hrvatska književnost za djecu, Zagreb
- Skok, J. (1990), Lijet Ikara. Antologija hrvatskog dječjeg
pjesništva, Zagreb.
- Skok, J. (1990.), Sunčeva livada djetinjstva. Antologijska čitanka
dječjeg pjesništva, Zagreb
- Težak, D. (2001.), Bajke. Antologija, Zagreb.
- Težak, D. (2001.), Basne. Antologija, Zagreb
18
- Težak, D. (1991.), Hrvatska poratna dječja priča, Zagreb
- Umjetnost i dijete, brojevi od 1969. do 1997.
- Zalar, I. (1991.), Pregled hrvatske dječje poezije, Zagreb.
- Zalar, I. (1982.), Dječji roman u hrvatskoj književnosti, Zagreb.
Hrvatski jezik
Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se
Način praćenja kvalitete i studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom
uspješnosti izvedbe svakog kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i
predmeta i/ili modula periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog
nastavnog programa i ispitnih procedura.
19
Naziv predmeta Engleski jezik 1
Nositelj predmeta dr.sc. Milea Ajduk Kurtović, docent

0 0 30

I. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 3
Osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje
pisanog i govornog engleskog jezika; ispravno korištenje
Ciljevi predmeta
gramatičkih konstrukcija engleskog jezika; obogaćivanje vokabulara
različitim vrstama tekstova.
Uvijeti za upis predmeta nema
Razumijevanje pisanog ili govornog diskursa (teksta), čitanje s
Ishodi učenja
ciljem praćenja stručne literature, ispravno korištenje gramatičkih
(kompetencije)
konstrukcija engleskog jezika.
Gramatičke vježbe u kombinaciji s vježbama čitanja i prevođenja
tekstova izvan struke kao i stručnih tekstova.
Predavanja se kombiniraju s komunikativnim pristupom u nastavi -
Sadržaj predmeta potrebno je aktivno sudjelovanje u raspravama i grupnom radu.
Korištenje audio/video/web-materijala. Studente se potiče na
korištenje fakultetske računalne opreme prilikom držanja
prezentacija.
Način izvođenja nastave Predavanja + vježbe
Redovit dolazak na predavanja i vježbe, aktivno sudjelovanje u
Obveze studenata
nastavi, seminarski rad na zadanu temu.
ECTS bodovi dodijeljenji na
Redovit dolazak i aktivno sudjelovanje u nastavi: 20%
Seminarski rad: %
bodovanju studenata
Pismeni ispit (gramatika + prijevod stručnog teksta e engleskog na
hrvatski jezik): 20%
završnom ispitu
Usmeni ispit (po potrebi)
Obvezna literatura Success, intermediate, student's book& workbook
Dopunska literatura
Hrvatski i engleski
Način praćenja kvalitete i
uspješnosti izvedbe svakog Provođenjem ankete
predmeta i/ili modula
Naziv predmeta Engleski jezik 2
Nositelj predmeta dr.sc. Milea Ajduk Kurtović, docent
20
0 0 30

I. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 3
Osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje
pisanog i govornog engleskog jezika; ispravno korištenje
Ciljevi predmeta
gramatičkih konstrukcija engleskog jezika; obogaćivanje vokabulara
različitim vrstama tekstova.
Uvijeti za upis predmeta Položen Engleski jezik I
Razumijevanje pisanog ili govornog diskursa (teksta), čitanje s
Ishodi učenja
ciljem praćenja stručne literature, ispravno korištenje gramatičkih
(kompetencije)
konstrukcija engleskog jezika.
Gramatičke vježbe u kombinaciji s vježbama čitanja i prevođenja
tekstova izvan struke kao i stručnih tekstova.
Predavanja se kombiniraju s komunikativnim pristupom u nastavi -
Sadržaj predmeta potrebno je aktivno sudjelovanje u raspravama i grupnom radu.
Korištenje audio/video/web-materijala. Studente se potiče na
korištenje fakultetske računalne opreme prilikom držanja
prezentacija.
Način izvođenja nastave Predavanja + vježbe
Redovit dolazak na predavanja i vježbe, aktivno sudjelovanje u
Obveze studenata
nastavi, seminarski rad na zadanu temu.
Redovit dolazak i aktivno sudjelovanje u nastavi: 20%
Seminarski rad: %
bodovanju studenata
Pismeni ispit (gramatika + prijevod stručnog teksta e engleskog na
hrvatski jezik): 20%
završnom ispitu
Usmeni ispit (po potrebi)
Obvezna literatura Success, intermediate, student's book& workbook
Dopunska literatura
Hrvatski i engleski
uspješnosti izvedbe svakog Provođenjem ankete
Naziv predmeta Etika
Nositelj predmeta dr. sc. Ivica Musić

30 0 30
21
II. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Ciljevi kolegija:
Upoznati studente s osnovnim etičkim normama. Ovime studenti
stječu konkretno znanje o etici. Ovaj kolgeij također ima za cilj da
Ciljevi predmeta
studente upozna s povijesnim pregledom pojedinih etičkih teorija,
njihovim nastankom, razvojem i konkretiziranjem u pojedinim
disciplinama.
Studenti će nakon odslušanih predavanja te položenog ispita biti
Ishodi učenja sposobni koristiti temeljno etičko pojmovlje, razlikovati etička
(kompetencije) usmjerenja te moću prosuditi gdje u smislu etičnosti pripada neko
ponašanje.
 Uvodno predavanje
 Što je etika
 Odnos između etike i drugih filozofskih disciplina
 Normativna i deskriptivna etika
 Deontološka i teleološka etika
 Što je savjest
 Vrste relativizma
Sadržaj predmeta
 Antički filozofi o etici
 Platonovo etičko učenje
 Aristotelovo etičko učenje
 Etičko učenje Tome akvinskoga
 Etika racionalizma
 Etika empirizma
 Kantova etika
 Predavanja
Način izvođenja nastave  vježbe
 konzultacije
 Pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi
Obveze studenata  Pismeni ispit
 Usmeni ispit
Prisutnost i 60 2 Max 20%
aktivnost na
nastavi
Završni ispit 30 1 Max 40%
(pismeni)
Završni ispit 30 1 MIn 40%
(usmeni)
Podatci o ocjenjivanju i Da bi se pristupilo završnomu usmenom ispitu, studenti su dužni
bodovanju studenata prije njega (u tijeku nastave) doseći minimalan broj bodova (30%
tijekom nastave i na od ukupne ocjene). U konačnu ocjenu ulaze rezultati završnoga
završnom ispitu ispita te prisutnost i angažiranosti u tijeku nastave.
22
Prisutnost na predavanju bodovati će se na sljedeći način
manje od 75% dolazaka = 0% ocjene
od 76% do 80% = do 4% ocjene
Završni ispit (pismeni) se ocjenjuju na sljedeći način (Nosi 40 % od

ukupne ocjene)
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
Završni ispit (usmeni) se ocjenjuju na sljedeći način (Nosi 40 % od

ukupne ocjene)
Aristotel: Nikomahova etika, HSN, Zagreb, 1992., 1.-224.

Hrkać, Serafin: Filozofija II, (pro manuscripto) 1. dio, Mostar; str. 3.-
Obvezna literatura 64.
Tadić, Ivan: „Ogledi o Aristotelovoj etici (I.)‟, Crkva u Svijetu, Split,
god. 38, (2003.), br. 3, str. 333-372.;
Čehok, I. i Koprek, I.: Etika, Zagreb, 1996.
Dopunska literatura
hrvatski
Pohađanje nastave obvezatno je. Tolerira se 20% izostanaka i njih
Način praćenja kvalitete i nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnomu ispitu,
uspješnosti izvedbe svakog potrebno je iz svakoga segmenta prije njega ostvariti minimalan
predmeta i/ili modula broj bodova (ukupno 30%); stoga je i pohađanje nastave važno za
konačan zbroj bodova.
23
Naziv predmeta Filozofija odgoja i obrazovanja

45 15 0

Godina studija u kojoj
I. Semestar I.
se izvodi predmet
ECTS bodovi 5
Cilj kolegija je uvesti studente u osnovnu problematiku filozofije odgoja i
osposobiti ih za odgovorno promišljanje o stanju filozofije odgoja danas.
Ukazati na važnost filozofije odgoja koju ona ima kako za teorijsku tako i
za praktičnu stranu odgoja, te ulogu filozofije u odnosu na druge znanosti,
Ciljevi predmeta
osobito znanosti o odgoju. Također, kolegij pruža uvid u problematiku
filozofskog promišljanja odgoja počevši od antičke Grčke, pa do danas.
Također, studenti stječu uvid u narav odnosa filozofske i pedagoške
prakse, kao pojedinih problema odgojne prakse s filozofskog vidika.
Uvjeti za upis
predmeta
Polaganjem ispita, student je osposobljen uvidjeti osnovnu problematiku i
narav filozofije i temeljnih filozofskih disciplina, bit i važnost odgoja,
njegov cilj te nezaobilaznost filozofije u odgojnom promišljanju, ali i
Ishodi učenja važnost filozofije prema ostalim znanostima, osobito onima koje se bave
(kompetencije) odgojem.Također, student je osposobljen za stručno razumijevanje
problema filozofije odgoja i obrazovanja a u kontekstu suvremenih
kulturnih, i demokratskih europskih stečevina na području odgojnih
znanosti.
Što je filozofija
Izvori filozofije
Odnos filozofije i znanosti
Odnos filozofije prema religiji i umjetnosti
Pregled temeljnih filozofskih disciplina
Odgoj u antičko vrijeme
Paltonova odgojna teorija
Sadržaj predmeta Aristotelova odgojna teorija
Novovjekovni pedagoški klasici (Ratke, Komensky, Locke, Rousseau)
Suvremena znanost o odgoju (normativna i deskriptivna pedagogija)
Odnos filozofije i pedagogije
Temeljne odrednice odgoja
Odgoj za vrijednosti
Problemi odgojne prakse
Odgoj i politika
 Predavanja
Način izvođenja
 Seminari
nastave
 Konzultacije
Obveze studenata  Pohađanje nastave
 Aktivnost u nastavi
 Referat
24
 Kontinuirana provjera znanja
 Pismeni ispit
 Usmeni ispit
Prisutnost i aktivnost 45 1,5 Max 10%
na nastavi
Referat 15 0,5 Max 10%
Kolokviji i priprema 30 1 Max 30%*
ECTS bodovi
za kontinuiranu
dodijeljeni na osnovu
provjeru znanja
obveza studenata
Završni ispit 30 1 Max 30%*
(pismeni)
Završni ispit 30 2 Min 50%
(usmeni)
Podatci o ocjenjivanju Dodatna objašnjenja:
i bodovanju
studenata tijekom *Studenti koji polože kolokvij nisu dužni pristupiti pismenom dijelu
nastave i na završnom ispita
ispitu
Da bi pristupili završnomu ispitu (usmeni dio), studenti su dužni tijekom
semestra doseći minimalan broj bodova (30% od ukupne ocjene). U tih
30% ulazi minimalno 6% od prisutnosti i aktivnosti, 6% od seminarskog
rada te 18% od kolokvija/pismenog ispita. U konačnu ocjenu ulaze
rezultati kolokvija, završnoga ispita, angažiranosti u tijeku nastave i
ocjena seminarskoga rada.
Seminarski je rad obvezatan. Radi se samo pismeno (ne izlaže se).

Referat se ocjenjuje ovako:

0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na
sadržajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće
gramatičke i pravopisne pogreške.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje
gramatičke i pravopisne pogreške.
5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
+
Izlaganje referata ocjenjuje se ovako:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je pročitan.
2% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
3% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom
izlaganju.
25
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje
pravogovorne pogreške.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Kolokviji se ocjenjuju ovako:

Završni ispit (pismeni) se ocjenjuju ovako:

Završni se ispit (usmeni) ocjenjuje ovako:

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći

način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
 BUNTIĆ, M.: „Odgoj u Aristotelovu i Platonovu promišljanju“, u:
Suvremena pitanja, časopis za prosvjetu i kulturu, god. I., br. 2., Mostar,
2006., str. 52-63.
 JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M.: Prema filozofiji odgoja, Filozofski
fakultet, Mostar, 2007., str. 11.-257.
 MUSIĆ, I., „Neki filozofski prinosi suvremenoj odgojnoj praksi“,
Obvezna literatura
Suvremena pitanja, časopis za prosvjetu i kulturu, god. II., br. 3., Mostar,
svibanj 2007., str. 21-33.
 MUSIĆ, I.: „Odgoj za vrijednosti“, u: Suvremena pitanja, časopis za
prosvjetu i kulturu, god. I., br. 1., Mostar, 2006., str. 89-101.
 VUK-PAVLOVIĆ, P.: Filozofija odgoja, Zagreb, HSN, 1996., str. 32-
317
Dopunska literatura  BURIJA, R.M.: "Ljudska prava i odgoj", u: Metodički ogledi,
11/2004., str. 69-78.
 MIŠIĆ, A.: Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.
 BOCHENSKI, J.: Uvod u filozofsko mišljenje, Split, Verbum, 1997.
 KÖNIG, E. – ZEDER, P.: Teorije znanosti o odgoju, Zagreb, Educa,
26
2001.
 MARITEN, J.: La persona e il bene comune, Brescia, Morcelliana,
1984.
 MORIN, E.: Odgoj za budućnost. Sedam temeljnih spoznaja
nužnih u odgoju, Zagreb 2002.
 POLIĆ, M.:Čovjek-odgoj-svijet. Mala filozofijsko-odgojna razložba,
Zagreb, KruZak, 1997.
 VUKASOVIĆ, A.: Etika-moral-osobnost, Zagreb 1993.
Jezik poduke i
mogućnost praćenja  Hrvatski
na drugim jezicima
Pohađanje nastave
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i nije ih
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz
svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno
Način praćenja
20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.
kvalitete i uspješnosti
Studentu koji izostane više od 1/5 predavanja bit će određeni dodatni
izvedbe svakog
uvjeti za pristupanje završnom ispitu.
Pisani radovi
Referat se treba sastaviti po pravilima naznačenim na početku semestra.
Svaki student treba napisati i izlagati referat u vrijeme koje je za to
predviđeno
Naziv predmeta Geografija
Nositelj predmeta dr. sc. Snježana Musa red. prof.
Predavanja Seminari Vježbe

30 30 0
Status predmeta Redovni

I. Semestar II.
se izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Ciljevi predmeta
Cilj nastavnog plana i programa Geografije u procesu stjecanja pojedinih
kvalifikacija je razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije učenika u
području Geografije. Cilj kolegija je upoznavanje s temeljnim pojmovima
geografije i prostornim aspektima vrednovanja prirodne
osnove. Upoznavanje s geografijom kao znanstvenom disciplinom,

etapama razvoja, mjestom u sustavu znanosti. Upoznavanje s pomoćnim
i srodnim znanostima Usvajanje spoznaja o geomorfološkim, klimatskim,
hidrogeografskim i biogeografskim obilježjima Zemlje te načinu
predočivanja Zemlje. Usvajanje znanja o demogeografskim
komponentama razvoja, tranzicijom društva, razvojem i stanjem naselja
te ekonomskogeografskim obilježjima svijeta i lokalne zajednice.
Upoznavanje s geografskim aspektom zaštite okoliša.
27
Usvajanje znanja o prirodnogeografskim obilježjima BiH i Hrvatske,
geografskoj regionalizaciji BiH i Hrvatske te geografskim aspektima
društveno-gospodarskog razvoja BiH Hrvatske. Razvijanje sposobnosti
kritičkog i konstruktivnog razmišljanja o raznim problemima vezanim za
regionalni razvoj BiH i Hrvatske. Usvajanje osnovnih spoznaja o
geografskim obilježjima zavičajnih regija.
Uvjeti za upis
predmeta Nema
U geografiji su kompetencije odgovarajuće razine koje su nužne

pojedincu za uključivanje u život zajednice, osnova su za stjecanje
kompetencija tijekom života za sve osobne, društvene i profesionalne
potrebe.
U geografiji koja se izučava na studiju Razredne nastave FPMOZ to su

primjenjiva geografska znanja i vještine koja primarno omogućuju razvoj
prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje),
a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u
Ishodi učenja razvoju kompetencije komuniciranje na materinskom i stranom jeziku,
(kompetencije) matematičke kompetencije, razvoju digitalne kompetencije (primjenom
informacijsko-komunikacijske tehnologije) te razvoju građanske
kompetencije.
U globalu može se reći da su to skupovi znanja vezani za geografski

pristup, metodologija i razvoj znanstvenog polja (geografije), shvatanja
posljedica položaja zemlje u Sunčevu sustavu i svemiru, korištenje
geografske karte, kao i orijentacija, GPS, razumijevanje i objašnjenje
uzročno posljedičnih odnosa u geoprostoru kroz izučavanje prirodno-
geografskih procesa i organizaciju prostora, te društveno-geografskih
procesa i organizaciju prostora.
Sadržaj predmeta
1. Opća geografija
Uvod u geografiju
Oblik. Veličina. Gibanja Zemlje
Predočavanje zemljine površine: Geografske karte. Globusi. Podjela

karata. Mjerilo. Korištenje karata.
Reljef: Građa Zemlje. Litološki sastav. Geološka starost Zemlje. Endogene

i egzogene sile
Klima: Klimatski elementi i modifikatori. Atmosfera. Zračna strujanja.

Klasifikacija klima. Tlo. Tipovi vegetacije
28
Svjetsko more: Kemijsko-fizička svojstva mora. Dinamika mora. Vode na
kopnu: Podzemne vode, rijeke i jezera.
Stanovništvo: Razmještaj, Razvoj, Kretanje stanovništva (prirodna i

prostorno), strukture stanovništva, Populacijska politika
Naselja: Seoska naselja. Gradska naselja. Urbanizacija
I djelatnosti: Poljoprivreda, Šumarstvo, Ribarstvo
II djelatnosti: Energetika, Rudarstvo, Industrija, Industrijske regije
III djelatnosti: Promet. Vrste prometa. Turizam. Turističke regije svijeta
Geografski aspekt zaštite okoliša: Stanovništvo i okoliš. Gospodarstvo i

okoliš
2. Geografija BiH i Hrvatske i zavičajna geografija
Problematika regionalnog razvoja BiH i R.Hrvatske.
Prirodnogeografska obilježja BiH i R.Hrvatske
Stanovništvo i naselja BiH i R. Hrvatske
Prostorni aspekt gospodarstva BiH i R. Hrvatske
Zavičajna geografija (geografija odabranih županija BiH i nekih regija RH) .

Geografija BiH i Hrvatske i zavičajna geografija obrađuje se na seminaru i
radionicama
3. Terenska nastava (Terenska nastava je skladu s temama opće,

regionalne i zavičajne geografije, način izvođenja nastave i usvajanje
znanja će se odvijati po unaprijed sročenom i usvojenom planu i
programu.
Način izvođenja Predavanja, seminari, radionice, samostalni zadaci, multimedija i

nastave internet, obrazovanje na daljinu, e-learning, konzultacije, mentorski rad,
terenska nastava
Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi i terenskoj nastavi; seminarski rad;

pismeni ispit;usmeni ispit , esej, određeni projekt,
ECTS bodovi
obveza studenata
29
Podatci o ocjenjivanju
i bodovanju
studenata tijekom
nastave i na završnom
ispitu
Nejašmić I. (1998): Osnove opće geografije, Educa, Zagreb
Obvezna literatura Brazda M. (1985): Terenski rad i ekskurzije u nastavi geografije, Školska
knjiga, Zagreb
Matas M. (1996): Metodika nastave geografije, HGD, Zagreb
Vresk M. (1997): Uvod u geografiju, Školska knjiga, Zagreb
Šegota T. i Filipčić A. (1996): Klimatologija za geografe, Školska knjiga,

Zagreb
Dopunska literatura
Nejašmić I. (2005): Demogeografija- Stanovništvo u prostornim odnosima

i procesima, Školska knjiga, Zagreb
Hrvatski geografski glasnik- različiti brojevi

Jezik poduke i
 Hrvatski
mogućnost praćenja
 Engleski
na drugim jezicima
Način praćenja unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u
kvalitete i uspješnosti različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj
izvedbe svakog vrijednosti kolegija
30
Naziv predmeta Glazbena kultura
Nositelj predmeta Dražen Milas, doc
Broj sati po semestru predavanja seminar vježbe
30 0 0

III. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 2
Upoznati i usvojiti osnovne glazbeno-teorijske pojmove, te mijenu
Ciljevi predmeta
stilskih razdoblja u glazbenoj povijesti.
Uvijeti za upis predmeta Nema uvijeta.
Ishodi učenja Na temelju usvajanja teorijske podloge razviti sposobnost praktične
(kompetencije) primjene stečenog znanja.
Glazba, ton, intervali, ljestvice, akordi (trozvuci, četverozvuci) i obrati,
Sadržaj predemeta dinamika, tempo, agogika; pregled glazbeno stilskih razdoblja od antike
do najrecentnijih zbivanja u glazbi 20. stoljeća sa slušnim primjerima.
Predavanja – teorijski dio gradiva i analiza primjera iz glazbene
literature.
Obveze studenata u frontalnoj nastavi u razredu su 2 sata tjedno,
odnosno 30 sati
Obveze studenata
tijekom semestra, što prevedeno u ECTS bodove iznosi cca. 2 boda.
Za obveze koje je student dužan izvršavati izvan nastave predviđen je 1

bod.
Podatci o ocjenjivanju i Pismeni ispit: ljestvice, izrada kvintakorda i septakorda na zadanom
bodovanju studenata tonu.
tijekom nastave i na Usmeni ispit: poznavanje glazbeno-teorijske problematike i
završnom ispitu specifičnosti pojedinih glazbeno stilskih razdoblja.
Prek, S., Završki, J. (1987.). Teorija glazbe, Zagreb: Školska knjiga.
Tajčević, M. (1982.). Osnove teorije muzike, Beograd: Prosveta.
Obvezna literatura Majer-Bobetko, S. (1991.). Osnove glazbene kulture, Zagreb: Školska
knjiga.
Ščedrov, Lj., Perak-Lovričević, N., Ambruš-Kiš, R. (1998.). Glazbeni

Dopunska literatura
susreti I.,II., III., IV. vrste, Zagreb: Profil international.
Hrvatski.
Način praćenja kvalitete i Prema metodama i kriterijima Sveučilišta u Mostaru.
uspješnosti izvedbe svakog
31
Naziv predmeta Hrvatski jezik 1
Nositelj predmeta dr. sc. Marija Musa

30 30 0

I. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 5
Ovladavanje standardnojezičnim normama na pravopisnoj,
fonološkoj i morfološkoj razini. Razvijanje sposobnosti govorne i
Ciljevi predmeta
pisane komunikacije. Razumijevanje komunikacijsko-funkcionalnog i
stvaralačkog pristupa jezičnim sadržajima.
Uvjeti za upis predmeta Nema ih.
Student ovladava temeljnim znanjem gramatike hrvatskoga
Ishodi učenja
standardnog jezika (pravopisna, fonološka i morfološka norma).
(kompetencije)
Stječe kompetentnost gramatičke analize teksta i metajezik struke.
Jezik kao sustav. Govorna komunikacija. Odnos jezika i govora.
Hrvatski standardni jezik i njegove norme. Hrvatski pravopis.
Fonologija. Fon (glas) i fonem. Nastajanje glasova. Razdioba glasova.
Fonološke opozicije. Glasovne promjene na granici morfema.
Sadržaj predmeta Prozodijska obilježja – naglasak i zanaglasna dužina. Morfologija.
Vrste morfema. Vrste riječi. Gramatičke kategorije roda, broja,
padeža i lica. Promjene riječi – sklanjanje i sprezanje. Imenice i
imenske riječi (pridjevi, zamjenice, brojevi). Glagoli i glagolski oblici.
Nepromjenljive riječi.
Predavanja, seminari, samostalno istraživanje, internet, diskusija,
konzultacije.
Aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski rad,
Obveze studenata
kolokvij.
ECTS bodovi dodijeljenji na Pohađanje nastave – 1 bod, kolokvij – 1 bod, pismeni ispit – 2 boda,
osnovi obveza studenata usmeni ispit – 1 bod
bodovanju studenata Pohađanje nastave – 20%, kolokvij – 20%, pismeni ispit – 40%,
tijekom nastave i na usmeni ispit – 20%
završnom ispitu
Obvezna literatura 1. Z. Babić (1995.) Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika,
Školska knjiga, Zagreb
2. J. Silić (1998.) Fonologija hrvatskoga jezika, udžbenik za I.
razred gimnazije, Zagreb
3. J. Silić (1995.) Morfologija hrvatskoga jezika, udžbenik za II.
razred gimnazije, Zagreb
4. R. Katičić (1971., 1986.) Jezikoslovni ogledi, Zagreb
5. E. Barić i sur. (1995. i sljedeća izdanja) Hrvatska gramatika,
ŠK, Zagreb
6. S. Težak – S. Babić (2000.) Gramatika hrvatskoga jezika, ŠK,
Zagreb
32
7. S. Babić – B. Finka – M. Moguš (1994.) Hrvatski pravopis, ŠK,
Zagreb
8. S. Ham (2002.) Školska gramatika hrvatskoga jezika, ŠK,
Zagreb
9. D. Raguž (1997.) Praktična hrvatska gramatika, MN, Zagreb
1. Z. Jelaska (2004.) Fonološki opisi hrvatskoga jezika. Glasovi,

slogovi, naglasci, Zagreb
2. S. Babić i dr. (1991.) Povijesni pregled, glasovi i oblici
hrvatskoga književnog jezika, Zagreb
Dopunska literatura 3. M. Turk (1992.) Fonologija hrvatskoga jezika (raspodjela
fonema), Rijeka
4. S. Vukušić (1984.) Nacrt hrvatske naglane norme na osnovi
zapadnog dijalekta, Pula
5. I. Zoričić (1990.) Naglasni odnosi i norma, Zagreb
Hrvatski jezik
Način praćenja kvalitete i studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju,
uspješnosti izvedbe svakog periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i
33
Naziv predmeta Hrvatski jezik 2
Nositelj predmeta dr. sc. Marija Musa

30 30 0

I. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 5
Ovladavanje standardnojezičnim normama na sintaktičkoj i
leksičkoj razini. Razvijanje sposobnosti govorne i pisane
Ciljevi predmeta
komunikacije. Razumijevanje komunikacijsko-funkcionalnog i
stvaralačkog pristupa jezičnim sadržajima.
Uvjeti za upis predmeta Položen ispit iz kolegija Hrvatski jezik 1.
Student ovladava temeljnim znanjem gramatike hrvatskoga
Ishodi učenja
standardnog jezika. Stječe kompetentnost gramatičke analize
(kompetencije)
teksta i metajezik struke.
Sintaksa. Rečenica i njezino gramatičko, obavijesno i sadržajno
ustrojstvo. Gramatičke veze među članovima sintagme. Članovi
rečeničnog ustrojstva. Vrste rečenica. Red riječi. Semantika –
značenje, pojam i smisao. Leksikologija. Leksik kao dio jezičnog
sustava. Leksem kao jezična jedinica. Značenje riječi. Tipovi
Sadržaj predmeta
značenja – monosemija, polisemija; metafora, metonimija;
sinonimija, antonimija, homonimija. Leksičko raslojavanje
(vremensko, područno, funkcionalno i individualno). Termin –
terminologija. Frazem – frazeologija. Onomastika. Tvorba riječi.
Jezična kultura. Pisani i govorni žanrovi.
Predavanja, seminari, samostalno istraživanje, internet, diskusija,
konzultacije.
Aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski
Obveze studenata
rad, kolokvij.
ECTS bodovi dodijeljenji na Pohađanje nastave – 1 bod, kolokvij – 1 bod, pismeni ispit – 2
osnovi obveza studenata boda, usmeni ispit – 1 bod
bodovanju studenata Pohađanje nastave – 20%, kolokvij – 20%, pismeni ispit – 40%,
tijekom nastave i na usmeni ispit – 20%
završnom ispitu
Obvezna literatura 10. I. Pranjković (1995.) Sintaksa hrvatskoga jezika, udžbenik
za III. razred gimnazije, Zagreb, ŠK ( i kasnija izdanja)
11. M. Samardžija (1995.) Leksikologija hrvatskoga jezika,
udžbenik za IV. razred gimnazije, Zagreb, ŠK ( i kasnija izdanja)
12. R. Katičić (1971., 1986.) Jezikoslovni ogledi, Zagreb
13. E. Barić i sur. (1995. i sljedeća izdanja) Hrvatska gramatika,
ŠK, Zagreb
14. S. Težak – S. Babić (2000.) Gramatika hrvatskoga jezika, ŠK,
Zagreb
15. S. Babić – B. Finka – M. Moguš (1994.) Hrvatski pravopis,
34
ŠK, Zagreb
16. S. Ham (2002.) Školska gramatika hrvatskoga jezika, ŠK,
Zagreb
17. D. Raguž (1997.) Praktična hrvatska gramatika, MN, Zagreb
18. M. Moguš (1993., 1995.) Povijest hrvatskoga književnoga
jezika, Zagreb
19. J. Silić (1984.) Od rečenice do teksta SNL, Zagreb
20. D. Škiljan (1980.) Pogled u lingvistiku, ŠK, Zagreb
1. S. Babić (1986., 1991.) Tvorba riječi u hrvatskom

književnom jeziku, Zagreb
2. R. Katičić (1986., 1991.) Sintaksa hrvatskoga književnog
jezika, Zagreb
3. A. Nikolić-Hoyt (2004.) Konceptualna leksikografija. Prema
tezaurusu hrvatskoga jezika, Zagreb
Dopunska literatura 4. I. Pranjković (1984.) Koordinacija u hrvatskom književnom
jeziku, Zagreb
5. I. Pranjković (1993., 2002.) Hrvatska skladnja, Zagreb
6. I. Pranjković (2001.) Druga hrvatska skladnja, Zagreb
7. M. Znika (1988.) Odnos atribucije i predikacije, Zagreb
8. M. Znika (2002.) Kategorija brojivosti u hrvatskom jeziku,
Zagreb
Hrvatski jezik
Način praćenja kvalitete i studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom
uspješnosti izvedbe svakog kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i
35
Naziv predmeta Informatika
Nositelj predmeta dr. sc. Tonćo Marušić, izv.prof.

30 0 30

I. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Stjecanje znanja o osnovnim i složenijim informatičkim
konfiguracijama, te o tehničkim aspektima informatike i
informatičkih sustava. Izjednačiti temeljna informatička znanja
studenata bez obzira na vrstu srednjoškolskog predznanja.
Ciljevi predmeta
Osposobiti studenta za samostalno korištenje računala u praksi, te
dati temelje za samostalno nadograđivanje znanja. Također
osbosobiti ga za kvalitetno i učinkovito korištenje informatičke
opreme u procesu javnog komuniciranja.
Uvijeti za upis predmeta Nema ih
 Student će se steći izobrazbu osnovne informatičke
pismenosti, do rješavanja jednostavnijih problema u raznim
problemskim situacijama, uz korištenje informatičke tehnologije.
 Realno sagledavanje uloge računala, njegova primjena te
Ishodi učenja njegov utjecaj na kakvoću života u društvu.
(kompetencije)  Postizanje znanje o razvoju, građi i načinu rada računala,
koji će omogućiti samostalan i stvaralački rad, odgovarajuću
uporabu računala i prilagodbu promjenama informatičke
tehnologije.
PREDAVANJA: Informatika kao znanost. Osnovni informatički

pojmovi. Razvoj i pregled informatike. Elektronička obrada
podataka. Programiranje. Računala i njihova struktura. Vrste
računala. Osobna računala. Računalne mreže. Vrste softwarea.
Operacijski sustavi (DOS, Windows, Mac OS, Unix, Linux).
Računalni programi. Vrste računalnih programa. Programski paketi
(uredski, grafički, multimedijalni, uslužni programi). Internet.
Sadržaj predemeta Elektronska pošta.
VJEŽBE: Operacijski sustavi (DOS, Windows, Mac OS, Unix, Linux).

Vježbe instaliranja, korištenja i prilagodbe operacijskog sustava
Windows. Korištenje uslužnih programa i multimedije. Vježbe
korištenja uredskih aplikacija (MS Word, Excel, PowerPoint,
Access).
Način izvođenja nastave - Nastava se provodi kroz predavanja i seminare. Gradivo se

izlaže uz maksimalno korištenje prezentacijskih programskih alata,
crteža, tablica i dijagrama da bi se olakšalo razumijevanje. Potiče se
aktivno sudjelovanje studenata u nastavi. Seminari: Studenti
36
koncipiraju svoje seminarske radove.
- Rad i prezentacija se predaje u elektroničkoj i pisanoj formi
te minimalno uvezan (zaklaman ili u spiralnom uvezu).
- pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
- pohađati vježbe
Obveze studenata - raditi samostalne zadatke na vježbama
- izrada seminarskog rada sa prezentacijom
- pisati test
Napomena: Posebni kriterij vrijedi za izvanredne studente (Udio u
ocjeni (60% završni ispit, a 40% praktični dio ispita))
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći

način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje
visok stupanj zainteresiranosti za
kolegij.
Praktični dio ispita se ocjenjuje na sljedeći način

bodovanju studenata
završnom ispitu
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na

sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura  Šimović, V., Maletić, F., Afrić, W.: Osnove informatike-
Uvod, Golden marketing, Zagreb, 2010.
 Grundler, D., Blagojević, L. (2007.) Informatika 1. Zagreb:
Školska knjiga Gvozdanić, et al (2005.)
37
 Plazibat, Bože, Jerkić Sanda, 2001.: Informatika,
Veleučilište u Splitu, Split
 Brano Markić: Poslovna informatika, HKD Napredak,

Mostar, 2002.
Dopunska literatura
 Hutinski, Ž., Šehanović, J. i Žugaj, M., 2002. Informatika,
Visoko gospodarsko učilište, Križevci
Hrvatski
Praćenje kvalitete izvedbe predmeta kroz studentsku evaluaciju,
kolegijalnu evaluaciju i/ili uspjeh na ispitu.
38
Naziv predmeta Instrumentalni praktikum

15 15 15

II. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 3
Osposobljavanje studenata za samostalno instrumentalno
Ciljevi predmeta
reproduciranje jednostavnih glazbenih primjera.
Uvijeti za upis predmeta Uvjeti za upis kolegija: Odslušan predmet Vokalni praktikum.
Upoznavanje instrumenata; razvijanje vještine sviranja melodije;
Ishodi učenja (kompetencije) razvijanje vještine sviranja akordičke pratnje; razvijanje sposobnosti
istodobnog sviranja s obje ruke.
Sviranje dječjih pjesama na instrumentima s tipkama uz
Sadržaj predemeta
jednostavnu akordičku pratnju.
Predavanja – teorijski dio gradiva i sviranje primjera iz glazbene
literature.
Obveze studenata odnosno 30 sati
ECTS bodovi dodijeljenji na Za obveze koje je student dužan izvršavati izvan nastave predviđen
osnovu obveza studenata je 1 bod.
bodovanju studenata Praćenje aktivnosti studenta tijekom vježbi.
tijekom nastave i na Ocjena predmeta bit će formirana na osnovi ocjene kolokvija.
završnom ispitu
Njirić, N. (1994.). Pjevanka, Zagreb: Školska knjiga.
Obvezna literatura Završki, J. (1992.). Tratinčice. Susreti s glazbom u prva četiri razreda
osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.
. Goran, LJ., Marić, Lj. (1989.). Zapjevajmo složno svi: zbirka pjesama
i igara za djecu predškolske dobi, Zagreb: Školska knjiga.
Dopunska literatura
2. Goran, Lj., Marić, LJ. (1991.). Spavaj, spavaj zlato moje: zbirka
uspavanki i skladbi mirnog ugođaja, Zagreb: Školska knjiga.
Hrvatski.
uspješnosti izvedbe svakog Prema metodama i kriterijima Sveučilišta u Mostaru.
39
Naziv predmeta Film i novi mediji
Nositelj predmeta dr. sc. Ilija Musa

30 0 15
Status predmeta Obvezni

IV. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 2
Predmet ima za svrhu dati studentima praktičke oblike rada, a
usporedno i teorijske osnove nastanka modernog i suvremenog
oblika komunikacije filmom i slikom, poglavito sa stajališta
značenja elektroničkih medija (tv, internet u tim procesima –
Internet galaktika) budući da bez njih nastanak „umreženog
društva“, kao povijesnog produkta u vrijeme postmoderne, prema
mnogim relevantnim znanstvenicima, ne bi ni bio moguć.
Razvoj tehnologije uvjetovan je i rezultat je triju društvenih

procesa: potrebe ekonomije za većom fleksibilnošću, koja je u
Ciljevi predmeta
konačnici dovela i do uspona elektroničkog poslovanja; potrebe
društva u kojem vladaju vrijednosti individualnih sloboda, koje su
omogućile trijumf umreženog individualizma – stvaranje mrežnih
zajednica prema individualnim afinitetima; a (tek onda) i napretka
u računarstvu i telekomunikacijama koji se dogodio krajem
milenija. Dakle, uspon umreženog individualizma uvjetovao je rast i
napredak zajednica, globalnog gospodarstva i, naravno,
komunikacije…
U tom ozračju studenti trebaju znati prepoznati i sudjelovati u
onome što znači i donosi novim medijima I jezik slike.
Ishodi učenja Ovladavanje vještinama pravljenja priloga na Internet-televiziji, ali
(kompetencije) temeljnim znanjima o teorijama nastanka i karakteristikama filma,
televizije i digitalnih oblika filmskog iskaza (Internet, digitalne
kamere, filmska interpunkcija, montaža, kadrovi, način
kadriranja…). Naime, Internet kao vodeći on-line medij nudi
paletu usluga koje su ranije bile nezamislive.
Televizija, najjači medij koji je ljudski um osmislio, prolazi kroz
svoju najveću i najuzbudljiviju promjenu koja se upravo odvija na
Interentu. Naime, Spajanjem televizije i interneta kao
najmoćnijeg i najprosperitetnijeg medija nastaje jedan novi
proizvod medijske industrije.
Prihvaćanje uvjerenja kroz rad da je prihvaćanje načela da su nove
komunikacije samo sredstvo i o čovjeku ovisi kako će ih uporabiti.
Uostalom, virtualnost je naša stvarnost. Internet galaktika daje
sažet prikaz onih promjena koje se obično vežu za tehnologiju.
Međutim, te su promjene ne samo tehnološke, nego i još više
promjene ekonomije, kulture i društva s kraja 20. stoljeća. Živimo u
40
dobu koje je označilo kraj Gutenbergove galaktike, u dobu
društvenih promjena koju obilježavaju decentralizirani i
dehijerarhizirani umreženi odnosi, koji imaju i vlasttiti jezik
(počevši od SMS-a do Internet TV i digitalnog filma).
.
Sadržaj predmeta
• Ekspresivne mogućnosti filma definirane su specifičnim
semiotičkim sistemom koji se naziva – „jezik filma“.
• Filmski jezik je nastao i razvija se određen:
1. činjenicom da se u filmskom mediju (filmu) dvodimenzionalno
prezentira trodimenzionalna stvarnost (kino-platno ima samo –
širinu i duljinu, bz dubine);
2. biološkom činjenicom da njegovu sintaktičku, semantičku i
pragmatičku strukturu mogu da čine, dominantno, oni simboli i
izražajna sredstva koji su dostupni kameri, tj. ljudskom oku.
• Morfologija i sintaksa filmskog jezika može se prikazati
analogijom sa usmenim/pisanim jezikom.
• Ako je fotogram, kao osnovna jedinica pokreta, analogna fonemi
u usmenom ili grafemi u pisanom jeziku/govoru, onda kadar u
filmskom jeziku predstavlja ekvivalent – riječi, scena – sintagmi, a
sekvenca – rečenici.
KADAR
• Kadar je sve ono što se vidi i čuje u neprekinutom činu snimanja,
od uključivanja do isključivanja kamere.
• Više kadrova oformljuje scenu, više scena – sekvencu, a niz
sekvenci – kratkometražni ili dugometražni/cjelovečernji film.
• Kadar je, kao osnovna ekspresivna jedinica filmskog jezika,
određen prostorno – svime što se vidi (ali i ne vidi, nego implicira)
u kadru, i vremenski – svim dešavanjima u jedinici vremena u
kadru.
• U prvom slučaju riječ je o okviru kadra, a u drugom o vremenu
trajanju kadra, čiji zbir rezultira tzv. Filmskim prostorom (enterijer,
eksterijer; vidljivo, nevidljivo) i filmskim vremenom (vrijeme
projekcije, dramsko vrijeme).
• To što će se vidjeti u kadru, koliko će trajati i kakav će kadar biti
određeno je relacijom: kamera – objekt snimanja. Udaljenošću
kamere od objekta definira se filmski plan, koji može biti: detalj
(oko na licu čovjeka), krupni plan (lice čovjeka), srednji plan (figura
čovjeka), tzv. „Ameriken“ (figura čovjeka presječena negdje oko
koljena, sa djelićem okolnog prostora) i total (veliki prostor sa ili
bez figura u njemu), pri čemu svaki od ovih planova ima po
nekoliko varijacija.
Položaj kamere u odnosu na objekt određuje ugao (kut) snimanja:
gornji rakurs (ptičja perspektiva), srednji/horizontalni rakurs
(frontalna perspektiva) i donji rakurs (žablja perspektiva).
• Kadar, dalje, određuju stanje kamere i objekta, kao i kretanja
kamere u odnosu na objekt. • Kamera može biti nepokretna, a
objekt u pokretu; zatim pokretna, a objekt nepokretan; i, najzad, u
pokretu mogu biti i kamera i objekt.
• Postoje dva osnovna kretanja kamere:
1. kada je pozicionirana u jednoj točki, ali se pomjera (u rukama
41
kamermana ili na postolju) horizontalno, vertikalno, kružno,
brišući, skokovito..., riječ je o tzv. panorami ili švenku; i
2. kada se kreće zajedno sa kamermanom (kranom, kolicima po
pruzi i sličnim specijalno za potrebe snimanja filma konstruiranim
uređajima, raznim prijevoznim sredstvima, u rukama kamremana-
padobranca itd.) naprijed/nazad, gore/ dole, usporedno sa
objektom snimanja, kružno oko objekta snimanja, ukoso... u
pitanju je tzv. vožnja ili far (od njem. Fahren=voziti).
• Sve ove stilske figure postižu se sistemom kadriranja, ali i
interpunkcijom filmskog jezika koju čine postupci:
1. otamnjenja ili zatamnjenja kadra,
2. rezovi,
3. pretapanje kadrova,
4. dupleks i multipleks pozicije (slike na sliku),
5. geometrizacija kadrova (romboidni, zvjezdasti, okrugli, elipsasti,
iskrzani... kadrovi izlaze ili ulaze u kvadratni kadar, na primjer), itd.
Pretpostavka filmskog spektakla su i ekspresivne mogućnosti, tj.
jezici svih umjetnosti, čiji mu je nastanak historijski prethodio
(glazba, slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, teatar i književnost), zbog
čega se mataforički naziva „sedmom umjetnošću“, kao i onih
umjetnosti (fotografija i strip) koje su istovremeno nastajale.
• One funkcioniraju u svim produkcijskim fazama za oblikovanje
jednog filmskog spektakla: u scenariju, crtežima/slikama filmskog
prostora, glazbi, kostimima, scenografiji, glumi...
• Zbog toga je filmski spektakl, shvaćen kao estetska
poruka/sadržaj, integrirajući u odnosu na sve ostale umjetnosti i,
time, mnogo bliskiji, a prirodom filmskog medija kao masovnog, i
mnogo pristupačniji ljudima, nego klasične umjetnosti.
U najnovije vrijeme postoji još jedan JEZIK novih MEDIJA, koji već
nazivaju SMS jezik. Dr Freiser Reid sa britanskog sveučilišta u
Plymuothu smatra da SMS poruke olakšavaju komunikaciju i
stvaraju prijateljstva među mladima: «Njihova široka popularnost
pojačava prijateljstva, širi mrežu poznanstava i društvenih
kontakata. Mislim da su SMS poruke način da ljudi ostanu jedni s
drugima u kontaktu, bez da moraju reći nešto važno. No, ovaj način
komunikacije postaje popularan i u drugim starosnim skupinama.»
Sustavno istraživanje o «novoj pismenosti» provela je prof.dr
Milena Žic Fuchs i ona tvrdi da «u sve intenzivnijem korištenju
poruka nema prijetnje općoj razini pismenosti i elokvenciji
mladih». Naime, svaki način komuniciranja ima svoja pravila, svoje
rituale. Isto je i sa SMS- om, chatom, forumima, blogovima.
Filmska interpunkcija
Svaka gramatika ima svoje znake interpunkcije, tako i filmska

gramatika ima svoju interpunkciju. Filmska interpunkcija -
odvajanje susjednih scena, pauze u pripovijedanju, naglašavanje
prijelaza - postiže se montažom, pokretom kamere ili subjekata,
bilo pojedinačno, ili u kombinaciji. Ovdje su opisani najpoznatiji
postupci.
Prelazi iz scene u scenu: zatamnjenje – otamnjenje: Ovaj
vremenski prijelaz (kada se slika postepeno zatamnjuje i
42
zamjenjuje drugom slikom, bilo da se ova pojavljuje postepeno
otamnjena ili odjednom - na rez), normalno se izrađuje u montaži.
Pretapanje: Pretapanje je kombinacija zatamnjenja i otamnjenja
koji se međusobno prepliću na istom komadu trake. Brzo
pretapanje daje mekši prijelaz iz jedne scene u drugu. Lagano
pretapanje može da prenese raspoloženje jedne scene na drugu.
Ako se dijelovi pretapanja, u kojima su vidljive obje slike
podjednako, produže snažno će se pojačati nostalgično ili poetsko
raspoloženje.
Kombinacija zatamnjenja i otamnjenja upotrebljava se da bi se
postigao utisak nestvarnog. Prvo se snimi prazan scenski prostor,
zatim se kamera zaustavi u radu, akter uđe u kadar a kamera
nastavi snimanje. Kasnije, u montaži, kada se od ova dva kadra
napravi pretapanje, akter će se volšebno pojaviti u praznom
prostoru, a zatim postati stvaran. Statični dijelovi ostaju na svome
mjestu, a kamera, pri tom, ne smije da se pokreće.
Upotreba tamnih površina
Kod jedne druge vrste vremenskog prijelaza kamera švenka ili se u

vožnji kreće preko neke tamne površine ili oblika koji ispunjavaju
površinu kadra, a zatim sledi rez na sličan početak u slijedećem
kadru.
Ako se kamera kreće u istom pravcu, u oba kadra, prijelaz će biti
mekši nego sa suprotnim pravcima. Alternativno, akter može sam
da se kreće prema kameri i od kamere. Sa jednom osobom efekt je
donekle umjetni, ali postaje mnogo finiji sa dvije ličnosti koje se
zajedno približavaju kameri dok ne dođu u prednji plan, a posebno
ako odlaze u slijedećem kadru u novom prostoru i u drugom
vremenu.
Natpisi
Upotreba natpisa (titlova) za odvajanje scena ostatak je epohe

nijemog filma.
Ali, danas natpisi mogu da identificiraju prostor, tono doba dana ili
godinu u kojoj se akcija navodno odigrava, i može da se nalazi
preko karakteristične slike mjesta ili preko pejzaža.
Neki dokumentarni filmovi koriste natpise za označavanje novih
scena.
Promjena svijetla
Promjene svjetla, od jutra do večeri, sugeriraju protok vremena.

Kamera registrira potpuno statičan scenski prostor, a svjetlost u
studiju se mijenja da bi se označila promjena vremena. Gledaoci
vide promjenu svjetla, pokretanje sjena kao postupni gradual
efekt, a zatim se kamera ili akter pokrenu i počinje nova scena
Vremenski znaci
Vremenski znaci još uvijek se koriste za označavanje vremenskog

protoka. Suština je u tome da se što brže pokaže upadljivo
43
proticanje vremena. Prvo se prikazuje kompletan vremenski znak, a
zatim se pretapa na njegovu završnu fazu u kojoj je uništen ili
potrošen. Takvi znaci su, iako danas pretežno stereotipni, upaljene
svijeće, cigarete, ognjišta, logorske vatre, satovi, kalendari i
naslovne strane novina sa datumima.
Filmski jezik je rođen onog trenutka kada su filmski poslenici

shvatili da dva niza filmskih kadrova mogu biti u međuodnosu kao
riječi i rečenice izgovorene standardnim jezikom, pučkim govorom.
Otkrili su, dakle, da se kadrovi mogu montažom tako kombinirati
da izraze novo značenje i pruže nov način komunikacije sa
osjećanjem, idejom, činjenicom. Povezivanjem kadrova kao
rečenica – rođen je i nastaje novi izraz – FILMSKI JEZIK. Oduvijek je
čovjek osjećaje, akcije, nerijetko i poruke slao i slikom. Sada
filmom, kao pokretnom slikom, pružila se prilika i novoga izraza -
jedan i jedan su tri - kao i u drugim sistemima komunikacije.
Predavanja
Način izvođenja nastave Terenska nastava
Konzultacije
- napisati seminarski rad i izložiti ga
- pisati domaće zadaće
Obveze studenata - pisati kolokvije
- pisati test
- ..USMENI ISPIT

bodovanju studenata
završnom ispitu
OBVEZNA:
1. Šagolj, Smiljko, Povijest Filmskog i tv izvješćivanja,
Filozofski fakultet i Napredak, Split, 2011.
Obvezna literatura
2. Mikić, Krešimir, Film u nastavi medijske kulturem, Educa,
Zagreb, 2001.
Dopunska literatura 1. Ivo Škrabalo, 101 godina filma, Zagreb, 1999

Hrvatski
Pohađanje nastave obvezatno je. Tolerira se 20% izostanaka i njih
nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnomu ispitu,
potrebno je iz svakoga segmenta prije njega ostvariti minimalan
broj bodova (ukupno 30%); stoga je i pohađanje nastave važno za
konačan zbroj bodova.
44
45
Naziv predmeta Književnost za mladež
Nositelj predmeta dr. sc. Šimun Musa

30 30 0

III. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Upoznati studente s rodovima i oblicima književnosti za mladež,
njezinim specifičnim izrazom i bogatstvom koje sadrži te piscima i
njihovim djelima koja su u svijetu mladih čitatelja zauzela posebno
Ciljevi predmeta
mjesto. Otkriti specifičnu vrijednost književnosti za mladež i na
najboljim njezinim primjerima razvijati maštu, interes za umjetnost
riječi i tako pridonositi razvoju svestrane osobe.
Uvjeti za upis predmeta Položen ispit iz kolegija Dječja književnost
Osposobiti studenta da na temelju primjera iz književnosti za mladež
Ishodi učenja potiče mlade na oslobađanje vlastitih kreativnih potencijala kako u
(kompetencije) oblikovanju priča, igara, stihova, igrokaza i sl., tako i svih drugih oblika
kreativnog izraza.
Kratak pregled dječje književnosti. Bajka. Fantastična priča. Priča
bliska realističnoj pripovijetci. Pripovijetke i romani o djetinjstvu.
Nonsensna poezija. Grigor Vitez, Zvonimir Balog, Luko Paljetak itd.
Basna. Ezop. Jean de la Fontaine, Gotthold Ephraim Lessing. Ivan
Andrejevič Krilov. Pripovijetke i romani o životinjama. Rudyard Kipling:
Knjiga o džungli, Felix Salten: Bambi, Jack London: Bijeli Očnjak.
Pustolovni roman. Daniel Defoe: Robinson Crusoe, Jonathan Swift:
Sadržaj predmeta Gulliverova putovanja, Zane Grey: Betty Zane, Karl May: Winnetou,
Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu, Ernest Hemingway:
Starac i more itd. Znanstveno-fantastični roman. Jules Verne: 20000
milja pod morem, Put oko svijeta za 80 dana. Povijesni roman. Walter
Scott: Ivanhoe, August Šenoa: Čuvaj se senjske ruke, Marija Jurić
Zagorka: Grička vještica, Dubravko Horvatić: Junačina Mijat Tomić.
Putopisi, biografska djela i dnevnici. Nikolaj Čukovski: James Cook,
Joža Horvat: Besa. Strip.
Način izvođenja nastave Predavanja, seminari, samostalno istraživanje, diskusija, konzultacije.
Nazočnost i djelatan odnos na predavanjima i seminarima, usmeni i
Obveze studenata
pismeni ispit, seminarski rad.
ECTS bodovi dodijeljenji na Sudjelovanje u nastavi – 1 bod; pismeni ispit – 1 bod; usmeni ispit – 2
osnovi obveza studenata boda
bodovanju studenata 25% sudjelovanja u nastavi; 25% pismeni ispit, 50% usmeni ispit
završnom ispitu
Obvezna literatura - Crnković, M. (1990.), Dječja književnost, Zagreb.
- Crnković, M. – Težak, D. (2002.), Povijest hrvatske dječje
46
- Crnković, M. (1987.), Sto lica priče, Zagreb.
- Hranjec, S. (2006.), Pregled hrvatske dječje književnosti,
Zagreb.
- Hazard, P. (1970.), Knjige, djeca i odrasli, Zagreb.
- Diklić, Z. – Težak, D. – Zalar, I. (1996.), Primjeri iz dječje
- Betelheim, B. (1979.), Značenje bajki, Beograd.
- Časopis „Umjetnost i dijete“, brojevi od 1969. do 1997.

- Crnković, M. (1978.), Hrvatska dječja književnost do kraja
19.st., Zagreb.
- Zalar, I. (1991.), Pregled hrvatske dječje poezije, Zagreb.
- Skok, J. (1990.), Lijet Ikara. Antologija hrvatskog dječjeg
pjesništva, Zagreb.
Dopunska literatura
- Težak, D. (2001.), Basne. Antologija, Zagreb.
- Hranjec, S. (1998.) Hrvatski dječji roman, Zagreb
- Skok, J. (1990.), Sunčeva livada djetinjstva. Antologijska
čitanka dječjeg pjesništva, Zagreb.
- Idrizović, M. (1984.), Hrvatska književnost za djecu, Zagreb.

Hrvatski jezik
Način praćenja kvalitete i studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju,
uspješnosti izvedbe svakog periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom
predmeta i/ili modula internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog
programa i ispitnih procedura.
47
Naziv predmeta Likovna kultura
Nositelj predmeta Vesna Sušac, doc.

30 0 15

II. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 3
Osvijestiti studente o osnovi znanja iz područja likovne kulture koja
se odnose na temeljne pojmove: likovni jezik i likovne tehnike.
Osvijestiti ih da što jednostavnije i učinkovitije usvoje znanja o
vizualnom likovnom jeziku, osnovama likovnih umjetnosti, likovnog
oblikovanja kao preduvjeta boljeg razumijevanja fenomena
likovnosti, kreativnosti i sposobnosti.
Razvijanje likovne osjetljivosti i vizualnog mišljenja samostalnog
Ciljevi predmeta
pristupa likovnom djelu, formiranje aktivnog odnosa prema ostalim
vrijednostima u likovnim
djelima kod studenata. Analizom umjetničkih djela spoznati
povijesni razvoj likovne umjetnosti,
njihovu etičku i estetsku vrijednost. Ovješćivanje studenata u
ostvarivanju svog pedagoškog znanja kao temelja za budući rad s
učenicima.
Uvijeti za upis predmeta Upisan 3. semestar, odnosno 2. godina studija
Studenti će biti upoznati sa temeljnim pojmovima likovnog jezika i
Ishodi učenja
likovnih tehnika, te će moći sami likovno oblikovati i prepoznavati
(kompetencije)
djela likovne umjetnosti.
Likovni govor, uvod u svijet likovnih umjetnosti. Likovni elementi,
kompozicijska načela, perspektive, tehnike.
Analizom umjetničkog djela spoznati povijesni
razvoj likovnih umjetnosti, njihovu etičku i estetsku vrijednost.
Osnovna znanja iz crtanja, slikanja,
Sadržaj predemeta prostorno-plastičnog oblikovanja, grafike, vizualnih komunikacija i
dizajna, likovno-scenskog izraza,
filma, zaštita spomenika, zaštita učeničkih radova, muzeologije, i
kulture stanovanja.
Praktičan rad iz područja crtanje (olovka, ugljen, tuš-pero, lavirani
tuš, flomasteri).
Nastava se izvodi kroz formu predavanja i vježbe iz područja
Način izvođenja nastave crtanja.
Obveze studenata Studenti su obvezni prisustvovati nastavi te izvršiti sve vježbe

predviđene programom. Studenti aktivno sudjeluju u svim oblicima
nastavnog rada, redovito pohañanje predavanja,
i vježbi, te realiziraju postavljene zadatke: izraditi praktičan rad,
napraviti praktični rad i
položiti pismeni ispit.
48
Praktičan rad-vježbe 15sati; predavanja 30 sati;te vođenje bilješki i
samostalan rad studenta i posjete izložbama.
Ukupno: 3 ECTS
Podatci o ocjenjivanju i O svakom studentu se vodi evidencija o prisutnosti na
bodovanju studenata predavanjima i vježbama, uspješnost izvedbe i razumijevanje
tijekom nastave i na problematike praktičnih vježbi, kao i općenito zalaganje i
završnom ispitu sudjelovanje u nastavi.
Obvezna literatura Jakubin, Marijan (1999): ' Likovni jezik i likovne tehnike'
1. Huzjak, M. (2008.): „Učimo gledati 1-4“ priručnik za
nastavnike, Školska knjiga, Zagreb.
Dopunska literatura Tanay, E. (1991.) „Likovna kultura u nižim razredima osnovne
škole“ , Školska knjiga, Zagreb.
Peić, M.(1978): Pristup likovnom djelu. Zagreb: Školska knjiga,.
Hrvatski jezik
Uspješnost izvedbe programa prati se kvalitetom vizualnog
materijala, kao i procjenom pokazanog entuzijazma prema
kolegiju.
Mišljenja studenata o kvaliteti i uspješnosti na kraju nastave.
49
Likovna umjetnost od prapovijesti do konca XX. stoljeća na tlu
Naziv predmeta
BiH i Hrvatske
Nositelj predmeta dr. sc. Tihomir Zovko, doc.

15 15 0
Status predmeta Izborni

III. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 2
Usvajanje relevantnih činjenica o stilskoj periodizaciji prapovijesti
do danas kao i o protagonistima. Usvajanje stilskih analiza i
Ciljevi predmeta pisanje seminara s osnovnom znanstvenom aparaturom.
Prepoznavanje stilskih izričaja i interpretacija odabranih djela.
Uvijeti za upis predmeta upisan v. semestar

Osposobiti studente za razumijevanje vizualnog i likovnog jezika,
vizualnih komunikacija, likovne umjetnosti i primijenjene
umjetnosti. Kod studenata razvijati sposobnosti vizualne
Ishodi učenja
percepcije, oblika i pojava u likovnim umjetnostima.
(kompetencije)
Kod studenata razvijati oblikovno i kreativno mišljenje i osposobiti
studente za razumijevanje i kritičko promišljanje likovnih djela.
Predavanja iz umjetnosti od prapovijesti do XX. stoljeća kroz

različita stilska razdoblja na našim prostorima. Posebno naglasiti
stilske i individualne karakteristike pravaca i pojedinaca koji su
nazočni na ovim prostorima. Posebnu pozornost posvetiti
Sadržaj predemeta pismenom izražavanju prilikom pisanja seminara koristeći se
osnovnom znanstvenom aparaturom. Nacionalna umjetnost u
odnosu na suvremena stremljenja europske kulture i likovnog
izričaja.
Predavanje uz prezentaciju likovnog materijala i video projekcije,

seminar uz izlaganje studenata.
Obveze studenata predavanja, izrada i prezentacija seminarskog rada
-
bodovanju studenata
seminar 10%, pismeni rad 30 %, usmeni ispit 60%
završnom ispitu
Milan Pelc, Hrvatska umjetnost, Školska knjiga, Zagreb, 2010.
Benac, Basler i dr., Kulturna historija BiH, Veselin Masleša,
Obvezna literatura
Sarajevo, 1984.
Dopunska literatura Grgo Gamulin, Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća, Naprijed,

Zagreb, 1997.
50
Grgo Gamulin, Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća, Naprijed,
Zagreb, 2001.

Hrvatski
uspješnosti izvedbe svakog Konzultacije, nazočnost na nastavi i rezultati ispita.
51
Naziv predmeta Logika

30 0 15

III. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Cilj je kolegija ovladati tradicionalnom logikom i elementima
Ciljevi predmeta iskazne logike (logike sudova).

Studenti će nakon odslušanih predavanja, pohađanih vježbi i
položenog ispita biti sposobni koristiti se temeljnim logičkim
pojmovljem, što će im poslužiti kao izvrsno oruđe u daljnjem
Ishodi učenja bavljenu filozofijom. Naučiti će metode ispravnog razlikovanja
(kompetencije) istine misli od neistinite, valjanog slijeda misli od nevaljanog te će
usvojiti sposobnost lakog prepoznavanja logičkih pogrješki i moći
će na dobar način na njih ukazati.
Oblici ljudske misli (pojam, iskaz, zaključak), metode spoznaje,

sintaksa i semantika, simbolički jezik logike, istinosne tablice,
prevođenje iz
Sadržaj predmeta
običnog jezika u jezik iskazne logike i obratno, očuvanje istine u
logici (pojmovi istinitosti, zadovoljivosti, valjanosti, istovrijednosti).
 Predavanja
Način izvođenja nastave  Vježbe
 Konzultacije
 Pohađanje nastave
 Aktivnost na nastavi
Obveze studenata  Kontinuirana provjera znanja
 Pismeni ispit
 Usmeni ispit
Pohađanje i 45 1,5 20 %
aktivno
sudjelovanje
na nastavi
Kolokviji 30 1 40%*
Završni ispit 30 1 40%*
(pismeni)
Završni ispit 45 1,5 40%
(usmeni)
52
Podatci o ocjenjivanju i Za izvanredne studente 100 % završni ispit (pismeni i usmeni).
bodovanju studenata *Studenti koji postignu 30% na kolokvijima nisu dužni izlaziti na
tijekom nastave i na pismeni dio ispita.
završnom ispitu Dodatna pojašnjenja:
Da bi se pristupilo završnom ispitu (pismeni dio), studenti su

dužni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj bodova
(20% od ukupne ocjene). U tih 20% ulazi min 10% iz prisutnosti i
aktivnosti na predavanjima i vježbama i minimalno 10% iz
kolokvija. Da bi se pristupilo izravno na usmeni ispit, studenti
moraju tijekom semestra doseći minimalan broj bodova (45% od
ukupne ocjene). U tih 45% ulazi minimalno 15% iz prisutnosti i
aktivnosti na predavanjima i vježbama te minimalno 30% iz
kolokvija. Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konačnu
ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita i angažiranosti
tijekom nastave.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (Kolokviji nose 40 % od

ukupne ocjene, jedan kolokvij nosi 20%):
Završni ispit (pismeni) se ocjenjuju na sljedeći način (Nosi 40 %

od ukupne ocjene)
Završni ispit (usmeni) se ocjenjuju na sljedeći način (Nosi 40 % od

ukupne ocjene)

sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
53
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Macan, Ivan, Uvod u tradicionalnu logiku, FFDI, Zagreb, 2005., str.
9.-141.
Obvezna literatura Kovač, Srećko, Logika, HSN, Zagreb, 1998., str. 9.-211.
Petrović, Gajo, Logika, (više izdanja), str. 5.-134.
Allen, Colin, Hand, Michael, Logic Primer, The MIT Press,

Cambridge,Massachusetts, London, England, 2001., Chapter 1 i 2.
Cauman, Leigh C., Uvod u logiku prvog reda, Jesenski i Turk,
Zagreb, 2004.
Devide, Vladimir, Matematička logika, Beograd, 1964.
Kalužnin, L. A., Što je matematička logika, Školska knjiga, Zagreb,
1975.
Dopunska literatura Kovač, S.: Logika za gimnazije, Zagreb (višež izdanja).
Kovač, Srećko, Logička pitanja i postupci, KruZak, Zagreb, 2008.,
Lorenzen, Paul, Formale Logik, Walter de Gryter % Co., Berlin,
1967.
Petrović, G.: Logika, Zagreb (više izdanja).
Prior, A. N.: Historija logike, Naprijed, Zagreb, 1970.
Vandenhoeck & Ruprecht, Gottingen, 2002.
Zoglauer, Thomas, Einführung in die formale Logik für Philosophen,
Hrvatski
Pohađanje nastave (predavanja i vježbi) je obvezno. Za prisutnost
na predavanjima dobije se 15 x 0,33 = 5 bodova (5%ocjene). Za
prisutnost na vježbama dobije se 15 x 0,33 = 5 bodova (5%ocjene),
tj. za prisutnost na nastavi 5 + 5 = 10 bodova (10% ukupne ocjene).
Za aktivnost na vježbama dobije se 30 x 0,33 = 10 bodova
(10%ocjene).
54
Naziv predmeta Matematika 1
Nositelj predmeta dr. sc. Ljiljanka Kvesić, izv. prof.

30 0 30

II. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 5
Svladavanje osnovnog znanja iz matematike potrebnog za
izvođenje nastave u nižim razredima osnovne škole, usvajanje
razvijenih postupaka i stjecanja vještina primjene matematike;
razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja potrebnog za druge
Ciljevi predmeta
znanosti i sam život; razvijanje preciznosti u izražavanju i radu;
jačanje kombinatornih sposobnosti i povjerenja u vlastite
sposobnosti.
Uvijeti za upis predmeta Srednjoškolska matematika
Nakon uspješnog svladavanja sadržaja kolegija, od studenta se

očekuje da argumentirano i učinkovito komuniciraju matematička
znanja i ideje pri:
- definiranju i opisivanju značenja matematičkih pojmova
- iskazivanju i dokazivanju matematičkih tvrdnji
Ishodi učenja
- uspostavljanju veza govornog jezika i simboličkog zapisa
(kompetencije)
- rješavanju matematičkih zadataka i problema koji se svode na
odgovarajući matematički zadatak.
Razvijanjem pozitivnog odnosa prema učenju i poučavanju, od
studenta se očekuje da izgrade čvrste temelje za cjeloživotno
učenje i nastavak obrazovanja.
Sadržaj predemeta Struktura matematike: aksiomi, definicije, teoremi, dokazi.

Matematička logika: izjave, operacije s izjavama, kvantifikatori.
Skupovi: pojam, označavanje, zadavanje, inkluzija, operacije sa
skupovima, particija, Kartezijev umnožak. Relacije: relacija
ekvivalencije, kvocjentni skup, relacija uređaja. Funkcije: definicija
(naivna i stroga), zadavanje, identiteta, konstanta, injekcija,
surjekcija, bijekcija, binarna operacija, konačni i beskonačni
skupovi, prebrojivi i neprebrojivi. Skup prirodnih brojeva: definicija
(pomoću teorije skupova i Peanoovih aksioma), matematička
indukcija, binarne operacije, prosti i složeni brojevi, teorem o
dijeljenju, osnovni teorem aritmetike, zapisivanje i imenovanje
prirodnih brojeva. Skup cijelih brojeva: definicija, svojstva, brojevni
pravac, diskretnost i prebrojivost. Skup racionalnih brojeva:
definicija, jednakost razlomka, binarne operacije (računanje s
racionalnim brojevima), svojstva, gustoća, prebrojivost, decimalni
zapis. Skup realnih brojeva: iracionalni brojevi, decimalni zapis,
realni brojevi, neprebrojivost, veza s brojevnim pravcem, linearni
55
kontinuum. Skup kompleksnih brojeva: imaginarna jedinica,
kompleksna ravnina. Realne funkcije: domena i kodomena, rast i
pad, nultčka, graf, periodičnost. Polinomi: konstanta, linearna
funkcija, linearne jednadžbe i nejednadžbe, kubna funkcija
jednadžbe i nejednadžbe. Opća potencija. Eksponencijalna i
logaritamska funkcija. Trigonometrijske funkcije.
Predavanja s temama navedenim u Sadržaju. Na auditornim
vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci.
Obveze studenata Pohađanje predavanja i vježbi.
Pohađanje predavanja i vježbi (30 šk.sati + 30 šk.sati )= 1,5 ECTS
boda.
Samostalno učenje, priprema kolokvija i završnog ispita
bodovanju studenata
( pismeni ispit i usmeni ispit ) = 3,5 ECTS boda.
završnom ispitu
1. Lj. Kvesić, (2015), Matematika za prirodoslovne i tehnološke
fakultete, Sceučilište u Mostaru.
2.Pavković, B., Veljan, D. (2004). Elementarna matematika I.
Zagreb: Školska knjiga.
Obvezna literatura
3. Pavković, B., Veljan, D. (1995.). Elementarna matematika II,
4.Udžbenici i zbirke zadataka za matematiku u osnovnim i srednjim
školama: sadržaji vezani za teoriju brojeva i funkcije.
1. Devide, V. (2010). Čudesna matematika – pogled iznutra i
izvana. Zagreb: HMD.
2. Pauše, Ž. (2007). Matematika i zdrav razum. Zagreb: Školska
Dopunska literatura
knjiga.
3. Veljan, D., Volenc, V. (1998.). Matematika 3, Zagreb, Školska
knjiga.
Hrvatski
uspješnosti izvedbe svakog Rezultati ispita. Anketiranje studenata.
56
Naziv predmeta Matematika 2

30 0 45

II. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 5
Svladavanje osnovnog znanja iz geometrije potrebnog za izvođenje
nastave u nižim razredima osnovne škole, usvajanje razvijenih
postupaka i stjecanja vještina primjene matematike; razvijanje
Ciljevi predmeta
logičkog mišljenja i zaključivanja potrebnog za druge znanosti i sam
život; razvijanje preciznosti u izražavanju i radu.
Uvijeti za upis predmeta Srednjoškolska matematika
Nakon uspješnog svladavanja sadržaja kolegija, od studenta se

očekuje da argumentirano i učinkovito komuniciraju matematička
znanja i ideje pri:
- definiranju i opisivanju značenja geometrijskih pojmova
Ishodi učenja - iskazivanju i dokazivanju matematičkih tvrdnji
(kompetencije) - uspostavljanju veza govornog jezika i simboličkog zapisa
Razvijanjem pozitivnog odnosa prema učenju i poučavanju. Uz
primjenu prethodno opisanih kompetencija, od studenta se
očekuje da izgrade čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak
obrazovanja.
Osnovni geometrijski pojmovi. Aksiomi, euklidske geometrije

ravnine: četiri grupe aksioma, trokut, izometrija, osna simetrija.
Kut i njegova veličina (mjera kuta). Trokut. Sukladnost trokuta:
četiri osnovne konstrukcije trokuta, četiri karakteristične točke
trokuta. Sličnost trokuta: Talesov poučak, Euklidov poučak,
Pitagorin poučak, homotetija, središnji i obodni kutovi,
Sadržaj predemeta
tangencijalni i tetivni četverokut. Krug i kružnica. Duljina luka
krivulje, površina kružnog isječka. Poligoni: definicija, Jordanov
teorem, zbroj poligona, površina poligona (definicija), površina
pravokutnika, paralelograma i trokuta. Aksiomi geometrije
prostora. Poliedri, obla tijela, oplošje i volumen. Odnosi među
tijelima. Rotacijska tijela.
Predavanja s temama navedenim u Sadržaju. Na auditornim
vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci.
Obveze studenata Pohađanje predavanja i vježbi.
ECTS bodovi dodijeljenji na Pohađanje predavanja i vježbi (30 šk.sati + 30 šk.sati )= 1,5 ECTS
osnovu obveza studenata boda.
57
Samostalno učenje, priprema kolokvija i završnog ispita
bodovanju studenata
( pismeni ispit i usmeni ispit ) = 4,5 ECTS boda.
završnom ispitu
1. Pavković, B., Veljan, D. (2004). Elementarna matematika I.
2. Pavković, B., Veljan, D. (1995.). Elementarna matematika II,
Obvezna literatura Zagreb: Školska knjiga.
3. Kurepa, S. (1994.). Matematika 1, Zagreb, Školska knjiga. Zagreb
4. Udžbenici i zbirke zadataka za matematiku u osnovnim i
srednjim školama: geometrijski sadržaj
1.Kurnik, Z., Volenec, V.(1984.). Matematika 2, Zagreb, Školska
knjiga.
2. Benčić, V. (1966). Elementarna geometrija, I. dio. Zagreb: Školska
knjiga.
Dopunska literatura 3. Benčić, V. (1969). Elementarna geometrija, II. Dio. Zagreb:
Školska knjiga.
4. Radić, M. (1972). Euklidova geometrija. Zagreb: Školska knjiga.
5. Pauše, Ž. (2007). Matematika i zdrav razum. Zagreb: Školska
knjiga.
Hrvatski
uspješnosti izvedbe svakog Rezultati ispita. Anketiranje studenata.
58
Naziv predmeta Medijska kultura
Nositelj predmeta dr. sc. Ilija Musa

30 15 0

IV. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Upoznati studente s teorijom nastave medijske kulture s akcentom
na film. Upoznati studente s osnovnim izražajnim sredstvima i
najznačajnijim ostvarenjima medija i ulogom medija u suvremenoj
kulturi (civilizacija slike). Osposobiti studente za izvođenje nastave
Ciljevi predmeta medijske kulture, posebice za interpretaciju umjetnički vrijednih
ostvarenja, stručno planiranje i primjenu suvremenih metodičkih
postupaka u nastavi. Usvojeni sadržaji omogućuju studentima
samostalno i kritičko prosuđivanje umjetnički vrijednih dijela i
kreativan pristup nastavi.
Uvijeti za upis predmeta Nema ih.
Polaganjem ispita, student je sposoban uvidjeti osnovnu
problematiku i narav medija i temelje medijske kulture, bit i utjecaj
medija u odgoju i razvoju ličnosti, utjecaj medija u odgojnom
Ishodi učenja
promišljanju. Također, student je osposobljen za kritičko
(kompetencije)
promatranje i analizu medijskih sadržaja osobito filmskih, te
razumije film ne samo kao vrstu umjetnosti, veći kao masovno
društveni, politički, komunikacijski i gospodarski fenomen.
Film, televizija i ostali mediji (akcent na film). Film i druge
umjetnosti (osobito film i kazalište). Filmski jezik (izražajna filmska
sredstva). Filmsko djelo (rodovi, vrste, nastanak filma). Povijest
Sadržaj predemeta
filma. Film i dijete (procesi načina gledanja filma pri odrastanju).
Metode nastave filma (načela, oblici i metode rada, interpretacija
filma, edukacija filmom i za film).
- predavanja
- vježbe
- konzultacije
- pohađanje nastave
- aktivnost u nastavi
- izrada thaumtropa
Obveze studenata
- sudjelovanje u snimanju filma
- pismeni ispit
- usmeni ispit
ECTS bodovi dodijeljenji na Prisutnost i
osnovu obveza studenata aktivnost na 15 0,5 Max 10%
nastavi
Izrada 15 0,5 Max 30%*
59
thaumtropa i
sudjelovanje
u snimanju
filma
Završni
15 0,5 Max 30%*
ispit (pismeni)
Završni ispit
15 0,5 Min 50%
(usmeni)
Da bi pristupili završnomu ispitu (usmeni dio), studenti su dužni

Podatci o ocjenjivanju i tijekom semestra doseći minimalan broj bodova (30% od ukupne
bodovanju studenata ocjene). U tih 30% ulazi minimalno 6% od prisutnosti i aktivnosti,
tijekom nastave i na 6% od izrade lutke i sudjelovanja u igrokazu, te 18% od pismenog
završnom ispitu ispita. U konačnu ocjenu ulaze rezultati završnoga ispita, prisustvo i
angažiranosti u tijeku nastave i sudjelovanje u igrokazu.

Sudjelovanje u snimanju filma i izrada thaumtropa se ocjenjuje

ovako:
0% = Nesudjelovanje u igrokazu (izradi lutke).
30% = Izrada thaumtropa i sudjelovanje u snimanju filma.



sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
60
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
1. Dominković, B. : Škola crtanog filma, Filmoteka 16, Zagreb,
1983.
2. Mikić, Krešimir: Film u nastavi medijske kulture , Educa 55,
Zagreb, 2001.
Obvezna literatura 3. Peterlić, A.: Osnove teorije filma, Filmoteka16, Zagreb,
1982.
4. Turković, H.: Razumijevanje filma, Zagreb, 1988.
1. Peterlić, A.: Pregled najvažnijih događaja u povijesti filma,

Filmoteka 16, Zagreb, 1983.
Dopunska literatura

Hrvatski jezik
Pohađanje nastave
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i nije ih
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je
iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u
zbroju bodova. Studentu koji izostane više od 1/5 predavanja bit će
određeni dodatni uvjeti za pristupanje završnom ispitu.
Izrada thaumtropa i stripa i sudjelovanje u snimanju filma
Obvezno je napraviti thaumtrop i strip po vlastitom tematskom
izboru, te sudjelovanje u stvaranju filma po želji odnosno afinitetu
studenta prema čimbenicima izvedbe (gluma, pisanje teksta,
kostimografija, scenografija, glazba, animacija, rad s kamerom...)
61
Naziv predmeta Metodička praksa 1
Nositelj predmeta Dr. sc. Mario Vasulj, red.prof.

0 0 30

III. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 2

Student se osposobljava za razumijevanje problemskih dimenzija
samostalnog pripremanja i izvođenja nastave u različitim
Ishodi učenja
nastavnim programima. Postaje sposoban uvažavati vrijednost
(kompetencije)
nastavnih strategija. Student stječe kompetenciju razlikovanja
učiteljskih uloga i složenosti zahtjeva s kojima se učitelj suočava.
dužan: upoznati izvedbene programe različitih nastavnih
Sadržaj predmeta
predmeta; hospitirati minimalno 10 sati na satima mentora
(različitih nastavnih predmeta.
rada u školi
Obveze studenata
Pohađanje prakse 1
završnom ispitu
62
Obvezna literatura

Hrvatski
63
Naziv predmeta Metodička praksa 2
Nositelj predmeta dr. sc. Mario Vasilj, red.prof.

0 0 30

IV. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 2

Student se postupno osposobljava za samostalno djelovanje u
Ishodi učenja
planiranju, pripremanju i izvođenju nastave u različitim nastavnim
(kompetencije)
programima.
dužan: upoznati izvedbene programe različitih nastavnih
Sadržaj predmeta
predmeta; pripremiti i održati minimalno 6 sati, odnosno po 1 sat
iz svakog nastavnog predmeta
rada u školi
Obveze studenata
Pohađanje prakse 1
završnom ispitu
Obvezna literatura
64

Hrvatski
65
Naziv predmeta Metodika nastave glazbene kulture 1
Nositelj predmeta dr. sc. Lidija Vladić Mandarić, doc.

30 15 0

III Semestar VI
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Stručno-metodičko osposobljavanje studenata za kritičko
promišljanje, kvalitetno planiranje i pripremanje nastavnog
Ciljevi predmeta
sadržaja predmeta glazbena kultura primjenom suvremenih
metodičkih spoznaja.
Uvjeti za upis kolegija: Odslušani predmeti Notno pismo, Glazbena
Uvijeti za upis predmeta
kultura, Vokalno-instrumentalni praktikum, Didaktika.
Osvijestiti i razumjeti važnost nastavnog predmeta glazbena
kultura; upoznati i primijeniti osnovna načela, nastavne metode i
metodičke oblike rada u nastavi glazbene kulture; osposobiti
studente za planiranje i pripremanje nastave glazbene kulture;
osposobiti studente za praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje
Ishodi učenja vlastitog rada; osposobiti studente za vrednovanje postignuća
(kompetencije) učenika; razvijati sposobnost korištenja informacija, analize i
sinteze; razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada; razvijati
stvaralaštvo i kritičko promišljanje; razvijati primjenu stečenih
znanja u sličnim ili novim situacijama;
razvijati želju i potrebu za permanentnim obrazovanjem i
usavršavanjem u metodici nastave glazbene kulture.
Retrospektiva - glazbena nastava kroz povijest. Cilj i zadaci
glazbene nastave. Koncepcija glazbene nastave. Čimbenici koji
utječu na ostvarenje cilja i zadataka glazbene kulture: satnica,
materijalna opremljenost škola, educiranost učitelja, mogućnosti
djece. Nastavne metode, nastavna sredstva i pomagala, nastavni
Sadržaj predemeta sustavi i oblici, te didaktička načela glazbene kulture. Etape i
artikulacija nastavnog procesa. Pripremanje učitelja za nastavu
glazbene kulture. Aktivnosti glazbene nastave: brojalica, pjevanje,
slušanje i upoznavanje glazbe, sviranje, dječje glazbeno
stvaralaštvo. Psihometrijski pristup procjeni muzikalnosti. Utjecaj
medija na formiranje glazbenog ukusa.
Način izvođenja nastave Predavanja – teorijski dio gradiva
odnosno 30 sati
Obveze studenata
Za obveze koje je student dužan izvršavati izvan nastave predviđen

je 1 bod.
Podatci o ocjenjivanju i Praćenje aktivnosti studenta tijekom predavanja, izrade i
66
bodovanju studenata prezentacije seminarskog rada, te uključenosti u raspravu o
tijekom nastave i na seminarskom radu.
završnom ispitu Nakon odslušanih predavanja polaže se usmeni ispit.
Rojko, P. (1996.) Metodika nastave glazbe. Teorijsko–tematski
aspekti, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku.
Makjanić, V., Završki, J. (1974.). Glazbeni odgoj u prvom, drugom i
Obvezna literatura
trećem razredu osnovne škole. Priručnik za nastavnike, (2. izdanje),
Brdarić, R. (1986.). Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene

kulture. Priručnik za nastavnike razredne nastave i glazbene kulture
u odgoju i osnovnom te usmjerenom obrazovanju, Zagreb: Školska
knjiga.
Dopunska literatura
Novačić, Kutnjak, Njirić, Makjanić (1986.). Glazbena kultura u
prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole. Priručnik za
nastavnika, Zagreb: Školska knjiga.

Hrvatski.
67

30 0 15

Semestar
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Osposobljavanje studenata za realizaciju nastave glazbene kulture
Ciljevi predmeta
primarno na teorijskoj, te u manjoj mjeri na praktičnoj razini
Uvjeti za upis kolegija: Odslušan predmet Teorijske osnove
metodike nastave glazbene kulture.
Razvijati kritički odnos prema sadržajima glazbene kulture na
temelju analize sadržaja nastavnog predmeta sa stručnog i
metodičkog stajališta; razvijati sposobnost vrednovanja rada
analiziranjem uzornih predavanja mentora; primjenjivati stečena
znanja održavanjem individualnih predavanja; uspostavljati
Ishodi učenja
korelaciju glazbene kulture s ostalim predmetima; razvijati
(kompetencije)
sposobnost korištenja informacija, analize i sinteze; razvijati
samostalnost i sposobnost timskog rada; razvijati stvaralaštvo i
kritičko promišljanje; razvijati želju i potrebu za permanentnim
obrazovanjem i usavršavanjem u metodici nastave glazbene
kulture.
Analiza aktualnih udžbenika glazbene kulture. Koncipiranje
aktivnosti pjevanja, slušanja, sviranja i stvaralaštva. Uspostavljanje
korelacije sadržaja glazbene kulture sa sadržajima drugih nastavnih
Sadržaj predemeta
predmeta. Metodološki sustavi odgoja i obrazovanja.
Nazočnost uzornim predavanjima mentora, te održavanje
simuliranih i individualnih predavanja studenata.
Način izvođenja nastave Predavanja – teorijski dio gradiva
odnosno 30 sati
Obveze studenata

je 1 bod.
Praćenje aktivnosti studenta tijekom predavanja, izrade i
prezentacije seminarskog rada, uključenosti u raspravu o
seminarskom radu, prezentacije simuliranog predavanja, te
bodovanju studenata
rasprave tijekom analize uzornih predavanja mentora.
Nakon odslušanih predavanja ocjena predmeta bit će formirana na
završnom ispitu
osnovi ocjene seminara, prezentacije simuliranog predavanja i
ukupne aktivnosti studenta.
Obvezna literatura Rojko, P. (1997.). Ocjenjivanje u glazbenoj nastavi, Tonovi: časopis
glazbenih i plesnih pedagoga. 2 (30), 11-14.
68
Rojko, P. (2001.). Aktualna pitanja glazbene pedagogije, Tonovi:
časopis glazbenih i plesnih pedagoga, 1/2 (37/38), 98-110.
Aktualni udžbenici i metodički priručnici glazbene kulture.
Njirić, N. (1994.). Pjevanka: priručnik za učitelje s metodičkim
uputama za nastavu glazbene kulture u prvom, drugom i trećem
Dopunska literatura
razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.
Njirić, N. (2001.). Put do glazbe, Zagreb: Školska knjiga.

Hrvatski.
69

0 15 30

IV. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Osposobljavanje studenata za realizaciju nastave glazbene kulture
Ciljevi predmeta na praktičnoj razini.
Uvjeti za upis kolegija: Odslušan predmet Metodika nastave

glazbene kulture.
Razvijati kritički odnos prema sadržajima glazbene kulture na
temelju analize sadržaja nastavnog predmeta sa stručnog i
metodičkog stajališta; primjenjivati stečena znanja održavanjem
javnih predavanja; osposobiti studente za planiranje i pripremanje
nastave glazbene kulture; razvijati sposobnost praćenja,
vrednovanja i ocjenjivanja vlastitog rada; razvijati sposobnost
Ishodi učenja
vrednovanja tuđeg rada promatranjem i analiziranjem javnih
(kompetencije)
predavanja kolega; uspostavljati korelaciju glazbene kulture s
ostalim predmetima; razvijati sposobnost korištenja informacija,
analize i sinteze; razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada;
razvijati stvaralaštvo i kritičko promišljanje; razvijati želju i potrebu
za permanentnim obrazovanjem i usavršavanjem u metodici
nastave glazbene kulture.
Analiza stranih udžbenika i CD-a. Primjena standardiziranih testova
Sadržaj predemeta glazbenih sposobnosti.
Pripremanje, realiziranje i analiziranje javnih predavanja studenata.
Način izvođenja nastave Javni sati, izlaganje seminarskih radova.
odnosno 30 sati
Obveze studenata

je 1 bod.
Praćenje aktivnosti studenta tijekom izrade i prezentacije
Podatci o ocjenjivanju i seminarskog rada i rasprave o seminarskom radu, tijekom
bodovanju studenata pripremanja i realizacije javnih predavanja, te sudjelovanje u
tijekom nastave i na raspravi o javnim predavanjima ostalih studenata.
završnom ispitu Ocjena predmeta bit će formirana na osnovi ocjene seminara,
javnih predavanja, te ukupne aktivnosti studenta.
Obvezna literatura Rojko, P. (2003.). Glazbenoj nastavi nisu potrebni (takvi) udžbenici,
Tonovi: časopis glazbenih i plesnih pedagoga, 1 (41), 45-73.
Rojko, P. (1996.). Metodika nastave glazbe. Teorijsko–tematski
70
aspekti, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
Dopunska literatura Aktualni udžbenici i metodički priručnici glazbene kulture.
Hrvatski.
71
Naziv predmeta Metodika nastave hrvatskoga jezika 1
Nositelj predmeta dr. sc. Marko Tokić
Predavanja seminar Vježbe

30 30 0

4 Semestar 7
izvodi predmet
ECTS bodovi 6
Poučavati i upućivati u poučavanje početnog opismenjavanja
Ciljevi predmeta

Student će biti osposobljen za primjenu osnovnih načela, te
nastavnih metoda i oblika rada u nastavi hrvatskoga jezika; za
samostalni i za timski rad; za praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje
Ishodi učenja
vlastitoga rada; za kompetentno praćenje organizacije nastave
(kompetencije)
hrvatskoga jezika u primarnom obrazovanju; za praćenje i
vrednovanje postignuća učenika u nastavnim djelatnostima
nastave hrvatskoga jezika.
1. Hrvatski jezik (organski i neorganski idiomi)
2. Hrvatski standardni jezik
3. Mjesto metodike u okviru pedagoških znanosti
4. Učiteljeva metoda
5. Metodički sustavi
6. Nastavna područja predmeta hrvatski jezik
7. Predškolsko razdoblje i početno opismenjavanje
8. Početnice (povijesni uvid)
Sadržaj predmeta
9. Početnice (s obzirom na pristup početnom
opismenjavanju)
10. Integracija pristupa
11. Struktura nastavnoga sata početnog opismenjavanja
12. Priprava za nastavni sat početnog opismenjavanja
13. Komunikacijom do gramatike (oblika i poretka riječi)
14. Vrste riječi
15. Rečenica (i njezini dijelovi)
Volontiranje i vannastavne aktivnosti u području početnog
opismenjavanja i jezičnog izražavanja (produženi boravci, rad u
ustanovama za djecu s posebnim potrebama, sudjelovanje u
Obveze studenata
projektima, organizacija čitaonica i drugih srodnih sadržaja) Ovaj se
način rada dogovara s nositeljem kolegija i asistentima.

bodovanju studenata
72
završnom ispitu
Obvezna literatura
Dopunska literatura
Jezik poučavanja i
mogućnost praćenja na
drugim jezicima
73
Naziv predmeta Metodika nastave hrvatskoga jezika 2
Nositelj predmeta dr. sc. Marko Tokić, doc.

30 30 0

IV. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 5
Ciljevi predmeta

Ishodi učenja
(kompetencije)
1. Organizacija nastave i uspjeh u poučavanju
2. Učenje i pomoć u učenju
3. Grupno učenje, učenje u paru i samostalno učenje kao
nastavni oblici
4. Metodičke djelatnosti i postupci (nastavne aktivnosti)
5. Usvajanje gramatike i njezino osvješćivanje
6. Struktura nastavnog sata gramatike
7. Usvajanje pravopisnih i pravogovornih normi
Sadržaj predmeta
8. Nastava hrvatskoga jezika i jezičnog izražavanja
9. Govorne vježbe u nastavi hrvatskoga jezika
10. Pisane vježbe u nastavi hrvatskoga jezika
11. Struktura nastavnog sata govornih i pisanih vježbi
12. Medijska kultura u nastavi hrvatskoga jezika
13. Televizija, radio, tisak
14. Računalo i internet
15. Struktura nastavnog sata medijske kulture
Obveze studenata
bodovanju studenata
završnom ispitu
Obvezna literatura
Dopunska literatura
74
75
Naziv predmeta Metodika nastave likovne kulture 1

30 15 15

II. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 4 ECTS
Steći osnovna znanja iz područja likovne kulture koja se odnose na
razvojne faze i zakonitosti razvoja likovnih stvaralačkih sposobnosti
djece. Razviti vlastite izražajne mogućnosti u likovnom području.
Ciljevi predmeta
Steći sposobnosti promišljanja i kreiranja odgojno-obrazovnih
jedinica s metodičkim specifičnostima, te evaluacije i
samoevaluacije rada.
Upisan 3. semestar, odnosno 2. godina studija, te odslušan kolegij
„Likovna kultura“.
Studenti će biti sposobni razlikovati razvojne faze dječjeg likovnog
Ishodi učenja izraza i specifičnosti likovnog izražavanja djece. Bit će sposobni
(kompetencije) samostalno kreirati nastavnu jedinicu u korelaciji sa uzrastom djece
i likovnog problema, kao i za evaluaciju i ocjenu dječjih radova.
1. Uvod u kolegij; likovna kultura u nižim razredima osnovne
škole.
2. Oblici umjetničkog odgoja kroz povijest odgoja i
obrazovanja.
3. Opće karakteristike likovnog izraza djeteta.
4. Vizualno i likovno mišljenje.
5. Likovni jezik u djece i njihov razvoj.
6. Likovni tipovi djece.
7. Vizualiziranje odgojno-obrazovnih sadržaja.
8. Metode rada s djecom u razrednoj nastavi.
Sadržaj predmeta 9. Načela u radu s djecom u razrednoj nastavi.
10. Načini poticanja likovnog izražavanja djece.
11. Didaktičke osnove za izvođenje nastave likovnog odgoja i
obrazovanja.
12. Praćenje , analiza i vrednovanje dječjih radova.
13. Stvaralački oblici rada ( ilustracija, sjećanje, mašta,
prethodno promatranje, slobodan rad ).
14. Artikulacija nastavnog sata.
15. Novi mediji i njihove refleksije u dječjem stvaralaštvu.
Praktičan rad iz područja slikanje ( tempera, akvarel, gvaš, kolaž,
kombinirana tehnika).
Nastava se izvodi kroz formu predavanja, izrade i prezentacije
Način izvođenja nastave seminarskih radova, te praktičan rad – vježbe iz područja slikanja.
Studenti su obvezni prisustvovati nastavi, uspješno izraditi

Obveze studenata prezentaciju i seminarski rad te izvršiti sve vježbe predviđene
programom.
76
Praktičan rad-vježbe 15sati; izrada seminarskog rada 30
ECTS bodovi dodijeljenji na sati;predavanja 30 sati;te vođenje bilješki i samostalan rad
osnovu obveza studenata studenta te izvođenje javnog sata.
Ukupno: 4 ECTS
Podatci o ocjenjivanju i O svakom studentu se vodi evidencija prisutnosti na predavanjima,
bodovanju studenata izvedba seminarskog, uspješnost izvedbe i razumijevanje
tijekom nastave i na problematike praktičnih vježbi, izvedba samostalnog sata, kao i
završnom ispitu općenito zalaganje i sudjelovanje u nastavi.
2. Grgurić,N i Jakubin, M. (1996.): „Vizualno-likovni odgoj i
obrazovanje“;
Obvezna literatura
4. Tanay, E. (1991.) „Likovna kultura u nižim razredima
osnovne škole“ , Školska knjiga, Zagreb.
1. Karlavaris, B. (1988.), „Metodika likovnog odgoja 2“,
Bjelovar, Grafički zavod Hrvatske.
2. Damjanov, J. (1998.), „Opet iznova u vizualnom odgoju.“,
Hrvatska revija. Druga dostupna literatura iz područja likovne
Dopunska literatura
kulture, priručnici i sl..
3. Huzjak, M. (2000.), „Korelacija u metodici likovne kulture.“,
Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu1.

Hrvatski jezik
Uspješnost izvedbe programa prati se kvalitetom znanja
Način praćenja kvalitete i pokazanom u izradi seminarskog rada, kvalitetom vizualnog
uspješnosti izvedbe svakog materijala, kao i procjenom pokazanog entuzijazma prema
predmeta i/ili modula kolegiju.
Mišljenja studenata o kvaliteti i uspješnosti na kraju nastave.
77

0 30 15

3. Semestar 5.
izvodi predmet
ECTS bodovi 4 ECTS
Kroz što veći udio samostalnog rada studenta kroz izradu
Ciljevi predmeta seminarskog rada i Power Point prezentacije s naglaskom na
elokvenciju ,uvesti studente u primjenu teorijskog znanja.
Upisan 5. semestar, odnosno 3. godina studija, te odslušan kolegij
„Metodika nastave likovne kulture 1“.
Studenti će biti sposobni primijeniti usvojena znanja iz materije
Ishodi učenja kolegija. Bit će sposobni samostalno izraditi Power Point
(kompetencije) prezentaciju i kreirati nastavnu jedinicu u korelaciji sa uzrastom
djece i likovnog problema.
16. Uvod u kolegij; upute za izradu seminarskog rada i Power
Point prezentacije; korespodencija s razredom.
17. Povijesni pregled kolegija;monotipija.
18. Opće karakteristike likovnog izraza djeteta; monotipija.
19. Vizualno i likovno mišljenje; monotipija.
20. Faze razvitka likovnog izraza djece; krumpir-tisak.
21. Dječji i umjetnikov likovni izraz; krumpir-tisak.
22. Kreativnost; krumpir-tisak.
23. Metode u vizualno-likovnom odgoju i obrazovanju; karton-
Sadržaj predmeta
tisak.
24. Načela u vizualno likovnom odgoju i obrazovanju; karton-
tisak.
25. Uloga učitelja; karton-tisak.
26. Artikulacija nastavnog sata; strip .
27. Motiv; strip.
28. Vrednovanje i ocjenjivanje dječjih radova; plakat.
29. Ljudski lik kroz faze dječjeg crteža; plakat.
30. Boja i prostor u dječjem stvaralaštvu; plakat.
Nastava se izvodi kroz prezentacije seminarskih radova studenata u
Power Pointu te praktičnih vježbi iz područja grafičkih tehnika
(monotipija, krumpir-tisak, karton-tisak,izrada stripa i plakata).
Studenti su obvezni prisustvovati nastavi, uspješno izraditi

Obveze studenata prezentaciju i seminarski rad te izvršiti sve vježbe predviđene
programom.
Praktičan rad-vježbe 15sati; izrada seminarskog rada i Power-Point
ECTS bodovi dodijeljenji na prezentacije 30 sati; vođenje bilješki i samostalan rad studenta te
osnovu obveza studenata izvođenje javnog sata.
Ukupno: 4 ECTS
Podatci o ocjenjivanju i O svakom studentu se vodi evidencija prisutnosti na
78
prezentacijama, izvedba seminarskog rada i Power Point
bodovanju studenata
prezentacije, uspješnost izvedbe i razumijevanje problematike
praktičnih vježbi, izvedba samostalnog sata, kao i općenito
završnom ispitu
zalaganje i sudjelovanje u nastavi.
5. Grgurić,N i Jakubin, M. (1996.): „Vizualno-likovni odgoj i
obrazovanje“;
Obvezna literatura
7. Tanay, E. (1991.) „Likovna kultura u nižim razredima
osnovne škole“ , Školska knjiga, Zagreb.
4. Karlavaris, B. (1988.), „Metodika likovnog odgoja 2“,
Bjelovar, Grafički zavod Hrvatske.
5. Damjanov, J. (1998.), „Opet iznova u vizualnom odgoju.“,
Dopunska literatura Hrvatska revija.
6. Huzjak, M. (2000.), „Korelacija u metodici likovne kulture.“,
Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu1.

Hrvatski jezik
Uspješnost izvedbe programa prati se kvalitetom znanja
pokazanom na prezentacijama, kvalitetom vizualnog materijala,
kao i procjenom pokazanog entuzijazma prema kolegiju.
Mišljenja studenata o kvaliteti i uspješnosti na kraju nastave
79

15 15 15

3. godina Semestar VI.
izvodi predmet
ECTS bodovi 4 ECTS
Osposobiti studente za samostalno kvalitetno planiranje,
Ciljevi predmeta pripremanje i izvođenje nastave likovne kulture u osnovnoj školi
primjenom suvremenih spoznaja metodike.
Uvjeti za upis predmeta Metodika nastave likovne kulture 2
Nakon položenog ispita student će biti sposoban:
samostalno napraviti pripremu za nastavni sat likovne kulture;
načiniti i realizirati nastavnu jedinicu kroz odnose likovnog
Ishodi učenja problema, motiva i likovne tehnike u skladu s aktualnim NPP-om;
(kompetencije) razviti sposobnosti analize i vrednovanja učeničkih likovnih radova;
primijeniti interdisciplinarnu korelaciju nastavnih predmeta po
tematskom i strukturalističkom modelu; kritički analizirati sadržaj
aktualnih udžbenika
Likovna područja crtanja, slikanja, grafike, modeliranja i građenja i
dizajna
Nastavni plan, okvirni program, izvedbeni program,
mikroprogramiranje
Artikulacija nastavnog sata, ciljevi i zadaci nastave likovne kulture
Nastavna jedinica: kako? (likovni problem), što? (motiv), čime?
(likovne tehnike, likovno područje)
Metode rada (didaktičke i specifično likovne)
Načela u vizualno likovnom odgoju i obrazovanju
Sadržaj predmeta
Oblici rada i načini rada
Vizualno kao motiv i poticaj
Ne-vizualno kao motiv i poticaj
Likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj
Korelacija (tematska i strukturalna)
Ispunjavanje pripreme za nastavu
Analiza i vrednovanje likovnog procesa i produkata, ocjenjivanje,
šablonski likovni radovi
Način izvođenja nastave Predavanja, vježbe, konzultacije

Obveze studenata - aktivno sudjelovati u svim oblicima nastavnog rada,
predavanja i vježbe
- realizirati i analizirati uspješan javni i individualni sat u
osnovnoj školi
- napisati portfolio sa pet pisanih priprema s analizom deset
dječjih radova
80
- uraditi pet praktičnih radova – likovno područje
modeliranje i građenje (glina ili glinamol, žica, lim, al ili bakrena
folija, papir plastika ili kaširanje, mobil)
- pismeni i usmeni ispit
Predavanja: obvezno prisustvovanje predavanjima (opterećenje 15

sati = 0,5 ECTS boda). Napisati portfolio od 5 priprema i predati ga
u pismenom obliku (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).
Vježbe: obvezno prisustvovanje vježbama na fakultetu u
praktičnom radu kroz tehnike prostorno-plastičnog oblikovanja
(opterećenje 15 sati = 0.5 ECTS bod)
održavanje jednog javnog i jednog individualnog predavanja u
osnovnoj školi, konzultacije, priprema javnog i individualnog sata,
pisanje izvedbenog programa, vođenje bilješki s javnih predavanja i
analiza sata na vježbama pred studentima (opterećenje 30 sati = 1
ECTS bod).
Pismeni ispit: pročitati i naučiti sadržaj 130 str. teže i 243 str. lakše
literature (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod)
Ukupno opterećenje studenta je 120 sati nastavnog i van
nastavnog rada što iznosi 4 ECTS boda.
bodovanju studenata
završnom ispitu
1. Grgurić, N. i Jakubin, M. (1996): „Vizualno-likovni odgoj i

obrazovanje“, Educa, Zagreb., 13. - 143. str. (ukupno 130 str.)
2. Huzjak, M. (2008), Učimo gledati 1 – 4 priručnik za nastavnike,
Školska knjiga, Zagreb, 4. – 76. str. (ukupno 72 str.)
3. Tanay, E., (2002), Valovi boja - priručnik za likovnu kulturu,
Školska knjiga, Zagreb, 4. – 175. str.
Obvezna literatura 4. Udžbenici za likovnu kulturu za niže razrede osnovne škole
nakladnika:
Foro, D., Koružnjak, I., (2008), Likovni mozaik, Alfa,
Harapin M. R., Ivančić, I., Devernay C. I., (2005), Moja mala deja,
Znanje
Huzjak, M., (2002), Učimo gledati Školska knjiga, Zagreb
Tanaj, E., Valovi boja, (2007), Školska knjiga, Zagreb
1. Tanay, E. (1991), Likovna kultura u nižim razredima osnovne

Dopunska literatura škole, Školska knjiga, Zagreb, 5. - 142. str. (ukupno 137 str.)

Hrvatski jezik
uspješnosti izvedbe svakog Samoanaliza i studentska anketa
81
Naziv predmeta Metodika nastave matematike 1

30 30 0

III. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 5
Osposobiti studente da znaju isplanirati i organizirati nastavu
Ciljevi predmeta
matematike u prvih 5 razreda osnovne škole.
Uvjeti za upis predmeta Odslušani matematički predmeti
Osposobljavanje studenata za kritično promišljanje, kvalitetno i
Ishodi učenja
kreativno planiranje i pripremanje nastave matematike u razrednoj
(kompetencije)
nastavi primjenom suvremenih spoznaja metodike matematike.
Određenje , cilj i zadaci, interdisciplinarnost, te ustroj nastave
matematike. Povijesni razvoj nastave matematike. Posebnost i
važnost nastave matematike. Misaone operacije i načini
zaključivanja u matematici. Matematičke sposobnosti. Motivacija u
početnoj nastavi matematike. Temeljna načela u nastavi
Sadržaj predmeta
matematike. Nastavne metode i njihova primjena u nastavi
matematike, Oblici rada u nastavi matematike. Nastavna sredstva i
pomagala u nastavi matematike. Dopunska nastava matematike.
Dodatna nastava matematike. Praćenje, provjeravanje i
ocjenjivanje učenikovih postignuća i djelatnosti.
Nastava se realizira kroz predavanja i seminare na fakultetu,
Način izvođenja nastave primjenom metoda i oblika rada koji potiču aktivno učenje i
kritično mišljenje.
Pohađanje i aktivno sudjelovanje u predavanjima, izraditi i
Obveze studenata
prezentirati po jedan seminarski rad.
5 ECTS bodova
45 kontakt sati, 65 sati za samostalno proučavanje literature za
pripremu ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada i prezentaciju.
Podatci o ocjenjivanju i Nakon odslušanog predmeta i prezentacije seminarskog rada
bodovanju studenata polaže se usmeni ispit.
tijekom nastave i na Boduju se još i aktivnosti na predavanjima i seminarskim
završnom ispitu izlaganjima.
1. Markovac, J. (2001.).Metodika početne nastave
matematike, Školska knjiga, Zagreb.
Obvezna literatura
2. Liebeck, P.(1995.). Kako djeca uče matematiku, Eduka,
Zagreb.
1. Ovčar, S. (1990.). Razvijanje mišljenja u nastavi
matematike, Zrinski, Čakovec.
2. Dakić, B.(1993.). Zornost u nastavi matematike, Školske
Dopunska literatura
novine, Zagreb.
3. Devide, V.(1972.). Matematika kroz kulture i epohe,
Školska knjiga, Zagreb.
82
Hrvatski jezik
Studenska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje;
uspjeh studenata na ispitu; pismeno samoprocjenjivanje.
83

30 30 0

III. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 5
Ciljevi predmeta matematike u prvih 5 razreda osnovne škole i da znaju definirati
ishode učenja za svakog učenika.
Uvjeti za upis predmeta Odslušan predmet Metodika nastave matematike 1.
Osposobljavanje studenata za kritično promišljanje, kvalitetno i
kreativno planiranje i pripremanje nastave matematike u razrednoj
Ishodi učenja
nastavi primjenom suvremenih spoznaja metodike matematike.
(kompetencije)
Kvalitativnom analizom upoznati sadržaje početne nastave
matematike.
Metodička interpretacija matematičkog nastavnog gradiva od I. do
V. razreda osnovne škole. Formiranje pojmova prirodnih brojeva.
Formiranje pojmova zbrajanja i oduzimanja prirodnih brojeva.
Sadržaj predmeta
Formiranje pojmova množenja i dijeljenja prirodnih brojeva.
Formiranje osnovnih geometrijskih pojmova. Priprema nastave
matematike za školsku godinu. Simulirana predavanja.
Nastava se realizira kroz predavanja i seminare na fakultetu,
Način izvođenja nastave primjenom metoda i oblika rada koji potiču aktivno učenje i
kritično mišljenje.
Pohađanje i aktivno sudjelovanje u predavanjima, izraditi i
Obveze studenata prezentirati po jedan seminarski rad. Održati po jedno simulirano
predavanje.
5 ECTS bodova
pripremu ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada i prezentaciju.
Podatci o ocjenjivanju i Nakon odslušanog predmeta i prezentacije seminarskog rada
bodovanju studenata polaže se usmeni ispit.
tijekom nastave i na Boduju se još i aktivnosti na predavanjima i seminarskim
završnom ispitu izlaganjima.
1.Markovac, J. (2001.).Metodika početne nastave matematike,
2. Udžbenici za matematiku u razrednoj nastavi.
Obvezna literatura 3. Mišurac-Zorica, I.(2004.). Zadaci riječima u nastavi
matematike, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa s
međunarodnom suradnjom "Dijete, odgojitelj i učitelj", Zadar,str.
197-205.
Dopunska literatura 1.Skok, P. (2002.). Izvanučionička nastava, Pedagoški servis,
Zagreb,
2. Kyriacou, C. (1997.). Temeljna nastavna umijeća:metodički
84
priručnik za uspješno poučavanje i učenje, Eduka, Zagreb.
Hrvatski jezik
Studenska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje;
uspjeh studenata na ispitu; Pismeno samoprocjenjivanje.
85

15 15 30

IV. Semestar I.
se izvodi predmet
ECTS bodovi 6
Ciljevi predmeta matematike u prvih 5 razreda osnovne škole i da znaju definirati
ishode učenja za svakog učenika.
Odslušan predmet Metodika nastave matematike 1 i Metodika
nastave matematike 2.
Sposobnost primjenjivanja stečenih metodičkih znanja i vještina u
Ishodi učenja nastavnoj praksi, sposobnosti korištenja informacija; i sposobnost
(kompetencije) cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem u metodici početne
nastave matematike.
Metodička prerada najvažnijih matematičkih tema: prirodni
brojevi, osnovne računske operacije, geometrijska tijela i likovi,
točka i dužina, prostor, ravnina i pravac, te njihovi međusobni
Sadržaj predmeta
odnosi, mjerenja i mjerne jedinice, kut, obujam površina i duljina.
Matematička učionica. Planiranje, pripremanje, realiziranje,
analiziranje i vrednovanje javnih predavanja studenata.
Nastava se realizira kroz seminare na fakultetu i vježbe u
vježbaonici.
Pohađanje i aktivno sudjelovanje u vježbama, izraditi i prezentirati
Obveze studenata
po jedan seminarski rad. Održati po dva javna predavanja.
5 ECTS bodova
ECTS bodovi dodijeljeni
na osnovu obveza
pripremu ispita i seminarskog rada, 62 sata za samostalno
studenata
pripremanje metodičkih aktivnosti.
Praćenje aktivnosti studenata tijekom realizacije
predmeta( aktivnost tijekom seminara i vježbi, pripremanje javnih
predavanja, sudjelovanje u kritičkoj analizi javnih predavanja, te
bodovanju studenata
analizi odslušanih seminara.). Ocjenjuje se pisana priprava i
realizacija nastavnog sata. Seminarski rad i prezentacija se
završnom ispitu
ocjenjuju. Završna ocjena bit će formirana na osnovu svih
navedenih ocjena.
1.Markovac, J. (2001.).Metodika početne nastave matematike,
Obvezna literatura
2.Udžbenici za matematiku u razrednoj nastavi.
3. Priručnici za učitelje za nastavu matematike u razrednoj nastavi.
1. Vrgoč, D. (1999.). Crtam, mjerim, računam, Naklada Haid,
Zagreb.
Dopunska literatura
2. Kurnik, Z. (2004.). Zadatci s više načina rješavanja,
Hrvatsko matematičko društvo, Zagreb.
Jezik poduke i Hrvatski jezik
86
mogućnost praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja kvalitete
i uspješnosti izvedbe Studenska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje;
svakog predmeta i/ili uspjeh studenata na ispitu; pismeno samoprocjenjivanje.
modula
87
Naziv predmeta Metodika nastave prirode i društva 1
Nositelj predmeta dr.sc. Mario Vasilj, red. prof.
predavanja Seminar vježbe

30 0 30

IV. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 5
Studenti ce ovim kolegijem:
a) biti upoznati s nastavnim sadržajima koji se obraduju u mladim
razredima osnovne škole
Ciljevi predmeta b) usvojiti odgovarajuća metodička znanja
c) biti osposobljeni za samostalno i praktično izvođenje ovog
nastavnog predmeta u školi.
Uvjeti za upis predmeta Položen ispit iz Osnova pedagogije i Didaktike

Studenti ce nakon odslušanog kolegija u ovom semestru biti
osposobljeni za:
1. pravilno definiranje bitnih karakteristika nastavnog predmeta
prirode i društva
Ishodi učenja 2. analiziranje i kritičko razmatranje programskih sadržaja nastave
(kompetencije) PID od I. do IV. razreda
3. analiziranje i praktično primjenjivanje temeljnih psihološko-
pedagoško-didaktičkih procesa spoznavanja u nastavi PID-a od I. do
IV. Razreda
Uvod u Metodiku prirode i društva: predmet i zadaci Metodike PID-

a; interdisciplinarnost Metodike PID-a. Bitne karakteristike
nastavnog predmeta priroda i društvo: načelo zavičajnosti ili
životne blizine; načelo cjelovitosti nastave PID-a; ekološko načelo;
načelo ljudskih prava; opseg i dubina
Sadržaj predmeta nastavnog predmeta PID; model koncentričnih krugova; spiralno-
linijski model rasporeda nastavnih sadržaja; primjenjivost sadržaja
nastave PID-a. Psihološko-pedagoško-didaktički temelji nastave
prirode i društva:proces spoznavanja, praktičan rad učenika u
nastavi PID-a; formiranje i stjecanje pojmova u nastavi PID-a;
iskustvo učenika; promatranje u nastavi; važnost govora za učenje;
konzultacijama. Seminari se organiziraju kao aktivne studentske
radionice u kojima se izrađuju vježbe i kritički razmatraju odabrane
teme iz metodike prirode i društva
Redovito pohađanje nastave. Seminari se organiziraju kao aktivne
studentske radionice u kojima se izrađuju vježbe i kritički
Obveze studenata razmatraju odabrane teme iz metodike nastave prirode i društva.
Realiziranje oglednog sata u nastavi prirode i društva uz prethodni
dogovor sa predmetnim profesorom.
88
ECTS bodovi dodijeljeni
Seminar 2 ECTS, aktivnost na nastavi 1 ECTS, pohađanje nastave 2
na osnovu obveza
ECTS
studenata
Nakon odslušanih predavanja i ispunjenih seminarskih obveza
kandidati pristupaju polaganju pismenog i/ili usmenog ispita. Na
bodovanju studenata
konačnu ocjenu utječe i kvaliteta kritičkog razmatranja jednog od
izvora iz popisa dopunske literature, te pravovremene informacije
završnom ispitu
o oglednom satu
1. De Zan, I. (1999), Metodika prirode i društva. Zagreb: Školska
knjiga.
2. Bezic, K. (1998), Metodika ode i društva (knjiga treca). Zagreb:
HPKZ.
Obvezna literatura
3. Bezic, K. (1997), Metodika prirode i društva (knjiga druga).
Zagreb: HPKZ.
4. Bezic, K. (1996), Metodika prirode i društva (knjiga prva). Zagreb:
HPKZ.
1. Miljevic, R. R. (1999), Odgoj za razvoj. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Dopunska literatura 2. Bognar, L., Matijević, M. (2002). Didaktika, Zagreb, Školska
knjiga,

praćenja na drugim Hrvatski
jezicima
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
uspješnosti izvedbe
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze, te
svakog predmeta i/ili
postavljene zadaće i ciljeve programa
modula
89
Naziv predmeta Metodika nastave tjelesne i zdravstvene kulture 3
Nositelj predmeta
predavanja Seminar vježbe

30 15 15

III Semestar VI
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Cilj MTZ-e kao znanstvene discipline je osposobiti studente da
prate i razumiju zakonitosti i kategorije odgojno-obrazovnog
rada,unapređuju postojeća znanja i utvrđuju nove pojeve u
odgojno-obrazovnom procesu te utvrđuju način odgoja i
Ciljevi predmeta obrazovanja učenika u području tjelesne i zdravstvene kuture.Cilj
metodike TZK-e kao nastvane discipline jest da ososobljava
studente za samostalno izvođenje svih programa i organizacijskih
oblika rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.
Naučiti napraviti pripremu i izvoditi sat TZK-e.
Uvijeti za upis predmeta Propisani Pravilnikom FPMOZ-a-,položena MTZK-1 i MTZK-2
Znati pojmove , usvojiti stručnu terminologiju iz područja tjelesne i
zdravstvene kulture,fizičke kulture i kioneziologije kao supstratne
znanosti.Znati karakteristike uzrasta učenika od 6-10 godine.
Znati osnove planiranja i programiranja te izraditi izvedbeni plan i
Ishodi učenja
program
(kompetencije)
Struktura sata,MOOR-a,metode učenja,metode
vježabnaj,opterećenje.
Savladati izradu izvedbenog plana i programa,izvesti sat TZK-e,znati
sadržaj,načela i vrste ocjenjivanja.
Pojmovi u TZK-i,Pojam,definicija,predmet proučavanja MTZK-e,Cilj i
zadaci M TZK-e,MTZK-e u suvremenoj klasifikaciji
znanosti,Struktura MTZK-e,Odnos MTZK-e i drugih
znanosti,Razvojne karakteristike dijece od rođenja do polaska u
školu,Uloga cilj i zadaci TZK-
e,Biološke,zdravstvene,odgojne,obrazovne,
Znati strukturu sata,uvodni-pripremni ,glavni A i glevni B dio
sata,završni dio sata,metode učenja,metode vježbanja,metodičko
Sadržaj predemeta
organizacijske oblike rada.
Organitazacija izleta,ljetovanja i zimovanja sa djecom osnovno
školskog uzrasta.
Distribucija opterećenja na satu TZK-e,fiziološko i psihološko
opterećenje,ocjenjivanje učenika,testiranje,ocjenjivanje učenika
oštećenog zdravlja,dnevna priprema,model globalnog,operativnog
i izvedbenog plana i programa,opis ciljeva važnih za učenike od
prvog do četvrtog razreda OŠ-e.
Pradavanje,rad u interaktivnim gru
pama,timski rad.
Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu
90
4
bodovanju studenata
Evidencija o redovitom pohađanju nastave,pismeni i usmeni ispit.
završnom ispitu
M.Kvesić, Metodika TZK-e(2013.g.
V.Findak,Metodika tjelesne i zdravstvene
kulture(Šk.knjiga ,Zagreb,2009.g.)
A.Ivanković,Igre ( Šk.knjiga ,Zagreb,1999.g.)
Obvezna literatura Findak,V.R.Mironović,I.Schmidt,V.Šnajder(1987.)
TZK-a u osnovnoj školi
Findak,V.,D.metikoš.,M.Mraković,B.neljak(1996)
NORME
Dopunska literatura E. Znanstveni i stručni radovi
1. Mladen Marinović, Mladen Kvesić „ Trčanje 6 minuta ili 1500

metara kao mjera funkcionalnih sposobnosti učenika srednjih
škola“, Zbornik radova IX ljetne škole pedagoga fizičke kulture
Republike Hrvatske Poreč, 24-28 lipanj 2000.god.
2. Mladen Marinović, Mladen Kvesić „ Primjena pulsmetra u

kontroli nastavnog procesa TZK-e“ Zbornik radova X ljetne škole
pedagoga Republike Hrvatske Poreč,24-28 lipnja 2001.god.
3. Mladen Marinović, Mladen Kvesić „ Programiranje nastave

TZK-e u svjetlu motivacije i crta ličnosti učenika srednje škole“
Zbornik radova XI ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske
Rovinj, 22-26.lipnja 2002.god.
4. Mladen Marinović, Mladen Kvesić „ Tanita vaga kao

instrument za antropološko mjerenje u školi i sportu“ Zbornik
radova XIII ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske Rovinj, 19-
23. lipnja 2004.god.
5. Mladen Marinović, Mladen Kvesić „ Ocjena iz TZK-e u

strukturi ocjena osmog razreda osnovne škole“ „NTS-Nove
tehnologije u sportu“ Zbornik naučnih i stručnih radova“ sarajevo,
2005.god.
6. Mladen Kvesić, duje Mrduljaš, Ljerka Ostojić „ Morfološki

razvoj dječaka sportaša i nesportaša u pubertetu“ Zbornik radova
„Contemporary Kinesiology“ Mostar 14-16.XII 2007.
7. Mladen Kvesić „ Motorički razvoj dječaka sportaša i

nesportaša u pubertetu“ Zbornik radova „ Contemporary
Kinesiology“ Mostar 14-16.XII 2007.
91
Hrvatski
uspješnosti izvedbe svakog Anonimna anketa
92
Naziv predmeta Nastavni modeli
Nositelj predmeta dr. sc. Ivana Jovanović, doc.
predavanja Seminar Vježbe

30 15

II. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 2 ECTS
Cilj predmeta je da studenti upoznaju različite teorije, sustave i
modele procesa nastave i učenja uz kritički i stvaralački odnos
prema edukacijskoj teoriji i praksi; da upoznaju različita teorijsko-
metodološka ishodišta edukacijskih procesa; da se upoznaju sa
razvojnim kontinuitetom nastave; da se upoznaju sa različitim
shvaćanjima (teorijama) razvoja i nastave; da upoznaju razliku
između tradicionalnih i suvremenih sustava i modela nastave i
Ciljevi predmeta
učenja; da upoznaju različite sustave i modele nastave i njihove
posebnosti; da se osposobe za organizaciju nastave u skladu s
različitim sustavima i modelima nastave i učenja; da se osposobe
za transfer i interferenciju spoznaja na različite situacije
edukacijskih procesa; da se motiviraju za istraživački rad na
području sustava i modela nastave i učenja.
Uvijeti za upis predmeta Položen ispit iz predmeta Didaktika

Očekuje se da studenti razviju sljedeće opće kompetencije:
- identificirati i analizirati razloge postojanja više teorija,
sustava i modela nastave i učenja
- - identificirati složenost odgojno-obrazovnog procesa
- objasniti i analizirati razvojni kontinuitet nastave
- razlikovati i usporediti različite paradigmatske osnove i
znanstveno-teorijske pozicije znanosti o odgoju i obrazovanju
- nabrojati tradicionalne i suvremene sustave i modele nastave i
Ishodi učenja učenja
(kompetencije) - usporediti i analizirati tradicionalne i suvremene sustave i
modele nastave i učenja
- analizirati temeljne elemente nastavnog procesa u različitim
sustavima i modelima nastave i učenja
- razlikovati temeljne strukture i funkcije pojedinih sustava
- pripremiti, realizirati i vrednovati nastavni sat u skladu s različitim
modelima u procesu nastave i učenja
- identificirati i opisati utjecaj organizacije nastave na razvoj
učenika.
Sadržaj predemeta
Razlozi postojanja više sustava i modela nastave i učenja.
Složenost nastave i učenja.
Različitost pristupa problemima nastave i učenja.
Različitost paradigmatske osnove i znanstveno-teorijskih pozicija
93
znanosti o odgoju i obrazovanju.
Različitost metodoloških polazišta.
Temeljna obilježja komunikacije, svrha, ciljevi i zadaci, odnosi
sudionika, učionci.
Modeli nastave:
Transmisijski model nastaveError: Reference source not
found
Transakcijski model nastaveError: Reference source not
found
Error: Reference source not found
Post-postmodernamajeutikaError: Reference source not
found
Post-industrijsko društvoError: Reference source not found
društva znanjaError: Reference source not found
Sokratov dijalogError: Reference source not found
Teorije druge modernizacije ili post-postmoderneError:
Reference source not found
Teorija mcdonaldizacijeError: Reference source not found
Teorija društva rizikaError: Reference source not found

radionicama,samostalni zadaci,obrazovanje na daljinu,multimedija
u kojima sudjeluju svi studenti. Tjedne, individualne i grupne
konzultacije.
Obveze studenata uključuju: redovno prisustvovanje i aktivnu
participaciju studenata u svim načinima izvođenja nastave i
usvajanja znanja; u obliku seminarskog rada obraditi jedan od
Obveze studenata
modela nastave i učenja; realizirati nastavni sat u skladu s
odabranim modelom nastave i učenja obrađenim u seminarskom
radu;individualne konzultacije; polaganje pismenog ispita.
Udio aktivnosti u ECTS bodovima
Nastava
Bilješke predavanja,
ECTS bodovi dodijeljenji na Zadaće s predavanja 0,5
osnovu obveza studenata Seminarski rad
Pisani rad
Izlaganje i PPT
Studij literature0,5
Završni ispit 1
Podatci o ocjenjivanju i Udio aktivnosti u ECTSmax.br.ocjens.bodova
bodovanju studenata
tijekom nastave i na Nastava
94
Zadaće s predavanja 0,5 10
Seminarski rad
Pisani rad
završnom ispitu
Izlaganje i PPT 0,5 50
Studij literature 20
Završni ispit 1 20
UKUPNO: 2100
Kovačević, S.,Mušanović, L. (2013), Od transmisije do majeutike –
modeli nastave, HFD, Rijeka.
Obvezna literatura
Dryden, G., Vos, J. (2001), Revolucija u učenju. Zagreb: Educa.
*** (1993), Didaktičke teorije. Zagreb: Educa.

Bošnjak, B. (1998), Drugo lice škole. Zagreb: Alinea.
Haggarty, L. (1995), New Ideas for TeachersEducation. London.
Hessong, F.R., Weks, T.H. (1987), Introduction to Education. New
Dopunska literatura York, London.
Hilgrad, E.R. (1989), TheoriesofLearningandInstruction. Chicago.
Jensen, E. (2003), Super nastava. Zagreb: Educa.
Šoljan, N. i sur. (1991), Kognitivna znanost: novi razvoji u psihologiji
i edukaciji. Zagreb: Školske novine.
Hrvatski
Struktura, opseg i priroda određenja obveza studenata
omogućuje realizaciju zahtjeva za kontinuiranim praćenjem
studenta u svim aspektima njegova napredovanja u kontekstu
navedenog predmeta. Instrument praćenja i podloga za
ocjenjivanje studenata je protokol praćenja koji će za potrebe
kolegija biti izrađen za svakog studenta.
Vrednovati će se i rad nastavnika od strane studenata .
Studentima će biti omogućeno da svojim prijedlozima i
primjedbama utječu na promjenu/prilagodbu nastavnog procesa
njihovim potrebama, ukoliko se za to pokaže potreba.
Evaluacijom na kraju semestra planira se procijeniti ispunjenost
nastavnih ciljeva i zadataka, adekvatno korištenje predloženih
nastavnih oblika i metoda tijekom semestra.
Kontinuirano će se provoditi kraće evaluacije koje se odnose na
razumijevanje nastave, tempo, razinu, uključenost, zadovoljstvo,
usmjerenost zadaćom, inovativnost.
95
Naziv predmeta Notno pismo
Nositelj predmeta Dražen Milas, izv. prof.

30 0 0

1. Semestar I
izvodi predmet
ECTS bodovi 3
Opća svrha učenja ovoga kolegija je upoznavanje osnovne teorije
Ciljevi predmeta glazbe s obzirom na njen udio i značaj u razvoju glazbene
umjetnosti.
Uvijeti za upis predmeta Položen prijemni ispit.
Završetkom ovoga kolegija studen je osposobljen:
Ishodi učenja - prepoznati, razumjeti i vrednovati teorijske postupke i oblike,
(kompetencije) te odrediti njihovu ulogu u strukturi glazbenog djela
Sadržaj predmeta Notno pismo normativno je znanje o ritamskim

pojavama, prirodi i svojstvima zvuka, tonskom sustavu, strukturi
raznih ljestvica, intervalima i akordima. Osnovni pojmovi: glazba,
zvuk, ton, imena tonova, tonski sustav, note, crtovlje, ključevi,
obilježevanje tonova u violinskom i bas ključu, pregled nota koje se
mogu obilježavati u oba ključa, notni sustav, osnovna ljestvica,
Sadržaj predemeta
stupanj i stepen u ljestvici, osnovni intervali po veličini, trajanje
tonova, pregled notnioh vrijednosti, stanke, produženje notnih
vrijednosti. Metrika: metar-takt, jednostavni taktovi, složeni
taktovi. Ritmika: ritam, sinkope, nepravilne tonske grupe, predtakt-
uzmah. Melodika: Melodija, povišeni i sniženi tonovi, kromatski i
dijatonski polustepen i cijeli stepen.
Predavanja – teorijski dio gradiva i analiza primjera iz glazbene
literature.
odnosno 30 sati
Obveze studenata

je 1 bod.
Sposobnosti i znanje studenata kontinuirano se prate uvidom u
samostalne radove. Završetkom semestra studenti polažu ispit
bodovanju studenata
pred ispitnom komisijom, i to:
pismeni - izrada primjera
završnom ispitu
usmeni - tri teorijska pitanja.
Završki, J., Teorija glazbe, ZG, 1997.
Obvezna literatura
Tajčević, M., Osnovna teorija muzike, BG, 1962.
Petrović, T., Osnove teorije glazbe, ZG, 2007.
Dopunska literatura
Spiller, Felix: Osnove glazbenog izraza, ZG, 1997.
96
Hrvatski.
97
Naziv predmeta Njemački jezik I
dr. sc. Ivica Petrović
Nositelj predmeta
Predavanja Seminar vježbe

0 0 30

I. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 3
Cilj kolegija je produbljivanje znanja stečenog u dosadašnjem
obrazovanju s naglaskom na sve četiri jezične vještine: čitanja,
pisanja, govora i slušanja. Studenti se osposobljavaju za
Ciljevi predmeta
razumijevanje i interpretaciju tekstova koji se bave temama iz
njihove svakodnevnice, ali i tekstovima koji obrađuju tematiku iz
njihovog studija.
Uvijeti za upis predmeta upisan u 1. semestar
Razvijanje komunikacijske kompetencije na nivou A2/B1 prema
Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se
studenti mogli sporazumijeti u svakodnevnim situacijama u
Ishodi učenja zemljama njemačkog govornog područja, kako bi mogli razumijeti i
(kompetencije) razmijeniti informacije o poznatim i uobičajenim stvarima (o sebi,
obitelji, studiju, hobiju, poslu i sl.). Spoznaje o načinu života i
kulturnim prilikama u zemljama njemačkog govornog područja.
Ponavljanje i dodatno uvježbavanje osnovnih gramatičkih struktura

u njemačkom jeziku; ponavljanje osnovnog (već usvojenog)
vokabulara; razvijanje komunikacijskih vještina (predstavljanje,
pozdravljanje, telefonski razgovor, „small talk“ i sl.); upoznavanje s
Sadržaj predmeta
osnovnim podatcima o zemljama njemačkog govornog područja
(položaj, ustroj države, povijest). Razvijanje pismene kompetencije
u njemačkom jeziku (pisanje eseja na zadanu temu).
Način izvođenja nastave Predavanja / vježbe po 1 sat tjedno

Studenti su dužni redovito sudjelovati u nastavi, to uključuje
nazočnost, aktivnost i izradu domaćih uradaka. Na kraju semestra
se održava završni pismeni ispit, nakon kojeg se održava usmeni
ispit.
Obveze studenata
Uspjeh se u svim segmentima izražava postotcima. Student ne
može dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od navedenih
obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispit.
5
Podatci o ocjenjivanju i 20 % nazočnost i sudjelovanje na nastavi
bodovanju studenata 50% pismeni ispit
tijekom nastave i na 30% usmeni ispit
98
završnom ispitu
 Niebisch, Daniela, et.al.: Schritte international 4, Kursbuch
+ Arbeitsbuch, Ismaning, Hueber Verlag, 2009.
 Medić, Kleine deutsche Grammatik, Školska knjiga, Zagreb,
Obvezna literatura 2003.
 ili neka druga Gramatika njemačkog jezika
 Aktualni tekstovi
 Janet Schayan, Sabine Giehle: Tatsachen über

Deutschland, Societäts-Verlag, Frankfurt am Main, 2007. Pojedina
Dopunska literatura
poglavlja.
 Njemačko-hrvatski rječnik
Njemački i hrvatski jezik
uspješnosti izvedbe svakog Studentska anketa
99
Naziv predmeta Njemački jezik II
dr. sc. Ivica Petrović
Nositelj predmeta

0 0 30

I. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 3
Ciljevi kolegija su uvježbavanje četiriju jezičnih vještina: čitanje,
pisanje, govor i slušanje; osposobljavanje za komunikaciju na A2/
B1 razini Zajedničkog referentnog okvira za jezike; upoznavanje s
osnovnim kulturološkim značajkama zemalja u kojima se govori
Ciljevi predmeta
njemački jezik; proširivanje jezične kompetencije na jezik struke s
posebnim naglaskom na obrazovanje; ovladavanje jezikom za
komuniciranje u određenim situacijama; savladavanje osnova
pismene komunikacije.
Uvijeti za upis predmeta upisan u 2. semestar
Razvijanje komunikacijske kompetencije na nivou A2/B1 prema
Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se
studenti mogli sporazumijeti u svakodnevnim situacijama u
zemljama njemačkog govornog područja, kako bi mogli razumijeti i
Ishodi učenja
razmijeniti informacije o poznatim i uobičajenim stvarima (o sebi,
(kompetencije)
obitelji, studiju, hobiju, poslu i sl.). Spoznaje o načinu života i
kulturnim prilikama u zemljama njemačkog govornog područja s
posebnim naglaskom na obrazovni sustav u zemljama njemačkog
govornog područja.
Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura, vokabulara i čitanja u
svrhu razumijevanja općenitog značenja teksta na stupnju A2
(eventualno B1). Primjena usvojenih jezičnih struktura i vokabulara
kroz pisanje i komunikaciju temeljenu na svakodnevnim situacijama
iz područja načina života, kulture i civilizacije njemačkog govornog
Sadržaj predmeta
područja.
Upoznavanje s osnovnim podatcima vezanim za zemlje njemačkog
govornog područja. Vokabular i tematika vezani su za odgoj i
obrazovanje djece.
Način izvođenja nastave Predavanja / vježbe – 1 + 1 sat tjedno

Studenti su dužni redovito sudjelovati u nastavi, to uključuje
nazočnost, aktivnost i izradu domaćih uradaka. Na kraju semestra
se održava završni pismeni ispit,
nakon kojeg se održava usmeni ispit.
Obveze studenata
Uspjeh se u svim segmentima izražava postotcima. Student ne
može dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od navedenih
obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispit.
100
4
20 % nazočnost i sudjelovanje na nastavi
bodovanju studenata
50% pismeni ispit
30% usmeni ispit
završnom ispitu
 Kuhne, Berthold (2003): Grundwissen Deutschland, kurze
Texte und Übungen. München: Iudicium Verlag (odabrani tekstovi)
 Dreyer-Schmitt (2007): Lehr-und Übungsbuch der
deutschen Grammatik. München: Hueber Verlag.
Obvezna literatura  Medić, Kleine deutsche Grammatik, Školska knjiga, Zagreb,
2003. (ili neka druga Gramatika njemačkog jezika).
 Stručni materijali i aktualni tekstovi iz njemačkih tiskovina i
s interneta.
 Jakić – Hurm: Hrvatsko-njemački rječnik. Zagreb: Školska

knjiga.
Dopunska literatura
 Jakić – Hurm: Njemačko-hrvatski rječnik. Zagreb: Školska
knjiga.
praćenja na drugim Njemački i hrvatski jezik
jezicima
uspješnosti izvedbe svakog Studentska anketa
101
Naziv predmeta Obiteljska pedagogija
Nositelj predmeta dr. sc. Katarina Šimić, doc.
Predavanja seminar vježbe

30 0 15

II. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Upoznavanje studenata s temeljnim pojmovima, polazištima i teorijama.
Razumijevanje i uvažavanje osobitosti obiteljskih zajednica i
psihodinamike odnosa među članovima obitelji. Također, studenti će se
Ciljevi predmeta osposobiti za usmenu i pismenu komunikacija, prezentiranje vlastitih
uradaka te za timski rad. Osim toga studenti će raditi na stjecanju
vještina za vođenje radionica za roditelje i djecu kao i za samostalno
znanstveno istraživanje obiteljskog odgoja.
Uvjeti za upis predmeta Nema
Nakon položenog ispita studenti će moći:
- razlikovati temeljne pojmove i teorije;
- prepoznati i razumjeti osobitosti obiteljskih zajednica i
psihodinamiku odnosa među članovima obitelji;
Ishodi učenja
- adekvatno prepoznavati i odgovarati na specifične potrebe
članova obitelji;
- samostalno prezentirati vlastite radove uz adekvatno korištenje
informacija iz različitih izvora te ih iskoristiti u praktične svrhe;
- sudjelovati u timskom radu;
- voditi radionice za roditelje i djecu;
Obitelj – Predmet, cilj, zadaci i sadržaji obiteljske pedagogije. Povijest
obiteljske pedagogije. Obiteljska pedagogija i druge znanosti. Pojam
obitelji. Razvoj porodice i obitelji kroz povijest. Obiteljska politika i stanje
u obitelji u RH. Teorije o braku i obitelji. Životni ciklus obitelji. Osnovne
zadaće obitelji. Obitelj kao odgojna sredina. Različita struktura obitelji.
Suvremena obitelj i poštivanje prava djeteta. Prava roditelja. Pravo
države i pravo obitelji. Metodologija istraživanja obiteljskog odgoja.
Sadržaj predmeta
Roditeljstvo – Pojam i funkcije roditeljstva. Roditeljstvo kroz povijest.
Motivi za roditeljstvom. Roditeljske uloge. Suvremeno roditeljstvo. Stilovi
odgoja roditelja i ponašanje djeteta. Roditelji i usvajanje uloge spola.
Roditelji i adolescenti: utjecaj, percepcija i formiranje stavova
adolescenata. Nasilje roditelja nad djecom. Strategije prevencije nasilja i
zlostavljanja u obitelji. Roditeljska kompetentnost i samoprocjena.
Programi pedagoškog obrazovanja roditelja.
Način izvođenja nastave Predavanja, seminari i samostalni radni zadaci
Za dobivanje potpisa studenti su obvezni: sudjelovati na nastavi i izraditi
Obveze studenata
seminarski rad.
ECTS bodovi dodijeljeni na Ispit 2 ECTS
102
Seminarski rad 1 ECTS
osnovu obveza studenata Prisutnost i aktivnost na nastavi 1 ECTS
U konačnu ocjenu ulazi ocjena dobivena na ispitu, zbrojena s ocjenom
bodovanju studenata
koja je dobivena iz seminarskog rada te ocjenom koja je dobivena iz
aktivnosti na nastavi i prisustvovanju na predavanjima.
završnom ispitu
 ČUDINA-OBRADOVIĆ, M.; OBRADOVIĆ, J. (2006) Psihologija braka i
obitelji. Zagreb:Golden Marketing - Tehnička knjiga. (str. 214-233, 241-
280, 291-319, 575-591)
 JANKOVIĆ, J. (2004) Pristupanje obitelji – sustavni pristup. Zagreb,
Alinea. (str. 19-105)
 LJUBETIĆ, M. (2007) Biti kompetentan roditelj. Zagreb, Mali profesor.
Obvezna literatura
(str. 5-93)
 MALEŠ, D. (ur.) (2011): Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb:
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedagogiju. (str. 41-
153)
 ROSIĆ, V.; ZLOKOVIĆ, J. (2001): Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka:
Graftrade.
 COVEY, R.S. (1998), Sedam navika uspješnih obitelji – Kako izgraditi
izvrsnu obiteljsku kulturu u uzburkanom svijetu?, Zagreb, Mozaik knjiga.
Dopunska literatura  MILANOVIĆ, M., STRIČEVIĆ, I., MALEŠ, D. I SEKULIĆ-MAJUREC, A.
(2000), Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici
Hrvatsko. UNICEF-Ured za Hrvatsku i Ministarstvo prosvjete i športa RH,
Zagreb, Targa.
Hrvatski jezik
uspješnosti izvedbe svakog Izvješće o izvedenoj nastavi i studentske ankete.
103
Naziv predmeta Osnove kineziologije
Nositelj predmeta dr. sc. Marin Ćorluka, izv. prof.

30 30 0
Status predmeta Obavezni

II. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Poučiti studente o mjestu Kineziologije u ukupnom sustavu znanosti,
njenoj interdisciolinarnosti te strukturi. Upoznati ih s općim
zakonitostima upravljanja procesom vježbanja kao i posljedicama
djelovanja tih procesa na ljudski organizam s posebnim osvrtom na
Ciljevi predmeta primijenjena kineziološka područja. Upoznati studente s načinima
rješavanja problematike vezane uz upravljanje procesom vježbanja te
s teorijskim i praktičnim osnovama djelobvanja kinezioloških
podražaja. Osposobiti ih za kritičko promišljanje procesa vježbanja u
svim primijenjenim kineziološkim područjima.
Uvjeti za upis predmeta Osim administrativnih uvjeta ne postoje drugi uvjeti
Stjecanje teoretskih znanja o sustavu zanosti uopće te mjestu
Kineziologije. Upoznavanje s općim, primijenjenom i pomoćnim
kineziološkim disciplinama. Stjecanje općih kompetencija za
Ishodi učenja
planiranje i programiranje upravljanja procesom vježbanja.
(kompetencije)
Osposobljenost za integriranu primjenu ovih spoznaja u radu s
različitim dobnim skupinama i u različitim primijenjenim kineziološkim
područjima
Pojam i definicija znanosti, razvoj znanosti, znanstvena područja, polja
grane
Pojam i definicija kineziologije, razvoj kineziologije
Struktura kineziologije, osnovne kineziologijske discipline,
primijenjena kineziologijska disciplina - kineziološka metodika,
pomoćne kineziologijske discipline, interdisciplinarnost kineziologije
Osnovni principi upravljanja procesom vježbanja, temelji kibernetskog
pristupa u kineziologiji, pojam upravljanog procesa, planiranje i
programiranje upravljanog procesa vježbanja, paradigme kvalitete
Sadržaj predmeta procesa vježbanja
Transformacijski proces, pojam i definicija kinezioloških podražaja,
utjecaj kinezioloških podražaja na antropološka obilježja, utjecaj
kinezioloških podražaja na motoričke informacije, osnovne
kineziološke transformacije
Utjecaj kinezioloških podražaja na zdravlje, pojam i definicija zdravlja,
zdravlje i tjelesna aktivnost, utjecaj tjelesne aktivnosti na strukturu
tijela, okolina i zdravlje, utjecaj prirodnih faktora na zdravlje, tjelesno
vježbanje i ekologija, higijena i tjelesno vježbanje
Način izvođenja nastave Predavanja, pisanje i prezentacija seminarskog rada.

Obveze studenata Sudjelovanje u nastavnom procesu, pisanje i prezentacija seminarskog
104
rada, te polaganje pismenog i usmenog dijela ispita.
ECTS bodovi dodijeljenji
6 ECTS nakon položenog cjelokupnog ispita ( 2 kolokvija, napisan i
na osnovu obveza
prezentiran seminarski rad te položen usmeni dio ispita).
studenata
bodovanju studenata Uspješne kontinuirane provjere 50%, seminarski rad 20% i usmeni
tijekom nastave i na ispit 30% ocjene.
završnom ispitu
Prskalo, I. (2004). Osnove kineziologije. Petrinja: Visoka učiteljska
škola u Petrinji.
Mraković, M. (1997). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb:
Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.
Obvezna literatura Hoffman, S. J. (2005). Introduction to kinesiology. Champaign, IL:
Human Kinetics Publishers, Inc.
Findak, V., D. Metikoš, M. Mraković, B. Neljak i F. Prot (2000).
Motorička znanja. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u
Zagrebu.
Dopunska literatura Hirschberger, J. (2002). Mala povijest filozofije. Zagreb: Školska knjiga.
praćenja na drugim Hrvatski
jezicima
Anonimna anketa na razini Sveučilišta i Fakulteta, analiza rezultata.
modula
105
Naziv predmeta Osnove pedagogije
Nositelj predmeta dr. sc. Antea Čilić, doc

30 15 0

1.godina Semestar II
izvodi predmet
ECTS bodovi 4 ECTS
Ovladavanje osnovnim znanjima iz područja pedagoške teorije i

prakse potrebnima za uspješnu organizaciju i provođenje
Ciljevi predmeta pedagoških aktivnosti i pedagoških procesa u odgojno-obrazovnoj
praksi. Spoznati razvojne tendencije alternativnih pedagoških teorija
i prakse; spoznati osnovne karakteristike i razvoj školskih sustava.
Uvjeti za upis predmeta Nema uvjeta
-sposobnost misaonog operiranja (indukcija, analiza, sinteza,

komparacija, evaluacija…);
- analiziranje sloţenosti fenomena odgoja;
- sposobnost primjene ideja u analizi prakse.

Ishodi učenja
(kompetencije) Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu:
- opisati, definirati i objasniti fenomen odgoja;
- analizirati fenomen odgoja na primjerima i slučajevima;
- oblikovati i izloţiti ideje, sudjelovati u polemikama i dijalozima.
Sadržaj predmeta Predavanja.
Pedagogija kao znanost;predmet pedagogije, zadaci

pedagogije,sustav pedagogijskih znanosti,metode istraživanja u
pedagogiji. Antroploške osnove odgoja.Temeljni pojmovi u
pedagogiji;osnovne kategorije pedagogije.Struktura odgojnog
106
procesa.Pedagoške koncepcije prakse-odgojno.obrazovne
filozofije.Pregled razvoja pedagoških ideja.Odgojno-obrazovna
komunikacija.
Struktura i dinamika odgojno-obrazovne skupine
Obrazovni sustavi –školski sustav u Republici BIH.
Seminar.
Analiza i rasprava o pedagoškim problemima obradom sadržaja iz

pojedinih izvora pedagoške literature i pedagoške prakse.
Program se realizira na predavanjima i seminarima u kojima

sudjeluju svi studenti. Tjedne, individualne i grupne konzultacije.
Obveze studenata
Udio aktivnosti u ECTS bodovima
Nastava
Zadaće s predavanja 0,5
Seminarski rad
Pisani rad
Izlaganje i PPT 0,5
Studij literature (pročitati 5 knjiga - Izborna
literatura) 1
Kolokvij I 1
Završni ispit 1
Podatci o ocjenjivanju i udio aktivnosti u ECTS max.br.ocjens.bodova

bodovanju studenata
107
Nastava
Bilješ ke predavanja,
Zadaće s predavanja 0,5 10
Seminarski rad
Pisani rad
završnom ispitu
Izlaganje i PPT 0,5 29
Studij literature (pročitati 5 knjiga –
Izborna literatura) 1 20
Kolokvij I 1 21
Završni ispit 1 21
UKUPNO: 4 100
1. Mušanović M.,Lukaš M. (2011.).Osnove pedagogije, HFD,

Rijeka
Obvezna literatura 2. Bratanić M. Mikropedagogija, Zagreb 1990, Školska knjiga
3. Bratanić, M. (2002). Paradoks odgoja. II izdanje, Hrvatska

sveučilišna naklada, ZagreB
4. Giesecke, H.(1993), Uvod u pedagogiju, Zagreb Educa
5. Gudjons, H.(1994), Pedagogija - temeljna znanja, Zagreb,

Dopunska literatura Educa
6. Konig, E., Zedler, P. (2000.). Teorije znanosti o odgoju,

Educa, Zagreb.

praćenja na drugim Hrvatski jezik
jezicima
108
Studenti će nakon svakog semestra ispunjavati anonimni anketni
upitnik – ispitivanje stajališta o kvaliteti nastave (upitnik će izraditi
Način praćenja kvalitete i studenti koristeći se literaturom), a rezultate će obraditi i objaviti
uspješnosti izvedbe svakog studenti.
Nastavnik će pratiti kvalitetu prateći rad studenata tijekom nastave i
seminara, te provjerom postignuća na ispitima.
109
Naziv predmeta Pedagogija djece s posebnim potrebama
Nositelj predmeta ddr. sc. Lidija Pehar, red. prof.

30 30 0

III. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 5
Ciljevi predmeta

Upoznati studente s tendencijama za poboljšanje kvalitete života
djece s posebnim potrebama, mogućnostima i specifičnostima
Ishodi učenja uključivanja u redovite odgojno-obrazovne ustanove, problemima
(kompetencije) koji se javljaju u tom području, te osposobiti studente za
kompetentno istraživanje, razmatranje i rješavanje problema u
području specijalne pedagogije.
1. Integracija djece s teškoćama u razvoju u osnovnu školu

2. Inkluzija djece s posebnim potrebama u osnovnu školu
 Razumijevanje procesa uključivanja djece
 Preduvjeti za inkluziju u obrazovanju
 Organizirani odgojno-obrazovni rad s djecom s teškoćama u
razvoju/s posebnim potrebama (specijalne škole, specijalna
odjeljenja, opća osnovna škola)
3. Djeca s posebnim potrebama – karakteristike i mogućnosti za
pohađanje vrtića i opće osnovne škole (studije slučaja):
 Djeca s teškoćama u intelektualnom razvoju (mentalna
Sadržaj predmeta
poteškoća)
 Djeca s tjelesnom invalidnošću i djeca s kroničnim
bolestima
 Djeca sa senzornim oštećenjima
 Djeca s teškoćama u učenju
 Djeca s teškoćama u ponašanju
 Pervazivni razvojni poremećaji (autizam, Asperger sindrom,
itd.)
 Sindromi (Down sindrom; Turner sindrom; itd.)
 Nadarena i talentirana djeca
Nastavnik i pedagog u inkluzivnom okruženju.
Predavanja i vježbe. Diskusije. Analize slučajeva.
Obveze studenata
Podatci o ocjenjivanju i Kontinuirano tijekom semestra; pismeno.
110
bodovanju studenata
Na početku nastave nastavnici će studentima dati usmene i
pismene naputke
završnom ispitu
 Pehar, L.: Oduzeto djetinjstvo, Dom štampe, Zenica, 2000.
 Pehar, L.: Psihološke posljedice reforme osnovne škole,
Službeni list BiH, Sarajevo, 2007.
 Winkel, R.: Djeca koju je teško odgajati, Educa, Zagreb,
1996.
 Kostelnik, M.; Onaga, E. et al.: Djeca s posebnim potrebama,
Educa, Zagreb, 2004.
Obvezna literatura
 Zbornik radova: Inkluzija u školstvu Bosne i Hercegovine,
TEPD i Filozofski fakultet, Sarajevo, 2003.
 Mustać, V.; Vicić, M.: Rad s djecom s poteškoćama u razvoju
u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
 Predavanja i materijali u svezi s tim.
Pedagogijski časopisi s relevantnim temama iz oblasti Specijalne
pedagogije.
Dopunska literatura
Hrvatski jezik
Vrjednovanje od strane studenata tijekom semestra i na kraju
Način praćenja kvalitete i semestra primjenom odgovarajućeg instrumenta za vrjednovanje
uspješnosti izvedbe svakog nastavnog rada.
predmeta i/ili modula Samoevaluacija (nositeljica kolegija i asistent) izvedbe nastave
ovoga kolegija.
111
Naziv predmeta Pedagoška psihologija 1
Nositelj predmeta ddr.sc. Lidija Pehar, red.prof.

30 0 15

II. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Cilj i zadaci pedagoške psihologije su da studenti spoznaju ovaj

predmet kao primijenjenu granu psihologije, da sintetiziraju
pedagoške i psihološke spoznaje te se osposobljavaju za primjenu
Ciljevi predmeta tih spoznaja u odgojnoj praksi; na spoznajama pedagoške
psihologije grade posebne metodike, osposobljavaju se za
interdisciplinarni – timski rad u odgoju i obrazovanju, za primjenu
najznačajnijih metoda i tehnika za upoznavanje djeteta.
Studenti se osposobljavaju za razumijevanje načina i oblika

djetetovih reakcija i učenja, spoznaju učenje kao kompleksan i
kontinuiran proces, značaj učenja predškolskog i mlađega školskog
Ishodi učenja
djeteta; shvaćaju značaj kognitivnih, motivacijskih i emocionalnih
(kompetencije)
čimbenika na učenje; razumiju i svjesni su interakcijskog djelovanja
svih socijalnih utjecaja (učinkovito sudjelovanje s roditeljima,
školom, širom socijalnom sredinom) na dijete.
Sadržaj predemeta Značaj i uloga poznavanja pedagoške psihologije za rad učitelja;

predmet pedagoške psihologije, odnos sa srodnim disciplinama;
povijesni razvoj pedagoške psihologije;
metode i tehnike pedagoške psihologije; učenje, pojam učenja,

vrste učenja, oblici učenja, napredak u učenju; čimbenici uspješnog
učenja; navike u učenju; materijalna okolina kao čimbenik razvoja i
učenja; socijalna okolina kao čimbenik razvoja i učenja;
112
karakteristike emocionalnih čimbenika učenja; odnos učenja,
pamćenja i zaboravljanja; umor i dosada u nastavi; okolina i učenje;
fenomenološko i biheviorističko poimanje čovjeka te humanistički i
funkcionalistički obrazovni programi; kognitivni razvoj, kognitivni
stilovi, kognitivne strategije, kognitivne sposobnosti, inteligencija,
specifične sposobnosti, darovitost, metakognicija, stvaralačko
mišljenje; učenikovi stilovi spoznavanja, učenja, mišljenja;
motivacija za učenje; individualne razlike među djecom.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Kroz diskusiju i

Način izvođenja nastave problemsko rješavanje zadataka, studentima se nudi mogućnost
stjecanja temeljnih znanja iz područja Pedagoške psihologije.
Redovito pohađanje nastave u skladu s obvezama propisanim

Obveze studenata
Statutom Fakulteta. Aktivna priprema za nastavu i vježbe.

Uvjet za pohađanje nastave je upisan studij i kolegij.

bodovanju studenata Uvjeti za polaganje ispita: 70% pohađanja nastave; prijava ispita
završnom ispitu Ispit se može realizirati preko dva kolokvija ili se može realizirati u
cijelosti (u ispitnom roku).
Grgin, T. (2001). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada

Slap.
Obvezna literatura Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko:

Naklada
Slap.
Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D.

(2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP, d.o.o. i VERN, d.o.o.
Dopunska literatura
Sternberg, R. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada
Slap
113
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i Praćenje kvalitete uključuje studentsku evaluaciju, uspjeh

uspješnosti izvedbe svakog studenata na ispitu, kvalitetu seminarskih radova, pohađanje
predmeta i/ili modula nastave te praćenje aktivnosti studenata na nastavi.
114
Naziv predmeta Pedagoška psihologija 2
Nositelj predmeta ddr.sc. Lidija Pehar, red.prof.

30 0 15

II Semestar IV
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Cilj i zadaci pedagoške psihologije su da studenti spoznaju ovaj

predmet kao primijenjenu granu psihologije, da sintetiziraju
pedagoške i psihološke spoznaje te se osposobljavaju za primjenu
tih spoznaja u odgojnoj praksi; na spoznajama pedagoške
psihologije grade posebne metodike, osposobljavaju se za
interdisciplinarni – timski rad u odgoju i obrazovanju, za primjenu
najznačajnijih metoda i tehnika za upoznavanje djeteta.
Ciljevi predmeta
Osposobljavaju se za razumijevanje načina i oblika djetetovih
reakcija i učenja, spoznaju učenje kao kompleksan i kontinuiran
proces, značaj učenja predškolskog i mlađega školskog djeteta;
shvaćaju značaj kognitivnih, motivacijskih i emocionalnih čimbenika
na učenje; razumiju i svjesni su interakcijskog djelovanja svih
socijalnih utjecaja (učinkovito sudjelovanje s roditeljima, školom,
širom socijalnom sredinom) na dijete.
Uvjeti za upis predmeta Odslušan i položen ispit iz predmeta Pedagoška psihologija 1
Osposobljavaju se za razumijevanje načina i oblika djetetovih

reakcija i učenja, spoznaju učenje kao kompleksan i kontinuiran
proces, značaj učenja predškolskog i mlađega školskog djeteta;
Ishodi učenja
shvaćaju značaj kognitivnih, motivacijskih i emocionalnih čimbenika
(kompetencije)
na učenje; razumiju i svjesni su interakcijskog djelovanja svih
socijalnih utjecaja (učinkovito sudjelovanje s roditeljima, školom,
širom socijalnom sredinom) na dijete.
Sadržaj predmeta Značaj i uloga pamćenja u procesu učenja; razine pamćenja i

ispitivanje pamćenja; vrste pamćenja, senzorno pamćenje,
kratkotrajno pamćenje, dugotrajno pamćenje, pamćenje i dob, dob
i strategije pamćenja, fiziološka osnova pamćenja i učenja, smetnje
pamćenja, zaboravljanje i osnovni uzroci zaboravljanja;
inteligencija, utjecaj nasljeđa i okoline na razvoj inteligencije,
115
ispitivanje i mjerenje inteligencije, testovi inteligencije, spolne
razlike u inteligenciji, inteligencija i školski uspjeh, inteligencija i
životna dob, emocionalna inteligencija; učenje i ličnost, pojam
ličnosti kroz teorijske pristupe, Jungova tipologija ličnosti,
Eysenckova tipologija ličnosti, Petfaktorski model ličnosti, osobine
ličnosti i školski uspjeh; temperament, tipovi dječjeg
temperamenta- Thomas i Chess; karakter; motivacija u učenju,
motivi, motivacijski ciklus, vrste motiva, oblici motivacije, Abraham
Maslow- hijerarhija motiva, odnos motiva i konflikta, socijalna
klima, emocionalna klima, glavni faktori u kreiranju socijalne i
emocionalne klime.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Kroz diskusiju i

stjecanja temeljnih znanja iz područja Pedagoške psihologije.
Redovito pohađanje nastave u skladu s obvezama propisanim

Obveze studenata
Statutom Fakulteta. Aktivna priprema za nastavu i vježbe.

Podatci o ocjenjivanju i Uvjeti za polaganje ispita: 70% pohađanja nastave; prijava ispita
bodovanju studenata
tijekom nastave i na Ispit se može realizirati preko dva kolokvija ili se može realizirati u
završnom ispitu cijelosti (u ispitnom roku).
Grgin, T. (2001). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada

Slap.
Obvezna literatura
Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D.

(2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP, d.o.o. i VERN, d.o.o.
Dopunska literatura
Sternberg, R. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada
Slap

Hrvatski
116
Način praćenja kvalitete i Praćenje kvalitete uključuje studentsku evaluaciju, uspjeh
uspješnosti izvedbe svakog studenata na ispitu, kvalitetu seminarskih radova, pohađanje
predmeta i/ili modula nastave te praćenje aktivnosti studenata na nastavi.
117
Naziv predmeta Povijest
Nositelj predmeta doc. dr. sc. Tihomir Zovko

30 30 -

II. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Upoznavanje s temeljnim procesima povijesti hrvatskog
naroda na ovim prostorima. Objasniti korijenite promjene na svim
područjima društvenog života. Pružiti uvid u sva relevantna
društvena zbivanja te obuhvatiti ne samo političku, nego i
Ciljevi predmeta gospodarsku, socijalnu kulturnu povijest. Kroz seminare obraditi i
prezentirati samostalno jednu temu kako bi razvijali kritičko
mišljenje i mogli oblikovati vlastiti stav o bitnim pitanjima
obuhvaćenim ovim kolegijem.
Uvijeti za upis predmeta upisan VI. semestar

Objasniti korijenite promjene na svim područjima društvenog
života. Pružiti uvid u sva relevantna društvena zbivanja ima za
svrhu uvesti studente u osnovna znanja o povijesti kao znanosti.
Od prapovijesti do suvremenog doba u tom okviru
Ishodi učenja
apsolviranje temeljnih spoznaja o hrvatskoj povijesti do
(kompetencije)
1991.godine. Studenti će biti upoznati s temeljnim povijesnim
zbivanjima i tijekovima te izvorima za hrvatsku povijest ovoga
razdoblja.
Povijest od prapovijesti do XIX. stoljeća. Opća i nacionalna povijest.

Osnovni pojmovi o povijesti kao znanosti, od njenih početaka pa do
XIX. stoljeća. Upoznavanje s izvorima za nacionalnu povijest do
konca XVIII. stoljeća.
Prapovijest, antika, seoba naroda, Hrvatska za vrijeme narodnih
vladara, Bosna u srednjem vijeku, Hrvatska od XII. stoljeća do XV.
Sadržaj predemeta stoljeća, Pad Bosne pod Osmanlije, Nastanak Hercegovine i pad,
Hrvatske zemlje od XV. do XIX. stoljeća, Bosna od XV. do konca
XVIII. stoljeća, Hrvatske zemlje u XIX. stoljeću, Bosna u XIX.
stoljeću,
Hrvatska i Bosna i Hercegovina u XX. stoljeću. Izabrani problemi
svjetske povijesti.
Način izvođenja nastave 2 sata predavanja, 2 sata seminar
118
Obveze studenata Nazočnost na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada
-
bodovanju studenata
10 % seminar, pismeni test 30 %, usmeni ispit 60 %
završnom ispitu
Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, P.I.P. Pavičić,
Zagreb, 2002.; Neven Budak, Tomislav Raukar, Hrvatska povijest
srednjeg vijeka, poglavlja 2, 3 i 15, Školska knjiga, Zagreb, 2006.;
Povijest Hrvata, Srednji vijek, glavni urednik Franjo Šanjek,
Obvezna literatura
poglavlja 3, 8, 13, 17 i 21, Školska knjiga, Zagreb, 2003.;
Povijest svijeta od početka do danas, Naprijed, Zagreb, 1977.
godine (određena poglavlja)
Grupa autora, Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena

do godine 1463., Knjiga I, HKD Napredak, Sarajevo, 1998.;
Srećko M. Džaja, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i
Dopunska literatura
Hercegovine, ZIRAL, Mostar,1999.;

Hrvatski
uspješnosti izvedbe svakog konzultacije, nazočnost na predavanjima i rezultati ispita
119
Naziv predmeta Prirodoslovlje
Nositelj predmeta Dr.sc. Lejla Bevanda, doc.

30 30 15

IV. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 6
Ovladati osnovama iz sadržaja prirodoslovlja vezanih za poznavanje

temeljnih zakona života,
prirodnih pojava i prirodnih zakona, karakteristika

Ciljevi predmeta
žive prirode, te stjecanje općih i specifičnih
kompetencija.
Položeni prethodni ispiti. Predznanja koja se očekuju u skladu su s

gimnazijskim programom nastave biologije.
Ishodi učenja Nakon odslušanog kolegija Prirodoslovlja

(kompetencije)
bit će osposobljeni:
-definirati osnovne karakteristike i osobitosti
žive prirode
-analizirati i interpretirati temeljne životne zakonitosti
-samostalno nadograđivati znanje iz prirodoslovlja.
120
Nakon položenog ispita studenti će biti osposobljeni za prijenos
znanja o prirodoslovnim znanostima, znanosti o živim bićima i
životnim procesima, te osnovnim načelima na kojima se temelji
život.
-Uvod u znanost, prirodoslovne znanosti, njihov odnos prema

filozofiji, te osnove znanstvenog rada
-Biologija sa svim svojim disciplinama

Sadržaj predemeta
-Osnove kemije i fizike
-Humana genetika, fiziologija i anatomija čovjeka
-Predavanja
Način izvođenja nastave -Seminar
-Vježbe
-Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u
nastavnom procesu
Obveze studenata -Napisati seminarski rad-izabrane teme
-Položiti kolokvij
-Položiti završni ispit
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi------1
Seminarski rad-----------------------------------1.5

Kolokvij-------------------------------------------1
Završni ispit -pismeni i usmeni ( primjena stečenih kompetencija u

svrhu potvrđivanja ostvarenih ishoda
učenja)---------------------------------------------2,5
Podatci o ocjenjivanju i Završni ispit (pismeni i usmeni) -40%
121
Kolokvij 2x15%--------------------30%
Seminarski rad ----------------------20%

bodovanju studenata
tijekom nastave i na Pohađanje nastave i aktivnost
završnom ispitu
na nastavi----------------------------10%
Obvezna literatura Delić A, Vijutak N. Prirodoslovlje. Školska knjiga Zagreb, 2004.
Glavač V. Uvod u globalnu ekologiju. HNS, POU. Zagreb 2003.
Dopunska literatura De Zan, I. (1989.), Zbirka pribora za praktične radove i

demonstracijske pokuse u nastavi prirode i društva za 3. i 4. razred.
Zagreb.

Hrvatski jezik

uspješnosti izvedbe svakog Pismeni i usmeni ispit
122
Naziv predmeta Dječje likovno stvaralaštvo

15 15

III. Semestar V.
izvodi predmet
ECTS bodovi 2 ECTS
Primijeniti spoznaje o dječjem crtežu i likovnom izražavanju u

odgojno-obrazovnom radu s djecom s naglaskom na psihološkom,
Ciljevi predmeta terapeutskom i projektivnom pristupu uz već usvojen, razvojni,
pedagoški i estetički pristup u metodici nastave likovne kulture s
ciljem cjelovitijeg upoznavanja ličnosti djeteta.
Uvjeti za upis predmeta Položen ispit iz predmeta Metodika nastave likovne kulture 1
Nakon položenog ispita student će biti sposoban:
Ishodi učenja kritički promišljati i analizirati dječji crtež s psihološkog i socijalnog

(kompetencije) aspekta; razlikovati primjenu dječjeg crteža kao sredstva za
upoznavanje ličnosti djeteta; razviti svijest o timskom radu u
interdisciplinarnim područjima;
Zašto proučavamo dječji crtež; Razvojni pristup dječjim crtežima

kroz razvojne stupnjeve: šaranja, početci dječjeg realizma kroz
sheme i simboličko crtanje, dječji realizam; Psihološki i
psihoanalitički pristup dječjim crtežima; Motivi koji su djetetu bitni
Sadržaj predmeta (čovjek, kuća, drvo, obitelj…); Crta i boja u dječjim crtežima;
Mentalno-higijenski značaj crteža; Terapijska funkcija dječjeg
likovnog izraza; Crtež i djeca s posebnim potrebama: darovita
djeca, djeca s teškoćama u razvoju, zlostavljana i zanemarivana
djeca;
Način izvođenja nastave Predavanja, seminari
123
- aktivno sudjelovati u svim oblicima nastavnog rada,
predavanja i seminari
- napisati seminarski rad od maksimalno 15 kartica,
individualno prezentirati i analizirati dječje crteže
Obveze studenata
- usmeni ispit
Predavanja: obvezno prisustvovanje predavanjima (opterećenje 15

sati = 0,5 ECTS boda).
Seminari: napisati seminarski rad u digitalnom obliku (opterećenje

ECTS bodovi dodijeljeni na 30 sati = 1 ECTS bod) i obvezno usmeno izložiti uz Power Point
osnovu obveza studenata prezentaciju pred studentima uz raspravu i analizu dječjih crteža
(opterećenje 15 sati = 0.5 ECTS bod).
Ukupno opterećenje studenta je 60 sati nastavnog i van nastavnog

rada što iznosi 2 ECTS boda.
bodovanju studenata
završnom ispitu
1. Cox, M. (2000), Dečji crteži, Beograd: Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva.
2. De Zan, D., (1994), Slika i crtež u psihoterapiji djece,
Zagreb, HPKZ.
Obvezna literatura
3. Oaklander, V. (1996), Put do dječjeg srca, Zagreb: Školska
knjiga.
1. Belamarić, D. (1986). Dijete i oblik: likovni jezik predškolske

djece, Zagreb: Školska knjiga.
2. Kroflin, L., Nola, D., Posilović, A., Supek, R. (1987), Dijete i
Dopunska literatura kreativnost, Zagreb: Globus.
3. Malchiodi, C. (1998), Understanding children’s drawings,
New York: The Guilford Press.
4. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (2000), Dječja
psihologija, Jastrebarsko: Slap.
Jezik poduke i mogućnost Hrvatski jezik
124

uspješnosti izvedbe svakog Samoanaliza i studentska anketa
125
Naziv predmeta
Psihologija djetinjstva
Nositelj predmeta ddr. sc. Lidija Pehar, red. prof.

45 15 0
I. preddiplomskog
studija Semestar ljetni
izvodi predmet
II. preddiplomskog
studija
ECTS bodovi 5 bodova
Cilj kolegija je usvajanje temeljnih znanja o razvoju u različitim

razdobljima života te o ovisnosti razvoja o biološkim, socijalnim,
Ciljevi predmeta
kulturnim i povijesnim faktorima. Upoznavanje sa pravcima, principima i
zakonitostima dječjeg razvoja i stjecanje mogućnosti za razumijevanje
djece u svakom razdoblju njihova života.
Uvijeti za upis predmeta Položen kolegij Razvojna psihologija I
Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:
Nabrojati i opisati osnovne pojmove iz razvojne psihologije.
Nabrojati zakonitosti razvoja.
Prepoznati i izreći razvojne promjene na tjelesnom, motoričkom,

kognitivnom, emocionalnom i socijalnom planu tijekom djetinjstvu.
Ishodi učenja Identificirati , razlikovati, usporediti i objasniti razvojne promjene u

(kompetencije) različitim aspektima razvoja.
Protumačiti i povezati promjene koje se događaju u različitim aspektima

razvoja tijekom djetinjstva.
Identificirati i procijeniti različite razvojne promjene u različitim

razvojnim razdobljima i u različitim aspektima razvoja tijekom
djetinjstva.
Povezati i predvidjeti razvojne promjene i ishode.
Sadržaj predemeta Prenatalno razvojno razdoblje čini prvu cjelinu ovog kolegija u kojoj se
raspravlja o razvoju od začeća do poroda, kvaliteti života majke i razvoju
ploda, ulozi teratogenih faktora. Razvoj perceptivnih sposobnosti i razvoj
motorike u ranom djetinjstvu od osobitog su značaja. Sljedeće teme
126
obrađuju razvoj pažnje i pamćenje djeteta predškolske dobi. Razvoj
mišljenja obrađuje se u svjetlu Piaget-ove teorije kognitivnog razvoja.
Razvoj govora koji će odvija kroz predlingvističku i lingvističku fazu,
dijete i igra i razvoj dječjeg crteža teme su iz kognitivne psihologije.
Emocionalni razvoj djeteta (privrženost, uloga obitelji, samoregulacija),
razvoj socijalnih odnosa djece predškolske dobi i važnost socijalne
podrške od strane roditelja, vršnjaka i odgojitelja. Slika o sebi i njezin
razvoj posljednje su teme ovog kolegija.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Kroz diskusiju i

problemsko rješavanje zadataka, studentima se nudi mogućnost
Način izvođenja nastave stjecanja temeljnih znanja iz područja Razvojne psihologije.
Redovito pohađanje nastave u skladu s obvezama propisanim Statutom

Fakulteta. Aktivna priprema za predavanja i seminare. Izrada jednog
Obveze studenata
individualnog seminarskog rada. Dva obavezna pismena kolokvija
tijekom nastave.

na osnovu obveza
studenata
Podatci o ocjenjivanju i Uvjet za pohađanje nastave je upisan studij i kolegij.

bodovanju studenata
tijekom nastave i na Uvjeti za polaganje ispita: 70% pohađanja nastave; seminarski rad,
završnom ispitu prijava ispita
Pohađanje nastave: sudjelovanje na nastavi je obavezno (tolerira se

opravdani izostanak od 10%) – udio u ocjeni iznosi 10%
Seminarski rad: studenti odabiru temu seminarskog rada (mogu i sami

predložiti). Seminar se izrađuje grupno prema pravilima: treba iznositi
najmanje 8 stranica, treba pratiti strukturu (sadržaj, uvod, razrada teme,
zaključak, popis literature). U tekstu se navode izvori prema APA
standardima i prema istima se navodi popis literature. Seminar ima 20%
udjela u ocjeni.
Ispit se može realizirati preko dva kolokvija ili se može realizirati u

cijelosti (u ispitnom roku). Iznosi 80% udjela u konačnoj ocjeni
Pohađanje nastave: uvjet za izlazak na ispit
Seminarski rad: 20%
Ispit: 80%
127
Vasta, R. i suradnici (2001.): Dječja psihologija, Naklada Slap,
Jastrebarsko (odabrana područja)
Obvezna literatura
Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja, Jastrebarsko, Naklada
Slap (odabrana područja)
Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta, Naklada Slap,

Jastrebarsko.
Bukatko,D., Daehler, M.W. Child development,Houghton Mifflin

Company, New York
Santrock, J.W. 1999). Life-Span Development. McGraw Hill Collage,

Boston.
Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Naklada Slap,

Dopunska literatura Jastrebarsko.
Duran, M. (2004). Dijete i igra, Naklada Slap, Jastrebarsko.
Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata, Naklada Slap,

Jastrebarsko.
Shaffer, D.R. (2000). Social and Personality Development. USA,

Wadsworth

praćenja na drugim Hrvatski, Engleski
jezicima

Praćenje kvalitete uključuje studentsku evaluaciju, uspjeh studenata na
ispitu, kvalitetu seminarskih radova, pohađanje nastave te praćenje
aktivnosti studenata na nastavi.
modula
128
Naziv predmeta
Računalni praktikum
Nositelj predmeta dr. sc. Tonćo Marušić, izv. prof.

15 15 30

I. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Cilj praktikuma je da se studenti na praktičan način upoznaju sa

raznim aspektima suvremene programske i sklopovske tehnologije.
Osposobiti studenta za samostalno korištenje računala u praksi, te
Ciljevi predmeta
dati temelje za samostalno nadograđivanje znanja. Također
osposobiti ga za kvalitetno i učinkovito korištenje informatičke
opreme u procesu javnog komuniciranja i nastavi.
Uvijeti za upis predmeta Položen kolegij Informatika
 Praktikum bi kod studenata svih profila trebao stvoriti

naviku korištenja računala kao oruđa u svakodnevnom
radu (nastava, struka, znanstveni rad, administrativni
poslovi).
Ishodi učenja  Stjecanje znanja o mrežnom sustavu Internet i korištenje
(kompetencije) mrežnih usluga na Internetu.
 Postizanje znanje o razvoju, građi i načinu rada računala,
koji će omogućiti samostalan i stvaralački rad,
odgovarajuću uporabu računala i prilagodbu promjenama
informatičke tehnologije.
Sadržaj predemeta  Računalne mreže - (prijenos podataka, podjela računalnih

mreža). Internet (povijest, razvoj, načini korištenja, usluge i
protokoli na internetu).
 Internet arhitekura; TCP/IP model; adresiranja na
internetu.
 Mrežne usluge na Internetu (telnet, ftp, WWW, e-mail).
Rad s preglednicima. Pretraživanje Interneta. Pristup
internetu (tehnologije koje se koriste, brzina prijenosa
podataka). Sigurnost na internetu (vrste prijetnji i kako se
štititi).
 Napredni Excel i primjena Excela u statistici.
129
 Korištenje LMS sustava. Računarstvo u oblaku (korištenje
internetskih aplikacija za obradu teksta, izradu prezentacija
i sl).
 vježbe (praktični rad na računalu),

 frontalno izlaganje teorijskog dijela kolegija

- pohađati vježbe
Obveze studenata
- izrada seminarskog rada
- raditi samostalne zadatke na vježbama
- završni rad na računalu
Pohađanje nastave 2ECTS

Praktični dio ispita 1ECTS
Završni dio ispita 1ECTS
Podatci o ocjenjivanju i Napomena: Posebni kriterij vrijedi za izvanredne studente (Udio u

bodovanju studenata ocjeni (60% završni ispit, a 40% praktični dio ispita))
završnom ispitu
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći
način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje

visok stupanj zainteresiranosti za
kolegij.
Praktični dio ispita se ocjenjuje na sljedeći način
130
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način

sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
 Originalni priručnici za korištenje programskih paketa

odnosno alata.
 Papić, M., Primjenjena statistika u Ms Excelu. Zagreb:
Obvezna literatura
Naklada Zoro, Zagreb, 2012.
 Šimović, V., Maletić, F., Afrić, W.: Osnove informatike-
Uvod, Golden marketing, Zagreb, 2010.
 Computer Networks, Edition 3, Andrew S. Tanenbaum,

Prentice Hall PTR, 2003
Dopunska literatura  Grundler, D., Blagojević, L. (2007.) Informatika 1. Zagreb:
Školska knjiga Gvozdanić, et al (2005.)
131
Hrvatski

Praćenje kvalitete izvedbe predmeta kroz studentsku evaluaciju,
kolegijalnu evaluaciju i/ili uspjeh na ispitu.
132
Naziv predmeta
Scenska kultura
Nositelj predmeta dr. sc. Maja Lasić, doc.

15 0 15

1. Semestar ljetni
izvodi predmet
ECTS bodovi 2
Upoznavanje studenta s osnovnim odrednicama scenskih

umjetnosti osobito kazališne umjetnosti, njezine povijesti te
osnovnih komponenti kazališnog čina. Mogućnosti korištenja
kazališnih odnosno lutkarskih tehnika u radu s djecom u vidu
radioničke dramske aktivnosti. Osposobljavanje studenta za
kritičko promišljanje i valoriziranje kazališne predstave te
samostalno procjenjivanje o predstavama koje su primjerene djeci
u razrednoj nastavi. Osposobljavanje studenta za upoznavanje
djeteta s osnovnim elementima kazališne umjetnosti, planiranjem
nastavnih sadržaja povezanih sa scenskom kulturom i priprema
Ciljevi predmeta
djece za odlazak u kazalište. Student će osvijestiti i razumjeti
važnost predmeta Scenska kultura u obrazovnom procesu i
mogućnostima koje upoznavanje djeteta s kazališnom umjetnošću
nudi u razvoju i obrazovanju. Znat će primjeniti osnovna načela, te
nastavne metode i oblike rada u nastavi predmeta Scenska kultura.
Razvijat će temeljne estetske porive kod djeteta, odnosno moći
organizirati aktivnosti vezane uz dramske radionice i samostalno ih
voditi na primarnom stupnju; pripremiti djecu za gledanje
predstave i potaknuti razgovor (raspravu) nakon odgledane
predstave.
Uvijeti za upis predmeta Nema ih.
Student će biti osposobljen za realizaciju dramske igre i procesne

drame i znat će primjeniti dramske tehnike u svim predmetima.
Znat će realizirati dramski igrokaz, dramske minijature;
Ishodi učenja
demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim
(kompetencije)
situacijama na način aktivne primjene stečenih znaanja, vještina i
sposobnosti; biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje
profesionalne uloge; poticati i razvijati stalnu brigu o kvaliteti.
Sadržaj predemeta Brzalice. Drama kao književni rod. Drama i kazalište. Kratak
povijesni pregled drame i kazališta. Kako nastaje predstava?
133
Gledatelj u kazalištu. Glumac. Redatelj. Dramaturg. Scenografija.
Kostimografija. Scenska glazba. Scenska rasvjeta. Scenska tehnika.
Pozornica. Dramske vrste (tragedija, komedija, drama) i žanrovi
(melodrama, opera, opereta, recital, kabare, varijete...) Dijete i
kazališna predstava. Dijete i scenska lutka. Važnost scenske lutke u
razvoju djeteta. Osnove lutkarske umjetnosti. Primjena predmeta
Scenska kultura u odgojno – obrazovnom procesu.
- predavanja
- vježbe
- konzultacije
- pohađanje nastave
- aktivnost u nastavi
- izrada scenske lutke
Obveze studenata
- sudjelovanje u igrokazu
- pismeni ispit
- usmeni ispit

Prisutnost i
15 0,5 Max 10%
aktivnost na nastavi
Izrada scenske
lutke i sudjelovanje 15 0,5 Max 30%*
u igrokazu
Završni ispit
15 0,5 Max 30%*
(pismeni)
Završni ispit
15 0,5 Min 50%
(usmeni)
Da bi pristupili završnomu ispitu (usmeni dio), studenti su dužni

tijekom semestra doseći minimalan broj bodova (30% od ukupne
ocjene). U tih 30% ulazi minimalno 6% od prisutnosti i aktivnosti,
Podatci o ocjenjivanju i 6% od izrade lutke i sudjelovanja u igrokazu, te 18% od pismenog
bodovanju studenata ispita. U konačnu ocjenu ulaze rezultati završnoga ispita, prisustvo i
tijekom nastave i na angažiranosti u tijeku nastave i sudjelovanje u igrokazu.
završnom ispitu
134
Sudjelovanje u igrokazu i izrada scenske lutke se ocjenjuje ovako:
0% = Nesudjelovanje u igrokazu (izradi lutke).
30% = Izrada scenske lutke i sudjelovanje u igrokazu.
135

sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
(odabrana poglavlja)
5. Huizinga, Johan: Homo ludens, Zagreb, 1992., str. 1-23.

6. Solar, Milivoj: Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb,
1979., (poglavlje: Drama, str. 177-222.
7. Pokrivka, Vlasta: Dijete i scenska lutka, Školska knjiga,
Obvezna literatura Zagreb, 1978.
8. Ladika, Zvjezdana: Dijete i scenska umjetnost, Školska
knjiga, Zagreb, 1970.
9. Ladika, Zvjezdana: Dramske igre, Školska knjiga, Zagreb,
1983.
2. Švacov, V. : Temelji dramaturgije, Školska knjiga, Zagreb,

1984.
Dopunska literatura 3. Mrkšić, B.: Riječ i maska:pristup scenskoj umjetnosti,
Školska knjiga, Zagreb, 1971.
4. Batušić, N.: Uvod u teatrologiju, GZH, Zagreb, 1991.

Hrvatski jezik

uspješnosti izvedbe svakog Pohađanje nastave
predmeta i/ili modula Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i nije ih
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je
iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u
zbroju bodova. Studentu koji izostane više od 1/5 predavanja bit će
određeni dodatni uvjeti za pristupanje završnom ispitu.
136
Izrada scenske lutke i sudjelovanje u igrokazu
Obvezno je napraviti scensku lutku od reciklažnog materijala i
sudjelovanje u igrokazu po želji odnosno afinitetu studenta prema
čimbenicima izvedbe (gluma, pisanje teksta, kostimografija,
scenografija, glazba, pokret, animacija...)
137
Naziv predmeta Uvod u znanost o književnosti

30 0 15

III. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi
Upoznavanje s osnovnim književno-znanstvenim pojmovima.
Znanost o književnosti kao ukupnost književno-povijesnih i
književno teorijskih spoznaja o književnosti kojima se pridružuju i
Ciljevi predmeta
spoznaje književne kritike u razumijevanju književno-umjetničkih
djela.
Uvjeti za upis predmeta Nema.

Ishodi učenja
(kompetencije)
1. Književnost i književno djelo (o prirodi književnosti)
2. Prethodnice znanosti o književnosti
3. Znanost o književnosti
4. Teorija književnosti
5. Klasifikacija književnosti
6. Književni rodovi i vrste
7. Čitanje, prerpičavanje, obrazlaganje
Sadržaj predmeta 8. Analiza i intrpretacija književnih djela
9. Versifikacija
10. Mikrosrtrukture stila (stilske figure)
11. Priča (motiv, tema, ideja, mjesto, vrijeme, likovi...)
12. Povijest književnosti
13. Književna kritika
14. Metodologija proučavanja književnosti
15. Sinteza
Obveze studenata
bodovanju studenata
završnom ispitu
Obvezna literatura Marko Tokić: Uvod u Znanost o književnosti (interna skripta)
138
Milivoj Solar: Teorija književnosti (IXX. izdanje), Školska naklada,
Zagreb 2001.
Dopunska literatura Škreb; Stamać: Uvod u književnost, Globus, Zagreb 1986.

139
Naziv predmeta Uvod u književnost
Nositelj predmeta dr. sc. Marina Kljajo Radić, doc.

30 0 0
Status predmeta Redovni

I. Semestar II.
se izvodi predmet
ECTS bodovi 2
Student će nakon odslušanog kolegija moći:
-definirati pojam književnosti i teorije književnosti,
-opisati svrhu i zadatke proučavanja književnosti,
-objasniti književne znanstvene discipline i metodologiju proučavanja
Ciljevi predmeta književnosti,
-analizirati književno djelo,
-razlikovati književne rodove, stilske figure i vrste stihova i strofa,
-usporediti književne epohe i prepoznavati pisce i djela u povijesnom
kontekstu razvoja hrvatske, ali i svjetske književnosti.
Uvijeti za upis
Nema ih
predmeta
Student će se steći izobrazbu o osnovnim književno–teorijskim pojmovima
Ishodi učenja
te tako ovladati interpretacijom i analizom književnih djela.
(kompetencije)
Književnost (značenje, podjele i vrste); Književnost i jezik, književnost i

zbilja, književnost i umjetnost; Svrha i zadatci proučavanja književnosti,
znanost o književnosti - estetika, lingvistika i semiotika; Analiza književnog
Sadržaj predemeta
djela; Stil i stilistika, stara retorika i poetika, pojam figure; Versifikacija,
vrste stihova i strofa; Odnos usmene i pisane književnosti; Lirika , epika i
drama; Književne epohe; Metodologija proučavanja književnosti.
Način izvođenja
Predavanja, konzultacije
nastave
Redovno sudjelovanje na predavanjima (minimalno 70% predavanja) za
Obveze studenata
redovite studente. Ispit u pismenoj i usmenoj formi
2 ECTS (30 sati predavanja= 1ECTS;
na osnovu obveza
za učenje i pripremanje ispita = 1 ECTS)
studenata
bodovanju studenata
Student polaže pismeno i usmeno.
završnom ispitu
Obvezna literatura SOLAR, Milivoj, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
SOLAR, Milivoj, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb,
2003.
140
ŠKREB-STAMAĆ, Uvod u književnost, Globus, Zagreb,1986. i novija izdanja
ARISTOTEL, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
PAVLETIĆ, Vlatko, Kako razumijeti poeziju, Školska knjiga Zagreb,1995.
BOTICA, Stipe, Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, Školska knjiga,
Zagreb,1995.
Književna djela:
Dopunska literatura
Shakespeare, W., Othelo,
ŠIMIĆ, A. B., Pjesme,
ANDERSEN, H. Ch., Bajke,
MAŽURANIĆ, Ivan, Smrt Smail-age Čengića i druga.
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski
drugim jezicima
Način praćenja kvalitete
i uspješnosti izvedbe
Studentska anketa i razgovor sa studentima.
modula
141
Naziv predmeta Uvod u razvojnu psihologiju
ddr. sc. Lidija Pehar, red. prof.
Nositelj predmeta

45 15 0

I. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 5 bodova
Cilj kolegija je usvojiti spoznaje o psihičkom razvoju čovjeka kroz
Ciljevi predmeta
pojedina životna razdoblja.
Uvjeti za upis predmeta Nema uvjeta
Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će poznavati
tradicionalna i suvremena načela, koncepte, teorije i metode istraživanja
čovjekova tjelesnog, kognitivnog, emocionalnog i socijalnog razvoja, koje
će moći uspoređivati po različitim kriterijima i kritički evaluirati.
Razumjet će činitelje i procese koji uzrokuju razvojne promjene i nalaze
Ishodi učenja
se u njihovoj podlozi. Također će poznavati teškoće s kojima se susreću
(kompetencije)
istraživači razvojnih promjena i mogućnosti njihova otklanjanja te će
razviti osjetljivost za etičke dileme u istraživanjima razvoja, osobito u
posebno osjetljivim razvojnim razdobljima. Kolegij će omogućiti uvid u
isprepletenost teorija, istraživanja i učinkovitog rješavanja praktičnih
pitanja vezanih uz područje razvojne psihologije.
Ciljevi i problemi razvojne psihologije. Osnovni pojmovi razvojne
psihologije. Povijest i filozofski korijeni razvojne psihologije. Periodizacija
razvoja i temeljne zakonitosti razvoja. Biološki i okolinski čimbenici
razvoja te mehanizmi njihove interakcije. Metodologija istraživanja
razvoja (longitudinalni, transverzalni i sekvencijalni istraživački nacrti).
Sadržaj predmeta
Etička načela istraživanja u razvojnoj psihologiji. Razvojne teorije
(psihodinamske – Freud, Erikson; teorije učenja – Watson, Skinner,
Bandura; kognitivne – Piaget, Vigotski, Kohlberg; Bronfenbrennerova
teorija ekoloških sustava; etološki pristupi razvoju – Bowlby). Usporedba
razvojnih teorija.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Kroz diskusiju i

stjecanja temeljnih znanja iz područja Razvojne psihologije.
Redovito pohađanje nastave u skladu s obvezama propisanim Statutom

Fakulteta. Aktivna priprema za predavanja i seminare. Izrada jednog
Obveze studenata
individualnog seminarskog rada. Dva obavezna pismena kolokvija
tijekom nastave.
142
na osnovu obveza
studenata
Uvjeti za polaganje ispita: 70% pohađanja nastave; seminarski rad,

prijava ispita
Pohađanje nastave: sudjelovanje na nastavi je obavezno (tolerira se
opravdani izostanak od 10%) – udio u ocjeni iznosi 10%
Seminarski rad: studenti odabiru temu seminarskog rada (mogu i sami
Podatci o ocjenjivanju i predložiti). Seminar se izrađuje grupno prema pravilima: treba iznositi
bodovanju studenata najmanje 8 stranica, treba pratiti strukturu (sadržaj, uvod, razrada teme,
tijekom nastave i na zaključak, popis literature). U tekstu se navode izvori prema APA
završnom ispitu standardima i prema istima se navodi popis literature. Seminar ima 20%
udjela u ocjeni.
Ispit se može realizirati preko dva kolokvija ili se može realizirati u
cijelosti (u ispitnom roku). Iznosi 80% udjela u konačnoj ocjeni
Pohađanje nastave: uvjet za izlazak na ispit
Seminarski rad: 20%
Ispit: 80%
Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija: Moderna
znanost (Pogl. 1-4). Jastrebarsko: Naklada Slap.
Berk, L. (2006). Psihologija cjeloživotnog razvoja (Pogl. 1-3).
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Fulgosi, A. (1982). Teorije ličnosti (Pogl. 1 i 3). Zagreb: Školska knjiga.
Schaffer, H. R. (2004). Introducing Child Psychology (Chapter 7:
Obvezna literatura Vygotsky’s Theory). Oxford: Blackwell.
Ajduković, M. i Kolesarić, V. (Ur.) (2003). Etički kodeks istraživanja s
djecom. Vijeće za djecu Vlade RH i Državni zavod za zaštitu obitelji,
materinstva i mladeži.
Dva izvorna znanstvena rada po vlastitom izboru u kojima su
primijenjene različite strategije istraživanja razvoja – longitudinalna i
transverzalna.
.Lerner, R.M. (2002). Concepts and theories of human development (3rd
ed.). Mahwah, NJ: Erlbaum.
Crain, W. (1992). Theories of development: Concepts and applications.
Prentice-Hall, Inc.
Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta.Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Gardner, H., Kornhaber, M.L. i Wake, W.K. (1999). Inteligencija: različita
Dopunska literatura
gledišta (Pogl. 4: Piaget). Jastrebarsko: Naklada Slap.
Zarevski, P. (1997). Psihologija pamćenja i učenja (3. poglavlje).
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Čudina, M. (1987). Filogeneza i ontogeneza psihičkog života. U V.
Andrilović i M. Čudina, Osnove opće i razvojne psihologije. Zagreb:
Školska knjiga.
143
Hrvatski
praćenja na drugim
Engleski
jezicima
Praćenje kvalitete uključuje studentsku evaluaciju, uspjeh studenata na
ispitu, kvalitetu seminarskih radova, pohađanje nastave te praćenje
aktivnosti studenata na nastavi.
modula
144
Naziv predmeta Usmena književnost

15 15 0

IV. semestar II.
se izvodi predmet
ECTS bodovi 5
Upoznavanje studenata s usmenom baštinom, poviješću proučavanja
Ciljevi predmeta tradicijske književnosti i teorijskim pristupima obrade usmenoknjiževnih
oblika s osobitom pozornošću na oblicima za djecu.
Uvjeti za upis
Položeni ispiti iz književnosti
predmeta
Ishodi učenja
(kompetencije)
Predmet sadrži obradu književno-povijesnih razdoblja i položaj usmene
književnosti kroz povijest s naglaskom na razdoblje romantizma;
književno-teorijsku obradu usmeno-književnih oblika i vrsta; znanstveno-
Sadržaj predmeta
književne metode proučavanja usmene književnosti (pozitivizam,
formalizam i strukturalizam i psihoanaliza); metodička primjena obrade
usmene književnosti u razrednoj nastavi
Način izvođenja
Predavanja i terenski rad
nastave
Obveze studenata Terensko prikupljanje usmene tradicijske građe
ECTS bodovi 3 ECTS boda – seminarski rad

obveza studenata 2 ECTS boda pismeni ispit
Podatci o ocjenjivanju
i bodovanju Studenti se ocjenjuju na osnovu terenskog rada koji predaju u obliku
studenata tijekom seminarskog rada (3 ECTS boda) i položenog pismenog ispita (2 ECTS
nastave i na završnom boda)
ispitu
Obvezna literatura Milivoj Solar, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, bilo koje
izdanje
Stipe Botica, Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, Školska knjiga, Zagreb,
1995.
Bruno Bettleheim, Smisao i značenje bajki, Poduzetništvo Jakić, 2000.
Jozo Vrkić, Hrvatske bajke, Glagol, Zagreb, 1993.
Vladimir Propp, Morfologija bajke, Prosveta, Beograd, 1982.
145
Vladimir Propp, Historijski korijeni bajke, Svjetlsot, Sarajevo, 1990.
Dopunska literatura
James J. Frazer, Zlatna grana, Zagreb : Sion : Naklada Jesenski i Turk,
2002.
Jezik poduke i
mogućnost praćenja Hrvatski i engleski
na drugim jezicima
Način praćenja
kvalitete i uspješnosti
izvedbe svakog
146
Naziv predmeta Vokalni praktikum

0 0 15

I Semestar II
izvodi predmet
ECTS bodovi 2
Osposobljavanje studenata za samostalno vokalno reproduciranje
Ciljevi predmeta jednostavnih glazbenih primjera.
Uvijeti za upis predmeta Uvjeti za upis kolegija: položen ispit iz predmeta Notno pismo.
Razvijanje osjećaja za tonalitet kao sintaktičke osovine glazbenog
jezika; razvijanje sposobnosti glazbene percepcije, njezine vokalne
Ishodi učenja realizacije i zamišljanja njezina zvučanja na temelju notnog zapisa;
(kompetencije) pjevanje jednostavnih primjera u duru i molu; pjevanje a vista
zadanih primjera; izrada jednostavnih melodijsko-ritamskih i
ritamskih diktata; pjevanje dječjih pjesama.
Intonativna kretanja u okviru dijatonike. Jednostavni melodijsko-
Sadržaj predemeta
ritamski i ritamski diktati. Osnove vokalne tehnike
Predavanja – teorijski dio gradiva i pjevanje primjera iz glazbene
literature.
odnosno 30 sati
Obveze studenata

je 1 bod.
bodovanju studenata Praćenje aktivnosti studenta tijekom vježbi.
tijekom nastave i na Ocjena predmeta bit će formirana na osnovi ocjene kolokvija.
završnom ispitu
Obvezna literatura Njirić, N. (2001.). Put do glazbe, Zagreb: Školska knjiga.
Dopunska literatura Adamić, T. (1983.). Solfeggio, Zagreb: Muzička naklada

Hrvatski.
147
148
Naziv predmeta Vokalno-instrumentalni praktikum

0 0 15

II. Semestar II.
izvodi predmet
ECTS bodovi 2
Osposobljavanje studenata za samostalno vokalno-instrumentalno
Ciljevi predmeta
reproduciranje složenijih glazbenih primjera.
Uvjeti za upis kolegija: Odslušan predmet Instrumentalni
praktikum.
Razvijanje vještine sviranja složenih melodija; razvijanje vještine
Ishodi učenja sviranja složene akordičke pratnje; razvijanje sposobnosti
(kompetencije) samostalnog harmoniziranja melodije; razvijanje sposobnosti
simulatnog pjevanja i sviranja.
Sviranje dječjih pjesama na instrumentima s tipkama uz složenu
akordičku pratnju, te samostalna harmonizacija glazbenih primjera
Sadržaj predemeta
s glavnim ljestvičnim stupnjevima (tonika, subdominanta i
dominanta).
Predavanja – teorijski dio gradiva pjevanje i sviranje primjera iz
glazbene literature.
odnosno 30 sati
Obveze studenata

je 1 bod.
Praćenje aktivnosti studenta tijekom vježbi.
bodovanju studenata
Ocjena predmeta bit će formirana na osnovi ocjene usmenog
ispita.
završnom ispitu
Obvezna literatura Njirić, N. (2001.). Put do glazbe, Zagreb: Školska knjiga.
Golčić, I. (1998.). Pjesmarica: za osnovne škole, Zagreb: Hrvatsko

književno društvo sv. Jeronima Njirić, N. (1994.). Pjevanka, Zagreb:
Dopunska literatura
Školska knjiga.

Hrvatski.
Način praćenja kvalitete i Prema metodama i kriterijima Sveučilišta u Mostaru.
149
150
Naziv predmeta Zaštita prirode
Nositelj predmeta dr. sc. Lejla Bevanda, doc.

30 0 0

2 semestar 4
izvodi predmet
ECTS bodovi 2
Stjecanje znanja o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, zaštićenim
Ciljevi predmeta
dijelovima i objektima prirode, te načinima i mogućnostima zaštite.
Uvijeti za upis predmeta Položeni prethodni ispiti
Ishodi učenja Osposobljenost za praktičnu primjenu odgovarajućih metoda u
(kompetencije) nastavi o zaštiti prirode
Biološka krajobrazna raznolikost.Načini zaštite voda, tla i
zraka.Upravljanje otpadom.Očuvanje prirodnih ekosustava, te
vrsta biljaka i životinja. Zaštićeni dijelovi prirode (strogi prirodni
rezervati, nacionalni parkovi,parkovi prirode). Promicanje
Sadržaj predmeta
zaštiteprirode u odgoju i obrazovanju. Čovjek i priroda. Zakonske
odredbe o zaštiti prirode.
Način izvođenja nastave Predavanja
Obveze studenata Nazočiti predavanju

bodovanju studenata
završnom ispitu
GlavačV.: Uvod u globalnu ekologiju,Zagreb 1999.
Obvezna literatura -Uzelac V., sur.:Prvi koraci u odgoju i obrazovanju za okoliš, Alisa
Press Rijeka, 2007
Dopunska literatura
Hrvatski
uspješnosti izvedbe svakog Pismeni i usmeni ispit
151
152
Naziv predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura 1
Nositelj predmeta dr.sc. Ivan Zeljko,doc.

0 0 30
Status predmeta obvezni /

1i2 Semestar I
izvodi predmet
ECTS bodovi 1
Stjecanje općih kompetencija po pitanju poznavanja utjecaja kinezio
aktivnosti na stupanj zdravlja. Upoznati ih sa općim procesom vježban
i posljedicama djelovanja tih procesa na ljudski organizam s pos
Ciljevi predmeta osvrtom na očuvanje zdravlja koje postižu kineziološkim proc
Upoznati studente s načinima rješavanja problematike vezane uz upra
procesom vježbanja. Osposobiti ih i potaknuti na samostalan
posvijestiti im važnost baljenja sportom u svakodnevnom životu.
Uvjeti za upis predmeta Upisana prva, odnosno druga godina redovnog preddiplomskog studija
Preventiranje i očuvanje zdravlja kroz programe nastave TZK-a.
Poticati odgovornost i samostalnost u realizaciji nastavnog programa.
Definirati morfološke karakteristike na koje želimo utjecati.
Ishodi učenja Upoznati studente sa CARDIO treninzima aerobno-anaerobnog usmjer
(kompetencije) Usavršiti rad za razvoj motoričkih sposobnosti.
Osposobiti studente u izradi individualnih programa vježbanja.
Razvijati zdrave radne i higijenske navike.
Preventirati zdravlje uz kontroliranu prehranu i utilitarno vježbanje.
Sadržaj predmeta (1) učenje novih konvencionalnih motoričkih znanja
(2) usavršavanje temeljnih teorijskih i praktičnih kinezioloških znanja
-Atletika-
Klasifikacija atletskih disciplina. Utjecaj programa atletike na razvoj

antropoloških karakteristika odraslih. Trenažne atletske vježbe za opću
kondicijsku pripremu. Struktura atletskog treninga (sadržaji, organizaci
provedba). Usvajanje informacija o značajnim karkateristikama
individualnog rekreativnog treninga atletike i primjeni u slobodno vrije
nakon studija. Organizacija i provedba atletskih natjecanja na fakultetu
sveučilištu.
-Badminton-
Cilj nastave iz badmintona je osposobiti studente za samostalnu igru

usvajanjem osnovnih elemenata tehnike: forhend udarac ispod ruke,
153
Naziv predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura 4
Nositelj predmeta dr.sc. Ivan Zeljko, doc.

0 0 30
Status predmeta obvezni /

1i2 Semestar IV
izvodi predmet
ECTS bodovi 1
Stjecanje općih kompetencija po pitanju poznavanja utjecaja kinezio
aktivnosti na stupanj zdravlja. Upoznati ih sa općim procesom vježban
i posljedicama djelovanja tih procesa na ljudski organizam s pos
Ciljevi predmeta osvrtom na očuvanje zdravlja koje postižu kineziološkim proc
Upoznati studente s načinima rješavanja problematike vezane uz upra
procesom vježbanja. Osposobiti ih i potaknuti na samostalan
posvijestiti im važnost baljenja sportom u svakodnevnom životu.
Uvjeti za upis predmeta Upisana prva, odnosno druga godina redovnog preddiplomskog studija
Preventiranje i očuvanje zdravlja kroz programe nastave TZK-a.
Poticati odgovornost i samostalnost u realizaciji nastavnog programa.
Definirati morfološke karakteristike na koje želimo utjecati.
Ishodi učenja Upoznati studente sa CARDIO treninzima aerobno-anaerobnog usmjer
(kompetencije) Usavršiti rad za razvoj motoričkih sposobnosti.
Osposobiti studente u izradi individualnih programa vježbanja.
Razvijati zdrave radne i higijenske navike.
Preventirati zdravlje uz kontroliranu prehranu i utilitarno vježbanje.
Sadržaj predmeta (1) učenje novih konvencionalnih motoričkih znanja
(2) usavršavanje temeljnih teorijskih i praktičnih kinezioloških znanja
(3) unapređenje socijalne komunikacije
-Rukomet-
Nastava rukometa usmjerena je na ponavljanje i usavršavanje rukome

stava, kretanja igrača bez lopte, držanja lopte, primanje i dodavanje lop
kretanje igrača s loptom, šutiranje na gol različitim načinima s različitih
igračkih pozicija u napadu (pozicije vanjskih napadača, krilnih pozicija,
pozicija kružnog napadača) i tehnika vratara. Sustav igre u obrani: Sust
individualne obrane (na svojoj polovici i grališta i «presing» na čitavom
igralištu). Sustav grupne zonske obrane - plitke i duboke obrane (6:0, 3
4:2) Sustav igre u napadu – napad i protunapad na neorganiziranu obra
napad na organiziranu obranu, kombinacije u napadu, napad na brojča
oslabljenu obranu, brojčano oslabljeni napad na organiziranu obranu.
154
Naziv predmeta Pregled novije hrvatske književnosti
Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Šimun Musa

30 30

III.godina Semestar V.semestar
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Upoznati studente sa stilskim razdobljima, piscima i djelima novije
Ciljevi predmeta hrvatske književnosti. Ovladati značajkama određenih razdoblja i
periodizacijskom shemom modela novije hrvatske književnosti.
Propisani Pravilnikom o studiranju Fakulteta prirodoslovno-
matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru.
Studenti se upoznaju s korpusom hrvatske književnosti od početka
19. st. do suvremenosti. Predstavljanjem niza odabranih pisaca i
analizom njihovih književnih djela, kao i komparativnim postupkom
Ishodi učenja interpretacija, uočavaju se sličnosti i razlike između djela različitih
(kompetencije) autora, škola, skupina i razdoblja. Proučavajući stilska razdoblja,
pisce i njihov književni rad, stječe se cjelovit uvid u razvojne
tijekove hrvatske književnosti 19. i 20.st., u njezinu stilsku i
žanrovsku slojevitost.
Prvi dio kolegija bavi se proučavanjem književnih rodova, vrsta,
opusa i autora, odnosno stilova, pravaca i modela hrvatske
književnosti od predromantizma i romantizma preko protorealizma
i realizma do moderne. U tom smislu predstavit će se sljedeći
književnici: Stanko Vraz, Ljudevit Gaj, Janko Drašković, Ljudevit
Vukotinović, Antun Mihanović, Petar Preradović, Ivan Mažuranić,
Dimitrija Demeter, Matija Mažuranić, Antun Nemčić, Luka Botić,
August Šenoa, Ante Kovačić, Eugen Kumičić, Josip Kozarac,
Vjenceslav Novak, Ksaver Šandor Gjalski, August Harambašić, Josip
Eugen Tomić, Silvije Strahimir Kranjčević i dr.
Predmet drugog dijela kolegija su djela i pisci, odnosno pravci i
modeli hrvatske književnosti počevši od moderne (1895.do 1914.),
Sadržaj predmeta
te ekspresionizma i drugih avangardnih stilova (1917. do 1928.),
preko razdoblja u kojem vlada socijalno angažirana književnost s
naglašenim realističkim stilom sve do razdoblja druge moderne
(1950. do 1970.) i postmoderne (nakon 1970.). Ovim dijelom
kolegija obuhvatit će se sljedeći književnici: Janko Leskovar, Antun
Gustav Matoš, Vladimir Vidrić, Vladimir Nazor, Ivo Vojnović, Milan
Begović, Ivan Kozarac, Dinko Šimunović, Janko Polić Kamov, Ivana
Brlić Mažuranić, Marija Jurić Zagorka, Miroslav Krleža, Antun
Branko Šimić, Tin Ujević, Ivo Andrić, Dobriša Cesarić, Dragutin
Tadijanović, Nikola Šop, Petar Šegedin, Ranko Marinković, Vladan
155
156
Naziv
Mediji i zaštita maloljetnika
predmeta
Nositelj
Dr.sc. Ilija Musa, docent
predmeta
Broj sati po predavanja seminar vježbe

semestru 30 15
Status
obvezni / izborni
predmeta
Godina
studija u
kojoj se ??? Semestar ljetni
izvodi
predmet
ECTS bodovi 5
Ciljevi kolegija su upoznavanje studenata s pravima djeteta u medijima kao i s
pravima djeteta u javnosti. Kao budući nastavnici studenti bi trebali prepoznati
Cyberbulling, zlouporabu djece u marketinškim kampanjama, štetnost određenih
promidžbenih aktivnosti u medijima na razvoj djeteta, ali i znati što je povreda
privatnosti. Posebno će se ukazati na moguće štetne medijske priloge o najranjivijim
Ciljevi
skupinama: bolesnim osobama; osobama s posebnim potrebama; maloljetnicima
predmeta
bez roditeljske skrbi; osobama u kaznenom postupku ili djeci ugroženoj zbog
posljedica rata ili nekih elementarnih nepogoda. Obradit će se medijsko izvještavanje
o nasilju na temelju etničkih, vjerskih i rodnih obilježja, ali i s obzirom na seksualnu
opredijeljenost.
Uvijeti za
upis nema
predmeta
Studenti će na primjerima iskustava iz domaće i inozemne medijske scene razviti
Ishodi učenja metode kritičke i komparativne analize medijskih sadržaja štetnih za fizički i moralni
(kompetencij razvoj maloljetnika. Steći će saznanja o učincima nasilja u medijima na primatelje
e) takvih sadržaja, ali i saznanja o načinima prikazivanja najranjivijih skupina u medijima
koji mogu štetiti prikazanim osobama.
U izvedbi kolegija poseban će se naglasak staviti na primjenu Konvencije o pravima
djeteta na medijske sadržaje. Kroz praktične primjere i pozitivnopravne propise
ukazati na neke moguće povrede prava osoba u tisku, na televiziji, na radiju ili putem
Sadržaj
novih medija. Pokazati koji je utjecaj medijskog nasilja na status nasilja u realnom
predemeta
okružju. Razmotrit će se teorije o utjecaju medijskog nasilja na nasilje u stvarnim
prilikama. Pokazat će se slučajevi nesretnih događaja i način zaštite ili pak povrede
dostojanstva osobe u medijskim izvještajima.
Način
izvođenja Predavanja, seminari, konzultacije.
nastave
157
Naziv predmeta Školski menadžment
Nositelj predmeta doc. dr. sc. Ivana Jovanović

30 15 15

4. Semestar ljetni
izvodi predmet
ECTS bodovi 4
Usvojiti temeljna teorijska znanja u području školskog

menadžmenta; razviti vještine upravljanja, vodstva i rukovođenja
Ciljevi predmeta različitim pedagoškim procesima u odgojno-obrazovnim
ustanovama; usvojiti osobine različitih stilova vodstva i upravljanja
s naglaskom na upravljanje ljudskim potencijalom.
Na osnovu temeljnih spoznaja u području školskog menadžmenta

polaznici će razvijati:
- vještine upravljanja, vodstva i rukovođenja različitim
Ishodi učenja pedagoškim procesima u odgojno-obrazovnim ustanovama

(kompetencije)
- primjenjivati instrumente praćenja
- razvijati različite stilove vodstva i upravljanja s naglaskom
na upravljanje ljudskim potencijalom
 UVODNO PREDAVANJE (predstavljanje plana i programa

kolegija uz naznaku temeljnih sadržaja, način rada i obveze
tijekom semestra, mogućnosti korištenja izvora znanja,
analiza popisa obvezne i preporučene (izborne) literature uz
kraći komentar)
 MENADŽMENT I DRUŠTVO ZNANJA (recepcije postmoderne
u odnosu menadžmenta i postposlovnog društva znanja,
Sadržaj predmeta menadžment znanja i globalno tržište znanja,
kompetencijski pristup obrazovanju)
 UPRAVLJANJE ŠKOLSTVOM (decentralizacija upravljanja
školstvom, upravljanje školstvom u europskim zemljama,
upravljanje školstvom u Hrvatskoj, upravljanje školstvom u
BiH)
 ŠKOLSKI MENADŽMENT (odrednice školskog menadžmenta,
sastavnice školskog menadžmenta, funkcije školskog
menadžmenta, teorije i modeli školskog menadžmenta)
158
 ŠKOLA KAO ORGANIZACIJA KOJA UČI (pojam organizacije,
organizacija rada u školi, škola kao organizacija koja uči)
 ŠKOLSKA KULTURA (pojam organizacijske kulture, školska
kultura, uloga ravnatelja, pedagoga, učitelja i učenika u
stvaranju školske kulture, od školske kulture prema
pedagoškoj kulturi)
 (RUKO)VOĐENJE/LEADING KAO MENADŽERSKA FUNKCIJA U
ŠKOLI (pojam (ruko)vođenja, (ruko)vođenje kao
menadžerska funkcija, kompetencije ravnatelja /pedagoga
kao (ruko)voditelja-menadžera
 VODSTVO/LEADERSHIP KAO UPRAVLJANJE LJUDSKIM
POTENCIJALOM U ŠKOLI (vodstvo i predanost promjenama,
menadžment ljudskog potencijala, teorije motivacije,
motiviranje učitelja i suradnika u školi, teorije i stilovi
vodstva, kompetencije ravnatelja/pedagoga kao vođe-
lidera)
 TIMSKI RAD U ŠKOLI
(specifičnosti timskog rada u školi, faze razvoja i kriteriji
stvaranja tima, komunikacija u timu, upravljanje sukobima)
 UPRAVLJANJE PROMJENAMA (pedagoški menadžment
škole, strateško planiranje, razvoj kulture učenja, školski
razvojni ciklus, ravnatelj/ pedagog/učitelj kao pokretač i
nositelj promjena)
 UPRAVLJANJE KVALITETOM U ODGOOJU I OBRAZOVANJU
(pojam kvalitete, kultura kvalitete i Benchmarking u
obrazovanju, vanjsko vrednovanje obrazovanja,
samovrednovanje škola kao komplementarni pristup
vanjskom vrednovanju obrazovanja (Hrvatska:
iskustva i pristupi)
Prorada teorijskih sadržaja, rad u malim grupama, samostalni i
Način izvođenja nastave grupni nastupi, prezentiranje pročitane literature, diskusije i
konzultacije
- redovito prisustvovati nastavi predavanja i seminara
Obveze studenata - u pisanoj formi obraditi temu seminarskog rada i usmeno
prezentirati seminarski rad pred ostalim studentima

4
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom

Podatci o ocjenjivanju i izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni
bodovanju studenata izraditi i prezentirati seminarski rad. Završni ispit polaže se
tijekom nastave i na usmenim putem. Konačna ocjena formira se na temelju ocjene dva
završnom ispitu kolokvija ili pismenog ispita, ocjene seminarskog rada i ocjene
usmenog dijela ispita.
Obvezna literatura 1. Staničić, S. (2006.): Menadžment u obrazovanju. Rijeka:
159
Vlastita naklada
2. Bahtijarević-Šiber, F. Sikavica, P., Pološki-Vokić, N.

(2008.): Suvremeni menadžment: vještine, sustavi i izazovi.
Zagreb: Školska knjiga
3. Jurić, V. (2004): Metodika rada školskoga pedagoga.
Zagreb: Školska knjiga
1. Smith, L., Riley, D. (2012.): Leadership in times of crisis.

School Leadership and Management: Formerly School
Organisation Vol. 32 Issue 1, 2012 pp 57-71
2. Tovnsend, T. (2011.): School Leadership in hhe twenty-
first century: diffrent approaches to common problems?.
School Leadership and Management: Formerly School
Organisation Vol. 31 Issue 2, 2011 pp 93-103
3. Bezinović, P. (ur.), (2010.): Samovrednovanje škola.
Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje/Institut za
društvena istraživanja u Zagrebu
4. Vujičić, L. (2008.): Kultura odgojno-obrazovne ustanove i
Dopunska literatura
kvaliteta promjena odgojno-obrazovne prakse.
Pedagogijska istraživanja 5 (1), (2008), str. 7-21.
5. Staničić, S. (2006.): Upravljanje ljudskim potencijalom u
školstvu. Odgojne znanosti Vol. 8 No 2 (2006), str. 515-
533.
6. Srića, V., Tudor, G. (2006.): Menadžer i pobjednički tim:
čarolija timskog rada. Zagreb: M.E.P. Consult
7. Fox, R. (2006.): Poslovna komunikacija. Zagreb: Hrvatska
sveučilišna naklada
8. Jurić, V. (2004.): Pedagoški menadžment-refleksija opće
ideje o upravljanju. Pedagogijska istraživanja 1 (1), (2004),
str. 137-147.
Hrvatski
Na kraju semestra izvršiti će se procjena kvalitete izvedbe

programa u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika)
te postavljene ciljeve i zadaće programa primjenom upitnika za
evaluaciju nastavnog rada.
Naziv predmeta
Pedagoška komunikacija
160
Nositelj predmeta dr.sc. Ivana Jovanović, doc.

30 15 0

I. Semestar I.
izvodi predmet
ECTS bodovi 3
Upoznati odgoj kao komunikacijski proces.

Upoznati odgoj u grupi.
Ciljevi predmeta Upoznati modele komunikacije.
Upoznati komunikacijske modele pouĉavanja
Razviti osnovne komunikacijske vještine.
Oblikovati kritiĉki stav prema odgojnoj stvarnosti u grupi.
Oĉekuje se da studenti razviju sljedeće opće kompetencije:
- opće komunikacijske vještine
- analizirati i razumjeti složenosti odgoja u grupi
- sposobnost primjene ideja u analizi prakse;
Od specifiĉnih kompetencija, oĉekuje se da studenti mogu:
Ishodi učenja - opisati, definirati, razumjeti i objasniti komunikaciju - odgojna

(kompetencije) zbivanja u grupi;
- usvojiti tehnike razgovora;
- razviti komunikacijske vještine.
-rješavati sukobe djece;
- osvijestiti osobne teorije pouĉavanja;
- razviti komunikacijske vještine vođenja
1. Modeli odgojne komunikacije

2. Odgoj kao komunikacija
3. Odgoj u maloj skupni (razredni odjel).
Sadržaj predemeta 4. Kvalitetno verbalno i neverbalno komunicirati, prepoznavati
znakove neverbalne komunikacije
5. Formiranje socijalnih vještina i njihova uloga u komunikaciji.
( predstavljanje, rukovanje, intervju).
161
6. Sukobi i nenasilno rješavanje sukoba.
7.Interpersonalna komunikacija i modeli komunikacije (Schramov
model i Glasserov model „totalne komunikacije“).
8.Aksiomi komunikacije.
9.Osnovne karakteristike odgojno-obrazovne komunikacije.
Način izvođenja nastave Predavanja, radionice, vježbe, multimedijalna mreža
Polaznici su obvezni prisustvovati svim oblicima nastave te aktivno
sudjelovati na nastavi, što uključuje izvršavanje samostalnih
Obveze studenata zadataka, izrada e-portfolia, praćenje odgovarajuće literature
prema sugestijama nastavnika te uspješno polaganje završnog
ispita.

bodovanju studenata Ocjenjivanje i vrednovanje rada polaznika bit će definirano
tijekom nastave i na izvedbenim nastavnim programom. Aktivnost na radionicama.
završnom ispitu
1. Brajša ,P. (1994): Pedagoška komunikologija , Školska knjiga ,

Obvezna literatura Zagreb
2. Pease, A. (1991) Govor tijela, Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb
1. Brajša ,P. (1996): Umijeće razgovora, C.A.S.H.,Pula
2. Ajduković.M., Pečnik,N.(1994) Nenasilno rješavanje sukoba,

Alinea,Zagreb
3.Šagud, M. 2006.Odgajatelj kao refleksivni praktičar. Petrinja,

Dopunska literatura Visoka uĉiteljska škola u Petrinji
4. Janković,J. (1994) Sukob ili suradnja, Alinea, Zagreb
5. Pearsons,J.C., Spitzberg, B.H. (1990):

Interpersonalcommunication – Concepts, Conponents,
AndContext, WM.C: Brovnpublishers USA

Hrvatski jezik

uspješnosti izvedbe svakog Evaluacijske liste, ispitna postignuća
162
163
Ime i prezime: Ilija Musa
Predmet(i) koje izvodi na FPMOZ Mediji i zaštita maloljetnika;
- u: Mediji i turizam
Ustanova zaposlenja: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru
E-pošta: ilija.musa@gmail.com
Internetska stranica: -
Akademski stupanj: Doktor znanosti
Zvanje nositelja predmeta: Docent
Datum zadnjeg izbora u zvanje: 13. ožujka 2012.
Kratki životopis:
Rođen je u Mostaru 16. lipnja 1984. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Čitluku. Na
pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru diplomirao je 2006. godine, kao prvi diplomant iz svoje
generacije, a 13. listopada 2011. doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta
u Mostaru, obranivši disertaciju s naslovom “Sloboda izražavanja u medijima (Ustavna i zakonska
regulativa i sudska praksa u BiH i Hrvatskoj)” iz područja društvenih znanosti, znanstveno polje
informacijske i komunikacijske znanosti, znanstvena grana masovni mediji. U znanstveno-nastavno
zvanje docenta izabran je 13. ožujka 2012. godine.
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave:

Znanstveni radovi:
• Odnosi s javnošću na sveučilištu; suautor s prof.dr.sc. Zoranom Tomićem i Robertom Kolobarom,

Kultura komuniciranja br. 2., Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2013., str. 409. –
423.
• Terorističke organizacije kao akteri političke komunikacije; suautor s prof.dr.sc. Zoranom

Tomićem i Marijanom Primorcem, Medianali god. 6., br. 11., Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik,
2012., str. 31. – 50.
• Autorsko pravo na djelo Ive Andrića, Hum, br.8., Mostar, 2012., str. 333. – 342.
• Hrvatske političke novine u Mostaru na smjeni XIX. i XX. stoljeća; suautor s prof.dr.sc. Šimunom
Musom, Zbornik radova Hum i Hercegovina kroz povijest, knjiga 2., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 2011., str. 133. – 148.
• Samoregulacija tiska u Bosni i Hercegovini, Medijska kultura, br. 2., Nikšić, 2011., str. 205. – 219.
• Medijsko zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj; suautor s prof.dr.sc. Vesnom Kazazić;

Kultura komuniciranja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2011., str. 114. – 135.
• Pravni aspekt odnosa s javnošću (zakonsko uređenje u Bosni i Hercegovini), Medijski dijalozi,
vol.6., Herceg Novi, 2010., str. 361.-371.
• Zakonska regulativa tiska u BiH od 1907.-1940., Hum, br.2., Mostar, 2007., str.243. – 255.
164
Sudjelovanje na znanstvenim skupovima:
• Međunarodna znanstvena konferencija, 7th Dubrovnik Media Days - Civic activism, terrorism and
mediation of security; suizlagač s prof.dr.sc. Zoranom Tomićem i Marijanom Primorcem; tema:
Terrorist organisations as actors of political communication, Dubrovnik, Hrvatska, 2011.
• Međunarodni znanstveni simpozij Ivo Andrić (u povodu 50. obljetnice dodjele Nobelove
nagrade); izlaganje na temu: Autorsko pravo na djelo Ive Andrića; Mostar, Bosna i Hercegovina,
2011.
• Međunarodna znanstvena konferencija “Hum i Hercegovina kroz povijest”, izlaganje na temu “

Hrvatske političke novine u Mostaru na smjeni XIX. i XX. stoljeća ”, Mostar, Bosna i Hercegovina,
2010.
• Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susreti, Nikola Buconjić; izlaganje na temu: Suradnja
Nikole Buconjića s mostarskim novinama „Osvit“, Metković, Hrvatska, 2010.
• III. Crnogorski medijski dijalozi, Mediji i globalizacija, izlaganje na temu Pravni aspekt odnosa s
javnošću u Bosni i Hercegovini, Herceg Novi, Crna Gora, 2010.
• Međunarodna znanstvena konferencija Kultura komuniciranja, Mediji u Bosni i Hercegovini,

suizlagač s prof.dr.sc. Vesnom Kazazić, tema: Medijsko zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini i
Hrvatskoj, Mostar, Bosna i Hercegovina, 2010.
• Hrvatska novinarska i literarno-publicistička tradicija u Bosni i Hercegovini, izlaganje na temu

„Zakonska regulativa tiska u BiH od 1907.-1940.“, Filozofski fakultet u Mostaru, Mostar, Bosna i
Hercegovina, 2007.
• Utjecaj medija na obitelj, suizlagač s dr. sc. Zoranom Tomićem i Zdeslavom Milasom, izlaganje na
temu „Slučaj Karlovačka pivovara- medijska agenda“, Hrvatski studiji, Zagreb, Hrvatska, 2007.
• Trenutak hrvatske komunikacije - Mediji i odnosi s javnošću, izlaganje na temu „Pravni aspekt
odnosa s javnošću“, Hrvatsko komunikacijsko društvo, Zagreb, Hrvatska, 2007.
Ostalo:
2013./14. Surađuje na Sveučilištu u Dubrovniku predajući na Odjelu za komunikologiju kolegije s

područja masovnih medija i odnosa s javnošću.
Od studenoga 2013. pročelnik je Odjela novinarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u

Mostaru.
• 2013. Koordinator projekta Pravne klinike medijskog prava koja se održavala kroz pet radionica u
Mostaru u organizaciji Internewsa Sarajevo i USAID-a.
• 2013. član uredništva časopisa Kultura komuniciranja čiji je nakladnik Filozofski fakultet
Sveučilišta u Mostaru.
• od 9. siječnja do 10. veljače 2013. godine u Centru za studije jugoistočne Europe (Zentrum für
Südosteuropastudien) na Karl-Franzens-Universität Graz boravio kao gost znanstvenik i držao
predavanja na temu Zakonski okvir za rad elektroničkih medija u Bosni i Hercegovini (Legal
165
framework for the electronic media in Bosnia and Herzegovina).
• 2012. dobitnik stipendije ERASMUS MUNDUS programa JOINEUSEE u sklopu koje je kao gostujući
znanstvenik sudjelovao u radu Zentrum für Südosteuropastudien na Karl-Franzens-Universität
Graz.
• U svibnju i lipnju 2011. sudjelovao u projektu Medijsko izvještavanje o interkulturalizmu u BiH

koji su organizirali MDG-F program Kultura za razvoj UN-a i Mediacentar Sarajevo.
• Godine 2011. i 2012. na Odjelu za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, kao
gost predavač, održao predavanja „Europsko medijsko pravo“ na kolegiju Pravni aspekti masovne
komunikacije.
Od 21.ožujka do 22. travnja 2005. na University of Toronto, Toronto, Canada, pohađa predavanja
s područja ljudskih prava i engleskog jezika.
Dobitnik je stipendije DAAD-a (Deutsche Akademischer Austausch Dienst) za znanstvenu izobrazbu

u Njemačkoj, gdje u kolovozu i rujnu 2005. godine pohađa seminara “Uvod u Njemački pravni
sustav” na Johannes Gutenberg Universitaet Mainz, Mainz, Deutschland.
Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina:

• Odnosi s javnošću na sveučilištu; suautor s prof.dr.sc. Zoranom Tomićem i Robertom Kolobarom,
Kultura komuniciranja br. 2., Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2013., str. 409. –
423.
• Terorističke organizacije kao akteri političke komunikacije; suautor s prof.dr.sc. Zoranom

Tomićem i Marijanom Primorcem, Medianali god. 6., br. 11., Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik,
2012., str. 31. – 50.
• Autorsko pravo na djelo Ive Andrića, Hum, br.8., Mostar, 2012., str. 333. – 342.
• Hrvatske političke novine u Mostaru na smjeni XIX. i XX. stoljeća; suautor s prof.dr.sc. Šimunom
Musom, Zbornik radova Hum i Hercegovina kroz povijest, knjiga 2., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 2011., str. 133. – 148.
• Samoregulacija tiska u Bosni i Hercegovini, Medijska kultura, br. 2., Nikšić, 2011., str. 205. – 219.
• Medijsko zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj; suautor s prof.dr.sc. Vesnom Kazazić;

Kultura komuniciranja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2011., str. 114. – 135.
• Pravni aspekt odnosa s javnošću (zakonsko uređenje u Bosni i Hercegovini), Medijski dijalozi,
vol.6., Herceg Novi, 2010., str. 361.-371.
166
Nastavnik Ivica Musić
Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru
E-mail ivica.music@gmail.com
Osobna web-stranica
Kratak životopis (opis Dr. sc. Ivica Musić rođen je 1. rujna 1974. u Tomislavgradu. Osnovnu
kretanja u struci) školu završio je u Brišniku pokraj Tomislavgrada. Klasičnu gimnaziju
pohađao je u Visokom i Sinju gdje je u lipnju 1993. položio ispit
zrelosti. Na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu
diplomirao je stekavši zvanje diplomiranoga profesora filozofije i
religijske kulture. Na istom fakultetu završio je poslijediplomski studij
iz filozofije te magistrirao 2004. godine obranivši rad naslovljen
Teizam Karla Jaspersa: Pronalazak transcendencije i dokidanje Boga u
transcendenciji. Godine 2008. stekao je akademski stupanj doktora
znanosti obranivši na istoimenom fakultetu disertaciju naslovljenu
Može li transcendentni Bog biti osoba: Stjepan Zimmermann u
odnosu na Karla Jaspersa.
Kao mlađi asistent na Studiju filozofije Pedagoškoga fakulteta
Sveučilišta u Mostaru počeo je raditi 2002. godine. U suradničko
zvanje asistenta na novoosnovanom Filozofskom fakultetu u Mostaru
izabran je u svibnju 2005. U studenome 2008. izabran je u nastavno
zvanje docenta. Na Filozofskom fakultetu u Mostaru na
preddiplomskom studiju nositelj je kolegija: Uvod u filozofiju,
Filozofska terminologija, Znanstvena metodologija, Suvremena
filozofija I, Uvod u znanost i znanstvenoistraživački rad (Studij
informacijskih znanosti), Opća filozofija (Studij socijalnog rada),
Temeljni filozofski koncepti (Studij politologije). Na diplomskom
studiju predaje kolegije: Suvremena filozofija II, Povijest hrvatske
filozofije, Izabrana teodicejska pitanja. Na poslijediplomskom studiju
nositelj je kolegija Uvod u znanstveni rad i Izabrana pitanja iz
filozofije o Bogu. Na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih
znanosti u Mostaru predaje kolegij Filozofija odgoja i obrazovanja te
Metodologija znanstvenoga istraživanja, odnosno Akademsko
pisanje. Na Teološkom institutu u Mostaru predaje kolegije Filozofska
epistemologija i Ontologija.
Prodekan je za nastavu Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Izvršni je urednik Huma, časopisa Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u
Mostaru. Član je uredništva Suvremenih pitanja, časopisa za
prosvjetu i kulturu čiji su izdavači Matica hrvatska Mostar i Fakultet
prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u
Mostaru. Sudjelovao je u organizaciji znanstvenih skupova održanih
na Sveučilištu u Mostaru: 1) Međunarodni znanstveni skup u povodu
135. obljetnice tiskarstva u Mostaru i 90. obljetnice rođenja filozofa
Kvirina Vasilja, 23. svibnja 2007.; 2) Znanstveni skup Korijeni i
perspektive visokoga obrazovanja u Hercegovini, 22. svibnja 2009.; 3)
Međunarodni znanstveni skup Suvremena znanost i vjera, Mostar, 29.
i 30. listopada 2010.; 4) Međunarodni znanstveni simpozij Ivo Andrić:
u povodu 50. obljetnice Nobelove nagrade, Mostar, 4. studenoga
2011. Izvršni je urednik zbornika radova proisteklih s dvaju
spomenutih znanstvenih skupova: Korijeni i perspektive visokoga
obrazovanja u Hercegovini i Suvremena znanost i vjera. Bio je i član
167
Organizacijskoga odbora međunarodnoga znanstvenog skupa Rama –
nekoć i danas.
Autor je knjige Može li transcendentni Bog biti osoba te suautor
visokoškolskog priručnika Prema filozofiji odgoja. Autor je i suautor
dvadeset znanstvenih i stručnih članaka relevantnih za područje
suvremene filozofije, hrvatske filozofije te metodologije. Recenzent je
šest knjiga. Autor je i više ogleda te prikaza iz područja filozofije i
kulture. Recenzirao je radove za časopis Obnovljeni život te za
zbornike radova iz edicije „Tihi pregaoci“. Svojim prilozima sudjelovao
je na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.
Bio je član ekspertnoga tima Agencije za razvoj visokoga obrazovanja
i osiguranja kvalitete u Bosni i Hercegovini.
Popis radova u posljednjih Knjiga:
5 godina Može li transcendentni Bog biti osoba: Stjepan Zimmermann nasuprot
Karlu Jaspersu, Matica hrvatska, Široki Brijeg, 2010.
Članci:
„Franjevačka filozofska učilišta u Bosni Srebrenoj u doba fra Lovre
Šitovita“, Zbornik o fra Lovri Šitoviću, Hrvatski studiji Sveučilišta u
Zagrebu, Zagreb, 2009., str. 67-70 (izvorni znanstveni članak).
„Darvinizam – još uvijek izazov za znanost i školstvo“, Suvremena
pitanja, časopis za prosvjetu i kulturu, god. IV., br. 7., Mostar, svibanj
2009., str. 61-75 (stručni članak).
„Hercegovački franjevci koji su se bavili filozofijom“, Franjevci i
hercegovina, Zbornik radova s istoimenoga znanstvenog simpozija
održanog 6. listopada 2009. u Mostaru u prigodi 800. obljetnice
utemeljenja franjevačkog reda /1209.-2009/, Mostar, 2009., str. 409-
424.
„Studij filozofije u hercegovačkih franjevaca“, Korijeni i perspektive
visokoga obrazovanja u Hercegovini, Zbornik radova sa znanstvenoga
skupa održanoga u organizaciji Sveučilišta u Mostaru na Filozofskome
fakultetu u Mostaru 22. svibnja 2009., Sveučilište u Mostaru, Mostar,
2010., str. 191-208 (u koautorstvu s Matom Buntićem; izvorni
znanstveni članak).
„(ne)Religiozni Wittgenstein“, Hum, časopis Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Mostaru, br. 6, Mostar, prosinca 2010., str. 266-285 (u
koautorstvu s Matom Penavom; izvorni znanstveni članak).
„Filozofska izobrazba fra Ivana Ančića“, Zbornik o Ivanu Ančiću,
Zbornik radova sa znanstvenoga skupa „Fra Ivan Ančić Dumljanin,
1624.-1685.“, Tomislavgrad, 13.-15. svibnja 2010., Hrvatski studiji
Sveučilišta u Mostaru, Zagreb, svibanj 2011., str. 57-68 (u koautorstvu
s Matom Buntićem; izvorni znanstveni članak).
„Etika i profesionalizam u odnosima s javnošću“, Medijska kultura,
naučno stručni časopis iz oblasti medija, Nikšić – Novi Sad –
Dubrovnik – Mostar, 02/2011., str. 171-190 (u koautorstvu sa
Zoranom Tomićem)
„Znanstveno praznovjerje i smislenost vjere“, Zbornik radova s
međunarodnoga znanstvenog skupa, Mostar, 29. i 30. listopada
2010., Mostar – Ljubljana, 2011., str. 135-152 (u koautorstvu s
Matom Buntićem; izvorni znanstveni članak).
„Istinsko i lažno prosvjetiteljstvo“, Zbornik o Mati Zoričiću, Zbornik
168
radova sa znanstvenoga skupa „Mate Zoričić i prosvjetiteljstvo u
redovničkom zajednicama tijekom 18. Stoljeća“, Skradin 19.-21.
svibnja 2011. godine, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb,
2012., str. 219-230 (u koautorstvu s Matom Buntićem; pregledni
članak).
„Egzistencijali u Andrićevoj Prokletoj avliji“, Hum, časopis Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Mostaru, br. 8, Mostar, svibnja 2012., str. 288-
302 (izvorni znanstveni članak).
„Suvremene rasprave o Bogu“, Veritas vitae et doctrinae: U potrazi za
istinom o čovjeku i Bogu, Zbornik radova u čast Hrvoja Lasića, OP,
Zagreb, 2012., str. 112-123 (u koautorstvu s Ivanom Ljubić).
„Bakulina metafizička promišljanja u djelu Pravo mudroznanje za
svakog čovika“, Zbornik o Petru Bakuli: Zbornik radova sa
znanstvenoga skupa „Opus fra Petra Bakule“, Mostar, 17.-19. svibnja
2012. godine, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2013.,
str. 349-363 (u koautorstvu s Matom Penavom; izvorni znanstveni
članak).
„Filozofskom vjerom protiv scijentističke sljeparije. Jaspersova
alternativa modernomu praznovjerju“, u: Boško Pešić – Danijel
Tolvajčić (ur.), Filozofija egzistencije Karla Jaspersa, Hrvatsko društvo
„Karl Jaspers“, Zagreb, 2013., str. 233-244.
Radovi i ostalo što Knjiga:

nastavnika kvalificira za Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru,
izvođenje nastave Mostar, 2007. (u koautorstvu sa Slavicom Jukom i Matom Buntićem).
Skripta:
Uvod u filozofiju, Mostar, siječanj 2006.
Znanstvena metodologija, Mostar, svibanj 2006.
Članci:
„Odnos znanosti i filozofije u promišljanju Karla Jaspersa“, Motrišta,
glasilo Matice hrvatske u Mostaru, br. 3, Mostar, ožujak 2005., str.
144-151.
„Teizam Karla Jaspersa (1.)“, Hercegovina franciscana, I (2005.), 1, str.
97-131.
„Teizam Karla Jaspersa (2.)“, Hercegovina franciscana, II (2006.), 2,
str. 64-106.
„Zimmermannova kritika Jaspersova negiranja metafizičke spoznaje“,
Hum, časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, sv. 1,
Mostar, prosinca 2006., str. 275-297.
„Odgoj za vrijednosti“, Suvremena pitanja, časopis za prosvjetu i
kulturu, god. I., br. 1., Mostar, travanj 2006., str. 89-101.
„Neki filozofski prinosi suvremenoj odgojnoj praksi“, Suvremena
pitanja, časopis za prosvjetu i kulturu, god. II., br. 3., Mostar, svibanj
2007., str. 21-33.
„Studij filozofije u franjevaca Bosne i Hercegovine“, Hum, časopis
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, br. 3, Mostar, prosinca
2007., str. 178-193.
Izlaganja na znanstvenim skupovima:

„Studij filozofije u franjevaca Bosne i Hercegovine“, Međunarodni
znanstveni skup u povodu 135. obljetnice tiskarstva u Mostaru i 90.
169
obljetnice rođenja filozofa Kvirina Vasilja, Mostar, 23. svibnja 2007.
„Franjevačka filozofska učilišta u Bosni Srebrenoj u doba fra Lovre
Šitovita“, Lovro Šitović i njegovo doba, Skradin, 9. – 10. svibnja 2008.
„Filozofija u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Širokome brijegu“,
Korijeni i perspektive visokoga obrazovanja u Hercegovini, Mostar,
22. svibnja 2009.
„Hercegovački franjevci koji su se bavili filozofijom“, Znanstveni
simpozij „Franjevci i Hercegovina“, Mostar, 6. listopada 2009.
„Filozofska izobrazba fra Ivana Ančića“, Međunarodni znanstveni
skup „Fra Ivan Ančić Dumljanin“, Tomislavgrad, 13. – 15. svibnja
2010.
„Istinsko i lažno prosvjetiteljstvo“, Mate Zoričić i prosvjetiteljstvo u
redovničkim zajednicama tijekom 18. stoljeća, Skradin, 19. – 21.
svibnja 2011.
„Egzistencijali u Andrićevoj Prokletoj avliji“, Međunarodni znanstveni
simpozij „Ivo Andrić: u povodu 50. obljetnice dodjele Nobelove
nagrade), Mostar, 4. studenoga 2011.
„Bakulina metafizička promišljanja u djelu Pravo mudroznanje“, Opus
fra Petra Bakule, Mostar, 17. – 19. svibnja 2012.
„Problem odnosa filozofske i kulturalne antropologije“, Međunarodni
interdisciplinarni skup „Kultura, identitet, društvo – europski
realiteti“, 20. – 21. ožujka 2013.
„Ideja pravednog rata i pravednog mira“, 16. znanstveno-stručni
skup: „Vukovar '91. – dvadeset i druga godina poslije“. Tema skupa:
Vukovar '91. – genocid i memoricidna baština Europske Unije,
Vukovar, 14. i 15. studenoga 2013.
Prikazi knjiga, recenzije, osvrti:

„Slavica Juka: Etika – postavke i teorije“, Hum, časopis Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Mostaru, sv. 1, Mostar, prosinca 2006., str.
368-371.
„Rudolf Kraljević: Bosanska i hercegovačka vinogradarska baština
(1800.-1878.) s uvodnim pogledom na bitna razvojna obilježja od
završnih desetljaća XV. do konca XVIII. Stoljeća“, Hum, časopis
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, sv. 1, Mostar, prosinca
2006., str. 372-374.
„Predstavljamo Suvremena pitanja – časopis za prosvjetu i kulturu“,
Hum, časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, br. 3,
Mostar, prosinca 2007., str. 252-255.
„Jedinstvo u mnoštvu: Zdravko Kordić, Ne/skrivenost, Vlastita
naklada, Vlado Vladić, Zagreb – Mostar, 2007.“, Suvremena pitanja,
časopis za prosvjetu i kulturu, god. III., br. 6., Mostar, rujan 2008.
„Paradigma za međureligijski dijalog“ (prikaz knjige Ike Skoke:
Specifičnost Mojsijeva, Budina, Konfucijeva, Isusova i Muhamedova
komuniciranja, Filozofski fakultet, Mostar, 2008.), Hum, časopis
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, b. 4, Mostar, prosinca
2008., str. 350-351.
„Istina o Domovinskom ratu“, Hercegovina franciscana, god. IV
(2008.), br. 4, Mostar, 2008., str. 428-430.
„Utemeljitelji velikih religija i komunikacija“ (recenzija knjige Ike
Skoke: Specifičnost Mojsijeva, Budina, Konfucijeva, Isusova i
170
Muhamedova komuniciranja, Filozofski fakultet, Mostar, 2008.),
Hercegovina franciscana, god. IV (2008.), br. 4, Mostar, 2008., str.
449-450.
„Novi oblici rata: Miroslav Tuđman, Informacijsko ratište i
informacijska znanost, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2008.“,
Suvremena pitanja, časopis za prosvjetu i kulturu, god. IV., br. 7.,
Mostar, svibanj 2009., str. 131-133.
„Stručno neustručavanje“, recenzija knjige Vjerujem u Hercegovinu
Ivana Sivrića, Matica hrvatska Mostar, Mostar, 2009., str. 210-213.
„Razgolićenje liberalnoga racionalizma“, Hum, časopis Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Mostaru, b. 4, Mostar, prosinca 2010., str. 422-
425.
„Ideal filozofske smrti“, Hum, časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta
u Mostaru, br. 4, Mostar, prosinca 2010., str. 426-429.
Datum posljednjeg izbora
15. studenog 2008.
u zvanje
Uvod u filozofiju, Filozofska terminologija, Opća filozofija, Znanstvena
metodologija, Uvod u znanstveni rad, Filozofija odgoja i obrazovanja,
Predmet(-i) koje izvodi Suvremena filozofija I, Suvremena filozofija II, Povijest hrvatske
filozofije, Izabrana teodicejska pitanja, Uvod u znanost i znanstveno
istraživački rad, Akademsko pisanje, Etika
Ime i prezime: Milea Ajduk Kurtović
Predmet(i) koje izvodi: Engleski jezik 1 i Engleski jezik 2
Sveučilište u Mostaru
Ustanova zaposlenja:
Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti
E-pošta: milea.ajduk.kurtovic@fpmoz.sum.ba
Internetska stranica: www.fpmoz.sum.ba
Akademski stupanj: Doktor znansoti
Datum zadnjeg izbora u zvanje: Listopad 2019.
Kratki životopis:
Dana 2.7.2018. obranila je doktorski rad na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru te tako
završila poslijediplomski doktorski studij „Jezici i kulture u kontaktu“. Naslov doktorskog rada je
„Lingvističke konstrukcije zla u gotičkoj fikciji“. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru,
diplomirala je na smjeru engleski/hrvatski jezik i književnost.
Osnovnu i Osnovnu glazbenu školu završila je u Mostaru, kao i Gimnaziju fra Dominika Mandića.
171
Rođena je 3. Kolovoza 1978. godine u Mostaru. Živi i radi u Mostaru.
Konferencije:
- The 3rd International Scientic Conference “Pedagogy, Education and Instruction” that took
place in Mostar, (October 21–22, 2016)
Milea Ajduk-Kurtović (University of Mostar, Bosnia and Herzegovina): Analysis of curricula
of nine-year and eight-year primary education in Bosnia and Herzegovina (example of English
language);
Administrativne funkcije:
- Od ožujka 2019. obnaša funkciju pročelnice Studija razredne nastave na Fakultetu

prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru
- Od 2018. koordinator osiguranja i unaprjeđenja kvalitete Fakulteta prirodoslovno-
matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru
Ostalo:
- radila je na projektu TEACHER Sveučilišta u Mostaru

Područja profesionalnog interesa:, KOGNITIVNA LINGVISTIKA, KRITIČKA STILISTIKA,
KRITIČKA ANALIZA DISKURSA, KONCEPTUALNE METAFORE
- Madžar, Ivan, Ajduk-Kurtović, Milea (2016.), Mogućnosti korelacije u nastavi engleskog jezika
i geografije, Suvremena pitanja 21, 84-94
- Ajduk-Kurtović, Milea (2018.), Metaforičke jezične konstrukcije horora u romanu Dracula,
Hum 13 (20), 326-344
- Ajduk-Kurtović, Milea (2018.), Usporedna analiza Nastavnih planova i programa
devetogodišnjeg i osmogodišnjegosnovnog obrazovanja u BiH, Suvremena pitanja 13 (26.),
78-92
- Ajduk-Kurtović, Milea (2019.), Kolokacijska i kritička stilska analiza pojmova u domeni
dijelovi tijela u romanima gotike, Suvremena pitanja 14 (27.), 84-100
172
Ime i prezime: Lidija Pehar
Predmet(i) koje izvodi: Pedagoška psihologija 1 i 2

E-pošta: lidija.pehar@ff.unsa.ba
Internetska stranica:
Akademski stupanj: Doktorica znanosti
Zvanje nositelja predmeta: REDOVITA PROFESORICA VEĆ 10 GODINA
Datum zadnjeg izbora u zvanje: REDOVITA PROFESORICA VEĆ 10 GODINA
Kratki životopis:
Rođena u Sarajevu gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju te Psihologiju i Pedagogiju u FF
1985 godine. Dobila 4 zlatne značke Univerziteta za ostvareni prosjek tijekom studija (9,98).
Postdiplomski studij iz psihologije završila je u Sarajevu s prosječnom ocjenom 10, položivši
kompletnu razliku ispita iz psihologije i uspješno je obranila magistarsku tezu iz psihologije 1989.
godine, te stekla diplomu magistra psiholoških znanosti.
Na istom fakultetu 1990. godine obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom «Razvojni
problemi i odgoj djece predškolske dobi» i promovirana je u zvanje doktora pedagoških znanosti u
dvadeset sedmoj godini.
2006.godine obranila je drugi doktorat, iz psiholoških znanosti, pod naslovom «Socijalno-
psihološke implikacije implementacije reforme osnovne škole.»
Četiri godine i deset mjeseci radila je u Hamburgu kao psihoterapeutkinja (Univerzitetska klinika
Ependorf) i gostujuća profesorica na Univerzitetu – Hamburg, «Damttor». Dobila je nostrifikaciju
svih svojih diploma u Njemačkoj,a za to prošla svu potrebitu proceduru.
Radni i stvaralački opus usmjerava na područja: Predškolske pedagogije, Razvojne psihologije,

Specijalne pedagogije, Psihoterapije, Socijalne psihologije, Metodologije znanstvenog istraživanja,
Zdravstvene psihologije i pedagogije i Medicinske pedagogije.
Autorske knjige:
Razvojni problemi i odgoj predškolske djece», Kultura, Beograd, 1990.god.
Auf 12 Uhr wird euch der Krieg erklärt» Fibre, Dortmund, 1998.god.
Oduzeto djetinjstvo», Dom štampe, Zenica, 2000.god.
Slobodno vrijeme mladih ili...», Dom štampe, Zenica, 2003.god.
Psihološke posljedice reforme osnovne škole, Službeni list, Sarajevo, 2007.
Četiri autorizirane skripte (Specijalna i Predškolska pedagogija, Pedagoška psihologija, Razvojna

psihologija), Sarajevo 2008.
Kad medicina (za)staje što preostaje, TKD Šahinpašić, Sarajevo, 2012. god.
173
174
Ime i prezime: Ljiljanka Kvesić
Osnove matematike, Matematika, Matematika 1, Matematika
Predmet(i) koje izvodi: 2, Primijenjena matematika, Optimizacija, Statistika, Metodika
nastave matematike 1, 2 i 3
Sveučilišta u Mostaru
e-mail: ljkvesic@gmail.com
Web stranica: www.FPMOZ.ba
Zvanje nositelja predmeta: Izvanredni profesor
Datum zadnjeg izbora u zvanje: 4. listopada 2016. godine
Kratki životopis:
- Ljiljanka Kvesić, rođena 12. listopada 1971. godine u Donjim Mamićima, općina Grude. Udana i
majka dvoje djece.
Osnovnu školu završila u Ledincu, Općina Grude. Matematičku gimnaziju završila 1990. godine u
Grudama sa prosjekom ocjena 5.0.
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja upisala u Splitu (akademska
1990./91.), smjer: prof. matematike i fizike. Nakon završenog studija stekla zvanje profesora
matematike i fizike.
Poslijediplomski studij upisuje 2004. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Magistrirala 10.
listopada 2006. godine, na temu „Matematički pristup neživotnom osiguranju“. Doktorski studij
upisuje na Sveučilištu J.J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku 2007. godine, na
temu „Modeli kreditnih rizika za predviđanje statusa neispunjavanja obveza“, koja je prihvaćena
u ožujku 2007. godine, pod vodstvom mentora doc. dr. sc. Nataše Šarlije. Doktorsku disertaciju
obranila dana 07. siječnja 2011.godine i time stekla akademski stupanj doktora znanosti iz
područja društvenih znanosti znanstvenog polja ekonomije.
Zapošljava se 1995. godine u Srednjoj strukovnoj školi u Širokom Brijegu, kao profesor matematike,
gdje radi do 30.09.2007. godine.
Od 01.10.2007. uposlena na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u
Mostaru ( asistent na kolegijima Matematike i Metodike nastave matematike ).
Kao vanjski suradnik – radi na Agronomsko prehrambeno–tehnološkom fakultetu i Fakultetu
zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, na kolegijima Osnove matematike, Matematika 1,
Matematika 2 i Primijenjena matematika.
14. srpnja 2011. godine izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docent na kolegije
„ Statistika“ i „Optimizacija“.
4. listopada 2016. godine izabrana u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora na
područje prirodnih znanosti, polje matematika, grana primijenjena matematika i matematičko
modeliranje, kolegiji: Optimizacija i Statistika.
Dobitnica posebnog priznanja o završnom obrazovanju „Ognjen Prica“ u znak priznanja za
postignut odličan uspjeh iz svih predmeta i primjereno vladanje u tijeku obrazovanja
Dobitnica prve nagrade 1997. godine za objavljen znanstveni rad „Metode u kvantifikaciji rizika“ na
Prvoj internacionalnoj konferenciji u Zadru.
- Recenzentica udžbenika i radnih bilježnica za matematiku za devetogodišnje osnovno
obrazovanje na hrvatskom jeziku
- Autorica knjige „Matematika za prirodoslovne i tehnološke fakultete“, Sveučilište u Mostaru,
2015.
- Autorica knjige „Matematika 1( užbenik s riješenim zadatcima), Sveučilište u Mostaru, 2017.
- Koautorica udžbenika za 7. i 9. razred (1. i 2. dio) osnovne škole, Školska naklada, Mostar,
175
2017.
- Od 1. rujna 2018. godine savjetnica za matematiku.
- Aktivno znanje njemačkog jezika, pasivno znanje engleskog jezika.
1. Some methods for quantifying risk in insurance management
(suautori: D. Crnjac Milić, G. Ostojić), 1st Special Focus Symposium on Market Microstructure:
From Orders to Prices-Best Execution in the Age of Algo Trading and Event Stream Processing,
25.10.-26.10. 2007, Zadar, Hrvatska
Rad je objavljen u zborniku radova, str. 76-83
Izdavač: Učiteljski fakultet u Zagrebu, Zagreb
Uredništvo: Otto Loistl, Vladimir Šimović, George E. Lasker
Međunarodni recezenti: Alois Surynek (Czech Republic), Armano Srbljininović (Croatia), Emillie
Frankova, (Chech Republic), Eva Kašparova (Czech Republic), Eva Širova (Czech Republic), Hedvika
Kovandova (Czech Republic), Jana Soukupova (Czech Republic), Jasmina Božić (Croatia), Ljubica
Bakić-Tomić (Croatia), Robert Fabac (Croatia), Simona Horakova Hoskovcova (Czech Republic),
Vatroslav Zovko (Croatia), Vladimir Šimović (Croatia), Zorica Wacker (SAD), Zuzana Hubinkova
(Czech Republic)
Rad ima međunarodnu recenziju, rad je citiran u bazi (SCI indeks beta).
Rad je pisan na engleskom jeziku.
2. Jedan pristup neživotnom osiguranju, (suautori: D. Crnjac Milić, M.Crnjac),
2st Special Focus Symposiums on ICESKS: Information, Communication and Economic Sciences in
the Knowledge Society , 13.11.-15.11. 2008, Zadar, Croatia.
Rad je objavljen u zborniku radova, str.222-229.
Izdavač: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2008.
Uredništvo:Vladimir Šimović, Ljubica Bakić-Tomić, Zuzana Hubinková.
Međunarodni recezenti: Alois Surynek (Czech Republic), Armano Srbljininović (Croatia), Emillie
Frankova, (Chech Republic), Eva Kašparova (Czech Republic), Eva Širova (Czech Republic), Hedvika
Kovandova (Czech Republic), Jana Soukupova (Czech Republic), Jasmina Božić (Croatia), Ljubica
Bakić-Tomić (Croatia), Robert Fabac (Croatia), Simona Horakova Hoskovcova (Czech Republic),
Vatroslav Zovko (Croatia), Vladimir Šimović (Croatia), Zorica Wacker (SAD), Zuzana Hubinkova
(Czech Republic).
Međunarodna recenzija izvorni znanstveni rad, rad je objacvljen i citiran je u bazi (SCI indeks beta).
ISBN 978-953-7210-14-4.
3. Uloga slučajnih brojeva u simulacijama ekonomskih procesa, (suautor: D. Crnjac Milić ), 4th
Interdisciplinary Symposium, Poreč 1.-3.6.2007., objavljeno u zborniku radova „Interdisciplinary
management research IV“, 2007., str. 562-570.
Urednici: Dražen Barković, Bodo Runzheimer.
Međunarodna recenzija.
Rad je citiran u Thmoson ISI Proceedings, RePEc, EconPapers
ISBN 978-953-253-044-5
4. Heurističke metode cjelobrojnog programiranja i njihove aplikacije u ekonomiji, (suautor: D.

Crnjac Milić), Ekonomski vjesnik-časopis ekonomskog fakulteta u Osijeku, br.2/2010. prosinac
2010.
Uredništvo: dr. Željko Turkalj, dr. Vjekoslava Singer, dr. Ivan Ferenčak, dr. Kata Ivić, dr. Marcel
Meler, dr. Anka Mašek.
Rad je pisan na hrvatskom jeziku.
176
5. Magistarski rad - Matematički pristup neživotnom osiguranju, Osijek, listopad 2006.
6. Doktorska disertacija – Modeli kreditnih rizika za predviđanje statusa neispunjavanja

obveza, Osijek, prosinac 2010.
7. A Credit Scoring Decision Support System

(suautori: D. Dukić, G. Dukić),
Proceedings of the ITI 2011 33rd Internacional Conference on INFORMATION TEHNOLOGY
INTERFACES, June 27-30, 2011, Cavtat / Dubrovnik, Croatia.
ISSN 1330-1012
ISBN 978-953-7138-20-2
Uredništvo: Vesna Luzar-Stiffler, Iva Jarec, Zoran Bekic
8. Risk Management and Business Credit Scoring

(suautor: G. Dukić),
Proceedings of the ITI 2012 34th Internacional Conference on INFORMATION TEHNOLOGY
INTERFACES, June 25-28, 2012, Cavtat / Dubrovnik, Croatia.
ISSN 1330-1012
ISBN 978-953-7138-24-0
Uredništvo: Vesna Luzar-Stiffler, Iva Jarec, Zoran Bekic
9. STATISTIČKE METODE U UPRAVLJANJU KREDITNIM RIZIKOM

Ekonomski vjesnik-časopis ekonomskog fakulteta u Osijeku, br.2/2012. prosinac 2012.
Uredništvo: dr.sc. Željko Turkalj, dr.sc. Vjekoslava Singer, dr.sc. Ivan Ferenčak, dr.sc. Kata Ivić, dr.sc.
Marcel Meler, dr.sc Anka Mašek.
Rad je pisan na hrvatskom jeziku.
10. ON WEIGHTED GENERALIZATION OF THE HERMITE-HADAMARD'S INEQUALITY, Math.

Inequakl. Appl., to appear.(suautori: R. Jakšić, J. Pečarić)
11. n-EXPONENTIAL CONVEXITY OF WEIGHTED HERMITE-HADAMARD'S INEQUALITY, J.Math.

Inequal., to appear.(suautori: S. I. Butt, R. Jakšić, J. Pečarić)
12. MINKOWSKI TYPE INEQUALITY FOR CONVEX FUNCTIONS, JMI-09-91

( 12/2015),(suautor: J. Pečarić). Rad je pisan na engleskom jeziku.
13. STUPNJEVANJE ZNANJA U NASTAVI MATEMATIKE, Zbornik radova Nastava i nauka u prostoru i
vremenu, 2015. ISBN 978-86-84143-46-6
14. SOME NEW RESULTS ON THE TRAVELLING SALESMAN PROBLEM
International Journal- VALLIS AUREA • Volume 1 • Number2 • Croatia, December 2015 UDK
519.86:339.178.5; DOI 10.2507.IJVA.1.2.4.15 (suautor: D. Crnjac Milić) .Rad je pisan na engleskom
177
jeziku.

Nositelj kolegija: Matematika 1, Matematika 2, Metodika nastave matematike 1, 2, 3 ( Razredna
nastava); Matematika ( Kemija-biologija, Biologija, Znanost o okolišu); Matematika 1, Matematika 2
i Primijenjena matematika ( Prehrambena tehnologija ); Osnove matematike ( Fakultet
zdravstvenih studija ).
Dugogodišnji rad u nastavi ( profesor matematike ).
Recenzent udžbenika iz matematike za devetogodišnje osnovno obrazovanje.
Autorica knjige iz više matematike: „Matematika za prirodoslovne i tehnološke fakultete“,
Sveučilište u Mostaru, 2015.
- Autorica knjige „Matematika 1( užbenik s riješenim zadatcima), Sveučilište u Mostaru, 2017.
- Koautorica udžbenika za 7. i 9. razred (1. i 2. dio) osnovne škole, Školska naklada, Mostar, 2017.
- Član povjerenstva za polaganje stručnog ispita iz matematike za osnovne i srednje škole.
- Suradnik projekta Erasmus+ project No. 2015-1-HR01-KA107-012956
178
Ime i prezime: Marija Musa
PO: Hrvatski jezik, Kultura izražavanja
Predmet(i) koje izvodi: RN: Hrvatski jezik I, Hrvatski jezik II, Jezična kultura, Norme
hrvatskoga standardnog jezika
Ustanova zaposlenja: Filozofski fakultet
E-pošta: marija.musa©ffmo.ba
Internetska stranica: /
Akademski stupanj: dr. sc.
Zvanje nositelja predmeta: Docentica
Datum zadnjeg izbora u zvanje: 2013.
Kratki životopis:
Marija Musa rođena je 3. travnja 1954. godine u Zadru. Osnovnu školu (1969.) i gimnaziju (1973.)
završila je u Zadru, a na Filozofskom fakultetu, također u Zadru, studijsku grupu hrvatski jezik i
jugoslavenske književnosti i pedagogiju diplomirala je 1977. godine.
Doktorirala je 19. prosinca 2012. obranom doktorskog rada pod nazivom Položaj hrvatskoga jezika
u Bosni i Hercegovini u javnoj komunikaciji od 1945. do 2005. godine.
Od 1978. do 2001. godine radila je kao profesorica hrvatskoga jezika u Gimnaziji Čitluk u Čitluku.
Zatim radi na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (sada Filozofski fakultet) na kojemu je
Odlukom Senata Sveučilišta u Mostaru od 4. svibnja 2001. god. izabrana u zvanje lektorice. Na
Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti predaje kolegije Hrvatski jezik i Kultura
izražavanja (PO) te Hrvatski jezik I, Hrvatski jezik II, Jezična kultura i Norme hrvatskoga
standardnog jezika (RN).
Na Sveučilištu u Zadru na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predaje kolegije iz hrvatskoga
standardnog jezika.
U zvanje docentice izabrana je 2013. godine.
Uz nastavni rad, ona je autorica 7 znanstvenih radova i suautorica brojnih udžbenika, priručnika i
drugih vrsta udžbeničke literature.
Znanstveni članci:
1. Sociolingvistika i teorija varijeteta s primjerima iz hrvatskoga i engleskog jezika,

Mostariensia (časopis za humanističke znanosti), br. 19, Mostar, 2004., str. 121-199., ISSN 1234-
5679.
2. Promjene u imenima naselja u Bosni i Hercegovini u posljednjem desetljeću (u vrijeme
rata i nakon njega), izvorni znanstveni rad, Mostariensia (časopis za humanističke znanosti), br.
20, Mostar, 2004., str. 31-39., ISSN 1234-5679.
3. Lingvističko-onomastički pristup imenima tvrtki u zapadnom Mostaru, Hrvatska misao,
MH, Sarajevo, siječanj-ožujak, 34/25, 2005., str. 96-113., ISSN 1028-2246, UDK: 81'373.
4. Frazemi u Andrićevim pripovijetkama i njihovi prijevodni ekvivalenti u njemačkom jeziku
(u suautorstvu s Magdalenom Ramljak), u Zborniku radova s Međunarodnog znanstvenog
simpozija Ivo Andrić (u povodu 50. obljetnice dodjele Nobelove nagrade), Hum, Mostar, br.8,
2012., str. 209-243; ISSN1840-233X,UDK811.163.4´373.7:811.112.2;81´255
179
´373.7:821.163.41/.42(497.6)-32ANDR.
5. Status hrvatskoga jezika u BiH u administrativnom funkcionalnom stilu od 1945. do

1967., Hum, Mostar, br. 9, 2012. str. 7-44; ISSN 1840-233X,UDK811.163.42'27(497.6)''1945/1967'',
811.163.42'38(497.6)''1945/1967''.
6. Školstvo i hrvatski jezik u BiH s posebnim osvrtom na udžbenike hrvatskog jezika i

književnosti“ (suautor Šimun Musa), Magistra Iadertina, 3(3), ISSN 1846-3606; UDK: 371 (497.6),
Zadar, 2008., str. 57-82.
7. Udžbenici za hrvatski jezik i književnost u Bosni i Hercegovini (suautor Šimunom Musom),
Metodika, 16, Vol. 9, br. 1, ISBN 1332-7879, UDK 37.02 371.3., Zagreb, 2008., str. 74-87.
Udžbenici:
Suautorica je ukupno 45 čitanka, udžbenika i priručnika iz hrvatskoga jezika za osmogodišnju i
devetogodišnju osnovnu školu. Ovdje se navodi tek nekoliko naslova udžbenika iz hrvatskoga jezika
koji je uz znanstvene radove kvalificiraju za izvođenje nastave:
1. LONČARIĆ, M. – BIKIĆ, A. V. – MUSA, M., Moj hrvatski 3, udžbenik iz hrvatskog jezika za 3.
razred osnovne škole, Školska knjiga /Školska naklada, Zagreb-Mostar, 2004., ISBN 953-0-11753;
372.881.116.342 (075.2), str. 60.
2. DIKLIĆ, Z. – MUSA, M., Moj hrvatski 4, udžbenik za četvrti razred osnovne škole, Školska
knjiga /Školska naklada, Zagreb-Mostar, 2006., ISBN 953-0-11747-7; UDK 372.881.116.342(075.2),
str. 91.
3. TEŽAK, S. – KANAJET, L. –MUSA, M., Moj hrvatski 5, udžbenik za peti razred osnovne škole,
Školska knjiga /Školska naklada, Zagreb-Mostar, 2007., ISBN 953-0-11749-3; UDK
372.881.116.342(075.2), str. 61.
4. TEŽAK, S. – KLINŽIĆ, Z. – MUSA, M., Moj hrvatski 7, udžbenik za sedmi razred osnovne
škole, Školska knjiga /Školska naklada, Zagreb-Mostar, 2007., ISBN 953-0-11753-X; UDK
372.881.116.342(075.2), str. 148.
5. ZOKIĆ, T. – BRALIĆ, J. – MUSA, M., Tajna slova 2 – udžbenik hrvatskog jezika za 2. razred
devetogodišnje osnovne škole, 1. polugodište, Školska knjiga /Školska naklada, Zagreb-Mostar,
2010., ISBN 978-953-0-12995-3, str. 107.
2010., ISBN 978-953-0-12996-0, str. 102.
7. ZOKIĆ, T. – BRALIĆ, J. – MUSA, M., Tajna slova 3 – udžbenik hrvatskoga jezika za 3. razred
devetogodišnje osnovne škole, Školska knjiga /Školska naklada, Zagreb-Mostar, 2010., ISBN 978-
953-0-13006-7, str. 68.
953-0-12941-2, str. 83.
953-0-13020-3, str. 99.

Znanstveni članci:
 Udžbenici za hrvatski jezik i književnost u Bosni i Hercegovini (suautor Šimunom Musom),

Metodika, 16, Vol. 9, br. 1, Zagreb, 2008., str. 74-87.
 Školstvo i hrvatski jezik u BiH s posebnim osvrtom na udžbenike hrvatskog jezika i
književnosti“ (suautor Šimun Musa), Magistra Iadertina, 3(3), ISSN 1846-3606; UDK: 371 (497.6),
180
Zadar, 2008., str. 57-82.
 Frazemi u Andrićevim pripovijetkama i njihovi prijevodni ekvivalenti u njemačkom jeziku
(u suautorstvu s Magdalenom Ramljak), u Zborniku radova s Međunarodnog znanstvenog
simpozija Ivo Andrić (u povodu 50. obljetnice dodjele Nobelove nagrade), Hum, Mostar, br.8,
2012., str. 209-243.
 Status hrvatskoga jezika u BiH u administrativnom funkcionalnom stilu od 1945. do

1967., Hum, Mostar, br. 9, 2012., str. 7-44.
Udžbenici:
2010., ISBN 978-953-0-12995-3, str. 107.
2010., ISBN 978-953-0-12996-0, str. 102.
953-0-13006-7, str. 68.
953-0-12941-2, str. 83.
953-0-13020-3, str. 99.
181
Ime i prezime: Marin Ćorluka
Nogomet-TM
Predmet(i) koje izvodi: Futsal-TM
Odnosi s javnošću u sportu
corluka.m@gmail.com
e-mail:
prodekan.fpmoz@gmail.com.
Web stranica:
doktor znanosti - područje društvenih znanosti-
Akademski stupanj:
polje Kineziologija
Zvanje nositelja predmeta: docent
Datum zadnjeg izbora u zvanje: 27.01.2009.
Kratki životopis:
Marin Ćorluka rođen je 23.08.1964. g. u Imotskom, a trenutno s obitelji živi u Grudama. Oženjen je
i otac troje djece. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Grudama. Nakon završetka
srednjoškolskog obrazovanja odlazi u Sarajevo, gdje se 1984.g. upisuje na Fakultet za fizičku
kulturu. Na istoimenom fakultetu diplomirao je 23.05. 1989.god. i stekao zvanje - profesora za
fizičku kulturu.
Nakon završetka studija kao profesor tjelesne i zdravstvene kulture niz godina radio je u osnovnim
školama i srednjoškolskim centrima u Posušju i Ljubuškom.
Svoje prve sportske korake kao dječak napravio je u NK Bekija – Grude, a u svojoj dugogodišnjoj
sportskoj karijeri nastupao je i za nekoliko drugih nogometnih klubova: Ljubuški, Stolac, Mladost,
Croatia, Imotski.
Pored velikog nogometa, istovremeno je aktivni igrač malog nogometa nastupajući za poznate
malonogometne momčadi: Julia & Sons te Picadilly iz Sarajeva, a zatim MNK Seljak iz Livna i MNK
Promet Orkan iz Zagreba.
Kao igrač velikog i malog nogometa u navedenim klubovima, ostvario je niz individualnih i klubskih
zapaženih rezultata od kojih vrijedi istaknuti pojedine:
najbolji sportaš Općine Grude za 1985. i 1991. god.,
najbolji sportaš Općine Livno za 1991.god.,
1987.- prvak Hercegovine (MNK Seljak-Livno),
1988- prvak BiH ( MNK Picadilly- Sarajevo),
1989. - prvak BiH ( MNK Seljak- Livno),
1989.- vice prvak bivše Jugoslavije u malom nogometu ( MNK Seljak – Livno),
1990.- Prvak bivše Jugoslavije ( MNK Seljak –Livno);
1991.- III mjesto na Europskom malonogometnom prvenstvu (MNK Seljak-Livno) u Madridu.
Pobjednik Županijskog kupa s NK Ljubuški i NK Stolac;
Polufinalist prvenstva i pobjednik Kupa Herceg Bosne s NK Ljubuški
Pored navedenih rezultata, pobjednik je mnogobrojnih malonogometnih turnira u zemlji i
inozemstvu na kojima je često proglašavan najboljim igračem ili strijelcem turnira.
Kao sportski djelatnik obavljao je niz funkcija:
- 2000 /01 g.- sportski direktor NK Brotnjo, tadašnjeg prvaka BiH,
- 2007.g.- izbornik malonogometne reprezentacije BiH
- 2013.g. predsjednik je Komiteta za Futsal NS BIH
Poslijediplomski studij upisao je na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu, gdje u lipnju
2005,g. magistrira i stječe zvanje- magistra znanosti iz oblasti sporta i tjelesnog odgoja. Tema
182
magistarskog rada glasila je: Utjecaj bazično-motoričkih sposobnosti na uspjeh nogometaša uzrasta
od 12 do 14 godina.
Od 1.11.2005.g.zaposlen je na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, a u lipnju
2006.g. izabran je u suradničko zvanje asistenta u području Sportskih igara(Košarka i Nogomet ) na
Studiju fizičke kulture- Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u
Mostaru. Od 2006.g. sudjeluje u realizaciji nastavnog procesa na imenovanom Fakultetu na
studijskim grupama Predškolski odgoj i Razredna nastava u okviru kolegija Osnove kineziologije i
Sistematska kineziologija
Doktorsku disertaciju na temu „ Pragmatična valjanost inicijalnog motoričkog statusa u procjeni
stvarne kvalitete nogometaša uzrasta od 14 do 16 godina“ obranio je 13. 07. 2008.god. na
Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru.
Aktivno je sudjelovao na znanstvenim i stručnim skupovima, kongresima i konferencijama u zemlji i

inozemstvu na kojima je prezentirao svoje radove.
Od 01.10.2013.g. prodekan je za nastavu i pročelnik Studija fizičke kulture na Fakultetu

prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru.
Do sada je sudjelovao na jednom znanstvenom projektu koje je financiralo Ministarstvo znanosti

Republike Hrvatske.
Kao stručni suradnik Ministarstva prosvjete,znanosti kulture i športa ŽZH i Zavoda za školstvo HNŽ
sudjelovao je na seminarima za učitelje u Dubrovniku 2008.g., i Mostaru 2013.g.
Kao predavač, stalni je suradnik Centra za edukaciju trenera organiziranom pri Nogometnom
savezu BiH.
1. Markota, M.,Ćorluka, M., Čuljak, Z.: Doprinos atletskog tretmana motoričko-morfološkim

pretpostavkama provedbe skoka udalj kod sedmogodinjaka. Contemporary Kinesiology, Mostar,
2007.
2. Miletić, A., Ćavar, M., Ćorluka, M.: Povezanost motoričkih sposobnosti i usvajanja kompleksnih
notoričkih zadataka - razlike po spolu., Contemporary Kinesiology, Mostar, 2007.
3. Ćorluka, M., Jelašković, E., Čuljak, Z.: Relacije nekih morfoloških osobina i motoričkih sposonosti
kod nogometaša kadetskog uzrasta. Sportski logos, Mostar, godina 5; broj 7-8, 2007.
4. Ćavar,M.,Ćorluka,M.,Čerkez,I.,Čuljak,Z.,Sekulić,D.,: Are Various Forms of Lokomotion-Sped
Diverse or Unique Performance Quality. Jour nal of Human Kinetics volume 38/2013,
53-61,Academy of Physical Education, Katowice, Poland.
5. Erceg, M., Ćorluka, M., Mandić, P. (2008). Fiziološke karakteristike mladih nogometaša obzirom
na igračke pozicije. Proceedings of the 3rd International Conference "Conterporary Kinesiology",
Faculty of Kinesiology-University of Split, Faculty of Natural Science, Matematics and Education-
University of Mostar, Faculty of Sport-University of Ljubljana. 2008. 91-96.
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave

Ćorluka, M.: Utjecaj bazično-motoričkih sposobnosti na situaciono-motoričke sposobnosti
nogometaša uzrasta 12-14 godina. Sportski Logos, Mostar godina 3; br 5, 2005.god.
Ćorluka, M., Tanović, I.: Utjecaj bazično-motoričkih sposobnosti na uspješnost u nogometnoj igri
dječaka uzrasta 12 -14 godina. Sportski Logos, Mostar, godina 3; br.5.,2005.god.
183
Ćorluka, M., Bilić, Ž., Talović, M.: Relacije između bazično-motoričkih sposobnosti, situaciono-
motoričkih sposobnosti i uspjeha u nogometu dječaka uzrasta 12-14 god. Sport- mediji i praktični
aspekti, Naučni časopis, godina 2.br.2., Tuzla, prosinac 2005.god.
Ćorluka, M., Talović, M.: Povezanost bazičnih i specifičnih motoričkih sposobnosti mladih
nogometaša. Contemporary Kinesiology, Kupres, 2006.
Ćorluka, M., Talović, M.: Taksonomska identifikacija uspješnosti mladih nogometaša. Homo
Sportikus, Fakulet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo 2006.
Markota, M.,Ćorluka, M., Čuljak, Z.: Doprinos atletskog tretmana motoričko-morfološkim
pretpostavkama provedbe skoka udalj kod sedmogodinjaka. Contemporary Kinesiology, Mostar,
2007.
Miletić, A., Ćavar, M., Ćorluka, M.: Povezanost motoričkih sposobnosti i usvajanja kompleksnih
notoričkih zadataka - razlike po spolu., Contemporary Kinesiology, Mostar, 2007.
Ćorluka, M., Jelašković, E., Čuljak, Z.: Relacije nekih morfoloških osobina i motoričkih sposonosti
kod nogometaša kadetskog uzrasta. Sportski logos, Mostar, godina 5; broj 7-8, 2007.
Uz napisane i objavljene radove bio je recenzent za knjigu:
Mikić, B.:Planiranje i programiranje trenažnog procesa nogometaša, Fakultet sporta, Tuzla, 2006.
184
Ime i prezime: Mario Vasilj
Predmet(i) koje izvodi: Didaktika i Metodika nastave prirode i društva

E-pošta: mario_vasilj@yahoo.com
Internetska stranica: http://www.fpmoz.ba
Zvanje nositelja predmeta: Dr.sc. izv.prof.
Kratki životopis:
Mario Vasilj, rođen 13. listopada 1967. godine u Međugorju, općina Čitluk u Bosni i Hercegovini.
Osnovnu školu je završio u Međugorju, a Srednju tehničku u Čitluku. Studij politehnike je upisao
1987. godine na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a diplomirao je 1991. godine s odličnim
uspjehom. Poslijediplomski magistarski studij pedagogije upisao je 1993. godine na Pedagoškom
fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a magistarski rad pod naslovom: „Curriculum tehničke kulture za niže
razrede osnovne škole“ obranio je 1997. godine na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i
stekao stručni naziv magistra znanosti, polja pedagogije. Doktorski rad pod nazivom „Razvoj
znanstveno-tehničkog kurikuluma za niže razrede osnovne škole“ obranio je na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Rijeci 2005. godine.
U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora , izabran je 2009. Godine. Stručno je
usavršavan kroz programe u SAD i Finskoj. Sudjelovao je i izlagao na brojnim znanstvenim,
istraživačkim i stručnim skupovima u domovini i inozemstvu. Član je znanstveno istraživačkog
projekta u Hrvatskoj. Autor i koautor je 14 knjiga i udžbenika, objavio je 15 znanstvenih i stručnih
radova u časopisima u zemlji i inozemstvu. Član je uredništva časopisa za prosvjetu i kulturu
¨Suvremena pitanja¨ i član je Međunarodnog centra za prevenciju zlouporabe droga Višnjan u
Republici Hrvatskoj.
Dekan je na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru od
1.7.2013.godine. S obitelji živi u Međugorju, oženjen je i otac četvero djece.
2.1. Knjige
1. Kurikulum tehničke kulture u elementarnom obrazovanju, Pedagoški fakultet Sveučilišta u

Rijeci, Rijeka 1997.
2. Znanstvenotehnički kurikulum za niže razred osnovne škole, Sveučilište u Mostaru, Mostar
2009.
3. Marko Mušanović, Mario Vasilj, Sonja Kovačević: Vježbe iz didaktike, HFD, Rijeka 2010.
Sudjelovanje u znanstveno-istraživačkim projektima
1. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske: Modularni program prevencije

zlouporabe droga, Rijeka 2005.
2. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske: Pedagoški aspekti kurikuluma
inovativne osnovne škole, Rijeka 2006.
185
1. Mario Vasilj, Sonja Kovačević, Joško Barbir: Nastava- multidimenzonalni komunikacijski

fenomen, Međunarodna znanstvena konferencija – Kontroverze suvremene pedagogije i praksa
odgoja i obrazovanja, Mostar 2008.
2. Ivan de Zan, Mario Vasilj: Odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj, Suvremena pitanja,
Časopis za prosvjetu i kulturu br.6, Mostar 2008.
3. Mario Vasilj, Ivan de Zan,: Pripremanje nastave prirode i društva, Suvremena pitanja
(časopis za prosvjetu i kulturu br.6), Mostar 2008.
4. Mario Vasilj: Obrazovni sustav u Belgiji, Suvremena pitanja, (časopis za prosvjetu i kulturu
br.7), Mostar 2009.
5. Mario Vasilj, Ivan de Zan,:Nastava prirode i društva u kombiniranim razrednim odjelima u
BiH i Hrvatskoj, Suvremena pitanja (časopis za prosvjetu i kulturu br.13), Mostar 2012.
186
Ime i prezime: Marko Tokić
Predmet(i) koje izvodi: Hrvatski jezik i kultura izražavanja

Ustanova zaposlenja: Filozofski fakultet, FPMOZ (stručni suradnik)
E-pošta: markolepski@gmail.com
Zvanje nositelja predmeta: viši asistent
Datum zadnjeg izbora u zvanje:
Kratki životopis:
Rođen u Kongori (Duvno/Tomislavgrad) 2. 10. 1958. godine.

Osnovnu školu završio u rodnoj Kongori.
Srednju tehničku školu u Zadru te stekao zvanje strojarskoga tehničara.
Završio Filozofski fakultet u Zadru i stekao zvanje profesora hrvatskoga jezika i književnosti.
Dragovoljac i pripadnik Hrvatskog vijeća obrane i jedan od utemeljitelja radio postaje
Tomislavgrad.
Radio kao :
- nastavnik u Osnovnoj školi Ivana Mažuranića u Tomislavgradu (u područnoj školi u Kongori)
- glavni i odgovorni urednik na radio postaji Tomislavgrad
- ministar bez lisnice u vladi Hercegbosanske županije
- politički profesionalac u HDZ BiH (glavni tajnik i potpredsjednik stranke)
- asistent na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (Filozofskom fakultetu i FPMOZ
Sveučilišta u Mostaru)
- i izvršitelj mnogo drugih poslova (ali ne kao stalni zaposlenik).
Hrvatski narodni sabor izabrao ga za Predsjednika Hrvatske samouprave u BiH, koja, nažalost, nije
uspostavljena, no čast je ostala.
Utemeljitelj je Hrvatskoga bloka u Hrvatskoj i BiH koji je u međuvremenu prestao postojati, tako da
je nestranačka osoba.
Asistent je na Filozofskom fakultetu u Mostaru (prof. dr. sc. Šimunu Musi, Metodika nastave
hrvatske književnosti i prof. dr. sc. Mili Mamiću, Hrvatski jezik i novinarska stilistika), te također
radi kao asistent na FPMOZ Sveučilišta u Mostaru (prof. dr. sc. Ivanu Jurčeviću na predmetima:
Metodika nastave hrvatskoga jezika (studij razredne nastave) i Metodika hrvatskog jezika (studij
predškolskog odgoja).
Surađivao u Tomislavu, TRN-u, Zrcalu, Dnevnom listu, Našim ognjištima.
Bio je glavnim i odgovornim urednikom studentskog lista Danguba na Filozofskom fakultetu u
Zadru te predsjednik i voditelj Studentskog književnog kluba „Vladan Desnica“ na istom fakultetu.
Objavio je knjigu pjesama: Sasvim obične pjesme, Mostar, 2004.
Završio poslijediplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Napisao i obranio magistarski
rad na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: Usmena književnost duvanjskog područja i stekao zvanje
magistra znanosti.)
Izradio i obranio doktorsku radnju Metodički pristup pripovjednoj prozi Stjepana Čuića na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Jedan je od ratnih profitera jer se u ta vremena oženio Jelom Jolić iz rodne Kongore, zasnovao
obitelj i zajedno s njom ostvario najveći životni uspjeh, dobio četvero zdrave i pametne djece:
Antoniju, Zvonimira, Ivanu i Luku.
187
Recenzent više zbirki pjesama i dramskih igrokaza, kao i čitavog niza udžbenika iz hrvatskoga jezika,
radnih bilježnica i čitanki.
Koautor je udžbenika za poučavanje hrvatskoga jezika u VI. razredu osnovne škole «Školske
naklade Mostar».
Autor je članaka:
1. Pomni nazivnici za poredbenu književnost (o troknjižju Antuna Lučića: Tečevina i otkloni; Dodiri i
smjene; Vez ljudi, životinja i stvari), u Motrišta 39 – 40, Mostar, siječanj – travanj 2008.
2. Petar Milić Periša: Otajstva slobode u Motrišta 51- 52, Mostar, siječanj – travanj 2010.
3. Pasionska baština u usmenoj književnosti duvanjskoga kraja, u Pasionska baština Bosne i
Hercegovine 2 (simpoziji: Vitez 2010., Buško Blato 2011.), Udruga Pasionska Baština, Zagreb 2012.
188
Ime i prezime: Mate Živković
Predmet kojeg izvodi: Zaštita prirode

Ustanova zaposlenja: Agencija za prdškolsko, osnovno i srednje obrazovanje
E-pošta: matez1814@gmail.com
Internetska stranica: -
Akademski stupanj: dr.sc.
Zvanje nositelja predmeta: Doc.dr.sc.
Datum zadnjeg izbora u zvanje: Rujan 2013.god.
Kratki životopis:
Rođen 7. studenog 1951. godine u Orašju, osnovnu školu i gimnaziju završio u mjestu rođenja.
Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u N.Sadu, odsjek biologija, smjer opći, upisao je
akademske 1969/70. godine i završio 1974. godine, te stekao akademski naziv diplomirani biolog.
Od 1977-1993. godine radi kao srednjoškolski profesor u srednjoj školi Grude.
Godine 1994. zapošljava se u Ministarstvo znanosti, kulture i športa HRHB, a od 1995. do 2002.
godine angažiran u Zavodu za školstvo u svojstvu savjetnika za biologiju.
Godine 2005. magistrira na temu „Uloga biološke raznolikosti u održivosti i funkcioniranju
prirodnih ekosustava mediteranske makije“ a od 2006. godine, kao vanjski suradnik, angažiran na
mjesto asistenta na predmetu Metodika biologije Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti
Sveučilišta u Mostaru.
U 2008-oj godini dobiva nastavno zvanje predavača na istom fakultetu na kolegiju Zaštita prirode.

-Vodi projekt „izrada ZJNNP za prirodoslovlje definirane na ishodima učenja, osnovnog isrednjeg
obrazovanja u BiH“.
-Spoznajni procesi ekološke svijesti u nastavi biologije, časopis za odgojno-obrazovnu teoriju i

praksu „ ŠKOLA“ (br.3.), Mostar,2007.
-Izvannastavne aktivnosti eko-projekta u biologiji, časopis za odgojno-obrazovnu teoriju i praksu
„ ŠKOLA“ (br.4.), Mostar,2008.
-Nedjeljiva povezanost žive i nežive prirode, časopis za odgojno-obrazovnu teoriju i praksu
„ ŠKOLA“ (br.5.), Mostar,2009.
-Utjecaji ekoloških čimbenika na održivost zajednice hrastovo-grabove šume, Županije
189
zapadnohercegovačke, časopis „Suvremena pitanja, 2012.g.
190
191
Ime i prezime: Snjezana Musa
Predmet(i) koje izvodi: Geografija

Ustanova zaposlenja: FPMOZ
E-pošta: snjezamusa@hotmail.com
Internetska stranica: domaća
Akademski stupanj: Dr.sc.
Zvanje nositelja predmeta: Redoviti prof.
Kratki životopis:
 Prezime: Musa
 Ime: Snježana
 Datum rođenja: 13.01.1956.
 Obrazovanje: VSS, dr.sc. (doktorat geografskih znanosti)
Naziv škole
Stepen ili diploma
(datum: od-do)
PMF Sarajevo-Odsjek za geografiju 1975-1979 profesor
PMF Beograd-Geografski fakultet 1984-1988 Mr.sc.
PMF-Zagreb-Odjel za geografiju 1995-1998 Dr.sc.
Jezik/kvalifikacije: jezička sposobnost se određuje po principu od 1-5 (1-osnovno; 5-odličan)
jezik čitanje govor pisanje

engleski 4 4 3
 Druge kvalifikacije (kompjuterski programi, itd.): Windows, Corel, elemental GIS

 Trenutna pozicija: redoviti profesor na Sveučilištu u Mostaru i Sarajevu, voditeljica
Poslijediplomskih doktorskih studija „Geografske osnove planiranja u okolišu“ u Mostaru
 Sudionik doktorskih studija u Ljubljani
 Radni staž: 28 godina
 Kljucne kvalifikacije: profesor u zvanju redovitog profesora na kolegijima: Uvod u regionalno
i prostorno planiranje, Regionalna geografija BiH, Primijenjena kartografija, Matematička
kartografija, Geografske osnove regionalnog i prostornog planiranja; baština u turizmu,
Regionalna geografija JI Europe, Politička geografija; Bavi se Geografijom Bosne i Hecegovine,
stanovništvom i naseljima Bosne i Hercegovine, regionalizacijom Bosne i Hercegovine,
metodologijom navedenih istraživanja, tematskom kartografijom, a u vezi s tim i tematskim
predstavljanjem i izučavanjem stanovništva i naselja BiH. Sudjelovala u većem broju istraživačkih
projekata, Karakteristike su: timski rad, kreativnost, organizacijske sposobnosti, prezentacijske
sposobnosti, komunikacijske sposobnosti
 Profesionalno radno iskustvo: voditelj prirodnogeografskog dijela LEAP Mostar, stručni

suradnik na izradi Strategije zaštite okoliša HNŽ, stručni suradnik za prirodoslovlje na izradi
Prostornog plana Grada Mostara
 Stručni suradnik u izradi Prostornog plana HNŽ: studija prirodnog naslijeđa
 Stručni suradnik u izradi Prostornog plana HNŽ: studija Urbanizacije
192
 Stručni suradnik u izradi Prostornog plana Grada Mostara: studija Naselja
 Stručnjak za sigurnosne mjere zaštite geoekološke raznovrsnosti u projektu Master plan
razvoja turizma općine Kupres
 Stručni suradnik u izradi Prostornog plana FBiH
 Član Savjeta Prostornog plana Autocesta na koridoru 5C
datum: od - do ime firme Opis projekta odgovornost i obaveze
1980-1982 Osnovna škola Visoko Profesor
1983-1992 PMF-Sarajevo Asistent
1992-1993 PMF- Zagreb Asistent
1993-2013 FPMOZ Mostar Geografija Bosne iProfesor
PMF-Sarajevo Hercegovine
Kartografija
Primijenjena
kartografija
Ekonomska
geografija
Statistika
Metodologija
znanstvenog i
istraživačkog rada
 Specifično radno iskustvo:

datum: od - ime firme Opis projekta odgovornost i
do obaveze
2000 Partnerstvo za mir Then year after ekspert
2006-2008 Gradska uprava Mostar LEAP Stučni
suradnik
2000 UNDP Obukom protiv socijalne ekspert
marginalizacije
2005 Vijeće Europe i OSCE Smjernice za izradu udžbenika ekspert
geografije
2001 Europska komisija Upravljanje trusnom državom ekspert
1996 Vlada Federacije BiH Razgraničenje Federacije i RS ekspert
1998 PfP Konzorcij Partnerstvo za mir ekspert
2000 OSC Izrada strategije za reformu
obrazovanja
2006 OSC Smjernice za izradu udžbenika iz ekspert
nacionalne skupine predmeta, Vijeće
Europe, Sarajevo-Braunschwaig,
nositelj projekta dr.sc. Pingel
2008 Inženjerski biro Zagreb Master plan razvoja turizma Kupresa ekspert
2009 Kantonalno ministarstvo Studija prirodna baština za potrebe ekspert
HNŽ izrade Prostornog plana HNŽ
2010 Gradska uprava Mostar Studija Urbanizacija Mostara ekspert
2010 Eco plan Stanovništvo federacije BiH ekspert
2010 Federalno ministarstvo Član savjeta Prostornog plana ekspert
prostornog planiranja Autocesta na koridoru 5C
2011 Filozofska fakulteta Nastavnik na doktorskom studiju sa profesor
193
Ljubljana kolegijem:
Theoretical Aspects of Identity
Research
I. Udžbenici za srednje škole i fakultete

1. Iseljeništvo općine Ljubuški, znanstvena monografija, 2012. Izdavač općina Ljubuški
2. Opća kartografija –geografski elementi, GD Hercegovine, Mostar, 2009.
3. Kartografske metode u strukturno-geomorfološkoj analizi reljefa, GD Herecgovine, 2003.
4. Geografija za 4. Razred gimnazije
II. Studije, nastale temeljem istraživanja bh. društva:
1. Obukom ptoriv socijalne marginalizacije, Europska fondacija za obuku i razvoj, nositelj projekta
prof.dr.sc. Murat Prašo, 2000g.
2. Nacionalni program Hrvata BiH, populacijska politika kao elemenat razvoja stanovništva, HLI
Mostar, 1999.
3. Odnos između „horizointalne“ integracije u JI Europi i „vertikalne“ integracije u Zapadnu Europu
postjugoslavenskih država –voditelj prof. dr.sc. Tufik Burnazović
4. Strateški interesi Hrvata u BiH, nositelj poglavlja Prirodni prteduvjeti života u BiH, HZ HB, Mostar,
1998.
5. Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine, urednik za geografiju, HLI Mostar, 2007.g.
III. Istraživački projekti
1. Prostorni plan Federacije BiH: Stanovništvo, Eco plan, 2010.

2. Prostorni plan Grada Mostara, Urbana studija, 2011.
3. Prostorni plan Grada Mostar: Studija prirodnog naslijeđa, 2009.
4. Atlas stećaka BiH, 2011.
5. Prirodno-geografski okvir razvoja naseljenosti i širenja grada Mostara, za potrebe LEAP-
Mostar, 2010.
6. Prirodno-geografska ograničenja u održivom razvoju geografske regije Hercegovina, 25
kolokvij Hrvarsko-madžarsko-bih geografa, Hutovo blato, 2008.
7. Socio-Economic development of Tuzla valley and its regional differentiation and
statistical overview, Regional studies in South Eastern Europe: Spatial development in Bosnia
and Hercegovina in a compartive perspective, Project in the framework of the academic
cooperation with the geographical departments oft he Universities of Bamberg, Belgrade, Tirana
194
and Tuzla, funded by DAAD (German Academic Exchange Service), Department of Geography,
Universities of Bamberg, pg. 25-32
8. Demografska studija za potrebe kanalizacije mostarske kotline-MWH-Montgomery Watson
Harza, Mostar, 2003.g.
9. Lokalni ekološki akcijski plan općine Mostar, Eko plan Mostar, voditelj za stanovništvo,
2007.
10. Nacionalni atlas Bosne i Hercegovine, Akademija nauka BiH, voditelj projekta dr.sc. Miloš
Mišković, Sarajevo, 1985.
11. Kartografska dokumentacija za potrebe prostornog planiranja općina BiH, Akademija nauka
BiH, 1987. voditelj projekta prof. dr. sc. Miloš Mišković
12. Obukom protiv socijalne marginalizacije (dio projekta «Obukom protiv socijalne
marginalizacije», u kojem se analiziraju dijelovi BiH s većinskim hrvatskim stanovništvom, studeni
2000.)
13. Crisis Mamagement in SE Europe pri PfP Consorcium
14. Koncept državljanstva (građanstva) koji je povezan sa tradicionalnim njemačko-kulturno-
etničkom definicijom nacije i koncept države koji je povezan sa francusko-jakobinskim konceptom
centralizacije nacije-segment geografski osvrt na nastajenje koncepcija, voditelj dr.sc. Ibrljić
15. Izrada strategije za reformu obrazovanja, OSCE, Sarajevo, 2002.g.
16. Smjernice za izradu udžbenika iz nacionalne skupine predmeta, OSCE, Vijeće Europe,
Sarajevo-Braunschwaig, 2006.g. nositelj projekta dr.sc. Pingel
V. Znanstveni radovi u časopisima i zbornicima:
1. Referentna geografska istraživanja u klasifikaciji, tipizaciji i izdvajanju krajolika u BiH, Treći kongres geografa, GD u Fedraciji
BiH, Odsjek za geografiju PMF u Sarajevu, Tuzla, 2013. 3. Kongres Geografa Bosne i Hercegovine ,
Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, ISBN 978-9958-9270-7-2 Cip-
Kategorizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo,
COBISS.BH-ID 19935750.
2. Ruralni prostor kao geoekološki resurs I čimbenik održivog razvoja BiH, Zbornik radova: Prvi
međunarodni geografski znanstveni simpozij, Kupres, 2009.g. GD Hercegovine, FPMOZ, FMTIO
3. Krš, geoekologija I održivi razvoj BiH, Drugi kongres geografa, , Zbornik radova 2.Kongresa geografa Bosne
i Hercegovine, ISBN 978-9958-9270-6-5 COBISS.BH-ID 17741318, Neum, 2008. Geografsko društvo
Federacije Bosne i Hercegovine, str. 584-592
4. Razmještajnaselja BosneIHercegovine, Mostariensia22, str.81-99. SveučilišteuMostaru, 2005.
5. Osovine razvojaIurbanaarmatureBosneIHercegovine, Motrišta21,Maticahrvatska, Mostar, 2006.str.123-135.
6. Prednosti i nedostaci polozaja BiH u procesu balkanizacije i europeizacije, Mostrista br. 18,
Mostar, Matica hrvatska, prosinac 2000.g. str.30-38.
7. Povratak izbjeglica i zaposlenje kao jedan od cimbenika motivacije za povratak, Mostrista br.
16, Mostar, Matica hrvatska, lipanj, 2000.g. str.63-73.
8. Europski «cordon sanitaire» politicka magija ili neo-neokolonijalizam, Hrvatska misao, br. 21,
matica hrvatska Sarajevo, 200l.g., str. 216-225.
9. Sarajevo na krizištu puteva i ljudi, Meridijani, br. 79., 2003.g. Meridijani, Zagreb str. 42-43.
10. Geostrateski polozaj BiH u svjetlu prometnih koridora, Mostariensia 15/16., 2002/03., casopis
za humanisticke znanosti Sveucilista u Mostaru, str.91-105.
11. Sarajevo na krizistu puteva i ljudi, Meridijani, caspis za geografiju etc., br. 79, Zagreb, svibanj,
2003.
12. Multunacionalne kompanije, Geografski list, GD FbiH, Sarajevo, br. 79 god. XXIIL, str. 25-28.
13. Prometni koridor Vc, Geografski list, GD FBiH, Sarajevo, br. 79 god. XXIIL, str. 68-74.
12. Pojasi koncentracija nacija u BiH, Mostariensia br. 3., Mostar, 1995.g.
13. Općegeografska karta BiH, Izdavac Skolska kartografija Zagreb, recenzija, 1998.g.
195
14. Prirodni preduvjeti koncentracije stanovnistva BiH, Motrista br. 8., Mostar, 1998.g.
15. Razmjera kao detalj u izradi karta stanovništva, Geografski list br. 72. god. XVII, GD BiH
Sarajevo, 1991.g. str.l 1-14.
16. Klasifikacija geografskih karata stanovništva, Geografski list br. 60. god. XVI, GD BiH, Sarajevo,
1989.g., str. 18.
17. Utjecaj prirodnogeografske zonalnosti na poljoprivrednu proizvodnju, Geografski list GD BiH,
Sarajevo, br. 24/25, god. V., str. 2-8.
VI. Referati na međunarodnim znanstvenim skupovima:
1. Povijesni okvir razvoja turizma u kanjonu Drežanke, koreferat, međunarodni simpozij u

povodu 120 godina geografije u Srbiji, Ivanjica, 2013.,
2. Prinos poznavanju povijesti kartografije: Turistička karta okolice Sarajeva,
međunarodni simpozij u povodu 120 godina geografije u Srbiji, Ivanjica, 2013.
3. Uloga terenske nastave studenata geografije u savladavanju nastavnog gradiva, PON,
FPMOZ, 2013., Mostar
4. Pozvino predavanje: Usporedna analiza položaja geografije na nekim studijim
arazredne nastave U BiH i RH, Znanstveni skup „Geografija u sustavu znanosti
5. i odgojno-obrazovnom sustavu“ Zagreb, 15. studenoga 2012.
Atlas of tombstones, Regional Geographic Conference, Santiago Chile (CD-ROM); 26 Local
Development (www.ugi2011.cl)
6. Geographic characteristics of landmine fields in Bosnia and Herzegovina and the
Republic of Croatia, Regional Geographic Conference, Santiago Chile (CD-ROM); 26 Local
7. Usporedna analiza sadržaja geografije na nekim studijima razredne nastave u R
Hrvatskoj i BiH, Zadar, 2012.g.
8. Posljedice antropogenih zahvata u zaštićenim područjima na primjeru Parka prirode
Blidinje, Međunarodni naučni skup: „Edukacija iz turizma i zaštitn životne sredine kao preduvjet
turističkog, regionalnog i prostornog planiranja, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, 2011.,
Konjic
1. Geopolitički okvir razvoja prometa u Bosni i Hercegovini, Međunarodni skup „Utjecaj
prometa na regionalni razvj BiH i susjednih zemalja“, Tuzla, 2007.g.
2. Turistička regionalizacija BiH, Međunarodni znanstveni skup „Turizam kao faktor
razvoja BiH“, Tuzla, 2005.
3. Geostrateški položaj BiH u svjetlu prometnih koridora, Zbornik radova sa
Međunarodnog naučnog skupa: „Regionalna razvojna problematika Bosne i Hercegovine i
susjednih zemalja u procesu približavanja Evropskoj uniji“, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-
matematički fakultet, Odsjek za geografiju, Tuzla, str. 191-198. Rad je objavljen u Zborniku radova
recenzentskog karaktera, prema COBBIS BH-ID 12560902 kategorizaciji, i svrstan je u kategoriju
izvornih naučnih radova.
4. The historical development of settlement network in Bosnia and Herzegovina,
GEOREGNET, The 2nd International Summer School. Changes in Geographical Organisation of
Society in Central Eastern Europe: Two Decades After (in cooperation with Department of
Geography, Faculty of Science, Palacky University, Olomouc, from August 30 to September 10,
2010).
5. Razmještaj naselja u BiH, 2005.: Naučni časopis za geografiju: „Geografski radovi“ broj
1, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju, Tuzla, str. 1-17.
6. Sarajevo, prijestolnica u srcu Dinarida, Časopis za geografiju, povijest, ekologiju i
putovanja „Meridijani“ broj 7, Tvrtka Meridijani, Grude, 2003.
7. Startegija razvitka cestovne infrastrukture i funkcioniranje sustava cesta u BiH, Neum,
200l.g. međunarodno savjetovanje , Organizator HZ HB Mostar
196
8. Then year after: Interetnic relations in BiH as a factor of safety and stability in SE
Europe, PfP Consortium, Volume II, Skopje, Wiena, 2002.g. str.118-129.
9. Koncentracija stanovnistva na nasoj obali, IV. Medunarodna konferencija o zastiti
Jadrana, Neum, 1989.godina
10. Morfometrijski metodi u funkciji fizicko-geografskih istrazivanja, XII. kongres
geografa Jugoslavije, 1987. godina, Novi Sad
VII. Referati na domaćim znanstvenim i stručnim skupovima:
1. Geografske predispozicije i povijesni okvir razvoja prometa u BiH, Zbornik radova-

Međunarodni naučni simpozij, Uticaj prometa na regionalni razvoj ISBN 978-9958-609-52-7
COBISS.BH-ID I6646662, Univerzitet u Tuzli, 2007.
2. Okrugli stol: Povratak izbjeglica u BiH, uvodničar, 2009, 2010, 2011.
3. Razmjestaj stanovnistva Jugoslavije, Simpozij Jugoslavenski geoprostor, 1989., Beograd
4. Nacionalna koncentracija stanovnistva u prostoru 18. meridijana u BiH, Zbornik
znanstvenog skupa:Hrvati u BiH- ciljevi i mogucnosti, Neum, 1994.g.
5. Hrvati Srednje Bosne, I. hrvatski geografski kongres, Zbornik radova, Zagreb, 1995.g.
6. Prirodni preduvjeti koncentracije stanovnistva BiH, Zbornik radova sa znanstvenog skupa:
Demografska politika i gospodarski razvitak HZ HB, Sarajevo, rujan 1998.
7. Sredstva kartografskog izrazavanja u udzbenicima geografije, Simpozij o skolskoj geografiji,
Sarajevo, 1985. Zbornik nije objavljen
8. Atlasi Jugoslavije, Simpozij Atlasna kartografija i geografija, 1990., Sarajevo, Zbornik
radova
VIII. Recenzije:
1. Žarko Dugandžić: Povijesni razvoj naseljavanja župe Čerin
2. Znanstvena monografija: Ruralni prostori Evrope između lokacije i globalizacije. Geografsko
društvo Hercegovine. Mostar, 2010.
3. Zbornik radova 3. kongresa geografa Bosne i Hercegovine. Geografsko društvo u Federaciji
Bosne i Hercegovine. Sarajevo,2013. Recenzirani rad u prilogu.
4. Muris Spahić: Hidrogeografija, Sarajevo publising, 2013.
5. Školska knjiga Zagreb: Karta Bosne i Hercegovine, 1998.g.
6. Muris Spahić: Okeanografija, Geografsko društvo Federacije BiH, 2004.
7. Rudo Kraljević: Vinogradarstvo Bosne i Hercegovine, Sveučilište u Mostaru, 2007.
8. Fadil Omerović: Geodetske oslone tačke u Bosni i Hercegovini, Geografsko društvo
Federacije BiH, Sarajevo, 2007.
IX. Voditeljstvo, mentorstvo, moslijediplomske studije
1. Voditelj poslijediplomskog doktorskog studija „GEOGRAFSKE OSNOVE PLANIRANJ AU

OKOLIŠU“,FPMOZ Mostar, U TIJEKU.
2. CEEPUS II network mreža-GEOREGNET 2009. Sveučilište u Mostaru, FPMOZ, studij
geografije
3. Mentor jedne doktorske disertacije u radu, Marija Misilo
4. Mentor 3 magistarska rada
5. Mentor 50 diplomskih radova na PMF u Sarajevu i FPMOZ u Mostaru
6. Predavač na poslijediplomskim studijama u Mostaru, Sarajevu i Tuzli
1. Povijesni okvir razvoja turizma u kanjonu Drežanke, koreferat, međunarodni simpozij u
197
povodu 120 godina geografije u Srbiji, Ivanjica, 2013.,
2. Prinos poznavanju povijesti kartografije: Turistička karta okolice Sarajeva,
međunarodni simpozij u povodu 120 godina geografije u Srbiji, Ivanjica, 2013.
3. Uloga terenske nastave studenata geografije u savladavanju nastavnog gradiva, PON,
FPMOZ, 2013., Mostar
4. Pozvino predavanje: Usporedna analiza položaja geografije na nekim studijim
arazredne nastave U BiH i RH, Znanstveni skup „Geografija u sustavu znanosti
5. i odgojno-obrazovnom sustavu“ Zagreb, 15. studenoga 2012.
Atlas of tombstones, Regional Geographic Conference, Santiago Chile (CD-ROM); 26 Local
6. Geographic characteristics of landmine fields in Bosnia and Herzegovina and the
Republic of Croatia, Regional Geographic Conference, Santiago Chile (CD-ROM); 26 Local
7. Usporedna analiza sadržaja geografije na nekim studijima razredne nastave u R
Hrvatskoj i BiH, Zadar, 2012.g.
8. Posljedice antropogenih zahvata u zaštićenim područjima na primjeru Parka prirode
Blidinje, Međunarodni naučni skup: „Edukacija iz turizma i zaštitn životne sredine kao preduvjet
turističkog, regionalnog i prostornog planiranja, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, 2011.,
Konjic
198
199
Ime i prezime: Tihomir Zovko
Povijest; Povijest BiH i Hrvatske u XIX. i XX. stoljeću; Likovna
Predmet(i) koje izvodi: umjetnost od prapovijesti do konca XX. stoljeća na tlu BiH i
Hrvatske
E-pošta: tihomir.zovko@hotmail.com
Datum zadnjeg izbora u zvanje: rujan 2013. godine
Kratki životopis:
Rođen 22. srpnja 1960. u Širokom Brijegu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Filozofski
fakultet u Zadru na Odjelu za povijest (A1 povijest, A2 povijest umjetnosti) završio je 1982. godine.
Poslijediplomski studij 1990. godine upisao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i obranom rada
24. veljače 1996. godine stekao stručnu spremu VII/2 stručni naziv magistra humanističkih
znanosti, polja povijesti. Obranio je znanstveni doktorski rad pod naslovom Hrvatski narodni
preporod na tlu Hercegovine (1840. – 1914.) 11. listopada 2012. godine na Sveučilištu u Zadru i
stekao akademski stupanj doktora znanosti.
Zaposlen je od godine 1982. do 1994. u Srednjoškolskom centru u Širokom Brijegu, a kao profesor
povijesti tijekom 1994. godine radio u Zavodu za školstvo HR HB u Mostaru na mjestu Višeg
prosvjetnog savjetnika za povijest. Iste godine primljen je na Pedagoški fakultet Sveučilišta u
Mostaru na mjestu asistenta na kolegijima Hrvatska povijest XIX. stoljeća i Povijest Bosne i
Hercegovine u XIX. stoljeću. Od godine 2006. radi na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i
odgojnih znanosti u zvanju predavača na kolegijima Povijest, Povijest BiH i Hrvatske u XIX. i XX.
stoljeću, Likovna umjetnost na tlu BiH i Hrvatske od prapovijesti do konca XX. stoljeća, Kultura i
turizam i Povijest umjetnosti.
Za docenta na Sveučilištu u Mostaru izabran u rujnu 2013. godine na znanstvenu granu: Hrvatska i
svjetska moderna i suvremena povijest.
Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini, Škola, Časopis za odgojno-obrazovnu teoriju i

praksu, 1-2., Mostar 1995., 15.-23.
Samostanska graditeljska cjelina na Širokom Brijegu, Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu,
Široki Brijeg, 2006., 381.- 401.
Radništvo u Hercegovini i njegovo uključivanje u proces hrvatske nacionalne integracije, Hum
časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2014. godine.
Stoljeće širokobriješke bazilike, Vitko, VI., Široki Brijeg, 2005., 7.-17.
Monografija Široki Brijeg, (jedan od koautora), Široki Brijeg, 2008.
časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru,Mostar, 2014.
200
Djelatnost dr. fra Dominika Mandića dvadesetih i tridesetih godina XX. stoljeća u Hercegovini na
gospodarskom i socijalnom polju. Znanstveni simpozij u prigodi 40. obljetnice smrti, Mostar- Široki
Brijeg 24. i 25. listopada 2013., Hrvatski institut za povijest Zagreb i Hercegovačka franjevačka
provincija Mostar, rad predan na tiskanje, izlazi u svibnju 2014. godine.
Učesnik znanstvenih skupova: Sto godine nove crkve na Širokom Brijegu, Široki Brijeg 2005.;
Znanstveni simpozij u prigodi 40. obljetnice smrti dr. fra Dominika Mandića, Mostar-Široki Brijeg
24. i 25. listopada 2013. godine.
Autor više udžbenika iz povijesti za osnovnu školu i gimnaziju te recenzija i predgovora knjiga.
Autor nastavnih planova i programa za osnovnu školu i gimnaziju te mentor završnih i diplomski
radova studenata.

časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru,Mostar, 2014.
Djelatnost dr. fra Dominika Mandića dvadesetih i tridesetih godina XX. stoljeća u Hercegovini na
gospodarskom i socijalnom polju. Znanstveni simpozij u prigodi 40. obljetnice smrti, Mostar- Široki
Brijeg 24. i 25. listopada 2013., Hrvatski institut za povijest Zagreb i Hercegovačka franjevačka
provincija Mostar, rad predan na tiskanje, izlazi u svibnju 2014. godine.
201
Nastavnik Tonćo Marušić
Ustanova zaposlenja Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti
E-mail tonco.marusic@gmail.com
Osobna web-stranica www.fpmoz.ba
Rođen 5. travnja 1963. godine, Mokro/Široki brijeg, BiH..
Diplomski studij: 1982-1987 – Diplomirani inženjer strojarstva,
Mašinski fakultet, Sveučilište u Mostaru, BiH
Poslijediplomski studij: 2002-2006 - Magistar znanosti (polje
Informacijske znanosti), Fakultet informacijskih tehnologija,
Mostar
Doktorski studij: 2006- 2009 - Doktor znanosti (područje
društvenih znanosti,polje informacijske znanosti ),Fakultet
prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Mostar,
Sveučilište u Mostaru, BiH
Zaposlenje:
Od 1989-1991. Uposlen U tvornici FEAL Široki u odjelu za
Kratki životopis (opis kretanja konstrukcije,
u struci) Od 1993 do dana stalno uposlen na Sveučilištu u Mostaru:
2000. – 2006. – mlađi asistent na kolegiju Osnove informatike,
Pedagoški fakultet;
2006. – 2009. – asistent na kolegijima Osnove informatike i
Računalni praktikum;
2009.-do danas - docent, Informatika, Informacijski sustavi, Uvod
u računarstvo i Računalni praktikum, Fakultet prirodoslovno-
matematičkih i odgojnih znanosti;
2009.-2013. – prodekan za nastavu, Fakultet prirodoslovno-
matematičkih i odgojnih znanosti.
Područje rada : ICT u obrazovanju.. Sudjelovao na više projekata
domaćih i međunarodnih skupova te drugih znanstvenih i
nastavnih aktivnosti. Do sada objavio 15 znanstvenih radova.
Popis radova u zadnjih 5 1. T. Marušić, D. Radosav, A strategy of interactive learning
godina of informatics within a network environment - Pedagogijska
istraživanja, svibanj 2010, ISSN 1334-7888,Zagreb
2. T.Marušić, I.Visković, ICT COMPETENCIES OF STUDENTS,
ITRO - A journal for information technology, education
development and teaching methods of technical and natural
science, December 2012, ISSN 2217-7930, University of Novi
3. D. Radosav, T. Marušić, E. Brtka ,Utjecaj Interneta na
realizaciju učenja na daljinu u redovnoj osnovnoj školi,
Međunarodni skup za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju,
elektroniku i mikroelektroniku – MIPRO 2009.
4. T. Marušić, S. Pavlović, I.Visković , ICT in education,
International scientific conference Digital tehnologies and new
form of learning, Split 2010.
5. T. Marušić, D. Radosav,IDENTITY IN THE CYBERSPACE
WITH SPECIAL EMPHASIS ON UNIVERSITY EDUCATION,
6. T.Marušić, IMPROVING THE TEACHING OF INFORMATICS
IN B&H THROUGH LEARNING IN THE NETWORK ENVIRONMENT,
202
International Conference on Information Technology and
Development of Education ITRO 2011.
7. R.Pinter, T. Marušić, D. Radosav, RECOMMENDER
SYSTEM IN E-STUDENT WEB-BASED ADAPTIVE EDUCATIONAL
HYPERMEDIA SYSTEM, Međunarodni skup za informacijsku i
komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku –
MIPRO 2012
8. Mirela Šetka Prlić, Doc.dr.sc.Tončo Marušić, Interaktivna
karta prirodne i kulturne baštine Općine Ljubuški, III. kongres
geografa BIH, Zbornik sažetaka, Sarajevo 2012.
Radovi i ostalo što nastavnika Magistarski rad: „:“Sistematizacija kriterija za vrednovanje
kvalificira za izvođenje dizajna korisničkog sučelja za interaktivno učenje“, Voditelj rada
nastave dr.sc. D.Radosav, izv.prof. Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“,
Zrenjanin, Univerzitet u Novom Sadu.
Doktorski rad: „Unaprjeđenje nastave Informatike strategijom
interaktivnog učenja u mrežnom okružju“, Voditelj rada dr.sc.
D.Radosav, izv.prof. Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“, Zrenjanin,
Univerzitet u Novom Sadu.
A. Znanstveni radovi u časopisima
1. Radosav D.Marušić T., Verification Of Knowledge Within

Interactive Learning With Authoring Systems, str.139-152 Izvorni
znanstveni rad. Časopis: Mostariensia, Časopis za humanističke
znanosti, Sveučilište u Mostaru, br.26, ISSN 1023-8638, Mostar
2007
2. Marušić Tonćo, Radosav Dragica, Learning through
computer network, strana 175-189, Znanstveni glasnik – Časopis
za prirodne i tehničke znanosti, br.19, ISSN 1025-7977,
Sveučilište u Mostaru, BH, 2007.
3. T. Marušić, D. Radosav, User interface of interactive
systems, strana 121-130, Znanstveni glasnik – Časopis za prirodne
i tehničke znanosti, br.20, ISSN 1025-7977, Sveučilište u Mostaru,
BH, 2008.
4. T. Marušić, D. Radosav, A strategy of interactive learning
of informatics within a network environment - Pedagogijska
istraživanja, svibanj 2010, ISSN 1334-7888,Zagreb
5. T.Marušić, I.Visković, ICT COMPETENCIES OF STUDENTS,
ITRO - A journal for information technology, education
development and teaching methods of technical and natural
science, December 2012, ISSN 2217-7930, University of Novi Sad
B. Radovi na međunarodnim skupovima
1. Tonćo Marušić,Dragica Radosav, The Evalution of USER

INTErfacE to Interactive Learning, Conference
Technics/Technology Education in Serbia, Čačak 2006, Zbornik
radova, str. 356-364 Pregledni rad UDK:004.415.2:004.5]:371.3
2. Radosav Dragica, Marušić Tonćo, THE MODELS OF
DESIGN USER INTERFACE FOR INTERACTIVE LEARNING, str.678-
684, Međunarodni skup: Tehnologija,Informatika,Obrazovanje 4,
Institut za pedagoška istraživanja u BG, Centar za razvoj i primenu
nauke, tehnologije i informatike u NS, PMF u NS, 2007
203
3. D.Radosav, D.Karuović, T. Marušić, Interactive
Educational Software for Preschool Children in Distance
Learning , TIO Conference /Technics and Informatics at
Education/, Proceedings pp.90-96,UDK 004:378.6 (075.2), Čačak,
2008, Kategorija: Naučni rad
4. Tonćo Marušić, Milica Bojanić, THE MODELS OF USING
COMPUTERS IN EDUCATION , XXIII Naučno-stručni skup INFOTEH
2008, Vrnjačka banja, 2008, CD izdanje Zbornika pod okriljem
IEEE
5. D. Radosav, T. Marušić, E. Brtka ,Utjecaj Interneta na
realizaciju učenja na daljinu u redovnoj osnovnoj školi,
6. T. Marušić, S. Pavlović, I.Visković , ICT in education,
International scientific conference Digital tehnologies and new
form of learning, Split 2010.
7. T. Marušić, D. Radosav,IDENTITY IN THE CYBERSPACE
WITH SPECIAL EMPHASIS ON UNIVERSITY EDUCATION,
8. T.Marušić, IMPROVING THE TEACHING OF INFORMATICS
IN B&H THROUGH LEARNING IN THE NETWORK ENVIRONMENT,
International Conference on Information Technology and
Development of Education ITRO 2011.
9. R.Pinter, T. Marušić, D. Radosav, RECOMMENDER
SYSTEM IN E-STUDENT WEB-BASED ADAPTIVE EDUCATIONAL
HYPERMEDIA SYSTEM, Međunarodni skup za informacijsku i
komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku –
MIPRO 2012
C. Radovi na domaćim skupovima
1. Dragica Radosav, Tonćo Marušić, Evalution of Multimedia

Educational Software, Međunarodni naučno-stručni Simpozijum
Infoteh Jahorina, 2006, ISBN-99938-624-2-8 CD izdanje, rad pod
br.E-II-2
2. Radosav,D.,Marušić,T.,Čegar,M., Metodologije razvoja
softverskog sistema orijentisanog ka korisniku, Međunarodni
naučno-stručni Simpozijum Infoteh Jahorina, 2008, ISBN-99938-
624-2-8 CD izdanje, rad pod br.E-I-1
3. Mirela Šetka Prlić, Doc.dr.sc.Tončo Marušić, Interaktivna
karta prirodne i kulturne baštine Općine Ljubuški, III. kongres
geografa BIH, Zbornik sažetaka, Sarajevo 2012.
21.7.2009.god.
Datum zadnjeg izbora u zvanje
Informatika i statistika; Računalne prezentacije; Uvod u
Računarstvo; Računalo u učenju i poučavanju; ICT u obrazovanju;
Predmet(-i) koje izvodi Informatika
204
205
Ime i prezime: Vesna Sušac
Metodika likovne kulture 3
Metodika likovnog odgoja
Predmet(i) koje izvodi:
Metodika nastave likovne kulture 3
Psihologija dječjeg crteža*
Sveučilište u Mostaru
E-pošta: vesnasusac@yahoo.com
Akademski stupanj: Magistar umjetnosti
Zvanje nositelja predmeta: Lektor
Datum zadnjeg izbora u zvanje: 14. ožujka 2014.
Kratki životopis:
Rođena 25. travnja 1976. u Mostaru.
Živi u Mostaru gdje je završila osnovnu školu, gimnaziju i Pedagoški fakultet. Diplomirala 2000.
godine kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Široki Brijeg u klasi prof. Nikole Vučkovića te
stekla zvanje akademski kipar i profesor likovne kulture.
Od 1999. je stručni suradnik na Pedagoškom fakultetu, a 2001. dobiva zvanje asistenta na
kolegijima likovne kulture i metodike.
Od 2007. radi kao predavačica likovne kulture i metodike likovne kulture na Fakultetu
prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru.
2011. završila je poslijediplomski studij na ALU Sarajevo u klasi prof. Mustafe Skopljaka, kiparski
odjel, na temu „Vizualno-likovni govor kroz prizmu dječjeg i umjetničkog izražavanja“ pod
mentorstvom prof. dr. Sadudina Musabegovića.
2014. je u zvanju lektora na kolegijima likovne kulture i metodike na Studiju pedškolskog odgoja i
Razredne nastave.
Članica je ULUBiH, DHLU FBiH i likovne skupine EN FACE. Izlagala je na četiri samostalne i
više skupnih i selektivnih izložbi, sudionica je likovnih kolonija, projekata i humanitarnih izložbi.
Organizatorica je brojnih edukacijskih i likovnih radionica, dječjih izložbi.
Dobitnica je više stručnih pohvala, nagrada i priznanja:
1996. – Rektorova nagrada
2003. – Nagrada za kiparstvo UHLU BiH, Mostar
2005. – I. nagrada Treće Bijenale minijature BiH, BKC Tuzla
2008. – Nagrada za kiparstvo “Privatno i javno”, Široki Brijeg
2010. – III. nagrada ULUBiH-a za crtež BiH, XIII. Anale crteža BiH, Mostar.
Sušac, V.: Interactive approach to gifted/talented children within the education of fine arts 5.
International Scientific Coference „The Methodology Of Working With Talented Pupils“, Subotica -
Novi Sad 2011.
Sušac, V.: Aluminijska folija – poticajni materijal u likovnim aktivnostima u vrtiću i školi, „Nauka i
tradicija“, Filozofski fakultet na Palama, 2012.
206
Sušac, V.: Interactive approach to gifted/talented children within the education of fine arts 5.
International Scientific Coference „The Methodology Of Working With Talented Pupils“, Subotica -
Novi Sad 2011.
Sušac, V.: Aluminijska folija – poticajni materijal u likovnim aktivnostima u vrtiću i školi „Nauka i
tradicija“, Filozofski fakultet na Palama, 2012.
Pavlović, S.; Sušac, V.; Novak, I.; Slišković, S.: Homo homini lupus... (ili o obrazovnoj i(nk)luziji)
Znanstveno-stručni simpozij „Modeli rada s osobama s invaliditetom“, Caritas – Mostar,
Rehabilitacijski centar za osobe s posebnim potrebama Mostar 2011.
Šutalo, M.; Pavlović, S.; Sušac, V.; Slišković, S.: Vjeronauk – put cjelovitog odgoja čovjeka, 5.
Međunarodna interdisciplinarna stručno-znanstvene konferencija „New Horizons in Education,
Culture and Sports“, Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača i trenera, Subotica,
2012.
207
Ime i prezime: Dražan Milas
Upoznavanje instrumenata, Priređivanje za ansamble,
Predmet(i) koje izvodi:
Instrumentalni praktikum
E-pošta: drazan.milas@tel.net.ba
Akademski stupanj: docent
Zvanje nositelja predmeta: Dražan Milas, izv.prof.
Kratki životopis:
Dražan Milas je rođen u Mostaru 18.07.1963.god,gdje je nakon osmogodišnje osnovne škole i niže
glazbene škole završio Gimnaziju „Aleksa Šantić“ i Srednju muzičku školu školu I i II stupnja u
Mostaru, instrumentalni smjer klarinet u klasi prof.Antuna Vezilića.
Kao učenik srednje skole osvaja nagrade na republičkim i saveznim natjecanjima bivše države ,te
nastupa sa Sumfonijskim orkestrom Mostar.
Godine 1982., upisuje Muzičku akdemiju u Sarajevu smjer klarinet u klasi profesora Aleksija Radana i
nakon odsluženja vojnog roka nastavlja te diplomira odličnim uspjehom 1987. godine. Za vrijeme
studija dobitnik je nekoliko republičkih i saveznih nagrada bivše države, snima za RTSA, surađuje sa
Simfonijskim orkestrom RTSA, nastupa sa Sarajevskom filharmonijom i Simfonijskim orkestrom
Mostar.
Godine 1988., dobitnik je BGF - stipendije Francuske vlade te specijalizira francusku glazbu za
klarinet na Conservatoire d Orleans u klasi prof.Jerome Julienne Laferriere i završava master tečaj u
klasi prof. Michel Arrignon u Parizu.
Godine 1989., nakon povratka postaje profesor na Srednjoj Muzičkoj školi u Mostaru te bilježi
značajne uspjehe kao pedagog osvajajući na republičkim i saveznim natjecanjima visoke nagrade sa
svojim učenicima.
U istom periodu postaje organizator i sudionik brojnih koncerata sa Simfonijskim orkestrom Mostar.
Kao dragovoljac domovinskog rata radi na zaštiti kulturne baštine te 1993., postaje pomoćnikom
ministra za kulturu, pa zatim direktorom Simfonijskog orkestra Mostar.
Iste godine postaje profesor na Pedagoškoj akademiji u Mostaru, biran je za docenta na kolegiju
Glazbena kultura.
Aktivo sudjeluje u glazbenom životu brojnim solističkim koncertima, organizacijom festivala i sl. Član
je mnogih stručnih tijela i komisija te aktivno sudjeluje u organizaciji i osnivanju odsjeka za Glazbenu
kulturu pri FPMOZ 2005. godine u Mostaru. Pročelnik studija glazbene umjetnosti od studenog 2013.
godine.
Umjetnička djelatnost
-1990 Božićni humanitarni koncert
Franjevačka crkva u Mostaru
C.M Weber:Concertino za klarinet i orkestar u Es-duru op-26
Solist:Dražan Milas-klarinet
Dirigent:Ilmar Lapinš
-1991 Koncert Simfonijskog orkestra Mostar
K-Stamitz:Koncert za dva klarineta i orkestar br.4
Solisti:Dražan Milas-Klarinet Mostar
Rajmund Likić-klarinet Sarajevo
208
-1991 Veliki uskršnji koncert
Katedrala Mostar
W.A Mozart:Koncert za klarinet i orkestar A-dur kv 622
Solist:Dražan Milas
Dirigent Ilamar Lapinš
-1993 Turneja sa Simfonijskim orkestrom Mostar
Zagreb-kazalište ZKM ,Beč
-1994 Turneja Simfonijskog orkestra Mostar i Mješovitg zbora Crkve sv.Petra u
Zagrebu
Mostar-Katedrala,Dubrovnik-Crkva Male Braće,Zagreb-Crkva sv.Petra
Dirigent :Josip degl Ivellio
-1995 Snimanje tri CD Riga-Latvija
Simfonijski orkestar Mostar,Letonska filharmonija,
Letonski državni zbor
Solisti:Walter Berry,Olivera Miljaković,Vlatka Oršanić,Richard Bruner
Dražan Milas
Projekt pod pokroviteljstvom EU
-1995 Eupen Belgija-Ostbelgium festival
Nastup na festivalu komorne glazbe
-1996 Mozart u Mostaru
Hotel Ero
W.A Mozart:Koncert za klarinet i orkestar u A-duru k.v.622
-1997 Turneja u Italiji
La Spezia,Tetro Comunale
Firenze,Palazzo Vecchio
Lastra a Signa,Chiesa Comunale
Pavia,Teatro Comunale
Venezia,Chiesa della Pieta (detta „del Vivaldi“)
Mestre,Teatro Mabilia
Soave , Al Castello
Asolo,Teatro Canova
Na programu :Sorkočević,Boccherini,Mozart
Solisti:Dražan Milas-klarinet
Slobodan Begić-violina
Dirigent:Hari Zlodre
-1998 Mostar Katedrala-Uskrs s Maticom
Zagrebački solisti
W.A.Mozart:Kvintet za klarinet u A duru
Solist:Dražan Milas-klarinet
-1999 Mostar-Dubrovnik
Dubrovački Simfonijski orkestar
K.Stamitz:Koncert za fagot i klarinet u B –duru
Solisti:Dražan Milas-Klarinet
Matija Novaković-fagot
-2003 Mostar-Kosača , recital
Dražan Milas-klarinet
Lovro Pogorelić-glasovir
II Pedagoška djelatnost
-1989. profesor klarineta na Muzičkoj školi I i II stupnja u Mostaru
209
-1990. uspješno polaže stručni ispit za profesora klarineta
-1991. član žirija na Republičkom natjecanju učenika i studenata muzike u BiH,
Sudjeluje sa svoja dva učenika na saveznom natjecanju učenika i studenata
muzike
-1993. postaje profesor na Pedagoškoj akademiji u Mostaru i jedan od pokretača Sveučilišta
u Mostaru.
-1993. izabran u nastavno zvanje docenta na kolegiju glazbena kultura
-2005. aktivno sudjeluje u izradi elaborata i osnivanju odsjeka za Glazbenu kulturu pri
FPMiOZ čime je značajno unaprijeđen nastavni proces na Sveučilištu u Mostaru
Sudjeluje u radu povjerenstva za stručne ispite, radi stručne kritike i recenzije.
2007.-2014.
Mentor je šesdeset diplomskih radova iz glazbene kulture na odsjeku za predškolski odgoj,
razrednu nastavu i glazbenu umjetnost FPMiOZ Sveučilišta u Mostaru.
Nagređen specijalnim priznanjem Matice hrvatske Mostar.
(2015.) Povodom 10. godina postojanja Studija glazbene umjetnosti FPMOZ u Mostaru – od Odjela
glazbene kulture do Studija glazbene umjetnosti (U suautorstvu sa L. Vladić-Mandarić, M. Bazina)
Suvremena pitanja (Časopis za prosvjetu i kulturu, prosinac 2015.) god. X, br. 20, str. 9-37 (stručni
članak – ISSN 1840-1252; UDK 378.4(497.6)).
(2015.) Vokalna glazbena tradicija Kreševa, Fojnice i Busovače (U suautorstvu sa L. Vladić-Mandarić)
Suvremena pitanja (Časopis za prosvjetu i kulturu, svibanj 2015.) god. X, br. 19, str. 161-178 (studija
– izvorni članak – ISSN 1840-1252; UDK 398.8(497.6)).
210
Ime i prezime: Lidija Vladić-Mandarić
Predmet(i) koje izvodi: Muzikološki i etnomuzikološki predmeti
E-pošta: lidija.vladic.mandaric@fpmoz.sum.ba
Datum zadnjeg izbora u zvanje: 5. 2. 2018.
Kratki životopis:
Lidija Vladić-Mandarić (Mostar, 1971.) diplomirala je na Pedagoškom fakultetu biologiju i kemiju, a
magistrom glazbene kulture i etnomuzikologije (nakon završenog I. i II. ciklusa) postaje na FPMOZ
Sveučilišta u Mostaru. Doktorski rad iz etnomuzikologije obranila je na Umjetničkoj akademiji
Sveučilišta u Splitu. Istraživački i nastavni interesi vezani su joj za područje humanističkih znanosti,
polje znanost o umjetnosti, grana muzikologija i etnomuzikologija. Aktivna je sudionica znanstvenih i
stručnih skupova, te je autorica i koautorica više znanstvenih i stručnih radova. Članica je nekoliko
stručnih asocijacija, kao što je International Council for Traditional Music (ICTM), Hrvatskog
muzikološkog društva, Muzikološkog društva Federacije Bosne i Hercegovine, te Ogranka Matice
hrvatske Mostar. Trenutno je u zvanju docentice na muzikološkim i etnomuzikološkim kolegijima, te
obnaša dužnost pročelnice Studija glazbene umjetnosti FPMOZ Sveučilišta u Mostaru.
Doktorski znanstveni rad (područje humanističkih znanosti, polje znanost o umjetnosti, grana
muzikologija i etnomuzikologija): (15. 9. 2017.) Etnomuzikolog Nikola Buble (1950.–2015.) – CROSBI
(Hrvatska znanstvena bibliografija – broj: 892146). Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu.
Obrazovanje i kvalifikacije:
30. 10. 2017. Imenovana za predstavnicu FPMOZ-a u Centru za projekte Sveučilišta u Mostaru
1. 10. 2017. V.d. pročelnica Studija glazbene umjetnosti FPMOZ
2012.-2017. Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu – poslijediplomski
doktorski studij Etnomuzikologije
1. 10. 2015. V.d. pročelnica Studija glazbene umjetnosti FPMOZ
2013.-2015. Tajnica Studija glazbene umjetnosti FPMOZ Sveučilišta u Mostaru
2011.-2013. V.d. tajnica Studija glazbene umjetnosti FPMOZ
2008.-2011. Studentica – referentica za nastavu
2005.-2010. Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u
Mostaru – Studij glazbene umjetnosti, smjer: Glazbena kultura i
Etnomuzikologija; mag. art. Glazbene kulture i Etnomuzikologije
1990.-1999. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru
Studij biologije i kemije – nastavnica Biologije i Kemije
17. 1. 1997. Svjedodžba o položenom stručnom ispitu – stručna učiteljica glazbe
1986.-1990. Muzička školja I. i II. stupnja – srednja – glazbenica općeg smjera
1986.-1989. Gimnazija Veljka Vlahovića – kemijski smjer
1980.-1986. Muzička škola I. i II. stupnja – osnovna
1978.-1986. Osnovna matična škola
(2018.) Članica organizacijskoga odbora Petoga znanstveno-kulturnoga događaja Jesen na FPMOZ.
(2017.) Članica Radnog tima za nominaciju sevdalinke na UNESCO Reprezentativnu listu
nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva u organizaciji Federalnog ministarstva kulture i
športa – Federacije Bosne i Hercegovine (br. 03-40-5559/17).
211
(2017.) Članica organizacijskoga odbora Četvrtoga znanstveno-kulturnoga događaja Jesen na FPMOZ.
(23. 5. 2017.) Organizatorica i voditeljica Glazbene radionice održane na Studiju glazbene umjetnosti
FPMOZ za djecu predškolske dobi iz vrtića Mrvica u suradnji s asistentima i studentima Studija
predškolskoga odgoja FPMOZ.
(19. 5. 2017.) Organizatorica Prve glazbene tribine studenata matičnoga Studija glazbene umjetnosti,
te studenata dislociranoga studija glazbene umjetnosti u Kreševu.
(2016. od rujna do prosinca) Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Ekspertica za
izradu zajedničke jezgre nastavnih planova i programa (ZJNPP) na području glazbene kulture /
umjetnosti definirane na ishodima učenja, u cilju uvođenja konzistentnosti među obrazovnim
razinama (Službeni glasnik BiH, broj 37/17 – http://www.sluzbenilist.ba/page/akt/BZXdoJyDd7g=).
(23.-25. 5. 2016.) Organizatorica klavirskoga seminara na Studiju glazbene umjetnosti FPMOZ u klasi
prof. mr. art. Dragana Opančića.
(8. 12. 2015.) Organizatorica promocije knjige i predavanja Jakše Zlatara na temu: Odabrana
poglavlja iz metodike nastave klavira, na Studiju glazbene umjetnosti FPMOZ.
(2014.) Članica organizacijskoga odbora Prvoga znanstveno-kulturnoga događaja Jesen na FPMOZ.
(2014.) Sudjeluje u izradi elaborata za preddiplomski studij Klasične harmonike i Crkvene glazbe, te u
osnivanju dislociranog Studija glazbene umjetnosti u Kreševu.
(2014.) Sudjeluje u izradi elaborata za preddiplomski i diplomski studij Gitare te u osnivanju smjera
Gitare na Studiju glazbene umjetnosti u Mostaru.
(2013.-2018.) Organizatorica Dana otvorenih vrata na Studiju glazbene umjetnosti.
(2010.-2014.) Članica Upravnog vijeća Simfonijskog orkestra Mostar (br. 02-05-8169).
Mentorstva:
- Magistarski (diplomski) rad:
(2018.) Marin Vitas (Solo pjevanje – Mostar): George Frederick Handel: Opera Rinaldo
- Završni rad:
(2018) Đurđica Čotić (RN – Mostar): Glazbene aktivnosti s djecom od 1. do 4. razreda osnovne škole
(2018) Demir Buljubašić (GK i ETNO – Kreševo): Kulturno bosansko društvo „Zavidovići“ i KUD
„Krivaja“ Zavidovići
(2018) Aria (Azra) Adžaip (GK – Kreševo): Nastanak i razvoj kulturno-umjetničkog društva „Borac“
Travnik
Jakov Juričević (GK – Kreševo): Orffov instrumentarij – njegova uloga i funkcija u osnovnoj školi
Članstva:
2017. Matica hrvatska (ogranak Mostar)
2015. Hrvatsko muzikološko društvo (RH)
2015. Muzikološko društvo FBiH
2015. International Council for Traditional Music (ICTM) – Međunarodni savjet (komitet) za
tradicijsku glazbu
2015. Članica povjerenstva za nostrifikaciju stranih diploma
Znanstvena bibliografija:
Knjige:
(2018.) Znanstvena monografija Nikola Buble (1950.–2015.): biografski opus i njegov
(etno)muzikološki univerzum – U tisku.
Radovi:
(2018.) Istraživanje utjecaja glazbe na spacijalno zaključivanje po uzoru na Mozartov efekt. (U
suautorstvu s M. Jakovljević). Suvremena pitanja (Časopis za prosvjetu i kulturu, svibanj 2018.) god.
XIII., br. 25, str. 111–131 (pregledni znanstveni članak – ISSN 1840-1252; UDK
159.992.72:78(047.31)).
(2017.) The effects of music therapy on autistic children (hrv. Muzikoterapijski učinci glazbe na
autističnu djecu) (U suautorstvu s A. Plosko). Znanost. Čl. Kultura – Znanstveni časopis s recenzijom
Instituta za umjetnost i kulturu, Belgorod, Rusija. Izdanje 4 (16) 2017. Eksperimentalno i primijenjeno
istraživanje (original scientific paper – izvorni znanstveni članak – UDK 78.05 – "Rospechat" – 70644).
212
(2017.) Najprovokativniji mislilac Friedrich Wilhelm Nietzsche (1844.-1900.) i kontroverzna figura
glazbe XIX. stoljeća Richard Wagner (1813.-1883.) (U suautorstvu s I. Rumack) Suvremena pitanja
(Časopis za prosvjetu i kulturu, prosinac 2017.) god. XII., br. 24, str. 117-130 (pregledni znanstveni
članak – ISSN 1840-1252; UDK1 Nietzche F. W. 78.071.1 Wagner R.).
(2016.) Popularna glazba u ogledalu različitih teorija (U suautorstvu s M. Pehar). Suvremena pitanja
(Časopis za prosvjetu i kulturu, prosinac 2016.) god. XI., br. 22, str. 91-112 (pregledni znanstveni
članak – ISSN 1840-1252; UDK 78.011.26; 316.74:78).
(2015.) Akustika glazbe (U suautorstvu sa S. Brkić) 1. Međunarodna naučno-stručna konferencija
Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu. M-INISTAR (Zbornik radova) (izvorni članak –
ISBN 978-99955-634-6-2).
glazbene kulture do Studija glazbene umjetnosti (U suautorstvu sa M. Bazina, D. Milas) Suvremena
pitanja (Časopis za prosvjetu i kulturu, prosinac 2015.) god. X, br. 20, str. 9-37 (stručni članak – ISSN
1840-1252; UDK 378.4(497.6)).
(2015.) Glazbenička aktivnost Vlade Miloševića (1901. – 1999.) – prilog skici za portret. Educa
(Časopis za nauku, kulturu i obrazovanje pri Nastavničkom fakultetu Univerziteta „Đemal Bijedić“ u
Mostaru, septembar 2015.) god. VIII, br. 8, str. 205-216 (stručni članak – ISSN: 1840-3301).
(2015.) Povijest i razvoj blues-a (U suautorstvu sa A. Plosko). Naučni skup s međunarodnim učešćem:
Nastava i nauka u vremenu i prostoru. Učiteljski fakultet u Prizrenu – Leposavić Univerzitet u Prištini
– Kosovska Mitrovica (Zbornik radova) str. 717-744 (stručni članak – ISBN 978-86-84143-46-6).
(2015.) Vokalna glazbena tradicija Kreševa, Fojnice i Busovače (U suautorstvu sa D. Milas) Suvremena
pitanja (Časopis za prosvjetu i kulturu, svibanj 2015.) god. X, br. 19, str. 161-178 (studija – izvorni
članak – ISSN 1840-1252; UDK 398.8(497.6)).
(2014.) Gospel muzika (U suautorstvu sa A. Plosko) Educa (Časopis za nauku, kulturu i obrazovanje
pri Nastavničkom fakultetu Univerziteta „Đemal Bijedić“ u Mostaru, jun 2014.) god. VII, br. 7, str.
161-173 (stručni članak – ISSN: 1840-3301; UDK 783 (73)).
(2014.) Radničko kulturno-umjetničko društvo Abrašević u Mostaru. Educa (Časopis za nauku,
kulturu i obrazovanje pri Nastavničkom fakultetu Univerziteta „Đemal Bijedić“ u Mostaru, jun, 2014.)
god. VII, br.7, str. 175-186 (stručni članak – ISSN: 1840-3301; UDK 061.237:7.07 (497.6 Mostar)).
(2013.) Etnomuzikologija u svom povijesnom razvoju. Medijski dijalozi (Časopis za istraživanje medija
i društva) No15, Vol. 6. str. 629-545. Crna Gora/Podgorica: NVU „IMC“ – Istraživački medijski centar
(stručni članak – ISSN 1800-7074).
(2013.) Glazbeni život Mostara u 20. stoljeću u svjetlu institucionalno organizirane djelatnosti.
Naučni skup Nauka i tradicija (Međunarodni zbornik radova s naučnog skupa Filozofskog fakulteta
Pale Univerziteta u Istočnom Sarajevu, 18. / 19. 5. 2012.) str. 137-151 (pregledni znanstveni članak –
ISBN 978-99938-47- 47-2).
(2010.) Glazbeni život Mostara u prvoj polovini XX. stoljeća (U suautorstvu sa I. Tomić Ferić) Hum
(Znanstveni časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru) br. 6, str. 312-346 (pregledni
znanstveni članak – ISSN 1840-233X).
Programske knjižice (stručni radovi) – 23 komada.
Izlaganje na međunarodnim skupovima:
(2018.) Naučni skup „Muzičko naslijeđe Bosne i Hercegovine“ povodom pet godina osnivanja ICTM
Nacionalnog komiteta u BiH i 20 godina od osnivanja Muzikološkog društva FBiH. Muzička akademija
Univerziteta u Sarajevu. Voditeljica sesije: doc.dr.sc. Fatima Hadžić. Izlaganje na temu: Mostarski
glazbenik Muamer Kulukčija (1935.–1997.): između Mostara, Ljubljane i Sarajeva. Sarajevo, 3. 4.
2018.
(2016.) 10. međunarodni simpozij “Muzika u društvu”. Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu,
20. – 22. 10. 2016. Učionica 9. Etnomuzikologija 4. Sjednica. Moderatorica: prof.dr.sc. Jasmina
Talam. Izlaganje na temu: Nematerijalna glazbena tradicija – ganga u kontekstu na slična
tradicionalna pjevanja u Bosni i Hercegovini.
(2015.) Naučni skup sa međunarodnim učešćem: Nastava i nauka u vremenu i prostoru Učiteljski
213
fakultet u Prizrenu – Leposavić Univerzitet u Prištini – Kosovska Mitrovica. Interdisciplinarna sekcija,
6. – 7. 3. 2015. Učiteljski fakultet, učionica br. 17 (kabinet za muzičku kulturu). Predsjedavajući
naučnog skupa: prof.dr. Nevenka Zrnzević i mr. Božana Milovanović. Izlaganje na temu: Nastanak i
razvoj blues-a.
(2014.) 1. međunarodna naučno-stručna konferencija: M-INISTAR (MUZIKA-Izvođaštvo, Nauka,
Interdisciplinarnost, Stvaralaštvo, Teorija, Analitika, Razvoj) na Muzičkoj akademiji Univerziteta u
Istočnom Sarajevu. Sekcija: Interdisciplinarnost, 21. 11. 2014., Muzička akademija, sesija C,
amfiteatar 3. Predsjedavajući naučnog skupa: mr. Biljana Štaka, doc. Izlaganje na temu: Akustika
glazbe.
(2013.) Međunarodni naučni skup: Nauka i globalizacija Filozofskog fakulteta Pale Univerziteta u
Istočnom Sarajevu. Sekcija za Pedagogiju, podtema: Vaspitanje i globalizacija II, 18. 5. 2013.,
Filozofski fakultet, sala br. 209. Predsjedavajući naučnog skupa: prof.dr.sc. Novak Laketa. Izlaganje
na temu: Globalizacija, glazba i odgojne vrijednosti.
(2012.) Međunarodni naučni skup povodom dana Fakulteta: Nauka i tradicija Filozofskog fakulteta
Pale Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Sekcija za Historiju, podtema: Historija i tradicija, 19. 5. 2012.,
Filozofski fakultet, sala br. 310. Predsjedavajući naučnog skupa: akademik prof.dr.sc. Đuro Tošić.
Izlaganje na temu: Glazbeni život Mostara u svjetlu institucionalno organizirane djelatnosti.
Izlaganja na seminarima folklora:
(2015.) Četvrti seminar folklora Hrvata u BiH, Široki Brijeg, od 16. do 19. 7. 2015. godine (hotel Đulić)
- Pjesme, plesovi, nošnje i običaji Hrvata sjeverne Hercegovine, Završja i Kupreške visoravni. Izlaganje
na temu: Osnove notnog pisma.
(2014.) Treći seminar folklora Hrvata u BiH, Široki Brijeg, od 17. do 20. 7. 2014. godine (hotel Đulić) –
Pjesme, plesovi, nošnje i običaji Hrvata Srednje Bosne i tradicijska glazbala BiH. Izlaganje na temu:
Notno pismo.
(2013.) Drugi seminar folklora Hrvata u BiH, Široki Brijeg, od 25. do 28. 7. 2013. godine (hotel Đulić) –
Pjesme, plesovi, nošnje i običaji Hrvata Bosanske Posavine. Izlaganje na temu: Osnove glazbene
umjetnosti.
(2012.) Prvi seminar folklora Hrvata u BiH UHAKUD u BiH na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u
Mostaru, od 3. do 5. 08. 2012. Izlaganje na temu: Osnove glazbenog obrazovanja.
Okruli stolovi:
(2018.) Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH u organizaciji UHAKUD u BiH.
(2016.) Okrugli stol za nacrte dokumenata ZJNPP-a za umjetničko područje (glazbena kultura /
glazbena umjetnost) definirano na ishodima učenja. Hotel „Ero“ u Mostaru.
Recenzije:
(2018.) Recenzija knjige: #Selfiegeneracija: sociološki pogled kroz prednju kameru. Autori: Anči
Leburić, Krunoslav Malenica, Larisa Hržić, Ana Papić, Kristina Perišić, Lucija Prijić, Antea Renje. Split,
2018. Redak.
(2018.) Recenzija znanstvene monografije: Razvitak amaterske kulture u Hrvatskoj: evaluacija stanja
i strateške perspektive. Autor: dr. sc. Dražan Jelavić, tajnik Hrvatskog narodnog sabora.
(2017. i 2018.) Promocija knjige Ganga – S izvora glas. Srijeda, 18. 10. 2017. u 18:30 sati na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (amfiteatar Vjekoslav Klajić, br. 13); Utorak, 14. 8. 2018.
u 20 sati na Gorancima.
Ocjenjivački sudovi:
(20. 5. 2018.) Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH. U organizaciji Udruge hrvatskih
amaterskih kulturno umjetničkih društava u BiH (UHAKUD u BiH) i Hrvatske kulturne zajednice u
FBiH (HKZ u FBIH). Birani su predstavnici BiH na sljedećim smotrama folklora: Vinkovačke jeseni,
Brodsko kolo, Na Neretvu misečina pala i Državna smotra Hrvatskog sabora kulture.
(2018.) Istraživanje utjecaja glazbe na spacijalno zaključivanje po uzoru na Mozartov efekt. (U
suautorstvu s M. Jakovljević). Suvremena pitanja (Časopis za prosvjetu i kulturu, svibanj 2018.) god.
XIII., br. 25, str. 111–131 (pregledni znanstveni članak – ISSN 1840-1252; UDK
214
159.992.72:78(047.31)).
(2017.) The effects of music therapy on autistic children (hrv. Muzikoterapijski učinci glazbe na
autističnu djecu) (U suautorstvu s A. Plosko). Znanost. Čl. Kultura – Znanstveni časopis s recenzijom
Instituta za umjetnost i kulturu, Belgorod, Rusija. Izdanje 4 (16) 2017. Eksperimentalno i primijenjeno
istraživanje (original scientific paper – izvorni znanstveni članak – UDK 78.05 – "Rospechat" – 70644).
(2017.) Najprovokativniji mislilac Friedrich Wilhelm Nietzsche (1844.-1900.) i kontroverzna figura
glazbe XIX. stoljeća Richard Wagner (1813.-1883.) (U suautorstvu s I. Rumack) Suvremena pitanja
(Časopis za prosvjetu i kulturu, prosinac 2017.) god. XII., br. 24, str. 117-130 (pregledni znanstveni
članak – ISSN 1840-1252; UDK1 Nietzche F. W. 78.071.1 Wagner R.).
(2016.) Popularna glazba u ogledalu različitih teorija (U suautorstvu s M. Pehar). Suvremena pitanja
(Časopis za prosvjetu i kulturu, prosinac 2016.) god. XI., br. 22, str. 91-112 (pregledni znanstveni
članak – ISSN 1840-1252; UDK 78.011.26; 316.74:78).
(2015.) Akustika glazbe (U suautorstvu sa S. Brkić) 1. Međunarodna naučno-stručna konferencija
Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu. M-INISTAR (Zbornik radova) (izvorni članak –
ISBN 978-99955-634-6-2).
glazbene kulture do Studija glazbene umjetnosti (U suautorstvu sa M. Bazina, D. Milas) Suvremena
pitanja (Časopis za prosvjetu i kulturu, prosinac 2015.) god. X, br. 20, str. 9-37 (stručni članak – ISSN
1840-1252; UDK 378.4(497.6)).
(2015.) Glazbenička aktivnost Vlade Miloševića (1901. – 1999.) – prilog skici za portret. Educa
(Časopis za nauku, kulturu i obrazovanje pri Nastavničkom fakultetu Univerziteta „Đemal Bijedić“ u
Mostaru, septembar 2015.) god. VIII, br. 8, str. 205-216 (stručni članak – ISSN: 1840-3301).
(2015.) Povijest i razvoj blues-a (U suautorstvu sa A. Plosko). Naučni skup s međunarodnim učešćem:
Nastava i nauka u vremenu i prostoru. Učiteljski fakultet u Prizrenu – Leposavić Univerzitet u Prištini
– Kosovska Mitrovica (Zbornik radova) str. 717-744 (stručni članak – ISBN 978-86-84143-46-6).
(2015.) Vokalna glazbena tradicija Kreševa, Fojnice i Busovače (U suautorstvu sa D. Milas) Suvremena
pitanja (Časopis za prosvjetu i kulturu, svibanj 2015.) god. X, br. 19, str. 161-178 (studija – izvorni
članak – ISSN 1840-1252; UDK 398.8(497.6)).
(2014.) Gospel muzika (U suautorstvu sa A. Plosko) Educa (Časopis za nauku, kulturu i obrazovanje
pri Nastavničkom fakultetu Univerziteta „Đemal Bijedić“ u Mostaru, jun 2014.) god. VII, br. 7, str.
161-173 (stručni članak – ISSN: 1840-3301; UDK 783 (73)).
(2014.) Radničko kulturno-umjetničko društvo Abrašević u Mostaru. Educa (Časopis za nauku,
kulturu i obrazovanje pri Nastavničkom fakultetu Univerziteta „Đemal Bijedić“ u Mostaru, jun, 2014.)
god. VII, br.7, str. 175-186 (stručni članak – ISSN: 1840-3301; UDK 061.237:7.07 (497.6 Mostar)).
Ime i prezime: Marina Kljajo-Radić
Predmet(i) koje izvodi: Uvod u književnost

E-pošta: marinakljajo@yahoo.com
Datum zadnjeg izbora u zvanje: 19. II.. 2015.
Kratki životopis: Marina Kljajo-Radić rođena je 25. siječnja 1962. god. u Mostaru. Živi u Bijelom
215
Polju. Završila je Filozofski fakultet u Mostaru, Odjel hrvatski jezik i književnost. Na PDS-u Jezici i
kulture u kontaktu obranila doktorsku disertaciju Pjesništvo Lucijana Kordića. Radi u nastavi na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u nastavnom zvanju docenta.
Afirmirana je književnica, a dužnost predsjednice Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne

obnašala je od 2008. - 2013. Pjesme su joj zastupljene u mnogim bosanskohercegovačkim,
hrvatskim i svjetskim antologijama.Pjesme piše od najranije mladosti. Objavila je šest zbirki pjesama:
Tragovi, Mostar, 1997.; Narančasti cvijet, Mostar, 1998.; Sjaj slova, Mostar, 2004., Svitac kameniti,
2007., Mostar, S neba cvjetovi, 2010., Mostar – Zagreb i San na rijeci, Mostar, 2015., knjigu
književnih ogleda i kritika Plodovi pjesme, Mostar 2015.,monografiju Pjesništvo Lucijana Kordića,
Mostar, 2017. i roman Borba za život, Alfa, Zagreb, 2017. Svoje radove objavljuje u časopisima:
Osvit, Motrišta, Marulić, Most, Hercegovina, Hrvatsko slovo, Republika…
Članica je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Društva hrvatskih književnika u Zagrebu,
Hrvatskog intelektualnog zbora, te Zajednice žena HDZ-a kraljica Katarina Kosača.

Doktorsku disertaciju Pjesništvo Lucijana Kordića obranila 7. ožujka 2014.
Izbor u zvanje docenta ostvarila 19. veljače 2015.
Znanstvena bibliografija:
KNJIGE:
1. Plodovi pjesme, sabrane recenzije, Naklada DHK HB, Mostar, 2015.

2.Pjesništvo Lucijana Kordića, Sveučilište u Mostaru, Filozofski fakultet, Mostar, 2017.
Izvorni znanstveni radovi:
1. Prinosi hrvatskoj usmeno-književnoj baštini u mostarskom kraju, Hercegovina br. 24.,

Mostar, 2010.;
2. Prinosi hrvatskoj usmeno-književnoj baštini u mostarskom kraju (II. dio), Hercegovina br. 25.,
Mostar, 2011.;
3. Eksperiment kao pjesnički postupak u djelu Lucijana Kordića (Šimun Musa i Marina Kljajo),
Motrišta, br. 75-76, Mostar, 2014.;
4. Lucijan Kordić predstavnik hrvatske iseljene književnosti, Zbornik, 8. Neretvanski književni,
znanstveni i kulturni susreti, Zagreb- Čitluk, 2013.
5. Osluškivanje narodnog duha u epskom spjevu Franjo Josip I. Nikole Buconjića, Zbornik, 6.
Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susreti, Zagreb- Čitluk, 2011.;
6. Postupni poetski plov u more vjere, Zbornik, Deseti neretvanski književni, znanstveni i
kulturni susret Vladimir Pavlović, Zagreb, Metković, Čapljina, 2015. str.,175. – 180.
216
7. Sveti Josip – arhetip veličajne ljubavi uprisutnjene u svetost svevremene obitelji, Hum,
časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, vol X (2015.) no. 13, Mostar, srpnja
2015., str. 124 – 134.
8. Epifanija duhovnog koračanja u Šetnji sa Starcem, Motrišta, 85, rujan – listopad 2015,, str. 56
– 61.
9. Kako živjeti puninu kršćanskog života kroz istinsko obraćenje, Hum, časopis Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Mostaru, vol. XI (2016.) no. 16, Mostar, prosinac 2016., str. 29 – 37.
10. Duhovnost u zaigranosti intelekta i poetike, Zbornik, Dvanaesti neretvanski književni,
znanstveni i kulturni susret Ivan Slamnig, Zagreb, Metković, 2018. str.,125. – 130.
PREGLEDNI RADOVI
1.More u poetičkom diskursu Vesne Parun, ZDF 6, Zadarski filološki dani, Zbornik radova,
Sveučilište u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku, Zadar, 2017., str. 481 – 488.
ZNANSTVENI RADOVI – studije
1. Zrenje nad zavičajnim trsjem (uz prvijenac Ane Kljajo), Motrišta 44,
studeni – prosinac 2008., str.99 – 100.
1. Viseći mostovi riječi, Motrišta 59 – 60 , svibanj – kolovoz 2011., str. 161 – 162.
2. Pjesnička krunica izlaska, Motrišta 45 – 46. siječanj – travanj 2009., str. 259 – 260.
3. Duga plovidba riječi, Motrišta, 64 – 65, ožujak – lipanj 2012., str. 146 – 148.
4. Kameno kraljevstvo riječi, Marulić, broj 1, Zagreb, siječanj – veljača 2009., str. 176 -177.
5. Ako je pjesma, a jest, Marulić, broj 4, Zagreb, srpanj – kolovoz 2009., str. 778 – 781.
6. Život po kamenu, Osvit 1 – 2, Godište XV., Mostar, 2009., str. 306 – 308.
7. Buđenje stihom, Osvit 1 -2 , Godište XVII., Mostar, 2011., str. 260 – 263.
8. U riječi sabrano duhovno - povijesno blago, Osvit 1 – 2, Godište XVI., Mostar, 2010., str.233 –
237.
9. Pjesma poljskog cvijeća, Osvit 3 – 4, Godište XV., Mostar, 2009., 183. – 186.
10. Život po kamenu, Osvit 1 – 2, GodišteXV., Mostar, 2009., str. 306. – 308.
11. Pjesničko iskrenje, Osvit 3 – 4, Godište XVII., Mostar, 2011., str. 338. – 341.
12. Glas humske zemlje, Osvit 1 – 4, Mostar, 2008., str. 156 – 158.
13. Imperativno čovjekoljublje u aforističnom duhu, Osvit, 77 – 78, Godište XX., Mostar, 2014.
14. Traganje za ljubavlju i slobodom, Osvit, 1 – 4, Godište XVIII., Mostar, 2012.
15. Hvalospjev majci ili život po ljubavi, Osvit, 79 – 80, Godište XX., Mostar, 2014.
16. Tiha melankolija vriska, Osvit, 83 – 84, Godište XXI., Mostar, 2015.
17. Krilnim letom naklonjenim muzama, Motrišta, 96 – 97, srpanj – listopad 2017., Mostar, str.
63 – 67.
217
ZNANSTVENI SKUPOVI:
1.Šesti neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret, Nikola Buconjić, hrvatski književnik,
etnograf, folklorist i historiograf, održan 30. rujna do 2. listopada 2010. u Čapljini, Metkoviću,
Pločama, Opuzenu i Neumu. (Izlaganje „ Osluškivanje narodnoga duha u epskom spjevu
Franjo Josip I. Nikole Buconjića“)
2. Osmi neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret, fra Lucijan Kordić, hrvatski književnik,
franjevac, svećenik, emigrant, održan 27., 28., i 29. rujna 2012. u Neumu, Metkoviću, Pločama,
Opuzenu i Čitluku. (izlaganje „ Lucijan Kordić predstavnik hrvatske iseljene književnosti“
3. Deseti neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret, Vladimir Pavlović, hrvatski

književnik, održan 25., 26., i 27. rujna 2014. u Neumu, Metkoviću, Pločama, Opuzenu i Čapljini -
Trebižatu. (Izlaganje „Postupni poetski plov u more vjere“)
4. Međunarodni znanstveni skup „Zadarski filološki dani 6“, održan u Zadru i Novalji 25. i 26. IX.
2015. s izlaganjem More u poetičkom diskursu Vesne Parun.
5. Dvanaesti neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret Ivan Slamnig, održan 29., 30. rujna
i 1. listopada u Neumu, Metkoviću, Pločama, Opuzenu i Čapljini. (Izlaganja Duhovnost u
zaigranosti intelekta i poetike)
6. Sudjelovanje na II. međudržavnom susretu hrvatske književnosti, Široki Brijeg- Opuzen,19.

travnja 2018.
7. Međunarodni znanstveno-stručni skup u povodu 100. obljetnice Franjevačke klasične

gimnazije s pravom javnosti na Širokom Brijegu, održan 2. listopada 2018. Izlaganje: Poetizacija
Širokog Brijega i zavičajnih motiva, domoljublja i iseljeništva u književnom opusu Lucijana
Kordića.
218

ST Program Pds

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ST Program Pds

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FAKULTET PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKIH I

Razlozi za pokretanje studija i cilj studijskog programa....................................................................1

Usporedivost studijskog programa sa srodnim akreditiranim programima u zemljama EU...............3

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata..............................................................................3

Obrazovni ciljevi i ishodi učenje, kompetencije koje se stječu završetkom studija............................3

Opis kolegija na studiju razredne nastave........................................................................................18

Engleski jezik 1............................................................................................................................25

Engleski jezik 2............................................................................................................................26

Filozofija odgoja i obrazovanja....................................................................................................29

Hrvatski jezik 1............................................................................................................................39

Hrvatski jezik 2............................................................................................................................41

Film i novi mediji........................................................................................................................47

Likovna umjetnost od prapovijesti do konca XX. stoljeća na tlu BiH i Hrvatske........................57

Metodička praksa 1......................................................................................................................69

Metodička praksa 2......................................................................................................................71

Metodika nastave glazbene kulture 1...........................................................................................73

Metodika nastave glazbene kulture 2...........................................................................................75

Metodika nastave glazbene kulture 3...........................................................................................77

Metodika nastave hrvatskoga jezika 1.........................................................................................79

Metodika nastave hrvatskoga jezika 2.........................................................................................81

Metodika nastave likovne kulture 1.............................................................................................83

Metodika nastave likovne kulture 2.............................................................................................85

Metodika nastave likovne kulture 3.............................................................................................87

Metodika nastave matematike 1...................................................................................................90

Metodika nastave matematike 2...................................................................................................92

Metodika nastave matematike 3...................................................................................................94

Metodika nastave prirode i društva 1...........................................................................................96

Metodika nastave tjelesne i zdravstvene kulture 2.......................................................................98

Metodika nastave tjelesne i zdravstvene kulture 1.....................................................................101

Metodika nastave tjelesne i zdravstvene kulture 3.....................................................................103

Njemački jezik I.........................................................................................................................112

Njemački jezik II.......................................................................................................................114

Pedagogija djece s posebnim potrebama....................................................................................124

Pedagoška psihologija 1.............................................................................................................126

Pedagoška psihologija 2.............................................................................................................129

Povijest BiH i Hrvatske u XIX. i XX. stoljeću...........................................................................132

Dječje likovno stvaralaštvo……………………………………………………………………..142

Uvod u znanost o književnosti...................................................................................................157

Uvod u razvojnu psihologiju......................................................................................................161

Tjelesna i zdravstvena kultura 1………………………………………………………………...172

Tjelesna i zdravstvena kultura 2………………………………………………………………..173

Tjelesna i zdravstvena kultura 3………………………………………………………………..174

Tjelesna i zdravstvena kultura 4………………………………………………………………..175

Pregled novije hrvatske književnosti…………………………………………………………..176

Partnerstvo obitelji i odgojno-obrazovnih ustanova…………………………………………...177

Mediji i zaštita maloljetnika……………………………………………………………178

Marina Kljajo Radić……………………………………………………………………………254

Cilj ovog studija je osposobljavanje studenata za uspješno i društveno odgovorno prenošenje

Kroz didaktičku i metodičku praksu studenti se osposobljavaju u skladu sa pravcima,

Studenti preddiplomskog studija imaju praksu u trajanju od jednog tjedna i obavljaju je u

U nastavnom procesu osim stalno uposlenog znanstveno stručnog kadra angažirani su i

Razlozi za pokretanje studija i cilj studijskog programa

Prijedlog za organiziranje i izvođenje studija za studij razredne nastave rezultat je objektivnih

Polazišta za organizaciju studija temelje se na sljedećim činjenicama:

Usporedivost studijskog programa sa srodnim akreditiranim programima u zemljama EU

Predloženi studijski programi usklađeni su sa studijskim programima vodećih srodnih

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Ovakav koncept studija razredne nastave osigurava pokretljivost studenata prema

Obrazovni ciljevi i ishodi učenje, kompetencije koje se stječu završetkom studija

Prvostupnik primarnog obrazovanja (baccaleaureatus) će kroz četverogodišnji studij biti

Također će biti osposobljen za samostalnu organizaciju i vođenje srodnih aktivnosti u

Vrsta studija Preddiplomski

Mogućnost nastavka U skladu sa stečenim kompetencijama za vrijeme preddiplomskog