Divrej Tora

Godina 16 Broj 1 Zagreb, šabat 22. listopada 2022. - 27. tišreja 5783. Broj 1
http://twitter.com/DivrejTora divrejtora@gmail.com

B’’H

Paraša Berešit
Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Činjenica da je Adam za-

branio doticanje drveta bi-
la je dobra mjera preostro-
žnosti protiv opasnosti
koju je drvo predstavljalo.
Grad postavlja ograde oko
opasnih šahtova, pa zašto
ne podići barijeru protiv
kršenja B-žje riječi? No,
Adamova je pogreška bila
u tome što Evi nije priop-
(Berešit 1,1-6,8) "stranu", oblikuje je u ženu, i spaja ih u
ćio jasnu razliku između
bračnu vezu.
B-žje zapovijedi i onoga B-g u šest dana stvara svijet. Prvoga
što je dodatna razina za- dana on stvara tamu i svjetlost. Dru- Adam i Eva su postavljeni u Eden-
goga dana On oblikuje nebesa, raz- ski vrt. Dobili su zapovijed da ne jedu
štite koju je postavio
dvajajući "gornje vode" od "donjih s "drveta poznavanja dobra i zla".
čovjek.
voda". Trećega dana On postavlja Zmija navede Evu da prekrši zapo-
granice kopnu i moru, te daje nalog vijed, a ona podijeli zabranjeni plod sa
Zato su se kroz židovsku drveću i raslinju da iznikne iz zemlje. svojim mužem. Zbog njihova grijeha
povijest naši učenjaci uvi- Četvrtoga dana On postavlja sunce, dolazi zapovijed da će čovjeka zadesiti
jek svojski trudili razlučiti mjesec i zvijezde da mjere vrijeme i smrt, tako da će se vratiti u zemlju od
što je zakon Tore, a što osvjetljavaju zemlju. Ribe, ptice i koje je stvoren, i da će svaki uspjeh
gmazovi stvoreni su petoga dana; ko- doći jedino kroz naprezanje i teškoće.
rabinski zakon. Adamova
pnene životinje i ljudsko biće šestoga. Čovjek je prognan iz Vrta.
fatalna pogreška bila je u
tome što tu razliku nije B-g prekida s radom na sedmi dan, i Eva rađa dva sina, Kajina i Abela.
posvećuje ga za dan odmora. Kajin se zavadi s Abelom i ubije ga, te
priopćio.
B-g oblikuje ljudsko tijelo od ze- tako postane lutalica bez stalnog mje-
maljskog praha i udahne mu u nosnice sta boravka. Adamu se rađa treći sin,
"živu dušu". Prvobitno, čovjek je jedna Set, čiji je potomak u desetom koljenu
osoba, ali zaključivši da "nije dobro da Noah, jedini pravedan čovjek u po-
je čovjek sam", B-g uzima od čovjeka kvarenom svijetu. ■

 D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬ 

OU Israel's Torah Tidbits
Alija po Alija
Parašat Berešit
Prva alija- 34 p’sukim – 1,1 – 2,3
Ova alija sadrži prvi izvještaj o
Stvaranju.
Prvi odlomak Breišita rijetko se či-
ta na Minha prethodnog šabata. Sa-
mo kad Simhat Tora padne na ša-
bat, čita ga se prethodnog šabata, a
u tom slučaju i na Šaharit i na Min-
ha. Simhat Tora ne može pasti na
šabat u huc la-arec (van Izraela), no u
Izraelu se to događa prilično često.
Na Simhat Tora čitamo cijeli odlo-
mak od 34 pasuka.
Redovno ponedjeljkom i četvrtkom
čitamo samo prva tri dana stvara-
nja, ukupno 13 p'sukim. U nekim je
šulovima običaj da se četvrtkom čita
do uključujući 5. dana stvaranja
(ukupno 23 p'sukim). Jeste li shvati-
li? Četvrtak - jom hamiši - zgodno,
zar ne?
U Gemari postoji spor o tome ka-
da je stvoren svijet - u tišreju ili ni-
sanu. Riječ B'reišit je anagram od
Alef B'tišrej. Da su anagrami bili pri-
hvatljiv izvor, možda bismo mogli
riješiti taj spor. Svejedno, to je lijep
anagram.
Baal HaTurim ističe da je g'matrija
B'reišit bara 1116, isto kolika je i
brojčana vrijednost fraze: B'roš haša-
na niv'ra - na Roš Hašana je (svijet)
stvoren.
Koliko je star svijet?
Ovo što slijedi je jedan od mnogo-
brojnih načina objašnjenja starosti
Zemlje. Postoje mnoge ideje koje
donose potpuniju prezentaciju; ovo
Strana 2
ovdje je samo da vam otvori apetit.
Jedno tradicionalno gledište kaže
da je prvi dan mjeseca tišreja godine
1., bio 6. dan Stvaranja, dan u kojem
su stvoreni svi sisavci, uključujući i
ljude. To je bio dan kad su Adam i
Hava smješteni u Gan Eden; dan
kad su jeli s Drveta spoznaje; dan
kad su protjerani iz Gan Edena. Uz
pretpostavku da su dani stvaranja
bili dani koje mi poznajemo (možda
jesu, a možda i nisu bili, ali tu sad
neće biti riječi o tome), možemo se
vratiti na Dan jedan Stvaranja i
datum 25. elula, prije nego što je
započela godina jedan (nazovimo je
nultom godinom).
Postoji znatan broj mišljenja da
izvještaj o Danu jedan Stvaranja po-
činje 3. pasukom Tore: "I B-g reče –
Neka bude svjetlost". Ali što je s
prva dva p'sukim? Berešit (odnosno,
u početku) B-g je stvorio Nebesa i
Zemlju, a Zemlja je bila bezoblična i
prazna … Kada? Kada se dogodio
Berešit?
Jedan način da se razumije stva-
ranje jest da ga se podijeli u dvije
faze. Prvo je stvaranje nečega ni iz
čega - ješ me'ajin – creatio ex nihilo.
Tim činom B-žjeg stvaranja nastala
su Nebesa i Zemlja – drugim riječi-
ma - sve postojeće, ali u jednoj kao-
tičnoj mješavini.
Materija i energija i vrijeme i pri-
roda i ideje i zakoni prirode i tko
zna što sve, bez funkcije i reda, oče-
kuju drugu fazu stvaranja. Prva fa-
za stvaranja sažeta je u prvom pasu-
ku Tore; rezultat tog stvaranja ne-
čega ni iz čega, opisan je u drugom
pasuku.
Od trećeg pasuka vidimo opis dru-
ge faze stvaranja: stvaranje nečega
iz nečega. B-g je zapovjedio toj stvo-
renoj mješavini da se počne razluči-
vati, da se izdvoji iz tohu vavohu i da
■
preuzme zaseban identitet. Svjetlo-
sti nije zapovjeđeno da nastane u
Danu jedan (prema ovom gledištu o
Stvaranju), Berešit je već bio stvo-
ren; svjetlost se izdvojila iz primor-
dijalne mješavine i pokrenuli su se
zakoni fizike koji se primjenjuju na
svjetlost – na Dan jedan. Tako je i s
ostatkom Tjedna stvaranja.
Kada je bio Dan jedan Stvaranja?
Recimo, prije malo više od 5783
godine. Kad je bio Berešit? Tora ne
kaže. To je pitanje, zapravo, besmi-
sleno jer je i vrijeme bilo dio mje-
šavine i nije bilo u funkciji sve do
druge faze Stvaranja. Ne treba "če-
kati" Dan 4 i razmještaj nebeskih
tijela kako bi se razmotrilo pitanje
vremena – vajehi erev, vajehi boker
…bit će dobro. Ali ne od Berešita.
To je bilo prije nego je vrijeme
dobilo smisao.
Raši
Raši navodi rabina Jichaka koji ob-
jašnjava zašto Tora počinje s Berešit,
a ne s micvot i halahičkim tekstovi-
ma u parašat Bo. On kaže da ćemo
mi, ako nas narodi svijeta optuže za
Divrej Tora
 (nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:
krađu zemlje Izraelove od drugih
koji su je kroz generacije bili oku-
pirali, moći ukazati na događaje u
povijesnim dijelovima Tore i vidjeti
da B-g uzima zemlju od koga On
hoće i daje je kome hoće.
Ali što se događa ako narodi svije-
ta ne prihvaćaju lekcije iz Tore? Mo-
žda nisu oni ti koje treba uvjeriti.
Uzdamo se u proročansko vrijeme
kada će svi narodi prepoznati B-ga
Izraelovog i prihvatiti našu ulogu u
ovom svijetu i naš odnos s Njim.
Mi smo ti koji u Tori trebaju vidje-
ti da B-g sve nadzire. To vrijedi i za
Židove koji smatraju da smo ovdje
uzurpatori, a vrijedi i za one pono-
sne Židove koji smatraju da su sve
što je ovdje postigli bez B-žje pomo-
ći i bez njegova odobravanja. Pri-
hvaćaju li Arapi i drugi ljudi ono što
tvrdimo iz Tore, jedna je stvar. Da li
mi, Židovi, stvarno vjerujemo da je
ova zemlja naša? Jest. Ne bismo se
trebali osjećati loše kad ističemo da
je Erec Jisrael u našem posjedu.
Baal HaTurim i drugi ističu da
Sofei Teivot - završna slova početne
tri riječi Tore, tvore riječ emet -
istina. Psalam 119,160 kaže: Roš
d'vorha emet, početak (glava) tvojih
riječi je istina. Jedan od hasidskih
velikana kaže ovako: autor će često
staviti svoj znak na početak svog
djela. B-žji "pečat" je Emet, a poja-
vljuje se u prvom setu Sofei Teivot.
Slično tome, izvještaj o Stvaranju
završava s tri riječi čija posljednja
slova sriču: emet. Tako smo sad na
tragu ideje po kojoj je čitav postu-
pak Stvaranja natopljen B-žjom isti-
nom bez koje svijet ne bi bio u stanju
postojati.
Godina
Strana 16 3 Broj 1
Alija po Alija
Mjesec je smanjen, ali to je nado-
knađeno - (a) svijetli i danju (pone-
kad - Sunce ne sja noću) i (b) ima
bezbroj zvijezda kao "pratnju".
Koliko god da su Sunce i Mjesec
različiti, nama se čini da su točno
iste veličine. Stvarnost je jedna
stvar, ali naša percepcija je također
stvarnost.
G'matrija na temelju L'ora šel Tora
R. Yaakova Auerbach z"l.
Mišlej (3,15) opisuje da je vrijed-
nost Tore veća od rubina (ili bisera),
i štogod da čovjek poželi ne može se
usporediti s vrijednosti Tore. (Dva
p'sukim kasnije u istom kontekstu,
nalazimo poznate riječi D'rahe'ha
darhei no'am ... i Ec hajim hi...)
J'kara hi mi'p'ninim - ona (Tora) je
dragocjenija od rubina (bisera) = 10
+ 100 + 200 + 5 (315) + 5 + 10 + 1
(16) + 40 + 80 + 50 + 10 + 50 + 10 +
40 (280) = 611, što je brojčana vrijed-
nost riječi Tora.
G'matrija prve fraze u Tori - B'reiš-
it bara je 1116. B'reišit bara je napisa-
no iznimno velikim slovima, pa rabi
Auerbach piše da možemo dodati
još 2, što nas dovodi do ukupno
1118. Ovo je g'matrija od pasuka,
Š'ma Jisra'el, Hašem Elokeinu,
Hašem Ehad. U određenom smislu,
i Š'ma pasuk i B'reišit bara iznose sli-
čne tvrdnje o našem uvjerenju o
B-žjem postojanju i Njegovom stva-
ranju svijeta.
Zbog nedostatka prostora i vre-
mena, zadovoljit ćemo se ovdje da
kažemo da prva alija opisuje stva-
ranje i B-žje odmaranje na prvi
Šabat.
Levi
Druga alija – 16 p'sukim – 2,4 – 19
Zatim imamo ponovno iznošenje
procesa stvaranja, s naglaskom na
Gan Eden, oblikovanje Adama,
Adamovu dominaciju nad priro-
dom, njegovu prvu zabranu - jesti s
drveta spoznaje dobra i zla.
"Nije dobro da čovjek bude sam"
objašnjeno je na različite načine, uk-
ljučujući i to da je samo B-g jednina.
Čovjek mora znati da, koliko god bi
velik mogao postati i koliko god
može postići, on nije B-g.
Sva stvorenja su dovedena pred
Adama kao mogući "kandidati" za
partnera. Nitko nije bio pogodan, ali
Adam im je svima dao ime (kao što
ljudi čine stoljećima).
U prvom izvještaju o Stvaranju,
čovjek je posljednji stvoren, te baš i
nije svrha i fokus Stvaranja. U dru-
gom izvještaju čovjek je fokus stva-
ranja.
Moramo stvari sagledati na oba
načina.
Baal HaTurim i drugi upućuju na
riječ s malim hei—b'hibar'am i pre-
slaguju slova da tvore riječi "s Avra-
hamom", ukazujući da je zbog Av-
rahamove zasluge svijet stvoren.
Osim anagrama, i mali hei podržava
tu ideju, budući da Avraham nije
oduvijek imao hei u svom imenu.
Š'liši
Treća alija – 27 p'sukim – 2,20 –
3,21
Tekst Tore nagovještava da je
Adam prvo stvoren kao kombini-
rano muško-žensko biće, a onda (još
uvijek na dan šesti) on (oni) je (su)
Strana 3
(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:
fizički odvojeni, kao Adam i Hava,
uz zapovijed i izazov da se ponovno
spoje duhovno, emocionalno, i na
neki način, i fizički - "i bit će jedno
tijelo."
Zatim nam Tora zagonetno priča
epizodu o Zmijinom mamljenju
Have, o jedenju sa Drveta, o kazni
za Zmiju, Havu i, na kraju, za
Adama.
Grijeh (grijesi) Adama i Have nisu
tek osobni grijesi, nego, što je još
važnije, pomažu nam odrediti
ljudsku narav.
R'vi'i
Četvrta alija – 21 p'sukim – 3,22 –
4,18
Ova alija počinje izbacivanjem iz
Gan Edena, što se smatra i metafo-
rom za redefiniranje uloge ljudi na
ovom svijetu i njihovog (našeg)
odnosa s B-gom.
Tora nastavlja s "rođenjem" Kaji-
na i Hevela i Kajinovim ubojstvom
Hevela koje je uslijedilo nakon što
su obojica pred B-ga donijeli svaki
svoju žrtvu.
Prikazana je Kajinova kazna, nje-
gova loza.
Moguće je da su od Kajina potekle
drukčije vrste humanoida koje nisu
preživjele Potop. To bi moglo objas-
niti neke fosilne nalaze.
Hamiši
Peta alija – 28 p'sukim – 4,19 – 26
Ovaj dio sadrži priču o Lemehu,
pra-pra-praunuku Kajinovom i nje-
govom slučajnom ubojici, o Leme-
hove dvije žene Adi i Cili. Tora spo-
minje još Kajinovih potomaka i nji-
Strana 4
Alija po Alija
hovu ulogu kao "pionira" u raznim
područjima ljudske djelatnosti.
Ovaj dio sadrži i Lamehovu žalo-
pojku što je ubio Kajina.
Među Kajinovim potomcima koji
se spominju u Tori, pažnje je vrije-
dna sestra Tuval-Kajina, Na'ama.
Raši (citirajući B'reišit Raba) kaže da
je ona bila Noahova žena. Ono što je
značajno jest to da Kajinovu lozu
potop nije u potpunosti uništio. Ia-
ko govorimo da sve čovječanstvo,
kao Bnei No'ah, potječe od Adama
preko Šeta, s majčine strane nalazi
se Na'ama i prije nje, Kajin.
Kao što znamo, Kajin i Hevel nisu
rođeni na konvencionalan način. Šet
je prvi spomenut čovjek koji je začet
i rođen na način kao svi mi. Njego-
vo rođenje se spominje na kraju ove
alije.
Čitanje B'reišita nakon dugih blag-
dana uistinu nam svake godine daje
osjećaj novog početka. Dobar je to
osjećaj.
Šiši
Šesta alija – 24 p'sukim – 5,1-24
Nabraja se potomstvo od Adama
preko Šeta (Seta) do Noaha te sta-
rost očeva kad im se rodio sin i dob
u kojoj su umrli. Ti brojevi nam po-
mažu sastaviti prvi dio naše vre-
menske skale. Iako se mnogo sinova
i kćeri s ove liste rodilo praocima
našeg svijeta, imenovan je samo
predstavnik svake generacije. Neki
kažu da je samo dugovječnost ime-
novanih zabilježena; prosječni mu-
škarci i žene živjeli su mnogo kraće
živote. Drugi kažu da je ljudski ži-
votni vijek prije Potopa, bio mnogo
dulji.
Šiši završava spominjanjem Hano-
ha koji je "uzet" s ovoga svijeta (vje-
rojatno ne smrću) u relativno mla-
doj dobi od 365 godina života.
Š'vi'i
Sedma alija – 16 p'sukim – 5,25 –
6,8 ■
Metušelah je živio 969 godina, što
je najdublja životna dob spomenuta
u Tanahu. Prema tradiciji, umro je
neposredno prije Potopa koji je za-
ustavljen za vrijeme sedam dana
žalovanja. Nastavlja se nabrajanje
generacija sve do Noahove pojave
na sceni. Tora opisuje propadanje
društva i B-žju "žalost" što je stvo-
rio čovjeka. Samo je Noah našao
milost u B-žjim očima.
Haftara
31 p'sukim - Ješajahu - 42,5-43,10
Navi proglašava B-ga stvoriteljem
neba i zemlje, što je odgovarajući
odlomak za Šabat B'reišit. Opet
iznova se naglašava svemoć Stvo-
ritelja kao onog koji održava po-
stojanje Svemira. Do nevolja Izra-
elovih doveo je naš nedostatak vjere
u B-ga i naše udaljavanje od Tore i
micvot. ■
Prevela Dolores Bettini
Divrej Tora
 ■

"Bereshit" - Literary Anthology - Moscow-Leningrad, 1926

Bereshit, Avner Moriah

Godina
Strana 16 5 Broj 1 Strana 5
 Rabbi Jack Abramowitz:
Tarjag - 613 zapovijedi
Ovdje namjeravamo jasnim i suvremenim jezikom razmotriti 613 zapovijedi. Predstaviti ćemo svih 613 micvos onim redom kojim se
pojavljuju u Tori, usporedo s našim shvaćanjem razloga njihovog pojavljivanja. Pokazat ćemo gdje, kada i na koga se primjenjuju
različite micvos, utvrditi gdje se u Talmudu i Šulhan Aruhu raspravlja o njima, te dati druge relevantne informacije.
Primarni izvori za ovaj projekt su:
• Rambamov Sefer HaMicvos (iz 12. stoljeća). Ovaj rad prati redoslijed njegove Mišne Tora (Jad hazaka) i zasebno navodi pozitivne i
negativne zapovijedi.
• Sefer HaHinuh, anonimno djelo koje se obično pripisuje jednom od dva učenjaka pod imenom Rav Aharon HaLevi iz Barcelone (13.
stoljeće). Ovo djelo prati Rambamov popis micvos, ali ih organizira prema paršama. Ovisno o izdanju Hinuha, micvos mogu biti
organizirane kao pozitivne i negativne micvos unutar određene parše ili pak mogu ići strogim kronološkim redom.
• Sefer HaMicvos HaKacar, "skraćena" knjiga micvos, djelo je R. Yisroela Meira Kagana, Hofec Hajima (Chofetz Chaima, 20. stoljeće).
Ova knjiga skraćuje Sefer HaMicvos na 77 pozitivnih i 194 negativnih micvos koje se mogu danas poštovati. (Uz te, ima i 26 micvos
koje se može poštivati u Izraelu, no to nije bilo relevantno u vrijeme kada je Hofec Hajim sabrao ovo djelo.)
Postoje i druga djela poznata kao Sefer HaMicvos, mada se Rambamovo smatra "standardnim". Druga djela uključuju djela Rav Saadje
Gaona (koji zapravo prethodi Rambamu), Sefer haMicvos HaGadol ("SMaG") i Sefer HaMicvos HaKatan ("SMak"). Od nepro-
cjenjive je važnosti također i Nahmanidesov komentar Rambamovog djela.
1. B'Ša'a Tova: Obveza da muškarac sa svojom ženom Kontekstualno, tu se micvu ispunjava jedino sa svojim
ima djecu supružnikom. Čak i Ha’Ezer 1,1 počinje: "Čovjek je du-
Postoji samo jedna micva u sedri Berešis (i samo tri mi- žan oženiti se ženom kako bi bili plodni i množili se ..."
cvos u cijeloj Knjizi Postanka, daleko manje nego u bilo Da, fizički je moguće imati djecu i van braka, ali to je
kojoj drugoj od pet knjiga Mojsijevih!). Redak 1,28 nam pomalo poput posluživanja pečene svinje na Seder Pesa-
govori da je B-g blagoslovio Adama i Havu (Evu), i za- hu - ono što čovjek čini ispravno na neki način je poniš-
povjedio im da "budu rodni i množe se". teno onime što čini pogrešno.

Razlog za tu micvu je jednostavan: B-g je stvorio svijet Obveza je imati sina i kćer, koji su, svako od njih, spo-
da bi ga se koristilo. Budući da ga je on načinio za čovje- sobni reproducirati se. (Beis Šamai smatra da je obveza
ka, to nalaže da bude ljudi! (Sefer HaHinuh navodi Izaija ispunjena s dva sina, ali ovaj stav ne odražava konačni
45,18, da je B-g stvorio svijet zato da bude naseljen.) pravorijek.)

Micva o tome da se ima djecu je obavezujuća u svako
vrijeme i na svakom mjestu, ali samo za muškarce (vidi
Jevamos 65b-66a). Naravno, muškarac ovu micvu ne mo-
že ispuniti bez pomoći žene (koja, budimo iskreni, vrši
većinu tog posla!), ali žene nisu dobile obvezu u vezi to-
ga, jer trudnoća i porođaj uključuju značajan rizik.
Ova se micva može naći u talmudskom traktatu Jeva-
mos, počevši od stranice 61b, i u Šulhan Aruhu u Even
Ha'zer 1. Ona je 212-ta od 248 pozitivnih micvi u Ram-
bamovom Sefer HaMicvos i 43-a među 77 pozitivnih
micvos koji se danas mogu ispunjavati kao što je nave-
deno u Sefer HaMicvos HaKacar Hofec Hajima. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati
kako ih je sakupio Hafec Hajim
Pozitivne zapovijedi
1. Pozitivna je zapovijed vjero-
vati da postoji B-g
kao što kaže Pismo: Ja sam Vječni, B-
g vaš, itd. (Šemot 20,2), i On je,
neka je blagosloven i hvaljen,
doveo u postojanje sva bića što
postoje, i sve svjetove, Svojom
moći i blagoslovenom željom. On je Taj koji bdije nad
svime. On je temelj naše vjere, i svatko tko to ne vjeruje
poriče osnovno načelo [jedan i jedini B-g] i on nema ni
udjela niti prava među Židovskim narodom. Naša je
obaveza da budemo spremni dati svoj život, svoju
snagu i sve svoje za to vjerovanje. Međutim, glavno je
čvrsto zacrtati u svom srcu i duši da je to istina, i da
ništa drugo nije moguće.
Ovo se odnosi na svaku priliku i svaki trenutak, kako za
muškarce tako i za žene.
Negativne zapovijedi
1. Negativna je zapovijed ne jesti tetivu bedrene vene
kao što kaže Pismo: Stoga djeca Izraelova ne jedu tetive
bedrene vene, itd. (Berešit 32,33). Ovo se primjenjuje na
čiste [košer] domaće i divlje životinje, a primjenjuje se
također i na zametak – na desni but i na lijevi but. Po-
stoje dvije tetive. Unutarnja, blizu čašice [zgloba kuka]
je zabranjena po zakonu Tore. Ostatak unutarnje tetive,
koji nije pored zglobne čašice, i čitava gornja tetiva, s lo-
jem koji je na njima i na tetivi bedrene vene, zajedno sa
ostalim tetivama i opnama, zabranjene su po odluci
učenjaka. Ako je netko jeo tetivu bedrene vene od nevela
[životinje koja nije usmrćena primjerenom šehita, obre-
dnim klanjem], ili trefa [životinje koja je bila smrtno oz-
lijeđena ili bolesna], on krši dvije zabrane (da ne jede
tetive bedrene vene i zbog toga što je ona nevela ili trefa).
Prema Usmenoj predaji znamo da je dopušteno izvući
[drugu] korist od te tetive.
Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku,
kako za muškarce tako i za žene. ■

Strana 6 Divrej Tora

5-01 5774 poz 41

AlHaTorah.org:
Teme za razmatranje uz šabatni stol
Odbijanje i zločin
U knjizi Istočno od Edena (East of
Eden), pisac J. Steinbeck govori o
univerzalnoj prirodi priče o Kajinu i
Hevelu:
Mislim da je ovo najpoznatija pri-
ča na svijetu, jer to je priča svih
ljudi. Mislim da je to simbolička
priča o ljudskoj duši... Najveći
užas kojeg dijete može doživjeti
jest to da nije voljeno, a odbaciva-
nje je pakao kojeg se ono boji. Mis-
lim da su svi na svijetu, u većoj
ili manjoj mjeri doživjeli odba-
civanje. A s odbacivanjem dolazi
gnjev, a uz gnjev neki oblik zloči-
na, kao osveta za odbacivanje, a sa
zločinom krivnja - i to je priča o
ljudskom rodu.
Tema o bivanju "izabranim i od-
bačenim" ponavlja se kroz Sefer
Berešit. Reagiraju li svi oni koji su
odbijeni na način kako je to opisao
Steinbeck? Je li moguće odbijanje
iskoristiti kao katalizator za pozi-
tivne postupke, a ne negativne?
U priči o Kajinu i Hevelu, odbacu-
je li Hašem Kajina, ili samo njegov
prinos? Što je to kod Kajina ili nje-
Godina
Strana 16 7 Broj 1
govog prinosa izazvalo Hašemovo
nezadovoljstvo? I na kraju, zašto
je Kajin iskalio svoj bijes na Heve-
la, a ne na Hašema?
Tehnologija i moral
Zagonetna priča o Lemehu i nje-
govim ženama dotiče se mnogih pi-
tanja, uključujući pitanja o krivnji i
sili pokajanja, lošu stranu poliga-
mije i opasnosti tehnološkog napret-
ka.
• Koja je kazna gora - krivica
savjesti ili tjelesna kazna? Pogle-
dajte što Sefornovo kaže na ovo
pitanje u svojoj analizi Lemehovog
monologa. (Ukratko: Seforno sugerira
da Lemeh kaže kako će njegova zlodjela
zauvijek mučiti njegovu savjest i da će
za svoja djela patiti mnogo više nego što
je Kajin patio za svoja.
R. Saadia Gaon i Haketav Haketabalah
tvrde da Lemeh, u svom iskazu žaljenja,
naglašava težinu kazne koju zaslužuje.
Ako je osoba koja je ubila ubojicu koji je
ubojstvo počinio s namjerom, poput
Kajina, bila sedmerostruko kažnjena,
Lemeh koji je ubio nevino dijete zaslu-
žio bi još goru kaznu)
• Postoji li korelacija između te-
hnološkog napretka i morala društ-
va? Koliko često znanstveni napre-
dak promiče etičko ponašanje? Koli-
ko često to dovodi do njegova po-
goršanja? Pogledajte kako Ramban,
HaKetav VeHakabbalah i Cassuto
obrađuju ova pitanja u svom viđe-
nju Lemehovog monologa. (Ukratko:
Ramban smatra da su se Lemehove žene
plašile da će Lemeh biti kažnjen zbog
toga što je izumio oružja i time pokre-
nuo krvoproliće na svijetu.
HaKetav VeHaKabbalah iz ove priče
uči o vrlini pokajanja za svoja loša dje-
la. Budući da je Lemeh požalio zbog to-
ga što je učinio, zaslužio je da ima si-
nove koji su izumili alate za mnoge
konstruktivne svrhe.
Cassuto tvrdi da priča prati opis mate-
rijalnih izuma Kajinovih potomaka kako
bi istakla da, unatoč tehnološkom na-
pretku, civilizacija nije napredovala na
etičkom planu. Priča tako služi kao u-
vod u priču o Potopu i objašnjava Haše-
movu odluku da uništi svijet. Lemeh je
bio živi dokaz kontinuiranog propada-
nja društva koje se hvalisalo svojim na-
siljem i simbol potrebe za obnovom civi-
lizacije.) ■
Strana 7
Rav Kook:
Nema svijeta bez Tore
Prvi pasuk Tore nam kaže da je
B-g stvorio nebo i zemlju "Berešit",
što se obično shvaća kao "u počet-
ku". Međutim, Raši komentira da
slovo "bet" ponekad može značiti
"zbog" ili "radi". Riječ "Berešit" se
stoga može shvatiti da ima znače-
nje, "zbog Rešita." Raši nastavlja
objašnjavati da se pojam "Rešit"
može odnositi ili na Am Jisrael ili na
Toru. I tako nam je odmah na sa-
mom početku rečeno da je svijet
stvoren radi proučavanja Tore.
Zemlja postoji da bi se olakšalo
proučavanje B-žje mudrosti, a to bi
teoretski značilo, ako bi se učenje
Tore prestalo događati diljem
svijeta, svijet bi prestao postojati. Iz
toga slijedi da mi, našim prouča-
vanjem Tore, pomažemo održanje
svijeta i osiguravamo njegov stalni
opstanak.
Raši se na ovu temu vraća kasnije
u paraši, pred kraj priče o stvaranju.
Strana 8
Nakon opisa događaja prvog dana
stvaranja, Tora zaključuje odlomak
govoreći: "Bila je večer i bilo je jutro
prvog dana." Nakon događaja iz
drugog dana, Tora zaključuje: "Bila
je večer i bilo je jutro drugog dana,
"i onda opet tako nakon svakog od
slijedećih dana stvaranja. Raši pri-
mjećuje da nakon šestog i posljed-
.B B-g je čekao prije nego
što nam je dao Toru
kako bi osigurao da
taj temelj bude na mjestu,
osiguravajući time
opstanak Tore
njeg dana stvaranja, umjesto da
završi s izrazom "jom šiši" ("šesti
dan"), Tora umjesto toga piše "jom
ha'šiši," dodajući naizgled nepo-
trebno slovo "he", koje znači "taj,
konkretan''. Raši objašnjava da riječ
''ha'šiši'' treba shvatiti da se odnosi
na "šesti dan", šesti dan sivana,
kada smo primili Toru na Sinaju.
Tora aludira da iako se čini da je
proces stvaranja završio nakon še-
stog dana stvaranja, to nije tako.
Stvaranje je završeno tek nekih 2500
godina kasnije, kada je Bene Jisrael
stajao podno brda Sinaj i primio
Toru. Čak i nakon što je svijet pri-
rode uspostavljen, sve dok Tora nije
bila dana nije se moglo uvidjeti
svrhu, pa se može reći da je svijet
tada bio dovršen.
■
To također objašnjava poznatu
opasku u Talmudu da kad su Bene
Jisrael stajali podno gore Sinaj, B-g
je podigao planinu iznad njihovih
glava i rekao im da ako ukoliko ne
prihvate Toru, "to će biti Vaš grob."
Da Bene Jisrael nisu prihvatili Toru,
jednostavno, svijet ne bi nadalje
postojao. Budući da se čitava svrha
stvaranja sastojala u tome da mi
držimo Toru, svijet više ne bi imao
smisla da su Bene Jisrel odlučili da
je ne prihvate.
Divrej Tora
 (nastavak s 8. stranice) Rav Kook:
Međutim, postavlja se pitanje, za-
što je B-g čekao gotovo 2500 godina
prije nego li je dao Toru? Ako je To-
ra svrha stvaranja, zašto On nije To-
ru dao čovječanstvu odmah u času
stvaranja?
Kao što svi znamo pridržavati se
Tore nije lako. Čak i danas, kada se
mnoge od zapovijedi Tore ne pri-
mjenjuju zbog toga što nema Bet
Hamikdaša, pravilno ispunjavanje
obveza Tore je ogromna odgovor-
nost. To je odgovornost koju rado
prihvaćamo, ali nitko ne može negi-
rati da je to težak izazov. S obzirom
na poteškoće uključene u proučava-
nje i pridržavanja odredbi Tore, mo-
rao je biti položen temelj prije nego
li je Tora mogla biti dana. Životi
naših pravednih predaka, praotaca
i pramajki i dvanaest sinova Jakov-
ljevih, izgradili su "infrastrukturu"
koja nam je potrebna za pravilno
pridržavanje Tore. Na primjer. Ab-
raham Abinu ugradio je u naš na-
rod prirodnu osjetljivost za hesed i
nesebičnu, neupitnu odanost B-gu.
Jichak je u nas usadio pojam žrtve.
Godina
Strana 16 9 Broj 1
Nema svijeta bez Tore
Rahel i Lea, koje su ostale pravedne
unatoč tome što su odrastale u kući
Lavana, ostavile su nam u nasljeđe
sposobnost da ostanemo čvrsto
opredijeljeni čak i kad se suoča-
vamo s negativnim utjecajima. Te
velike ličnosti izgradile su okosnicu
koja nam je potrebna da bismo
držali Toru i živjeli živote istinske
vjerske privrženosti.
Doista, iako je bilo razdoblja u
našoj povijesti, kada naš narod nije
ispunjavao svoje obveze, i njegova
je predanost B-gu bila nepouzdana,
iskra koju su zapalili naši pravedni
preci ostala je očuvana. Čvrsti te-
melj koji su za nas izgradili je uvijek
bio i uvijek će biti očuvan neošteće-
nim. Mi taj fenomen vidimo čak i u
naše vrijeme. Mnogi od naših rodi-
telja ili djedova i baka, koji su odra-
stali tijekom početnih godina orto-
doksne židovske zajednice u Ame-
rici, bili su prisiljeni pohađati javne
škole. Izvana se činilo da židovska
tradicija na tim strminama neće pre-
živjeti, da se židovska djeca koja su
u to vrijeme išla u školu, kad odra-
stu, neće razlikovati od svojih neži-
dovskih susjeda. No ipak, evo, nji-
hovi unuci i praunuci danas poha-
đaju istaknute ješivot i primaju te-
meljito i sveobuhvatno obrazovanje
prema Tori. Ovaj opstanak privrže-
nosti Tori protivno svim očekiva-
njima je funkcija i svjedočanstvo te-
melja koji su izgradili naši pravedni
preci. B-g je čekao prije nego što
nam je dao Toru kako bi osigurao
da taj temelj bude na mjestu, osigu-
ravajući time opstanak Tore i usred
prevrata i nemira koje ćemo pretr-
pjeti kroz stoljeća.
Gradeći na tom temelju, naš je
posao da nastavimo održavanje svi-
jeta kroz našu nepokolebljivu pre-
danost obrazovanju u Tori i učenju
Tore. Bez toga, nema židovskog na-
roda, i nema svijeta. Naša je du-
žnost, odgovornost kojom smo za-
duženi odmah na samom početku
Tore, koju nas uči "Berešit" - da je
glavna svrha stvaranja svijeta da se
mi uključimo u izučavanje Tore. ■
Prevela Tamar Buchwald
Strana 9
Rabbi Berel Wein:
Traganje za vratima raja
Tora u vrlo kratkom razdoblju
obrađuje veliko područje o kojem
piše u ovotjednoj prvoj parši Tore.
Deset generacija od Adama do
Noaha otpravljene su bez suvišnih
detalja i opisa. Tora u cijelom svom
opisu ne troši truda kako bi nas in-
formirala o pojedinostima života
mnogih ljudi koje spominje. Um-
jesto toga, Tora se koncentrira na
pojedinosti života ljudi čiji je trajan
moralni utjecaj na čovječanstvo bio
toliko velik da oni nastavljaju živjeti
iz generacije u generaciju.
Tora nas zapravo dolazi podučiti
značajnu pouku o prilikama koje se
pružaju, koje ili potratimo ili ih po-
zitivno iskoristimo. Ona, zaobilazno
spominje našeg oca Avrahama već
na početku svog iznošenja, iako se
on u stvarnom životu neće pojaviti
još dvadeset generacija. Tora nam
time ističe istinu koju su naši rabini
naveli u Avot, da je Avraham isko-
ristio svoju priliku za duhovno, i za
veličinu, te dobio nagradu svih
prethodnih generacija, dok je ti ljudi
koji su mu prethodili nisu dobili,
Strana 10
bilo to iz pasivnosti ili samovolje.
Pouka je ovdje očita. U svakom
naraštaju, baš svaka osoba ima pri-
liku poboljšati duhovnost i moral u
svijetu. To su oni koji iskorištavaju
priliku koju daje Tora i na osnovu
nje ona se širi dalje. Oni su pravi
graditelji civilizacije i dobrote u B-ž-
jem svijetu. Tora, da tako kažem,
usporava kako bismo mogli proa-
nalizirati njihove živote i postupke,
te iz toga izvući zaključke koje ćemo
primijeniti u svom vlastitom životu.
Duljina života ljudi koje Tora spo-
minju u ovotjednoj parši je zapanju-
juća. Oni su živjeli stoljećima, a ipak
po svemu sudeći za sve te godine
života imali su vrlo malo ostvare-
nja koja bi mogli pokazati. Iako je
dužina života svakako važan čim-
benik u vlastitom životu, to očito
nije najvažniji faktor.
Postoje oni koji su ostvarili mnogo
toga u relativno kratkom vremenu i
oni koji iza sebe ne ostavljaju go-
tovo nimalo nadahnuća nakon što
su živjeli više desetljeća. Kralj Salo-
mon u Koheletu spominje da kada
bi čovjek živio i tisuću godina, to ne
bi bilo nikakvo jamstvo da je imao
produktivan i smislen život.
Moše nas u svom poznatom
psalmu poziva da "brojimo svoje
dane kako bismo stekli mudro srce."
Izraz se svakako može shvatiti da
znači da treba nastojati učiniti da i
naši dani imaju smisla. Naš otac
Avraham opisan je da je u starost
stigao sa svojim danima u svojoj ru-
ci. Vrijeme je dragocjena roba■ i ra-
sipati ga jedna je od naših glupih i
poražavajućih navika.
Adama Midraš kritizira ne samo
zbog prvog grijeha i izgona iz Eden-
skog vrta, već i zbog toga što se
ogorčen povukao od života tolika
desetljeća nakon toga. Avraham je
dobio pohvalu za to što je bio ak-
tivan i vitalan sve do svojih posljed-
njih dana na zemlji. Stav judaizma
prema životu je da ga se učini smi-
slenim i uzdižućim, produktivnim i
plemenitim. Za tu smo svrhu zapra-
vo i stvoreni.
Divrej Tora
 (nastavak s 10. stranice) Rabbi Berel Wein: Traganje za vratima raja
Izgubljeni raj

Tora, na samom svom početku

ovdje u parši Berešit, sebe opisuje
kao "knjigu naraštaja čovječanstva."
Iako se doslovni kontekst ovog re-
tka Tore odnosi na naraštaje i po-
tomke prvog ljudskog bića, Adama,
židovski tradicionalni učenjaci uve-
like ga tumače u najširem smislu, da
se odnosi na sve generacije i sva lju-
dska bića koja su nastanjivala ovu
planetu tijekom mnogih tisućljeća.

Židovska tradicija, prihvaćajući

ovo ekspanzivno tumačenje, želi po-
inovacija i napretka tehnologije. novih ideja kako doći do raja ili,
kazati da svi izazovi, veličina, slabo-
Vrlo pojednostavljenom metaforom, čak, što je opasnije, redefinira ono
sti i neuspjesi našeg zajedničkog
on opisuje borbu čovječanstva u što raj uistinu jest i kako bi trebao
pretka Adama i dalje postoje u sva-
svim vremenima i okolnostima od izgledati.
kom društvu i u svakoj osobi. Svi se
začetka povijesti.
Sovjetski Savez se nazivao "rajem
mi pokušavamo na neki način
Pružajući čovječanstvu darove za radnike", iako je svakako prije
vratiti u Edenski vrt, no put do ula-
slobodne volje i djelovanja, te ko- bio pakao nego nebesa. Sva ova no-
za u Vrt stalno nam blokiraju za-
lektivnog i osobnog pamćenja, va društvena korektnost, koja je to-
strašujući anđeli.
Vječni je, recimo to tako, dopustio liko oslabila moralnu čvrstinu ljud-
U stvari, kad bismo željeli sažeti
ljudima da zapamte da su nekoć bili skih bića i religije tijekom posljed-
čitavu ljudsku povijesti to bi se mo-
u raju i omogućio im da slijede cilj njih nekoliko desetljeća, samo je je-
glo učiniti shvaćajući nemoć ljud-
da se tamo ponovo vrate. Svi se mi dan slab pokušaj redefiniranja raja.
skih bića i njihovih društava da po-
na neki način sjećamo da smo nekoć To je drugačiji način da se izbjegne
novo steknu pristup ulazu u raj iz
bili tamo. No silna bespomoćnost u teškom izazovu pronalaženja našeg
kojeg su prognani. U svom klasi-
postizanju tog cilja povratka naru- puta natrag, i da se stane nasuprot
čnom djelu, Paradise Lost (Izgubljeni
šava naše živote. strašnih anđela koji nastanjuju naše
raj), John Milton je rezmirao ovu te-
karaktere i naš način razmišljanja.
Adamovi naraštaji oduvijek su bili
mu. Ovaj gubitak raja progoni čo-
lak plijen slabosti prema napastima Zadaća cijelog ovog uvoda u priču
vječanstvo sve do današnjeg dana.
i nemoralu, i nisu u stanju dohvatiti o Abrahamu i počecima židovskog
On tjera ljude i vlade da traže na
čvrsto tlo pod nogama te započeti naroda jest da nas nauči da Vječni
koga bi svalili krivicu, te zlostavlja-
svoj put povratka u raj. Mi se ne očekuje da će izabrani narod pružiti
ju druge, a sve zbog toga što još
umijemo oduprijeti iskušenjima primjer ostatku čovječanstva i mar-
nismo stekli pristup ulazu u raj. On
koja pred nas postavlja uvijek pri- kirati put koji uistinu vodi u raj
je izvor ratova i nasilja, kriminala i
sutna zmija koja nas nastoji uhvatiti ljudske sreće i spokoja. ■
terorizma, ali također i kreativnosti,
u zamku. Svaki se naraštaj hvata
Šabat šalom

Godina
Strana 16 11Broj 1 Strana 11
Rabbi Yissocher Frand:
Završna slova tvore riječ “Emes“
Naši rabini ističu da završna slova
riječi "Berešis Bara Elokim" [U počet-
ku stvori B-g] [Berešis 1,1] tvore riječ
Emes [istina], što nam skreće pažnju
na ideju da je Istina "potpis" (hosa-
mo) Svemogućeg.
Netko može postaviti pitanje zašto
tek završetak tih riječi nosi potpis.
Zašto On nije započeo Toru riječima
čija početna slova čine riječ Emes?
Imao sam prilike vidjeti jedan
oštrouman odgovor na to pitanje:
Istina se Svemogućeg ponekad mo-
že vidjeti tek na "kraju". Često puta,
dok čovjek proživljava određene
događaje i okolnosti u životu, on
nije u stanju vidjeti "Istinu" Svemo-
gućeg. No, na kraju, kad se osvrne
unatrag, čovjek ponekad može ug-
ledati i shvatiti " Istinu" puteva Vje-
čnog, koju ranije nije mogao ni vi-
djeti niti shvatiti.
Strana 12
Svi bismo trebali živjeti ugodne i
bezbrižne živote. No, na nesreću,
život nije uvijek takav. Ljudi po-
nekad prolaze vrlo teške periode u
životu u kojima se mogu pitati zašto
im B-g to čini. Takvi se događaji zbi-
vaju suviše često. Uvijek moramo
biti svjesni da je pečat Svemogućeg
Istina. Možda to ne možemo vidjeti
unaprijed, možda ne vidimo dok se
stvari događaju, no izgledno je da
ćemo to uvidjeti na kraju.
U carističkoj Rusiji, ljude
novačilo u vojsku na razdoblje od
25 godina. Često puta je to značilo
smrtnu kaznu. I naravno, nitko se
nikada nije vratio isti onakav kakav
je bio. Ljudi su pokušavali sve što
su mogli da osiguraju da njihova
vlastita djeca ne bi bila unovačena u
Carsku vojsku. U jednom seocu bio
je neki Židovski mesar čiji je sin
trebao biti unovačen u vojsku. On je
potplatio vlasti da umjesto njegovog
sina uzmu u vojsku ubogog ješiva
bohura bez oca i majke, koji nije
imao nikoga da ga zaštiti od
uvojačenja.
Ovo nepoštenje je izazvalo veliku
uzbunu u zajednici. Ljudi su se pita-
li gdje je B-žja pravda kada dopušta
da se takve stvari dogode. Reakcija
Chofetz Chaima (Rava Yisraela Me-
ira haCohena Kagana) sastojala se
od jedne riječi: "Čekajte."
se ■
Prošlo je pet godina, prošlo je
deset godina, prošlo je dvadeset
godina i ništa se nije dogodilo.
Mesar je bio sve imućniji, njegov sin
također, izgledalo je da im sve odli-
čno ide. Trideset godina kasnije, sin
mesara, koji je bio pošteđen ruske
vojske, obolio je od kolere, vrlo te-
ške zarazne bolesti. Sin je umro. He-
vra Kadiša odbila ga je pokopati jer
su se plašili da bi se mogli zaraziti
zaraznim klicama kolere. Otac je bio
primoran svog vlastitog sina poko-
pati svojim vlastitim rukama i svo-
jom vlastitom lopatom, jer ga nitko
drugi nije htio dotaknuti.
To je ono na što je Chofetz Chaim
mislio kada je rekao "čekajte." To je
ono na što se misli tvrdnjom da je
"potpis" Svemogućeg Istina putem
"završnih slova". Dok se zbivanja
odvijaju, "potpis" "Istine" možda
nije uvijek jasno otkriven. On je
Stijena, Njegova su djela bez mane
[Devorim 32,4].
Divrej Tora
 (nastavak s 12. stranice) Rabbi Yissocher Frand:
Hevelov pas održao je Kajinu
pouku o odanosti
U ovotjednoj paraši nalazi se
dobro poznata svađa između Kajina
i Hevela. Svaki od njih je donio
žrtvu Vječnom. Kajinova žrtva nije
bila prihvaćena, dok Hevelova jest.
Kajin je, iz čiste ljubomore, prišao
Hevelu i ubio ga. To je osnovna
priča.
Hazal uče da je Hevel bio onaj
snažniji od braće. Kada ga je Kajin
napao, Hevel se branio i samo što
nije ubio Kajina u samoobrani. Kajin
je podigao pogled prema svom
bratu, koji se nalazio iznad njega i
rekao: "Hevele, kako me možeš
ubiti? To će uništiti našeg oca. Imaj
milosti prema meni; imaj milosti
prema njemu." Hevel je to prihvatio.
Pustio je Kajina. Kajin se potom
ustao i ubio Hevela.
Ova medraška razrada priče sva-
kako uveličava Kajinov zločin. Kao
da nije dovoljno ubiti svog vlastitog
brata, nego to mora učiniti nakon
što se našao na milost i nemilost
svoga brata, i nakon što mu je brat
dozvolio da pobjegne, što je gore od
ubojstva. To je podmuklo. To je čin
izdaje koji uvelike nadmašuje zločin
ubojstva vlastitog brata.
Godina
Strana 16 13Broj 1
Završna slova tvore riječ “Emes“
Rabini nadalje kažu da je Hevel
(koji je bio pastir) imao psa. Nakon
što je Kajin ubio svog brata, Sve-
mogući je rekao Kajinu da uzme ov-
čarskog psa svog mrtvog brata i da
ga vodi sa sobom gdje god išao. Bi-
lo je to kao da je B-g rekao Kajinu:
"Hoću da učiš od psa." Kao što po-
znata izreka kaže, pas je čovjekov
najbolji prijatelj. Psi iskazuju silnu
odanost svojim gospodarima. Pas
razumije onu: "Vol poznaje svog
vlasnika i magarac svog gospo-
dara..." [Ješaja 1,3] Zbog toga ljudi
imaju pse.
Ponekad će se netko okrenuti
protiv svog bračnog druga. Katkad
će se dijete okrenuti protiv svog ro-
ditelja. Ali pas uvijek ostaje vjeran.
On nikada neće nasrnuti na svog
vlasnika. Čovjek može doći kući s
posla i naići na djecu i suprugu koji
se svi na nešto žale, ali pas je uvijek
sretan što vas vidi! Psi pružaju be-
zuvjetnu odanost.
To je ono što je B-g rekao Kajinu.
'Ono što si učinio bilo je toliko pod-
muklo! Ubiti svog brata nakon što si
se poigrao s njegovim najdubljim
osjećajima pa te pustio iz svog sti-
ska! To je neoprostivo! Hoću da se
naučiš pravilima prave odanosti od
psa.'
Bob Woodward 30 godina je bio
izvršni direktor Coca-Cole u At-
lanti, u Georgiji. Nije imao djece, no
imao je psa. Kada je pas umro, g.
Woodward je podigao nadgrobni
spomenik za svog psa na kojem je
pisalo: "Odan do kraja."
Za koliko bi se ljudi moglo na
njihovoj nadgrobnoj ploči napisati
"Odan do kraja?" To je pouka koju je
Svemogući htio da Kajin čuje: Pas je
odan. Ti nisi odan. Vječni nagrađuje
odanost. On prezire vjerolomstvo.
Iz tog razloga je Kajin morao osta-
tak svog života uokolo hodati s
Hevelovim psom. ■
Strana 13
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Znoj, smisao i vrijednost
Ova paraša razmatra šest dana
stvaranja, Edenski vrt, prvu pogre-
šku čovjeka, posljedice toga i izba-
civanje iz Vrta, Kaina i Abela, deset
generacija do Noaha, uvod u Potop,
te odluku o uništenju čovječanstva.
Tora kaže, "šest dana ćeš raditi, a
na sedmi dan ćeš se odmarati." Budući
da ne kaže "šest dana možeš radi-
ti..." jasno proizlazi da rad nije ne-
obavezan – on je dužnost. Sjediti i
učiti čitav dan, oslanjajući se na dru-
ge da će te uzdržavati, za Židova ni-
je ideal.
No isto tako nije ideal niti raditi
čitavoga dana, zaboravljajući pri
tom da smo mi duhovna bića ko-
jima je potrebno više nego samo
fizička prehrana.
Tora nam dalje kaže da su Adam
i Eva bili izbačeni iz Edenskog vrta.
Jedno od prokletstava koje je Adam
dobio bilo je i nužda da zarađuje za
život, "u znoju čela svoga jest ćeš kruh
svoj." U našoj zamršenoj generaciji,
mi smo pretvorili to prokletstvo u
svoj smisao života. Posao/karijera je
postao naš "život". On više nije
sredstvo za postizanje cilja. On je
sam po sebi cilj. Ljudi se definiraju
prema načinu na koji donose kruh
na stol.
Strana 14
Svatko od nas zna da je to ludo.
Tko želi nadgrobnu ploču na kojoj
piše "on je napravio dvije tisuće
plombi", "on je sklopio pet stotina
ugovora", "on je davao novac u
zajam po najvišim kamatama" ...?
Karijera nije sama po sebi smi-
slena. Ako je postavimo za smisao
svog življenja to će nam stvoriti
lažan osjećaj smisla koji će u konač-
nici u nama stvoriti veliku prazni-
nu. Osoba koja živi za svoju kari-
jeru nikada ne može otići u miro-
vinu. Jer jednom kada se zaustavi,
što joj ostaje?
Nezaposlenost je postala sti-
gma. Jer samo plaćeni "posao" je
onaj kojega treba cijeniti. A što je s
time da onaj koji je nezaposlen ima
mnogo vremena kojeg može posve-
titi svojoj obitelji, prijateljima, do-
brotvornom radu i bavljenju smi-
slenim nastojanjima? To nije bitno.
Ako nije plaćen, on ne radi ništa
vrijednog. Naše društvo treba ot-
voreno optužiti zbog toga što sma-
tra da ima više smisla biti "uspje-
šan" odvjetnik ili bankar, nego "ne-
zaposleni" volonter u humanitarnoj
organizaciji. I više nego se ljudi pla-
še nezaposlenosti zbog pomanjka-
nja novca, oni ga se boje jer smatra-
ju da više neće vrijediti.
Gospodarski kolaps će na kraju,
u fizičkom smislu, utjecati na sva-
koga. No onaj koji razumije da se
smisao života nalazi van njegovog
ureda je onaj koji će biti imun na
duhovne posljedice koje on može
ostaviti. Ako je nekoj osobi posao ži-
vot, bolje neka bude na oprezu - u
pitanje dolazi više nego sam njen
posao.
Šabat šalom ■
Divrej Tora
Rabbi Shlomo Riskin:
Novi počeci
"A ovo su generacije neba i zemlje
kada su stvorene, na dan kada je
G-spod B-g stvorio zemlju i nebo.".
(Post 2, 4)
Zamislite na trenutak svijet koji se
upravlja po strogoj B-žanskoj pra-
vdi: osobi koja počini prijestup ka-
zna odmah bude odmjerena. Kakav
bi to svijet bio?
S jedne strane, nikada se ne bi po-
stavljalo pitanje zašto se loše stvari
događaju dobrim ljudima, jer bi zlo
djelo bilo zaustavljeno istog trena;
na kraju krajeva, svaka patnja nevi-
ne osobe kršila bi načelo B-žanske
pravde. Tako bi se ruka nacističkog
vojnika osušila dok bi vadio nož iz
korica da nanese zlo Židovskoj bebi,
a glas pojedinca bio bi ušutkan i pri-
je nego što uspije izgovoriti riječ
klevete.
S druge strane, ako zlo ne bi mo-
glo postojati zbog sveobuhvatne
moći B-žanske pravde, po čemu bi
čovjek bio drugačiji od laboratorij-
skog štakora, stavljenog u uvjete da
ide određenim tunelom, a da udari
struje upravljaju njegovim izborom
mogućnosti?
Da bi postojao svijet u kojem je
ljudskim bićima dan izbor da u ruci
drže ili nož ubojice ili liječnički skal-
pel, u kojem ljudska bića nisu poput
nemoćnih marioneta, već potenci-
jalni partneri s B-žanskim, B-g se
mora suzdržati od trenutačne ka-
zne.
Suosjećanje (rahamim) se mora ud-
ružiti s pravičnošću (din) kako bi
Svemogući zlima dao mogućnost da
se pokaju, onima koji su pali priliku
da još jednom ustanu, i pred grešno
čovječanstvo postavi izazov da usa-
vrši nesavršeni svijet.
Zaista, Raši, biblijski komentator
bez premca, primjećuje da prvi stih
u knjizi Postanka, opisujući stvara-
nje svijeta ne koristi B-žansko Ime
"J-H-V-H" (Hašem), koje je poveza-
no s B-žanskom odlikom suosjeća-
Godina
Strana 16 15Broj 1
nja, već B-žansko Ime Elokim, koje je
povezano s B-žanskom odlikom
pravde, jer je u početku Sveti, neka
bi bio blagoslovljen, namjeravao
stvoriti svijet stroge pravde.
Međutim, Svemogući je shvatio da
svijet, kakav je bio, ne bi mogao po-
trajati na takav način pa je stoga
prednost dao B-žanskom suosjeća-
nju, ujedinjujući ga s B-žanskom
pravdom. To objašnjava, kaže Raši,
zašto se u stihu (Post 2,4) na kojem
se temelji ovaj tekst koriste B-žan-
ska imena Hašem Elokim, kombinira-
jući B-žanske osobine suosjećanja i
pravde.
Međutim, mi moramo platiti ogro-
mnu cijenu za ovo B-žansko suosje-
ćanja i ljudsku slobodu izbora: a to
su patnje nevinih. Ako ljudi imaju
slobodnu volju za svoje postupke,
onda će neki ljudi postupiti na način
koji šteti drugima. Pa čak i oni koji
postupaju na primjeren način neće
nužno vidjeti blagoslove svojih do-
brih djela.
U stvari, Talmud izjavljuje: "Nema
nagrade za ispunjenje zapovijedi na
ovome svijetu", ostavljajući B-žan-
sku nagradu i kaznu za Onaj svijet.
U stvari, B-žansko suosjećanje koje
omogućava slobodnu volju i na kra-
ju pokajanje mora omogućiti poje-
dincima da čine čak i ono što im
B-g, u savršenom svijetu, ne bi do-
zvolio!
U skladu s ovom teologijom, ha-
sidsko učenje pruža alternativni na-
čin čitanja prve tri riječi u Tori, Bere-
šit bara Elokim, koje se obično prevo-
de: "U početku stvori B-g..." Budući
da postoji etnahta (znak 'stop';
točka–zarez; kantilacijska oznaka u
Tori koja označava kraj prvog dijela
retka, op.pr.) ispod treće riječi u
rečenici, riječi se mogu razumjeti
i na ovaj način: 'Početke je stvorio
B-g.' Ovaj način čitanja daje nadu i
optimističnu vjeru čak i u svijetu
lišenom nagrade.
Svatko tko je iskusio značajne pro-
mjene u načinu života - bio to Židov
koji se pokajao, ovisnik koji se opo-
ravio ili udovac (udovica)/ razve-
den (razvedena) koji ponovo stupa
u brak – on razumije značaj izazova
i prilike "još jedne šanse". Slobodna
volja, koncept donošenja svog vlas-
titog izbora, podrazumijeva da će se
ponekad napraviti pogreške i dogo-
dit će se tragedije.
No umjesto da se B-žanska prav-
da sruči poput munje, pojavljuje se
B-žansko suosjećanje da u sebe ap-
sorbira smrtonosni napon. Odlaga-
nje B-žanske pravde govori da mi
uvijek imamo drugu šansu da se
poboljšamo, da okajemo tragediju i
pokušamo ponovo. I zar to nije bit
početka?
Istinsko pokajanje znači izboriti se
za novi početak za sebe. Počeci, da-
kle, idu ruku pod ruku s B-žanskim
suosjećanjem i B-žanskom vjerom u
karakter čovjeka da će sebe iznova
stvoriti i iskovati si novu sudbinu.
Grješnik nije isključen zauvijek; uvi-
jek mu se kroz pokajanje pruža još
jedna prilika, još jedna mogućnost,
da za sebe i svoje neposredno okru-
ženje, ponovno stvori novi početak.
Tako, u početnoj riječi Tore, Berešit
("početak"), ne nalazimo samo temu
o Tori, već i o cjelokupnosti postoja-
nja: B-g je stvorio nesavršen i pone-
kad nepravedan svijet, kako bi pru-
žio mogućnost za promjenu i rast.
Da promjene nisu bile moguće, da je
ljudsko ponašanje bilo fiksno odre-
đeno kao što je to slučaj kod svih
ostalih sisavaca, onda ne bi bilo po-
trebe za ljudskim bićima, niti bi ona
po nečem bila jedinstvena. Slava
B-ga i čovječanstva može se naći u
uvodnoj rečenici Biblije: "B-g je
stvorio početke" - nove prilike i
mnogobrojna ponovna buđenja.
Šabat šalom ■
Prevela Tamar Buchwald
Strana 15
Rabbi Chaim Kramer, Breslov Research Institute:
Šadhanova stolica - Pronaći svoju srodnu dušu
Kako izgleda podudaran par? Tko
je dobar partner? Kako, kada i gdje
pronaći bračnog partnera? I zašto bi
to trebalo biti tako teško?
Midraš postavlja slična pitanja:
Princeza je jednom pitala rabi Yo-
sija ben Chalaftu: "Za koliko je dana
B-g stvorio svijet?" "Za šest dana",
odgovorio je. "Pa, što radi od tada?"
"Spaja parove!", Odgovorio je rabi
Yosi.
Princeza se nasmijala i rekla: "Ti-
me se bavi? Pa ja mogu isto to!
Imam mnogo slugu i sluškinja. Mo-
gu ih spojiti za nekoliko trenutaka."
Rabi Yosi je rekao, "U vašim oči-
ma, to se čini se kao jednostavan za-
datak. Međutim, B-g gleda na spa-
janje parova kao na zadatak težak
poput razdvajanja Crvenog mora."
Potom je Rabi Yosi otišao.
Princeza je uzela 1000 slugu i 1000
sluškinja, povezala ih i vjenčala ih.
"Sretni parovi" otišli su počinuti.
Sutradan su se pojavili pred njom:
jedan ozlijeđene glave, drugi bez
oka, treći sa slomljenom nogom...
Na njezino očito pitanje, "Što se do-
godilo?", svaki od njih je odgovorio:
"Odbijam partnera koji mi je dodije-
ljen." Princeza je poslala po rabi Yo-
sija i rekla mu: "Nema B-ga poput
tvog B-ga!"
Rabi Yosi joj je rekao: "Nisam li
vam rekao? Iako je u vašim očima
povezivanje izgledalo kao jednosta-
van zadatak, B-g ga vidi kao zada-
tak težak poput razdvajanja Crve-
nog mora. Što on radi? On ih spaja,
neke kroz suze, a neke kroz pjesmu.
B-g stvara društvene ljestvice, uzdi-
žući status jedne osobe dok ga dru-
goj snižava, On čini jednog bogatim,
drugog siromašnim…. Nekada do-
vede njega k njoj, drugi puta dove-
de nju k njemu..." (Berešit Raba 68,4)
Poteškoće u pronalaženju partnera
postoje još otkako je nastao prvi čo-
vjek. Adamovu suprugu tek je tre-
balo stvoriti! Ali iako se svjetska po-
pulacija od tada neprestano poveća-
vala, zadatak djeluje podjednako
zastrašujuć, podjednako frustrira-
juć i podjednako nemoguć kao u
vrijeme Stvaranja. U nastavku izno-
simo prilagođene odabrane odlom-
ke iz učenja Rebe Nahman iz Bre-
slova o temi pronalaženja bračnog
partnera, nadajući se da će ove ideje
Strana 16
dati potporu i ohrabrenje onima koji
traže svog "savršenog" partnera.
Svakom njegovo
Veliki kabalist, rabi Yitzchak Luria
(ARI, 1534-1572), piše da ponekad
loše vladanje čovjeka učini da se
njegov partner distancira od njega.
Kad se duša čovjeka po prvi put
spusti u ovaj svijet, njegova srodna
duša spušta se s njim. No, ako oso-
ba griješi, susret s njegovim suđe-
nim može postati vrlo problemati-
čan. Neki ljudi moraju prevladati
nevjerojatne prepreke da bi susreli
svog partnera koji im je namijenjen
(Sha'ar HaGilgulim # 20).
Rebe Nahman jednom je prilikom
govorio o šiduhim (povezivanju u
svrhu sklapanja braka). Rekao je da
svaka osoba ima mnogo zivugim
(potencijalnih bračnih partnera).
Međutim, tu ima mnogo vrsta razi-
na i varijacija koje uključuju mnoge
duboke koncepte. Sam razgovor ko-
ji ljudi vode o mogućem upoznava-
nju i povezivanju, čak i ako do pre-
dloženog povezivanja nikada ne do-
đe, smatra se određenom razinom
šiduha. Ponekad ljudi dok sjede kod
kuće sugeriraju kako bi određeni
muškarac mogao biti prikladan za
određenu ženu - i time je spajanje
tog muškarca s tom konkretnom že-
nom obavljeno. Ponekad se razgo-
vara o izlascima i zarukama, ali se
spajanje nikada ne ostvari. Ovo je
viša razina šiduha i zivuga, viša od
prethodne instance.
Postoje slučajevi kada se sastanu
parovi, ili njihove obitelji. A onda,
baš kad se dogovori privode kraju,
oni se zbog nekog razloga raziđu.
Drugi put je dogovor čak i dovršen,
no onda se raskine. Ponekad dođe
do vjenčanja, da bi ubrzo nakon to-
ga došlo do razvoda. Mnogi brakovi
potraju, ali postoje slučajevi kada do
razvoda dođe nakon mnogo godina.
Ima i puno drugih razina šiduha i
zivuga koji se nikada ne ostvare, no
svi se oni smatraju zivugom te osobe.
Za svaku osobu postoji nekoliko zi-
vugim. Za neke od njih šiduh ne uk-
ljučuje ništa više od mogućnosti da
se takvo sparivanje spomene. U
drugim slučajevima, šiduh uključuje
više razgovora, neku vrstu veze,
putovanja ili neku drugu pozitivnu
aktivnost, iako iza toga ništa drugo
ne bude.
Rabbi Nathan (1780-1844), najbliži
učenik Rebe Nahmana, piše: Ova
ideja da je čak i puki razgovor o mo-
gućem povezivanju para sam po se-
bi jedna razina šiduha potpuno je
originalna i vrlo duboka. Istu ideju
nalazimo i u knjizi Aleph-Bet (Brak
B7): "Samo pričanje o povezivanju
para ostavlja dojam na njega i nju."
Jasno je da je Rebe Nahman znao
nevjerojatne tajne o konceptu šidu-
him i zivugim koji na svijetu nikada
nisu bili otkriveni. (Tzaddik # 595)
I, eto vidite. Neki će se ljudi od-
mah upoznati, zaručiti i vjenčati.
Drugi, međutim, moraju proći kroz
nekoliko razina šiduha i mnogo
razloga. Tako, čak i ako osoba nije
svjesna čega bi sve moglo biti u du-
■
ćanu - koliko "sastanaka" će morati
biti i koliko "prepreka" će morati
savladati dok se bračna veza ne za-
pečaćti - i dalje, svaki susret, svaki
predloženi datum ili povezivanje
služi približavanju planiranog par-
tnera. Međutim, čak i kada vam se
sve čini savršeno, nemojte biti ra-
zočarani ako se stvari ne dogode to-
čno onako kako smo planirali. Rabi
Nathanov sin, Reb Yitzchok, spre-
mao se finalizirati šiduh za svoju
kćer. Iako su stvari izgledale poziti-
vno za obje strane, rabi Nathan je
napisao svome sinu, "Ali nemoj to
forsirati. Ništa nije skrivenije čovje-
kovom oku od spajanja bračnih par-
tnera! Ako ga B-g želi, na kraju će se
desiti ..." (Alim LiTerufah # 437).
Značajno je naglasiti da se bilo ka-
kva veza dviju osoba može smatrati
šiduhom. Poslovna partnerstva, od-
nosi između učitelja i učenika i sli-
čno također su šiduhim. Druga vrsta
šiduha je ona između čovjeka i nje-
gove okoline, odnosno njegova in-
terakcija s mjestom u kojem se ro-
dio, odrastao, na koje je putovao itd.
Ili njegova povezanost s neživim
predmetima poput kuće, auta itsl.
Talmud uči (Makot 10b), "Čovjek
biva vođena u smjeru kojim želi ići."
Dakle, svaka osoba koju se susretne
i sve što se doživi izravni je rezultat
vlastitih unutarnjih osjećaja (vidi Li-
kutey Moharan 1,31). "Slučajni sas-
tanci" nisu slučajni. Oni su krajnji
rezultat unutarnje želje te osobe.
Izazivajući ove "slučajne sastanke",
B-g omogućuje osobi da traži i upo-
zna Njega u svakoj situaciji. ■
Divrej Tora
Rabbi Daniel Travis:
Pred Hašemom
Stajati pred Hašemom
"... Vidio sam Hašema kako sjedi
na prijestolju ... Serafimi su stajali
iznad njega; svaki je imao šest krila.
S dvoja je prekrivao svoje lice, s
dvoja je prekrivao svoje noge, a s
dvoja je letio. I jedan je povikao
drugome i rekao: 'Svet, svet, svet
(Kadoš, kadoš, kadoš) je Hašem, ze-
mlja je puna Njegove slave.' A stu-
povi vrata pomakoše se na glas ono-
ga koji je vikao ... "(Ješaja 6,1-4).
Ako čak i neživi dovratnici podr-
htavaju prilikom objave Hašema,
svakako bismo i mi trebali učiniti
isto. Kao rezultat toga, razvio se
običaj da se podignemo dok izgo-
varamo Kedušu. Dok čovjek izgova-
ra fraze koje počinju s "Kadoš" (tri
puta), "Baruh" i "Jimloh", čovjek bi
trebao odići pete od tla, u znak pri-
znanja impresivne i strašne prirode
stajanja izravno pred Hašemom.
Dok je opća praksa da se lagano
odignete s tla, neki ljudi imaju obi-
Godina
Strana 16 17Broj 1
čaj skakati u zrak. Pri tome oni imi- ga. Nebeski sud je to odvagnuo i
tiraju anđele, koji svu svoju suštinu zaključio da to nije dovoljno. Netko
ubacuju u zadatak slavljenja Haše- drugi bi mogao biti Rav Slutzka.
ma (Lavush 125,2). Međutim, ne
Ridvaz je zatim spomenuo da je
smije se skakati za vrijeme Keduše,
usred pisanja svog hvaljenog ko-
osim ukoliko je to lokalni običaj, ka-
mentara na Jeruzalemski Talmud.
ko takvo ponašanje ne bi izazvalo
Da je tada umro, on ne bi bio do-
podsmjeh (Mišna Berura 125,7-8).
vršen. Beis Din je razmotrio ovu tvr-
Razumijevanje micve o kabalas dnju i zatim je odbio. Bilo je već ne-
Šabos koliko dobrih komentara na Jerušal-
mi. U konačnom pokušaju da spasi
Ridvaz je bio rabin Slutzka u 16.
svoj život, Ridvaz ih je uvjeravao da
stoljeću i jedan od najvećih vođa
će na svaki erev Šabos nakon podne-
svoje generacije. Jednog dana po-
va prekinuti sve svoje svakodnevne
stao je teško bolestan i život mu je
aktivnosti, i jednostavno sjediti i s
visio o koncu. Njegova je duša bila
nestrpljenjem iščekivati dolazak Ša-
dovedena pred Beis Din šel Ma'ala -
bosa. Svakako, iskrena čežnja koju
Nebeski sud. Obaviješten je da je
je pokazao prema Šabosu bio je iz-
određeno da će umrijeti prije vre-
vrstan izvor zasluga.
mena, a od njega se zatražilo da iz-
nese ima li kakvu značajnu zaslugu Nakon rasprave, Nebeski je sud
koja bi mogle promijeniti odluku. prihvatio ovu izjavu i zbog te zaslu-
ge Ridvazu je dodijeljeno još 30 go-
Ridvaz je upitao Beis Din da li je
dina života (kao što sam čuo od Rav
služenje kao Rav u Slutzku, jednoj
Davida Cohena, šlita, Rosh Yeshivas
od najvećih židovskih zajednica to-
Chevron Yerushalayim). ■
ga vremena, dovoljno velika zaslu-
Strana 17
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mnogo je stranica napisano u Zo-

haru o parašat Berešit i riječi "Berešit",
ili Postanak, U početku, što nas uči
o važnosti ove paraše i mnogih skri-
venih tajni koje se u njoj nalaze.

Ono glavno što možemo vidjeti je

razlika između svijeta iluzije kojeg
doživljavamo sa svojih pet osjetila,
i svijeta istine Gornjih svjetova.
Stvarnost koju percipiramo svojim
osjetilima u svijetu iluzije tek je na-
govještaj, sjena značajnijih događaja
skog još nije bilo na zemlji, niti je što se događa u našoj stvarnosti, a
u svijetu istine. Konkretno značenje ■
bilje poljsko još raslo, jer Vječni B-g naša stvarnost je uvijek subjektivna.
ovoga je da ne smijemo držati stvar-
još nije doveo kišu na zemlju, i nije U priči o Adamu i Evi i Drvetu zna-
nim ono što vidimo i čujemo.
bilo čovjeka da obrađuje zemlju." nja, Adamov je grijeh bio to što je
Nakon prvog čitanja paraše učinit rekao B-gu "... Žena koju si dao da
Postoji filozofsko propitivanje koje
će nam se da postoje mnoga pitanja bude sa mnom, ona mi dade s drveta; pa
nam može pomoći u rješavanju ovih
koja izazivaju špekulacije. Paraša ot- sam jeo". Adam okrivljuje B-ga, um-
suprotnosti, koje postavlja pitanje
počinje opisom stvaranja svijeta, i to jesto da preuzme odgovornost za
da li drvo koje se sruši u šumi, a
od prvog dana "B-g je stvorio nebesa i svoje postupke. Okrivljavajući dru-
nema nikoga u blizini, proizvodi
zemlju ... I reče B-g: neka bude svjetlost ge, ili Stvoritelja, mi zapravo ospo-
zvuk. Razmatranje o ovom pitanju
i bi svjetlost ... i prozva B-g svjetlo ravamo svoju svrhu u životu – sebe
u suvremenoj fizici nudi odgovor
danom a tamu je nazvao noći ..." A kao stvoritelja. Mi tada prestajemo
da stablo ne proizvodi zvuk. Na
ipak, dalje u priči se kaže da su ne- biti na Njegovu sliku, i prebacujemo
sličan način, prije nego što je bilo
beska tijela koja svijetle stvorena če- odgovornost za svoju bol i patnju
nekoga tko će identificirati i ime-
tvrtog dana, kako bi se "odvojilo na druge. Isto tako, u priči o Kajinu
novati predmete kod stvaranja, oni
dan od noći". Kako onda može biti i Abelu, pisano je: "I Vječni je uvažio
nisu postojali; nisu postojale ni žive
da su dan i noć stvoreni prvoga da- Abela i njegovu žrtvu, ali Kajina i nje-
i nežive tvari, niti dimenzija vre-
na, ako ih se moglo razdvojiti po- govu žrtvu nije uvažio. I to ozlovoljilo
mena.
moću svijetlećih tijela koja su stvo- Kajina, i lice mu se namrgodi". I ovdje
rena četvrtog dana? B-g je stvorio čovjeka dajući mu nas tekst uči da se, oslanjajući se na
ulogu da daje imena stvorenome. druge u prilog vlastite sreće, mi od-
Još jedan paradoks nalazimo u
Mi imamo sposobnost da odredimo ričemo svoje moći, i više nismo
stvaranju trećega dana - "niknu iz
zemlje trava, bilje koje donosi sjeme stvaratelji. U Knjizi Postanka, U po-
po svojim vrstama" i "stablo što nosi četku, imamo priliku da počnemo
plodove sa sjemenom po svojim vr- iznova ispunjavanjem svoje svrhe
stama". A onda u 2. poglavlju, po da budemo stvaratelji; mi smo pro-
završetku priče o stvaranju, bude ducent i režiser, urednik i kritičar
zapisano "... nijednog stabla polj- filma o našem životu. ■

Strana 18 Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti
Š krtac i ogledalo
Jednom je reb Eisig prenoćio kod nekog siromašnog seljaka. Na odlasku blagoslovi
on domaćina uspjehom u poslu i bogatstvom koje će
dijeliti s potrebitima. Nije prošlo previše vremena, a
domaćin je postao jedan od najbogatijih trgovaca u
kraju. Međutim, kako to obično biva, s bogatstvom je
došla pohlepa, a s pohlepom bahatost. Tako je sada
naš domaćin prezirao siromašne isto toliko koliko ih
je nekada razumijevao. Srce mu je toliko otvrdnulo
da je unajmio stražara koji nije puštao siromahe
preko njegovog praga.
Kad je čuo za tu promjenu u ponašanju, uputi se reb
Eisig po drugi puta u seljakovu kuću. Na vratima ga
dočeka stražar: "Moj je gospodar upravo u društvu
uvaženog gosta."
"Ipak mu prenesi," ustrajao je reb Eisig, "da čovjek
koji ga je obogatio svojim blagoslovom čeka na nje-
govu dobrodošlicu."
Stražar ga pusti u kuću, ali iskrena se dobrodošlica
nije osjetila. Zato reb Eisig uhvati pod ruku svog do-
U povijesti čovječanstva vođene su mnoge bitke. Ali, mo- maćina i odvede ga do prozora: "Pažljivo pogledaj
žda je najveća među njima upravo ona koja se vodi između kroz prozor. Što vidiš?"
dobra i zla. Između pristojnosti i pokvarenosti, između nese- "Vidim ljude, koji su zauzeti svaki svojim poslom,"
bičnosti i sebičnosti, između mira i nasilja. Svi smo mi dio te odgovori bogataš.
bitke i trudimo se biti što bolji. Pokušavamo posvetiti naše ži- Reb Eisig ga ponovo uhvati pod ruku, ali ovaj put ga
vote dobrim djelima i cijeniti milosrđe i filantropiju. Prije sve- dovede pred ogledalo, pa ponovi pitanje: "A što sada
ga, razvijamo vrline kod naše djece i učimo ih da budu moral- vidiš?"
na. Ali odakle dolaze naši etički standardi? Što je pravo, a što Čovjek je neko vrijeme zbunjeno stajao, onda se opet
krivo? Što je dobro, a što je zlo? pogledom vrati na ogledalo, pa nesigurno procijedi
Živimo u vremenu u kojemu nije lako odgovoriti na ta kroz zube: "Sada vidim samo sebe."
pitanja. Ponašanje, koje može biti neprihvatljivo za jednu sku- Reb Eisig mirnim glasom prekine neugodnu situaci-
pinu, može biti u potpunosti prihvatljivo za neku drugu. Ju- ju: "Pogledaj! Prozor je napravljen od stakla i ogleda-
čerašnji tabui mogu postati uobičajena svakodnevica. Čini se lo je, isto tako, napravljeno od stakla; ali ti kroz pro-
da nema univerzalno prihvaćenog modela dobra i zla. Škole zor vidiš druge ljude, dok u ogledalu vidiš samo se-
koje su nekada bile izvor objektivnih vrijednosti često se pre- be. Zašto je to tako? Zato što je staklo ogledala sa
tvaraju u ideološka bojišta na kojima se vrijednosti neutralizi- stražnje strane premazano srebrom (kesef - na hebrej-
raju kako se ni jedna skupina ne bi osjećala diskriminiranom. skom znači srebro i novac). Došlo je vrijeme kada tre-
Sve češće osjećamo posljedice oslabljene forme moral- ba ostrugati srebro, kako bi ti opet mogao vidjeti
nog relativizma: sve je prihvatljivo, sve dok time otvoreno ne druge ljude." ■
vrijeđamo nekoga drugoga. Ali, je li taj standard dovoljno vi-
sok? Nismo li u ime slogana "živi i pusti druge da žive" kom-
promitirali naš osnovni osjećaj za ispravno i neispravno? Po-
kušajte odgovoriti na ovo jednostavno pitanje: osjećate li u
svome srcu i duši da je takva moralna zbrka prihvatljiva?
Ovo nas vodi prema još važnijem pitanju, koje se neki
ljudi ne usuđuju ni postaviti: postoje li, uopće, istinsko i apso-
lutno zlo i dobro? Ako ne postoje, kako to da su ljudskim bići-
ma prirodno privlačne neke stvari, dok su im neke druge od-
bojne? Čak i mala djeca posjeduju tu osobinu, unutrašnji osjet
za ispravno i pogrešno koji je razvijen poput osjeta vida i slu-
ha. ■
~ R. Simon Jacobson
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina
Strana 16 19Broj 1 Strana 19
Rabbi dr. Abraham J Twerski:
Učinkovit život
Kako radi ljudski mozak
U narednim poglavljima, u neko-
liko ću se prilika osvrnuti na pod-
svjesni um. Razumijevanje toga ka-
ko funkcionira ljudski mozak može
doprinijeti efikasnijem življenju.
Psihološka istraživanja ljudskog
mozga ukazuju na to da se on sa-
stoji od tri razine: svijesti, predsvijesti
i podsvijesti.
Svijest se odnosi na ono što činim
upravo u ovom trenutku. Ja sam
svjestan da tipkam na svoj kompju-
ter. Osim ako svoju pažnju ne pre-
bacim na to gdje sam bio jutros ili
što moram učiniti sutra, ja nisam
stalno svjestan tih činjenica. Te su
misli u mojoj predsvijesti. Ja ih mogu
postati svjestan ako to želim. Sve
misli koje mogu prizvati u svoju
svijest nalaze se u predsvijesti.
Očigledno je da je svjestan um
tanko područje koje obuhvaća samo
svijest o onome što se događa u
ovom trenutku. Predsvijest sadrži
mnogo više materijala, informacija
koje mogu voljno prizvati u svoju
svijest.
Zatim postoji podsvijest (koju se
ponekad naziva i nesvijest), koju
možemo usporediti sa kompjuter-
skim hard diskom na kojem je zabi-
lježeno sve što ste ikad iskusili i ni-
šta se nikada ne briše.
Možete se prisjetiti što ste jeli za
doručak danas ili čak jučer, jer se ta
sjećanja nalaze u predsvijesti. Me-
đutim, ne možete se prisjetiti onoga
što ste jeli za doručak prije 22 godi-
ne, bez obzira na to koliko se jako
trudili, osim ako, naravno, niste
tolika osoba navike da jedete jednu
te istu stvar za doručak zadnjih 47
godina. Ne biste se mogli prisjetiti
tih stvari čak ni da vam netko uperi
pištolj u glavu, no one su svejedno
na vašem 'hard disku'. Neki ma-
terijali iz podsvijesti mogu isplivati
pod hipnozom, ili se mogu pojaviti
kroz san, ponekad u prerušenom
obliku. Slijedi primjer.
Strana 20
Vjerovao sam da određeni paci-
jent može imati koristi od hip-
noze. Nakon prve hipnotičke
terapije, on je rekao, "Izgleda da
nisam dobar kandidat za hipno-
zu. Nisam bio hipnotiziran."
Rekao sam mu da je uistinu bio
pod hipnozom, no on je bio skep-
tičan. Zamolio sam ga da mi
kaže imena nekih od njegovih
kolega iz drugog razreda osnov-
ne škole. "Drugi razred osnovne
škole?" pitao je. "To je bilo prije
40 godina. Ne mogu se sjetiti
njihovih imena." Zamolio sam
ga da se pokuša sjetiti, ali on to
nije bio u stanju. Tada sam ga
ponovno uveo u hipnotički trans
i odveo ga natrag u vrijeme kada
je bio u drugom razredu. On je
bio u stanju imenovati djecu
koja su sjedila u njegovoj
neposrednoj blizini. Kada se
probudio iz transa i čuo imena,
rekao je, "Nisam pomislio na ta
imena već više od 40 godina!"
Gdje su bila ta imena? Ona su
bila pohranjena u podsvijesti
njegovog uma, kojoj on nije
mogao voljno pristupiti.
Premda je sve pohranjeno u pod-
svijesti, kada kupite karton mlijeka,
i to je također zabilježeno u vašoj
podsvijesti. Tako je podsvijest skla-
dište mnogih informacija koje su
potpuno beskorisne, ali tu nemamo
izbora. Ne možemo kontrolirati ono
što ulazi u podsvijest i ako trebate
mlijeko, bilježenje te transakcije u
podsvijesti je automatsko i u njemu
ne sudjeluje vaša volja.
Jedan od najvrjednijih savjeta u
psihijatriji došao mi je od mog kole-
ge. Razgovarali smo o jednom slu-
čaju kada me on prekinuo, "Twer-
ski," reče on, "prestani pričati logi-
čki." Bio je u pravu. Ja sam ras-
pravljao o emocionalnom problemu,
pristupajući mu logičkom mišlju.
■
Ali emocije ne slijede pravila logike.
To vrijedi također i za podsvjesni
um koji ima svoja vlastita pravila,
radikalno drugačija od pravila logi-
ke. Primjerice, podsvjesnom umu,
"dio je jednak cjelini." Logički, ko-
tač je samo kotač, a ne i automobil
ili vlak. Podsvjesnom umu kotač
može biti bilo što s kotačima. U snu,
kotač može predstavljati auto, a
rukav odijelo. Praktični primjer
ovoga je incident koji sam nedavno
doživio.
Ušao sam u liječničku ambulan-
tu i na prvi pogled osjetio od-
bojnost prema gospođi na rece-
pciji, iako je nikad prije nisam
vidio ili razgovarao s njom. To
me zasmetalo pa sam pokušao
shvatiti zbog čega sam osjetio tu
odbojnost; nakon razmišljanja,
uvidio sam da me nešto kod nje
podsjetilo na učiteljicu iz petog
razreda koja je bila vrlo okrutna
i svi su ju učenici prezirali. Ne
znam što je stvorilo asocijaciju
na nju, ali moguće da je bilo ne-
što trivijalno poput njene frizu-
re. Ako je potonje bilo slično kao
kod moje učiteljice, moj podsvje-
sni um izjednačio je njih dvije.
Moje emocije odbojnosti svakako
nisu bile logički opravdane, ali
moja podsvijest nije se vodila
pravilima logike.
Divrej Tora
 (nastavak s 20. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski:
S druge strane, u šulu sam sreo
čovjeka prema kojem sam osjetio
pozitivnu emociju zato što me
nešto kod njega podsjetilo na
osobu kojoj sam se divio dok sam
bio malo dijete.
Prvi gornji scenarij možda je izaz-
vao negativnu emociju, ali češće će
se dogoditi dijametralno suprotno.
Kao što ćemo vidjeti, ove reakcije
čiji je korijen u podsvijesti, mogu
biti izazvane bilo kojim od naših
osjetila.
Vid: Pogled na malu djevojčicu
odlučnu u tome da nauči preskakati
konop prizvat će osmijeh na lice
svakog prolaznika, ali Chaya Gitty
se našla obavijena toplim osjeća-
jima, ne shvaćajući da je dječja
svjetlo žuta majica potakla sjećanje
na uvijek prepunu kutiju kolačića u
kuhinji njene voljene Bubby.
Sluh: Adina je iz neobjašnjivih raz-
loga potiho pjevušila čekajući u re-
du u svojoj lokalnoj trgovini. Znala
je zašto se osjeća sretno: pjesma koja
je dolazila iz zvučnika bila je pjesma
koju su ona i njena najbolja prija-
teljica voljele pjevati u duetu dok su
prije mnogo godina bile zajedno u
kampu. Čekanje u redu postalo joj je
manje zamorno dok je ponovno
proživljavala ta zlatna sjećanja.
Dodir: Kad god je Rochi pretpo-
stavljala da će nadolazeći dan biti
pun stresova zbog rokova koji se
približavaju, ona bi preko svojih ra-
mena prebacila osobito toplu i ču-
pavu vestu. Tekstura veste, iako ona
toga nije bila svjesna, bila je iden-
tična onoj dekici koja joj je kao dje-
tetu davala sigurnost i koju je vukla
za sobom kroz čitavo svoje dje-
tinjstvo.
Okus: Miriam je otkrila da naginje
određenom jelu u restoranu na sva-
koj simhi. Nakon analiziranja svog
ponašanja, sjetila se da je njezina
majka servirala upravo tu deliciju
one noći kada se Miriam zaručila.
Miris: Lea osobito voli karanfile.
Njezin muž Moše to zna i on to cvi-
jeće izabire za svaku posebnu prili-
Godina
Strana 16 21Broj 1
Učinkovit život
ku. Lea je potpuno svjesna odakle
potječe njezin afinitet prema ovom
cvijeću. Karanfili su bili dominan-
tno cvijeće u velikim buketima koje
joj je Moše donosio u bolnicu kada
su rođene njihove trojke. Kad god
Lea pomiriše karanfile, ona doživi
iste osjećaje obilnog blagoslova kao
i tada.
Sve ove pozitivne reakcije svoje su
porijeklo pronašle u podsvijesti. Uz
to, vidimo da je moguće promijeniti
način na koji reagiramo.
Rivky je bila uzbuđena što će upo-
znati buduću kalu svog najmla-
đeg sina. Bila je apsolutno zate-
čena i loše se osjećala kad je ispalo
da mlada dama vrlo sliči osobito
zahtjevnoj bivšoj susjedi. Fizička
sličnost bila je toliko očita da je
Rivky znala bez sumnje odakle
dolazi njezina negativnost. Sre-
ćom, budući da je Rivky osjetila
da je Chani savršena supruga za
njezinog sina, ona je nadišla svoje
zaprepaštenje izgledom mlade i
radovala se na vjenčanju. Rivkini
su instinkti bili ispravni i poka-
zalo se da je Chani vrlo topla,
brižna i živahna supruga, majka i
snaha. Danas kada je Rivky u pri-
lici posjetiti svoju bivšu susjedu,
ona uočava da je sličnost sa nje-
nom dragom snahom umanjila
animozitet koji bi takav susret
prije izazvao.
Podsvijest je uistinu čudesan alat.
Nadajmo se da su naša prijašnja is-
kustva bila uglavnom ugodna pa će
stoga imati pozitivan utjecaj na naše
sadašnje susrete.
Razumijevanje toga kako podsvje-
sni um djeluje ustvari može pomoći
čovjeku u avodas Hašem. Tora kaže
da ako te netko povrijedi, nije doz-
voljeno da mu se osvećuješ (Lev
19,18). To je vrlo teška zapovijed za
ispuniti, kao što kaže Ramhal u Me-
silas Ješarim (poglavlje 11), osveta je
"slađa od meda i to je jedina stvar
koja će umiriti čovjeka… Kontroli-
rati sebe da ne izvršimo osvetu mo-
že biti lako za anđele, ali ne i za
smrtnike. Međutim, Hašem to traži
od nas."
Ali Tora ne staje ovdje. Ona nada-
lje zahtijeva od nas da ne postupa-
mo iz inata. Ako čovjek koji vas je
uvrijedio dođe i kasnije zatraži od
vas uslugu, vi ne smijete reći "Uči-
niti ću ti uslugu iako ti to ne zaslu-
žuješ." Moraš učiniti uslugu, i mo-
raš to učiniti bez komentara. Ove
dvije zapovijedi mogu biti dovoljno
teške, ali Tora ide i dalje pa kaže
"Ne gaji mržnje" (Lev 19,17). Kao što
kaže Ramhal, ovo se može prije oče-
kivati od anđela, nego od smrtnika.
Međutim, ako razumijemo kako
radi ljudski um, to možda nije toliko
pretežak izazov. ■
Prevela Anja Grabar
Strana 21
Alan Morinis:
Sa srcem na umu
musarsko učenje kako transformirati svoj život
U središtu je pozornosti judaizma
to da vi i ja tijekom svog života po-
stignemo osobnu duhovnu transfor-
maciju. Ta se osnovna namjera mo-
že zagubiti u nizu obreda, blagdana,
liturgija i drugih izvedbenih aspe-
kata tradicije. Ona postaje još manje
vidljiva kada se nađe zatrpana pod
teretom zgrada, institucija, kampa-
nja i političkih borbi, koje za neke
predstavljaju lice, ako ne i sveukup-
nost, Židovskog svijeta. Ali ostaje
činjenica da je u svojoj osnovi po-
kretački interes judaizma osobna
duhovna preobrazba.
Po čemu to znamo? Za početak,
razmislite na što su usredotočena
dva najsvetija dana obrednog kalen-
dara - Roš Hašana (Židovska nova
godina) i Jom Kipur (Dan pomire-
nja). Da, postoje stotine stranica
propisanih molitvi i mnoge druge
obredne radnje, ali središnji fokus ta
dva dana (kao i deset dana koji pa-
daju između njih) je osobna inven-
tura onoga što je netko učinio ili re-
kao tijekom prethodne godine, na-
kon čega slijede koraci za popravlja-
nje štete, kako bi se postavila pozor-
nica za drugačije ponašanje u godini
koja dolazi. Jeruzalemski Talmud
jasno to kaže: "B-g je rekao:" Budući
da ste se svi pojavili predamnom na
suđenju na Roš Hašana i [sa suđe-
nja] otišli u miru, za Mene je to kao
da ste stvoreni kao nova bića. "
Renoviranje samih sebe - projekt
postajanja novim bićem - treba biti
glavna pokretačka sila našeg života.
A ukoliko misliti da ste ono što jeste
i da promjena nije moguća, prije vi-
Strana 22
■
še od devetsto godina, Rambam, života, tada nam sve okolnosti u
također poznat kao Maimonides, kojima živimo izgledaju kao putovi
potvrdio je da je odluka o tome tko našeg rasta. Ljudi s kojima se opho-
ćemo biti potpuno u našim rukama: dimo, posao koji radimo, mjesto
gdje živimo, ono što jedemo, izazovi
Nemojte niti pomisliti ...... da
s kojima se suočavamo, način na
Sveti Blagosloveni svim ljudima
koji reagiramo na te testove, i sve
u trenutku njihova rođenja
ostalo pokazuje se kao nešto što
određuje hoće li biti dobri ili zli.
nam je dano sa ciljem, dok nastav-
To nije tako - svaka osoba ima
ljamo rasti. I mi rastemo. Samim
potencijal da bude pravedna
time što živimo, doživljavamo stva-
poput Mojsija našeg Učitelja ili
ri, razmišljamo i učimo, mi rastemo.
zla poput Jeroboama: pametna
Jeste li jednaki sebi od prije pet ili
ili glupa, milosrdna ili okrutna,
deset godina? To jednostavno nije
sirota ili plemenita, ili da doista
moguće. Jer je sam proces življenja
posjeduje bilo koju drugu odli-
postavljen tako da generira promje-
ku. Nitko vas ne može prisiliti,
ne. Ono za što se judaizam brine jest
proglasiti nad vama ili vas od-
da taj proces promjene učini hoti-
vesti na jedan od tih puteva, već
mičnim i svjesnim te usmjerenim u
vi sami morate svojom vlasti-
određenom pravcu.
tom slobodnom voljom odabrati
put... Onaj tko je bio odgojen u Židov-
skom svijetu krajem dvadesetog
Kada shvatimo da se proces trans-
stoljeća vjerojatno neće percipirati
formacije nalazi u središtu našeg
Divrej Tora
 (nastavak s 22. stranice) Alan Morinis:
judaizam zainteresiranim za osobni
ili za duhovni rast. Židovski svijet u
tom razdoblju bio je u velikoj mjeri
posvećen asimilaciji, nagomilavanju
bogatstva, onom vanjskom, kolek-
tivnim obrascima, obavljanju obre-
da, podršci novoj državi Izrael, in-
stitucijama zajednica i oporavku od
holokausta. Malo (ili nimalo) pro-
stora ostalo je za pitanja unutarnjeg
svijeta pojedinca. Unatoč činjenici
da je duša sa svim svojim dimenzi-
jama mjesto na kojem doživljavamo
život, na kojem napredujemo i pati-
mo, i gdje je ukorijenjena naša jedin-
stvenost, unutarnji život pojedinca
gotovo je u potpunosti bio elimi-
niran iz židovske agende u to neda-
vno doba.
Cijena tog zanemarivanja bila je
ogromna. Židovi su i dalje tragali,
ali, budući da je bilo gotovo nemo-
guće pronaći židovski put za unu-
tarnji život u vremenu nakon holo-
kausta, mnogi su židovski tragači
odlutali na druga polja. Mnogi su
prigrlili istočnjačke tradicije, s nji-
hovim meditacijama, jogom i ezote-
rijskim praksama. Drugi su se na-
mjerili na discipline samopomoći.
Kvazi kabala se uvukla u taj vaku-
um. Koliko je Židova postalo psiho-
lozima? I koliko klijenata tih psiho-
loga su bili Židovi: I ja sam slijedio
svoje srce koje je tragalo za nekim
dalekim putevima, što je dovelo do
tri godine provedene u Indiji i dok-
torata na temu iz područja hindui-
zma. Koliko je drugih Židova jed-
nostavno napustilo nezadovolja-
vajuću tradiciju, a da nisu u vidu
imali neko drugo odredište?
Ja se nikad nisam u potpunosti
Godina
Strana 16 23Broj 1
Sa srcem na umu
osjećao kod kuće ni na jednom neži-
dovskom duhovnom putu koji sam
istraživao. U jednom trenutku svog
života, pokrenut dubokim osjećajem
pomanjkanja smjera u životu, kre-
nuo sam vidjeti mogu li pronaći
smjernice za život u Židovskom svi-
jetu. Bilo mi je vrlo teško povjero-
vati da bi židovstvo, usprkos tome
što izgleda drugačije, moglo pre-
živjeti 3500 godina, zanemarujući
unutarnji život pojedinca. Istraživa-
nja su me dovela do toga da sam
naišao na musar, riznicu praktične
mudrosti i smjernica ili unutarnjeg
življenja koja je bilo izgrađena u ži-
dovskom svijetu tijekom proteklog
tisućljeća.
Posljednjih sedamnaest godina is-
traživao sam musar i pisao o svom
susretu s tom tradicijom u svojim
prethodnim knjigama, Climbing Ja-
cob's Ladder i Everyday Holines ('Us-
pinjanje Jakovljevim ljestvama' i
'Svakodnevna svetost'): Glavni dar
koji nam musarska tradicija stavlja
na raspolaganje je vrlo precizna
mapa unutarnjeg život, zajedno s
praksama koje će nam pomoći da se
razvijamo u smjeru svojih ideala.
Tvrdnja koja se nalazi u srcu
musara je da zbog toga što je život
sam po sebi proces rasta i što
posjedujemo slobodnu volju, u na-
šoj je moći i sposobnostima da us-
mjeravamo taj proces vlastite pro-
mjene. Mudri i suosjećajni majsto-
ri/učitelji koji su oblikovali tradiciju
korak po korak su označili put ko-
jim možemo krenuti kako bismo se
približili idealima koje smo sposo-
bni ispoljiti. Pritom nas usmjeravaju
prema dva globalna cilja. Najviša i
najbolja uporaba života jest da se
usmjerimo bilo prema šleimutu (što
znači "potpunosti"), bilo keduši
("svetosti"). One nisu ništa drugo do
dvije dimenzije iste pojave. Što više
postajemo živo utjelovljenje naših
ideala, to više prelazimo iz svoje
djelomičnosti (čak i slomljenosti) u
to da budemo potpuniji, a u potpu-
nosti postajemo posude za samu
svetost. Majstori musara kažu nam
da je to javna tajna koja daje smisao
našem životnom putu.
Međutim, ne smijemo slijediti bilo
kakve ideale. Ideali kojima nam mu-
sar pomaže da se približimo ne po-
tiču od naših vlastitih zamisli ili iz
popularne kulture ili od filozofa,
već iz Tore i interpretacija Tore (ko-
je također jesu dio Tore). Tora for-
mulira zadivljujuće ideale onoga što
ljudsko biće može biti. U pet Mojsi-
jevih knjiga riječ dobrota (hesed) po-
javljuje se 248 puta. Velikodušnost,
suosjećanje, dobronamjernost, str-
pljenje i ljubav prikazani su kao bo-
žanske osobine koje bismo trebali
utjeloviti u svojim vlastitim životi-
ma. A musar nam daje alate koji će
nam pomoći da usvojimo te osobi-
ne, i time se promijenimo, te tako
postanemo potpuniji i svetiji. ■
Strana 23
 Starost svemira: jedna stvarnost promatrana iz
dr. Gerald Schroeder:
dvije različite perspektive
Može li svemir istovremeno biti
mlad i star?
Znanost i teologija stoljećima su
vodili neizvjesnu ideološku bitku
oko toga koje od njih je najpouzda-
niji izvor istine. A osnovno u tom
sučeljavanju je pitanje starosti našeg
svemira. Je li to stari svemir s povi-
ješću koja sadrži fosile dinosaura i
pećinskih ljudi ili mladi svemir sa
svega nekoliko dana razmaka izme-
đu stvaranja svemira i stvaranja
Adama, prvog ljudskog bića? A ako
je naš svemir mlad, onda je tako-
zvane drevne fosile B-g stavio u ze-
mlju da bi ispitao našu vjeru u isti-
nitost Biblije.
Mjerilo starosti našeg svemira te-
melji se na istraživanju astronoma i
kozmologa. Ti znanstvenici mjere
koliko se svjetlosni valovi iz udalje-
nih galaksija protežu i produljuju
zbog rastezanja svemirskog prosto-
ra jer su ti svjetlosni valovi putovali
eonima vremena da bi stigli do nas
ovdje na zemlji. Podaci ugrađeni u
te protegnute zrake svjetla otkrivaju
da je naš veličanstveni svemir stvo-
ren prije nešto manje od 14 milijardi
godina.
Mjera mladosti doba našeg sve-
mira temelji se na podacima iz Bi-
blije. U prvom poglavlju Postanka
stoji da je između stvaranja svemira
i stvaranja Adama proteklo šest da-
na. Zatim u Postanku, Poglavlje 4,
čitamo da su Adam i Eva imali dva
sina, Kaina i Abela. Kain je ubio
Abela, te je Kaina B-g protjerao. Po-
stignuća Kainova potomstva nave-
dena su u poglavlju 4. Zatim smo u
petom poglavlju pročitali da je pro-
Strana 24
šlo 130 godina prije nego što su
Adam i Eva dobili treće dijete koje
se zove Set, a zatim je prošlo 105
godina prije nego što je Set dobio
svoje prvo dijete. Ovaj obrazac na-
vođenja vremenskog razmaka izme-
đu rođenja nastavlja se bez prekida
sve dok Josip ne bude prodan kao
rob u Egipat (Postanak 37,2.28.36.).
Sva ta razdoblja pridodajemo na go-
dine do njihovog Izlaska iz egipat-
skog ropstva i njihovog ulasku u
Obećanu zemlju, a potom i njiho-
vom progonstvu iz te zemlje. Na
kraju hebrejske Biblije dodajemo
vremena kraljeva, kraljica, predsjed-
nika itd. koji su uslijedili. Zbraja-
njem svih tih podatke, dolazimo do
starosti svemira od nešto manje od
6000 godina.
Postoji bitna razlika između poda-
taka navedenih u Bibliji o potom-
stvu Kajina i potomstvu Seta. Raz-
lika je u tome da, premda su popi-
sana djela Kainova potomstva, nisu
navedena vremenska razdoblja za
Kainovo potomstvo, no za Setove
potomke navedeni su detaljni poda-
ci o starosti. Ova razlika u podaci-
ma o dobi nagovještaj je da Biblija
želi da razvijemo kalendar. Kroz
Seta dolazimo do Abrahama, Izaka i
Jakova, loze koja postaje izraelska
nacija. Kainova obiteljska loza zavr-
šava u 4. poglavlju, i time je nebitna
za trenutni kalendar. Podaci o sta-
rosti za Kainovu lozu bili bi suvišni
ako želimo napraviti kalendar, a u
Bibliji nema suvišnih podataka. Ovo
je znak da Tora želi da napravimo
kalendar: Tora nam govori sve sta-
rosne podatke koji mogu pridonijeti
izračunavanju biblijskog kalendara,
a izostavlja starosne podatke (Kai-
nove) koji bi bili nevažni za takav
kalendar. Da u Bibliji nisu dani sta-
rosni podaci o bilo kojoj osobi, da-
nas ne bi bilo teoloških/znanstve-
nih polemika o dobi našeg veličan-
stvenog svemira. Budući da su po-
daci dani, mora postojati razlog i
odluka koja je vjerna ovim dvama
izvorima mudrosti - drevnim riječi-
ma Tore i suvremenim znanstvenim
otkrićima, posebno jer je Autor Tore
također i Stvoritelj prirode. ■
Je li moguće da je šest dana iz Po-
stanka 14 milijardi kozmoloških
godina, čak i ako su se šest dana iz
Postanka sastojala od po 24 sata, a
14 milijardi godina obuhvaćaju svu
našu kozmičku povijest bez nateza-
nja bilo riječi Tore bilo znanstvenih
otkrića?
Moramo imati na umu da su
glavni komentatori na riječi Tore,
Raši (oko 1090.) i Nahmonides (oko
1250.) izričito naznačili da su šest
dana Postanka dani od po 24 sata
(Rašijev komentar Talmud Hagiga
12A; Nahmonidesov komentar na
Postanak 1,3). Stoga se objašnjenje
koje kaže da su dani iz Postanka 1.
zapravo bili duga vremenska razdo-
blja može tumačiti kao iskrivljava-
nje Biblije kako bi je se dovelo u
sklad s naukom. Oni su možda iz-
nijeli ove komentare budući da se
sunce u Bibliji ne spominje do četvr-
tog dana Postanka.
Ključ za rješenje tog prividnog
proturječja je promjena perspektive
gledanja na vrijeme. Podsjetimo se
da smo u Psalmu 90,4 čitali: "Tisuću
Divrej Tora
(nastavak s 24. stranice) dr. Gerald Schroeder: Starost
godina u Tvojim je očima poput ju-
čerašnjeg dana kad mine i poput
noćne straže." U ovom jednom sti-
hu čitamo o tri perspektive vreme-
na: 1000 godina, dan i noćna straža.
U našem svemiru perspektiva je sve
kad se određuje vidljivi prolazak
vremena.
Nahmonidesovo pronicljivo gledi-
šte u vezi dana iz Postanka toliko je
izravno da je teško vjerovati da nam
je tako često promaklo.
Prvo se moramo podsjetiti da bi-
blijska Nova godina, Roš Hašana,
označava stvaranje Adama, a ne
stvaranje svemira. Šest dana Postan-
ka čine zaseban kalendar i samo-
stalni su. Stoga su opisani na jedin-
stven način. Fraza koja se stalno
ponavlja "i bilo je veče i bilo je jutro"
jedinstvena je za prvo poglavlje Po-
stanka, poglavlje o "stvaranju".
Na kraju svakog dana iz Postanka
dan se označava brojem: jedan dan;
drugi dan; treći dan; četvrti dan….
Nahmonides je pitao prije gotovo
800 godina, mnogo prije nego što su
teologe zabrinuli drevni fosili pećin-
skih ljudi i dinosaura, zašto se oblik
broja dana mijenja od apsolutnog,
"jedan", u komparativni, drugi, tre-
ći ...? Njegov je odgovor briljantan.
Tora piše "jedan dan" jer još nije bilo
drugog dana. A da bi se napisalo
"prvi", to mora biti usporedivo s
drugim (komentar na Postanak 1,5).
To vidimo i u nazivima svjetskih ra-
tova. "Veliki rat" (Prvi svjetski rat)
postao je "Prvi svjetski rat" tek kad
je započeo Drugi.
Biblijska perspektiva vremena za
šest dana Postanka ide od dana je-
dan, gledajući prema naprijed. Da je
Godina
Strana 16 25Broj 1
svemira: jedna stvarnost dvije perspektive
ta perspektiva bila sa Sinaja gleda-
jući unatrag, Tora bi napisala "prvi
dan", jer je do Sinaja prošlo više od
890.000 "drugih" dana!
Gledamo na vrijeme unatrag i
mjerimo 14 milijardi godina kozmi-
čke povijesti od stvaranja našeg sve-
mira Velikim praskom. Kako bi se
te godine mogle mjeriti iz perspek-
tive Biblije koja gleda naprijed od
početka? Ovo je potpuno nečovje-
čanski pogled na vrijeme.
Nevjerojatna stvarnost vremena u
našem veličanstvenom svemiru je
da se perspektiva vremena za niz
događaja sažima dok tu perspekti-
vu projiciramo unatrag, a ona se sa-
žima, smanjuje, skraćuje, baš kao
što se "veličina" svemira komprimi-
ra kako se vraćamo u vrijeme una-
trag.
Profesor Peebles u svojoj knjizi
Principles of Physical Cosmology
(Principi fizikalne kozmologije) sa-
vršeno to izražava, ali tehničkim
rječnikom:
"Standardna interpretacija cr-
venog pomaka (količina svje-
tlosnog vala razvučenog dok je
putovao do nas iz udaljenog
mjesta u svemiru) kao efekta
širenja svemira predviđa da se
isti faktor crvenog pomaka pri-
mjenjuje na promatrane stope po-
javljivanja udaljenih događaja...
čak i onda kada je epoha tako
rana, da se crveni pomak ne
može primijetiti detekcijom
zračenja."
Ako možemo izračunati veličinu
širenja svemira od početka šest da-
na biblijskog kalendara do danas,
možemo izračunati kako će 14 mili-
jardi godina (dinosauri i sve ostalo)
izgledati iz perspektive Biblije. Klju-
čna riječ ovdje je perspektiva. Izra-
čunavamo starost svemira iz dvije
bitno različite perspektive: biblijske
perspektive koja gleda prema napri-
jed od početka kada je svemir bio
znatno manji nego li je sada; naše
perspektive koja gleda unatrag u
kojoj je svemir bio znatno veći nego
li u eri blizu stvaranja. To su dva
pogleda na jednu stvarnost.
Opet, Nahmonides je onaj koji uti-
re put. On nam kaže da je vrijeme
nastalo pri stvaranju (briljantan u-
vid kojeg odražavaju suvremeni
znanstveni koncepti), ali da je to vri-
jeme "dobilo uporište" kad se for-
mirala materija (komentar na Posta-
nak 1,4.5.), a to je znanstveno točno.
Energija, svjetlosne zrake, nalaze
se izvan vremena; one ne mjere vri-
jeme. Ako biste eterično bestežinski
putovali na zraci svjetlosti od sunca
do zemlje, vaš bi sat zabilježio nula
vremena. Ali kad bih mogao pro-
matrati tu zraku svjetlosti kako pu-
tuje, izmjerio bih da je prošlo oko 8
minuta i nekoliko sekundi na tom
identičnom putovanju od sunca do
zemlje. Dvije istinske perspektive
jednog događaja.
Prva stabilna materija nastala od
energije stvaranja iz Velikog praska
koja "stari", koja doživljava prolazak
vremena, bili su protoni, subatom-
ske čestice koje stvaraju veći dio
mase atoma i za koje se teoretski
smatra da su produkt raspada neu-
trona u elektrone i protone (slobo-
dni neutroni se raspadaju s poluži-
votom od oko 10 minuta, ali stabilni
su kada se nalaze u jezgri atoma).
Biblija na vrijeme gleda gledajući
Strana 25
(nastavak s 25. stranice) dr. Gerald Schroeder: Starost
prema naprijed u svemir koji se širi,
od trenutka stvaranja protona, tre-
nutka koji je trajao tek djelić sekun-
de nakon stvaranja svemira Velikim
praskom, kada je svemir bio daleko
manji nego što je danas.
Naša zemaljsko znanstveno mje-
renje vrijeme promatra gledajući
unatrag iz sadašnje perspektive na-
šeg ogromnog svemira prema onom
trenutku kada su se formirali pro-
toni, na maleni djelić sekunde koji
se zbio nakon stvaranje svemira ve-
likim praskom, u vrijeme kada je
svemir bio znatno manji nego što je
danas.
Izračuni
svemira: jedna stvarnost dvije perspektive
koristiti za opis udaljenosti sedam
unutarnjih planeta izuzev Zemlje od
sunca. Prema tom odnosu Zemlja ne
bi trebala postojati tamo gdje se
Zemlja nalazi. Pa ipak, ovo je jedino
mjesto u Sunčevom sustavu koje je
pogodno za održavanje života.
Ova jednadžba je i odnos koji opi-
suje vezu između zemaljskog pogle-
da na vrijeme koji gleda unatrag u
povijest svemira iz sadašnjosti i bi-
blijskog pogleda na vrijeme koje
gleda naprijed od početka za šest
dana Postanka.
Podsjetimo se da godine biblijskog
kalendara započinju s Adamom, a
ne sa stvaranjem svemira. Šest dana
Postanka čine zaseban kalendar i
stoga su opisani na jedinstven na-
čin. Fraza koja se redovito ponavlja
"i bilo je veče i bilo je jutro" jedin-
stvena je za ovo poglavlje. Nigdje
drugdje u čitavoj hebrejskoj Bibliji
ne čitamo ovaj dvostih prilikom
opisa protoka vremena.
Evo malo matematike potrebne za
"rješavanje" te jednadžbe. Neki ljudi
pobjegnu kada ugledaju matemati-
čku jednadžbu. Ako se i vi tako
osjećate, samo preskočite dolje na
rezultate, ali kao što oglas kaže,
■
pola zabave čini put do tamo.

Pomoću ove kombinacije drevne

mudrosti i suvremenog otkrića, sa-
da možemo izračunati starost sve-
mira, mjerenu iz ove dvije vrlo ra-
zličite perspektive.

Ključ izračuna koji povezuje našu

vremensku perspektivu gledanja na
vrijeme unatrag s onom Tore koja
gleda prema naprijed na svemirski
prostor u širenju, jest shvatiti da čak
i ako je brzina širenja približno kon-
stantna nakon početnog djelića se-
kunde, frakcijska brzina promjene
(tj. koliko vremena treba svemiru da
bi udvostručio svoju veličinu) s vre-
menom se drastično mijenja. To je
stoga što je svemir, kada je bio ma-
nji, udvostručavao svoju veličinu
brže nego kada je postao veći. To
postaje ono što je u znanstvenom
žargonu poznato kao nelinearni
odnos.

Najčešći nelinearni odnos u sve-

miru je A = A0e-Lt. Ova jednadžba
definira brzinu raspada svakog ato-
ma u svemiru. Ona se također može

Strana 26 Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice) dr. Gerald Schroeder: Starost
Zabavni dio izračuna dolazi kada
se jednadžba vrednuje od dana do
dana pa možemo usporediti tvrdnje
iz Biblije za svaki dan Postanka sa
znanstvenim otkrićima za te dane.
Da bismo odredili trajanje svakog
od šest 24-satnih dana Postanka,
vrednujemo jednadžbu za svaki od
tih dana; t (vrijeme) ide od 0 do 1 za
prvi dan, 1 do 2 za drugi dan, itd.
Kada uspostavimo kronologiju
dana Postanka, vrlo je jednostavno
usporediti ključne događaje svakog
dana kako su zabilježeni u Postan-
ku i interpretirani u drevnim ko-
mentarima sa otkrićima suvremene
znanosti. Pritom moramo imati na
umu da ono što znanost predstavlja
u doslovno desecima tisuća publi-
kacija, Postanak donosi u 31 reče-
nici. Nemojte očekivati da ćete u tih
nekoliko rečenica pronaći svaki de-
talj za svako razdoblje. Kad istražu-
jemo duboko značenje biblijskog
teksta, koristimo samo komentatore
iz starine, komentatore koji su dubi-
nu biblijskog teksta iščitavali stolje-
ćima pa i tisućljećima prije nego što
su ljudi saznali za fosile, dinosaure i
pećine. Tako ne dolazi do iskrivlja-
vanja drevne Biblije kako bi odgo-
varala otkrićima suvremene zna-
Godina
Strana 16 27Broj 1
svemira: jedna stvarnost dvije perspektive
nosti.
Prvi dan: 13,8 milijardi godina do
6,8 milijardi godina prije sadašnjosti
(B.P. - Prije sadašnjosti, služi za opisi-
vanje geoloških era, op.pr.)
Biblija (Postanak 1,1-5): B-g stvara
svemir i tada se svjetlost odvaja od
tame.
Znanost: Nastanak svemira Velikim
praskom [Prisjetimo se da je do prije
nekih 60 godina u znanstvenoj zaje-
dnici vladalo mišljenje da je svemir
postojao oduvijek. Biblija je bila u
krivu od svoje prve rečenice! Tada
je uočen dokaz o stvaranju Velikim
praskom i preko noći je svijet saz-
nao da je Biblija imala pravo!];
Odmah nakon stvaranja svemira
Velikim praskom, kako se svemir
širio od svoje početne minijaturne
točke kod stvaranja, energija svemi-
ra postajala je sve razrjeđenija u sve
većem volumenu prostora. Na sni-
ženoj energetskoj razini, elektroni
su se mogli vezati za atomske jez-
gre, a svjetlost se mogla odvojiti od
prvobitne plazme. Prve zvijezde i
galaksije formiraju se otprilike prije
13 milijardi godina (Bromm, V., The
First Stars, [Prve zvijezde] Google
Books).
Drugi dan: 6,8 do 3,3 milijarde go-
dina B.P.
Biblija (Postanak 1, 6-8): Oblikuje se
nebeski svod. Primijetite da na ovaj
dan tekst ne završava s "i bilo je do-
bro", očito zato što procesi koji su
započeti na taj dan još nisu popri-
mili svoje "predviđene" oblike.
Znanost: Prije otprilike 4,6 milijardi
godina, Sunce, glavna zvijezda os-
novnog poretka i planete, uključuju-
ći Zemlju, formirali su se od prašine
prethodne supernove.
Treći dan: 3,3 do 1,5 milijardi godi-
na B.P.
Biblija (Postanak 1,9-13): Pojavljuju
se oceani i suha zemlja, zatim prvi
život, biljke. Ovo je označilo poče-
tak biljnog života s biljkama spome-
nutim u tekstu koje su se razvijale
tijekom sljedećih dana Postanka
(Nahmonides, oko 1250., komentar
na Postanak 1,12).
Znanost: Do prije 3,8 milijardi godi-
na, prvobitno rastaljena zemlja do-
voljno se ohladila od svog prvobi-
tno rastaljenog stanja da bi se mogla
formirati tekuća voda (Cloud, P.,
Oasis In Space; W. W. Norton). Na
površini zemlje formirala se kora
krutih stijena koja se postupno ras-
pale u blokove veličine kontinenta.
Dok su se ovi blokovi kore kretali
površinom zemlje oko centimetar
godišnje, na gornjem rubu su se sti-
jene nagomilale tvoreći planinske
nizove. Stijenjak (Rocky Mountains)
na zapadnoj obali Sjeverne Amerike
i Ande na zapadnoj obali Južne
Amerike rezultat su ovog kretanja.
Strana 27
(nastavak s 27. stranice) dr. Gerald Schroeder: Starost
Kako su ove planine bile vremenom
oštećene i erodirale, podigle su po-
vršine kontinenata iznad razine
mora. Da se to nije dogodilo, danas
bi cijela površina zemlje bila potpu-
no prekrivena vodom dubokom oko
2 km.
Možda su najpoznatiji dokazi
ovog fenomena kontinentalnog po-
micanja koje je rezultiralo nastan-
kom planina fosili pronađeni u Bur-
gess Passu u kanadskom Stijenjaku
(Rocky Mountains). Prije otprilike
10 000 godina, potkraj posljednjeg
ledenog doba, ledenjaci koji su po-
tjecali s Arktika skinuli su vrh pla-
nine i stvorili Burgess Pass. To je
otkrilo škriljevac ispunjen fosilima
koji su bili zakopani više od pola
milijarde godina. Fosili, danas
poznati kao Burgess Shale fosili, su
fosili vodenih životinja, ali Burgess
Pass prijelaz nalazi se na 8000 me-
tara nadmorske visine! Ono što su
danas škriljevac i stijene Stijenjaka,
prije otprilike 560 milijuna godina,
bili su blato i sluz plitkog tropskog
morskog dna, udruženog vodenim
životom. Život koji je tisućljećima
bio zarobljen u blatu i mulju postao
je fosil iz Burgess škriljevca, a sporo
klizanje kontinenata pomicalo je i
podizalo ono što je nekada bilo tro-
psko morsko dno do vrtoglavih vi-
sina Burgess Passa. Upravo o tim
fosilima i eksploziji životinjskog
svijeta govori se u uvodnim rečeni-
cama petog dana (Postanak 1,20).
Događaj i datum podudaraju se s
biblijskim prikazom petog dana.
Izvorna teorija o podrijetlu života
Strana 28
svemira: jedna stvarnost dvije perspektive
pogrešno je predviđala da moraju Sunca. Zbog toga, oba izgledaju kao
proći milijarde godina između poja- da su iste veličine.
ve tekuće vode na zemlji i pojave ži-
Znanost: Tijekom perioda četvrtog
vota. Otkrića mikrofosila bakterija i
dana, Zemlja se dovoljno ohladila
prvog "biljnog" života u obliku fo-
da se vlaga u prethodno oblacima
tosintetskih algi otkrivaju da se ži-
prekrivenoj zemlji kondenzira. Kao
vot na zemlji pojavio prije otprilike
rezultat toga, atmosfera se raščistila,
3,6 milijardi godina, to jest mnogo
sunce, mjesec i zvijezde postali su
brže nego što se prvobitno teoretizi-
vidljivi. Prije tog vremena, iako je
ralo (DeDuve, C., Blueprint for a Cell:
sunčeva svjetlost mogla doprijeti do
The Nature and Origin of Life [Nacrt
zemlje, stvarno nebesko tijelo sunca
za stanicu: Priroda i porijeklo života];
nije bilo vidljivo sa zemlje zbog te-
Neil Paterson Publishers).
škog oblačnog pokrivača. Osobno
Četvrti dan: 1,5 do 0,6 milijardi sam mjerio fotosintetsku proizvod-
■
godina B.P. nju kisika u danima koji su bili tako
jako oblačni da mada je svjetlost
Biblija (Postanak 1,14-19): Sunce,
prodirala kroz oblake, nije bilo na-
mjesec i zvijezde postaju vidljivi na
znaka sunčevog sjaja iza oblaka.
nebesima (Talmud Hagiga 12a). He-
brejski sada kaže me’or’ot, što zna- Peti dan: 0,6 do 0,2 milijardi godina
či da su vidljiva stvarna tijela koja B.P.
emitiraju svjetlost. Prethodno je
Biblija (Postanak 1,20-23): Prvi više-
tekst rekao or’ot, što znači svjetlost,
stanični životinjski svijet obilno buja
ali ne i stvarna nebeska tijela koja
u vodama, a iza njega slijede veliki
daju svjetlost.
gmazovi i krilate životinje.
Tekst ovdje opisuje pogled koji sa
Znanost: Bez upozorenja od strane
zemljine površine gleda gore budu-
ishodišnih fosilnih zapisa o velikim
ći da su sunce i mjesec opisani kao
životinjama i njihovom ekstremnom
"dva velika tijela". Jedino mjesto u
obilju koje će se uskoro pojaviti,
cijelom svemiru, sa kojeg se i sunce
eksplozija života u kambrijskom
i mjesec pojavljuju kao velika tijela,
dobu prije 530 mil. godina proizvela
je Zemlja. Iako je promjer Sunca 400
je svaku osnovnu vrstu životinjske
puta veći od Mjesečevog promjera,
tjelesne građe koja danas postoji,
mjesec je 400 puta bliži zemlji od
Divrej Tora
(nastavak s 28. stranice) dr. Gerald Schroeder: Starost
dok su vode vrvjele životom (Levin-
ton, J., The Big Bang of Animal Evolu-
tion [Veliki prasak evolucije životinja];
Sci. Am; Bowring, S. i dr., Calibra-
ting rates of early Cambrian evolution
[Stope kalibriracije rane kambrijske evo-
lucije]; Science 261:1293; Kerr, R.,
Did Darwin get it all right? [Je li Dar-
win dobro shvatio?] Science 267:1421).
Krilati insekti pojavili su se prije
340.000.000 godina, a na starijim fo-
silima nije pronađen nagovještaj nji-
hovog skorašnjeg dolaska (Marden,
J., i Kramer, M., Surface skimming
stone flies, a possible intermediate stage
in flight evolution; Science 266:427;
Kaiser, J., A new theory of insect wing
origin [Nova teorija podrijetla krila in-
sekata], Science 266:363).
Šesti dan: 200 milijuna do 5782 go-
dina prije sadašnjosti
Biblija (Postanak 1,24-31): Zemlju
Godina
Strana 16 29Broj 1
svemira: jedna stvarnost dvije perspektive
naseljavaju životinje. Pojavljuju se
sisavci, a potom i ljudi.
Znanost: prije 250 milijuna godina,
masovno izumiranje uništilo je život
i 90% životinja je nestalo iz fosilnog
zapisa (Erwin, D., The mother of mass
extinctions, Sci. Am.). Zemlja je tada
iznova naseljena. Ono što zaintri-
gira osobe koje proučavaju fosilne
zapise je to što, kad je zemlja bila
ponovno naseljena i otvorile su se
mnoge ekološke niše zbog masov-
nog izumiranja, nisu nastali nikakvi
suštinski novi tipovi tijela. Možda
su samo oni koji su prethodili izu-
miranju bili pogodni za zemlju.
Scientific American postavio je pita-
nje: "Je li se mehanizam evolucije iz-
mijenio na način koji sprečava te-
meljne promjene u tjelesnoj građi
životinja?" (Levinton, J., The big bang
of animal evolution; Sci. Am.). Meha-
nizam evolucije se nije promijenio.
Ono što se promijenilo jest to da
sada shvaćamo da samo određene
vrste života odgovaraju uvjetima
Zemlje, koliko god raznovrsne bile
(Gould, S. J., The evolution of life on
Earth, Sci. Am.).
U 31 rečenici Biblija opisuje tijek
postojanja života od stvaranja našeg
veličanstvenog svemira koji podr-
žava život do pojave čovječanstva.
Proučavanje tajni prirode znanstve-
ne zajednice pruža doslovno miliju-
ne bita podataka za ista ova razdo-
blja. Slaganje između ova dva izvo-
ra znanja, jednog drevnog i jednog
suvremenog, nije iznenađujuće jer
postoji jedan Autor kako za drevnu
mudrost Biblije, tako i za tajne pri-
rode koje su znanstvenici tek neda-
vno otkrili. ■
Strana 29
Rabbi Menachem Leibtag:
Berešit: Dvije priče o stvaranju
Ovaj šiur je ljubazno ustupio The Tanach Study Center u
spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga
Koliko priča o stvaranju ima u Paršat Breišit, JEDNA ili
DVIJE?
Iako o ovom pitanju često više raspravljaju biblijski kriti-
čari nego studenti ješive, odgovor na njega može nositi
značajnu duhovnu poruku.
U ovotjednom šiuru raspravljamo o strukturi Paršat Bre-
išit, u pokušaju da bolje razumijemo značenje Torine pre-
zentacije priče o Stvaranju. Naša analiza također će po-
staviti 'okvir' za našu raspravu o sveukupnoj temi Sefer
Breišita u šiurima koji slijede.
Uvod
Iz književne perspektive, prilično je lako razlikovati dva
različita odjeljka u Torinom izvještaju o priči o stvaranju:
• I. ODJELJAK - STVARANJE U SEDAM DANA /1,1->
2,3
• II ODJELJAK - ČOVJEK U GAN EDENU / 2,4 ->3,24
U našem šiuru prvo ćemo objasniti što je sepecifično za
svaki odjeljak. Nakon toga ćemo govoriti o tome kako se
oni međusobno nadopunjuju.
Perek Alef
I. ODJELJAK, poznatiji kao PEREK ALEF, lako je uočljiv
zbog svoje jasne strukture, tj. svaki dan stvaranja slijedi
vrlo standardan obrazac. Svaki dan:
• Počinje frazom: "VA'JOMER ELOKIM...", najavljujući
novu fazu stvaranja (vidi 1,3.6.9.14.20.24);
• Nastavlja se s "VA'JAR ELOKIM… KI TOV" (vidi
1,4.10.12.18.21.31);
• Završava s "VAJHI EREV VAJHI BOKER, JOM..."
(vidi 1,5.8.13.19.23.31).
Zapravo, mogao bi se konstruirati 'prazan obrazac' koji
bi odgovarao bilo kojem danu stvaranja, koji bi izgledao
otprilike ovako:
"va'jomer Elokim" - I B-g reče... _________
[nakon čega slijedi neki čin Stvaranja.]
"va'jhi hen" - I tako je i bilo
Strana 30
[nakon čega često slijedi neki proces imenovanja: po-
put "va'jikra Elokim..." , ili neki b-žanski 'komentar']
"va'jar Elokim... ki tov" - I B-g je vidio da je dobro
"va'jhi erev va'jhi boker, jom __#__"
Iako određeni dani mogu odstupati od ovog osnovnog
formata, svakako svaki dan počinje izrazom "va'jomer
Elokim...".
Ovo zapažanje nam omogućuje da prva dva psukim (sti-
ha) ove cjeline (1,1-2) prepoznamo kao njezino zaglavlje,
jer Prvi dan mora započeti prvim "va'jomer Elokim" (u
trećem pasuku/pogledajte 1,3 i Raši o značenju riječi
"Breišit" u njegovom tumačenju 1,1).
Do sličnog zaključka dolazimo i u pogledu 'sedmog da-
na' (tj. 2,1-3). Budući da ovi psukim opisuju 'Sedmi dan',
oni moraju biti dio ove cjelokupne Priče o stvaranju; ali
budući da počinju s "va'jhulu..." – a ne s "va'jomer Elo-
kim" – oni čine zaključak ove cjeline.
Da bismo to potvrdili, primijetite prekrasnu paralelu iz-
među ova dva 'rubna oslonca' (tj. 1,1-2 i 2,1-3, zamijetite
izraz "šamajim v'arec" i glagol "bara"!), i kako sedmi dan
'zaključuje' ono što nam je bilo predstavljeno u 1,1.
Ovaj uvod i zaključak definiraju nam primarnu temu
čitave ove cjeline - "brijat ha'šamajim v'ha'arec" – B-žje
stvaranje Nebesa i Zemlje. Ova tema je predstavljena
kroz dnevni napredak B-žjeg stvaranja koje se proteže
tijekom šest dana.
S ovako definiranim generalnim okvirom, sada možemo
započeti našu analizu napredovanja stvaranja od dana
do dana. Obratit ćemo pozornost na to kako svaki dan
slijedi ili malo odstupa od standardnog formata o kojem
smo prethodno govorili. [Na primjer, činjenica da drugi
dan ne uključuje izraz "va'jar Elokim ki tov" trebala bi
imati značaj.]
Dnevni "Hiduš"
Kao što smo gore spomenuli, unutar ove jedinice, frazom
"va'jomer Elokim" započinje svaki dan i iza nje uvijek
slijedi čin B-žjeg stvaranja - ili barem neka vrsta "hiduša"
[tj. nečeg novog, što prethodnog dana nije postojalo].
Nakon izvršenja svakog čina Stvaranja, možemo pronaći
'periferne' komentare poput toga da B-g daje imena ili
dužnosti onome što je upravo stvorio. Međutim, pokazat
Divrej Tora
 (nastavak s 30. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Berešit: Dvije priče o stvaranju
ćemo kako do sljedećeg "hiduša" Stvaranja ne dolazi bez
dodatnog "va'jomer Elokim"!
Također bismo trebali istaknuti da u Trećem i Šestom da-
nu nalazimo da se naš osnovni oblik ponavlja dva puta,
tj. fraza "va'jomer Elokim" pojavlja se dva puta svakog
od ovih dana, i svaki puta nakon toga slijedi zaseban čin
Stvaranja, nakon kojega slijedi valorizacija - "va’jar Elo-
kim ki tov". Ovo sugerira da će svaki od ovih dana sa-
državati dva čina Stvaranja. [O dubljem značenju ovoga
raspravljat ćemo u nastavku.]
Stoga, naša analiza počinje time da utvrdimo što je bio
točan "hiduš" svakog dana. Zatim ćemo raspravljati o
'perifernim komentarima' za svaki dan, pokazujući kako
se oni odnose na taj "hiduš".
Dan Jedan (1,3-5)
B-žji prvi čin stvaranja (tj. ono što slijedi nakon prvog
"va'jomer Elokim") bilo je stvaranje "OR" - ili onoga što
mi nazivamo "svjetlo".
Ovo stvaranje prati 'proces dodjele imena' pri kojem B-g
svjetlo naziva - 'Dan', a tamu (nedostatak svjetla) naziva
'Noć'.
Drugi dan (1,6-8)
B-g stvara "rakia" - čija je funkcija da dijeli "vodu iznad"
od "vode ispod".
Zatim, B-g naziva te 'gornje vode' - "šamajim" [Nebesa].
Zapazite da se 'vode ispod' ne imenuju do trećeg dana.
Isto tako zapazite da je ovo jedini put da nakon B-žjeg
stvaranja ne slijedi izraz "va’jar Elokim ki tov". Dakle, či-
ni se da nešto u tom danu ili 'nije tako dobro' ili je barem
nedovršeno. [Vratit ćemo se ovom opažanju kasnije u
šiuru.]
Treći dan (1,9-12)
• Prva faza: (tj. prvi "va'jomer Elokim").
B-g stvara "jabaša" [suhu zemlju].
Zatim B-g ovu suhu zemlju naziva - AREC [Zemlja?],
a preostali "majim" - JAMIM (Mora).
Nakon toga slijedi B-žja pozitivna ocjena: "va’jar Elo-
kim ki tov"
• Druga faza (tj. drugi "va'jomer Elokim"/1,11-12)
B-g stvara ono što mi nazivamo 'vegetacijom', tj. sve
Godina
Strana 16 31Broj 1
različite vrste povrća i voćaka. Primijetite kako ovi
psukim naglašavaju upravo ono što 'biljno carstvo'
čini jedinstvenim - tj. kako te vrste sadrže sjeme koje
će proizvesti sljedeću generaciju - npr. "esev mazria
zera" i "ec pri ose pri".
Zapazite da B-g više ne daje 'imena' onome što je stvorio.
Međutim, još uvijek nalazimo standardnu pozitivnu ocje-
nu "va’jar Elokim ki tov". [Vjerojatno ste bili svjesni da
se "ki tov" spominje dva puta u Trećem danu, ali vjeroja-
tno niste bili svjesni da je to zato što sadrži dva "va'jomer
Elokim"!]
Ogroman skok
Obratite pažnju na 'ogroman skok' koji se događa u Dru-
goj fazi na Treći dan. Sve do Druge faze, sve što je B-g
stvorio bilo je 'neživo' (beživotno). Od ove točke dalje
stvaraju se živa bića. [Imajte ovo na umu, jer ćemo otkriti
sličan 'ogroman skok' kada budemo raspravljali o napre-
dovanju s Prve na Drugu fazu u Šestom danu!, tj. kada
činimo skok sa životinje na čovjeka.]
Ovo može objasniti zašto u Prvoj fazi na Treći dan poslje-
dnji put nalazimo da B-g daje imena. Čini se kao da je
B-g imena dao samo svojim 'neživim' stvorenjima.
[U drugom poglavlju vidjet ćemo kako postaje čovjekov
posao davanje imena drugim živim bićima (vidi 2,19), a
možda čak i samom B-gu! (vidi 4,26)!]
Nadalje, zapazite na 'proces odvajanja' koji se pojavljuje
kada je B-g stvorio "šamajim v'arec". U uvodu nalazimo
"majim" - s "ruah Elokim" [B-žjim duhom?] koji lebdi nad
njim (vidi 1,2). Zatim, u Drugom danu, B-g uzima ovu
"majim" 'tekućinu' i razdvaja je ["va'javdel"] na "majim"
'iznad' i 'ispod' "rakie". 'Voda iznad' postaje "ŠAMAJIM",
ali 'vodu ispod' treba dalje razdvajati, što se događa tek
Trećeg dana - kada se preostala 'pomiješana tekućina'
razdvaja na "AREC" [Kopno] i "JAMIM" [Mora ].
Tehnički govoreći, ovako je B-g stvorio "šamajim v'arec".
[Stvaranje preostalih "v'kol cvaam" - i svih njihovih voj-
ski (vidi 2,1) - odvija se od ove točke nadalje.]
Četvrti dan (1,14-19)
B-g stvara "meorot", tj. sunce, mjesec i zvijezde.
Međutim, ovaj put obratite pažnju na to kako B-g obja-
šnjava funkciju Svojih novih stvorenja (umjesto da im na-
djene imena). Na primjer, "va'haju l'otot u'moadim" - i
Strana 31
 (nastavak sa 31. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Berešit: Dvije priče o stvaranju
oni će biti za znakove i određena vremena; i kasnije - Zapravo, nalazimo zanimljivu paralelu između oba
"l'ha'ir al ha'arec" – da daju svjetlo na zemlju (pogledajte dana koji imaju dvije faze (tj. Trećeg i Šestog dana).
1,14-15). I na kraju: "l'mšol ba'jom u'va'lajla" – da vladaju Kao što je Prva faza Trećeg dana (odvajanje Zemlje od
nad danom i noći (1,18). [Primijetite također kako je ovaj 'vode ispod') dovršila proces koji je B-g započeo Dru-
dan povezan s Danom Jedan.] gog dana, tako je i Prva faza Šestog dana (životinje)
dovršila proces koji je B-g započeo Petog dana!
Peti dan (1,20-23)

Na ovaj dan nalazimo još jedan 'ogroman skok', jer B-g • Druga faza (1,26-31)
započinje Svoje stvaranje 'životinjskog carstva' (tj. za ra- B-g stvara ČOVJEKA - "bcelem Elokim"!
zliku od 'vegetacije' stvorene trećeg dana). B-g stvara sva
Zapazite koliko posebnih riječi i izraza (od kojih smo
živa bića koja gmižu u vodi ili lete nebom (tj. ribe i ptice).
mnoge susreli ranije) prati B-žje stvaranje čovjeka:
Iako ovaj dan slijedi standardni 'format' (o kojem je ranije
Prije svega, još jednom nalazimo upotrebu glagola "bara"
bilo riječi), nalazimo dva vrlo važna dodatka.
da bi se opisao ovaj čin stvaranja, što sugerira da se na-
1. Glagol "bara" koristi se za opisivanje kako B-g stva- predovanje od životinje do čovjeka može smatrati za ni-
ra ovo životinjsko carstvo: "va'jivra Elokim et ha'ta- šta manje 'ogroman skok' od napredovanja s vegetacije
ninim ha'gedolim v'et kol nefeš ha'haja..." (1,21). na životinje.
Primijetite kako je ovo prva uporaba ovog glagola
Drugo, čini se da se B-g 'savjetuje' s drugima (iako nije
od prvog pasuka "Breišit bara..." (1,1)! Upotreba
jasno tko su oni) prije nego što stvori čovjeka ("naase
glagola "bara" od strane Tore na ovom mjestu može
adam b'calmeinu...").
odražavati ovaj 'ogroman skok' ka životinjskom
carstvu u ovoj kritičnoj fazi Stvaranja. Ovdje ponovo nalazimo ne samo čin stvaranja, već i 'iz-
javu o svrsi' za ovo stvaranje – tj. da bude gospodar nad
2. Dan je (po prvi puta) 'blagoslov' ovim ribama i pti-
svim prethodnim B-žjim stvorenjima:
cama nakon njihovog stvaranja: "va'jvareh otam
Elokim lemor - pru ur'vu..." - da budu plodne i da
se množe i ispune mora i nebesa. Obratite pažnju
na to kako se ovaj blagoslov odnosi na samu sušti-
nu razlike između 'biljnog carstva' i 'životinjskog
carstva'. Dok samoproizvedeno sjeme omogućuje
vegetaciji da se sama razmnožava, životinjsko car-
stvo zahtijeva parenje za reprodukciju, a otuda i po-
treba za B-žjim blagoslovom "pru ur'vu" kako bi se
svaka vrsta održala na životu.

Šesti dan (1,24-31)

Ovdje opet, kao u Trećem danu, nalazimo dvije faze

Stvaranja, od kojih svaka počinje frazom "va'jomer
Elokim", s još jednim 'ogromnim skokom' između njih:

• Prva faza (1,24-25)

B-g stvara živa bića koja lutaju kopnom, tj. životinje.

U ovoj fazi zapravo nema ničeg posebnog, osim či-
njenice da je B-g smatrao potrebnim da ih stvori 'neo-
visno' u prvoj fazi Šestog dana, umjesto da ih uključi
u Svoje stvaranje ostalog dijela životinjskog carstva
(tj. s ribama i pticama) u Petom danu.

Strana 32 Divrej Tora

 (nastavak s 32. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Berešit: Dvije priče o stvaranju
"v'jirdu b'dgat ha'jam u'b'of ha'šamajim…" – Budite
plodni i množite se i budite gospodari nad ribama mor-
skim i nad pticama na nebesima i nad životinjama i nad
svom zemljom, i svime što gmiže po zemlji." (vidi 1,26).

Dakle, čini se da čovjek nije samo posljednje B-žje djelo,

već i Njegovo najsavršenije djelo, nadležan da vlada nad
svim ostalim djelima 'pod nebom'.

Ovo objašnjava zašto nalazimo još jedan blagoslov (na-
kon ovog čina stvaranja / sličan blagoslovu u Peti dan).
Ovaj blagoslov izrečen čovjeku ne uključuje samo plo-
dnost, već se odnosi i na njegov potencijal da vlada nad
svime što je Elokim stvorio. ["pru u’rvu v’kivšuha, u’rdu
b’dgat ha’jam…" / vidi 1,28, usporedi s 1,26)
Treba primijetiti da je tu i posljednji odjeljak, koji također
počinje izrazom "va'jomer Elokim" (vidi 1,29), no on je
sasvim drugačiji od svih prethodnih, budući da ova iz-
java nije uvod u čin Stvaranja, već davanje hrane. Ukra-
tko, u ovim psukim B-g dopušta životinjskom carstvu da
konzumira biljno carstvo. Zelena trava je dana životinja-
ma (da je pasu), dok čovjek dobiva 'dodatnu privilegiju'
da jede plodove s drveća (vidi 1,29-30).
Nešto posebno
da od Četvrtog dana dalje, B-g ne samo da stvara, nego
On također iznosi svrhu svojih stvorenja.
Također pokazuje kako posljednja tri dana 'ispunjavaju'
potencijal za ono što je B-g stvorio u prva tri dana. Ugla-
vnom, od četvrtog dana pa nadalje, priroda se 'pokreće',
jer nalazimo 'kretanje' i na nebu iznad i na Zemlji ispod.
Ukratko, kada ovih šest dana završi, ono što zovemo
'priroda' se pokrenulo.
B-žanska evolucija
Ako izraz "tohu va'vahu" u uvodnom dijelu (vidite 1,2)
shvatimo kao potpuni kaos, onda od tog praiskonskog
stanja - šest dana kasnije, nalazimo prekrasno struktu-
riran svemir koji sadrži sve različite oblike života koje
poznajemo, koji obuhvaćaju biljke, životinje i čovjeka.

Kao što ste sigurno primijetili, sva ova 'odstupanja' od
'standardnog formata' u pogledu B-žjeg stvaranja čovje-
ka naglašavaju da mora postojati nešto vrlo posebno u
stvaranju čovjeka, a time i njegovoj svrsi. Ali to nas ne
treba iznenaditi, jer upravo to trebamo očekivati od knji-
ge proročanstava, božanske poruke čovjeku koja će mu
pomoći da razumije svoj odnos s B-gom i svoju svrhu
postojanja.
Sve ove posebne točke o stvaranju čovjeka trebale bi biti
važne, ali prije nego što raspravimo o njihovom značaju,
moramo uzeti u obzir još jedno opažanje u vezi s napre-
dovanjem stvaranja tijekom ovih šest dana.
Paralelna struktura
Sažmimo naše dosadašnje zaključke o tome što je stvore-
no kojeg dana (i svaku izjavu "va'jomer Elokim..."):
B-g se odmorio, Njegovo Stvaranje bilo je dovršeno.
Imajte na umu da Tora naglašava da je svaki oblik života
stvoren na način koji jamči njegov opstanak, odnosno
njegovu sposobnost reprodukcije:
1. biljke: "esev mazria zera" – biljke sjemenjače, "ec pri
ose pri" – plodonosno drveće (1,11-12)
2. ribe i ptice: "pru u'rvu"– budite plodni, i množite se
(1,22)
3. Čovjek: "pru u'rvu..." – budite plodni, i množite se
(1,28)
Moglo bi se sažeti i jednostavno reći da je krajnji rezul-
tat ovog procesa stvaranja ono što nazivamo PRIRO-
DOM – drugim riječima – upravo suprotno od TOHU
VA'VAHU.
Na taj način PEREK ALEF opisuje B-žje stvaranje priro-
de, odnosno cjelokupnog materijalnog svemira i njego-
vih pojava.

Pretvorimo sada naš popis u tablicu.
Ako postavimo prva tri dana uz posljednja tri dana, do-
lazimo do prilično nevjerojatne paralele:
Iako sama 'priroda' ostaje dinamična, sa živim bićima
koja se neprestano mijenjaju i reproduciraju, njezin os-
novni okvir ostaje konstantan – jer nakon "va'jhulu" (2,1),
ništa 'novo' neće biti stvoreno, a zasigurno, ništa tako

Godina
Strana 16 33Broj 1 Strana 33
 (nastavak sa 33. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Berešit: Dvije priče o stvaranju
napredno ili profinjeno poput čovjeka.

Sada kada smo to utvrdili, moramo si postaviti još važ-

nije pitanje, a to je - što možemo naučiti iz ovog jedin-
stvenog načina na koji Tora ponovo pripovijeda priču o
stvaranju? Je li zapisana da utaži našu znatiželju, samo
da nam da do znanja 'kako se sve dogodilo' – ili ona nosi
proročansku poruku – svakom ljudskom biću koje ra-
zmišlja o svrsi svijeta koji ga okružuje!

Jedan B-g ili Mnogi?

Svakako, jedna osnovna poruka koja proizlazi iz ove pre-

zentacije jest da je stvaranje prirode, u svoj njezinoj slo-
"va'JIVRA Elokim - i B-g je stvorio TANINIME i sva živa
ženosti i svim čudesima, bilo namjeravano B-ŽJE djelo.
stvorenja... prema njihovim vrstama" (1,21)
Stoga, svetkovanjem Šabata, odmaranjem na sedmi dan,
kao što je to B-g učinio, mi potvrđujemo naše uvjerenje To uključuje ptice, ribe, životinje i zvijeri itd. koje su
da je B-g sila koja je stvorila prirodu (i nastavlja je nad- stvorene petog i šestog dana.
zirati). Treći korak – čovjek
Ova nam analiza također može pomoći da shvatimo za- "va'JIVRA Elokim et ha'ADAM..." (1,27)
što Tora koristi ime – Elokim – za opis B-ga kroz cijelo
Stvaranje čovjeka b'celem Elokim, na B-žju sliku.
ovo poglavlje. Kao što Ramban objašnjava (pred kraj
svog komentara na 1,1), hebrejska riječ "el" podrazumi- Prva priča Tore
jeva nekoga tko ima moć (ili snagu) i kontrolu. Stoga
Sada moramo razmotriti koja bi mogla biti poruka Tore
"šem ELOKIM" podrazumijeva gospodara svih mnogo-
kada čovjeku kaže da je stvaranje prirode bilo namjera-
brojnih sila prirode.
vano B-žje djelo?
[Ovo može objasniti zašto je B-žje ime u množini – jer
Čovjek u svom svakodnevnom životu neprestano dolazi
On jest sve sile / pogledajte također Rav Yehudu ha'Le-
u doticaj s prirodom, odnosno svojim okruženjem i živo-
vija, u Sefer Kuzari, na početku Četvrte knjige.]
tnim okolišem. Čovjeku nije nužno da ga Tora obavijesti
Ovo nam razumijevanje također može pomoći da shvati- kako priroda postoji; ona mu se svaki dan nalazi pred
mo Torino korištenje glagola "bara" u PEREK ALEF. Ob- nosom. S obzirom da čovjek ne može izbjeći prirodu, on
ratite pažnju na to kako TRI aktivne uporabe glagola "ba- je mora neprestano razmatrati i boriti se s njom.
ra" u PEREK ALEF odražavaju svaku razinu savršenstva
Bez poruke Tore, lako bi se moglo zaključiti da je priroda
kod Stvaranja, odnosno "comejah" [biljno carstvo], "hai"
manifestacija mnogih bogova – boga kiše, boga sunca,
[životinjsko carstvo] i "m'daber" [čovjeka]. Ovo također
boga plodnosti, bogova rata itd. - kako su vjerovali dre-
odražava tri 'ogromna skoka' koje smo razmatrali u evo-
vni ljudi. Priroda se pripisivala panteonu bogova, koji su
lucijskom razvoju prirode tijekom ovih šest dana.
često ratovali jedni protiv drugih.
Prvi korak - Sve neživo i bilje
Nasuprot tome, moderni čovjek obično dolazi do sasvim
"Breišit BARA Elokim et ha'ŠAMAJIM v'et ha'AREC" suprotnog zaključka – da priroda jednostavno postoji i
(1,1) nije povezana ni sa kojim oblikom boga.

Ovo uključuje sve u ŠAMAJIM-u i na AREC-u, tj. stvara- Moglo bismo pretpostaviti da Humaš počinje s pričom o
nje svih "domem" (neživih objekata) i "comejah" (biljaka). Stvaranju, zato što se čovjekov odnos s B-gom temelji na
Imajte na umu da se to događa tijekom prva ČETIRI da- njegovoj spoznaji da je priroda doista djelo jednog B-ga.
na stvaranja. On je stvorio svemir sa svrhom i nastavlja ga nadzirati.

Drugi korak – životinjsko carstvo Ali kako se to odnosi na samog čovjeka?

Strana 34 Divrej Tora

 (nastavak s 34. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Berešit: Dvije priče o stvaranju
Čovjek u Perek Alef snazi?

U Perek Alef čovjek se pojavljuje ne samo kao vrhunac Odgovor na ovo pitanje počinje u PEREK BET-u – priči o
procesa stvaranja, već i kao njegov GOSPODAR: Gan Edenu, a nastavit će se i kroz ostatak Humaša!

"I blagoslovi B-g čovjeka govoreći: Rađajte se i množite se, Perek Bet - Čovjek u Gan Edenu (2,4-3,24)
napunite zemlju i GOSPODARITE njome, VLADAJTE
PEREK BET iznosi ono što se čini oprečnim prikazom
ribama morskim i pticama nebeskim i živim bićima što
priče o Stvaranju. Dok preispitujete drugo poglavlje,
gmižu po zemlji... " (1,28).
imajte na umu da:
Zapazite da je ovo B-žji BLAGOSLOV čovjeku, a NE za-
• Ništa ne može rasti prije nego što B-g stvori čovjeka
povijed! Taj bi se 'blagoslov' mogao smatrati gotovo za
(vidite 2,5), stoga:
definiciju same prirode čovjeka. Baš kao što je vegetaciji
'prirodno' da raste ["esev mazria zera"], i svim živim bići- • B-g PRVO stvara čovjeka (2,6-7), a potom:
ma da se razmnožavaju ["pru u'rvu"], tako je i čovjeku
• B-g zasadi vrt za čovjeka, razvija se vegetacija (2,8-14);
'prirodno' da dominira svojom okolinom; to postaje nje-
gov prirodni instinkt. • B-g čovjeku daje posao da radi i čuva taj vrt (2,15);

To što Tora koristi glagola "bara" u u svakoj od glavnih • B-g zapovijeda čovjeku: što smije/ne smije jesti (2,16-
faza stvaranja, a potom i u opisu B-žjeg stvaranja čovjeka 17);
- može rasvijetliti ovu temu. Kada razmišlja o prirodi i
• B-g stvara životinje radi čovjeka (2,18-20)
svojoj vezi sa životinjskim carstvom, čovjek bi lako mo-
gao zaključiti da je on jednostavno samo još jedan dio ži- • B-g stvara ženu za čovjeka, od njegova rebra (2,21-25).
votinjskog carstva. Možda je napredniji ili razvijeniji od
Jasno se vidi da je redoslijed stvaranja vrlo različit. U PE-
'prosječnog majmuna', ali biološki se ne razlikuje. Upo-
REK BET nalazimo da je NAJPRIJE stvoren čovjek, a sve
treba glagola "bara" u Tori kako bi se opisivalo B-žje
ostalo je potom (tj. biljke i životinje) stvoreno ZA njega.
stvaranje čovjeka govori nam da je čovjek potpuno nova
Nasuprot Perek Alefu u kom je čovjek bio B-žje konačno
kategorija stvaranja. On je stvoren "b'celem Elokim", na
djelo – najsavršenije – i dobio blagoslov da primijeni svo-
sliku B-žju, tj. posjeduje duhovni potencijal, za razliku od
ju vlast nad cijelim životinjskim carstvom; u Perek Bet vi-
svih drugih oblika prirode.
dimo kako je čovjek jednostavno B-žji sluga, brine se za
[Pogledajte Rambama na samom početku More N'vuhim Njegov vrt (vidite 2,15-16) i traži družicu (vidi 2,18-25). U
(I.1), gdje on definira "celem Elokim" kao osobinu čovje- Perek Alef, on se pojavljuje kao 'vladar', gotovo kao sam
ka koja ga razlikuje od životinje.] bog ("b'celem Elokim"); u Perek Bet on je sluga.
Drugim riječima, stvaranje čovjeka u zasebnoj fazi Šestog Osim toga, postoji još nekoliko očitih razlika između ova
dana i korištenje glagola "bara" te njegov poseban blago- dva odjeljka:
slov itd., sve to dolazi kako bi čovjeka uvjerilo da on do-
• U ovom odjeljku B-žje ime više nije samo ELOKIM,
ista jest 'ogroman skok' daleko iznad svih drugih stvore-
već ime HAŠEM ELOKIM (poznatije kao "šem Ha-
nja. On ne bi trebao sebe vidjeti samo kao najsavršeniju
vaja").
životinju u svemiru, već umjesto toga kao B-žje djelo.
• Za razliku od dosljedne upotrebe glagola "bara" (stva-
Perek Alef uči čovjeka da prepozna da je njegova osobina
ranje iz ničega) u Perek Alef, Perek Bet koristi glagol
da dominira svim drugim živim bićima također čin B-ž-
"ja'car" (stvaranje iz nečega'/pogledajte 2,7,19).
jeg stvaranja.
Iako je moguće pomiriti ove prividne kontradikcije (kao
Međutim, čovjek se također mora zapitati: "S kojom svr-
što to mnogi komentatori i čine), ostaje pitanje - zašto
hom?" Je li B-g samo stvorio čovjeka ili i nadalje nastavlja
Tora predstavlja ova dva izvještaja na način koji (u naj-
održavati vezu sa svojim djelom? Ostaje li sudbina čovje-
manju ruku) djeluje proturječno?
čanstva pod B-žjom kontrolom; je li veza između čovje-
kovih djela i B-žje "hašgahe" (providnosti) i dalje na Mi, naravno, ne možemo prihvatiti tvrdnju biblijskih kri-

Godina
Strana 16 35Broj 1 Strana 35
 (nastavak sa 35. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Berešit: Dvije priče o stvaranju
tičara da ova dva odjeljka odražavaju dvije oprečne dre-
vne tradicije. Naše uvjerenje je da je čitavu Toru dao B-g
na Har Sinaju – i stoga ona potječe iz jednog izvora. Tako
moramo zaključiti da je ovakav poseban način prezen-
tacije namjeran i treba imati proročansku poruku. Iz tog
razloga, naše proučavanje Sefera Breišit više će se usre-
dotočiti na to kako Torine 'priče' o Stvaranju objašnjavaju
prirodu čovjekovog odnosa s B-gom, a manje na to kako
razriješiti 'tehničke' probleme da se utvrdi koji su se do-
gađaji zapravo dogodili i kada.
Dvojica poznatih učenjaka Tore 20. stoljeća opširno su
raspravljala o ovom pitanju dviju priča o stvaranju. Ana-
litički aspekt, pristup "štei behinot" (dvije perspektive),
upotrijebio je rabin Mordechei Breuer u svojoj knjizi Pir-
kei Breishit. O filozofskim implikacijama raspravljao je
Rav Soloveichik ZT"L u svom članku 'The Lonely Man of
Faith' ('Usamljeni čovjek vjere') (re: Adam I & Adam II).
Sažetak ova dva pristupa izvan je dosega ovog teksta
(preporučujemo da ih pročitate). Umjesto toga, jednosta-
vno ćemo provesti osnovnu analizu PEREK-a ALEF &
PEREK-a BET i ponuditi neka razmišljanja u vezi njihova
značaja. Nadamo se da će pružiti osnovni kontekst za
one koji žele nastaviti dublje istraživati ovu temu.
Imajući to na umu, započinjemo našu analizu u pokušaju
da pronađemo primarnu poruku svakog od ova dva od-
jeljka. Počinjemo s pregledom naših zaključaka u vezi s
Perek Alefom.
Perek Alef - Stvaranje prirode
Priroda – čitav fizički svemir i njegovi fenomeni ["ha'ša-
majim v'harec v'hol cvaam"] - bili su krajnji rezultat Se-
dam dana stvaranja. Bez poruke Tore, čovjek bi mogao
logično zaključiti da je svemir koji ga okružuje pod kon-
trolom mnoštva različitih sila, od kojih svaka kontrolira
svoje vlastito područje (ili ono što su drevni ljudi shva-
ćali kao panteon bogova).
Humaš započinje obavještavajući nas da je sama priroda,
sa svom svojom složenošću i čudima, bila željeni čin 'je-
dnog B-ga' - koji nastavlja nadzirati Svoje stvorenje.
[Otuda naziv - Elokim - (množina) sve moći prirode.]
Međutim, ako postoji jedan fenomen u prirodi koji izgle-
da kao da proturječi ovom zaključku o jedinstvu, to je sa-
mo postojanje "šamajim" [Neba] i "areca" [Zemlje]. Dvije
potpuno različite domene, gotovo bez ikakvih dodirnih
Strana 36
točaka, odvojena "rakiom"! Ovo zapažanje može obja-
sniti zašto nije bilo 'ničeg dobrog' u vezi Drugog dana,
kada je B-g stvorio "rakiu", jer upravo ta prva podjela os-
tavlja na nas dojam da mora biti "mnogo bogova", a ne
jedan.
Ovo također može objasniti zašto cijela priča o stvaranju
započinje tvrdnjom da je Elokim načinio [oboje] "šama-
jim v'arec" (vidi 1,1) i završava vrlo sličnom izjavom (vi-
di 2,1 i 2,4).
[Također obratite pažnju na Breišit 14,19-22 & 24,3.
Imajte na umu i Devarim 31,28 & 32,1. Pogledajte
također Ibn Ezra o Devarim 30,19 (njegov drugi piruš na
taj pasuk)!]
Moglo bi se sugerirati da bi ovo mogla biti jedna od pri-
marnih poruka uvodne priče Tore o stvaranju - da je pri-
vidna 'dualnost' "šamajim v'arec" doista djelo jednog
B-ga. Stoga je jedini aspekt stvaranja koji se nije mogao
definirati kao 'dobro' bilo stvaranje "rakie" koja ih dijeli.
Kasnije će postati izazov za čovjeka da pronađe vezu
između "šamajim v'arec"!
Perek Bet – Čovjek u Gan Edenu
Perek Bet priču o stvaranju predstavlja iz potpuno dru-
gačije perspektive. Iako počinje pasukom koji povezuje
ove dvije priče (2,4), on nastavlja opisujući čovjeka u ok-
ruženju koje je potpuno drugačije od onoga u Perek Alef.
Obratite pažnju na to kako je čovjek središnja točka cje-
lokupnog procesa stvaranja u Perek Betu, budući da je
gotovo svaki čin koji B-g poduzima zbog čovjeka:
• Nikakva vegetacija ne može rasti prije nego li je čo-
vjek stvoren (2,5)
• B-g sadi poseban vrt za čovjeka, da u njemu živi (2,8)
• B-g 'zapošljava' čovjeka da 'radi u njegovom vrtu'
(2,15)
• B-g stvara životinje u pokušaju da mu nađe društvo
(2,19/usporedi s 2,7!)
• B-g stvara ženu za čovjeka (2,21-23)
Za razliku od Perek Alefa, gdje je čovjekov posao da
vlada nad B-žjim stvorenjem, u Perek Betu čovjek mora
biti poslušan i raditi za B-ga, brinući se o Vrtu:
"I B-g uze čovjeka i postavi ga u Gan Eden - L'OVDA u'l'-
ŠOMRA - da u njemu radi i da ga čuva." (2,15)
Divrej Tora
 (nastavak s 36. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Berešit: Dvije priče o stvaranju
Ono što je najvažnije, u PEREK BET-u čovjek stupa s
B-gom u odnos koji sadrži NAGRADU i KAZNU, odno-
sno, sada je odgovoran za svoje postupke. Po prvi put u
Humašu nalazimo da B-g ZAPOVIJEDA čovjeku:
"I Hašem Elokim je zapovjedio čovjeku govoreći: Sa svih sta-
bala u vrtu SMIJEŠ JESTI, ali sa Drveta spoznaje dobra i zla
NE SMIJEŠ JESTI, jer onog dana kada jedeš s njega SIGU-
RNO ĆEŠ UMRIJETI..." (2,16-17)
Ovaj poseban odnos između čovjeka i B-ga u Gan Edenu
tipičan je za druge odnose između čovjeka i B-ga koji se
kasnije mogu naći u Humašu (npr. u Miškanu).
B-žje ime u Perek Betu - HAŠEM ELOKIM (poznatije kao
"šem HAVAJA") - odražava upravo ovaj koncept. Šem
HAVAJA dolazi od šoreša (korijena) - "l'hijot" (biti, tj. biti
prisutan). Ovo Ime naglašava da je Gan Eden sredina u
kojoj čovjek može prepoznati B-žju prisutnost, te na taj
način omogućava odnos.
Ako čovjek bude poslušan B-gu, može ostati u Vrtu, uži-
vajući u bliskom odnosu s B-gom. Međutim, ako ne po-
sluša, on mora umrijeti. U sljedećem poglavlju, ova 'smr-
tna kazna' biva prevedena u čovjekovo protjerivanje iz
Gan Edena. U biblijskom smislu, udaljavanje od B-ga
ravno je smrti. [Pogledajte Devarim 30,15 20.]
U okruženju Gan Edena, čovjek je suočen sa sukobom
između svoje "taave" (želje) i svoje obveze da bude po-
Godina
Strana 16 37Broj 1
slušan B-gu. "Nahaš" [zmija], prepoznajući ovu slabost,
pred čovjeka stavlja izazov da dovede u pitanje samo
postojanje ovog božanskog odnosa (3,1-4). Kada čovjek
podlegne svojim željama i ne posluša B-ga, biva protje-
ran iz Vrta.
Može li se čovjek vratiti u ovo idealno okruženje ili ne
može, kasnije će se pojaviti kao važna biblijska tema.
Dvojna egzistencija
Iz PEREK ALEF učimo da je B-g doista Stvoritelj priro-
de, ali prepoznavanje toga ne znači nužno da čovjek mo-
že razviti osobni odnos s Njim. Okruženje koje je detalj-
no opisano u PEREK BET, iako je opisano fizičkim poj-
movima, više je duhovne prirode - jer B-g je sve stvorio
izričito za čovjeka. Međutim, on zauzvrat mora slušati
B-ga kako bi uživao u ovom posebnom odnosu. U ovom
okruženju, sudbina čovjeka je izravna funkcija njegovih
djela.
Dakle, koja je priča o stvaranju 'točna', PEREK ALEF ili
PEREK BET? Kao što ste vjerojatno pogodili - obje, jer se
u svakodnevnom životu čovjek nalazi uključen i u fizi-
čko i u duhovno okruženje.
Čovjek definitivno postoji u fizičkom svijetu u kojem se
mora suočiti s prirodom i pronaći svoju svrhu unutar
njezinih okvira (PEREK ALEF). Ondje se mora boriti s
prirodom kako bi preživio; ipak, on mora shvatiti da je
sam B-g gospodar nad svim tim stvorenjima. No, u isto
vrijeme čovjek postoji i u duhovnom okruženju koje mu
omogućuje razvijanje odnosa s njegovim Stvoriteljem
(PEREK BET). U njemu može pronaći duhovni život kad
slijedi B-žje zapovijedi težeći savršenstvu. Ako ne pre-
pozna postojanje tog potencijala, to će ga odvesti u 'du-
hovnu smrt' - najveću kaznu za čovjeka.
Zašto Tora počinje ovom 'dvostrukom' pričom o stvara-
nju? Trebamo samo citirati Rambana (kao odgovor na
ovo pitanje, koje postavlja prvi Raši na Humaš):
"Postoji velika potreba započeti Toru pričom o stvara-
nju, jer je to "šoreš ha'emuna", sam korijen naše vjere
u B-ga."
Razumijevanje potencijala čovjeka da razvije odnos s
B-gom na duhovnoj razini, uz prepoznavanje svrhe nje-
govog smještanja u fizički svijet, trebala bi biti prva tema
Sefer Breišit, jer će se pojaviti kao primarna tema cijele
Tore. ■
Strana 37
 ŽELI JAČATI BILATERALNE ODNOSE
Gary Koren novi je veleposlanik Izraela u
Hrvatskoj: Dijelimo mnogobrojne interese
24sata 12.10.2022.
Naše države nastavljaju ra-
zmjenu mišljenja o klju-
čnim regionalnim i global-
nim problemima, a i pruža-
ju si međusobnu potporu
gdje god da je to moguće,
kazao je Koren.
Predajom vjerodajnica pred-
sjedniku Zoranu Milanoviću,
Gary Koren danas je i službeno
proglašen novim opunomoće-
nim i izvanrednim veleposlani-
kom Države Izrael u Republici
Hrvatskoj.
Tom je prilikom veleposlanik
Koren izjavio kako "Hrvatska i
Izrael dijele mnogobrojne in-
terese i imaju zajednički cilj
jačanja bilateralnih odnosa.
Rijeka: u Zagrebačkoj ulici postavljena još tri Kamena spoticanja
HRT Radio Rijeka 12.10.2022.
Kamenje spoticanja posta-
vljeno je ispred ulaza u
zgradu na riječkoj adresi
Zagrebačka 19, u spomen
na Guglielma i Eugeniju
Werndorfer te Elenu Sch-
warzenberg koji su s te
Shatner priznao: Odlazak u svemir bio je poput sprovoda
Dnevnik.hr 10.10.2022.
Njegovo putovanje u sve-
mir trebalo je biti slavlje,
no umjesto toga, bilo je po-
put sprovoda, uz strašan
osjećaj tuge i žalosti.
Zahvaljujući Jeffu Bezosu i nje-
govom Blue Originu, William
Shatner, popularni kapetan
Kirk iz Zvjezdanih staza, ostva-
rio je snove i s 90 godina odle-
tio je u svemir. Nakon leta bio
je pun emocija, oduševljen
onim što je vidio i doživio, a u
knjizi koju je ovog mjeseca ob-
javio Boldly Go: Reflections on
a Life of Awe and Wonder, do-
takao se tog putovanja te je
dao jedan drukčiji uvid na krat-
kotrajni boravak u svemiru.
Napisao je kako je njegovo pu-
tovanje u svemir trebalo biti
slavlje, no umjesto toga, bilo je
poput sprovoda, uz strašan os-
jećaj tuge i žalosti. Sve ono što
Page 38
Strana 38
Naše države nastavljaju raz-
mjenu mišljenja o ključnim re-
gionalnim i globalnim problemi-
ma, a i pružaju si međusobnu
potporu gdje god da je to mo-
guće."
Prije Hrvatske služio je u
Litvi, Latviji..
Veleposlanik Koren također je
naglasio kako važan dio bila-
teralnih odnosa sačinjavaju i
židovska zajednica u Hrvatskoj
i Hrvati koji žive u Izraelu, čija
jedinstvena iskustva dodatno
povezuju Izrael i Hrvatsku.
trajne karijere u diplomaciji. sjednika bila je i nova zamje-
Veleposlanik Koren iskusni je Prethodno je služio kao velepo- nica šefa misije i konzulica ve-
diplomat kojemu je Hrvatska slanik Države Izrael u Ruskoj leposlanstva Države Izrael u
četvrto veleposlaničko mjesto Federaciji, Češkoj Republici, te Republici Hrvatskoj Hadas
od ukupno sedam diplomatskih Latviji i Litvi. S novim velepo- Dolev. ■
mjesta tijekom njegove dugo- slanikom na prijemu kod pred-
adrese 20. veljače 1944. warzenberg prisutni su bili čla- do sada ih je postavljeno 12 u
godine odvedeni u koncen- novi Židovske općine Rijeka, spomen na Riječane stradale u
tracijski logor Auschwitz, Kadiš je molio rabin Luciano holokaustu. Osim ispred zgrade
gdje su ubijeni. Moše Prelević, a pjevale su čla- na adresi Zagrebačka 19, na-
nice zbora Zajednice Talijana laze se u Ulici Moše Albaharija
Prigodna svečanost uz postav- Rijeka Fratellanza. 17, Ulici Blaža Polića 6, Ulici
ljanje kamenja održana je u Slaviše Vajnera Čiče 7 te u
srijedu poslijepodne, a uz čla- U Rijeci je prvi kamen spotica- Starčevićevoj ulici ispred
nove obitelji Werndorfer i Sch- nja postavljen 2013. godine i kućnog broja 5. ■
je očekivao i čemu se nadao,
nije se obistinilo. Dapače, osje-
ćaj je bio potpuno drukčiji. Ka-
da sam pogledao u svemir, nije
bilo misterije, nikakvog straho-
poštovanja… sve što sam vidio
je smrt, opisao je svoje svemir-
sko iskustvo leta.
Prema Shatneru, pogled u tu
“hladnu, mračnu i crnu prazni-
nu”, ne može se usporediti s
ničim na našoj planeti: Kon- ■
trast između zlobne hladnoće
svemira i topline Zemlje ispu-
nio me tugom. Njegovo razmi-
šljanje, odnosno promjena na-
čina na koji razmišlja o Zemlji
nije neuobičajena i, kako kako
kažu na Business Insideru, če-
sta je kod astronauta koji ta-
ma, na našoj planeti. I prije še suze, nažalost, destrukcija
kođer proživljavaju slično isku- objave knjige Shatner je u ne- jedinog nam planeta nastavlja
stvo tijekom boravka u sve- kim intervjuima rekao kako, se i dalje - od uništavanja šu-
miru. nakon tog životnog putovanja, ma do ratova te se samo mo-
Ono što je otkrio je da “ljepota ponekad nije mogao zaustaviti žemo nadati da ta destrukcija
nije tamo”, već je ovdje, s na- suze jer je žalovao za destruk- jednog dana ne postane (nu-
cijom na Zemlji. No dok on bri- klearni) armagedon. ■
Divrej Tora Strana
Godina 16 Broj38
1