DICTA ET SENTENTIAE

1 Ab initio. Iz početka. Iznova.

2 Ab ovo usque ad mala. Od jajeta do jabuka, tj. od početka
do kraja. (Kod starih je Rimljana
ručak započinjao jajima, a
završavao voćem.) Hor. Sat. I, 3 6-
7
3 Ad acta. Među spise. U koš. Kratica: A. a.
4 Ad hoc. Za ovo. Za ovu zgodu. Za taj slučaj
U tu svrhu. Naročito zato.
5 Ad Kalendas Graecas. O grčkim kalendama. Suet. Aug.
87. (Kalende su kod Rimljana bile
prvi dan u mjesecu, Grci ih nisu
poznavali. Dakle: Na (sveto)
Nigdarjevo.
6 Ad litteram. Doslovce. Od riječi do riječi.
7 Ad rem. Na stvar. Bez okolišanja.
8 Addenda et corrigenda. Ono što treba dodati i ispraviti.
9 Alea iacta est. Kocka je bačena. Suet. Caes. 22.
navodi to kao Cezarove riječi kad
je odlučio prijeći Rubikon.
10 Alma mater. Majka hraniteljica. Obično se misli
na sveučilište (koje studentima daje
duhovnu hranu)
11 Aquila non capit muscas. Orao ne hvata muhe. Erasmus III,
2, 65. Tj. Bolji se čovjek ne bavi
onim što je ispod njegova
dostojanstva.
12 Audaces fortuna iuvat. Smionima pomaže sreća. Verg.
Aen. X. 284.
13 Audiatur et altera pars. Neka se sasluša i druga
(protivnička) strana. Prema Sen.
Med. 199.
14 Aurora Musis amica. Zora je prijateljica Muzama.
Mercur. biling. 256. Ujutro je svaki
rad lakši.
15 Ave, Cesar (imperator), morituri te Zdravo, Cezare (care), pozdravljaju
salutant. te oni koji će umrijeti. Tim su
riječima pozdravljali cara
gladijatori polazeći u borbu. Suet.
Claud. 21,6
16 Bis dat, qui cito dat. Dvostruko daje tko brzo daje. Brza
pomoć, dvostruka pomoć.
 DICTA ET SENTENTIAE

17 Bona fide. U dobroj vjeri. U najboljoj namjeri.

18 Carpe diem. Iskoristi dan. Hor. Carm. I, 11, 8.
19 Casus belli. Povod ratu. Uzrok sukobu.
20 Ceterum censeo Carthaginem esse Uostalom mislim da Kartagu treba
delendam. razoriti. Prema Flor. II, 15. Tim je
riječima Katon Stariji završavao
svaki svoj govor u senatu. Danas to
kažemo da istaknemo nešto na što
stalno mislimo i što se po našem
uvjerenju MORA izvršiti.
21 Circulus vitiosus. Pogreška u dokazivanju. Začarani
krug. Sastoji se u tome da se nešto
dokazuje samo sobom, tj.
izmjenjuju se samo riječi. Npr.
netko izjavljuje da uvijek laže. Ali
ako uvijek laže, njegova je izjava
neistinita, dakle ne laže uvijek. Ako
opet ne laže, onda može njegova
izjava biti istinita itd.

22 Condicio sine qua non. Uvjet bez kojeg je nešto nemoguće.

Jedino pod tim uvjetom.
23 Coram publico. Pred narodom. Javno. Svima
naočigled.
24 Corpus delicti. Tijelo kažnjiva djela. U širem
smislu: Predmet krivnje. Predmet
koji dokazuje krivnju.
25 Cui bono? U čiju korist? To je prvo pitanje
kad se ne zna tko je nešto počinio.
Tu Kasijevu rečenicu spominje Cic.
Phil. II, 14, 35
26 Cum grano salis. Sa zrnom soli. Oprezno i pametno.
Sa malo oštroumlja i pameti. Prema
Plin. Nat. hist. XXIII, 8, 149
27 De facto. U stvari. Stvarno. Zapravo. Uistinu.
28 De gustibus non disputandum est. O ukusima ne treba raspravljati.
Fasel. p. 59
29 Deus ex machina. Bog sa stroja. U starogrčkim
dramama pjesnici su zaplet često
rješavali dolaskom nekog boga;
takav bog se spuštao pomoću
scenske mašinerije. Kako je takvo
rješenje bilo nenadano i
 DICTA ET SENTENTIAE

neočekivano, izraz se zadržao sve

do danas za pojavu koja donosi
nagli rasplet situacije.
30 Dulce et decorum est pro patria mori. Slatko je i časno umrijeti za
domovinu. Hor. Carm. III, 2, 13
31 Duobus litigantibus, tertius gaudet. Dok se dvojica svađaju, treći se
veseli. Eiselein p. 267.
32 Errare humanum est. Griješiti je svojstvo ljudi. Današnji
je oblik potekao od Hieron. Ep. 57,
12.
33 Etiam tu, mi fili! Također ti, moj sine! (Rekao je
Cezar Brutu 15. 3.44. pr. Kr.)
Danas koristimo kad želimo izraziti
razočaranje u neku osobu.
34 Ex abrupto. Smjesta. Bez priprave.
35 Ex aequo et bono. Učiniti nešto iz pravednosti i
čestitosti. Sall. Iug. 35, 7
36 Ex lege. Učiniti nešto po zakonu.
37 Ex officio. Učiniti nešto po dužnosti.
38 Exempli gratia. Na primjer.
39 Fama volat, scripta manent. Glasina leti, napisano ostaje. (Fama
volat. Verg. Aen. IV, 188)
40 Festina lente. Žuri polako! Erasmus II, 1, 1. Kod
Suet. Aug, 25. navode se te riječi
na grčkom.
41 Fiat iustitia, pereat mundus. Neka se vrši pravda pa makar
propao svijet.
42 Hannibal ad portas. Hanibal pred vratima (Rima). Cic.
De fin. IV, 9, 22, Cic. Phil. 1, 5, 11.
43 Hic et nunc. Ovdje i sada. Odmah na licu
mjesta.
44 Hic Rhodus, hic salta. Tu je Rod, tu skači. Sad pokaži što
znaš i možeš. (U Ezopovoj basni
hvalio se neki čovjek da je na Rodu
silno skočio i pri tome se pozivao
na neke svjedoke. Na to mu je
netko odgovorio: Ne trebamo
svjedoka, tu je Rod, tu skači.“)
45 Hodie mihi, cras tibi. Danas meni, sutra tebi. Schonheim
p. 90
46 Homo novus. Novi čovjek. Skorojević. Cic. De
off. I, 39, 138
 DICTA ET SENTENTIAE

47. Honores mutant mores. Časti mijenjaju ponašanje čovjeka.

Gesta 205.
48 Honoris causa. Radi iskazivanja počasti.
49. In absentia. U odsutnosti.
50 In continuo. Neprekidno. Stalno.
51 In flagranti. Na činu. Na samom djelu. Codex
Iustin. Corpus iur. civ. XIII, c. 9, 1
Zateći nekoga in flagranti= zateći
nekoga na (zlo)djelu.
52 In medias res. U sredinu same stvari zahvatiti, a
ne govoriti od početka Hor. Ars.
poet. 148
53 In memoriam. U spomen. Za sjećanje.
54. In praesentia. U prisutnosti.
55 In silvam ligna ferre. Nositi drva u šumu. (In silvam non
ligna feras insanius – Hor. Sat. I,
10, 34) Uzaludan posao.
56 In spe. U nadi. U očekivanju.
57 Incidit in Scyllam, qui vult vitare Upada u Scilu tko hoće izbjeći
Charybdim. Haribdi. Scila i Haribda su prema
Odiseji bile dvije nemani u
Sicilskom tjesnacu. Dakle: Iz
jednog zla u gore. Stih je uzet iz
epa Alexandreis što ga je napisao
latinski pjesnik Phil. Gualtier de
Lille
58 Iniuriam qui facturus est, iam fecit. Tko namjerava učiniti nepravdu,
već ju je učinio.
59 Inter nos. Među nama.
60 Inter vivos. Među živima. Za života.
61 Ipso facto. Već samim činom. Samo po sebi.
Tim samim.
62 Labor omnia vincit. Neumorni posao sve svladava.
Verg. Georg. I, 145. Čvrstom
voljom sve se može postići.
63 Laconica brevitas. Lakonska (spartanska ) kratkoća.
Odnosi se na spartanske jezgrovite i
jasne rečenice. Na primjer (što sam
spomenulo u pjesmi), majka je sinu
rekla: ,,Ili s njim ili na njemu.",
misleći na štit i na to da se sin smije
vratiti iz rata ili sa štitom (kao
 DICTA ET SENTENTIAE

pobjednik) ili ležeći mrtav na

njemu, ali ne smije napustiti štit.
64 Lapsus calami. Omaška pera. Zabuna u pisanju.
65 Lapsus linguae. Omaška jezika. Zabuna u govoru.
66 Lege artis. Po svim pravilima određenog
umijeća. Prema stručnim
propisima.
67 Licentia poetica. Pjesnička sloboda. Sen. Nat.
quaest. 2,44. Pjesnicima je štošta
dopušteno.
68 Lupus in fabula. Vuk u priči. Ter. Adelph. 537. Mi o
vuku, a vuk na vrata. Kada se netko
pojavi dok je o njemu govor.
69 Mala fide. U zloj namjeri.
70 Manu propria. Vlastitom rukom. Vlastoručno.
Kratica: m.p.
71 Manus manum lavat. Ruka ruku pere. Sen. Apoc. 9,6 i
Petron. 45, 13
72 Margaritas ante porcos. (Ne bacajte) biserje pred svinje.
Evanđ. po Mateju 7,6
73 Mel in ore, fel in corde Med u ustima, jed u srcu. Philippi I,
244
74 Mens sana in corpore sano. Zdrav duh u zdravu tijelu. Iuv. 10,
356
75 Modus vivendi. Način života. Uvjet za život.
Sporazum.
76 Mortis causa. Uzrok smrti. Razlog smrti.
77 Mutatis mutandis. Promijenivši što treba promijeniti.
Uz potrebne preinake.
78 Naturalia non sunt turpia. Što je prirodno, nije ružno. Izreka
potječe iz ciničke škole. Prema
fragmentu iz Euripidove Hipsipile.
Stob. Flor. 29, 56.
79 Ne quid nimis. Ništa odviše. Ter. Andr. 61. Sve
treba raditi umjereno.
80 Nec Hercules contra duos. Ni Herkul se ne može boriti protiv
dvojice. Erasmus I, 5, 39
81 Nihil agenti dies longus est. Onome koji ništa ne radi, dan je
dug.
82 Nihil obstat. Ništa ne priječi. Ništa nije na putu.
Nema zapreke da se knjiga štampa.
 DICTA ET SENTENTIAE

U katoličkoj crkvi uobičajena

formula da knjizi nema prigovora.
83 Noli turbare (tangere) circulos meos. Nemoj remetiti moje krugove.
Navodno je rekao Arhimed
rimskom vojniku koji mu je pri
opsadi Sirakuze 212. g. pr. Kr.
provalio u kuću kada je u pijesku
crtao geometrijske likove.
84. Nomina sunt odiosa. Mrsko je spominjati imena.
Načinjeno prema Ov. Her. 12, 54.
ili vjerojatnije prema Cic. Pro Rosc.
Am. 16, 47: Homines notos sumere
odiosum est – Nezgodno je
imenovati ugledne muževe.)
85. Non bene pro toto libertas venditur Ni za sve zlato (svijeta) ne prodaje
auro. se sloboda. Anon. Fab. Aesop. 54,
25. Taj natpis uklesan je nad
vratima tvrđave Lovrjenac u
Dubrovniku.
86 Non omnis moriar. Neću umrijeti čitav (moja će me
djela preživjeti). Hor. carm. III, 30,
6
87 Non plus ultra. Dovde, a ne dalje. Bibl. Iob. 38, 11.
Preko toga ništa. Nenadmašivo.
88 Non quis, sed quid. Ne tko, nego što. Npr. ne sudi
knjigu po piscu već po sadržaju.
89 Nosce te ipsum. Spoznaj sama sebe. Latinski
prijevod grčkog natpisa na
Apolonovu proročištu u Delfima.
90 Nulla dies sine linea. Nijedan dan bez poteza (kistom).
Svaki dan treba nešto raditi. Riječi
slikara Apela, kod Plin. Nat. hist.
XXXV, 36, 12
91 Nulla regula sine exceptione. Nema pravila bez izuzetka. Eiselein
p. 523
92 O tempora, o mores! O vremena, o običaji! Cic. In Cat. I,
1.
93 Obliti privatorum publica curate. Zaboravite na privatne stvari i
brinite se za državne. To je nekoć
bio natpis u dvorani Velikog vijeća
dubrovačkoga. Danas čitamo isti
natpis na ulazu u kneže odaje u
kneževskom dvoru u Dubrovniku.
 DICTA ET SENTENTIAE

94 Omnia preclara rara. Sve odlično je rijetko. Cic. Lael.

21, 79
95 Pacta sunt servanda. Ugovora se treba držati.
96 Panem et circenses. Kruha i igara. Riječi pune prezira
što ih Juvenal, Sat, 10, 81 dobacuje
rimskoj svjetini jer više ništa ne
traži osim žita i besplatnih igara u
cirku.
97 Parce tempori. Štedi vrijeme.
98 Pars pro toto. Dio za cjelinu. (Retorička figura u
kojoj se cjelina označuje dijelom,
npr. glava=čovjek)
99 Per acclamationem. Odobravanjem. Jednoglasno.
100 Per aspera ad astra. Trnovit je put do zvijezda. Uzrečica
je jamačno nastala prema Sen.
Herc. fur. 437. Non est ad astra
mollie e terris via.
101 Periculum in mora. Pogibao je u odgađanju. Prema:
Liv. XXXVIII, 25, 13
102 Persona (non) grata. (Ne)draga osoba. (Ne)uvažena
ličnost.
103 Piscem natare doces. Učiš ribu plivati. Kaže se kada
netko daje savjete onome koji je u
nekoj stvari vješt.
104 Pollice verso. Obrnutim palcem. Iuv. 3, 36. Kod
gladijatorskih igara pobijeđeni se
obraćao na gledaoce moleći milost.
Ako bi obrnuli palac k zemlji,
pobjednik bi pobijeđenog ubio.
105 Post festum. Poslije svečanosti. Prema grčkom u
Platonovu Gorgiji I. Prekasno.
106 Post nubila Phoebus. Iza oblaka dolazi Feb. Poslije kiše
sunce.
107 Principiis obsta. Odupri se u početku. Ov. Rem. am.
91-2.
108 Pro domo sua. U svoju korist. Prema govoru
Ciceronovu, kojemu je zapravo
naslov bio De domo sua.
109 Pro et contra. Za i protiv.
110 Pro forma. Samo za oko. Za izliku. Samo
izgleda radi.
111 Qui tacet, consentire videtur. Tko šuti, čini se da se slaže.
 DICTA ET SENTENTIAE

112 Quidquid id est, timeo Danaos et dona Što god to bilo, bojim se Danajaca
ferentes. (Grka) makar i darove nosili. Tako
je rekao u Verg. Aen. II, 49.
Trojanac Laokont kad je ugledao
trojanskog konja, jer je slutio da
njegovu gradu od tog konja prijeti
propast.
Kad nemamo povjerenja u eku
osobu čak i kad nam se čini da nam
želi dobro.
113 Quod licet lovi, non licet bovi. Što je dopušteno Jupiteru, nije
dopušteno volu. Nije sve za
svakoga.
114 Quod nocet, saepe docet. Što škodi, to poučava. Šteta
čovjeka opamećuje.
115 Quorum (praesentia sufficit). Kad je za nečije poštovanje
dovoljna samo njegova prisutnost.
116 Quot linguas calles, tot homines vales. Koliko jezika znaš, toliko ljudi
vrijediš.
117 Quousque tandem? Ta dokle? (abutere, Catilina,
patientia nostra) Dokle ćeš
zloupotrebljavati našu strpljivost.
Riječi Ciceronove na početku
prvog govora protiv Katiline.
118 Relata refero. Pričam kako sam čuo.
119 Rem tene, verba sequentur. Vladaj predmetom (o kojem
govoriš), a riječi će dolaziti same
od sebe. Cato, Ad filium, frag. 15.
120 Repetito est mater studiorum. Ponavljanje je majka učenja.
121 Res nullius. Ničija stvar. Stvar bez vlasnika.
122 Res, non verba. Djela, ne riječi.
123 Ridendo dicere verum. U smijehu govoriti istinu. Prema:
Ridentem dicere verum quid vetat?
Hor. Sat. I, 1, 24-25
U svakoj šali ima istine.
124 Sapienti sat. Pametnome dosta. Ter. Phor. 541.
125 Sero venientibus ossa. Onima koji kasno dolaze (na ručak
ostaju) kosti. Steinmeyer p. 61.
126 Si duo faciunt idem, non est idem. Ako dvoje radi isto, nije isto.
Prema Ter. Adel. 823
127 Si tacuisses, philosophus mansisses. Da si šutio, bio bi ostao mudrac.
Osniva se na jednoj pripovijetki
 DICTA ET SENTENTIAE

Boecija De consolatione
philosophiae 2, 17: Jednom je neki
častohlepan čovjek sam sebi
nadjenuo ime filozofa. Zato ga je
drugi čovjek napao pogrdama i
dodao da će odmah znati je li on
doista filozof (naime, ako nanesene
uvrede mirno podnese). Napadnuti
je dugo bio strpljiv. Napokon je
izrugujući se ujedno pogrdama,
rekao: Uviđaš li napokon da sam
filozof? Nato će prvi: Uvidio bih,
da si šutio. Također u Bibl. Job. 13,
5. stoji: Kamo sreće da šutite,
kako bi vas držali mudrima.
128 Sine ira et studio. Bez mržnje i pristranosti. Tac. Ann.
I, 1
129 Sit tibi terra levis. Bila ti laka zemlja! Mart. IX, 29,
11.
130 Sit venia verbo. Neka mi bude dopušteno reći.
Nastalo prema Plin. Ep. V, 6, 46
Kad tražimo dozvolu za obraćanje.
131 Status (in statu) quo ante. Stanje u kojem se nešto nalazilo
prije nekog događaja, npr. prije
rata.
132 Stricto sensu. U užem smislu.
133 Sua sponte. Svojevoljno. Dobrovoljno.
134 Sub rosa. Pod ružom. Ruža je simbol
šutljivosti, dakle: U povjerenju.
Povjerljivo. Zavijeno.
135 Sui generis. Svoje vrste, tj. osobit.
136 Sui iuris. Punoljetan. Samostalan.
137 Suum cuique. Svakomu svoje. Cic. De off. I, 5,15
138 Tabula rasa. Glatka ploča. Rimljani su pisali na
voštanim pločicama. Dakle:
izglađena ploča, ili danas
poslovnično: Potpuno neznanje.
139 Tacite. Tiho.
140 Tertium non datur. Trećeg nema. Ili ovo ili ono.
141 Testis unus, testis nullus. Jedan svjedok – nijedan svjedok.
Jedan svjedok ne dokazuje ništa.
 DICTA ET SENTENTIAE

142 Ubi tu Gaius, ego Gaia. Gdje si ti Gaj, ja sam Gaja. Žena
dijele s mužem dobro i zlo.

143 Urbi et orbi. Gradu Rimu i zemaljskom krugu.

Prvi kardinal đakon, kad je u
konklavu obavljen izbor pape,
novog papu ogrne plaštem uz riječi:
Investio te de Papatu Romano, ut
praesis urbi et orbi. Zaodijevam te
rimskom papinskom čašću da
budeš na čelu gradu i čitavom
svijetu.
144 Ut desint vires, tamen est laudanda Iako nedostaju sile, ipak treba
voluntas. pohvaliti volju. Ov. Ex Ponto III, 4,
79 Volja je 50% posla.
145 Vade mecum. Idi sa mnom. Uobičajeni naslov za
pisane vodiče i priručnike koje ljudi
nose sa sobom na putovanje.
146 Varietas delectat. Promjena je ugodna. Prema Phaed,
2 prol. 10
147 Vice versa. Obrnuto. Naizmjence.
148 Vis maior. Viša sila.
149 Volens, nolens. Hoćeš, nećeš.
150 Votum separatum. Odvojeno mišljenje.
151 Vulpes pilum mutat, non mores. Lisica mijenja dlaku, ne ćud. Prema
Suet. Vesp. 16.
Preuzeto iz: Doroghy, Zvonimir: Blago latinskog jezika (Thesaurus Linguae
Latinae), Matica hrvatska, Zagreb, 1966.