Karl Jaspers (1883.-1969.

) je njemački psihijatar i filozof, čiji je put u filozofiju

nekonvencionalan i bitno povezan s njegovom biografijom. Od malena je bolovao od neizlječive
plućne bolesti te je izbliza upoznao situacije patnje, borbe, krivnje i smrti koje su postale sastavni
dio njegove filozofije. Bio je u braku s Njemicom židovskog porijekla Gertrudom Mayer bez
koje, kako sam tvrdi, ne bi bilo većine njegovih djela.

Svoje obrazovanje, iako je primamrmo bilo usmjereno prema filozofiji, započinje studijem prava
u Heidelbergu. Od prava odustaje te upisuje studij medicine 1902. te postaje liječnik 1908.
godine. Od 1909. do 1915. godine je radio u Psihijatrijskoj klinici u Heidellbergu.1 U tom
periodu nastaje njegovo prvo djelo Opća psihopatologija (Allgemeine Psychopatologie, 1913.) u
kojoj je nastojao zahvatiti čovjeka kao cjelinu te se tu već nazire Jaspersov filozofski impuls.
Ubrzo nakon toga habilitira psihologiju. 1916. godine postaje profesor psihologije u
Heidelbergu. Tako su psihijatrija i psihologija njegovi prvi profesionalni interesi. 1919.
objavljuje Psihologiju svjetonazora (Psychologie der Weltanschauungen). Na temelju te knjige,
na sveučilištu u Heidelbergu 1921. preuzima katedru filozofije što je bio jedinstven događaj u
njemačkim akademskim krugovima jer Jaspers nije posjedovano nikakvu diplomu iz filozofije. U
tom periodu kreira svoju „filozofiju egzistencije“ koja kulminira objavljivanjem Filozofije u tri
dijela (Philosophie. 3 Bände: I. Philosophische Weltorientierung; II. Existenzerhellung; III.
Metaphysik) 1932. godine.Tim djelom se potpuno afirmira kao filozof.

Ubrzo nakon toga na vlast u Njemačkoj dolaze nacisti. Budući da mu je supruga bila židovskog
podrijetla te Jaspers sam nije bio po volji nacistima, 1937. godine je udaljen sa sveučilišta u
Heidelbergu. Nakon rata je prihvatio poziv sveučilišta u Baselu gdje nastavlja svoju akademsku
karijeru. U tom razdoblju nastaju brojna djela, među kojima njegova znamenita djela poput
Pitanje krivnje (Die Schuldfrage, 1946.), O istini (Von der Wahrheit, 1947.) te Filozofijska vjera
(Der philosophiche Glaube, 1948.). U 86. godini života je preminuo u Baselu, 1969. godine.2

1
Usp. K. Jaspers, Opšta psihopatologija, Prosveta, Beograd, 1978., str. 803.
2
Usp. http://karljaspers.hr/?page_id=2