Ime kole

Werner Heisenberg

Ime i prezime profesora

osobe i razred

Ime

Werner Karl Heisenberg, njemaki fiziar, roen je 5. prosinca 1901. u njemakom

gradu Wrzburgu, i njemakoj saveznoj pokrajini Bavarskoj u obitelji Augusta
Heisenberga, profesora grkog jezika, te njegove ene, Annie Wecklein. Od 1920.
do 1923. studirao je matematiku i fiziku na Sveuilitu Ludwig-Maximilians u
Mnchenu te na Sveuilitu Georg-August u Gttingenu. Doktorirao je 1923.
godine. Njegov profesor Arnold Sommerfeld prepoznao je njegov interes za
Bohrovu kvantnu teoriju o grai atoma te ga je poveo sa sobom na Bohrov
festival u Gttingenu gdje je upoznao Nielsa Bohra to je odigralo veliku ulogu u
njegovom ivotu. S Bohrom je radio na Sveuilitu u Kopenhagenu godinu dana.
Za temu svojeg doktorskog rada, na prijedlog Sommerfelda, uzeo je turbulencije.
U njemu raspravlja o stabilnosti laminalnog (glatkog) toka te o prirodi
turbulentnog (grubog) toka. U rujnu 1925. objavio je svoj rad u kojem je
utemeljio mehaniku matrica, tj. osnovu moderne kvantne teorije sa samo 23
godine. Dvije godine kasnije, radei na temeljima kvantne mehanike, razvio je
princip neodreenosti. Njime je utvrdio granice eksperimentalnog istraivanja
pojava koje se zbivaju u atomu te tvrdi da odreivanje impulsa i pozicije estice
nuno sadri greke iji je proizvod vei ili jednak Planckovoj konstanti. U lanku o
naelu nesigurnosti iznio je miljenje kako fiziari moraju prihvatiti neuhvatljivu
prirodu subatomskih estica kao njihovo osnovno svojstvo. Neki fiziari su, poput
Einsteina, odbacili to naelo nesigurnosti kao neznanstveno. Ipak, zanimljivo je da
je 1928. Albert Einstein Heisenberga zajedno s Bohrom i Jordanom nominirao za
Nobelovu nagradu iz fizike, ali je nisu dobili. No, Heisenberg je ipak dobio
Nobelovu nagradu za fiziku i to 1932. godine zbog stvaranja kvantne mehanike i
njene primjene koja je dovela do otkria alotropskih oblika vodika. Primio ju je
godinu dana poslije, 1933. godine. Uvodei pojam sila izmjene izmeu elektrona
objasnio je feromagnetizam.
Za vrijeme Drugoga svjetskog rata ostao je raditi u Njemakoj pod nacistikim
reimom, radei na njemakom nuklearnom programu, poznatom i kao
Uranverein (Uranski klub) gdje je bio jedan od vodeih znanstvenika u tom
programu. Koliko i na emu je suraivao s nacistima, jo nije razjanjeno. Postoje
sumnje da je Heisenberg iz moralnih razloga pokuavao usporiti projekt, to je
kasnije iznosio kao svoju obranu poslije rata. 1941. sastao se s Bohrom, koji se u
meuvremenu pridruio Projektu Manhattan, te mu otkrio postojanje programa u
vezi s izradom atomske bombe. Njihovo prijateljstvo tada je bilo okonano, a iz
jednom pisma otkrivenog poslije Bohrove smrti koje nikad nije bilo poslano, Bohr
tvrdi da Heisenberg nije imao nikakvih nedoumica oko pravljenja bombe, te je
smatrao da e bomba rijeiti pitanje pobjednika u ratu. Napisao je djelo Dio i
cjelina u kojem govori o svojem odnosu s Bohrom te o svojem ivotu.
Nakon zavretka rata, 1945. zarobljen je od strane amerikih postrojbi te je
odvede u Englesku. Nakon toga, 1946. vraa se u Njemaku, gdje zajedno sa
svojim kolegama u Gttingenu reorganizira Institut za fiziku, koji je kasnije nazvan
Institut za fiziku Max Planck, iji je direktor bio sve do 1958. godine, nakon ega

je Institut proiren te je nazvan Institut za fiziku i astronomija Max Planck na ijem

je elu bio sve do 1970. godine. Nakon rata je nastavio svoj rad oko turbulencija,
nadopunivi ga s jo etiri rada u narednim godinama. Predavao je na mnogim
sveuilitima diljem Europe i Sjedinjenih Amerikih Drava te je pokazao interes
za mnoga polja fizike.

Bio je oenjen s Elisabeth Schumacher od svoje 36. godine pa sve do smrti.

Godinu dana nakon vjenanja dobio je blizance, ki Maria te sin Wolfgang. U
sljedeih nekoliko godina dobili su jo petero djece. Oboavao je klasinu glazbu i
bio je vjet pijanist. Odgajan je i ivio u luteranskoj vjeri, te je u svojim
znanstvenim radovima naglaavao pomirbu izmeu vjere i znanosti. Iako je bio
politiki neutralan, imao je simpatije za ljevicu. Iako je bio protiv Hitlera i nije
pripadao nijednoj politikoj stranci, smatrao je da mu je dunost ostati u
Njemakoj za vrijeme Drugoga svjetskog rata kako bi brinuo o svojoj velikoj
obitelji i dijeli sudbinu svoga, njemakog naroda. Najdraa knjiga bila mu je
Idiot od Dostojevskog, esto ju je itao prije spavanja kada nije mogao zaspati.
Imenovan je poasnim doktorom zagrebakoga sveuilita. Heisenberg je umro
od raka bubrega i ui u svojoj kui, 1. veljae 1976. godine. Na njegovom grobu
stoji epitaf: On lei, tu negdje. Smatra ga se jednim od najznaajnijih fiziara
20. stoljea, ali i svih vremena.

Izvori:
https://en.wikipedia.org/wiki/Werner_Heisenberg
https://hr.wikipedia.org/wiki/Werner_Heisenberg
http://www.jutarnji.hr/moj-zivot-s-nobelovcima-20--stoljeca/23289/
http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1932/heisenbergbio.html