Feromagnetizam

Pojava snanog magnetiziranja pojedinih tvari. Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objanjava
kako materijali postaju magnetima. Dolazi od lat. ferrum= eljezo i magnet. Jedan od najjaih oblika
magnetizma. Odgovoran je za magnetska svojstva koja koristimo svakodnevno.
Materijal je feromagnetski ako kod djelovanja vanjskog magnetskog polja i sam postaje magnet, tako
to se njegovi elementarni magneti (magnetni dipoli) orijentiraju u pravcu vanjskog polja tako to na
dipole djeluje magnetizacija m.
Meu feromagnetske materijale pripadaju eljezo (Fe), kobalt (Co), nikal (Ni), gadolinij (Gd),
disprozij (Dy), terbij (Tb), holmij (Ho), erbij (Er) i njihove slitine.
Od nabrojenih elemenata najizrazitija feromagnetska svojstva imaju eljezo (Fe), kobalt (Co) i nikal
(Ni) (osnovni feromagnetski materijali).
eljezo - metal srebrnkastog sjaja, razmjerno mekan, kemijski dosta otporan, moe se lako kovati,
variti u vruem stanju i ispolirati do visokog sjaja. Talite je na 1535 C. Upotrebljava se kao elik.
isto eljezo se moe magnetizirati, ali ne moe zadrati magnetizam.
Elementarno eljezo se javlja u tri alotropske modifikacije:

alfa-eljezo - 907C, alfa-Fe ima prostorno centriranu kubinu kristalnu reetku i

feromagnetino je

beta-eljezo - 1400C, pri temperaturi 770C alfa-Fe gubi feromagnetska svojstva, ali
ne mijenja strukturu, pa se naziva beta-Fe

delta-eljezo

Magnetno ureenje moe se poremetiti ugrijavanjem. Tada feromagnetni materijali

postaju paramagnetni. Paramagnetizam (gr.), pojava da magnetna polja samo slabo privlae neke
tvari, npr. aluminij,mangan (paramagnetne tvari, paramagnetike, koji imaju relativnu
magnetnu permeabilnost malo veu od jedan) Temperatura na kojoj nestaje magnetna ureenost
materijala naziva se Kirijeva temperatura (po Pierre Curieu). Zajedno sa suprugom Marijom
Skodowskom-Curie i Antoineom Henrijem Becquerelom dobio je 1903. Nobelovu nagradu za fiziku.
U ast branomu paru Curie nazvana je mjerna jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora kiri, kemijski
element kurij, radioaktivni mineral kirit
Iznad Curiejeve temperature feromagnetiki materijali pokazuju paramagnetika svojstva prema
Curie-Weissovu zakonu. Pri toj temperaturi magnetska susceptibilnost tei u neizmjernost.
Na temperaturama niim i viim od Tcf magnetska svojstva feromagnetskih materijala se bitno
razlikuju. Curieva temperatura je temperatura iznad koje feromagnetina tvar gubi
svoja feromagnetska svojstva i postaje paramagnetina. Ime je dobila po francuskom fiziaru Pierru
Curieu. Pri temperaturama niim od Curieve magnetski momenti atoma unutar magnetskih
domena djelomino su jednako usmjereni. Pribliavanjem temperature Curievoj temperaturi, termiko

gibanje atoma sve vie naruava ovo zajedniko usmjerenje. Pri Curievoj temperaturi
ukupna magnetizacija jednaka je nuli tako da materijal postaje paramagnetian.

Na niim temperaturama od Tcf, po klasinom pristupu u materijalu postoje domene (podruja)

dimenzija 10 do 100 m. Magnetski momenti atoma u jednoj domeni (1015 i vie atoma), zbog jakog
meudjelovanja, usmjereni su u jednom pravcu (spontana magnetizacija). Bez narinutog vanjskog
magnetskog polja magnetski momenti pojedinih domena (Weisove domene) proizvoljno su orijentirani
pa je ukupna magnetiziranost materijala jednaka nuli. Moe se smatrati da su na temperaturama
bliskim Tcf domene razorene, a na jo viim temperaturama feromagnetski materijal ima svojstva
paramagnetskog.
Neka je feromagnetski materijal na temperaturi nioj od Tcf izloen djelovanju vanjskog magnetskog
polja ija se jakost postupno poveava od nule. Pri malim jakostima narinutog magnetskog polja
pomiu se granice domena, odnosno poveavaju se domene iji magnetski momenti tvore najmanji kut
s vektorom jakosti magnetskog polja. Pomak granica domena pri malim jakostima magnetskog polja je
reverzibilan jer se prestankom djelovanja granice domena vraaju u prvobitni poloaj. Poveanjem
jakosti magnetskog polja pomicanje granica domena se nastavlja sve dok neke domene ne ieznu. Pri
ovim jakostima magnetskog polja pojave u feromagnetskom materijalu su ireverzibilne.
Ako se jakost magnetskog polja i dalje poveava vektori magnetizacije preostalih domena se zakreu u
pravcu vektora jakosti vanjskog magnetskog polja. Konano pri jo jaim magnetskim poljima
iezavaju granice svih domena, svi su magnetski momenti u pravcu vanjskog magnetskog polja, a
uzorak feromagnetskog materijala je magnetiziran do zasienja. Opisani nelinearni proces prikazuje
krivulja magnetiziran.
OA - podruje reverzibilnog pomaka granica domena
AC - podruje ireverzibilnog pomaka granica domena
iznad C - podruje zakretanja magnetskih momenata
Na visokim temperaturama dolazi do faznog prijelaza, naruava se struktura domena i tvar postaje paramagnetina.
Feromagnetici se koriste gdje god su potrebni jaki magneti. Tako se npr. posebni elektromagneti s feromagnetskom
jezgrom koriste u oftalmologiji i pomou njih se mogu izvaditi sitnija strana tijela iz oka i iz dubine do 8,4
cm.