UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET

SPECIJALNE NAMJENE

JEDNAČINA SPECIFIKACIJE USPJEHA U TENISU

SEMINARSKI RAD IZ TENISA

Kandidat: Mentor:

Aldin Imširović Prof. dr. Osmo

Bajrić
 Travnik, april, 2023

SADRŽAJ
UVOD.............................................................................................................................1

1. OPĆENITO O TENISU........................................................................................2

1.1. Historijski razvoj tenisa.....................................................................................3

2. JEDNAČINA SPECIFIKACIJE USPJEHA U TENISU......................................4

2.1. Morfološke karakteristike u jednačini specifikacije uspjeha u tenisu...............5

2.2. Motoričke sposobnosti u jednačini specifikacije uspjeha u tenisu....................6

2.3. Funkcionalne sposobnosti u jednačini specifikacije uspjeha u tenisu...............9

2.4. Konativne osobine u jednačini specifikacije uspjeha u tenisu..........................9

2.5. Kognitivne sposobnosti u jednačini specifikacije uspjeha u tenisu................10

3. MOTIVACIJA....................................................................................................11

ZAKLJUČAK...............................................................................................................12

LITERATURA..............................................................................................................13

2
 UVOD

Svaki sport igra važnu ulogu u ljudskom životu. Razlog tome je što bavljenje bilo
kojim sportom poboljšava ljudsko zdravlje, te mijenja stil života na bolje. Tenis iz mnogo
razloga zauzima posebno mjesto među njima. Prije svega jer je to individualni sport kojim se
čovjek može baviti od rane mladosti preko zrele do poodmakle životne dobi.

Upravo je to njegovo obilježje, otvorenost prema svim uzrastima i životnim dobima,

razlog njegove ogromne popularnosti u suvremenom svijetu. Tenis je sport koji podjednako
razvija fizičke i psihičke sposobnosti.

Tenis potiče, traži i održava fizičku snagu i izdržljivost, brzinu i sposobnost pokreta
svih dijelova tijela, psihičku stabilnost i inteligentnu promišljenost. Teniska igra zahtijeva
trajnu usredotočenost i najveću preciznost. To je sport u kome osobna zadovoljstva i
takmičarski uspjesi proizlaze samo iz združenih spomenutih svojstava u otvorenoj i poštenoj,
„fair“ borbi, rezultati koji ovise jedino o vlastitim mogućnostima i sposobnostima.

Nekoć pretežno sport društvene elite, pa i bogatih dokoličara, u današnje doba tenis
posvuda, a posebice u razvijenim zemljama, postaje sportom sve širih društvenih slojeva. S
obzirom na mnogobrojnost igrača i teniskih natjecanja, danas se može govoriti o tenisu kao o
jednom najmasovnijih individualnih sportova.

1
 1. OPĆENITO O TENISU

Tenis je sportska igra loptom uz upotrebu reketa. Cilj igre je da se lopta prebaci preko mreže
na određeni dio protivnikove polovine terena. Takmičari se bore u singlu (igra pojedinaca) ili
(i) u dublu (muški parovi, ženski parovi, mješoviti parovi). Igra ili meč održava se u dva ili tri
dobijena seta. Singl se igra na terenu razmjera 23,77×8,23 m; dubl 23,77×10,97 m. Po sredini
terena je razapeta mreža duga 10,06 m za singl, a 12,80 m za dubl. Visina mreže na sredini je
91,44 cm, a sa strane terena 106,68 cm.

Lopta ima u promjeru 6,35 -6,67 cm i težinu 56,59 – 58,47 g.

Najveća takmičenja u svijetu su GRAND SLAM turniri u pojedinačnoj konkurenciji
(Melbourne, Roland Garros, Wimbledon, Flushing Meadow), Davis Cup za muškarce
odnosno Federation Cup za žene u ekipnoj konkurenciji. Posljednjih godina tenis je u velikoj
ekspanziji sa tendencijom širenja popularnosti i masovnosti širom svijeta. Stoga je neophodno
da se u tenisku edukaciju uključi što veći broj stručnjaka raznih profila, sa ciljem da se
rezultati neprekidno poboljšaju i da tenis dobija kako na kvantitetu, tako i na kvalitetu.

Jedan od najvažnijih uslova za kvalitetan stručni rad u našoj sredini je školovanje stručnog
trenerskog kadra. Interdisciplinarni pristup u ovoj oblasti kakav je zastupljen na Fakultetu za
fizičko vaspitanje, predstavlja bazu za stvaranje kreativnih i modernih stručnjaka.

2
 1.1. Historijski razvoj tenisa

Po nekim podacima tenis se igrao još u starom vijeku, normalno ne u današnjoj formi.
Kao zemlje teniskog prapočetka navode se Egipat, Grčka i Rim. Igra se potom razvijala i
približavala današnjoj formi tokom srednjeg vijeka u Italiji (XI v.) i Francuskoj (kraj XIII –
početak XIV v.). Preteče današnjeg tenisa su, dakle, pallone u Italiji, langue paume u
Francuskoj i stara baskijska nacionalna igra pelote. Naziv tenis potiče od francuske riječi
„tenez“ što znači „držite, pažnja“. Krajem XVI i početkom XVII vijeka tenis postaje veoma
popularna igra u čitavoj zapadnoj Evropi.

U Francuskoj je od 1657. god., izrađeno čak 114 igrališta koja su se zvala „kuće za
loptanje“. Englezi su igru prenijeli iz dvorane na livadu.
Godina 1847. smatra se „rođenjem“ današnjeg tenisa kada se formiraju igrališta i pravila
slična današnjim. Prva pravila tenisa izdata su 1875. godine, a prvo zvanično takmičenje
održano je u Vimbldonu 9-19 VII 1877. god., a pobijedio je Spencer William Gore. 1883.
god. je osnovan Engleski teniski savez, u Americi se počelo igrati 1876. god., potom u
Njemačkoj i Austriji.

3
 2. JEDNAČINA SPECIFIKACIJE USPJEHA U TENISU

Na samom početku bitno je da pojasnimo značenje fraze Jednačina specifikacije uspjeha u

sportu , to bi bilo ukratko, sve ono što je potrebno određenom sportisti da bi postao vrhunski.
Dakle ukoliko se želimo baviti određenim sportom vrlo je bitno da znamo šta će taj sport
zahtjevati od nas, a na osnovu nekih naučnih istraživanja možemo i zaključiti da li mi uopšte
u tom sportu možemo napraviti neke vrhunske rezultate.

U ovom slučaju radi se o jednačini specifikacije uspjeha u tenisu, dakle ukoliko se želimo
profesionalno baviti tenisom, šta nam to sve mora biti na vrhunskom nivou da bi mogli praviti
vrhunske rezultate.

Sama jednačina do današnjih dana još uvijek nije jasno definisana niti je poznata, ali se na
osnovu praktičnog tenisa može sa sigurnošću utvrditi šta je to sve potrebno teniseru da bi on
bio vrhunski.

Kao što nam je poznato da bi se ostvarili u nekom sportu moramo da imamo pored jake
motivacije i određenu dozu talenta, ali ni sam talent ne može doći do izražaja ukoliko ne
treniramo mukotrpno i često.

Jednačina specifikacije uspjeha koja se u posljednje vrijeme sve češće spominje vezano za
tenis je sljedeća:

USP(TEN)= MK*K1+BMS*K2+FS*K3+KK*K4+CS*K5+

U prijevodu bi to značilo morfološke karakteristike plus motoričke sposobnosti plus

funkcionalne sposobnosti plus konativne osobine i kognitivne sposobnosi uz kvalitetan i
kontinuiran trening te određenu dozu motivacije daju vrhunske rezultate u tenisu.

4
 2.1. Morfološke karakteristike u jednačini specifikacije uspjeha u tenisu

Morfološke karakteristike predstavljaju primarnu informaciju o psihosomatskom statusu

čovjeka koje određuje sistem osnovnih antropometrijskih latentnih dimenzija, bez obzira na to
da li su te dimenzije razvijene pod posebnim uticajem spoljne sredine (npr. treninga ), ili ne.

Najbitnije morfološke karakteristike koje moraju biti posebno izražene kod vrhunskih tenisera
su, tjelesna visina, dužina ruku i tjelesna težina. Dakle svaki vrhunski teniser mora imati
idealan odnos visine i težine ili da njegova težina bude malo ispod idealne u odnosu na visinu,
uz to da teniser ne bi trebao da bude ni previsok ni prenizak. Pored toga vrhunski teniser
trebao bih da ima duže gornje ekstremitete radi same igre. Za primjer ćemo uzeti Novaka
Đokovića, njegova visina iznosi 188cm a težina 80kg.

Bitno je naglasiti da je visina genetski vrlo uvjetovana te ukoliko su roditelji djeteta koje
trenira tenis dosta niski vrlo mala je mogućnost da ono samo bude više od njih. Postoji jedna
vrlo jednostavna formula za izračunavanje koliko će dijete biti visoko, a ona glasi da se sabere
visina roditelja podijeli sa dva te se za djevojčice doda 6,5 cm a za dječaka oduzme 6,5 cm.
Ova formula je posebno tačna za djevojčice dok za dječake mogu postojati odstupanja od 5 do
10 cm.

5
 2.2. Motoričke sposobnosti u jednačini specifikacije uspjeha u tenisu

Vjerovatno najbitniju ulogu u jednačini specifikacije uspjeha u tenisu imaju upravo

motoričke sposobnosti. Motoričke sposobnosti su osobine koje sudjeluju u rješavanju
motoričkih zadaća. Motorička sposobnost je sposobnost pravilne i učinkovite izvedbe pokreta,
kretnji ili voljno zadržavanje željene pozicije pod utjecajem nekih vanjskih sila i čimbenika.
Motoričkih sposobnosti ima 7, a one su :

1. Snaga (eksplozivna, repetitivna i statička)

2. Brzina
3. Fleksibilnost (gibljivost)
4. Koordinacija
5. Preciznost
6. Ravnoteža
7. Agilnost

Najbitnije motoričke sposobnosti za tenis su brzina, koordinacija i agilnost. Kao i kod

morfoloških karakteristika za tenis i ove su genetski uvjetovane.

Brzina kao motorička sposobnost se može definirati kao sposobnost čovjeka da zadani
pokret, gibanje ili kretanje tijela u prostoru izvede u što je moguće kraće vrijeme u točno
definiranim uvjetima. Postoje četiri osnovna vida brzine:

-brzina jednostavnog pokreta

-brzina ponavljajućeg pokreta (Frekvencije pokreta)

-brzina kretanja tijela u prostoru

- brzina neuromišićne reakcije koja je definirana kao sposobnost brze inervacije mišića na
neki vanjski podražaj (zvučni, vidni ili podražaj na dodir). U tenisu su to podražaji na zvučni i
vidni signal. Kombinacijom četiri navedena oblika brzine mogu se opisati svi slučajevi brzine
pokreta ili brzine kretanja tijela u prostoru.

Brzina tenisača ovisi i o veličini i broju živčanih impulsa koji inerviraju neki mišić. Za brzo
izvođenje nekog pokreta bitna je i sposobnost brze inhibicije (opuštanja) mišića. Mogućnost
brze inervacije i brze inhibicije (opuštanja) mišića, imaju jednaku važnost za brzinu izvođenje
nekog gibanja

6
(Milanović, D.,2007.) Prema definiciji KOORDINACIJA je sposobnost upravljanja
pokretima cijelog tijela ili dijelovima lokomotornog sustava, a očituje se brzom i preciznom
izvedbom složenih motoričkih zadataka, odnosno brzim rješavanjem motoričkih problema.

Budući da se organizam mladog sportaša (tenisača) neprestano mijenja tijekom rasta i razvoja
potrebno je više pažnje posvetiti pravovremenosti razvoja pojedinih sposobnosti (među
kojima je i koordinacija) obzirom na rast i razvoj organizma. Upravo iz navedenog razloga
najprimjerenije je razvijati pojedine motoričke sposobnosti u vrijeme njihove senzibilne faze,
jer su učinci tada najefikasniji. Uobičajena dinamika razvoja koordinacije je 7-12 godina.

Vježbe za razvoj koordinacije u tenisu:

 odbijanje lopte rukom, nogom, reketom – vježba se izvodi u paru. Svaki iz para stoji
sa svoje strane mreže (na malom polju do servis linije) i prebacuju lopticu jedan
drugome reketom ,rukom ili nogom bez posebno postavljenog redoslijeda.
 udarac i hvatanje lopte – vježba se izvodi u paru. Svaki iz para stoji sa svoje strane
mreže (na malom polju do servis linije) i prebacuju lopticu jedan drugome s tim da
lopticu koja se kreće prema njemu hvata u ruku ,baca ju u zrak i odbija reketom na
drugu stranu .
 udarac – okret 3600 – vježba se izvodi u paru. Svaki iz para stoji sa svoje strane mreže
(na malom polju do servis linije) i prebacuju lopticu jedan drugome s tim da nakon što
igrač odbije lopticu se okreće za 3600 oko svoje uzdužne osi.
 udarac iza tijela, između nogu- vježba se izvodi u paru. Svaki iz para stoji sa svoje
strane mreže (na malom polju do servis linije) i prebacuju lopticu jedan drugome s tim
da lopticu odbijaju reketom iza tijela ili između nogu.
 bekend i forhend smeč - vježba se izvodi u paru. Na cijelom terenu. Na visoko dodanu
loptu igrač vraća pet puta bekend, a zatim pet puta forhend smeč bez obzira da li mu
lopta ide na bekend ili forhend stranu.
 voleji u paru- Svaki iz para stoji sa svoje strane mreže (na malom polju do servis
linije) i prebacuju lopticu volejima jedan drugome s tim da loptica ne smije pasti na tlo
i da naizmjenično udaraju bekend i forhend voleje.

Agilnost bi najlakše bilo opisati kao brzu promjenu pravca i brzine kretanja. U tenisu je
agilnost izrazito bitna i veoma je teško postići zadovoljavajuću razinu agilnosti tenisača
seniorskog uzrasta ako se u juniorskom periodu zanemario razvoj agilnosti. Posebnu

7
pozornost razvoju agilnosti treba usmjeriti nakon četrnaeste godine tenisača, i tu treneri mogu
uz pomoć nekoliko jednostavnih trenažnih rekvizita.

Ovisi o brzini, brzini frekvencije jednostavnih pokreta i eksplozivnoj snazi.

Agilnost se poboljšava savladavanjem raznih poligona sa zadanim maksimalno intenzivnim

kretnjama, raznim preprekama i promjenama smjerova. Maksimalna je oko 23–25. godine
i većinom je genetski uvjetovana.

Pored vježbi za razvoj opće agilnosti naglasak treba biti i na vježbama specifične agilnosti u
tenisu i tu posebno dolazi do izražaja suradnja kondicijskog i glavnog odnosno teniskog
trenera.

8
 2.3. Funkcionalne sposobnosti u jednačini specifikacije uspjeha u tenisu

Pored navedenih sposobnosti, također jedna od ključnih stvari bitnih za uspješnog tenisera
svakako da su i funkcionalne sposobnosti. Pod funkcionalnim sposobnostima čovjeka
podrazumijeva se sistem funkcionalnih struktura organskih sistema i njihovo funkcionisanje.
Podizanje funkcionalnih sposobnosti kod čovjeka postiže se kvalitetnim i kontinuiranim
treningom.

Funkcionalne sposobnosti kod sportiste iz bilo kojeg sporta moraju da budu na visokom nivou
u odnosu na obične ljude, dok kod tenisera, naročito onih vrhunskih, ove karakteristike
moraju da budu na jako visokom nivou zbog zahtjevnosti ovog sporta i trajanja meča.

2.4. Konativne osobine u jednačini specifikacije uspjeha u tenisu

(Milanović 2014.) Konativne dimenzije ili osobine ličnosti predstavljaju emocionalne i

motivacijske aspekte psihičkih procesa. Konativne dimenzije ličnosti mogu biti ključne za
učinkovitu adaptaciju na uvjete koje postavlja sport i sportski trening, posljedično i za
sportsku aktivnost.

Unutar modela konativnih osobina, razlikujemo više konativnih regulatora koji su odgovorni
za adaptaciju individualca na vanjske i unutarnje uvjete i okolinu. Dakle, svaki od tih
regulatora ima određenu senzibilnost na neke promjene u okolini te je povezuje sa određenim
vrstama reakcija te se očituje u različitim modalitetima ponašanja.

Ništa manje vrijedan nije ni ovaj segment kod tenisera, te se nikako ne smije zanemariti.
Konativne osobine su osobine tenisera kao što su upornost, tvrdoglavost i slično, te mogu da
budu od velikog značaja u toku meča. Pa tako na primjer kad teniser gubi u određenom dijelu
meča tada je bitno da kod njega proradi upravo konativna osobina upornost i da ne odustaje
do zadnjeg momenta, na taj način upravo ove osobine mogu biti od velike koristi.

Konativne osobine jednim dijelom mogu biti i stečene ali svakako da se može u dobroj mjeri
uticati na njih te promijeniti one koje su loše i popraviti ih te dodatno osnažiti one koje su
kvalitetne i dobre.

9
 2.5. Kognitivne sposobnosti u jednačini specifikacije uspjeha u tenisu

Kognitivne sposobnosti su sveobuhvatni naziv za mentalne kapacitete sportaša koji

omogućavaju prijem, obradu, pohranu i korištenje motoričkih informacija, te su vrlo bitan
čimbenik uspješnosti u sportu. Kognitivni ili spoznajni procesi su: percepcija, pažnja,
predočavanje, mišljenje i pamćenje. Njihov utjecaj u sportu je veći što je strukturna složenost
toga sporta veća.

Kognitivne sposobnosti su vještine zasnovane na moždanim aktivnostima koje izvršavamo

kao zadatak i to od onih najjednostavnijih do najkompleksnijih. One su povezane sa
mehanizmom od onog kako učimo, pamtimo, rješavamo probleme te obraćamo pažnju.

Za tenisere ove sposobnosti su bitne jer uz pomoć njih donosi brzu odluku o tome gdje će
uputiti lopticu u određenom momentu. Obzirom da se uglavnom radi o djelovima sekunde
vrlo je bitno teniseru da su mu kognitivne sposobnosti na visokom nivou kako bi donio pravu
odluku.

10
 3. MOTIVACIJA

Motivacija je pronalazak posebnog motiva za uspjeh u sferi života kojom se bavimo. Pored
navedene jednačine specifikacija uspjeha u tenisu vrlo bitna stvar za uspjeh svakako je
pronalazak motiva u svakom momentu treninga ili takmičenja.

Pored dobre genetske uvjetovanosti i talenta u tenisu ukoliko teniser ne može da pronađe
kvalitetnu motivaciju i ukoliko gubi interes i volju za treniranjem sav ostali trud je uzaludan,
bez obzira koliko on sam dobre preduslove imao.

Svaki vrhunski teniser pored tima trenera koji ga trenira ima i svog psihologa koji u svakom
momentu podstiče tenisera za što većim i boljim uspjehom. Ta činjenica nam govori koliko je
motiv ustvari bitna stvar za svakog tenisera ali i svakog sportistu u bilo kojem sportu.

11
 ZAKLJUČAK

Svaki sport bio on individualni ili ekipni ima svoju jednačinu specifikacije uspjeha, odnosno
ima niz faktora koje sportista mora da zadovolji da bi bio vrhunski u tom sportu. Kao što smo
vidjeli ta jednačina postoji i u tenisu, dakle za vrhunski rezultat u tenisu moramo da ispunimo
i zadovoljimo niz faktora kako bi ostvarili vrhunske rezultate.

Vrhunski rezultat ni u jednom sportu ne dolazi sam po sebi, već je on rezultat mukotrpnog i
dugotrajnog treninga, tako da to pravilo važi i u tenisu. Tenis je specifičan sam po sebi
obzirom da ni jedan meč vremenski ne traje isto, te nekad meč traje i po nekoliko sati, to nam
jasno govori koliko fizički jaki moraju biti teniseri. Pored fizičke snage, brzine i agilnosti
svaki teniser mora biti sposoban donijeti pravu odluku u pravom trenutku kako bi ostvario
poen te kako bi krajnji ishod njegovog meča bio pobjeda.

Ukoliko zadovoljimo jednačinu specifikacije uspjeha u tenisu te imamo dovoljnu jaku

motivaciju, između nas i uspjeha stoji mukotrpan i kvalitetan trening te malo sportske sreće.

12
LITERATURA
- Preuzeto sa sajta: https://sportzasvakoga.wordpress.com/motoricke-sposobnosti/
27. 12. 2018.
- https://vdocuments.site/seminarski-tenis.html 27. 12. 2018.
- https://studenti.rs/skripte/sport/historija-nastanka-i-razvoj-tenisa-u-svijetu/ 29. 12.
2018.
- https://socceroaza.wordpress.com/2015/12/14/morfoloske-karakteristike/ 29. 12.
2018.
- https://najzdravijahrana.com/sta-su-kognitivne-sposobnosti-definicija-test/ 29. 12.
2018.
- Milanović. D. 2007: Teorija i metodika treninga, Zagreb
- Milanović. D. 2014: Teorija treninga – kineziologija , Zagreb

13