Konzervatorski Elaborat KRK Mahnica 12

KONZERVATORSKI ELABORAT, Antuna Mahnića 12, Krk 1
KUGLA projekt, d.o.o. Split
KUGLA
PROJEKT d.o.o.
Sukoišanska 43
21000 Split
TEL/FAX: 021 387 065
MOB.: 091 5013731
kugla@hi.t-com.hr
OIB:30981678623
KONZERVATORSKI ELABORAT
ZA GRAĐEVINU ANAGRAFSKE OZNAKE ANTUNA MAHNIĆA 12
U JEZGRI GRADA KRKA
INVESTITOR: BOODANG d.o.o., Riječka 5, Krk

AUTOR ELABORATA: Branislav Trifunović, d.i.a. BRANISLAV Digitalno potpisao: BRANISLAV
TRIFUNOVIĆ
TRIFUNOVIĆ Datum: 2022.09.13 09:17:01

+02'00'
Split, siječanj 2022.
T.D. 1/21/KRK
Digitalno potpisao:
BRANISLAV TRIFUNOVIĆ
Datum: 2022.12.16
09:53:46 +01'00'
KAZALO
Str. 3. 1. UVOD
Str. 4. 2. POVIJESNA ANALIZA
Str. 16. 3. OPIS POSTOJEĆEG STANJA
Str. 38. 4. IZVJEŠTAJ SONDAŽNOG ARHEOLOŠKOG ISTRAŽIVANJA
Str. 39. 5. PRIJEDLOG KONZERVATORSKIH SMJERNICA ZA OBNOVU
Str. 40. 6. LITERATURA
Str. 41. 7. CRTEŽI
1. UVOD
Ovaj konzervatorski elaborat izrađen je u svrhu planiranih radova rekonstrukcije predmetne

građevine, a prema mjerama i uvjetima zaštite unutar zaštičene A zone grada Krka (UPU 1-Krk).
Na području ove zone sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim i

konzervatorskim istraživanjima, a svaki zahvat mora biti podređen rezultatima provedenih
istraživanja.
Za ovu građevinu potrebno je poštivati i detaljne uvjete gradnje određene “Konzervatorskom

podlogom “zone A” za potrebe Urbanističkog plana uređenja UPU 1-Krk” izrađenog od OMEGA
ENGENEERING d.o.o., Zagreb, 2012. god.
Prema ovom elaboratu, građevina je valorizirana kao “ambijentalna vrijednost”, a smjernicama se

upućuje na opće mjere zaštite iz Konzervatorske podloge.
Predmetna lokacija je na trasi južnog fortifikacijskog pojasa grada Krka, a cijeli ovaj prostor (od Malih
vrata do Kaštela nije dosad temeljito istražen. Snimak i elaboracija zatečenog stanja čini mali doprinos
budućim istraživanjima zidina i gradnji na obalnim hridima kako bi se upotpunio povijesni izgled grada
s morske strane.
2. POVIJESNA ANALIZA
Predmet ovog povijesnog pregleda ograničen je na dosad poznate podatke za ovaj dio gradske jezgre i
neće se baviti općom povijesti grada Krka koja je elaborirana u mnogim radovima (vidi stavku 6.
LITERATURA). U ovom kratkom pregledu bit će dijelom citirani tekstovi iz navedene literature u
originalu.
Predmetna građevina smještena je na putu koji ide usporedno s antičkim dekumanom od Pizanskih uz
same gradske zidine koje su ograđivale Krk prema jugu, a dizale se nad morskim grebenima. Taj put je
išao preko Kamplina, uz kneževski dvor, katedralu i biskupski dvor, Malih vrata , sve do luke na zapadu.
Put je trasiran pravcem antičkog bedema čiji su ostaci zajedno sa donjim vratima karda nađeni na trgu
ispred Biskupskog dvora. Srednjevjekovna fortifikacijska linija pomiće se prema moru . Podatke o
gradskim zidinama imamo iz početka 12. st. Kako Žic-Rokov navodi “stanovnici s kopna” često su
navaljivali na grad i oštečivali zidinine što kulminira 20. ožujka 1133. teškim napadom, možda u okviru
dalmatinske kampanje Bele II i hrvatskih knezova. Uz pomoć Mlečana , Krčani su se obranili ali uz velika
oštečenja zidina. Tad mlečani ustoličuju Dujma, rodonačelnika kneževa krčkih , kasnije nazvanih
Frankopanima.
Možda iz tog vremena potiče i prepostavljeni ostatak bedema pronađen u prizemlju kuće. Zid je debljine
cca 110-120cm i visine 230-240cm od kote poda prizemlja. Pretpostavljamo da je na njemu bio ophod sa
zidom kruništa koji je sada u debljini zida koji se nastavlja na gornje etaže. Zid je zidan od lomljenog
kamena. S vanjske strane u njega je ugrađen kameni spolij pete luka , fino obrađenog od “krčkog
mendulata” (crvenkaste breče). Taj ostatak , te način gradnje govori o žurbi i neposrednoj opasnosti.
tloct
pretpostavljni rano srednjevjekovni bedem presjek

Kako trasa zida prelazi preko morske špilje (garme) i procjepa u obalnoj hridi koja je vodila do nje,
pretpostavljamo da je donji dio zida temeljen u moru koje je na tom mjestu plitko. Također je valjalo
zatvoriti otvor špilje jer je mogao prilikom opsade biti korišten kao lagum za potkopavanje zida.
Često se u literaturi o urbanom razvoju Krka pojavljuje tema položaja morskih vrata. Ona su šetala od
onih na dnu karda i kasnijih vrata prema pristanu biskupskog dvora, prema zapadu do današnjih Malih
vrata koja su se smjestila u pristaništu zaštičenijem od vjetrova. U debelom zidu u ovoj građevini nalazi
se otvor širine cca 180cm koji je kasnije sužen i u koji su ugrađena uža vrata sa dovratnicima i pragom.
Pretpostavljamo da je i ovaj otvor u zidu korišten kao morska vrata. More ispred ovih vrata je danas
relativno plitko. Ispred prirodnih morskih špilja obično se nalazi žalo koje pogodno za pristajanje
pramcem i dostavu građevinskog materijala za lijepog vremena. Kako se navodi u Konzervatorskoj
podlozi za UPU1, Krk, vrata za tu svrhu postoje i u drugim primorskim gradovima.
Također dvorište A i građevinski pravci kuća sjeverno

od predmetne građevine mogu uputiti na
postojanje ulice čija os završava u osi ovih vrata.
Premještanjem morskih vrata zapadnije ova ulica izgubila bi
funkciju i možda je tada zatvorena sa sjeverne strane.
Vrata i špilja ispod njih prilikom napada na grad

predstavljaju opasnost te ih je trebalo dodatno
osigurati. Pretpostavljamo da je zbog te potrebe
izveden obrambeni predprostor u koji se ulazilo
kroz slomljeni luk koji je naslonjen na stijene
obalnog procjepa koji je vodio špilji. A
os vrata i pretpostavljena ulica
zid sa slomljenim lukom

presjek kroz luk pogled na planove zidova
Slomljeni luk upućuje na gotički slog. U južnom potezu krčkih zidina postojalo je još lučnih otvora i
kasnije, što se vidi i na poliptihu Girolama da Santa Crocea sa Košjuna. Vidi se potez od Kaštela do
Biskupskog dvora. Kao što se pokazalo i sa modelom Splita sa slike iz Poljuda, njegovi prikazi su
vjerodostojni.
Izgled te obrambene strukture (“barbakan”?) ne možemo pretpostaviti. Sigurno je bilo popođeno s

otvorima u podu i prostorom za stražu. Izrada takvog luka bila je građevinski i materijalno zahtjevna (luk
je veći i od slomljenog trijumfalnog luka u franjevačkoj crkvi) što govori o značaju ovih vrata. Sa strane
zida prema gradu u doba gradnje slomljenog luka nije postojala kuća i zid je slobodan. Postoji mogučnost
da je postojalo ograđeno dvorište B jer na zidu prema sjevernoj ulici i u osi prikazanoj na prethodnoj
stranici, postoji ostatak većeg lučnog otvora C. (detaljnije u nacrtima). Intrados tog luka je viši od
sadašnje kote poda prvog kata i on sigurno prethodi gradnji kuće uz bedem.
Od prvog krčkog providura Vinciguerra 1480. , a bilo ih je više od 100 do 1797., pretpostavlja se da
su svi nešto radili na utvrđivanju što pokazuje nekoliko njihovih sačuvanih relacija. Žic -Rokov navodi da
neki radovi koje je započeo Vinciguerra imaju obilježja gotike, tako da i ovaj slomljeni luk može
pripadati 15.st. i toj velikoj obnovi nakon napada na grad od Blaža Podmaničkog i konačnog preuzimanja
od Venecije.
Kroz 16. i početak17 . stoljeće ugroza Krku dolazi samo od pljačkaških upada uskoka. Zidovi se stoga ne
modificiraju za obranu od ozbiljnijeg napada. Turaka na moru nema od Lepantske bitke 1571., a sa
Harzburškim carstvom do Uskočkog rata je mir. Madridskim mirom 1618. i nestanka uskoka Krk nitko ne
ugrožava i kuće mogu na gradske zidine.
Pretpostavljamo da tada počinje niz dogradnji, adaptacija, rušenja, zidanja i zazidavanja na predmetnoj
građevini koji se mogu iščitavati po zidovima.
Između dva obalna zida izvodi se svod od priklesanog kamena A koji nosi pod prizemlja te se prostor
između dva luka popunjava i u njemu se ugrađuje prozor B.
Svi ti radovi i osobit položaj građevine mogu uputiti na moguću namjenu prizemnog dijela kao klaonice-
mesnice. Obalno lice svih naših gradova na moru do dolaska Austrijanaca nije reprezentativno. To je
svojevrsno zadnje dvorište, servis ili kloaka grada. Sve klaonice bile su građene ( i u 19.st.) na moru radi
higijene. Kao prilog toj pretpostavki: prozor B koji je rađen istovremeno kad i svod netipičnog je oblika i
vrlo niskog praga od cca 60cm da bi se što lakše uzimalo more za ispiranje, sačuvani veliki slivnik ispred
praga vrata debelog zida s otvorom u garmu C, zazidana vrata s prozorom u uličnom pročelju D koje
govori o trgovačkoj namjeni prizemlja, ostatak jakih drvenih konzola ugrađenih u debeli zid sa rašljastim
završetkom E pretpostavljamo za zaglavljivanje papaka prilikom mesarske obrade .....
A
C
E
Gradi se stubište i međukatne konstrukcije. Kuća je je prvo jednokatnica, a kasnije dobija i drugi kat. To
se može zaključiti po različitim prozorima, načinu i debljini zidanja, te postojanju dva kuhinjska komina
na prvom i drugom katu. Komini su obično građeni na zadnjoj etaži zbog opasnosti od požara. Kameni
građevinski detalji su uglavnom sekundarna upotreba iz raznih razdoblja, tako da se po detaljima ne
može pratiti povijesni slijed gradnje.
Niz preinaka unosi zbrku u tumačenje povijesnog razvoja. Tako se vide mijene u gredniku stropa
prizemlja gdje je postojalo drveno stubište, zid prema istočnoj kući je zajednički i prolazi mimo debelog
zida kojeg je odrezao, zazidani otvor visine vrata na prvom katu južnog pročelja, rano barokni nadvoj
ulaznog portala ugrađen u lučni otvor koji nije sigurno na originalnom mjestu, klupice prozora prvog
kata sa piramidalnim ornamentom i vrstom kamena kojeg ne možemo prepoznati , zazidana vrata i
prozori na zapadnom zidu na prvom i drugom katu.....
Dosad nismo pronašli dokumente koji mogu nešto više reći o ovoj lokaciji i o kući samoj do 18. stoljeća.
VANJSKI IZGLED OD 18. STOLJEĆA DO DANAS
Građevina je ucrtana u austrijski

katastar iz 1821. godine.
Označena je brojem 248 i nalazi se na

južnom licu grada nad morem. Sa
istočne strane naslonjena je na kuću
označenu brojem 249, a sa zapada su
pretpostavljamo “baladur” oznake
247 , koji pripada kući oznake 246 i
dvorište uz obalni zid oznake 1705.
Iz ovog prikaza vidljivo je da istočne
susjedne građevine još nisu u
vlasništvu biskupije. Južna obalna crta
nije detaljno ucrtana,
pretpostavljamo zbog težeg pristupa
mjerniku s mora, tako da nisu
prikazani svi lomovi južnih pročelja
koji su vidljivi već u Adelmanovom
prikazu iz 1757. godine. Tad je kuća
već punog volumena od dva kata sa
dvostrešnim krovom i otvorima na
zapadnom zabatnom zidu.
detalj austrijskog katastra iz 1821.
detalj Adelmanovog prikaza iz 1757.

godine
Izgleda da se vanjski izgled građevine nije mijenjao kroz drugu polovinu 18., cijelo 19. stoljeće i početak
20. stoljeća. To pokazuju i prikazi sa razglednica i fotografija:
razglednica Stengel & Co., Dresden u. Berlin 1900.
detalj sa vidljivim otvorom i nadsvođenjem “garme”

Na fotografiji Haralda Bagera iz 1913. (Malmö Museer , inv.br. BAG003427) dobro je vidljiv otvor nad
morem, položaj prozora, otvori za zrak i dimnjak komina koji je izbačen izvan lica zida. Komin na prvom
katu je izvan funkcije od kako je napravljen drugi kat i kuhinjski komin na toj etaži prije prve polovice
18.st. Srušen je izbačeni dio i konzole koje su ga nosile, ali je ostavljen dimnjak.
detalj
vidi se trag curenja vode po fasadi iz otvora kuhinjskog pila
otvori za zrak komina

Lučni otvor svoda zatvara se nakon 1913.- 1914. kada se nasipava obala ispred južnog pročelja i gradi se
mul. Tada se u nasip ugrađuje cijev koja spaja more sa nadsvođenom garmom .
dio plana luke Krk na austrougarskoj pomorskoj karti

(Spezialkarte, Blatt 8, izdanje 1906.) iz 1914. sa
rukom ažuriranom obalom i mulom u gradnji
ispuna lučnog otvora, vrata prema obali i otvor cijevi –

spoj sa morem
1925. ruše se građevine zapadno od kuće i obitelj Festini

gradi hotel “Jugoslavija”.
Dijapozitiv iz tridesetih godina dvadesetog stoljeća

(zbirka fotografija MUO-016980/043, Ljudevit
Griesbach) pokazuje nepromjenjeno pročelje i nakon
izgradnje hotela
Na hotelu se ne rade značajni radovi do 50.-tih. Na fotografiji iz cca 1955. godine vide se promjene na
južnom pročelju predmetne građevine:
na vijencu južnog zida kuće izvodi se balustrada sa betonskim balusterima koji su uklonjeni sa hotela
Jugoslavija prilikom rekonstrukcije ( uklonjena je cijela balustrada i ograde balkona), izbačeni dio
dimnjaka uklanja se do razine pročelja.
hotel “Jugoslavija” prije drugog svjetskog rata sa balustradom na vijencu i ogradama balkona sa
betonskim balusterima
fotografija iz cca 1955. , hotel bez ukrasa na kojem je povišeni krov još uvjek niži jednu etažu od kuće
Zatečeno stanje krajem 2021. godine prije istražnih radova pokazuje neizmjenjeno stanje građevine iz
50.-tih, osim što je zamjenjeno krovište i pokrov ( nova drvena konstrukcija i pokrov od tlačenog
“Mediteran” crijepa).
Susjedna građevina hotela sa zadnjom rekonstrukcijom 2008. nadvišena je sa dva kata i potkrovljem i sa
vanjskim jedinicama klime na sjevernom dijelu krova, a zgrada koja pripada biskupiji sa istočne strane
dobila je krovnu terasu i dio krova je povišen. U prizemlju te zgrade otvorena su vrata i stubište prema
obali.
Početak istražnih radova na južnom pročelju sa uklanjanjem žbuke.

Vidljiva su vrata u ispuni svoda iz 1914., luk kamenog svoda i slomljeni luk iznad njega.
3. OPIS POSTOJEĆEG STANJA
3.1. POLOŽAJ I OBLIK
Građevina je nepravilnog četverostraničnog tlocrta smještena između ulice Antuna Mahnića i Obale
hrvatske mornarice. Dio je niza građevina uz obalno lice grada gdje joj je sa istočne strane kopleks
Biskupije a sa zapadne hotel “Marina”. Katnosti je suteren (“garma”), prizemlje i dva kata sa
nestambenim potkrovljem s terasom na jugu. Krov je dvostrešni sa sljemenom u pravcu istok-zapad.
KATEDRALA
SV. KVIRIN
HOTEL “MARINA”
PREDMETNA GRAĐEVINA BISKUPIJA

3.2. KATASTAR
Katastarski, građevina je čestica zgrade 3099, k.o. Krk s upisanom površinom od 88m2.
Geodetskim i arhitektonskim snimkom izmjereno je cca 82m2 tlocrtnog otiska građevine.

3.3. ARHITEKTONSKI SNIMAK
Arhitektonsko snimanje izvršeno je kroz prosinac 2021. Kombinirano je ručno snimanje sa korištenjem
laserskog skenera i digitalnom obradom fotografija sa tla i korištenjem drona (Miljenko Žabčić,
dipl.ing.geo. , GEOGRAPHICA d.o.o. Split). Obrada snimka i fotogrametrija izrađena u KUGLA projekt,
Split.
3.3.1. SUTEREN
Suterenska etaža je dijelom nadsvođena garma, a dijelom morska špilja. Svod je od vetrikalno
postavljenih nepravilnih kameninih ploča. Dijelom je urušen i popravljen opekom. Debljina svoda je od
25-33cm. Konusnog je oblika sa maksimalnim radijusom intradosa na liniji pročelja od cca 3,5m. Dubina
mora potopljenog dijela garme je do cca 30cm.
Temelji debelog zida prizemlja su položeni u more i oslonjeni na stijene.

More je probilo taj temelj koji se urušio tako da dijelovi zida vise u
zraku, kao i dio zapadnog zida gdje je vidljiv nadtemeljni zid hotela.
svod i ispuna u južnom pročelju

s vratima prije uklanjanja
svod
ispuna južnog pročelja
rupe izljeva
urušeni temelj debelog zida u

prizemlju
temeljni zid hotela

3.3.2 PRIZEMLJE
Ulaz u prizemnu etažu je sa sjevera iz ulice Antuna Mahnića. Ulazi se kroz barokni portal A u hodnik B do
kamenog stubišta C koje vodi na kat. Pregradni zid koji je formirao hodnik je uklonjen tako da je prilikom
snimanja cijeli prostor prizemlja bio jedinstven. Ostao je kameni prag vrata D .
Južni zid tog prostora je debeli zid zidan nepravilnim kamenom debljine od 110-120cm E .
Pretpostavljamo da je ostatak gradskog bedema. Visina mu je cca 230-240cm od poda prostorije. U zidu
je otvor širine cca 180cm koji je ispunjen tanjim zidom od 65cm u kojemu su vrata sa kamenim pragom i
nadvojem F , te svodom od opeke. Verikale dovratnika su od grubih klesanaca i zakrpama od opeke i
komada kupe za izravnavanje. Kroz ta vrata ulazi se u usku prostoriju ispred južnog pročelja. Ta
prostorija je iznad svoda suterena.
J
B D I G
E H
F
ulaz kroz debeli zid u južnu prostoriju

vidi se izvedba otvora vrata sa zidanim
dovratnikom i svodom od opeke te kamenim nadvojem
presjek B-B sa visinom

“debelog” zida
Istočni zid prizemlja G je zajednički sa kućom kompleksa biskupije. Na njemu nema

tragova otvora. Zid u kontinuitetu vodi od pročelja uz Mahnićevu ulicu, prolazi mimo debelog zida i
mimo zida južnog pročelja, te izlazi izvan ravnine te fasade za cca 1m.
Konstrukcija stropa prizemlja je od drvenog grednika s osloncima u zidovima. Postojao je i otvor za
stubište I koji je naknadno zatvoren. U zapadnom zidu ugrađen je dimnjak gdje je također izvedena
mijena za prihvat grede J.
U južnom licu debelog zida ugrađen je spolij pete luka od crvenkaste breče (“krčki mandulat”) H .
Zid južnog pročelja debljine je cca 50cm. U njemu je otvoren jedan prozor sa kamenim okvirom. Okvir je
sa klesanim vidljivim licima i nepravilnom stranom koja je ugrađena u zid. Debljina okvira je 26cm.
Prozor je približno kvadratičan (72/75cm cca).
H
presjek A-A
Cijeli prozor je ugrađen u ispunu između svoda suterena K i slomljenog luka iznad njega L. Taj luk je od
kamenih blokova debljine cca 24cm , duljine 25-110cm cca i širine debljine zida. Intrados tog luka je
finije obrađen,a dijelovi ekstradosa su grubo obrađeni. Raspon lučnog otvora je cca 5,8m. Radijusi
segmenata luka su cca 3,4m.
M N
M
L L
K
K
presjek C-C južno pročelje
Iznad segmentnog luka u južni zid ugrađene su konzole M koje su nosile konstrukciju komina na prvom
katu. S vanjske strane vidljiv je trag na zidu zidanog luka koji je nosio dio izbačen izvan plohe zida N.
konzola kamina s unutarnje stane

ispod segmentni luk i otvor prozora
otučena konzola sa vanjske strane

Stubište koje vodi na prvi kat je kameno i nadsvođeno je svodom zidanim od opeke. Bočni zidovi su
također zidani i leže na stubama. Prislonjeno je uz zapadni zid koji pripada ovoj građevini i nije zajednički
sa zidom hotela.
C
A
presjek F-F
Stube su od vapnenca presjeka 28/18cm.

Ulazni portal je sa kamenim dovratnicima i nadvojem od grede sa arhitravom i frizom u istom bloku i
korniža sa cimom reversom. Po sredini grede je grb na kartušu (scudo accartocciato). Oblik grba i
upotreba cime reverse (lezbijske) upućuje na barok.
Portal je prema detaljima ugradnje prenesen sa nekog drugog mjesta. Lijevi dovratnik bi mogao
pripadati orginalnom sklopu sa nadvratnikom, dok je desni po detaljima sa nekog drugog mjesta. Oba
dovratnika su odvojeni od nadvoja, tako da je desnoj fugi ugurana opeka , a lijevoj drveni klin!
Podnožja dovratnika su također naknadna izvedba kojom se prilagođavala visina otvora. Greda je pukla
otprilike po sredini ne zbog opterečenja, nego zbog korozije sidra koje je bilo umetnuto radi pričvršćenja
drvenog okvira vrata. Pukotina se nije prenjela na cimaturu. Portal je izgubio vertikalnost u svim
smjerovima zbog naginjanja cijele plohe sjevernog zida.
Grb pripada mletačkoj obitelji Michiel koja su jedna od 12 “apostolskih” venecijanskih obitelji koja je
dala duždeve , generalne providure u Dalmaciji i providure Krka. (Francesco Michiel bio je providur Krka
koji je izvjestio o ubojstvu Rabate i drugih u Senju 4. siječnja 1602.)
Motiv na grbu su zlatni (žuti) krugovi poredani u redove od 1-6 na trakama plave i srebrne (bijele) boje.
grb na nadvratniku grb obitelji Michiel iz grbovnika vencijanskih

duždeva iz 17. st.
Kameni kartuš je oštečen, ali izgledom bi mogao odgovarati crtežu.
Na sjevernom zidu prepoznaju se zazidani nekadašnji otvori. Kameni portal sa grbom ugrađen je u veći
otvor sa lukom A čiji je intrados bio viši od današnje kote poda prvog kata. Postojala su i vrata sa
prozorom koja su sad zazidana B.
A
B
B
A
presjek D-D sjeverno pročelje

pročelje uz Mahnićevu ulicu zazidani otvori iznutra
tragovi natpisa na frizu nadvoja ulaznog portala

3.3.3. PRVI KAT
Prvom katu prilazi se kamenim stubištem nadsvođenog svodom od opeke A. Ulazi se u manju prostoriju
uz južni zid građevine i kroz naknadno probijena vrata u veću prostoriju B. Portal ulaza na vrhu stubišta C
je sa tanjim kamenim dovratnicima i zidanim lukom od opeke. U južnom vanjskom zidu ugrađeni su
kuhinjsko pilo sa kamenim umivaonikom i policom D, dva prozora sa kamenim okvirima i komin E. Iz
male prostorije ulazi se u veću kroz vrata sa kamenim okvirom i drvenim stubištem na drugi kat. Veća
prostorija na sjevernom zidu ima dva prozora sa kamenim okvirima. Po sredini sjevernog zida je zazidani
prozor F. U južnom zidu te prostorije vide se tragovi zazidanog otvora G. U zapadnom zidu je niša-
ostatak vrata koja su vodila u susjednu građevinu H. Konstrukcija stropa je od drvenog grednika.
A
G portal na vrhu stubišta
B
C pilo u južnom zidu

J
komin i drveno stubište

vrata u veću prostoriju iz manje i iz stubišta,

sa zazidanim otvorom između
C G
presjek A-A
G
B C
presjek B-B
U južnom zidu je zazidani otvor I sa ugrađenim

I E spolijem kamenog luka J.
J D
presjek C-C
presjek D-D
sjeverni zid sa zazidanim prozorom
presjek F-F
D
C H
A
Zazidani otvori za dovod zraka kominu. Slični su izvedeni na “romaničkoj” kući u Poreču.
na Bagerovoj fotografiji gore
romanička kuća u
Poreču
Na južnom pročelju vidljivi su zazidani otvori za zrak, tragovi konzola izbačenog dijela komina i zazidani
otvor uz istočnu kuću I. Na sjevernom pročelju između dva prozora vide se tragovi zazidanog otvora F.
F
I
južno pročelje sjeverno pročelje

Na sjevernom pročelju su dva prozora sa kamenim profilima i

klupicom sa piramidalnim ornamentom. Kamen je vapnenac prožet
žilicama i razlikuje se od kamena okvira.
idealna rekonstrukcija klupice
prozor na sjevernom pročelju

3.3.4. DRUGI KAT , POTKROVLJE I KROV
Drugom katu prilazi se drvenim stubištem A. Ulazi se u veću prostoriju te dalje kroz vrata B u manju
južnu prostoriju. u razdjelni zid između tih prostorija ugrađen je zidani komin C. U zapadnom zidu je niša
prozora D i zazidani prozor E u manjoj prostoriji. U sjevernom zidu je jedan prozor sa kamenim okvirom i
klupicom na konzolama F. U južnom zidu su dva prozora sa kamenim okvirima. Istočni ima i kamenu
policu položenu na tri konzole. Konstrukcija stropa je od drvenog grednika, osim stropa iznad manje
prostorije koji je od betona. Uz istočni zid je mijena sa otvorom u stropu G. Vidi se i trag zazidanih vrata
u zapadnom zidu H.
Potkrovlje je izvedeno kao nestambeno (šufit). Iznad manje prostorije izvedena je krovna terasa sa
balustradom od betonskih stupića i poklopnicom od betona I. U debljini ograde izveden je dimnjak
komina u južnom pročelju, a u razdjelnom zidu komina na drugom katu. Konstrukcija krova je drveni
grednik oslonjen u istočni i zapadni zid. Pokrov je tlačeni crijep “mediteran”. U zapadnom zidu je niša
zazidanog prozora J.
G
H
D C B
K
A
E
I
tlocrt drugog kata tlocrt potkrovlja

pogled na krov s juga
tlocrt krova
južno pročelje
prozor sa kamenom policom na konzolama

polica i konzole su od grubo obrađenog vapnenca, krajnje desna je od fliša
presjek F-F
Na ovom presjeku vidljivo je

nadvišenje susjedne
građevine hotela “Marina”
Nagib krova predmetne
J građevine je od cca 15° - 19°
D
E H
K
presjek E-E
Na ovom presjeku vidljivo je

povišeni krov susjedne
građevine s istoka
C
presjek B-B
A ulazni otvor iz drvenog

stubišta, B vrata u prostoriju
uz južni zid , C komin i K
zazidana vrata sa nišom.
C
A B
K
Na sjevernom pročelju je prozor s kamenim okvirom i

klupicom sa cimom rectom koju nose dvije konzole.
idealna rekonstrukcija klupice i konzola
prozor na sjevernom pročelju
dio sjevernog pročelja

komin na drugom katu
Komin je ugrađen u razdjelni zid između veće i

manje prostorije. Oblikovan je kao talijanski
vernakularni komini (caminetto da cucina) sa
lučnim otvorom koji nosi radnu plohu i dva
ložišta od kojih je uvriježeno desno bilo za
pripremu i održavanje tople vode. Napa i
dimnjak su uklonjeni kada se izvela krovna
terasa.
Vide se zazidana vrata sa nišom u razdjelnom
zidu i zazidani prozor (sačuvana grilja) u zidu
prema hotelu “Marina”.
komin sa vidljiva dva ložišta talijanski primjer

potkrovlje, niša zazidanog prozora J u zabatnom zidu

prema hotelu “Marina”
izlaz na terasu
balustrada, betonski balusteri, dimnjak u ogradi,

limom natkriveni zid predmetne kuće i nadvišeni
zabat hotela “Marina
3.4. OPIS STANJA KONSTRUKCIJE I PRIJEDLOG SANACIJE
Vertikalna nosiva konstrukcija je zid od kamenog lomljenca sa ispunom. Kuća nije bila sa vidljivim licem,
pročelja su bila žbukana. Horizontalni konstruktivni elementi su od podaskanog drvenog grednika na koji
su dodani slojevi poda. Slojevi su uglavnom bili uklonjeni u trenutku snimanja. Krovna terasa je od
betona u padu debljine cca 10-12cm. Balustrada je betonska sa betonskim balusterima. Krovna
konstrukcija je od novog drvenog grednika pokrivenog tlačenim “Mediteran” crijepom.
“Garmu” u južnom dijelu natkriva svod od sjekomice položenih priklesnih kamenih ploča. U južnom zidu
je trag otvora koji natkriva slomljeni kameni luk.
Dijelovi temelja debljeg razdjelnog zida u prizemlju i istočnog zida prema hotelu koji su vidljivi u garmi
nestali su, pretpostavljamo zbog djelovanja mora prije nasipavanja obale ispred kuće.
Uklanjanjem žbuke postalo je vidljivo konstruktivno stanje zidova. Vezivi materijal izgubio je kohezijska
svojstva i osipa se. Stanje u jezgri zida je još je lošija jer prilikom istražnih radova kamena ispuna i vezivi
materijal slobodno ispada. Originalma debljina zida prema ulici Mahnića ( S-I uglovi prvog i drugog kata)
su pretanki. Cijelo sjeverno pročelje lagano je izgubilo vertikalnost i ima “drob” prema vani.
Ova vidljiva pročelja su zbog dugog trajanja ovog objekta tijekom povijesti doživljela mnoge
konstruktivne promjene od dozidavanja, otvaranja i zatvaranja vanjskih otvora te probijanja i
premještanja otvora vrata i ugradnje komina i niša. Naročito je izbušen i “izglodan” zid na prvom katu
južnog pročelja, gdje je ostalo malo mase nosivog zida. Zid prema istoku koji je zajednički sa kućom koja
pripada Biskupiji je kompaktan, kao i zapadni zid koji konstruktivno pripada predmetnoj građevini.
Međukatna i krovna konstrukcija se oslanjaju u te zidove, a sjeverno i južno pročelje ne mogu biti
promatrani i korišteni kao nosivi oslonci.
Drveni grednik međukatne konstrukcije u većim prostorijama je od otesanih greda od četinjača. Površina
greda je oštečena djelovanjem kukaca , ali jezgra je neoštečena i kompaktna. Grede na ležajevima u
zidovima su zdrave bez truleži. Grede u manjim prostorijama uz južno pročelje su u većoj mjeri
oštečene.
Kameni detalji građevine kao što su ulazni portal, okviri prozora i stubište, u velikoj mjeri su oštečeni. To
govori o tome da su doneseni sa nekog drugog mjesta i ugrađeni prilikom nekih od brojnih preinaka u
ovoj građevini.
Ulazni potral ima pukotinu po sredini nadvoja zbog korozije sidra koje je bilo ugrađeno u njega.
Predalaže se konstruktivna konsolidacija strukture zidova, čišćenje i zatvaranje fuga na zidovima i

žbukanje koje će spriječiti daljnje osipanje materijala.
Od kamenih detalja trebalo bi demotirati, restauratorski obnoviti ulazni portal i nanovo ga ugraditi.
Drugi kameni detalji poput okvira prozora ili stuba obnoviti prema mogučnostima ili rješenjima iz
projekta rekonstrukcije.
4. IZVJEŠTAJ SONDAŽNOG ARHEOLOŠKOG ISTRAŽIVANJA

Izvještaj sondažnog arheološkog istraživanja u projektu obnove stambenog
objekta na adresi Ulica Antuna Mahnića 12 u gradu Krku
LOKALITET: stambeni objekt na adresi Ulica Antuna Mahnića 12

IZVOĐAČ: Arheo Kvarner d.o.o.
VODITELJ: dipl. arh. Matija Makarun
INVESTITOR: Boodang d.o.o.
VRIJEME TRAJANJA RADOVA: 23.-28. veljače 2022.
U Krku, 16. ožujka 2022.

U projektu obnove objekta na adresi Antuna Mahnića 12 vršena su arheološka
istraživanja u interijeru kuće na površini od 30 metara kvadratnih. Objekt se nalazi u južnoj
zoni stare gradske jezgre grada Krka direktno uz morsku rivu.
Slika 1 Pozicija objekta na katastarskoj podlozi (katastar hr.)
Arheološko istraživanje vršila je arheološka tvrtka Arheo Kvarner d.o.o. Voditelj istraživanja
bio je dipl. arheolog Matija Makarun. Radovi su vršeni od 23 do 28. veljače 2022. godine
Istraživanjem je definirano 26 stratigrafskih jedinica na. Pokretni nalazi nađeni istraživanjem
isključivo su vezani uz fragmete rimskodobne i prapovijesne porodukcije.
Po završetku istraživanja nalazi su privremeno zaštićeni geo-tekstilom.
UVOD
Prilikom izrade konzervatorsko- restauratorskog elaborata rekonstrukcije objekta na
adresi Antuna Mahnića 12 u prosincu 2021. godine provedeno je manje sondažno arheološko
istraživanje (sonda dimenzija 1x1 metar) u prizemnoj prostoriji objekta i arheološki nadzor
pri iskopnim radovima u tzv. pećini, podno spomenute prostorije. Sondažnim arheološkim
istraživanjem u prizemlju objekta ustanovljen je sloj s nalazima ulomaka prapovijesne
keramke te ukop za gradnju zida koji se pruža u smijeru zapad- istok
Daljnjim arheološkim nadzorom nad uklanjanjem recentne betonske podnice u istoj prizemnoj
prostoriji objeta ustanovljeni su arheološki nalazi (sloj tarazza i ostaci žbuke tada potencijalne
strukture) nakon čega je uslijedilo arheološko istraživanje cijele prostorije, izuzev hodnika
koje vodi od ulaznih vrata ka stepeništu na kojem nije bilo građevinskih radova.
METODOLOGIJA I TIJEK ISTRAŽIVANJA

Uklanjanjem recentne podnice i sloja tampona u zapadnom dijelu istražene prostorije
ustanovljeni su ostaci djela rimskodobnog objekta, točnije njegova JI perimetralnog dijela.
Zid SJ05 B koji zatvara antički objekt s južne strane definiran je u dužini od 2.15 metara i
širine je 70 centimetara. Sačuvan je u jednom do dva reda klesanaca povezanih vapnenom
žbukom. Na njega okomito vezan zid SJ 05 A sačuvan je tek djelomično u svom južnom
dijelu na mjestu spoja sa zidom SJ05B u dužini od 1.3 metata i širini od 1 metar dok prema
sjeveru iščezava te je sačuvan u izoliranim nakupinama žbuke (SJ022) na kamenom naboju i
živoj stijeni.
Unutar rimskodobnog objekta ustanovljena je djelomično sačuvana podnica. Na
sjevernom djelu istraženog objekta podnica je građena od oblutaka i kamene ploče položenih
u žbukanu posteljicu (SJ 03). Žbukana priprema za popođenje (SJ 013) sačuvana je i u
jugoistočnom uglu objekta dok je u međuprostoru ustanovljenih podnica definirana priprema
za podnicu građena od naboja kamenja u masnijoj zemlji (SJ 021).
Slika 2 Zidovi objekta (SJ05 a i b ) te ostaci žbukane podnice (SJ 03 i i SJ 013) u njegovu interijeru
Slika 3 Zidovi objekta i ostaci podnice SJ 013 u JI uglu objekta
Slika 4 staci podnice SJ 03

U eksterijeru rimskodobnog objekta nađen su ostaci, uličnog popođenja građenog od
utabanog morskog šljunka pomiješanog sa nabijenom zemljom tzv. tarac (SJ 06).
Interpretacija sloja SJ06 kao uličnog popođenja temelji se na analognim primjerima istih
nalaza u gradu Krku. Svi nalazi u sloju (SJ 06), iako oskudni, vezani su uz ulomke
rimskodobne keramike. Sudeći prema položaju objekta naspram popođenja u njegovu
eksterijeru riječ je o dva kraka ulice jedan u smjeru zapad-istok-(sporedna decumana) koja se
pružala duž njegova južnog lica te ulica smjera pružanja sjever-jug (sporedna cardo) koja se
duž istošni zid objekta pružala dalje prema sjeveru grada.
Na temelju definirane površine ulica u smjeru pružanja sjever-jug bila je šira od 1.70
metara.
Širinu ulice smjera pružanja zapad-istok moguće je odrediti ako temlje, ili dio temelja,
pregradnog zida (SJ025) koji s južne strane zatvara istraženu prostoriju dijelom vremenski
stvaimo u vremenski kontekst objekta.
Zid (SJ 025) koji s južne strane zatvara postojeću prostoriju širine je 1.20 metara.
Širina zida, položaj i smjer pružanja (zapad- istok)sugerira da je riječ o gradskom bedemu.
Isti je zid rastvoren prolazom širine 1.8 metara koji je naknadno sužen na istočnoj strani za
pola metra, te je prolaz sveden na širinu od 1.3 metra
Očito je da je zid nastao u nekoliko faza gradnje. Donje dionice zida, što je najočitije
u njegovu istočnom dijelu, za 15 centimetara izlaze iz linije gornjeg zidnog plašta. Nažalost
nije moguće ustanoviti njegov opus gradnje zbog deblje naslage vapna na njegovu licu budući
da je u novovjekovnom periodu iskorišten kao jedan od zidova vapnenice
Višefaznost u njegovoj gradnji dokazuje i ukop definiran podno njegovih temelja (ustanovljen
i u sondi 1). Naime ukop nastao prilikom gradnje temelja zida, koji je probio sloj taraca
(SJ06), nije ustanovjen cijelom dužinom zida. Od istočnog ugla starijeg, šireg otvora u zidu
prema istoku (do vapnenice) u dužini od 40 centimetara sloj taraca (SJ06) pruža se direktno
do temelja što sugerira da su barem dio temelja zida i sloj uličnog taraca istovremeni.
Sjeverno lice zida temeljeno je na živoj stijeni dok južno lice zida ponire u pećinu koje se
nalazi podno prostorije u smjeru mora.
Slika 5 Ukop(SJ 023) temelja zida (SJ025) koj je probio sloj taraca (SJ06)
Slika 6 Ukop za gradnju temelja zida (SJ 025) definiran u sondi 1

Osim zidova objekta nađena je zidana struktura nadozidana na južni zidni plašt
rimskodobnog objekta. Riječ je o nepravilnoj kružnoj ukopanoj struturi debljine zidova 20 do
25 centimetara, unutarnjeg promjera 90 centimetara. Zidovlje strukture sačuvani su do visine
od 20 centimetara, u visini hodne površine ulice 8SJ06). Unutar strukture definiran je uglačani
živac koji ponire prema jugu gdje je nađen kružni ukop (SJ020), promjera 25 cm, definiran do
dubine od 27 cm. Struktura je interpretirana kao ulični odvod budući da nagib terena i sa
sjeverne i sa istočne strane ponire prema strukturi dok je rupa za oticanje direktno spojena u
prirodno formiranoj pećini koja se nalazi ispod iste.
Osim toga, žbuka kojom je struktura građena sastoji se od hidroizolacijske vapnene žbuke
pomiješane s glinom. Struktura je nađena zapunjena žbukom (SJ017) i slojem pjeskovite
zemlje oker boje.
Slika 7 Struktura (SJ018) i žbukana zapuna (SJ017)

Slika 8 Kružna struktura (SJ018) i isklesana odvodna rupa (SJ 020)
Najrecentniji nalaz, datiran u novi vijek, nađen je u jugoistočnom uglu prostorije. Riječ je o
vapnenici dimenzija 1.5 x1.2 metra. Južni i istočni zid vapnenice iskorišten je od postojećih
zidova prstorije. Zapadni zid vapnenice sačuvan je u jednom kamenu dok njen sjeverni zid u
potpunosti uklonjen.Temelj zida (SJ026) koji omeđuje prostoriju sa istočne strane dijelom je
probijen gradnjom vapnenice.
Po završetku radova nepokretni su nalazi zaštićeni geo tekstilom.
Slika 9 Japnenica (SJ011)

Slika 10 nađeni nalazi zaštićeni geo-tekstilom
ZAKLJUČAK
Arheološko istraživanje vršeno je u prizemlju interijera objekta u staroj jezgri grada

Krka (Ul. Antuna Mahnića 12) na površini od 30 metara kvadratnih. Istraživanjem su ispod
recentne betonske podnice ustanovljeni ostaci rimskodobnog objekta, točnije njegovog
jugoistočnog ugla, koji zatvaraju zidovi SJ05 A i 05 B. Južni zid objekta ( SJ05B) relativno je
dobro sačuvan za razliku od istočnog (SJ05A) koji je većim djelom uništen, sačuvan teku
tragovima žbuke. Žbukana podnica interijera objekta (SJ03 i 013) najbolje je sačuvana u
sjeverozapadnom dijelu istražene prostorije te uz unutarnji ugao rimskodobnog objekta. U
eksterijeru objekta ustanovljen je sloj taraca, pretpostavljamo ulično popođenje, građen od
nabijenog morskog šljunka i zemlje u kojem su nađeni ulomci rimskodobne keramike.
U rubnom južnom djelu prostorije nađeni su temelji (SJ025) zida koji omeđuje jug
istražene prostorije. Isti je zid trenutno protumačen kao ostatak južnog gradskog bedema
prema moru. Datacija pretpostavljenog bedema je upitna no postoje indicije temeljene na
stratigrafiji da je njegov istočni dio temelja stariji, istovremen nađenom objektu antičkog
perioda.
Slika 11 Arheološki nacrt nalaza u prizemlju objekta A. Mahnića 12
Slika 12 orto 3D model nalaza u odnosu na katastarski nacrt mikrolokacija
Slika 13 3D model nalaza odvoda (presijek)
Slika 14 arheološki nacrt presijeka antičkog uličnog odvoda

Slika 15 Idejna pretpostavka pružanja antičkih ulica nađenih unutar objekta A. Mahnića 12 (naznačene crvenom bojom) na
podlozi modela ranocarskog grada Krka (autor Matija Makarun)
PRIJEDLOG PREZENTACIJE NEPOKRETNIH NALAZA
Prema osobnom mišljenu, ako je investitor voljan nalaze prezentirati, prezentacija
nepokretnih nalaza nađenih istraživanjem prizemlja objekta je moguća u južnom djelu
prostorije obzirom da je riječ o zanimljivom nalazu ranocarskog urbanizma. Riječ je o nalazu
uličnog odvoda u kontekstu ulice i struktura zidova koji istu omeđuju.
Slika 16 Na modelu je označeno područje na kojem su ustanovljeni nalazi vrijedni prezentcije

5. PRIJEDLOG KONZERVATORSKIH SMJERNICA ZA OBNOVU
- Konstruktivno sanirati vertikalni i horizontalni nosivi sustav

- Restaurirati ulazni portal
- Moguće je krov građevine podići i promijeniti mu nagib do visine sljemena i vijenca istočne susjedne
građevine koja pripada Biskupiji
- Krov pokriti kupom kanalicom
- U nadvišenju je moguće izvesti krovne prozore i druge zatvore
- Ukloniti betonsku balustradu terase sa južnog pročelja , te ogradu zamijeniti sa kamenom ili nekom
transparentnom
- Pročelja sanirati i ožbukati materijalom prema preporuci nadležnog Konzervatorskog odjela
- Boju pročelja odabrati prema preporuci Konzervatorskog odjela
- Uklonjenu ispunu svoda u južnom zidu zamijeniti sa transparentnim zatvorom uvučenim na unutarnje
lice zida. Izvesti na način da okvir i ispuna novog zatvora teksturom i koloritom čine kompaktnu plohu
- Vanjske zatvore izvesti u drvenoj stolariji sa zasjenjenjem od drvenih grilja
- Boja vanjske stolarije prema preporuci Konzervatorskog odjela
- Preporuka je da se arheološki nalazi u prizemlju građevine konzerviraju, zaštite i prekriju slojevima
poda na način koji ih neće oštetiti, a koji je prethodno odobren od Konzervatorskog odjela
- Ako je potrebno kroz slojeve poda postavljati instalacijske vodove, prethodno treba zatražiti odobrenje
Konzervatorskog odjela na predložena rješenja
6. LITERATURA
Korištena literatura za izradu ovog elaborata:
- Žic-Rokov, Gradske zidine i ulice u Krku, Krčki Zbornik, Krk 1971.
- Jelica Peković, Omega Engineering d.o.o., Konzervatorska podloga zone “A” za potrebe uPU 1 -Krk,
Zagreb, 2011
- Bradanović, Grgić , Inicijalni konzervatoeski elaborat- Krčke gradske zidine, Rijeka 1998.
- Bradanović, Grad Krk u srednjem vijeku, izložba i katalog, MHAS Split, 2016.
- Majer Jurišić, izgradnja i održavanje upravnih građevina u Krku od Vinciguerrine obnove iz godine 1489.
do kraja 18.stoljeća, Zagreb 2012.
- Bolonić, Uskoci i otok Krk, Senjski zbornik, vol 8 no 1, 1981.
- Bolonić, Veze grada Senja i otoka Krka, Senjski zbornik, vol 9 no 1, 1982.
7. CRTEŽI

Konzervatorski Elaborat KRK Mahnica 12

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Konzervatorski Elaborat KRK Mahnica 12

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KONZERVATORSKI ELABORAT, Antuna Mahnića 12, Krk 1

KUGLA projekt, d.o.o. Split

U JEZGRI GRADA KRKA

INVESTITOR: BOODANG d.o.o., Riječka 5, Krk

TRIFUNOVIĆ Datum: 2022.09.13 09:17:01

Ovaj konzervatorski elaborat izrađen je u svrhu planiranih radova rekonstrukcije predmetne

Na području ove zone sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim i

Za ovu građevinu potrebno je poštivati i detaljne uvjete gradnje određene “Konzervatorskom

Prema ovom elaboratu, građevina je valorizirana kao “ambijentalna vrijednost”, a smjernicama se

pretpostavljni rano srednjevjekovni bedem presjek

Također dvorište A i građevinski pravci kuća sjeverno

Vrata i špilja ispod njih prilikom napada na grad

os vrata i pretpostavljena ulica

zid sa slomljenim lukom

presjek kroz luk pogled na planove zidova

Izgled te obrambene strukture (“barbakan”?) ne možemo pretpostaviti. Sigurno je bilo popođeno s

VANJSKI IZGLED OD 18. STOLJEĆA DO DANAS

Građevina je ucrtana u austrijski

Označena je brojem 248 i nalazi se na

detalj austrijskog katastra iz 1821.

detalj Adelmanovog prikaza iz 1757.

razglednica Stengel & Co., Dresden u. Berlin 1900.

detalj sa vidljivim otvorom i nadsvođenjem “garme”

vidi se trag curenja vode po fasadi iz otvora kuhinjskog pila

otvori za zrak komina

dio plana luke Krk na austrougarskoj pomorskoj karti

ispuna lučnog otvora, vrata prema obali i otvor cijevi –

1925. ruše se građevine zapadno od kuće i obitelj Festini

Dijapozitiv iz tridesetih godina dvadesetog stoljeća

Početak istražnih radova na južnom pročelju sa uklanjanjem žbuke.

3. OPIS POSTOJEĆEG STANJA

3.1. POLOŽAJ I OBLIK

PREDMETNA GRAĐEVINA BISKUPIJA

Geodetskim i arhitektonskim snimkom izmjereno je cca 82m2 tlocrtnog otiska građevine.

3.3. ARHITEKTONSKI SNIMAK

Temelji debelog zida prizemlja su položeni u more i oslonjeni na stijene.

svod i ispuna u južnom pročelju

ispuna južnog pročelja

urušeni temelj debelog zida u

temeljni zid hotela

ulaz kroz debeli zid u južnu prostoriju

presjek B-B sa visinom

Istočni zid prizemlja G je zajednički sa kućom kompleksa biskupije. Na njemu nema

presjek C-C južno pročelje

konzola kamina s unutarnje stane

otučena konzola sa vanjske strane

Stube su od vapnenca presjeka 28/18cm.

grb na nadvratniku grb obitelji Michiel iz grbovnika vencijanskih

Kameni kartuš je oštečen, ali izgledom bi mogao odgovarati crtežu.

presjek D-D sjeverno pročelje

pročelje uz Mahnićevu ulicu zazidani otvori iznutra

tragovi natpisa na frizu nadvoja ulaznog portala

3.3.3. PRVI KAT

C pilo u južnom zidu

komin i drveno stubište

vrata u veću prostoriju iz manje i iz stubišta,

U južnom zidu je zazidani otvor I sa ugrađenim

sjeverni zid sa zazidanim prozorom

na Bagerovoj fotografiji gore

južno pročelje sjeverno pročelje

Na sjevernom pročelju su dva prozora sa kamenim profilima i

idealna rekonstrukcija klupice

prozor na sjevernom pročelju