Dokumen - Tips - Prirucnik Za Voditelja Brodice U Boji

5/16/2018 Pr ir uč nik z a vodite lja brodic e u boji - slide pdf.c om
MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA
s
PRIRUCNIK ZA INTERNU UPORABU
35000 SLA V ONSKI BROD

Licka 76; Tel/f ax: 035/ 273-096
Fax: 035/265-010 (od 9:00 do 17:00 h)
Info telefon svaki dan: (08- 20 h)
091/204 8567
SKO l A Z A . V O D IT E l.J E B R O D I.C E - C A M A C A 091/5207172
E-mail: motobajs@gmail.com
T RG O VIN A , U SL UG E I P RO lZ VO DN JA
http://slide pdf.c om/re a de r/full/pr ir uc nik-z a -vodite lja -brodic e -u-boji 1/34

Navigacija
Zemaljska kugla Plosnata karta

p
0°
( q » geografska sirina (O°-90 0)N - (sjevemo), iznad Ekvatara prema SP (Sjeverni pol)
(00-90 0)S - (juzno), ispod Ekvatora prema JP Ouini pol)
( J . . ) ( G e o g ra f s k. a d u lji na l (OO-lBDOJE (lstocno) desno ad Greenvicha (Nultog meridijana)

( O ' °- lB O O )W (zapadnollijevo ad Greenvicha (Nultag mertdilana)
Mjesto (A) odrsdeno jekoordinatama{<p,A), Nama dva lsta mjesta na zernaljsko] kugli istih koordinata.
1° (Jedan stupanl) :: 60' (60 minuta)

l' (Jedn a minuta) = 6 0" (6 0 s sku nd a)
1 Minuta ( c p ) je tocno jedna Nm (Neuticka milja - 1852 m)
1/10 Nm = 1 (jadan) kabel (kab) = 185,2 m
Opseg zemalljske kugl1epo Ekv.atoru I e oko 40.000 km; 40 000 : (360x60), Iuc.nih minuta == 1,852 km
1 (jedan) cvor (cv) = 1 Nauticka milja/sat
No pomorskoj karti zemljopisna sirina cite se no lijevom iii desnom rubu.

alzemljopisna duzmo na gornjem iii donjem. Podlelo zemljopisne sirine sluii i zo
odredivonje udoljenosti, a zemljopisna duzina se u tu svrhu ne mofe koristitl.
Koda zelimo odrediti udeljenost izmedu dvije locke no pomorskoj karli
sestororn odredimo njihovu fizicku udaljenost izotim tu veficinu prenesemo no
lijevi iii desni rub karte ( NE n o gornji iii donji !) • no podjelu gografske sirine i
prebrojimo stupnjeve. minute. sekunde , odnosno milje i kobele.
Udaljenost se izrazeva u
miljamo:

O z n. ak e o p as n os ti 'O.stalc oznakl!:
f.ll,'1 G re be n s uh z a n ls ke 'lode . .. .D u b in a 2 m ( ilz o ba ta )
*® 1.1)
G re be n u ra zin l h id ro gra fs ke n ule
--D ub ina 5m
-.-.- D ub ina 1 0 m
CD P il ot sk a s ta n lc a
+ E8 Padvodni g re be n o pa sa n z a navigaciju ,1 S i dfiste z a v e Iik e b ro d e v e
(Dubina n e p o z n a t a l t Si c ! ~ite za rn a I e b r o d o v e
+)1,1) Opasan IPodvodni g r e b e n (dubina

®l,li poznata) T Zabranjeno si d'lrel1j e
Ddvojenc r ute p rn m eta
+ Dubina. n e po zn s t a P o dv od ni k ab e l
+ (23] Oubina p o z n a t a Podvodni cjevovod
~ N asukana po drtin a vid ljiva z a vrijeme Granka p o d l u t j a , ribcleva
n is ke v od e Granica z a b ra n je n og p o d ru tj a
®~Odrtina (samesej a.rbal(ij vidi(e)!
':2i: Wi Podrtina, dubina poz na ta Struja e p c en it o ( b rz in a )
4+ N e o p a s n a p o dr tin a I D ub in a S ! ru js p lim e
nepazna ta l S t. ru ja o s ek e
llz vr at na r ad ar o z na ka
I 'A - P r i bl i z n a p oz : c ija '
P O - S um n ji va p oz id ja
E D - P o :> to ja nje surrmjivo
::.~ lab ranjeno p odruc:je
p UsadeM i plutajuce cznase
-6-L
Oblicje nbale V rs ta dna Skracenice
z - zaliv p-pliessk V k a - 'lid i kartu

z - z a tc n m -m u t] , m u lj e'l lt V p i - v id i p la n
U - u v al a GHb z ab - z ab ra nj en o
p~ , V r - p ro la z - v ra ta Hljunak p ri b ~ p ri bl ii :n o
K AN - kanal k-kamenie tv - c v o r (M Js a t)
Tj - Tiesnac G r - G reb en M - m orska milja
- l ll az H r - H rid alP - O g l 1 3 S z a p o m o r c e
Marina kor - K ora l] T - privremen
O -O to k , O to d sk - skoljke k ab - k abel (duljina)
Pol_poluotok t .- tr sva ( (! l) La t - g ee gr . s ir in a
P I ie - O p a s n a , p i itina B k - iS s o ak , B ra k ( i. .J Lo n g - g e og . duljina
Rt P l ic - O p a s n a plicina 'Stupanj
· M in ult a lu ka
" S ec u nd a l uk a
* (e) Po zlc lja sv j~ tla Grupa
I (I) S'lj~tionik i Po m Q c n o s v j . e t l o
S ek t - S ek ter
r S" 'J~t I~& . o zn ak a z - zelen o
Brod svjetionlk c - crven o
t
,J~. Svj~tlo 5. sektorom
b - bijelo
i -Z L J t o
lO s P er io d u sekuodama rnodro
Pot - po tam n jeno
S S m 5 M -V id lJ iv os tu milj.ma p o qs s en o 5 vje tlo
Pk -n a prek!ide
lz o - jednako trajanje s vjetla i mraka
==-.==.======.--==== BB I(2) - b lje sa k u g ru p i (b ije li)

M O TO B A JS d .o .o .- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA
10
6,
..
..
'0
~'~1
,. ~9
~~ (f)6C BII.iC
••
CUGO
. 6 . S ' : d arDaO~,.
S O, )D~
5' 2
Il
" 61
Ill! " I~ II
~ ID I U P OZ O RE N JE 2 I''" 10
91
""!J..... <C :J \
, .0\ ".
\ w'\" 107
M
1 : i . ".'"" ' . ' I
-,p 8.~ O, ~
1& "
)6 1•
\ 86 /
.. H 11
i1 i
91 !l-
'"'"
?ol
II 15
"Xl
.,
..
!"'
_yf'"
111 !'
'I
105
',& " /1
73
9.
,~1, M Ii Q he l& k a ' II a fl iJ l! c lJ Ii t
,"50'E 2QQO!4'E) -~
1 ~ ,oIj; 11 1
12
7!
".
9.
111
..
H5 0
I
\
..I
"o 1561 ,
." " '

II I, ,
'.0 ,]0
;,60
98 19
111
1:.1 .1
121
162

M O T O B A J S d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA
Kurs
K u r s je k ut t z r n e d u
Meridijana i uzduznice
b reda . R acun a s e u s mje ru ka zaljke na s atu
od 0 do 360 stupnleva
)1
K p - K u.rs p ravi
K m- K urs m aq ne ts kl
K k - K u rs k om p as a
N p - M eridijan p ravi
N m - M e rid ija n magnetski
N k - M ie rid ij,!n k om pa sa
61
V a r - V a ri ja ci ja
D e v - D e vija cija
Uk,.. va r + de y = u ku p na k o re k tu ra
P re tv ara nje k urs ev a s a k arte n a k orn pa s:
K k "" K p - (± V a r ] - (± De v )
Primjer: K p =60 s tu p n je va , i z p o m or sk e k ar te
V ar", (+ 2),
L
iz ta b lic e d ev ija cije D e v '" (+ 4)
K k =?
-li'3'
K k", 6 0 - (+2) - (+4)
= 60 - 2 - 4 '" 54'
s a kom pa sa na k a r t u :
K p = K k + (±Var) + (±Dev)
P rim je r: K k = 220': V ar = (+3"1. D ev = (-1·)
K p e o?
K p = 220 + [+3) + [-1) =
'" 2 20 + 3 - 1 = 2 22
0
Azimut
A zim ut je kut iz medu Meridijana i smjera na

objekt. R ac un a s e od 0 do 360 s tup njeva u
s mje ru k az aljk e n a satu
S O . .. s m je ra ni o b je kt
W p = A zim ut p ravi
W m = A z im u t m a gn ets k i
91
W k = A z im ut k om p as a
Azimut l = Pra rn ca ni k ut
P r e tv a ra n je a z im u t a:
W p = W k + (± Va r) + (±Dev)
W k '" W p - (±V ar)1 - (±Dev)
93
P W p = Kp + L
. ..
....~~' '
87
?3 87~

11
'"
91
y",~. god. -
1 -
- -
" - P<HU--I
------
""ir·
s K o • '" 0 R
113
" ®@j
rij:
)5
15
Za c dredeni sluc:aj k urs s e

c eita va ta ko : d a j ed an n au tic ki
trc kut s a d'uz om s tra n ic om s e
p o lo i: i n a crtu k u rs a t e 5
p om oru d ru go g tro ku ta ta j
s m je r p lo v id b e p r en e se n a
s u s je d n i u c rt a n i m e r id l ij a n i ii
n a ru tu v je tro va . T ad a s e u z
p o m o c p c d je le u s tu p ru e vi rn a
n a t om t ro ku tu i ii na r ui i
vjetrov. or ita k u r s ,
Kkorekcija k o s e n e[var,
p ~ K k ,o kurseva iz vf si
d e y ) i ii
a k n j e U k =0
'~ /;W J U M ., n-cl; nw~f1/UI

f V U ' &.tanlu< I u v t & u
II k < .~ 4 ul nt ; - ' 7 < . p f 2 0°
zr;
IV~ - Xp,= 300 0
N ( sj e ve r ) t o cn o 360'(0'J
E ( is la k ] t oc n o 9 0 '
S O ~ 9 1 tacna 180'
W (z . p a d ) I m 'n o 270'
3E>O' = 3 2 vjetra
360: 32 - 1 1,25 B 1 z ra ka

MOTOBAJS d . o. o. - SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA
..... ' '),"

~" .-
_ .....:
\.,
\, .,
"
57 ',,--
55 -,
f Pozicija " B O O
I
'j
') .jr
<p = 4327,8' N
A. = 01625,2" E
SI
I .,
J
AS = 2,4 Nm /'
/:
Odlstu O d s t u p an je
Kk D ev Kk D ev
0 -1 180 +11
10 -0,5 190 + 1 ,5
20 +0,5 200 +0,5
30 +2 210 0
40 +3 220 -1
n
50 +3,5 23 0 -1,5
" 60 +4 240 -2
70 +4,5 250 -2,5
80 +5 2 60 -3
90 +5 270 -4
100 +4,5 2aO -4,5
110 +4 290 -4.5
120 +3 300 -5
93
130 +2,5 31 0 -4,5
140 +2,5 320 -4-
1 50 +2 33 0 -3
1 60 +1,5 34 0 -2
170 +1,5 350 -1 ,5
"

dr
- . .
vanj zi ij lovila
O d rtd iv aln je p o zic :ije p lo vila u o ba ln oj n av ig ac iji male s e iz vrs iti p om oe u n ek olik o m eto da .
Opisati c e m e d v a nacina:
S dva azimuta
Primjer:
K urs p ravi (K p) - 55°

Z a vrijem e p lovidb e u je d n om m om en tu s nirn lie ni S U I az im uti na ob jek te P lit M lini S vje tion ik R t G ra dina.
Na kartu se u crta ju az im uti p ravi (Wp}: P lie M H n W P = 28 4 0 i S vjetionik R t G radina W p =1900. Sjeciste
a zim uta o dre du je p oz ic lju p lo vila .
K a d s n ir na ni objekt doce p od kut 4S C, odnosno 900, z ab ilje iim o v re m en a. U d alje no st A -B [e prevaljeni

p ut plovila, koji s e l z ra cu n a iz b r zin e plovila ivremena za ka je s e ta j p ut p rije de 5 V x t ls-put: v . . b r z in a
u evorovi ma;
t.. v rije me u s atim a ], U n as em s lu ca ju s =2 ,.4 N m.
Stranice u t ro ku tu AS = ca.
2, 4 N m n an eser n o na sub otnu liniju od tocke I e ) : sjeciste je p o z ic ij a p lovila [tocka - B J.
Tocnost pozicije ovisl 0 to tn os ti kurs a i b rz in e p lo vila.
N ap om ena : P os to je u reda ji z a au tom ats ko o dred ;va oje p az ic ije p lovila [ G P S - G lo b al g Q s itio n s is te ml.
Varijacija - Devijac.ija
Varija ija:.
N a s tra nic i 21 je vidljivo da je V arija cija (V ar) ku t izm edu m eridijana p ravog r N p ) i meridijana
m ag nets kog (N mJ.
Varijacija je u b iti utjecaj zem aljskog m agnetiz ma na m agnets ku iglu [ ot klo n m a q ne ts k e i gl e u s li je d
z e m al js k og m a q ne tiz rn a ).
V a rija cija r no ze biti: l+ l otk'on p rerna istoku od (N p ) i
(-) o tk lo n prerna z ap adu ad (N p).
V a rij ac ija o vi si 0 geografs kom p oloiaju, a ub iljeiena je na r u i i vjetrova.
Devijaeijs!
N a s tr an ic i 21 je vidljivo da je devijacija (D ev) kut izmedu meridijana magnetskog (Nm) i meridijana

k om pa sa (N k).
D evija cija je u b iti utjeca j b rods kog m agn etiz ma [m etalni d ijelo vi n a p lovilu ] na m ag nets ku ig lu.
D ev ija dja m oz e b it;: (+) otldon p rem a istaku ad (N mJ i
(-) otklon p rema zap adu od (N m).
D evija cija je ovis na a kurs u b rod a. P rim jer tab lice d evljacije je p rikaz an n a s tra nici 29.
A ka je d ev ija cija v ec a a d c a 3 ° tre ba iz vrs itl k om pe za ciju k orn pa sa [o vla ste nl s pe cija lis t) i n ap ra viti n ov u
t ab l icu devij acij e.
N ajn ov ije b us ole p os je du ju a uto ma ts lk i s us ta v z a k a,m pe za ciju ,

1 - KuCi~te 5- Ruia vjetrova

2 - Magnet~ 6 - S ta kle nl p oklo pa c
3 - P lovak 7 - O z na ka s mje ra p lo vld be [u zd uin .ic e b re da )
4 - Rubin I ~iljak sa klobucicem 8 - T ek utin ;il { 50 C 1bv od a- 5 0% alkohoO
F H
D-+~~-A--------~
9

RAZUMIJEVAN.JE RADARA
ROHRAJUCI SKLOP odasilje signale , ) )
energije visoke frekvencije. zatim
"osluskuje" povrat tih signala k o ] i se odbijaju
od plovila, kopna, plutaca, valova, cestica
kise, ptica ... "ciljeva'', u radar rjecniku,
Zabiljezeni kut odbijenog poslanog signala
daje srnjer povrata.
Vrijeme potrebno da se vrati daje
udaljenost.
A
B
10

MOTORI
MOTORI SE DJELE PREMA:
RADU: 2-TAKTNI- 1 . T A KT - U S IS AV A N JE , K O M P RE S IJ A
2. T AK T - E K S P A N ZIJA , IS PU H
4-TAKTNI 21 .. TT A
AKK TT -- U
KOS IS
M PA R
V AES
N IJ
JEA
3. T AK T - E K S P A N ZIJ A
4. T A KT - IS PU H
TERMODINAMICKOM PROCESU:
O T T O - B en zin sk i, 2 -ta ktn i i 4 -ta ktn i m oto r, z a p alje nje g oriv e s m je se ko ris ti is kru s a s vle clc e ...
D IE SE L - N afta , m az ut, z a p alje nje ko ris ti ko mp re siju u slije d k oje s e g rije z ra k u cilin dru ...
Cetverotaktni motori:
P ro ce s p a lje nja c etv ero ta ktn ih m o to ra s e o b av lja u d va o kre ta ra dii ic e.
1 . takt - usisavanje: K lip s e n ala zi u s ila zu p rv og o kre ta ja , u sis ni ve ntil je o tv ore n
2 . takt - kompresija: K lip s e n ala zi u u zla zu p rvo g o kre ta ja , u sis ni i ls pu sn l v en tili s u z atvo re ni, ob av lja s e
k om p r es ija z ra ka
3 . takt - ekspanzija: K lip s e n ala zi u s ila zu d ru go g o kre ta ja , u sis ni i is p us ni ve ntili s u z atv ore ni. N az iva s e
jo s i ra dn i tak t
4. takt - ispuh: K lip s e n ala zi u u zla zu d ru go g o kre taja , is pu sn i v en ti I je o tvo re n.
Dvotaktni motori:
P rin cip ra da d vo ta ktn og m oto ra u o sno vi je is ti ka o i c etv ero ta ktn og , s tom ra zliko m d a d vota ktni m oto ri
o ba vlja ju p ro ce s p alje nja u jed no m o kre taju . P rvi ta kt cin e u sis i ko mp re sija, a d ru gi e ks p anz ija i is p uh . S ve m an je
s e k oris te n a m a njim p lo vilim a .
Diesel motor:
D ie se l m oto ri m og u b iti d vo ta ktn i i ce tve ro ta ktn i. uo bte ale no je d a s e n a m an ja p lo vila die se l m oto ri in sta lira ju
ka o u gra de ni (s ta biln i) m oto ri ito u gla vn om ce tv ero ta ktn i. T o je m oto r s a u nu ta rn jim iz gara nje m k od ko je g s e
g o riva s mje s a fo rm ira u cilin d ru n a ta j n a c in d a s e u b riz ga g o rivo u z rak k o m prim ira n k lip om , p a d o p alje nja d o la z i
sa mo z a pa lje n je m.
Otto motor (benzinski):

M o gu b iti d vo ta ktn i i c etv ero ta ktn i. N a m an jim p lo vilim a ug la vno m s e u po tre blja va ju k ao va nb rod ski. O tto m oto r
je m oto r s a u nu ta rn jim iz ga ra nje m ko d ko je g s e g oriva s mje sa p ali u tje ca je m v an js ko g iz vo ra n a kra ju ta kta
ko mp re sije . P rip re ma s m jes e o ba vlja s e u ra sp lin ja cu , a d o p alje nja d ola zi p orn oe u s vle elce ko ja s e n ap aja iz
m a g n et sk o g i nd u kc ij s ko g g e ne ra to ra .
PODMAZIVANJE I HLADENJE MOTORA
N a m oto rim a k oji s e k oris te n a m an jim p lo vilim a - b ro dic am a z as tu plje no s u d va n acln a p od ma ziva nja m oto ra .
V an bro ds ki b en zin sk i m oto ri k oris te c es to s us ta v p od ma ziva nja g orivo m, p a s e z bo g to ga do da je o dre den i
p o s to ta k u lja , o vis n o 0 u pu ta m a p ro lz vo da ca , T ak ov o g oriv o p o zn ato je p o d im e no m "rn je sa vin a".
U gra de ni D ie se l i O tto m oto ri p od ma zu ju s e p rs kan je m u lja p o n jih ovim p ok retn im d ije lov im a. U lje s e n e m iie sa
s a g o rivo m , n e g o s e n a laz i u p os eb nom s pre m nik u ko ji s e n a z iva ka rte r. P ovre m en o je p otre b no k olle in u ulja u
k arte ru d op u niti n ov om , p a s e s av je tu je re do vito k on tro lira nje ra zin e u lja - p rije s va ko g u klju civ an ja m o to ra .
H la de nje m oto ra m oz e b iti vo de no i z ra cn o, D ie se l m oto ri n ajce sce im aju vo de no hla de nje . T ako vo h la de nje
ce s to je iz ve d e n o na n a cln d a te k u e ln u ko ja h la d i m otor, a k o ja je ra d i z as tlte m oto ra s la tka iii s u joj d o da n a
s re ds tva z a z as titu , h lad i m ors ka vo da . O d v eliko g z na ca la z a d ob ro fu nk cio nira nje o vog s is te ma s u c rp ke ,
cje vov od i i d ov oljn a k ollc in a te ku eln e u z atvo re no m kru gu . M o to r s e m oz e h la diti i z ra ko m p orn oe u v en tila to ra i
p roto ka z ra ka . U to m je s lu caju o d ve like va zn os ti o mo qu eltl ne sm eta ni d ov od z ra ka d o ve ntila to ra .
11

Gdjeje:
A - Brojac okretaja motora
B - Mjer ac gor iva u rezervoaru
C - Pritisak ulja u motoru
D - Temperatur a rada motor a
E - Napon u akumulatoru
OTKLANJANJE KVAROVA
Gest uzrok kvaru na motoru je lose odrzavanle, ali i otkazivanje pojedinog sklopa na motoru uslijed vibracija iii
udarca. Motor treba redovito servisirati te poznavati tehnlcke os nov e z a provjeru i otklanjanje kv ar ov a te osnov ne
postupke u svezi sa tim, kao s to je kvar u sistemu dovoda goriva, kvar na uredalu za pokretanje motora i elektro-
instalaciji, kvar us lijed pr egrijavanja motora, osnovni problemi k oji se javljaju pri s tartanju motora, osnovni
pos tupci pr i rnehanlekorn ostecenju udarc a propulzora, te mjere i predostr oz nostl izbjegavanja k varov a us lijed
loseg o d rz a v a n ja ,
AKUMULATOR I GORIVO
U d a n a sn le vrijeme sve ucestallie koriste se motori koji se pokreeu pomocu elektro po k re ta c a , Za pokretanje
motora na taj naeln potrebna nam je elektrlena struja koju dobivamo iz akumulatora koji nam sluzi za njezino
pohranjiv anje. Ak umulator se uporabom trost, pa je potrebno povremeno na njemu obaviti provjeru razine
elektrolita i ocistltl spojnice te pricvrstiti ih. Veelna akumulatora sastoji se od olovnih elektroda potopljenih u
sumpornu kiselinuistima
se pr i rukovanju ublazenu destiliranom
savjetuje opr ez . vodom. Zbog toga prevrnut iii osteeen akumulator moze biti opasan, pa
U uporabi je najcesce dizel i mlesavlna benzina i ulja za podmazivanje. Vrlo je opasna ova druga smjesa, pa
se kod krcanja goriva treba strogo pridrzavati odredenlh pravila: Spremnik goriva uvijek mora biti u ispravnom
stanju, ne smije biti lzlozen suncu iii nekom drugom izvoru topline. Ako se tijekom manipulacije gorivom dio goriva
razlije odmah treba osusitl mjesto gdje se to dogodilo, a u blizini treba uvijek imati ureda] za gasenje po z a ra ,
Potrebno je izbjegavati radove i postupke koji bi mogli izazvati iskrenje u blizini spremnika za gorivo, a za vrijeme
dopune goriva na brodici ne smije biti putnika. Nakon krcanja potrebno je provjetriti prostor u kojemu se nalazi
motor, kao i ostale prostore kod kojih je rnoquc dotok benzinskih plinova i para.
ZASTITA MORA 00 ONECISCENJA
Danas se daje poseban znaca] zastiti, okolisa, a vezano uz nju i zastitu mora. Republika Hrvatska je
potpisnica razlicitih msdunarodnlh konvencija 0 z as titi okolisa pa tako i Meaunarodne k onvencije 0 zastiti mora od
oneclscenla uljima i drugim otpadnim tvarima s brodova pod nazivom MAR POL .
Konvencija donosi paket propisa 0 zastltl mora, poglavito za podrueja zatvorenih mora: Sredozemno,
Crveno, Crno i Balticko. Buduci da je Jadransko more dio Sredozemnog u njega je, po Konvenciji, zabranjeno
svako ispustanie ulja, goriva i krutih otpadaka, osim otpadaka hrane u razgradivom stanju, ako ne sadrzava
ma sn o c e ,
Zbog navedenog svaka brodica mora imati odgovarajucu posudu za prikupljanje otpadaka koji ee se potom
odlozltl na z ato predvldeno mjesto na obali.
12

PONASANJE I PROPISI U PLOVIDBI
Ne odreduju Ii propisi lueke kapetanije drukcije, motorne brodice i brodice na jedra plove na udaljenosti od 200
metara od obale, osim u slucaju kada je neophodno ploviti bllze, Na kupaltstima brodice moraju ploviti na
udaljenostima od najmanje 50 metara od ogradenog prostora, a ako prostor nije ograden na udaljenosti koja je
veea od 150 metara od obale. Skuteri, jet-ski plovila i ostala plovila na mlazni pogon iii na zracnorn jastuku moraju
ploviti na udaljenostima koje su najmanje 300 metara od obale, a do tog pojasa dolaze toeno odredenim i
obiljezenim koridorom i to najmanjom moqucorn sigurnom brzinom. Gliseri mogu glisirati na udaljenosti od
najmanje 300 metara od obale i to sarno na onim mjestima gdje glisiranje nije zabranleno.vlezbanle skijanja na
vodi moze se obavljati sarno na onim mjestima koja je za tu namjenu odredila lucka kapetanija. Kada gliser vuee
skijasa, u njemu se moraju nalaziti dvije punoljetne osobe. Brodice na vesla mogu ploviti i na udaljenostima koje
su manje od 50 metara od obale.
PONASANJE I RED U LUKAMA - odnosi se na sidrenje, pristajanje, kupanje, odrzavanie cistoce i drugo.
Provode ga ovlastene osobe lucke kapetanije. U luci je zabranjeno plivati, glisirati i skijati na vodi, zabranjeno je
paliti vatru na otvorenom ognjistu na brodici iii obali, prerniestati iii uklanjati vezove i sidra drugih plovila - osim
ako to nije nuzno radi sprjecavanla oelte stete i td. Ako brodica dolazi iz inozemstva mora se prije izlaska zatraziti
slobodan promet. Svaka promjena posade i putnika mora s e prijaviti l.uck o] kapetaniji.
ZAKONI, OSTALI PROPISII PODZAKONSKI AKTI VEZANI ZA PLOVIDBU I PLOVILA
su propisani od str ane nadleznoq Minis tars tva i iz dani u "Narodnim nov inama".
Njihovim odredbama ureduju se plovidba, uvjeti i pravila za plovidbu, pravni status, uvjeti sigurnosti plovidbe,
luke, lueka podrucia i pravila na lucklrn podrueilma, podruela plovidbe, materijalno- pravni odnosi glede plovila,
stavljanje na trziste, uvjeti i nadzor nad gradnjom plovila, upis i brisanje plovila iz ocevldnlka plovila, odredivanje
oznak e i imena plovila, utvrdiv anje spos obnos ti za plov idbu plovila, te isprave plovila, pos ada plovila, nacln i uvjeti
za stjecanje uvjerenja i svjedodzbi 0 osposobljenosti plovila i zapovjednika jahti, te nadzor nad provodenjem
odredaba vazecih propisa.
Tehnieka pravila koje se odnose na prevenciju od oneciscenia unutarnjih voda, mora i morskog okollsa
primjenjuju se na sva plovila koje plove unutarnjim vodama, unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i
zastlceno] ekolosko-ribolovno] zoni Republike Hrvatske.
ISPRAVE NA BRODlel
• Dozvola za plovidbu brodice koja sadrzl:

1. naz iv tijela k oje iz daje dozv olu;
2. broj, datum i mjes to iz davanja dozv ole;
3. oznaku i ime, ako brodica ima ime, pozivni znak i godinu gradnje;
4. namjenu;
5. tip i materijal gradnje, broj trupa, ako ga ima, duljina brodice, nosivost i visinu teretne vodne linije za
brodice za gospodarske namjene;
6. broj i s nagu por ivnog uredaja;
7. ime, prezime i adr es u, odnos no naziv i siedis te vlas nika;
8. nalveel dopusteni broj osoba;
9.
10.najmanji broj clanovabroj
nalveel dozvoljeni posade potreban
putnik a, zae sigurnu
za brodic plov idbu
z a prijevoz putniksa
a; os posobljenjima;
11. podruele plovidbe;
12. datum pregleda s rokom valjanosti.
Moze se izdati na hrvatskom i engleskom jeziku.
• Ostale isprave kao sto su propisani atesti iii c er tifik ati za odredene uredaje.
13

MOTOBAJS d.D.D.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA
VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "A"
K an d id a t z a is p it m ora im ati n a jm an je 1 5 g o d in a z lvo ta , S p olo z e n lrn is p ito m m oz e u p ra vlja ti s b ro d ie o m d o 7 m

d u z in e i p o riv no m s n a g om m o tora do 1 5 kW u p o d ru cju p lov id b e III i IV s to o b u h va ca p lo vid b u u n u tra s nllrn
terito rija ln im m ors kim v o da m a i vo d a m a ko je s u p rls tu p acn e s mo ra . P re m a ko n s tru k e iji p lov ila , o v a p od rue ja s u
p odije lje na n a tri z on e o qra nlc en la - na p lo vid bu 6 , 3 iii 1 N M od o ba le ko pn a iii o to ka . U vje re nje o os po so blje nos ti
v r ij e di d o z l vo t no .
VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "B"

K an d id a t m ora im ati n a jm an je 1 6 g o din a z iv o ta . D o s v o je 1 8-te g o d in e im at e e o g ra n ice n je s na g e m oto ra d o 1 5
kW . V od ite lj b ro d ie e ka teg o rije "B " m oz e z a p ovije d a ti i up ra v lja ti s p lo v ilo m k o je je u p is a n o u o ce v idn lk k ao
"b ro d iea ". T o z na cl b ro d iea d o 1 2 m d u ljine iii d o 1 5 B T -a te i p rije vo z o m d o 1 2 uk rca n ih o s o b a k a o i jah to m
d o 1 2 m d u ljin e iii d o 3 0 B T -a . S ve to s a m o z a o s o b n e (tu ris tick e i s p o rts k e ) p o tre b e , a n e g o s p o d a rs ki
p rije vo z Iju di iii te re ta uz n ap la tu . N em a oq ra nice nja p orivn e s nag e m oto ra - p od ru eje p lo vidb e III i IV , a u vje re nje
t ak o de r v ri je d i d o z lv o tn o ,
KATEGORIJE PLOVIDBE
• B ro die a iii ja hta o vis no 0 s vo jo j v ellc ln i, k on s tr uk eiji i d ru gim t eh nic kir n k ar ak te ris tik am a m o z e p lo viti u s lje de eirn
p o d ru c ll m a p l ov id b e :
21 .. P od ru
P od ru eele
ie pp lo
lo vid
vid bbee III-- oobbuh
uh vva
a ca
ca rn
meed
d uun
n aaro
ro ddn
n uu pplolov
v ididbbu
u sJa
vimdramnsorim
kim a mi vore
od m
a m a ko je s u p rls tu p ae n e s mo ra
3 . P od ru cle p lo vid be III - o bu hv ae a p lo vid bu u nu tra sn jim m ors kim v oda ma , te rito rija lnim vo da ma R H i
vo da ma k oje s u p rls tu pa en e s m ora.
• U p od ru eju p lo vid be III. m og u p os to ja ti s lie de ca o gra nice nja :
lila - d o 6 N m o d ob ale ko p na iii o to ka ;
IIlb - d o 3 N m o d ob ale ko p na iii o to ka
IIle - d o 1 N m o d o b ale k o p n a iii o to ka
• P od ru c le p io vid b e IV ko je o b uh v ac a p lo vid b u lu ka m a, z alje vim a, rije ka m a h rv a ts ko g a Ja d ra n s ko g s lije va d o
g ra nie am a d o ko je s u o ne p lo vn e m ors ke s tran e, te P ro klja ns kim je ze ro m.
BROOICA JE PLOVILO OUtlNE 00 12 m, ISTISNINE 00 30BT, A PREVOZI do 120S0BA
PODJELA BRODICA
B ro die e s e d ije le p re m a:
N A M J EN I - z a la v n e, go s pod a rs ke i o s o b ne p otre b e ,
P O R IV N O M S R ED S TV U - b ro d ie e n a ve s la , je d ra i m oto rn e b ro die e ,
M A T ER IJA LU G R AD N JE T RU P A - d rve n e , m eta ln e (ce lic n e, a lu m in ijs ke ), g u m en e , p la s tlcn e ...
P O D R U (!JU P LO V ID B E -b ro d ie e u n u ta rn je i p om ors ke p io vid b e
O B LIK U T R U P A - d e p la s ma n s ke , p olu d e p la s ma n s ke i g lis ers ke
M o to rn a b ro d ica je o n a b ro d ie a k o ja z a p og o n k o ris ti m oto r.

B ro d ica n a je d ra - b ro d ie a z a p o g o n ko ris ti s n a g u v je tra . A ko ta kva b ro d ie a p lov i s u p u ce n lrn m o toro m
k ate go riz ira s e k ao m o to rn a b ro die a.
G lis er je st b ro die a iii ja hta k oja p orno cu m eh an lek oq p orivn og u re da la kliz i p o vo dn oj p ovrs in l.
Jedriliea
Gue P o s crc
~ /};.:iP fk~J$~
l'rupac G\iser
M o t or na b r od ie a
14

ELEMENTI KONSTRUKCIJE I KONSTRUKCIJSKA OBILJEZJA
Glavne dimenzije brodica, kao i svakog drugog tijela su visina, duzina i sirina.
Gaz je dio brodice uronjen u more,
Nadvode je dio boka broda/brodice koji se nalazi iznad vode, a
Nadgrade je dio je,

Pramac brodice brodice koji sena
bez obzira nalazi iznad glavne
tip brodice, palube.
zasiljen dok krma moze biti zaobljena (guc) iii brodica moze imati
ravnu krmu - krmeno zrcalo (pasara i gliser).
Najcesci tipovi brodica koje danas susreeemo su gliser, pasara, gue i leut.
PREONJI 010 BROOICE NAZIVA SE PRAMAC, ZAONJI 010 KRMA, A STRANICE SE NAZIVAJU BOKOVI
OBAVEZNA OPREMA BRODICE

- brodiea duzine do 5 m mora imati: sidro s konopom, tri konopa za privez, bitve, crpku iii ispolac, dva vesla s
palcima iii rasllarna, navigacijska svjetla, baterijsku svjetiljku, cakllu, alat za odrzavanje motora, posudu
za prikupljanje otpadaka, posudu za prikupljanje otpadnih ulja, rezervno rudo kormila, prsluke za spasavanle za
osobe koje se nalaze na brodici.
- brodiea duzine 5-7 m osim navedenog mora imati: prijenosni protupozarni uredaj, kutiju prve pomoci, sjekiru i
pomorsku kartu podrucia kojim plovi, tri crvene ruene buktinje i dovoljno prsluka za spasavan]e za osobe koje su
na brodici.
- brodiea duzine preko 7 m osim navedenog mora imati: dva navigacijska trokuta, sestar, Peljar Jadranskog
mora, Popis svjetionika, uredaj za zvucno oqlasavanie, sest crvenih rucnih buktinja i dovoljno prsluka za
spasavanie za osobe koje su na brodici.
- gliser koji vuce skijasa mora biti dodatno opremljen retrovizorima i sigurnosnom narukvicom, skuter i jet-ski
opremljene sigurnosnom narukvicom, a osobe koje njima upravljaju moraju imati prsluke i kacige.
PLOVIDBA BEZ PROPISANE OPREME STROGO JE ZABRANJENA.
STABILNOST BRODICE
Stabilitet je svojstvo brodice (broda) da zadrzl rnoqucnost plutanja u uspravnom stanju.
"'-F
STABILAN INOIFERENTAN LABILAN
15

SIDRA
a) b) c) d)
a) i b) P lu zn a s id ra iii C O R
c) D an fo rth s id ro (d rz i ja ce i d o 4 p uta n e g o n e ka vrs ta s id a ra )
d) S k lo p iv o " rn ae ak " s id ro
tt l VJETAR
Z AV LA CN O S ID RO
KONOPI
N a b rod ic am a s e n ajce sc e ko ris te s in te tlckl ko no pi. K arak te riz ira ih v elika p re kid na e vrs to ca i tra jn os t. N e
s m rz ava ju s e i p lu ta ju p o p ovrs ln i, a li s u o sje tljivi n a tre nje i to plinu .
S va k a b ro d ica m ora im ati p ra m ca n i, k rm en i i s id re n i ko n o p , a u z n jih jo s i ko n o p z a te g ljen je i re z ervn i ko n o p .
P om ors ka tra d icija k a z e d a s e ko n o p m ota u s mje ru k a z aljke n a s atu , n a jce s ce iz me d u d ia n a i la kta.
16

UZLOVI
Uzlovi se koriste za spajanje dva konopa iii za vezivanje konopa za neki objekt.
Zastavni uzao
je uzao koji sluzi za
povezivanje dvaju
konopa razllelte
debljine Ime je dobio
po tome sto se
pornocu njega
najcesce veze
zastava na jarbol.
Muski uzao
je uzao koji sluzl za povezivanje dvaju konopa
iste debljine. testo se koristi, lako se veze i
dobro drzi.
Vrzin uzao
Ie uzao koji sluzi za
v ez anje odbojnik a uz
bok brodice. Brzo se
veze i lako se
vertikalno pornlce, a
dobro drzi.
Pasnjak iii gasa

je uzao koji sluzi za izradu omce na kraju
konopa. Tako dobivena ornca stavlja se oko
bitve, a na drugom kraju konopa nalazio se
brod iii brodica.
Plutaeln uzao
je uzao koji sluzi
za vezanje
brodic e na
kariku plutace,
Sidreni uzao
je uzao koji sluzi
za vezanje sidra
na kraju
sidrenog
konopa
SVAKI KONOP IMA »ZIVlcc I »MRTVlcc KRAJ. NA »MRTVOMcc KRAJU SE OBleNO VEC NESTO
NALAZI (BRODICA, SIDRO ... ) A »ZIVIMcc KRAJEM SE VEZE UZAO.
DUZINA KONOPA KOD

SIDRENJA ODREDUJE SE
PREMA SLJEDECOJ FO RMULI:
DUBINA MORA (m) X 3 = DUZINA KONOPA NA SIDRU

17

METEOROLOGIJA
V re m en s ku p ro g n oz u ka o i iz vje s ca i u p oz ore n ja s va ko d n e vn o d aje R ad io Z agre b , iii p ute m - p om ors ke

ra dio te lefo ns ke p os ta je "S p lit R ad io ", "R ije ka R ad io " i "D u bro vnik ra dio ". U vid u p ro gno zu v re me na ta ko de r s e
m o ze lz vrs ltl n a o gla sn im p lo ca rn a L uc kih K a p eta nija i n jih ov ih Is p os ta va .
OBLACI - s u p o ka za te lji v re m en sk e p ro gn oz e
12 '"
10
B
C:1ROST ru s I Cs i
~""* \I'IOKUMULUS
-
rG!:-}
s
I::::::y
\'l
s
N
8
~~
[]) 8
~
18

Vjetar je jedan od najc es cih uzroka nezgoda i hav ar ija na moru. Nepoznav anje karakter a pojedinog
vjetra povecava rnoqucnosti nezgoda, pa je iste potrebno sto bolje upoznati, da bi se u odredenoj situaciji moglo
optimalno postupiti.
VJETROVI NA JADRANU:
BURA(GREGO) NE Vjetar Opas an v jetar, dolazi v rlo brzo.
Obicno puse zimi. Traje par dana.
Iz nenadan, s uh-hladan vjetar, jaclne do 12 Bo,
Anticiklonalna / bez oblaka i ciklonska / oblacna - bura

More / nivo - niska voda
Barometar ski tlak u poras tu IVis ok i tlak
Burin Smjer: kopno - more Jaclna (2-3) Bo. Donosi lijepo v rijeme,
Ijeti puse najcesce nocu,
Barometar - visoki tlak
LEVANAT E Vjetar Ciklona - vjetar s kisorn, jacina do 7 Bo,

Barometar promjenljivo
JUGO-SIROKO SE Vjetar Ciklona - Opasan vjetar s klsom, jaclne do 12 Bo,

eesto traje do tri dana.
More / nivo - visoka voda
Barometar konstantno u padu / tlak nizak
JUGO-OSTRO S Vjetar Vrijeme bez oblaka, [aclne do 6 BO,

obicno se jav lja u periodu s vibanj-r ujan, tr aje par dana
Barometar promjenljivo
LEBIC(GARBIN) SW Vjetar Opas an v jetar, dolazi brzo. Rijetko puse,

Doseze laclnu i do 12 Bo.
Barometarski tlak - nizak.
PULENAT W Vjetar Opas an v jetar, dolazi brzo. Rijetko puse,

Doseze [acinu i do 12 Bo.
Barometarski tlak - nizak.
MAESTRAL NW Vjetar Obicno puse Ijeti - poslijepodne, jaclne do 6 Bo,

na otvorenom mor u moz e stvoriti dosta visoke valove.
Vr lo dobar je za jedrenje.
Barometar - visoki tlak.
TRAMUNTANA N Vjetar Dosta neugodan vjetar, jaclne do 9 Bo.

Barometar - Visoki tlak
NEVERA SW-NW Vjetar Vrlo opasan vjetar. Dolazak nevere moze se prepoznati
(Neverin) po tesk lm tamnim oblac ima iz nav edenih smjerova,
munjama (sijevanje, grmljavina i oborine).
Traje kratko (1-2 sata), [aclne do 12 Bo.
Obicno se javlja u Ijetnoj sezoni, pri sparnom vremenu, ali
rijetko.
Radi sigurnosti preporuca se zakloniti od direktnog

udara vjetra.
Barometar / Promjenljivo.
Brzina nekog vjetra lzrazava se u pomorstvu cvorovlma, a rnoze se izraziti Beaufortovom (Boforovom)
Ijestvicom. Beaufortova Ijestvica istovremeno daje i predvidenu visinu valova.
Morske struje su horizontalna kretanja mora. Svaka struja ima svoj smjer, brzinu i stalnost. Mogu biti
stalne i promjenjive. Za razliku od vjetra ciji se smjer odreduje "u ruzu" vjetrova smjer struje se odreduje "iz ruze"
odnosno ako struja dolazi iz pravca sjevera naziva se juznorn strujom. Stalne struje u Jadranu imaju smjer
jugoistok - sjeverozapad uz nasu, a obratan uz talijansku obalu. Za plovidbu morska struja moze biti smetnja
utoliko s to usporava i s krece brodic u s a k ur sa, pa je pri plovidbi potr ebno cesce kontrolir ati sv oju pozic iju.
Plima (podizanje razine mora) i oseka (spustanie razine mora) su vertikalne oscilacije morske razine, a
nastaju pod utjec ajem gravitacionih s ila Sunca i Mjeseca na Zemlju.
19

SKALA STANJA M O R A (za Jadran) u prognozama PMC-Split

JAKOST VJETRA STANJE MORA OPI S POJA VA U PRIRODI
rr: Vjerojatna
N a zl v PonaSanje, uz obalu,
0 Stanje Visina Ucin ak v je lra na k op no i morskoj
u. stao]a ribarskih i brodova
mora vatova povrslnl,
0 km/h cvorovl mora
(m) s ja dn im je d r om
I
0-1 I 0-1
TiM_ Dim ss dize vsrtikalno, More ie mirno i
0 0 glatko kao zrcalc ('more kao ulje").
B rod se slui.i kormilom
Ti§ina,
Mimo
1 -5 I 1 -3 Pra v a c vjetra m o za s e o dr ed ltl, p o d lm u , vjetrulje
Jedra na plovilima nose tollko
1 1 se j o ~ n e pokrscu, Slva.raj u se val i 6i, po p ut
da camei dri.e kurs
Lahar 0,1 kr .i je st i r ib e, b ez p le ne , n a v rh u
6-11 I 4-6 Vjetsr sa osjeca na lieu ,I i s e e su st;. Sitn i' i kra tkl I Vjetar n aojma Jedra tako da
MalO
2 2 valovito
va lo vi , Kr es te i rn ej u st ak le nka st i zg le d, a l~ s e b re d p lo vi b rz ln or n 1 do 2
Povj eta rae 0,2 ne lome ( bez pjen e), evara
12 -19 7 - 10 LiMei male grancice se njisl.l . .Rl.I ZV ijese male Plovlla na jedra pocinju sa
3
I z as ta ve , W lo m al i v al ov i, Kr es te se p oc im lj lJ naginjati i plove brzinorn 3
SIab i vjetar Umjereno 0,6 l omi ti . P oj av a p je ne " ma ci ci · . . do < I evera
3 valovito
20 - 2 8 I 1 1 - 16
Sa zemlje se podize prasma Mali valovi, bijeli D eb ar v je ta I z a i ed re nj e, .
4 ' ma ci ci " n a vr hu va la s vs te Mi . b ro do vl s a d os ta n ag in jl J.
Umjereni vjetar
29-38 I 17 - 21
Pl ovi la s k ra c u ju l ed r a, 9 l i se ri
Mnogo bijele pjene 'maclca". Poja"ljuj8 se i
5 n es to r no rs ke p ra si ne ( "d im ") . smanjuju brzlnu,
Umjereno jak vjetar 2
4 Valov;to
39-49 I 22 - 27 T el eg ra fsk 'e z lce z uj e, V el ik e g ra na s e n ii sl J.
Jsdra Sa skla6uju po drugi
6 Nasta iu vel iki valovi Na svl rn kre starn a bije la
put. Oprezl
Jaki vjetar 3 pjena 'maci6i"
50-61 I 28 - 33 Cita va stab la sa nisu . Hod protiv vietra otezen,

Plovila ostal u u l uei, a cna na
7 B ijela pjsna, nastata ru~enja valova stvara tb.ije~e
motu trafe Siguran vez.
Vr lo j ak vj et ar Jace 4 pruqe,
62 -74 I 34 - 40 5 valovito
V jelar lom~ grana stabla. V isoki valevi.Kreste
8 varova ruse se u o bliku val jka , Morska pra sir a sva plovila sevracaiu uluku.
Oluj"i vjetar 5,5 "dim" smanjuje vidljivost.
7S - aa I 41 - 47
, Vlsoki valovi, d sb sle p ruge pjen e.
9
.Iakl olujni vjetar
6 uzburkano
:1 7 I M or ska p ra sl na " di m" s rn an ju la v id ij iv os i.
8 9 · 10 2 I 48 - 55 Vrlo vlso kl valovi s du gim kre star na u o bl~ikl 1

10 p enja nice .. U cje lini povrslna vode ima bijeli
O rkanski vjetar 9 izgled.
103 - 117 I 56 - 63
Neob icno vrsokl va lovi. More je potpun o
11 p okn vs no s b lj el or n p je no m.
J ak i o rk an sk i v je ta r Vrlo
11.,5
7 uzburkano
118 - 133 I 6 4 -71
more Z ra k j e p un mo rs ke p ra ?; ii 'i e_ M or e j e p otp un o
12 bijelo. Vidljivost je ",10 slaba,
Orkan
14
20

PRAVILO IZBJEGAVANJA SUDARA
T
PRAVILO KANALA PRAVILO
S va p lovila, p od PRETJECANJA
je drim a iii P lo vilo k oje p re tle ee
m oto ro m, m ora ju s e duznoje
d rz a ti o b ale s kla njati s e, ca k i o nd a
lif rlwm bolrom.
d es n im b oko m p a a ko je to
p r ola z e j ed a n je d ri lic a k o ja p r e t l e e e
p o re d d ru go ga lije vim p lo vilo s
t bo k o m m o to rn im p o go no m .
KRIZANJE BRODOVI U JEDRILICE SA JEDRILICE SA

BRODOVAS PROTUKURSU VJETROM NA SUPROTNIM
MOTORNIM P r ib liz a va ju Ii s e ISTOJ STRANI VJETROM
POGONOM b r od o vi m o to ro m je drilic a u J ed rilic a k oja im a
S pu ta s e s klan ja iz s up ro tn ih k ur so va , p r iv je t ri ni s k la n ja v je ta r s lijeva m ora
b ro d k oji v id i s va ki m ora se s p r o p u s ti ti j ed r il ic u
p re ko s vo je d es ne s kre nu ti n a s vo ju p u ta je drilic i u ko ja im a vje tar s
s tra ne d ru gi b ro d; d es n u s tr an u. z av je trin i i p r ola z i d es n e s tr an e
n e s mije m u p ro el iz a n je .
is p re d p ra m ca ,
BRODOVII BRODICE KOJIIZLAZE IZ LUKE im aju p re dn os t na d on im a ko ji u lu ku u laz e.
VEe I BRODOVIIMAJU PREDNOST n ad m an jim a b ez o b zira n a vrs tu p ogo na .
BROD NA MEHANlc!KI POGON MORASE UKLONITI S P U T A je dre nja ku , b ro du k oji rib ari, b ro du s o qra nlc en lrn
s p os ob no stim a m an ev rira nja i b ro du k oji n e rn oz e m an ev rira ti.
Jedrenjak se mora ukloniti sputa b rod u koji rib ari, b ro du s oq ra nlce nim s pos ob nos tim a m ane vriran ja i b ro du
k oji n e m o z e m a ne vr ira ti.
Brod koji ribari mora se ukloniti b rod u s oq ra nlce nlrn s p os o b nos tim a m ane vriran ja i b ro du ko ji ne
r n oz e m a n e v ri ra t i.
21

U slucaju smanjene vidljivosti (magla, jaka kisa, snijeg) m ora s e p loviti s ig urn os n om b rz ino m . T o je o na
b rz in a koja c e n am o rno qu citi p ravo do bn o re ag ira nje na p rom jen e u oko lin i k oje b i m og le utje cati n a s ig urno st
p lo vidb e. O n a n ije p ro pis an a, n ego je s tvar p ro cje ne z ap ovjed nika p lovila koje p lo vi u uvjetim a s man je ne vidljivo sti.
P lo vid ba n ocu nije p lovid ba p o s ma njen oj vidljivo sti.
Buduci da je u gore naved enim uvjet ima vid ljivost znatno smanjena, koriste se odredeni zvuenl signali
da bi brodovi makar na taj naeln - zvukom -upozorili na svoju prisutnost.
Signa]! za pokazivanje manovr e kad plovila SI,gllllll pri smanjenoj vldljivostl

vide jedn o d r u g ili u p u z n re n j (I (m a gill , s um a ali ca i, 51 . - dunju i n o e u )
• M ijen ja m k urs u de sn o P.lovila na m ,h an ii: ki p o go n (svake2 m in): ..
•• Mijenjam kurs u liievo .- a kos e k re tu krllz vadu

• •• M a ji s tr a je v.i v oz e k rm o m ·'c----aka 56 nekrecu kroz V O d~ •
P re lje ca nje u u sk im k an alirn a: ;,arharica, teglac,· je dre nja k, p lo vi lo n es p o so b na ,

__ •• "N 'a m je ra v a m v a s,p re lje c a ti s v a s e ~li~ nsnovru i ogranic~njh mO lju c n o sti manovre:
d es ne s tr an e" s va ke, 2 rnln
__ •• "N a m je r a v a m v a s p r e tje c a li 5' ~ se

lijeve s t r a n e " T egl'jeno p l nvi lo:
_._. "H azum io sam vasu nam jeru" svake2 min
•• ••• "U p o z oren je da ne razurniie U s id re no p lo vilO ' ( sv ak e m in ):

nam ieru drugo g z a i z b j e g a v a n j e
sudara" < : 1 00 m el d uljille «~
5·~ec:
.«~
1-------------- ..
----- (~~ec' + 5 Me)
ts nr ed o ku ke fk riv in e) : ~ 100 m e t dullins ~l
;~
"U p o z o m n je - P a z i"
...... ,. Z n a k u p o z o r s n la moie d a t i dodatno
N as uk an o , plo vilo (5 va Ke m in ):
< 1 0 0 m et outJine
(3 x 1 + 5sec +- 3 x 1)
__l'- 4!~\t.. .'
; :: ;. 1 0 0 m et duljimi
Legenda zvucnib signala:
(3 )( 1 + 5sec + 3 x 1 + 5sec)
.t.*~.,~~.~ dodatno
22

SVJETLA I OZNAKE NA PLOVILIMA
b o6n o= 1 1 2,5"
SVJETLA SIGNALNA TIJELA
Is tic u s e noeu i d a nju p ri s m a nje n oj v id lji vo st i: e rne su boje i lstleu se tije kom da na
- dvostruki cunjevi
- jarbolno svjetlo, uvijek bijele boje, svijetli u
- kugla
luku horizonta 225°= 20 vjetrova)
- cunj
- bocna svjetla: lijevi bok, uvijek crvene boje;
- cilindar
desni bok , uvijek zelene boje; svijetle
sv ak o u luku horiz ontal 125°- 10 vjetrov a
- krmeno svjetlo: bijele boje, svijetli u luku
horizonta 135°= 12 vjetrova
- svjetlo za tegljenje: isto kao krmeno
sv jetlo, ali je uvijek zute boje
- kruzno svjetlo: svijetli u luku horizonta
(puni krug) 360°
- bljeskajuce svjetlo: vidljivo u cijelom luku
horizonta. Bljesak u pravilnim razmac ima s
ucestaloseu od 120 iii vis e
bljes kova u minuti. Upotreba: plovila na
zraenom jastuku, policija, kapetanija,
carina i slicno,
VIDLJIVOST SVJETALA
plovilo plovilo plovilo
<12 m 12-50 m >50 m
Jarbolno svjetlo 2 Nm 5 Nm 6 Nm
Boena svjetla 1 Nm 3 Nm 3 Nm
Krmeno svjetlo 2 Nm 2 Nm 3 Nm
Kruzno svjetlo 2 Nm 2 Nm
VIZUALNE OZNAKE
P o dr uc je z a P od vod n i rad o vi O z n a ka ron io ca

s kija nje n a v od i b alo n z ute iii
n a ra n ca s te b o je
23

SVJETLA I ZNAKOVI ZA PLOVILA
Svi brodovi u plovidbi nocu moraju isticati svjetla po kojima se moze odrediti smjer plovidbe, a u svrhu
izbjegavanja sudara. Brodska svjetla plovila moraju imati upaljena od zalaska do izlaska sunca iii danju za
oqranlcene vidljivosti. Svjetla trebaju imati propisanu vidljivost, sektor i intenzitet.
PLOVILA 5 MEHANlfKIM POGONOM
.
'. I -
.-
BRODOVI
•
DUZI OD 50 M:
II
~ IJE V A
•
S TRA N~ _
-;
.
•
.
.......
I'R A M A C
Ovak av brod k ad plovi mora isticati: bijelo jarbolsk o s vjetlo na prednjem dijelu broda, drugo bijelo jarbolno sv jetlo
iza i iznad prvog, boena svjetla (crveno i zeleno) i bijelo krmeno svjetlo.
BRODOVI KRACI OD 50 M:
•
•
-......__ •
.....
KAMA UJEVA S T R A N A PAAMAC
Ovak av brod k ad plovi mora isticati bijelo jarbolno s vijetlo, boena s vjetla (c rveno i z eleno) i krmeno bijelo svijetlo.
BROD KRACI OD 12 M:
•
.....____
llJEVA S T A A N A
brodovi umjesto jarbolnog i krmenog svijetla mogu istic ati: jedno bijelo svijetlo v idljivo sa sv ih strana hor izonta
i boena svijetla. Bocna svijetla mogu biti kombinirana u jednoj svjetiljci (zeleno-crvena).
BRODICE KRACE OD 7M I BRZINE ISPOD 7 l':VOROVA:
•
....._.__
LlJEVA STAliN ....
Ovakvo plovilo moze umjesto jarbolnog i krmenog svijetla isticati jedno bijelo svijetlo vidljivo sa svih strana, a ako
je moquee i bocna sv ijetla (iii kombinirano zeleno-crv eno svijetlo).
JEDRENJAK (JEDRILlCE)
Jedrenjak k oji plov i nocu mora imati boena s vijetla (Iijev o-c rvena, des no-zelena) i bijelo krmeno s vijetlo. Osim tih
svjetala mogu (ali ne moraju) isticati na vrhu jarbolu dva svijetla vidljiva sa svih strana, od kojih je gornje crveno, a
donje zeleno. Jedrenjak kraci od 20 m, moze umjesto bocnih svjetala i krmenog svijetla istaci na vrh jarbola jedno
kombinirano crveno-bijelo-zeleno svijetlo. Ukoliko jedrenjak plovi s upaljenim motorom tada mora pokazivati
svijetla propisana za brod na rnehaniekl pogon. Danju takav brod mora isticati znak u obliku stosca, s vrhom
okrenutim prema dolje. Brod na vesla r noze isticati svjetla z a jedrenjak e iii imati sarno bijelu svjetiljku koju lstlee
dov oljno na v rijeme da iz bjegne sudar.
24

RIBARSKI BROD
O va kav b ro d vuce p ovla en u rnre zu kro z vo du i m ora is tie ati d va s vijetla jed no iz na d d ru go g, vid ljiva s a s vih s tran a
ho riz onta o d kojih je go rn je s vijetlo z elen o, a d on je b ijele b oje. O a nju ta kovi b ro do vi m oraju is tie ati z na k od d va
s to s ca e rne b oje okren uta jed an p rem a dru go m e vrh ovim a. B rod ovi o d 20 m m ogu um jes to tog z naka is tiea ti
kosaru,
BROD KOJI JE ZAUZET RIBARENJEM:
B rod koji je z au zet rib are nje m (a li ne ko care njem ) m ora no eu is tie ati dva s vijetla vid ljiva s a s vih s tra na h oriz on ta ,
p os ta vlje no jed no iz na d d ru go g. G ornje s vijetlo je e rven e a do nje b ije le b oje . A ko s e s pus ten a m re z a p ro te z e od
b rod a p reko 1 50 m , u s mje ru p ru zan ia rn re ze m ora s e n oe u is takn uti je dn o b ijelo s vijetlo v id ljivo s a s vih s tra na .
O an ju o vaka v b rod ls tlce z nak kao i koca , a a ko s e rib ars ke n ap ra ve p ro tez u p reko 1 50 m , u s mjeru rnrez e ls tlce
s e jos je da n s to z ac s vrho m p re m a g ore . A ko s e o va kav b ro d kre ce kroz vod u os im p rop is an ih s vjeta la m ora
is tie ati b o en a s vije tla i k rm e no s v ije tlo .
USIDRENI BROD
U sid re ni b ro d d o d 50 m m ora no eu im ati d va b ije la s vije tla vidljiva s a s vih s tran a, o d kojih je je dn o n a p ra m eu,
a d rug o na krm i, p ri cernu je o ne na krm i niz e od p ra rn can oq .
B rod kra cl o d 5 0 m m ora n ocu is tiea ti s arno je dn o b ijelo s vijetlo , p os tavljen o n a p re dn je m dijelu b ro da . O an ju
us idre ni b ro d, b ez o bz ira n a d uz ln u, m ora is tie ati jed nu e rnu ku glu.
NASUKANIBROD
N as ukan i b rod m ora im ati s vije tla ka o u sid ren i b rod , te d va e rve na s vijetla vid ljiva s a s vih s tra na , p os tavljen a
je da n iz nad d rug og . O a nju m ora ls ta cl tri ern e kug le .
BROD NESPOSOBAN ZA MANEVIRANJE
O va kav b ro d m ora nocu n a n ajv id ljiv ije m m je stu is tie ati d va e rv en a s vije tla je dn o iz na d d ru go g v id ljiv a s a s vih
s tran a. U koliko s e krece , m ora jos is tiea ti b oe na s vijetla i krm eno s vije tlo. O an ju taka v b ro d ls tlce n a ja rb olu d vije
e rn e k ug le je dn u iz na d d ru ge .
25

BROD S OGRANICENIM SPOSOBNOSTIMA MANEVRIRANJA
• ••
----- IJEVA STRA~JA -

O va kav b ro d n ocu m ora is tica ti tri s vije tla vidljiva s a s vih s tran a ho riz onta, p os tavljen a je dn a iz nad dru go g, od
kojih je g ornje i do nje s vijetlo crven e, a s red nje b ijele b oje. A ko s e ta ka v b ro d kre ce, m ora is tic ati jo s i b oe na
s vije tla i k rm e no s vije tlo . U k olik o je u sid re n p ok az uje jo s i s vije tla z a u sid re ne b ro do ve . D a nju ls tlc e v ertik aln o
je da n iz nad d rug og tri crna z na ka, g ornji i d on ji z nak u o bliku ku gle , a s red nji u o bliku dvo struko g s to sca (ro mb a).
BROD KOJI TEGLI
••
- ---
E SN A S TR AN A
B rod koji te gli (te gljac) m ora no eu p ok az ivati u mje sto je dn og jarb ols kog s vijetla (na s vom p red njem d ijelu), dva
s vijetla , jed an iz na d d ru go ga . A ko je teg alj du zi o d 2 00 m , um jes to dva , p okaz uje tri jarb ols ka s vije tla. P ore d
n az na ee nlh s vje ta la te glja c jo s p o ka zu je : b oc na s vije tla i z uto k rm e no s vije tlo z a te gle nje (s rn le ste no iz na d
krm eno g). T eg lje na p lovila ls tle u b oe na s vijetla i krm eno s vije tlo. U ko liko je du zlna te glja veca od 2 00 m s vaki
b ro d m ora p ok az iv ati z na k d vo stru ko g s to sc a,
PELJARSKI BROD
• • •
.•....__
KRMA, LIJEVA STAANA
......
PRAMAC
O va j b ro d n ocu m ora im ati n a ja rb olu dv a s vijetla vidljiva s a s vih s tra na , p os ta vlje na jed no iz na d d ru go g, g orn je
b ijelo , a do nje crven o . A ko p lovi p okaz uje jos b ocna s vije tla i krm eno s vije tlo, a a ko n e p lo vi, p oka z uje ja rb ols ka i
s id re na s vije tla p ro pis an a z a b ro d n je go ve d uz ln e,
MANEVRIRANJE
K ada je m ore m irno , te s ko ca u p lo vidb i z ap ra vo n em a. P otre b no je p ra titi p ona s an le b rod ice , ra d m oto ra i
p ovrem en o p re gle da vati h oriz on t i m ore oko b rod ice z bo g rno qu ee p otre be z a iz bje ga van jem s uda ra .
K od p lo vidb e p o va lovito m m oru i vje trovitu vre m en u p otre b no je p os tiva ti ne koliko p rav ila :
• n ika da n e d oz vo liti da vje tar i va lovi u da ra ju u b ok b ro dice
• n e do z voliti da vje tar i va lovi ud ara ju direktn o u p ra m ac jer je ta ko va p lo vidb a s p ora i ne ug od na uz
v elik u p o tro s nlu g or iv a
• u vije k us m jeriti b ro dicu ta ko d a vjeta r i va lo vi do laz e p od k uto m d o 3 0 op o p ram cu .
K od iz las ka iz lu ke i u las ka u lu ku uvijek s e treb a kretati na jm anjom s igu rn om b rz in om i na ro elto ob ratiti

p oz orn os t na kon op e koji p lutaju u b liz ini d rug ih p lov ila i p lu ta ce, jer s e m og u z ap le sti u p ogo ns ki vijak i p ro uz roe ltl
s te tu iii ne ug od no sti. K ada b rod ico m ob avljam o ne kakv o p om ica nje u s vrh u p oz icion ira nja - m ane vriram o njo me -
s na ga m otora ko ju up otre blja vam o m ora b iti o ptim aln a. N ije do bro u po treb lja vati p re veliku s nag u z a m ane var, jer
rn oz e d oci d o u daran ja u dru ge b rod ic e iii m olo. B olje je u po trije biti m anju s na gu m oto ra je r je s na gu u vije k laks e
« do da tl» n eg o « od uz etl» ,
26

lBrodica do 71 0 duljine i do
7ev.brzine. (rnoze biti svjetlo
na pokaz) - Isro tako (Q je
necije krrneno s vj erl o ili p a k
usidren brad kracl od 5 0 m .
2.
Motorna brodica do 12m

duljine. Plovi.
3.
Motomi brad - br odica

kraei od 5 0 m . Plovi.
4.
M oto rn i b ro d dulji od 5 0 m .
Plovi.
5.
Jedrilica - jedrenjak krael od

20m. Plovi samo na jedra.
- molar ne radi
6.
ledrenjak duljl od 20m.

Plovi same na jedra.
7.
Usidren brod duljl od 5 0 1 1 1 .

Ne plovi.
•
8.
R i b a r s k i brad s m r ez orn
pcregacorn - "KOCA".
Plovi i ribu lovi.
9.
I
Ribarski brod s mrezorn
plivaricom udaljenom do
150m. Plovi iribu lovi.
10.
R i b a r s k i brod s mrezom
ptivariccm udaljenorn vise
od lSOm. Plovi iribu lovi,
I
I .
P el j a rs k i brod u s l u zb i ,
P lovi.
12.
Iororni brod - brodica D r z a vna
" o w er c ra f t" . Z m e s vi j et l o zastava
je hljeskajuce, Plovi,
o
27

Bre d k o j i p o st a v lja iIi v a d i

m in e iz m ora . P lo v i
14.
N A SU K A N b ro d - b rc d ic a
ma ne vrjra rl
15,.
iNil: '
I
NASUKAN brad dulji od SOm.
NE moze manevrirati
plovi,
ine I
16.
Bro d-b ro dic a k ra ci o d S Om
I ('!LOVI, a li NE MOZE
MANEVRlRATI
17.
B ro d d u lji o d S O m - p lo v i s
ograniil:enim mogucnostima
manevnranja.
• •
18.
B ro d k ra ci c d S O m z a u z e t
s podvodnim radovima.
(ja ru za nje , p ola ga nj e c ije vi
i s li c n o ) D v a c rv e n a s v je t la n a
zaimaca
19.
Bro d dulji o d S O m o g ra n ic en
rnanevrorn zbog dubine gaza.
Ne m o ze p lic a ko m l
Brodica pomorske policije.

P l o v i ip re sru pn ik e lo vi ,
21.
TEGLJAC s a t eg lj or n do
200m.
(vuce 2 iegljenice)
22.
T E G L J A C s t egljorn duljim od
200m.(vufe 3 teglenice)
23.
CI..'RAt gura reglenice .

T egalj du zi ne do 2 00 m,
•
28

<III
Il:!I
c: !
~
<III
-I Vi
~
ttl
c:
Il
Il:I
IIJ
:.::
§
~ 0, N
...._
a
~ -..
IIJ
UJ
:Z:<:(
~ !z . ........
(.) am ~
2:
]1 1 nd I!JElq P!~O.ld
II)~ Z :5 .
IXI·""
._'" t il 0=== ~ ........
ILl
--'"
ILl
~
•
Z 2:
..... .,.J
~
..... n;l.
e: -
~ ......... ' - I
~...c - { ]
- 0
m
S
•
(t
~ ~
,.
«l
OJ
:='
:...:.J +..$
Il l ·
I
v .i
!II
>
OJ
;: : :_='"
.J l~
II)
"til
•
0
0: § l!
~ 9
~ §2 0
....
•• ~ ill)
C( ~ II)
Q
I•
't1)
§
eeE
0 0
..... N ::e :z
z 0 11.1,
J,j
[E)
J
~ .•• ~
III
£I)! :z ~
:= . § i1 !
:;:, ~: Vl .(j .~
0
Q,.
III
z0:
§
~. ~
~ a?
._ ,~
~
X I!:!
c f :j
If)
Q)
0
29

SI'cwo
,A
B Fonetska
t a l b I I lea
IiIIeIb [[JiIBIL. A l. l.
E EI!:'.[)JiJ' [S K ID
snea IIIja
F
slova ii
'Golf GOI.JF
lfIo~ IHIOTEIL
~ I !I"JI
o · · ', i : e · "'· ' a'"
[ IN E ll I[ A
lIO!edUl'larOOl'I9i '~rrOiI
' ! E i : L J LI ET
' ii a b iD i li : s ii D il im j a 5'1= i
K [K:D[LO
b f fi ij e, u : al t ll Ii Il 'i S t i 5e pm
Lima [IUI[IMA
p r e : d a j i ~orenj'm rg!l)'llollf1lm
[M !
ifi 1 r o { I E ! IJ:SIIlm __
OSKAR lRifeCi i b l : e b a i iZ>Il!ll'l.!aJ'a'tii

p p d la k oi i r az g m .' 4je tn ID . \ iii
~ E [B !IB K naglS i S en'i sl ID goori i ispi isal'li 'Sl!I
!Romeo dEibljfml : s J o R m > a i .
5 ,Si:ell'ril, SI [ B R , filA.
T Tal1lgo
u .!I!l!I1 ~ I [ F O R M !
W' U I [I S ; [K I I[
IIBK'5 f i l l E . ! l
'{
z ZLIIlw Z IU LU I
NW
IN A !lit Z E IR O
NlIDALERO
JedaJil
'l [
U.NAONE
~,
E ns 'S o T Ill
E1i1\!i!EiOl'WO
Tr i
TERi\iHl
l 'l E R A A i HR E E :
,Oei:i'ri
KARTEFOR
P et
!PA N TA FAJF
PANTA FAJF
~st
S O K 5 1 S IK S
~SOX]SIX,
SeriliiIIIll
S E T IE S E 'lfN
SEilTIBSEVi8Ni
O5ilm
oKi l"O El l EafIT
Deu"et
NO\ I'ENI.N[E
[iI~Irna'Jli1i
DECIMAL O lE 5 '1 M lA L,
:Ziilrez
:sTOP STOP
30

MOTOBAJS d.o.o.- S KO lA Z A V O D IT E LJE B R O DIC E - C AM A C A
SIGNALI OPASNOSTI
(~))
• P ucan j va tre nim o ru zjem iii koji drug i e ks plo zivn i s ig nal is pa lje n u ra zm acim a od o ko
je d ne m in u te .
• N ep re kida n z vuk b ilo kojom s pra vo m z a da van je s ig na la u m agli.
• R akete iii p rs ka lice ko je b aca ju z vje zdice crve ne b oje , a ko je s e is pa ljuju je dna z a
d ru go m u k ra tk im v re m en sk im r az m ac im a .
..'.--- . . . • S ig na l ra dio -te le gra fijo m iii b ilo k akv im d ru gim s ig na ln im s us ta vo m k oji s e s as to ji iz
g ru pe (S O S ) M o rs eo vim z na cim a.
MAYDAY • S ig na l ra dio -te le fo nijo m k oji s e s as to ji iz iz go vo re ne rije ci "M A Y D AY ".
• S ig na l o pa sn os ti N .C . p re dvld en M e au na ro dn im s ig na ln im k od eks om .
• S ig na l ko ji s e s as to ji o d ce tvero ku tn e z as tave , iz nad koje iii is po d ko je s to ji ku gla iii
p r ed m e t s llc an k ug li.
• P aljen je va tre n a b ro du (n pr. g ore njem b aca va ka tra na, ulja i td .).
• R a keta 5 p a do b ra no m iii ru cn a b u ktin ja k oja d aje c rv en o s vje tlo .
• D im ni s ign al ko ji ls pu sta d im n ara nca sts b oje.
• P on av lja nje ra sire nirn ru ka ma la ga nih p ok re ta o d g ore p re ma d olje .
• S ig na li ko je d aje ra dio -p lu ta ca z a nu zd u 5 p o da cim a z a o dr ed lv an je p o lo za ja ,
• O bo je n e m rlje vo d e.
31

POSTUPCISPASAVANJA,OTKLANJANJAI
UBLAZAVANJA NEZGODA
PA D COV JE KA U MORE
U nalvecern broju sluealeva posljedica je nepazljivog kretanja po plovilu. U tom slucaju postupak je sliledecl:
kormilo je potrebno naglo okrenuti u istu stranu na koju je covjek pao da bi se izbjeglo ranjavanje propelerom i
unesrecenorn dobaciti bilo kakav plutajuci predmet. Zatim s brodicom napraviti puni krug i covjeku u moru prlcl sa
zavjetrinske strane.
SREDSTVA ZA SPASAVANJE
Postoje mnoga sredstva z a s pasavanle
kao sto su koluti, pojasevi, camel, s plav i,
termalna zastltna odleca, plutaee,
jastuci ... i dr. od kojih su najcesci kolut i
pojas - prsluk.
Kolut za spasavanje
Pojas za spasavanje
NASUKAVANJE
Moze biti sluealno (nepaznia, kvar) iii namjerno (sprecavanje potonuca), U prvom slucaju potrebno je prije
pokusaia odsukivanja provjeriti stanje plovila i ne odsukati prije nego se privremeno saniraju otvori nastali
nasukavanjem. Kod odsukivanja potrebno je olaksaf nasukani dio plovila iii rasteretiti cijelo plovilo i zatim
pokusatl odsukivanje motorom, sidrom iii cakijom. Ako je nasukavanje bilo namjerno (radi spriecavania prodora
vode u plovilo), potrebno je prije pocetka odsukivanja i nastavljanja plovidbe zatvoriti otvore kroz koje prodire
more. To se clnl pornoeu ponjave od gumiranog platna koja se postavlja na otvor s vanjske strane pornocu
konopa privezanih na njezine krajeve.
POZAR
Najcesce nastaje radi nepaznle, rijede radi kvara. Kada je u pitanju nepazrua najcesc je kod plovila s
vanbrodskim motorom radi nepazljivog rukovanja spremnikom za gorivo, posebno kada je poluprazan, pa se
iznad povrs ine goriva stv araju eks ploz iv ne benzins ke pare. Z as tita se provodi pridrzav anjern propisa 0 rukovanju
gor ivom i posjedovanjem propisane opreme za gasenje po z a ra ,
OZIVLJAVANJE
PRVA POMOC UTOPLJENIKU
1. Utopljenika izvuci iz mora na plovilo iii kopno. Plovilo odmah usmjeriti prema mjestu koje ima medicinsku
pomoc,
2. Iz organizma (pluca i zeluca) utopljenika izbaciti vodu. Jedan od naelna je da spasilac utopljenika polozl
preko svojega koljena s time da je lice utopljenika prema dolje.
3. Na umjetan naeln pokusati uspostaviti disanje. Utopljenika polozlti na prsa i ritrnickirn (ritam oko 15 u
minuti) pritiskati leda utopljenika a zatim njegove lspruzene ruke podizati prema gore iznad njegove
glave, tako dugo dok ne dode do disanja (radnja se rnoze ponavljati i do dva sata). Slicna reanimacija se
moze izvesti ako se utopljenik polozl na leda. Tada se laktovima utopljeniku prltlsce prsni kos a zatim
ispruzaf njegove ruke prek o njegov e glave.
Moze se po k u sa tt i usta na usta (utopljenik se poloz: na leda) s time da se kod upuhivanja zraka
utopljeniku zatvori nos rukom (ritam tak oder oko 15 u minuti).
4. Ako utopljenik poene disati i osvijesti se, dati mu po moquenosti topli napitak.
5. Utopljenika presvuel u suho i skloniti ga u zasticeni prostor.
6. Po potrebi otlel do lijecnika.
32

POMORSKA RADIO TELEFONIJA

Pomors ka radiotelefons ka sluz ba namijenjena je zastiti zlvota na moru i sigur nosti plovidbe.
Medunarodnom konvencijom 0 z as titi Ijudskih zlvota na moru SOLAS i Pravilima za tehnlek l nadzor pomors kih
brodova Hrv atsk og registra br odova propisano je koji brodov i mor aju imati r adio-postaju. Za brodice tu materiju
regulira Pravilnik 0 brodicama i jahtama.
BEZ OBZIRA DA LI NA BRODU III BRODICI POSTOJI RADIO-POSTAJA PO Sill ZAKONA III PO VOLJI
VLASNIKA BRODICE, OSOBA KOJA NJOME RUKUJE MORA POSJEDOVATI OVLASTENJE BRODSKOG
RADIOTELEFONISTE.
ISPRAVE RADIJSKE TELEFONSKE POST AJE
Dozvola za radijsku postaju - je dokument kojim se dokazuje da brod iii brodica moze upotrebljavati
radiopostaju. Izdaje ga Hrvatski zavod za telekomunikacije, vrijedi trajno, a sadrzava ime plovila, pozivni znak,
vr stu s luzbe, tip ur edaja i dopustene frek venc ije. Mor a biti istaknuta na v idljiv om mjestu na brodu.
Radio dnevnik - je knjiga u koju se kronoloskim redom unose podaci bitni za rad radio postaje (pocetak i kraj
rada, rad sa drugim radio-postajama itd). Sve poruka koje se odnose na pozive za POGIBELJ, HITNOST I
SIGURNOST upisuju s e posebice pazlllv o i punim sadrzajern.
INDETIFIKACIJA
U pomorskoj radiotelefonskoj sluzbl postoje dva naelna identifikacije:

• Identifikacija pozivnim znakom 9A654
• Identifikacija imenom radio postaje (naziv brodice) MB "Pag"
• Identifikacija registracijskom oznakom brodice - camca npr. SB-150
Sluzba bdijenja obavlja se neprekidno na brodovima koji moraju imati radio-postaju. Na onima koji ne moraju
imati radiopostaju obavlja se po osobnom nahodenju. Sluzba bdijenja obavlja se na VHF-u na frekvenciji od 156,8
Mhz na 16. kanalu.
Obalne radio-postaje
Obalnu radio-sluz bu u Republici Hrvatskoj obavljaju tr i obalne radio-posiaje. To s u:
RIJEKA RADIO, SPLIT RADIO i DUBROVNIK RADIO. One svojim radom osiguravaju normal no odvijanje
plovidbe, emitiraju meteoroloska izv iesea, na zahtjev medicinsk e s avjete i drugo.
Brodska radio- pos taja

Je skup uredaja za odrzavanje radio veze, a sastoji se od prijemnika i predajnika sa antenom, izvorom elektrlene
energije i ostalom opremom, smlestenlm na jednom mjestu na brodu.
VHF radiouredaj
VHF radio uredajem poetize se doseg od nekoliko desetaka milja. Svaki pomorski VHF uredaj mora osigurati rad
na frekventnom podrucju od 156-163 Mhz, a razmak izmedu frekvencija mora biti 50 kHz. Snaga odaslllaca
takovog uredaja je 25W, s moquenoseu smanjenja snage na 1W.
Smjestaj radijs ke postaje

Brodska radio postaja ugraduje se na naivise moquce mjesto iznad glavne palube. Tako se postize bolji prijam i
visa razina sigurnosti.
opel POSTUPAK USPOSTAVLJANJA VEZE

Prije svakog emitiranja operater ee utvrditi da njegova emisija ne ometa emisije drugih brodova koje su vee u
tijeku. Ako tak ov a emisija pos toji sacekatl ee da ista zavrs l, Pr ilikom uspostave veze operater s e s luzi POZIVNO M
frekvencijom 156,8 Mhz -16. kanal VHF, a razmjenu prlopeenia obavlja na RADNOJ frekvenciji.
RAD NA POZIVNOJ FREKVENCIJI NESMJE TRAJATI DUZE OD MINUTE OSIM U SLUCAJU OPASNOSTI
Radio postaju pozivamo:

IME POZVANE POSTAJE 3X PAG, PAG, PAG
OVDJE OVDJE
IME NASE POSTAJE 3X SILBA, SILBA ,SILBA
Kada je poz iv primljen pozv ana postaja odgov ara:

IME NASE POSTAJE 3X SILBA, SILBA ,SILBA
OVDJE OVDJE
IME SVOJE POSTAJE 3X PAG, PAG, PAG
PREDLAZE RADNI KANAL PRIJEDITE NA KANAL ...
33

MOTOBAJS d.c.c.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA
Ako je cujnost dobra u danjem radu imena radio postaja izgovaraju se sarno jednom.
Ako su plovila blizu prelazi se i na smanjenje snage radio postaje sa 25W na 1W.
RADIO TELEFONSKI POSTUPAK U SLUCAJU OPASNOSTI
MAY DAY (mejdej) - znak opasnosti - pogibli, oznacava da brodu i osobama na njemu prijeti zivotna
traf hitnu
opasnost i da pomoc: uslijed eks ploz ije, pr odora mora, pozara itd. Ima nalv ec l pr ioritet u r adio prometu.
PAN-PAN znak hitnosti - iurnosti oznaeava da radio stanica ima vrlo hitnu poruku u svezi s sigurnoscu
plovila iii osobe- na njemu (covlek u moru, kvar stroja, bolest itd.). Drugi je po prioritetu u radio prometu.
SECURITE (sekurite) - znak sigurnosti, daje se kad je na bilo koji nacln uqrozena sigurnost plovidbe (vazno
navigac ijs ko iii meteorolosk o upozorenje) npr. poqaseno pomorsk o svijetlo, olupina, iznenadna oluja itd.
POSTUPAK SLANJA PORUKE:
- MAY DAY 3x
- THIS IS (iii OVDJE) 1x
- ime (iii oznaka) broda 3x
- MAY DAY, ime i pozicija broda u pogibelji

- vrsta pogibelji i kakva se pomoe trazi
- U koliko je cujnost i odasiljanje slabo tada se za svaku slovnu iii broleanu oznaku izgovara tekst iz Meaunarodne
tablice sricanja.
- Na novijim radio postajama postoji tipka DISSTRES - odasiljanje poziva u nuzdl,
POllVOM NA BROJ 9155 MOZEMO OSTVARITI POllV U POMOC - MOZEMO GA lVATl1 MOBITELOM.
To je sarno
bogat lnaelca "Svjetskog
moquenostlma pomorskog
i informacijama. sustava za pogibelj i sigurnost" - GMDSS sustava koji je kompleksan i
34

Dokumen - Tips - Prirucnik Za Voditelja Brodice U Boji

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dokumen - Tips - Prirucnik Za Voditelja Brodice U Boji

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

5/16/2018 Pr ir uč nik z a vodite lja brodic e u boji - slide pdf.c om

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

35000 SLA V ONSKI BROD

5/16/2018 Pr ir uč nik z a vodite lja brodic e u boji - slide pdf.c om

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

Zemaljska kugla Plosnata karta

( J . . ) ( G e o g ra f s k. a d u lji na l (OO-lBDOJE (lstocno) desno ad Greenvicha (Nultog meridijana)

1° (Jedan stupanl) :: 60' (60 minuta)

No pomorskoj karti zemljopisna sirina cite se no lijevom iii desnom rubu.

prebrojimo stupnjeve. minute. sekunde , odnosno milje i kobele.

5/16/2018 Pr ir uč nik z a vodite lja brodic e u boji - slide pdf.c om

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

f.ll,'1 G re be n s uh z a n ls ke 'lode . .. .D u b in a 2 m ( ilz o ba ta )

+)1,1) Opasan IPodvodni g r e b e n (dubina

Oblicje nbale V rs ta dna Skracenice

z - zaliv p-pliessk V k a - 'lid i kartu

* (e) Po zlc lja sv j~ tla Grupa

lz o - jednako trajanje s vjetla i mraka

==-.==.======.--==== BB I(2) - b lje sa k u g ru p i (b ije li)

5/16/2018 Pr ir uč nik z a vodite lja brodic e u boji - slide pdf.c om

M O TO B A JS d .o .o .- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

." " '

5/16/2018 Pr ir uč nik z a vodite lja brodic e u boji - slide pdf.c om

M O T O B A J S d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

A zim ut je kut iz medu Meridijana i smjera na

5/16/2018 Pr ir uč nik z a vodite lja brodic e u boji - slide pdf.c om

M O TO B A JS d .o .o .- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

Za c dredeni sluc:aj k urs s e

'~ /;W J U M ., n-cl; nw~f1/UI

IV~ - Xp,= 300 0

5/16/2018 Pr ir uč nik z a vodite lja brodic e u boji - slide pdf.c om

MOTOBAJS d . o. o. - SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

..... ' '),"

5/16/2018 Pr ir uč nik z a vodite lja brodic e u boji - slide pdf.c om

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

K urs p ravi (K p) - 55°

K a d s n ir na ni objekt doce p od kut 4S C, odnosno 900, z ab ilje iim o v re m en a. U d alje no st A -B [e prevaljeni

N a s tr an ic i 21 je vidljivo da je devijacija (D ev) kut izmedu meridijana magnetskog (Nm) i meridijana

N ajn ov ije b us ole p os je du ju a uto ma ts lk i s us ta v z a k a,m pe za ciju ,

5/16/2018 Pr ir uč nik z a vodite lja brodic e u boji - slide pdf.c om

M O TO B A JS d .o .o .- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

1 - KuCi~te 5- Ruia vjetrova

5/16/2018 Pr ir uč nik z a vodite lja brodic e u boji - slide pdf.c om

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

energije visoke frekvencije. zatim

"osluskuje" povrat tih signala k o ] i se odbijaju

od plovila, kopna, plutaca, valova, cestica

kise, ptica ... "ciljeva'', u radar rjecniku,

Zabiljezeni kut odbijenog poslanog signala

daje srnjer povrata.

Vrijeme potrebno da se vrati daje

5/16/2018 Pr ir uč nik z a vodite lja brodic e u boji - slide pdf.c om

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

MOTORI SE DJELE PREMA:

Otto motor (benzinski):

PODMAZIVANJE I HLADENJE MOTORA

5/16/2018 Pr ir uč nik z a vodite lja brodic e u boji - slide pdf.c om

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

ZASTITA MORA 00 ONECISCENJA

5/16/2018 Pr ir uč nik z a vodite lja brodic e u boji - slide pdf.c om

MOTOBAJS d.o.o.- SKOlA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA

PONASANJE I PROPISI U PLOVIDBI

ZAKONI, OSTALI PROPISII PODZAKONSKI AKTI VEZANI ZA PLOVIDBU I PLOVILA