SABRANA D JELA. DnAA.

NTUNA RADICA,
DRA.NTUN RADTC:

SABRANADIELA
BOZICNICA
VIIL PRILOZT "DOMUU

BoZi6nica1902.
Iz Bolienica1908.i 1910.
Desetibrat. - Misao.
Car Napoleonu Ruskoj.

SELJACK.A.
SLOGA
D RV L A D K O MACEK I RUDOLF HERCEG
ZAGREB 1937.
 1902.
B;oZtentca

'TIPOGRAFIJA. D. D.' ZAGREB

,.r, i ,i l"i
 H r Y a t i.
1, HRVATSKO PLEME,

Kakvoga smo plemena mi Hrvati? Mi smo Hrvati slovien-

skoSa ili slavenskoga plemena; tj. onoga plemena, koie se danas
Siri po cieloj iztodnoj i iuZnoj Evropi: od visokih gora Alpa, pa
medu Jadranskim i Crnim morem sve do Ledeno$a mora. Na
Zapada je tomu plemenu romansko pleme, t, j. Taliiani, Fran-
cezii Spanjolci; na iugu su mu Arbanasi i Grci; na iztoku se
Sire 6a u Aziia i dotidu se neprosvie6enih tamo5njih naroda.
U srce pak slovieinskomu plemenu utisnuli str se priie 1000
fodina aziiati l{dadiafi, a io5 priie romanski Rumuni na Dunavu.
Tri su glavne 6lrane slovjenske: izloEna 6lrana ili Rusi,
sjevero-zapadna grana ili Poliaci i eesi, i jutna lrana, a to ie
naSa glrana,
Juinosloviensko pleme Siri se od Jadranskoga mora i uz
to more na iu€, od toga mora prerna sjeveru i iztoku uz Dunav
i dunavske pritoke sve do CrnoSa mora. Na ditavom ovom
prostoru 6lovori se iedan iezik hwatski iezik, duje se iedna
pjesma, pjesma o Kraljevidu Marku, Ta piesma nije ni5ta drufo,
nego pjesma ve6 tisu6lietnoga straZara, koji na obali CrnoSa
mora straZi, da u Evropu ne provale 'aziiatt, ier je to Crno
more uzko, pa od kad ima liudskoSa pametara, preskakuiu to
more azijatski divljaci i osvaiadi.
Uz drugo na5e more, l, j, uz Jadransko more bilo je na5e
pleme ponajvi5e u sluZbi zapadnih naroda, ali vazda slabo
pla6ano.
I tako se ie do{odilo ovo: Onai dio na5ega plemena, Sto
je uz Crno more, malo da nije potonuo u azijatskoj poplavi:
pokvario dosta naSu krv, i na5 oblidaj, naS jezik, pa6e primio
8 9

i drugo ime, tako da se danas naSi suplemenici uz Dunav do
Crnoga mora ne zovu Hrvati, ni Slovi,nci, rnego Bugari, A to
je azijatsko ime, Dana5nji Bu$ari - to je jedna grana na5efa
iuZnoslovjenskogaplemena.
Uz Jadransko more saduvalo je naSe pleme tisudu Sodina
kako tako i svoje ime i svoiu slobodu, To je drufa grana, to
su bili i ostali su Hrvati, a uz niih su Sto hotice, Sto nehotice
patili i Slovenci.
Onaj dio naroda na5ega,Sto je podalje od iednoga druSoSa
mora, naslaniao se sad ovamo, sad onamo, sad na Carigrad i
na Grke, sad na Rim i na zapadne narode. To su Srblji.
Gdie Zivi hrvatski narod? Hrvatske misli ima ve6 svuda,
kuda ima naiega plemena, ovdje viSe, ondje manje. Jedino tamo
tz Crno more, a rri u dri,avi srbskoj nema vi5e ni traga hrvatskof
misli. Ali po Dalmaciji, Hrvatskoj, Slavoniji, Istri, Primoriu,
Kranjskoj i Stajerskoi, pa po Bosni-i Hercegovini ima svieta
udena i neuka, bogata i siroma5na, 'koii znade za hrvatsku
misao i za nrja radL,
U GARSKA

(Jztok)
:H
2, IIRVATSKI NAROD,

Drugo ie pleme, a druSo narod, Vi stalno imate roda, koji

za vas ne mari, niti vi za njefai po krvi jeste njcstc, -rli se ne
driite i ne vladate kao rod, Tako nam ie i u ovoj stvari, koju
6u vam razlolitL. SRBIJA
Mi smo Slovieni svi iedne krvi i ,pod iednim su nebom
njegda pradiedovi na5i pasli ovce, Ali smo se poslie razi5li:
jedni smo se priZenili, druSi smo oti5li u sluZbu, tre6i smo se
zaduiill Jedno to, a drugo to, Sto smo se mnofi zavadili radi
baStine, to je krivo, da se danas ne drZimo za rod, t. j. nismo
svi skupa iedan narod, premda smo iednoga plemena,
Tako ni ditavo hrvatsko pleme niie iedan narod, ier nema cRNAI65n
iedne i,elje ni iedne misli, BuSari imadu svoiu drZavu i misle
samo na sebe? Srblii imadu svoiu drZavu i misle samo na sebe,
a 6esto i protiv Bugara i protiv Hrvata, A i Crnogorci imadu
svoju drZavicu i niihov knez snuie na svoiu stranu,
Bu$ari, Srblji, Hrvati i Slovenci - to ie iedno pleme, ali Istina je, po ovim zemljama ima i takvoga svieta, koji niie
nije jedan narod. Nisu iedan narod, jer nemaju jedne misli, jedne za jednu hrvatsku domovinu, nego ili za slovensku ili - i to
Zelje, jedne teilnie, osobito srbsku, Ali ako bude sre6e i pameti, mozemo
Sto ie dakle hrvatski narod? K hrvatskom narodu broji se mirne du5e re6i, da 6e one spomenute zemlje, ako Bog da, biti
danas svaki onaj doviek hrvatskoga ili juZnoslovienskoga ple- jednom hrvatska domovina.
mena, koji ima tu helja i misao: da se Sto vise na5ega plemena Koliko ima Hrvata? Najprije 6emo kazali, koliko ima svega
sloZi i sjedini u iednu slobodnu domovinu i drZavu hrvatsku. naroda u ovim zemljama;
kojoj 6e srce biti uZafrebu. Tko vude u Liubljanu, ili u BioErad, U Hrvatskoj i Slavoniji ima (okruglo) 2,400,000du5a
ili dak u Sofiju - to nije Hrvat. U Dalmaciii 590,000 1,
10 11

U Medumuriu (po prilici) 80.000

i kostrieti odielo je vi5e mrko, kao crvenkasto, pa ako i niie
U ostaloj Ugarskoj (po prilici) 120.000 tl
baS crveno, nazvani su ti Hrvati crveni, kad su oni drugi bieli.
U Istri i primoriu (Slovencii Talii.) 755.000 ,l
Danas se mofu pravo nazvati crveni, ier nose na glavi crvene
U Kranjskoj 508,000 It
kape - a svi bieli Hrv,ati nose klobuke (Se5ire ili krilake,
U Stajerskoj(Slovencii Niemci) 1,356,000 ll
Skrljake).
U KoruSkoi 3,67.000 ll
Imamo io6 i crne Hrvate. To su oni, koii su bliZe Niemcu
U Bosni i Hercegovini(god. 1895,) 1,570.000 l1
i Talijanu, pa su od niih primili crno odielo,
7,746.000duSa Sve su ovo ba5 pravi Hrvati, Tko smije re6i Fosavcu ili
Od ovoSa broja treba svakako odbiti a Zaforct, da niie Hrvat? A to ie bieli Hrvat. - Tko smiie re6i
U Hrvatskoj i Slayoniii do 70.000 Madiara LiEanu ili dalmatinskom Poljidaninu ili Podgoraninu, da nije
do 120.000 Niemaca Hrvat? A jedan se i drugi didi svoiom crven-kapo A tko
U Kranjskoj do 50,000 ,, smije re6i Vrbandaninu s otoka Krka, ili StaroSradaninu s otoha
U KoruSkoj do 240.000 ,, Hvara da nije Hrvat? A ipak se nose ve6 prilidno na talijansku.
U Staierskoi do 900.000 ,, Ovo je sre6a za nas Hrvate i za hrvatsku misao na5u,
U Istri i ,Primorju do 370.000Talijana Za{to? Zatoz Crveni Hrvati veZu nas s onim narodom na5efa
U Dalmacifi do 20,000 ,, plemena, koji hode ili ostati sam za se u Bosni i Herce$ovini,
Svega 1,7tbooo tudinaca- ili hode dalie od nas bilo prema Crnoi Gori, bilo prema Srbiii.
A sad odbijemo od 7,746.000 Crni Hrvati veia nas sa Slovenci ne samo po no5nji, nego
1,770.000 Sdje5toi po govoru. A bieli Hrvati veZu nas i s jednima i s dru-
ostaje po prilici , 5,976,000 u ovim zemljama na5ega gima, Bieli Hrvati hvataiu se odmah bielih Kranjaca rna zapadu,
n a r o d a ,t . i , b l i z u S e s t m i l i j u n a , a sriemski bieli Hrvati ne razlikuju se od brale preko Save u
Ali ne treba nikako zaboraviti, da medu ovim narodom Srbiji.
ima preko jednoSa milijuna naroda, koji je - nauCili su 6la - Tri hrvatska govora, Za to ste ve6 duli: Jedni Hrvati giovore
,,srbske" vjere, a ude Sa i to: da pripada srbskomu narodu, t, j, Sto i Sta, drugi mjesto ,,Sto" kaiu 6a, a fte6i kai ili kej. Ali niie
ude pa srbsku misao. Ima tu dalje drugi milijun naroda, koii samo to razlikaz oni, koji Elovore 6a, ili kai, oni i drugo govore
ne dita knjiga, koje se pi5u distim hrvatskim jezikom, neSo dita dru$adiie. Ni jedan ovaj govor nije ba5 kao Sestilompodieljen
(i dosta dita) slovensheknjige: to su Slovenci u Kranjskoi, Sta- na biele, crvene i crne Hrvate, ne$o sve tri girane $ovore po
ierskoj, Koru5koj i u primorju, Napokon ima u tom broju preko dva ova govora. Tako bieli Hrvati Sovore kai na zapadu (prema
pol milijuna naroda ,,turske" viere, koji joS malo znat na koju Kranjskoj), a Sto na iztoku (prema Sriemu i Srbiii). Crveni
6e stranu, Hrvati Sovore pri moru 6a, dalie od mora: Sto, a tako i crni
I tako nam od toga broja od blizu Sest miliiuna ostaie iedva Hrvati pri moru 6a, a dalje ka|
tri milijuna pravih korenitih Hrvata, A sve je to iedan hrvatski jezik i lako se jedan govor
Tri hrvatske grane, Ve6 stare kniige, starije od tisu6u razumile po cielom narodu. Samo bi trebalo ipak sve vi5e Siriti
Sodina, spominju biele i crvene Hrvate, i bielu i crvenu iednu knjigu, pisanu ovako ovim iednim llovorom, kako se pi5u
Hrvatsku. Pa i zbilja i danas ima bielih i crvenih Hrvata, hrvatske knji$e.
Bieli su Hrvati oni, koii Ziva u ravnici, gdie rodi lan i
konoplja, i zato nose ponaivi5e bielo odielo, 3, HRVATSKA PROSLOST.
Crveni su Hrvati oni, koji Ziva u Sorskim krajevima, gdie MoZe se re6i, da je u na5erm iuZnoslovjenskomplemenu
ima ovaca i koza, koie daju dovjeku vunu i kostriet. Od vune vazd,a bila najjaEa hrvatska misao. Hrvatska misao i telnia
t2
stvorila ie pred tisudu i viSe godina slobodnu i iednu hrvatsku
domovinu, drZavu i kraljevstvo. Bilo je vrieme, kad je hrvatski
krali bio rodeni Hrvat i kad nikakav tudinac niie u na5em
domu gospodovao.
Istina je, jedno vrieme, tamo priie 500 i vi5e godina, bila
se je podigla misao srbska: kralj srbski Du5an, nazvan Silni,
bio je {ospodar ne samo Srbljem, ne$o i Bosni i Primoriu, pade
i Grkom, I podpisivao se: car Srbliem i Grkom. Ali to ie bilo
onda, kad je susjednogrdko carstvo blizu Crnoga mora propa-
dalo i toliko propalo, da bi ga bili sruSili i manii iunaci, ne$o
Sto su na5a bra6a srbskoga imena. Pa i zbiliazza trideset Sodina
poslie Du5ana silnoga propalo ie i to carstvo srbsko; uni5tili
Sa Turci-Osmanlije. Propalo ie, i niie se diglo ni za 400 Sodina.
Istina je i to, da su Hrvati ve| priie 800 godina iz$ubili
vladare svoie krvi i iezika. To ie bila nesreia' Istina je i to,
da su Turci-Osmanlije u dugom boiu ipak srvali i Hrvate i
oteli im malo ne svu domovinu, a ostavili samo giniezdooko
Za{teba, Krii,evaca i VaraZdina,
Ali ako je sve to istina, istina je opet i ovo: Hrvati nikad
nisu zaboravili da su svoii. Zato su oni sve dotle, dok ih Turci
nisu posve pritisnuli i poodsjecali im krila i granje, - oni su
imali veliku ried a vi5e puta i prvu rieE, kad se ie postavliao
ili izabirao novi kralj. Jednom su novopia kralia okrunili i
odveli ga u Ugarsku da i tamo kraljuje! Pa i onda, kad su ostali
od turske sile samo ostaci ostataka - i onda su znali, da su
svoji i slobodni, i nikad se nisu odrekli svoje djedovine i bra6e,
nego vazda vapili: da se narod hrvatski sjedini.
A teZko ie to bilo, ier su oko nas sami na5i liudi i iaki
neprifatelji.
Hrvati se ne moraju sramiti svoje pro5losti.
4, HRVATSKA SAD^ASNJOST,
Danas smo mi Hrvati raztr{ani, raztepeni. VeZe nas i
spaja jedino - jedna misao, koiu nosimo u du5i i Sirimo u
knfigah i novinah. To je misao hrvatskoga jedinstva i slobode:
da budemo iedno i svoji na svome.
Mora se priznati, taj nam posao ne ide pravo za rukom.
U svakoj naSoj zemlji imadu veliku ried tudinci, a i sama na5a
13
dieca, osobito Sto je Skolano i bo$ato, - to ponaivi5e voli
tudinu, neEiosvomu,
Ali ako promislimo, za5to ie tako, umirit 6emo se.
Glavno ie pitanje ovo: Ako ie istina, da smo mi Hrvati
niegdanie5to mogliivriedili-ato ie istina za5to
Z a i t o tudinci
danas malo moZemo i vriedimo?
imadu u naSem narodu posvuda veliku ried? Zaito se naSa
djeca, na5a gospoda odbiiaiu od svoga naroda, a pristaiu uz
tudince i uza sve tude?
Na ovo pitanie ne bi bilo dosta odgovoriti samo to: M i
smo maleni n a r o d , M i s m o i n i e g d ab i l i m a n i i i s l a b i i i
od drugih, pa smo ipak nie5to mogli i vriedili, Pa i danas ima
malih naroda, kofima je bolje neElo nama.
Zalo 6a vam kazati drugi uzrok, pa ako tko i rede, da ovo
nije ciela istina, svatko 6e pfiznati, da ie u ovom mnogo istine.
- Prije svega vam kaZem ovo:
Mnogo toga, Sto se danas u svietu dini da ie veliko i jako,
- to vam je samo obsjena,ili Sto ono kaZe Niemac: S v i n d l.
Ili je obsjena, ili je na obsjeni sagradeno.
Vjerufte mi, ja vam ne govorim praznih riedi, samo da vas,
Sto no je rie1, utje5im, Ja 6u vam to nzloiiti., - eujte:
Dana5nia ,,industriian' - obsiena, Prije tisu6u ili io5 prije
500 godina nije bilo velike razllke izmedu hrvatskoSa i koje$a
drugoga naroda oko nas, Ve6ina naroda i kod nas i drugdie -
to su bili poljodielci-lei,aci i zanalnici-obrtnici: to je bila snalla
i jakost naroda. Ali od onda do danas sviet se ie promienio,
Danas do poljodjelca-seljaka ne drli nitko niSta, danas vriedi
samo ,,industrija", t. i. fabrike. Gdie nema fabrike, Zelieznice
i t. d,, tu je divljadtvo, to ne vriedi niSta. Fabrika daje stvari
liepe i ieftine, Zeljeznicavozi brzo i liepo i ieftino. Sve to nosi
i novaca. Sviet je svim tim upravo zasliepljen, Mi Hrvati toga
nemamo, nego nas druSi tim samo $ule, I to je nasa prva
slabost.
' Istina ie, industrija je imala, ima i imat 6e svoju vriednost,
Ali vam kaiem samo jedno: Fabrika i i,eljeznica - to je samo
Zeludac, a taj i,eludac dobiva hranu od - poliodjelstva.
Dana5nia prosvieta - obsiena, 'U staro vrieme znao ie
svaki Hrvat toliko, koliko i Niemac, t, j. niiedan nije znao
t4 15

niSta, ili bolje: svaki je znao svoie, Svaki je znao, Sto su Sa 5. HRVATSKA BUDUCNOST,
djedovi naudili, ali je bio s tim zadovoljan, Niti ie Niemac
,,Hrvati - iedini pravednici na svietu, kao ono Noe priie
mislio, da je Hrvat zato divljak, Sto ne zna njemadkoga jezika
potopa, je li? | zalo 6e se oni jedini spasiti, a sve 6e drugo
i niemadkih obidaja, nili je Hrvat i,elio to znatl All od niekoga
propasti!" - N", nisu Hrvati iedini pravednici, niti su dni
vremena podelo se govoriti, da ima njekakva ,,evropska pro-
iedini, koii stradaju, I drugi sviet pati radi sve$a onofa, rad
svjeta", ,,civilizacija", pa tko nema te ,,evropske prosvjete", "
Sta i mi patimo, Ne samo to, Sto po svietu pate miliiuni rad-
tko nije ,,civiliziran", to - nije doviek. O toi ,,civilizaciii"
nika, ne$o se ve6 i poljodjelci dilu proti ,,industriii", Ima zato
toliko se Sovorilo i pisalo, toliko su iu hvalili, a grdili i kudili
nade, da 6e sviet spoznati, kako ie zabludio, pa Ce biti i nama
divljake, da se je ostali sviet uplaSio, I premda nitko ne zna,
bolje.
Sto je to ta ,,civilizaciia", - sve leti za njom, sve ju lovi i - onda i nam
,,Dakle: Kad svemu svietu bude bolie,
hvata, sve ho6e biti ,,civilizirano". Oni, koji su najvi5e hvalili -
Hrvatom? No, to 6emo dugo 6ekati!" Dugo, ili kratko, ali
tu ,,civilizaciiu" (a to su bili Niemci), njih su se drugi najvi5e
tako ie.
bojali, za njima su najvi5e iSli, za niima su sve radili, - samo
Ali bi krivo mislio, tko bi po tom sudio, da mi nismo krivi
da ne budu ,,divliaci". Zato nas ostavljaju na5a Sospoda.I ne
i sami svomu zlu, i da ne moZemo i ne moramo raditi, da nam
motele im dokazati, da njemaEki jezik niie bolji od hrvatsko€a;
bude bolje, Tako se izEovaniu samo oni' koii su najvi5e krivi,
ne ide im u glavu, da bi Hrvat mogao biti dovjek, dok ne
da fe i nama zlo, i to toliko zLoi tako se iz$ovaraju oni, koji
postane na pol Niemac! Yet je i prosti sviet poludio; obladi
kod nas popu56aju tudincu i tudinstvu. To su na5a $ospoda.
Svabskoodielo, pa misli, da ie i to ,,civilizacija". Ali Sto velim;
Hrvatska gospoda se moraiu okrenuti k svomu
misli! On to vidi na svoie odi! eim obude Svabskehlade, odmah
narodu. Kako su pametna, moraju jednom spoznati,da niie sve
se gospoda s njim drugadije vladaju, odmah mu sve ide bolie
zlato, Sto sia, Niie u tudinstvu sve dobro, niie u narodu sve
za rukom,
zlo. I gospodi 6e naSoj jednom dodijati tudinska prazna oholost,
Ovo ne moZe duSo trajali, jer ie odito, da je ovo obsjena.
i ona 6e jednom zai,elieti bratske rie6i, topla ofnii5ta i liubavi
Prava prosvjeta - to ie znanje i po5tenje, a nikad moZda nije
od srca, A toga im ne moZe dati tudinac, to moSu na6i i dobiti
bilo manie pravoga znanja, a osobito po5tenja, ne{o Sto Sa ima
samo u svom narodu,
danas, Znanje i po5tenje - to je ,,civilizaciia", aJi znanje i
A hrvatski narod neka radi, neka se nikad u zlu ne poni5ti'
po5tenje niie ni evropsko, ni aziisko, ni ameridko, a kamo li
a u dobru ne ponese, neka ne i,eli tudega, - riedju: neka
njemadko ili francezkol Znanie i postenje samo dovjedje, a po
ostane i napreduje u starom po5tenju, - pa 6e se onda podiii
tom je civilizaciia samo dovjedia, Svaki narod moZe ostati ono,
i staro hrvatsko kralievstvo,
Sto iest, a moie biti uza to i pametan i po5ten, t, i, ,,civili-
A Sto na sye to politika: MadZari, Be6, Srblii, Rusi, Crno'
zirala" ako vam se ba5 svida ta ried, Ne 6e se zato uviek
Sorci, Turci, Rim, madZaroni, Frank, obzoraSi, - tim vam sad
,,civilizaciia" mieriti po kroju kaputa, ne 6u dodiiavati i kvariti dobre volje, Neka vam bude dosta
DanaSnia ,,sloboda" - ober-obsiena. Kako je sviet poludio
to, da se nemamo boiati ni MadZara, ni Srbalia, premda jedni
za onom ,,civilizaciiom" tako je poludio i za ,,slobodom". Sve i drugi daleko ciljaiu. Tisu6u godina staroSa kraljevstva hrvat-
danas vide i pi5e: ,,sloboda,sloboda, sloboda!", a sve se tuZi,
skoga ne 6e nikad nestati u madiaronskom kraljevstvu, a
da nema slobode. I nerna ie. A nema je zato, Sto ,,civilizirani"
Sto$od je bolje u srbskom plemenu - a to je naSe pleme -
sviet drZi to za slobodu: imati slobodu drugoga daviti. to 6e s vremenom na6i svoi dom u tom starom kraljevstvu
A to niie sloboda, Slobode nema bez pravice. A pravice hrvatskom.
nema, ako se ljudi ne drZe onofa nauka: ,,Sto ne Zeli5, da tebi
' (>Bohitnica<
druSi udini, ne dini ni ti druSomu". 7902. Dornoua knjihnica. Suezak 2. Zdgreb 7907. Str. 43.-54')
16
Nije mu bila par.
Pripoviest iz iivola.
I,
Jesensko je ja!.ro, sprema se na ki5un sve tamno, mutno,
rekao bi pospano. I bilo bi pospano, ljudi bi se lieno vukli po
blatu, kao muhe po ka5i, ali danas odlaze lz sela Brezovice
,,re6!ruti". Zato Euiei sad plad i fautrranie,sad piiano ijujukanje
i pjevanje - preko srca, sada telko uzdisanje, Matere i hene
pladu, momci pievaju i ijujudu, otci uzdi5u.
Tko je prije vidio te momke, kako su pametni i mirni, ne
bi ih sad prepoznaoi vidu kao lud,i i pievaju kao pomamni.
Odmah vidi5: nije to veselje, ier se tako ne veseli. Tko dobro
pazi, taj vidi, da se vesele Loboi,e i pievaiu samo zato, ier ih
ie stid plakati, a drugaciie se ne znadt driati, kako ljudi, Samo
oi,enjeni momci - ima i tahvih - oni ne pjevaiu i ne vidu, oni
ne pladu. Oni su zami3ljeni i Sute, kao zakleti, Ali neoZenieni
- oni kao da su pobiesnili, Matere i otci tuZno ih gledaiu i
sami u sebi govore: ,,,Pakon pieva! Pak se on veselil Ah, ludo,
mlado! Luda je i ta na5a navada, Sto refrute napajamo, da
budu toboZe ,,kurai,niji". A onda jedan uz druSoSa- ovako se
evo ludo ponaSaiu, da im se ne moie rc6i ni pametna rieE, ne
moZe im se re6i pravo ni: s Bogoml Sinkol Pazi na se! Ne
slu5a me, ne duje mel", , ,
Tako je u sebi mislio mnogi otac i maika, taho ie mislila
i stara i slaba majka njekoga Marka Vradi'6a, koii ie takoder
bio uzet u soldate i sad su evo kola upravo pred njegovom
ku6om, da sjedne i on na kola pa onda dalje - a Zaerebl ViOe
Marko, ma5e glavom i rukama, udara nogama, nit koga vidi,
niti duje. Odi mu pospane i krvave, a glas promukao, MisliS
l7
gledajuli koga: Sad 6e sve iz niega izletieti, sad 6e se sru5iti.
Kad ie htio na kola, malo da se nije prevalio na drugu stranu,
Ne sluiaiudi, 5to mu fovori otac i majka, 6im je stao na kola,
vikne kodija5u: ,,Tjerajl Tierai, da ti, . , tvoga!" Tui,an otac i
majka prihvate ga na kolih, da ne padne, kad su konji poteg-
nuli, - ali on ne mari, ne gleda, neElo samo videt, ,,Tjerai, da
ti tvoga ,, .1" Za das kodiia5 zbilja oS,inekonje, a Mal[e log
na pol stoje6i vikne: ,,S Bogom Brezovical Da BoS, da te nikad
ne vidio!",.,
Bio je pijan. Ali Sto je pijan rekao, to je triezan htio uEiniti,
il,
Marko Vraii6, govorili su u Brezovici, bio je ,,lajn" dedko,
Otac mu se podielio, a obasula su Sa djedica: Marko ie bio
sedmi ili osmi sin, a za niim su bila tri ili detiri mlada brata,
a bilo je i sestara io5 neudatih, Tei;ko se je livjelo, Zato ie
stari Vradid slao diecu da Sto zasluZe.Tako je i 'M^arko radio 'i
sluZio ve6 kao momak od 16 ili 17 gofina, kad se ie preko
sela gradila cesta. Kako ie bio otvorene Elave i dobar dak u
Skoli, dali su mu mjernici ili ,,vindeliri" laksi posao, za koii
treba malo vi5e pameti, i okretnosti, Tako im je tesao i po
mieri zabijao znakove uz cestu, a znali su ga kamo i poslati.
Tako je dosta bio uz gospodu, ier su kod ceste imali koii put
posla 'i nadelnik i biljelnik. Dobio bi Marko koii puta i po koju
cigaru, pa iaSu vina. A kako je bio, Sto smo ve6 rekli, otvorene
glave, pa i okretant znao ie koje5ta zgodno reti i z6lodno se
dri,ati, pa su ga Sospoda niekako rado imala, tako da se ie ne
samo on nego se je i njegov otac hvalio, kako fospoda
Marha vole.
Pa i poslie, kad ie cesta bila giotova, znali bi ljudi vidjeti
Marka, kako dolazi k biljeiniku, Znao ie kod biljeZnit<a biti i
do kasno u no6i, pa i onda, kad su gospoda bila vesela. A
hvalio se, da i on s njima piie, i da sve slu5a, Sto razgovarait,
Hvalio se, da on znade i to, kako i kuda idu gospoda no6u po
selu, pa da i on ide s nii-a, Ali
ie sviet govorio, da je Marko
,,fajn" dedko. Osobito su to govorile mlade snahe i djevojhe.
A i bio je ,,fajn", ba5 krasan momak nieSto mala5an, vazda
zSodno obuden, pode5lian,i zafrknutih brdi6a, vazda dobre volie
2
18
i spreman na Salu, a dobar - kao dobar dan, Nikomu se niie
nikad zamierio, nikomu ni5ta na Zao udinio ni rekao, pa tko
fa ne bi volio, tko ne bi rekao, da ie ,,fain" dedko!
Tako ie do5lo i voinidtvo, Sve ie i,alilo za Markom, ali
5to 6emo! Pro6,i 6e tri godine brzo, pa 6e dodi i Marko, kako
su do5li i drugi,
Razumiie se po svem tom, da ie Marko i kod soldata bio
,,fajn", On ie dalcaho postao ,,SarZa", bome kapral. Ne znam,
ie li pro5lo pol godine, kad ie doSlo do niega opet pismo.
Pozdravlia on tu u pismu sve od najmladeSado najstariie$a,
sve po starom obidaiu, a na kocu pi5e: ,,Moi atres: An hern
Marko Wradi6 Infanterist in k, k. Infanteri regiment ErcercoS
LeopoldNr,53 post Gospit",Brafia, koja su pismo 6itala, dude
se, kako on to zna svoj atres i njemaiki napisati. Pa i svoie
prezime ne pi5e ve6 Vradi6, ne!:o niekako izcifrano Ti/radill Za
nieko vrieme pi5e opet Marko, da ie postao kapral i da ie sad
kod pionira, Sad se je podpisao io5 dudniie: pi5e Wratschitsch.
.4, ima i jo5 kojeSta u tom pismu, ili bolje: nema u tom pismu,
Sto ie pfije znalo biti. Priie bi on pozdravljao i ,,strinu Doru"
i ,,tecu Janu" i ,,ujnu Maru grbavu" i ,,ujnu Maru Sepavu" (kad
su dvie, mora im dati razliku onako, kako i doma), i sve redom
poimence, ba5 od najstariiega do naimladeSa. A sad vi5e ne
pozdravlia poimence, nego ,,sve skupa", Bilo je radi toga i
zamjere. Ali ie bilo ne samo zamiere, ne{o i plada, Sto niie
pozdravio ni spomenuo nieke Kate, koja Sa ie Eekala, dok se
vrali iz soldaeiie. To je znalo cielo selo, da Sa ona 6eka, jer
dru$aEiiene bi ni pristoino bilo da ju u svom pismu spominje i
pozdravlja, Ali sad o njoi ni spomena
Pod tre6u iesen dode od Marka pismo, u kojem piSe,kada
6e se povratiti doma, Veseli se, Sto 6e se vratiti kudi, ali su
se svi zadudili, kad ie proditano i to iz njegova pisma: neka
mu ne Salju domaiega odielal
To je pismo doSlo iz njekakvoga gradi6a u Austriji, €dje je
onda bila njegova reSimenta. U tom gradidu upoznao se Marko
sa kderiu njekoga krdmara rodom iz Moravske. Marko ie
s krdmarevom Karolinkom vazda pentao niemadki, ali su se
slabo razumjeli, Lako je bilo, kad je trebalo zaftaliti pol litre
vina. AIi je ovo dvoie imalo i ve6ih raz1ovorat za koje im niie
bilo dosta ono malo njemadkoga brundania. Ali su se oni spora-
19
zumieli: Govori Karolinka moravski (to ie kao slovadhi, slidno
Ee5komu iezikul, a na5 Marko Sovori hrvatski, pa su se razu-
mieli i te kakol A nisu si imali redi ni5ta manie ne$o to, -
da 6e se uzeti.
Sad su nastali razfovori i, razpravet Ho6e li ona s niim u
niegovu Brezovicu. Ona se je otimala i otimala, da ne 6e, Neka
on ostane tu u Kremsu, gdie li su bili, ili neka ju odvede u
Moravsku, pa 6e tamo ve6 na6i koru kruha, Ali Marho niie
imao io5 volie, ni kuraie, da za uviek ostavi svoiu Brezovicu,
Na to bi ga pitala Karolinka, kako je to tamo kod niih, a on
jof je pripoviedao: kako liudi u Brezovici Livn, kako se nose,
Sto i kako rade, To se ie sve Karolinki dinilo Cudno, i nije joi
se htjelo u Hrvatsku, Nije ni ona bila ba5 gospodsko diete, ali
se ie svejedno bojala sveSa toga, eula ie ona od Marka, da
u Hrvatskoj Zene same predu, tkaiu i Sivaiu odiedu ne samo
sebi, ne6ioi svoiim muZevima.,,Pa kakvo ie to odielo, Sto nadini
jedna takva seoska lenal" znala bi se duditi i srditi Karolinka,
Kad bi oboie bilo dobre volje, znao bi joj Marko kazivati, ka.ho
6e i ona niemu presti i tkati, kako 6e moditi lan i konoplie,
spravliati sieno itd., pa kad bi ioj rekao, kako se sve to radi,
mrgodila bi se Karolinka, kad i kad i rugala, tako da su se
bududi mladenci znali i posvaditi. Bilo je toga i vi5e puta,
U to dode doba, da Marko ide doma. S Karolinkom nije
niSta stalno ugovorio osim to, da 6e do6i po niu, Morao ioi ie
obe6ati, jer je znao i vidio: ako ne dode po niu, do6i 6e ona
k 'njemu,ali ne sama, nego i sa sinom svojim i Markovim,.,,
il.
Otac dodekao Marha a Zagreba. I ako je Marko pisao
kuii, neka mu ne Saljedomade seljadko odielo, ipak ie to otac
sa sobom ponio, Na5ao je sina u niekakvim uzkim hladama, u
vojnidkoj ,,pluzi" i kapi. BrZe stane odmatati svoj sveZanj:donio
sinu opanke i sve, od pete do Slave, Ali moi Marko na sve to
ni pogledatil MoZda bi ga otac bio i nagovorio i doveo momka
k pameti, ali se tu desio i gospodin bilieilnik iz Brezovice,
Pisao mu Marko i molio 6la,neka dode radi n,onestvari" znatez
s Karolinkom, Sto 6,e i kako 6e? Tu sad udari biljeZnik na
starogla Vradi6a: sta on sili sina, da obude seliadko odielol
I
I
20
,,Pak demu kate - spodobne te Siroke platnene hlade,
ti pantalonit Fa kakva je to halia! Daite mu rade, stari, 15 do
20 forinti, pa neka si kupi kaput i Se5ir, pa neka se momak
obude, kako treba, kao po5ten 6oviekt"
Stari ga Vradi6 samo pogleda, a ne rede niSta. Mislio ie:
Da, ima5 pravo, Tako su zbilja danas obudeni poSteni liudi'
onako po5teni, kako si ti poSten - lolo iednal
Ali nije bilo druge: Stari je Vradi6 dao sinu do 20 forinti i
sin si kupi kaput, Se5ir, niekakav Stap'i6 i io5 koie5ta. Liudi'
koii su ih vidieli na holih, mislili su, da vozi kranica, a ne svolla
sina, Dok su se vozili po gradu, bilo je Marku Zao, 5to niie sieo
straSa na za.dnje sjedalo, kako se i voze gospoda, Bilo ga ie
stid uz svolla otcal ,,Mislit 6e jo5 sviet, da sam mu ia sin, a
onako ne bi znali,. ." Ali kad su se vozili az poznala sela, tu
mu je draSo bilo, Sto su mu otca pozdravljali, a fdie5to $a i
zaustavljali, Ve6 mu ie bilo opet Zao, 5to je ono mislio, da bi
liepSe bilo straga siedieti. Liudi su 6udno gledali nie$ov kaput
i Se5ir,a gdiekoji su i pitali: kako to, Sto je to? - tako da je
Marku napokon dodijalo, pa bi bio bacio do vraSa i Svabski
kaput i kraniske hlade. 'Sve se vi5e stiskao k otcu: neka oni
vide, da je on njefov, da ie on naS, . ,
Ali Marko ve| nije bio brezovidki Marko, Ne samo to, Sto
ie on tamo u ,,Niderestraju" (u donjoj Austriii) vidio sve druga-
dije i niekako liep5e, gospodskiie, ne[lo i ta sirotinia i oskudica
u ku6i i u dvoriStu, - SV€mu ie to bilo njekako mrzko, Ljutio
se na blatne platnene Siroke hlade seliadke, ljutio se na opanke,
liutio se na Zenske smie5ne,,poculice", jer ie sve mislio: A Sto
6e na to moja Karolinka,
Karolinka mu nije dala mira ni u danu, ni u no6i. Sve ie
mislio na aju, na svoje obedanje i po5tenie. A vidi: kako 6e iu
dovesti u ovu svoiu ku6u, medu ove djevere i nevjeste, pa
medu zaove! Sve 6e na nju gledati, kao na bielu vranu, a ona
- Sto 6e tu ona! Sve
ioi je tude i neobidno, nikakvomu poslu,
nikakvomu obidaju niie naudna.
Marko u sto muka. Ide on dan na dan k svomu kumu
biljeZniku (bio mu bilieZnik na firmi kum, onda dok su ga
gospoda osobito voljela): biljeZnik mu sve govorio, da Sto 6e
se on nruditi i patiti plugom i motikom, pa jo5 s onakvom finom
2l
,,civiliziranom" Zenom, ,,ne6lo- kaLe - ja 6t tebi prishrbiti,
pa 6eSti biti pisar, a poslie & i6i dalie."
Tako mu je Sovorio dan na dan, Medutim dolaze pisma od
Karolinke. ,,Idi - pi5e - po mene, ili 6u ti do6i s djetetom,"
Niie bilo kud ni kamo, pi5e ioi Marko, neka se spremi na put,
a on 6e fu dodekati u Zafrebu. Dodekao i doveo bome dievojku
nevjendanu u kuiu, Pa ne samo neviendanu, ne$o i ono druSo.
Mati i otac, bra6a i sestre, nevieste i cieli rod - da propadnu
a zemlju od sramote i ruga, Sto se po selu Sovorilo. Ali niSta,
svatovi, pa svatovi, Ali kakvi! Marko i kum biljeZnik kaiu, da
Sto treba svih seliadkih homediia, nego mladenci sa dva svie-
doka u crkvu, - pa mir i Bo{! Jedan ie svjedok bio dakako
biljelnik, a drugi nieki pisar. NjeSdje kod Zidova u krdmi poslie
viendanja nje5to popili, a Marko s Karolinkom u Vradi6evu
kudu. Nieki su glovorili, da bi se svuda morali svatovi tako
obdrZavati, kad je tolika sirotinja po svietu, Ali sav ie ostali
sviet, osobito Zenski pravio od toga sprdnju cielu zimu,
ff.
Tko bi opisao sve ono, Sto je Marko s Karolinkom pre-
patio u svojoj kulil Zna se, koliko se u hrvatskoi ku6i pazi na
mladu snahu: gleda joj se na svaki horak, kud se i kako se
gane i obrne, Gleda se kako na nioi stoie skuti ili ko5ulja, kako
se je podpregla, kako se ie pode5ljala. Paze na svaku
njezina ried.
Karolinku je bilo dosta iedan put vidieti, pa vi5e niie tre-
balo ni paziti, Fa na Sto 6eS pazitil Ona nema ni domaie
ko5ulje, kao drufe snahe, nerla ni poculice, ni5tat To i niie
snaha. Pa kako govori! MuZu si kaZe ,,moi Marek", Kad se
ie
za to doznalonnije rugu bilo kraja, Kako se i ne bi tomu ruSali,
kad se u Brezovici kaie Zenskomu ,,Marek" (,Marica), a ona
kale muiu,,Marek!" - ,,Da mu barem kalet moja Marek",
- znale bi rugaiu6i se re6i
ietrve, a i bra6a,
A koliko ie bilo neprilike s niezinim redom u ku6i, kako
Sa ima svaka snaha! Nit se nioj htielo mesti sobu i kuhiniu,
nositi vodu i drva, prostirati stol i t, d., niti
ie ona znala, kako
treba, Onda ioi ie njezin,,Marek" pomafao, ili mjesto nie sve
to radio, - a onda eto novoga smieha i ruSla, a onda i svade.
22
Tu se je tek pokazalo, da ,,civilizirana" Karolinka ne zna
poiteno, Ye(, ie to bila sramota za cielu ku6u, Sto Karolinka
niie ,,po5tovala" niiednoga mladega dievera, nije nijednomu
govorila ,,vi", A kad je doSlo do svade, znala je tako mrzko
odgovarati stariiim ietrvam, pa djeverom, a i ,istomu svekru,
tako da ioj je svekar iednom malo ne glavu odsjekao, kad ga
je poslala onamo, odakle je svaki doviek telko iza5ao, i to
jedanput samo u cielom Livotul, , . Jednom rielju: Karolinka
nije ni u snu znala, Sto je to hrvatska srnaha,i kako se ima
vladati.
Kad je ono pred svekrom utekla u svoju komoru, nisu ie
vi5e vidjeli. PribliZavalo se njezino vrieme, a ona na Marka:
neka ju vodi odavle, u bolnicu (Spital), Jadni Marko, kud 6e,
Sto 6el Tolike su snahe u Vradi6evoj ku6i porodile svoju djecu,
samo njegova Karolinka mora u - Spitall Od sramote i stida
nije nikomu ni kazao, nego samo svomu kumu bilieZniku, koji
rnu je jo5 uviek obedavao pisarsko miesto.
Za koii dan odvezae Marko svoju Karolinku u obliZnji
{rad i ostavio ju u bolnici, ali ni on se nije povratio ku6i, Sad
ie bio triezan, ali je odludio, kao ono pred tri godine: S Bogom,
Brezovice - za uviekl
v.
Bio je u tom Sradidu njeki graditelj ku6a, nieki Grassi, po
otcu Talijan. Marko je s njim sluZio kod pionira, i bili su dobri
kamaradi. Imao je Grassi dosta posla i dosta radnika, Marko
ode lr njemu i umoli Sa, ne bi li i njemu dao Stogod zaslui,iti,
Grassi je poznavao Marha, da ie okretan i izvrstan radnik, pa
ie primio na nadnicu.
-Sa 'O'h,
Sto je tai jadni Marko prepatio! Prvo mu je bilo: treba
platiti tro5ak za Karolinku u bolnici. Marko bi bio rado
platio, ali nema. Bolnica poslala radun na ob6inu, a obiina na
Markovu zadrugiu. Da ste duli i vidjeli, Sto su bra6a i ietrve,
kad je do5ao taj radun! MoZete si i misliti, Dosta vam je kazati,
da su se braia poradi toga tako na Marha razljfiila i medu
se posvadila, da su se odludili podieliti. - ,,Tko ho6e imati
svoju zbabnicu u Spitalu, neka od svo6laplati! Svakomu svoie,
pa onda neka svaki svoie baci u Savul" - govorila su bra6a,
a snahe niekoie to jedva dodekale.
23
Ali se na5e diobe vuku, kao gladne godine, pa taho i ova.
Marku
A naopako. Treba tu u Sradidu plaiati stan, treba sve
kupiti: i bra5no za kruh, i mast, i svaki zeleni listi6, Sto ga
&eba za iuhu. A ho6e Karolinka i have, a kavi treba 5e6era i
mlieka, Marku da je i i,fanaca, ali od kuda! Sve {a zaboravilo
i zapustilo, samo stara i slaba niegova maika znala bi kradom
Stogodmetnuti u vre6u, ili u torbu, pa poslati po kom svome
Marku bra5na, krumpira, slanine i svakoSa doma6e6la dobra,
A kad su za to braCa doznala, eto opet svade i grieha! Znala
bi i sama majka dodi k sinu i snahi. PlaEuCibi gledala mrSave
ruke svoga Marka i iaukala nad niim: kako se mudi od jutra
do mraka, a za kopa? Za ono{a Taliiana, koji mu ne dade
ponesti ni trieske s onoga velikoga drvnjaka gdje Marko ditav
boiji dan te5e! Eno nedavno htio Marko ponesti nje5to trieS6a,
pri iem bi Karolinka njeSto skuhala, ali palir vide, da se ne
smijel Pita Marko Grassija, pa i on veli: Dragi, ne mogu datit
Ja trieS6e prodaiem voz po pet Iorinti, Ne mogu, ne izlazi mi
radun, drvo je skupol
Sve je to tuZnim i suznim okom gledala Marhova maika, a
onda bi znala rc6i to sinu, to snahi: kako bi im bilo dobro
doma, gdje se jo5 ipak lak5e Zivi. Marko ie na to ponajviie Sutio,
ali nije Karolinka. - ,,A ni mrtva ne daj BoZe da bi se tam
vratila!" - znala ie reti rugaiuii se svemu, Sto je u Brezovici
vidjela. Znalo ie tu biti i svade. Jedanput je paEe Karolinka
staru i slabu svoju svehrvu izbila i napolie izturala iz svo6la
stana! Rekla svekrva, da Karolinka nije Marku par, da bi on
srednijeZivio s Katom. Na to Karolinka kao pobiesnilat Bilo
ie
tu vike, da su se susiedi strdali, a poslie Marku pripoviedali.
On, kako je bio dobar, da u zemlju p.opuo" od Zalosti sramote.
i
A kad je duo, Sto mu je majka iekla Karolinki, prvi puta i
niemu sine medu odima, da mu Karolinka ruie par, Sve bi
bilo drugadije, da ie on uzeo Zenu prema sebi, ,r" - Bog te
pitai od kuda, iz devetofa carstva, Ali je bilo "
kasno, . ,
Podeo Marko misliti na dom, osobito kad bi duo, kako sve
ide u nazadak, JoS se nisu po.dielili,
misli Marko, jo5 se moZe
popraviti. ,,Idemo doma", misli Marho,
Karolinka se neka
Prgobudeu hrvatsko seliadko odielo, i.ivjet 6emo liepo, popravit
6e se sve po malo, Ali IGrolinka - ni da
duie o tlm, pa opet
svada,
24
U to se Marku dogodi nesre6a. Postavliali ne$die roinice
na kudu, pa se Marku nesreiom omakla noSa i on padne'
Odnesli fa u bolnicu, Niie bilo pogibelino, ali Marko niie bio
pravo za posao ni onda, kad su ga pustili iz bolnice. Sad niie
trebalo Karolinke mnogo nagovarati, da se povrati u Brezo-
vicu: Najedanput stala ona govoriti, da oni tamo imaju ,,pravo",
oni tamo imaju dobiti svoj dio. ,,Dok se samo podielimo, makar
kako to prepatila", mislila Karolinka. ,,Bit 6emo u svoioi
komori, pa Sto me za druSe briga!"
Tako je i bilo, Fremda je Marku bilo svaki dan sve to
gore, tako da nije ve6 ni ustajao s postelie,znao bi on po koiem
dietetu pozvati k sebi otca, ili koiega brata, pa im fovoriti:
neka se ne diele, Karolinka bi samo mudala, ili bi iza5la van
iz komore, a kad bi se povratila, Boie se smiluj onda iadnome
Marku! A nisu bile liene ni ietrve, osobito, kad je do5ao opet
radun iz bolnice Markovo lieEenje. Sad ie doSlo na red
i ono, Sto ie trebalo platiti za Karolinku, a jo5 se nije platilo,
Tko bi izbrojio sve to, Sto se ie tu dulo! Dodiialo to i Marku,
pa i on pomozi u svadi: da mu nisu sloZili svatbe, kao drugoi
bra6i, pa neka barem to plate. A oni svi na njeSa: Pa za5to
se nisi Zenio onako, kao i mi drugi? A Marko ie na to Sutio.
Htio ie re6i: Kad se nisam Zenio s parom, kao vi drugi. . . Ali
nije ni5ta rekao,
JednoSa dana eto eksekucije za bolnidke tro5kove, Marku
je bilo Eitav dan zlo. Kad je do5la eksekucija, u kuii se podigla
vika, psovke, kletve, osobito kad su panduri vodili kravu iz
hlieva kroz dvori5te. Najstariji brat naleti kao ris u Markovu
komoru i vikne: ,,Meso si ostavio Talijanu, kosti si nam donio
ovamo, a sad radi tebe i nas ho6e da ogulel Sto veliS, ti, , .
Ne duie5l
Ali Marko Ea zbilja ve6 nije iuo , . .
* ostati ovdje, ili 6e niihovo ca,rstvo propasti? A ako propane,
Karolinka pere sad rublje od Zupnika do Zupniha i vodi
io5 dieverima pravdu za bolniEke tro5kove i muZev dio za
s to ,,iztodnopitanje".
sina. Sin ioj ve| u dvanaestoj godini i pase kod iednoEa seliaka
svinie.
(>Bo2l6nica< 7902. Donoua knji|nica. Soezak 2. Zdgreb
25
Mali tazgovori.
Starno,",",,"o-t"l::T"r:"'X nedita
ne 6ujei
kao ova ried: ,,socijalnopitanje".
Kakvo je to ,,pitanie?" - Tko pita? Sto pita? Koga pita?
Znale, da se ono pita, Sto se ne zna. Naravski ie, da ljudi
nisu nikad svega znali, a niti ne te znatl Ali nikad, mislim,
nisu liudi toliko pitali, koliko danas. Danas su vam knjige i
novine i razglovori Skolane gospode - to vam je puno samih
,,pitanja".
Podnimo kod sebe doma, jer se piSe i [ovori, da ima i
,,hrvatsko pitanje". Tko bi znao na to pitanje odgovoriti, taj
bi znao, Sto 6e biti od nas Hrvata: hoiemo li se kada sjediniti,
ili 6e naSa domovina postati madZarska Zupanija; ili 6e do6i
Rus, pa 6e Hrvate Srblfe i CrnoSorce strpati pod jednu kapu;
ili 6e Niemac poklopiti i MadZarsku i Hrvatsku; ili - St,r ja
znam. To ie ,,pitanie". kako 6e to biti.
Ima dalje ,,iztodno pitanje", pa tko bi znao odgovoriti na to
iztodno pitanie, taibi znao odgovoriti i na ,,hrvatsko pitanie", ier
se na jedno bez dru$oga i ne moZepravo odgovoriti, Ovo ,,iztodno
pitanie" mudi liude od ondanod kad su se Turci Osmanliie stalno
nastanili u Carigradu. Pita se sad: Sto 6e biti s Turcima? Hoie li
komu 6e biti sada5nje niihove zemlie, tko 6e tu vladati? To je
Ovakva ,,pitanja" kao 3to je ,,hrvatsko" i ,,iztoEnopitanie",
- to su politidka
,,pitanja",
Ali ima liudi, koii se za ovakova pitania ne staraiu, negio
1901. Str. 55.-66.)
kaZu: politika - to niie niSta, to ie samo danguba i varanciia.
-
I
26
'fko
Pravo i jedino pitanfe - to je sociialno pitanje. zna odgo-
voriti na n,sociialno" pitanje, tai zna odgovoriti i na svako
politidko pitanje. Evo: Tko hote znaLi,Sto 6e biti s Turskom, tai
mora znati, kako stoji ,,sociialno" pitanje u Turskoj. lsto vriedi
za Hrvale, za Mad?,areitd,
Tako misle njeki liudi. A Sto ie to onda ,,sociialno"pitanje?
Premda je to ,,sociialno"pitanie straSnoveliko pitanje, tako
da ie o tom napisanona vozovekniiga i novina, ipak se moie sa
pet, Sest,rieii odgovoriti na to: Sto je socijalno pitanie. Tko je
gospodardovjeku i imetku? - to vam ie socijalno pitanje.
A poslie to$a pitanja dolazi tisu6u i tisucu manlih: Je [i
otac gospodar djetetr? Je li mut gospodar Zeni? Je li vladar
gospodar narodu? Jesu li giospoda gospodari narodu? Je li
dobro i u redu, Sto jedni ljudi iesu, a drugi nisu gospoda? Je li
u redu, Sto su fedni ljudi bogati, a drugi siromaSni? Je li u
r e d u ?. . .
A Sto 6u dalje nabrajati! Sve, Sto koga tiSti, i Sto se komu
6ini krivo, bilo od otca, sina, poglavara, gospodarai svakoga,
s kim dovjek ima posla, - sve je to ,,socijalnopitanie". S kim
imaS bilo kakvoga posla, taj se latinski zove socij (t, i. drug);
sve Sto spada na druZtvo ili kakovo ,,paidaStvo",ie sociialno,
pa zato i ried sociialno pitanie. Po tom vidite, da se za ,,sociialno
pitanje" mole reli, i ovako: Tko ho6e odgovoriti na ,,socijalno
pitanie", tai hoie odgovoriti na to: kako se ima vladati dovielr
s dovjekom
,,E, p& to ve6 i dieca znadul I d jeca ved znadu za onlJ Sto ne
Zeli5, da tebi druSi dini, ne dini ni ti druSomu! Sto se onda ljudi
mude i traZe odgovor na to ,nsocijalnopitanje"?
Istina je. Nema iovieka, koji bi se pred svietom usudio re6i,
da nije pravedna ona rie6:,,Sto ne zel7l",itd. Po tom ne bi tre-
balo nikakvoga drugoSa zakona,nego onaj jedini: ,,Sto ne Zeli5,
da drugi tebi dini, ne 6ini ni ti drugomu".
Ali to bi bila samo prodika, a znale, da prodika ne hasni
ni svakomu desetomu.Sviet je sviet, a liudi su liudi. Oovjek zna
i vidi, Sto ie bolie, a dini ono, Sto ie gore.Gdjekoli se za to kaje,
a mnogi se i ne kaje. Pa Sto meni hasni, ako se tko haje, po5to
mi ie krivo udinio! Ne trebam ia tvoga kajania, neSoniie trebalo
udiniti. Zato treba braniti, da se zlo ne dini, zato treb? suditi
onomu, tko je zlo udinio. Zato su zakoni, propisi, sudci, straZari,
27
poSlavari,vlada, ciela drZava. Zato i oni, koji odgovaraiu na to
,,sociialn,opitanje", izmi5ljaju nove zako'nei propise,nove po,gla-
vare i nadzornike
I tako, vidite, i ovo ,,socijalnopitanje" vodi napokon dovjeka
u politiku, koja je mnogomu danas odurna. A odurna je zato, Sto
mnogi lfudi nisu liudi, sto ne Livu i ne vladaju se liudski. Zato
nile moSu6e,da bi tko na to ,,sociialnopitanje" mogao tako od-
govoriti, da bi odmah sutra bilo sve dobro i svi ljudi zadovolini.
Ne! Zato treba priie sveganauditi ljude na liudski Zivot. a onda
6e biti bolji i zakoni, bolii poglavari. bolji gospodari,a bolji i
sluge, - onda ne 6e ni to ,,socijalnopitanje" zadavati liudem
toliko brige.
Istina je: Ovo, Sto vam ia kaiem, to nije liek, koji odmah
pomaLei liedi sve bolesti, kao da je sve to Sala.Ne, ljudski Zivot
nije Sala. A ima liudi, koji moZda dolaze i k vama, pa vam go-
vore, kako je na svietu sve straSnoi krividno, ali kako 6e oni sve
to zlo kao za Saluodpuhnuti,samo ditajte niihov list, samo budite
njihovi pristaSe. I mnogomuzavrte glavom, jer tel,ko maloj glavi,
kad u nju dode velika misao! A popraviti cieli sviet - to je
velika misao. Zato ima vec i kod nas takvih malih glava, koiima
je ,,socijalnopitanje" zavrlielo glavom.pa lupaju oJ"*o i on"*o,
euvajte se toga i takvih liudi. Takvo buncanie,bulaZnjenjei sa-
nfanle, - to niie ni po 6udi naSemunarodu. Hrvatska se pamet
ne diie tako visoko. da bi htiela na iedanput popraviti cieli sviet
i soliti mu pamet. To su si, dini se, Niemci zabili u plavu, Moida
oni misle, da se i cieli ljudski Livot dade urediti po niekom pro-
pisu i pravilu. Ne vierujte! Coviek se udi Zivieli s liudima cieli
Zivot,a niie to - kao napraviti cipelu ili ZemidkulTako se ni zlo
ni krivica, koie ima dosta u svietu, ne dade uniStiti i ukloniti na
jedan put i po cielom svietu, nego po malo: naiprije meti pred
svojim vratima, onda svagdje,Sdie ima5 s ljudima posla, - budi
doviek, imai obraz i duSu,i udi diugoga, da bude doviek. Nigdie
ne zaboravi.da si dovjelr i svagdje traZi svoie pravo, od oblasti
i gospodina,kao od susjeda i ciganina,Gdje ne moZe5sAm, do-
€ovori se sa susiedimai priiateljima, pa radite sloZno,- samo
nemojte misliti ni govoriti, da 6ete preokrenuti sviet,
I to vam ie moi odgovor na ,,socijalno pitanie".
28
PRAVO I ZAKON,
Naravsko,pravo, Svakomu dovjeku kaLe raatm i duSa,Sto ie
pravro,a Sto krivo, A mole se re6i, da se ve6ina I judi, kad, po
du5i misle, slaZe u tom, Sto ie pravo, a Sto krivo. Ovakvo se pravo
zove tatavsko pravo, jer naravska pamet kaiet to je pravo, a
to nije.
Stalno pravo, Ali Sto to hasni, Sto dovieku kaZe du5a, kad
ima I judi, ko ji nemaju duie, pak ne mare ni za pravo, ni za krivo!
Ili ako i ne iemo re6i tako, da njeki liudi nemaju duSe,svakako
se moZe reti, lo, da jednomu kaZe duSa ovako, drugomu onako,
fu nema drugie, ne6!o6e se liudi pravdati i pogadati, dok se ne
sloZe i ne pogo,de. Tako se sloZi danas ovaj s onim, sutra onaj
s onim, za 10 godina ja s tobo,m,za petnaest godina ti s Petrom
i t. d. I kad se god ljudi ovako pravdaju i pogadalu pa kad se
ne mo6iusloZiti, kai,e iedan druglomu:Vidi5, kako se je ono sloZio
Petar s Pavlorn, ono je pravo, hodemo i mi tako, I tako nastane
s vremenom njeko stalno pravo, ni po mojoj, ni po tvojoj volji,
ne$o po na5oj i po drugih liudi volji i du5i. ,,Stalno" pravo zove
se udeno P'ozitivno pravo,
Dobro je, ljudi se tako mogu sloZiti i pogoditi. Ali treba po-
Sodbu i dri,ati. Sto sad, ako se tko ne drZi pogodbe? Niie ti
zgiodno,da Sa ti sam na to siliS, kad bi ti to i mogiao,jer bi on
mogao re6i: Dragi to ie sila, to niie pogodba, Zato treba nietko
tre6i, tko 6e ljude siliti, da se drZe po{odbe, ako se ne 6e drlati
dobre volie. Tai tre6i - to ie vladar, vlada, oblast.
Razlika izmedu nar,avshoga i stalnoga prava - vidi se
odmah. Stalnoga prava nema, duli smo, bez sloge i pogodbe, ier
doh se liudi ne sloZe, tu nema ni5ta stalna; dok svaki misli na
svoju, moZe svatko imati ponjeSto pravo, ali to jo5 ne veZenikoga
- tu io5 nema govora o pravom pravu, ier nijedan neflra prava
ni6ta traZiti od drugoga, dok si ne obe6aie, dok se ne pogode, Kad
se ti poSodiS,ti si se moZda i krivo po€odio, duSa ti kale, da ie
krivo, - ali sad ve6 ne smiie5, sad ve6 nema5 pravo bez nove
pogodbe poru5iti staru, a onai drugi ima pravo luraZitiod tebe, Sto
ste se pogodili, pa makar tebi bilo po naravskom pravu sto puta
krivo, To ie ona prva i velika nzlika medu naravskim i stalnim
pravom.
Udeni pravnici kalu, da ie ovo prava razlika medu naravskim
29
i stalnim pravom, Gdje nema dry',avnevlasti, nema stalno6la
prava, t, i, samo ono ie stalno pravo, koie brani i duva drlavna
vlast, Ovo je samo toliko istina, Sto su ljudi tako pametni, pak
su se od podetka starali, da se dovjek ne mora sam za svoie pravo
sa svojim protivnikom svadati i klati nego su odredili, da im
sudi njetko treti, a to ie oblast (sud).
ObiEaino pravo, euli smo, kako je nastajalo stalno pravo,
t. i. dugotrajnim obidajem. Ljudi su znali svaki svoje pravo, to
ie udio sin od otca, ali toSa niie nitko pisao. Takvo nepisanopravo
zove se i ,,obidajno" pravo, I danas ima jo5 posvuda obidainoga
prava, pa to pravo vriedi i pred sudom, aho nije ukinuto zakonom.
Zakonsko pravo. Ali s vremenom se ie toga obidainoga
prava toliko nakupilo, da se ni ljudi ni sudci nisu mogli spoznati,
Zato su sve to skupili i sloZili, koje5ta molda dodali ili izostavili,
pa ako to vladar progllasiokao zakon, to ie onda bilo pisano ili
,,zakonsko" Xlravo,- Danas vladari, ili vladari i sabori slaZu i
progilasuju nove zakone,
Po tom vidite, da stalno pravo moZe biti i ,,obidajno"
(nepisano)i ,,zakonsko" (ili pisano).
PosebniEko i ,nnarodno" prayo, Ono, Sto ima dovjek pravo
trai,iti od druSoSa dovjeha, to se pravo zove ,,posebnidko" (ili
,,privatno") pravo. Ali kako se moZe pogoditi dovjek s dovjekom
tako se moi,e i vi5e ljudi, cieli krai ili cieli narod poSoditi medu
sobom, n. pr. u tom: da 6e jedan druSogabraniti proti neprija-
teliu, ili da 6e se svima suditi po iednom pravu. Takvo pravo
zove se ,,narodno" (ili ,,publidno" ili ,,javn,o")pravo. Takvoga
prava nema, dok se ljudi ne sloZe pod jednim vladarom ili
jednom obla56u,t,
i, dok se ne sloZe u drZavu,
Tako n. pr. ako ;njetko ima pravo nasljediti (ba5tiniti) od
koga imetak, ili ako tko ima pravo trai,iti da mu se vrati du$,
to ie ,,posebni6ko" ili ,,privatno" pravo, To posebnidko pravo
sadrZanoje danas u ,,Gradanskom zakonu".
lnade li razlike izmedu narodnoga i posebniEkoEa prava,
- vidjet iete, ako vam kaZem ovo: Ako se ja tobom pogodim
s
za Sto bilo na svietu (samo ako ne prevarim ja tebe, ili ti mene),
- nijedna i nikakva oblast nema se pravo
u to mie5ati, dok
smo nas dva zadovoljni; istom onda, had koii od nas traZi svoje
pravo kod vlasti, t.
i. kod suda (kad ,,lt!Li"),- onda se ima u
to pravo mieSati oblast, koiu drZava postavlia.
30
Ali ako tko udini kakvo .zlo (n. pr. ukrade, ubiie), vlast 6e
ga danas zvati na odgovornost, pa makar Sa nitko ne tuZiz
taLit 6e ga drlava.I to je glavna razlika medu ova dva prava.
Ali je bilo naroda, koji su se tako vladali, da vlast nije
zvala na sud ni ubojice, ako Sa niie tko$od od roda hfiio.
Driavno i kazneno prayo, Rekli smo, da je ,,narodno" pravo
(ili ,,javno" pravo) ono, kad se cieli narod sloZi i pofodi: tako
6emo se vladati, to vriedi za sve nas i za svakoga,
Sad pazite: Aho se pita: tko ima pravo biti nai vladar i
gospodar,tko ima pravo davati zakone, kakvo pravo ima svaki
od nas u na5em druZtvu, t, i. iednom riediu: kako smo si uredili
vladu i dri,avr, - onda se to pita za ,drZavno" pravo, A ako
se pita: DrZi li se svatko zakona i kakvu dobiva kaznu ako
se ne drZi - to se onda pila za ,,kazneno" pravo, To pravo
sadrZanoje u ,,Kaznenom zakonu".
,nlledunarodno" pravo, Kao Sto se moZe pogoditi dovfek
s Eovjekom, tako se moZe po$oditi i narod s narodom. Pogodba
takva moZe biti i pismena, ili ustmeno u5lovorena, ili samo
obidajempotvrdena, ali svakako je pogodba, i iedan narod ima
od drugoga pravo LraZiti, da se takvi obidaji i ugovori drZe.
Takvo se pravo zove ,,medunarodno"pravo.
,,Kriviino" prayo, Kako ste vidjeli, stalnoga (pozitivnoga)
prava nema bez pogodbe, Pofodba ta ne rnora ba5 biti ni
pi.*"rru, lni ustmeno ba$ uSovorena, nego je dosta, da liudi
zajedno Livu, da imadu posla i.edan s drugim, pa da se slaZu.
Ueinis ti meni tako, ja tebi ovako, pa ie pravo meni i tebi, pa
onda i na5oi dieci - i tako eto nastaie pravo.
Ali tako moZe nastati i krividno pravo. Koliko puta se
iovjek pogodi tako, da mu ie krivo! eovjek ili ne zna prosuditi,
ili se boji zamieiti, ili mu nije stalo, i tako mu ljudi dine trrrivo,
a njemu je pravo, kao i onomu, koji mu sve pomalo uzima, Tako
eto nastaje medu ljudima kriviEno pravo.
O tom ,,krividnom" pravu ,r" gorror" u6ene pravnidke
knjige, ali da ima krividnoga prava - o tom nema surnnje.
,,CovieEian'prava, Ali ljudi gledaiu i sude, pa vide, da tai
i taj ima krividno pravo. Sto sada? Trpi se, mrmlia se, a moZe
bome do6i i do bune, Tako su n. pr. niegda velika5i, plemidi
(vlastela) i sve6enici imali to triravo, da nisu pla6ali poreza, da
su smjeli svo,jim podloZnikorn suditi, da su im podloZnici (kme-
31
tovi) morali badava raditi i t. d. Kad su to ljudi spoznali n. pr.
u Francezkoj, onda ie nastala buna (revolucija),Sastao se narod
u skup5tinu, paie dokondao da su sve to krividna prava, pa da
se moraju ukinuti, ,,Sto mene briga - Sovorili su na priliku -
Sto je moi otac bio tvoi rob i sluSal Zato ne moram biti i ja.
Svaki dovjek ima njekakvo pravo odmah, kad se rodi, bez
ikakve pogodbe."
I tako su narodne skup5tine po svietu poEele postavliati
i pisati u zakon,,dovjedia" prava.
Pa kakvo ie to pravo, koie ima svaki doviek? Francezha
narodna skup5tina postavila je pfiie 111 gpdina kao prvo do-
vjedjepravo ovo dvoje: 1. Svaki se doviek rodi slobodan i ima
jednako pravo, i to mu ostaje. - 2. Svakoj drlavi je zad,a6a
duvati naravska prava svakoga dovieka, a ta prava iesu: slo.
boda, imetak (vlastnidtvo), sigurnost i pravo odpora ili protiv-
Stine protiv svakomu samovoljnomu uSnjetavanju.
Danas nema, mislim, nigdje zakona, u koiem bi bila po-
pisana ova ,,doviedja"prava. Mjesto ,,Eoviedia"prava kaile se
danas ,,5!lavna (ili ,,ob6ena") drZavljanska prava t pa za dri,av-
ljane, koji su pod bedkom vladom, ima zakon, u koiem su ta
glavna prava sadrZana,Po tom zakonu, ,,svi su drZavljani pred
zakonom iednaki" (kaze S 2), svi moSu dobiti driavnu sluZbu
($ 3), slobodno se sele i izseliuju ($ 4), ukida se llaha i svako
podloZniStvo (S 7) i t. d. Tamo pod Bedom imaju i posebni
,,zakon za zaltitu o,sobnes1obode".Po tom zakonu ne smije te
nitko zatvoriti bez naloga od sudca, pa i sudac mora kazali
razlo[.
. Ima li razlika izmedu prava i zalrrona?Ljudi mieSaju pravo
i zakon. Ali ima i tu razlika.
KaZem po tredi putr nema prava bez pogodbe, bez privole.
Zato, d,a nastane pravo, potrebna su barem dvojica, dvie volie,
Pamtite: pravo postaje,pravo se radja, pravo je Livo,
ier dovjek
duti i osjeda svoje pravo, on zna za svoie pravo.
- Pitajmo se najprife: Kako postaie
, A Sto ie zakon?
zakon? - Ovako: 1) Ili se popi5e obidaino pravo, pa je to sacl
pisano pravo ili zakon,2) ili vladar (kralj, turJ po.tuvi zakon
narodu, 3) ili sabor s vladarom postavi zakon narodu.
Je Ii i to sve pogodba? - Jest. Ono prvo svakako
_, ie po- .
$odba, Ono drugo i trele takoder je pogodla, ier ako narod ne
32
33
privoli na zakon, zakon 6e se dri,ati jedan das samo silom, a
napokon 6e se morati ukinuti.
Ali vidite li razliku? - Ne vidite, ja 6u vam kazali Zakon,
dto Sa daje vladar, ili zakon, Sto Sa daje lcralj i sabor, - tai
mno6iomudovjeku daie pravo, za koie ni ne zna, - neSo s vre'
me'nom udi; a kad se naudi i kad na to privoli, onda i zakon
postaje pravo. - I to je razlika izmedu prava i zakona. Ta raz'
lika moi,e biti i velika,
Imena godine, mjeseci i dana
I za na5 naro'd vriede mnoSi zakoni, koji davaju narodu
kakvo pravo, a ,narod za to toboZe ,,svoje" pravo ni ne znal'
u ruzlieitih naroda.
A to je zato, Sto su k nama prenesli pravo drugih naroda, tude U HRVATA,
pravo, Neodredeno vrierne, Za neodredeno vrieme, l, j, za sva_
Ovo je na5a velika neprilika, kakvo vrieme imamo mi Hrvati vi5e riedi, i to: vrieme, doba,
das, rok, hora, Ipak sve ove riedi ne znaEeiedno, ali tko znade
(>BoZi6nica< 7902. DornoDa knjitnica. Suezdk 2. Zagreb 1901. Str. 67.-76.) hrvatski, tomu to ne treba razl,apati.To je samo toliko, da je
spomenuto, jer 6e nam ove riedi biti poslie potrebne, kad
budemo drugo razlagali.
Godina ili lieto, To znale, Sto je. Samo treba spomenuti,
da njekoji Hrvati katu i daldu (ki5i) godina, a ljeto obidno
znadi samo onu dobu godine, kad
ie vru6e. Nieki misle, a nije
teZko ni vjerovati, da se ljeto zato tatrro zove, Sto onda naivi5e
kisa lieva.
Dobe u godini zovu Hrvati: proljece ili pramalje6e ili protu_
._
lje6,e, ljelo, jesen i zima, Prcljeia katu rraSl Slorrerrci
spomldd,
Mieseci - to znate, kako se zovu; napisani su vam red.om
sprieda u koledaru.
Vriedno ie samo spomenuti, da Su njegda Hrvati
oko
Zagreba brojili miesece (a njeki ih
seljaci i .ad jo5 broje)
ovakol
1. Prosinac i Predzimac, 2, Siedanj (Seden),3, ,Su5ac,
-ili 4,
T.1?"-rnj ili JurjevSiak, 5, Veliki Travanj RoZnjak ili
rSitt
tttpov56ak,6. Klasanj ili ,Duhov56ak, 7
, Srpanj ili Jakopov56ak,
8' Kolovoz ili VelikomaSniak,9. MaiomaSni.k,
10, Lisiopad iii
Miholjsdak, 11. Stud.n iii Svesvedak;
12, Grudanj (Gruden).
Odmah se vidi, da su ona drugla
imena dobili mieseci po svef.
crma: po sv. Jurju, po sv, Filipu,
po Duhovima itd. Slidno zovu
mtesecenaii ,Slovencijo5 i darras,
Ova imena mjeseci, kojima se mi danas
sluZirmo,odredili
su za cieli hrvatski narod na5i preporoditelii
tamo prije Jela:
J

34
Eileve Sodine (1848). zafo sve, Sto se od nasega plemena broji
k Hrvatom, to broii mieseceovako, Srblii n' pr', koii imaju isti
su ih broiili
iezik, kao i mi, ipak broie mjesece onako, kako
Latinci (Rimliani), t. j, Januar, Februar itd'
Dani u tiednu, Miesec ima 4 sedmice, 4 tiedna i 4 nedielie'
t, j, 4 puta po sedam dana, Mi Hrvati podimamo broiiti dane
,r il"anl s ponedieljk om, zato je ponedieliak 1., utorak 2', stieda
3., Eetvrtak 4,, pelak 5,, subota 6, i nedielia 7. dan u tjednu'
Ovi su dani dobili ovako svoia imena: Ponedieliak je po
nedjelii, Utori 'ili vtori u starom iezikt nasem znadi isto, Sto
i ,,drugi". Srieda bi morala biti sredina tjedna, pa i iest u sre-
dini po Zidovskom broieniu, ier i:idovi podimaju s nedieliom, a
svr5avaju sa subotom, Zidovsko brojenje primili su i druSi
narodi, pa i Niemci, koii detvrti dan poslie subote zovu mitvoh
(mittwoch), pa su i nasi stari tako nazvali detvrti dan poslie
subote, nepazeli na to, Sto su podeli u podetku broiiti s pone-
djeljkom, a ne s nedieliom. eetvrtak i Petak sami kaZu, zaito
se tako zovu. Subota je nastala od Zidovske riedi Sabbath, pa
su to ime primili ba5 svi krS6anskinarodi. Nedielia se zove po
tom, 5to se na taj dan ni5ta ne diela, a prvi su iu tako nazvali
krSdanski Grci u svom jeziku (aprakos)i isto znadi i zidovski
Sabbath.
Ura ili sat (sahat) - to ie 24. dio dana, NaSa ried ura
postala je od latinske riedi hora, a ried sahat primili smo od
Turaka. Sestdesetidio ure zovemo Eas (to ie minuta), a 60' dio
Easazovemo dasak (to ie sekunda); to ie ften ili hip,
U 'OSTALIII SLOVJENA,
Godina,Rusi zovu godinu god, eesi i Poliaci rok. Dobe u
godini zovu svi slidno kao ,i mi Hrvati, samo Sto proliela kalv
vesna.Razumiiese, da malo drugadiieizSovaraiute riedi, Tako
Rus kaZe osenj miesto ,,iesen",Poliak kaile liato mjegto ,,lieto"
i vjosnamiesto ,,vesna".
Miesece zowt Rusi tudim, t, j. latinskim imenom, samo
niekoje malo drufalije iz{ovaraiu,i to ovako: Janvari, Fevrali,
Mart, Aprielj, Mai, Junj, Juli, Avgust, Sentiarbri, Oktabri,
Nojabri,Dekabri.
35
eesi i Poliaci imadu svoia imena, i to eesi ovakva: 1, Leden,
2, Unor,3, Duben, 4, Blezen (oni pi5u ,,biezen", a izSovaraiu
kaot briezen),5. Kvjeten (t. i. ,,cvjetanj"),6, Cerven, 7. fer
venec, 8. Srpen, 9. Zafi, 10. Riien (t, i. rujan), 11. Listopad,
12. Prosinae, - 4 Poljaci ovako: l, Stidenj, 2, Liuti,3. Marec
[t. i, latinski Mart ili Marc), 4. Kvieteni (t, i, ,,cvie6ani", kao
i de5ki 4, mjesec), 5. rMaj (tude ime), 6, eerviecn 7. Lipee,
8, Sierpienj (t. i. srpani),9, rVrjesienj,l0,PaZdernik, 11,Listopad,
12. Grud.en|
Kako se vidi, niekoji se mieseci zovu slidno kao i u
hrvatskom narodu, samo Sto dolaze za jedan mjesec kasnije.
Tako je n. pr, poliski Lipiec sedmi, a na5 Lipani ie Sesti; ieski
i poljski Srpen ili Sierpienj je osmi, a na5 Srpani ie sedmi
mjesec itd. To nije nikakvo dudo, a lo zalo, Sto su Poliaci i
eesi od nas vi5e na sjeveru, pa kod njih lipa cvate kasnije, i
mi smo vei davno sa srpom i sa Zetvom Sotovi, oni istom bruse
srpove, pa dok oni ma5u srpom, mi ve6 po liepu kolovozu
vozimo drva za zimui mi beremo froZde za ruino vince u
,,rujnu" mjesecu, a kod njih se tek Zarl a kad je kod nas ve6
listopad, onda ie njima rujan; napokon kod niih jo5 lis6e padao
a nama je ve| studeno: sve kod nas prije, kod njih kasnije,
Dane u tiednu zovu i svi ostali Slovjeni, kao i mi, samo ih
opet malo drugadije izfovaruju. Samo Rusi kaia nedjelii
voskresenje, t, j. ,,uskrsenje", i., je taj dan Isus uskrsnuo,
Tjednu kaZu eesi i Poljaci tideni (dva tidna itd.), a Rusi nedjelja.
Uru ili sit zovu Rusi d,as, a eesi i polfaci godina (de5ki
hodjina, poljski godjina).
U OSTAIIH NARODA,
- _I,atini ili Riaitani zvali su miesec ovako: 1. Januarius,
2. Februarius, 3. Martius, 4. Aprilis, 5. Maius, 6.
Junius,
7. Ju_lius,8. Au6iustus,9, September, tO, October (reci:
oktober),
11, November, 12. Decemblr,
Ali nisu tako brojili u podetku, nego su u podetku broiili
samo 10 mieseci (kako iemo
io5 duti) i to su ih zvali onako,
kako ie 6!oreredeno, samo nije bilo Juniia ni Juliia, ni Augusta,
ne$o je miesto Juniia bio Sextilis (reci: sekstilis) i dalje Sep-
 37
36
spomenuti zalo' Sto
tember itd, do kraia' Ovo ie vriedno
po broje-
p"rl.a"iift pet mieseci (poslie M"i") imaiu imeaa
sex (seks' 6)' septem
ii*", f-utln.kl ." broii od pet dalfe ovako:
- pa s: svakomu
tZj, (okto, 8), novem (9), decem (10)'
""t" (Sest)dodalo se -tilis' kao da
ir"i" a"atlo -ber, 'a broiu sex
je opet vriedno
iir*" rekli: Sestak, Sedmak itd. A to .znati
znali ili sedmi miesec'
a nije
na pr, ,,Septembet" "Sedmak"
"",",-ui"danas sedmi, neSo deveti mjesec' a isto tako
"October"
Sto je to koledar ?
a niie osmi, ne$o deseti miesec'
,,O.-ak"
"n"ji Rimljani broiili
Kako ie to i ie to? Tako; Dok su ,,NEBESA SU KNJIGE OD VIEKA...
"uStodoista September sedmi' Oktober osmi'
samo 10 *i"se"i, bio ie
November deveti, 6"""-b"r deseti miesec; ali kad su poslie Doba, ,,U koje doba se je to dogodilo?" - Tako se i slidno
" dva' o'nda je
izmedu peto$a i Sesto$a miese-caumetnuta io5 pitaju ljudi i odgovarajut U zoru, rano u jutro, ,a podne, priie
'Oktober deseti itd'
S"pt"*b", bio deveti miesec, sunca zahoda, poslie sunca zahoda, u no6i, o po no6i, poslie
ne svi evropski
Ova latinska imena primili su poslie malo pono6i, - Sve se to raduna po suncu, po ,,dragiom"suna5cu,
narodi. koje nam s neba svieti, I dok ono svietli, dotle je dan. A kad
Latini Kalende
Prvi dan svako$a mjeseca zvali su sunce ne svietli, onda ie no6, - to znadu 'i djeca,
Koledar'
(Calendae),pa fe od toga nastala ried'Kalendar ili I to je prvi podetak tomu, kako se raduna doba: po danu
su Latini po suncu' miesecu i po
Dane u-tjednu i po no6i, Od kad ima svieta i viek,a, dolaa iza dana no,(,,a iza
"rili
po suncu, ponedjeliak po miesecu' utorak
zviezdah,i to nedleliu
'"'i"do no6i dan, I jedan dan i no6 - to su ljudi opazili - upravo tako
po ,vi"tdi Martu, po Merkuru' detvrtak po Jupitru' dugo traje, kao i drugi dan i no6: ako je dan kra6i, no1 je dui,a,
petak po Veneri i subotu po Saturnu' a ako je no6 krata, dan je duzi, Od svanu6a do svanu6a sunca,
imena mieseci'
Ostali narodi ., E"'qpi primili su latinska ili od dana do dana - jednaka ie doba, Sto svfetla Sto tmine.
n. pt' kazu Talijani
a isto tako i imena dana- u tiednu, Tako Dan i nod - traje, dok ,,sunce obide zemljlt" n * mislili su
Lundi, a lo zna1i "mjesedev
fonedieliku Lunedi, a Francezi stari, a mislite i vi, koji niste duli u Skoli: da ne obilazi i ne
znali
dan", utork u kaLrtTal' Martedi, a Fr' Mardi' a lo "Martov dvori sunce nas jadnika, nego da se ova hranitelfica i maika
zovu Taliiani Domenika (Fnncezi't Dimanche'
dan", Nedielju
na5a Zemljfl, - ona se jadna vrti i okreie suncu sad jedno,
izg. diman5), Sto znadi ,,Gospodnii dan"' sad drugo svoje tuZno lice, ne bi li joj se smilovalo i o$rifalo
I Nijemci zovt nedielju po suncu' t' i' Sonn-tag !t' i' "Sunca-
Mondtag (Monta$)' a ostalim ioj sad ovu, sad onu djedicu, Ta znate, da je zemlja puna svieta,
dan"), ponedfeliak po'-i"'""t': braie naie; jedni smo joj na mr5avim grudima, druge nas nosi
bogova' samo
danima dali su imena niegda5niih svoiih krivih na izmudenim ledima, jedni smo na ovoj, druSi na onoj strani
(recil mitvoh)' a to
detvrti dan poslie subote ,o'tt" Mitt*och svieta. Pa kakva bi to majka bila, kada bi samo jednu svoju
po Zidovskom
znadi ,,sredinatieclna"),a dan prije nedjelie zovu djecu na suncu Sr,ijalal Nije takva na5a majk a Zemljat Ona
Sams-tag (t. i, ,,Sabat-taS")'
(priie 100 godina) $rije na suncu 'nas iedne i druge. Ali nije ona kriva, ito jednima
Francezi su poslie bune ili revoluciie svi6e, dok se druSima smrkava,
biliukinulikr56anskikoledar(nisuni$odinabrojiliodrodenja
i miesecei
Isusova, nego od podetka bune i republike)' pa su . Tiedan i miesec, Kad bi dovjek Zivio samo od dana do dana,
poslie opet kad se ne bi starao ni za ono, Sto bilo, ni za ono, Sto 6e biti,
dane okrstili posve ncvim imenima' Ali to se ie ie
miesece i nove dane'
p,reokrenulo i sviet ie zaboravio i nove
(>Bo2i,tnica<< 7902. Dontoue knii,nica. spezak 2' zagreb 7901' str' 17'-22')

38
Ali vi
onda bi mu bilo dosta samo onai radun: na da'n i no6'
vi5e postara i
znale, da niie tako. Vi znate, da se doviek
posiedi u brizi, za svoju diecu, ne$o za sebe, t' i' vi5e za onol
ito e" biti, kad i nieSa ve6 ne 6e biti, nego za samo$a sebe'
Tu ve6 nije dosta dan i no6, kad treba i na dalie misliti i vrieme
radunati,
I za tai radun na5ao ie dovjek otvorenu knjigu pod Satorom
bo1iim, po koiem 5e6e i sprohada se bliedi miesec' O'pazio
dovjek o-clstarine, da bliefi tai no6obdiia svaki osmi dan mienja
bliedo svoie lice. I ono vrieme, od miene do miene, to ie tiedan
ili nedielja dana' Zidovi su prvi valjda podeli slaSati dane u
sedmice, i to po nauku svoie viere, a to je i naSa viera: da ie
Gospod Bog Sest dana stvarao sviet, a sedmi ie dan podivao'
Ali i to ie malen radun, Ta Sto ie to tiedan u Zivotu iedno$a
dovieka, a kamo li ciele obitelii! Nista niie bilo lakse, ne$o
-
pazili na miesec, pa eto ti od mladoga do mladoga mieseca
mjesec dana.
A koliko ie to dana? - Tu se sad podimaiu raduni mutiti'
Vei se ni tiedan ne slaZe posve s mienom mieseca, a tako ne
izlazi podpuni broj dana m,i od mladoga do mladogia mjeseca'
Ali ostavimo lo za 6as, pa idemo dalie,
Godina, lieto, Sto smo do sad duli, za sve to ne zna i ne
mohe znali sliepac, koii ne vidi sunca, niti mieseca' Ali ovo'
Sto 6emo sad re6i, to ie morao i sliepac osietiti'
eulte! Recimo: zlo vam je urodilo, mr4ka vam se nije napla-
tila, Ne dao mi Bo$ biti u vaSoi koZi, kad se ono stanete za
Sijom desati, jer vam dieca nemaiu kruha, pa vas sve pitaiu:
,,ea6ko, koliko je do novih Sliiva?" Ej, dobro li vi pazite, ho6e
li skoro mjesto s'niegaudariti godina! Ili moZda ne znale, kako
- _
na5 narod u niekim na5im kraievima kaZe kiSi ili daZdu
,,godina"?
Znali, ne znali, sveiedno, Ali to znate, kao Sto iza oblaka
svaSda prosja milo suna5ce,i to onda sto puta milije, tako i
iza hade i mrazne zime dolazi ljeto' Ono nam i jest, Sto iest'
ono rurm je sve. Ostalo vrieme izmedu iednofa i drugoga ljeta
- to se pravo i ne raduna, ne$o ie sve zaiedno ,,lieto", a to
zato, Sto kad ljeto prode, kao da ie sve pro6lo, - proSlo ie
lieto dana ili godina dana. Znale, da mnoSi naS sviet kaZ€
,,li"to" mjesto ,,1iodina",t, i. ditavo vrieme, ili svi dani od
39
ljeta do ljeLa - to ie ,,ljeto dana", A to je ve6 mnogo dana,
toliko, da se je toSa desto teZko dodekati.
Vrieme, Eto, tako je bolje nebo otvorena kniiga za sva-
koga, pa i za onofa, koji se u liudske na5e knjige ne raz:umije.
Ta boZja kniiga ne la1e, njezini su raduni disti i dvrsti, vazd.a
isti, od kad ima svieta i vieka. Od had ima svieta i dovjeka
na svietu, dovjeku svi6e dan i smrkava se no6, sve po detiri
puta obnavlja se i mienja miesec, diZe se i spuStasunce, te sad
,larko sije, ali hladno griie", a sad opet i,ad, i pali, sije i frije,
a dovjeku-telaka rcd zriie, I tako se to obnavlja i ponavlja
od viekova u viekove, A s tim je ponavljanjem dovjeh svezao
i spojio sav svoj Livot, sve svoie trude i pute, sve svoje nade:
po toj i u toi nebeskoi mieni dovjek Zivi, jer po njoj broji i
raduna dobu i vrieme, Vrieme ie miena,
A ova miena - to nije, mislim, bez dobrote i mudrosti
BoLje. Da vam kaZem: Promislite, kakav bi to bio Zivot, kad
bi bez prestanka bio dan, ili bez kraja no6! Ja mislim, da bi
iovjek odajao, kao putnik, koji ide putem, a ne vidi uz put ni
trna, ni 5irma, niti vidi putu kraja! A kaho bi tek bilo, kad
na nebu ni pod nebom ne bi bilo nikad nikakve miene, ne{o
mjesec vazda iednako pun, ili krniast, sunce vazda jednako
visoko i jednako toplo, ili hladno, a sve vazda i do vieka na
jednome mjestu! Yazda
iednako sunce, fednak vjetar, iednako
vrieme! Tko bi se poslie mraka veselio zori i bielome danu,
tko poslie bliede miesedine Zarkome suncu! Tko bi se nadao
novome svanu6u, da popravi, Sto je juder saSrie5io!Tko bi se
radovao novome lietu i u njem novom rodu!
Ne, to i ne bi bio Zivot, ili ako bi dovjek i iivio, taj bi
iivot bio kao san bez probud enia, iivot bez preporadanja.
A ovako, kako je to sada od Boga odredeno, dovjek se
bez prestanka budi i preporada s nebom i zemljom zajedno: Na
nebu i na zemlji, novi dan, novi miesecr novo lieto, - a u
iovieka nova snaga, novi rad i novi rod - i nove nade, Samo
u mieni i promjeni je Zivot, Ali gle: I ta miena i promiena i
ona se ponavlia bez prestanka. Pa kako to, da i ona ne dosadi
iovieku?
Ne dosadi, ier je dovjeku smrt za vratom, Svaki veder,
kad mu smrkne misli: Ustat 6u raniie! ,Svake zirne misli: U
novom ljetu sijat iu drugadije! -Ali badava: Nikad dosta ne

40
urani, nikad tako dobro ne p'osije,a da ne bi moglo bolje bitif
I sve se udi i mudi, sve snuie i kuie, i sve mu ie premalo i dana
i godina, ier vidi, da jo5 niie dosta mud,ar' Pa kamo bi mu onda
dosadilo!I da nema smrti, Zivio bi rado, dok bi po njem maho-
vina rasla, kao ono Koren-kovad, Pa bi molda i svakomu
6ovjeku dosadioi dodijao Zivot, kako ie dosadioi tomu Korenu-
kovadu, To Bog zna!
Vie6nost, Pa se ie Bof I za lo u mudrosti svoioi postaraor
Umrieti nam je, usnuti nam je!
Je li za uviek?
Znafe, Sto nas uti vierat da 6emo se po smrti probuditi,
Tako viera, A i razurn i misao sama inapu6ujenas na ovo: Ako
nam ie dobri Bog ditav ovaj sviet taho uredio, da smo se za
cieloga i,ivota na zemlii budili, da nam ie vazda iza mraka
svitalo, tako da si doviek ve| i. ne moZe pravo pomisliti sanka
bez ustanka, kao ni zore bez danka - onda nam ie jo5 lakSe
vjerovati, da 6,enam na druSom svietu i opet svanuti novi dan,
Tai 6e novi dan bili bez nol| bez prestanka, bez promiene.
Tu vi5e ne 6e biti miene, zalo to vi5e ne 6e biti ni vriemen to'
6e biti - vjednost. To ne 6e vi5e biti ni Zivot, kakav je na
zemlii, A kakav 6e biti, to ve6 nije naS posao da naudamo.
.x
Sve ovo, o dem smo se do sada razfovara\i, lo ie bio samo'
radun na pamet o koledaru, Ali vi znate, da vrieme ima svoi
rok, a to se ne raduna na pamet, nego po strogiomkoledarskom
radunu, Zalo ,6emosad podeti malo stroZe radunati,
IYIJESEENA I SUNEANA GODINA,
Nemojte misliti, da vi sve ovo znadete, Sto sada evo d.olazi.
eitaite, pa 6ete vidjeti, da nje5to znale, ali nje5to i me znate"
Dan. Ono vrieme, Sto prode, dok se zemlia iedan put
okrene, ili drugadiie - po staru i obidlo : govore6i: dok
sunce opet dode na isto mjesto, to fe dan i no6, ili kra6e dan"
Dan diele ljudi na 24 jednaka diela i jedan takav dio to je
ura ili sat.
Miesec. Ono vrieme, 5to prode od jedne mjesedne miene
do druge (na pr. od u5tapa do u6tapa), zove se miesec dana,
_-
4I
iil. kra1e mjesec, a traje 29 dana 12 sati 44 dasa i (blizu) 3 daska
(sekunde), ili kra6e 29 i % da'na. Njeito manje (za 2 dana i
4 sata manje) treba mjesec, dok jedan put obide oko zemlje.
Godina, Ono vrieme, Sto prode, dok zemlja jedan put obide
oko sunca, ili dok sunce opet upravo na istome mjestu na
nebu ugledamo, to se zove godina dana, ili samo 6iodina.To
vrieme traie 365% dana i to je sundana godina,
Ljudi nisu dugo znali pravo izradunati, koliko dana traje
godina. To nije dudo, jer je to dosta teil<.o to i sami znadete.
Istina ie, nlje teiko znati i opaziti, da je pro5la godina i da
ie opet do5lo novo ljeto. To svatko zna, ier svatko vidi, da ie
sunce opet onako visoko, tr<akoje i lani bilo i da opet iari,
Ali tko zna, kada je i na koji dan upravc onako visoko i na
ono mjesto do5lo, €die ie lani bilo u to doba?
To je ono, Sto je teiko, pa zalo ljudi i nisu iz p,odetka l
radunali godine po suncu, jer nisu pravo znali, kad bi podeli,
a kad bi svr5ili.
Miesedna {odina, Lakie je bilo radunati na mjesece. Tko
dobro pazi, pa si jo5 i biljeiJ,lako moZe sradunati,da od miene
do miene prode 29% dana, Lako je pomi5ljati, da su ljucii dugo
radunali samo na mjesece,pa svakomu mjesecu dali i ime, kao
mi: Siedanj,Veliada i t, d,
Sve je to istina, ali je opet istina i ovo: Ako liudi nisu
pravo znali, kada se po suncu podima nova godina, morali
bi
biti ba5 sliiepi i gluhi d po.p.r,i, kad ne bi ipaiali, kako se
ponavlja proliele, ljeto, jesen i zima, ili u kratko:
kako se
ljeto ponavlja.
Pa Sto onda? eujte, Sto onda: Broje ljudi liepo mjesece.
Re,cimo,da su podeli, kao i mi, neSdje oko BoZi6a,
kad dan
podne rasti, pa liepo broje: Siedani,
Veljada, OZujak i tako
redom. Kad su do5li do dvanaestoga
mjeseca,vide oni, da je
opet zima i sve drugo, kako je i lani
bilo. Ho6e li brojiti i dalje
mjesece; trinaesti, detrnaesti,petnaesti
itd,.bez kraia? ia mislim,
qa_nrtko nije
bio toliko bez pameti, nego su svi s vremenom
rekli: Ostanimo u jednom ljetu,
'smo pa podnimo od nova brojiti
mjesece. Kako i ne bi, kad
i"t fi, aa bi onaj rnorao biti
sliep*kod odiju, koji ne bi pazio
na to, da se ljeto ponavlia,
Tako su ljudi ostali kod dvanaest mjeseci,
ni vi5e, ni
a,
manie, jer zbilia za !2 mieseci dolazi tlovo ljeto, Dvanaest
mjeseci po D% dana - to je 354 dana, i to se zove mjesedna
fodina.
SLOGA IZMEDU MJESEENE I SUNEANE GODINE,
U mjesednoi godini padaju 'isti mieseci u r,azliEnodoba $o-
dine, Do sad,aznamo i pamtimo ovo troje: 1) liudi broje vrieme
po mjesecu t, i, po mieni m;'eseca;2) doviek opaia, da se lieto
p,onavlja;3) u iedno lieto ne ide vi5e od dvanaest mjeseci tj'
dvanaest svih mieseEnih miena,
Ali su liudi s vremenom opazib i ovo detvrlo: Za dvanaest
mieseci ipak se lieto podpuno ne obnovi t. i, t2 mieseci (po
29% danal lraje samo 354 dana, a lieto se obnovi za 365%
dana, Ovo se ne slaZe.
A kad se ovo ne slaZe, nema dru$e, ne$o ovo: ili ne pazifl'
na sunce (t. j. ne paziti na proliede, lieto, jesen i zimu) neSo
se ravnati po mieni mieseca, - ili pak paziti samo na sunce,
a ne pazili na miene mjeseca,
Tako se i radi, Arapi n, pr. radunaiu samo na miesece i
to na prave miesece po D% dana, Ali Sto vidimo kod njih?
Vidimo to, da kod njih pada n, pr, mjesecProsinac iedne Sodine
u zimi, druge Sodine pada vei bliZe proljela, a za 16 godina
t. j. kad se ovih !2 mieseci ponovi 16 puta, pada miesec Pro-
sinac usred ljeta!
Istina je, i tako se vrieme moZe na vlas radunati, ali ie
to ipak neprilika. A neprilika ie to zato, Sto su ljudi ipak
naudni na radun po lietu, ti. po suncu i po sundanoi Sodini.
Najve6a je tu neprilika to, Sto se ovakva miesednagodina nikad
ne podima u isto doba, ne{o svake Sodine u dru$o doba: jedan
put se podima u ljetu, za 7-8 godina se podima u jesen i t, d,
Ako vam se ho6e, brojite redom 12 mieseci po 29% dana, pa
onda opet od nova, pa dete poslie vi5e podina vidieti, da ie
tako, A nisu ni na5i stari odmah opazil| neEio su se dufo
motali, dok su na to do5li.
A kad su na to doSli, podeli su misliti ovako: Ne moZemo
pustiti raduna po mjesecu,jer smo na to naudni; od lieta do
ljeta mjesec se ipak !2 puta podpuno obnovi, i ako u lieto dode
jo5 nie5to od trinaestoga mieseca. Treba dakle zadrlati dvanaest
43
mjeseci, Ali kako iemo to sloiiti s podpunom sun6anom
godinom, kad 12 mieseci l'raje 354 dana, a godina traje 365%
dana? - Uredit 6emo ovako:
Gradanski mieseci, Yet, ie i to neprilika, ito se detiri mje-
sedne miene ne mofu brojiti na ciele dane, Gledajte na str, 16
onu skriZaliku, pa 6ete vidjeti, da je mlad jedan put u jutro,
drugi put o podne, tre6i put na veder, pa u no6i, A liudi su
naudni najvi5e radunati na dane. Sto 6eSsad re6i: koliko miesec
ima dana, kad se ne moZe na ciele dane radunati?
Tu nije bilo drufe, neEo se je udinilo ovo: Odredilo se je, da
jedan mjesec ima 29, a druSi za njim 30, pa opet 29 dana i
tako redom. I tako je izailo, da je na svaki miesec doilo 29%
dana. Ali to su bili mjeseci, kod koiih se vet, nije pazilo na
mienu, to su ve6 gradanski mieseci, ier su se po tima mjese-
cima ravnali gradani, t, j. ljudi u svom poslu i radunu,
iUmetni mieseci, Ali da se sloZi i t2 takvih mjeseci (ko!i
zajedno imadu 354 dana) sa sundanom godinom, koja ima 365%
dana, umetali su Grci i Rimljani iza niekoliko godina po jo5
jedan mjesec. Tako su Rimliani umetali svake drugie godine
iedan mjesec, koji ie imao sad 22 (t. j. 2 puta 11 dana, d" ,"
izravnaju 2 godine), sad 23 dana (da se dopuni jo5 ona % dana).
Drugi su opet kojekako drugadije krpali i umetali mjesece.To
su bili umetni (ili umetnuti) mjeseci,
.XULIJEV ILI STARI KOLEDAR,
Sto ie to ,,stari'n koledar? Radi ovakvogia umetanja i kr-
panja nastala je s vremenom velika smutnia i smetnja. Niie
dosta bilo, Sto se mjeseci nisu svake godine jednako slagali
sa
sundanomgodinom (ier je po imenu isti mjesec bio jedne
Eodine
u zimi, a za njekoliko Sodina u prolie6u), - nego su
io5 rimski
svedenici krivo i smeteno radunali.
To ie dodijalo rimskom caru Juliiu Cesaru, pa je on od-
-
redio, da se viSe nemaju umetati nikakvi
mieseci, negio da se
svakomu mjesecu dodade jedan dan, tako
da 6e jedniimati 30,
a drugi 31 dan, samo na
iedan mjesec ne dolazi ni5ta, jer treba
sveEladodati 11 dana, a mieseci ima 12. Taj
miesec, kojemu se
nema ni5ta dodati, neka bude zadnji,
a po starom rimskom
lialendaru bio
ie zadnii mjesec Februar ili Veliaea,
44
Na taj nadin imali bi mieseci izmienice po 30 i 31 dan,
samo Veliata 29. Ali se nije odredilo ba5 tako, ne$o da se
veliadi broii 28 dana, a io5 jednomu miesecu sred godine neka
se dade 31 dan, pa tako ima Siedanj 31, Veljada23, Oluiak3I,
Travanj 30, Svibanj 31, Lipanj 30, Srpanj 31, Kolovoz opet 3l
i dalje redom izmienice 30 i 31 dan.
,,Prestupnan'godina, Ako se zbroje dani svih $radanskih
rnjeseci, kako ih je dao upodpuniti car Julii Cesar, imadu za-
jo5 % dan'a'
ied,no365 dana. A mi znamo, da godina ima 365 i
'l dana porazdieliti na miesece' To se je
Treba <iakle i ovu
uredilo ovako; li (jedna detvrtina) dana izna5a za Eeliri Sodine
jedan cieli dan. zato se tai dan dodade i pribroii svakoi detvrtoi
Sodini, pa ta Sodina nem,aonda 365 dana ne$o 3'66 dana i
to je
onda prestupna Sodina, Onaj jedan dan dodaie se mjesecu
Veljadi, i tako tai mjesec ima u prestupnoi godini 29 dana'
Ovako je dao urediti koledar qpomenuti rimski car Julii
Cesar, i to Sod. 46. priie rodenia Isusova. Taj se koledar zove
po njem ,,Julijev" ili ,,Juliianski koledar" a zove se i ,,stari"
koledar, jer ima i ,,novi" koledar o kojem 6e sad biti riee' Po
,,starom" koledaru radunaju svi narodi $rdko$a zakona (Grci,
Srblji, Bugari, Rusi), a i druSi nekr56anski narodi na izloku
(n. pr. i Turci u gradanskomZivotu).
Po$rie5ka u ,,starom" koledaru, Po ,,starom" ili Juliievu
koledaru raduna se, da sundana Sodina ttaie 365% dana tj' 365
dana i 6 sati, Ali n.iietako, Sundana$odina traie 365 dana 5 sati
48 dasa i 46 dasaka.Po tom le $odina po ,,starom" koledaru
dulia od sundane $odine za l! Easa (minuta) i 14 dasaka
(sekunda). Za t29 Sodrinaizna5a to za ditavi jedan dan vi5e t' i'
za 129 godi,nabroji se po ovom radunu za iedan dan vi5e ne$o
Sto je zbilja po suncu.
Kako se ie na5la pogrie5ka? Lako je nama danas ovako
prigovarati na5im starim, kad su oni sami nalazili po$rjeike u
svom radunu! Ali ie telko to bilo niima, i dosta su se namislili
i namudili. U kratko 6u vam samo razloi,iti, kako su naSli ovu
pogrje5ku u starom koledaru.
Kada ie Julii Cesar popravio koledarske talune, bili su
rojesecii dani ovako uredeni: onai dan, kad je u prolje6e jednak
dan i no6, ima se broiiti 24. dan Marta ili Oluika' Sad, ako ie
radun u redu, t. j. ako se mieseci slaZu sa sundanom $odinom,
45
mora se svake Sodine na dan prolietne jednakosti dana i noii
brojiti isti dan mjeseca t. i. 24. dan OZujka.
Ali Sto se dogodilo! Dode god. 325 po Is. kad su crkveni
c'tci drLali sabor u gradu Nikeji. Vide oni, da je do5la proljetna
jednakost dana i no6i, a oni broje istom 21, dan OZuikat,Zaostali
str! Zaostali su, premda su redom po Julijevu koledaru broiili
mjesece i dane, I nisu znali, zaito su zaostali, Pogrje5ka se ie
na5la istom za 1000 godina i viSe,i tako je onda ureden ,,novi"
koledar, Gregorijev, po kojem se ravnamo danas mi i sav drugi
sviet,
"NOVI" ILI GREGORIJEV KOLEDAR.
Za5to ,,stari" koled,ar zaostaje? Ako smo rekli, da ie €o-
dina po ,,starom" koledaru za tl dasova dulja od sundane
godine, onda bi dovjek na prvi mah pomislio, da 6e ,,stari"
koledar prestizati sundanu godinu, a ne, da 6e za njom zaosta-
jati. Ali nije tako i dovjek vidi odmah, ako malo bolje pogleda
i promisli.
Pazitet Rekli smo, da je godina po ,,starom" koledaru za
11 dasovai 14 dasakadulja, i da ovih 11 dasova 14 dasaka
izna5a za 129 Sodina baS iedan cieli dan. Dobro, Ako je tako,
onda 729 starokoledarskih godina ftaje upravo za iedan dan
viSe, neSo 129 sundanih godina. Je li tako? Ako sad podnemo
na isti dan brojiti dane po ,,starom" koledaru i po sundanoi
Sodini, to (.e I2A-i deveta sundana godina biti za jedan prije
svr5ena,nego 120-i deveta godina po starom koledaru. Niie li
tako? Ja kriv, ako nije!
Nt, a Sto je to, ako je L20-i deveta sundana godina zaiedan
,
dan prije svr5ena od 120-i devete starokoledarste? To ie ono,
da_6e se sundanagodina svr5iti n. pr, recimo 30, sie6nja, a sta-
rokoledarska ie jedan dan dulje trajati t, do 31, sie6nja.Ako
i,
bismo dakle prvu starokoledarsku godinu podeli brojiti od
dana proljetne jednakosti dana i no6i i ako bi taj dan broiili
Zt. dan Ozujka, to bi se za 129
fa9 Sodina sundana godina za
ledan dan prije svrSila, nego starokoledarska,t. j. svr5ila bi se
2O. OL$ka, a mi bismo froiiti ve6 21. Ozujka.
,,Pa kako onda kaZe5: nije istina, da stari koledar ide na-
pried pred sundanom godinom? Etor
Fo suncu bi se imalo
-

46 47
2l' oZ$kal
brojiti ?.0. dan Ohuika, a ,,stari" koledar broii ve6 godinu t. j. god. 325 posl. Is. padala ie vet na 21. OZfika, t. j.
dan previ5e!"
Kako i ne bi, kad u 12 godina koradi zaiedan zaostalo staro koledarsko brojenie za tri dana, jer ie od onda
Dobrosteprigovo,ili,."*oakostesesamidosjetili!Ali p,roilo malo ne 3 puta 129 Eodina i vi5e.
ipak
' ,,stari" koledar zaostaiet, Kako 6e se taj radun popraviti?
Pazitel Znafe, Sto je prestupna $odina' Umede se svake
Stolietne ili sekularne godine. God. 1582 uzme ovu stvar
detvrte godine jedan dan, ie |i? I to se zato ume6e, Sto se i ona
u ruke rimski papa Grgur XIII, On i nje$ovi udenjaci spoznali
/n dana u detiri godine upodpuni na cieli iedan dan' ie li?
su, da bi se radun popravio, kad se posiife svake !20-i devete
Dobro, Ali smo rekli, da ono niie ciela detvrtina, nego manie' godine ne bi umetnuo onai jedan dan, ako bi baS i do5la pre-
a dodaje se za detiri sodine cieli dan, dodaje se vise za ll tasa stupna Sodina,Da bude radun lak5i, odredilo se je, da stolietne
i 14 iasakalZa t29 $odina,izna5atih 11 dasa i 14 dasaka opet godine t. j. ovakve, kao Sto je 1600,1?00, 1800,1900,- ove ne
- i zato ,,stari" koledar za
fedan cieli dan, a tai dan ie previ5e smiiu biti prestupne, pa makar i cio5ao na njih red po onom
svakih tzg godina zaoslaie za jedan dan' starom radunu,A po starom radunu bila je svaka detvrta godina
po radunu ide!"
,,Kako zaostaje,kad foS i vi5e broii, neSo $a prestupna, To ie i papa Gr$ur zadrlao, samo je odredio, da je
Ovako, sad 6emo do6i na krai.
'/n dana, ume6e svaka detvrta ona godina, koia se moZe razdieliti na dielove
Onai dan, Sto naraste za 4 godine od one
p,o 4 godine. (Tako ie bila prestupna godina 1584, 1588, 1592,
se poslie 28. YeliaEe. Sad otvorite oEi' 1596 itd. sve za 4 vi5e.) Po tom bi i god. 1200 morala biti pre-
Po suncu je 28, Veliada, po ,,starom" koledaru ie 28' stupna (jer se dade odieliti na 425 dielova po 4 godine), ali ne
Veljada; sad se po starom koledaru umetne I dan' tako da smije biti, ier je to stolietna Sodirn,a,
a duli smo, da se ie po
Veljaea ima 29 dana; tko raduna po suncu (t' i' iedan dan manie)' starom radunu za 100 (i 29) godina umetalo za
tai 6e sutra broiiti l. OZ$ka, a tko raduna po ,,starom" kole- iedan dan pre-
viSe. Da toga ne bude, stolietne godine nisu po ovorn
daru, taj 6e u prestupnoi godini dodati Veljadi iedan dan, pa 6e ,,,11sys6"
koledaru prestupne, i to ie ciela razlika medu novim i starim
brojiti dS. V.tii6.. Preko sutra brojit ie se po suncu 2' o?uika' lioledarom,
a po ,,staro*'i kol"d"ru broiit 6e se (iza 29' velialel l' Oiaika'
Ipak i od stolietnih godina njekoie su prestupne i to samo
Dakle napisat 6emo u redu:
one, koie se dadu podieliti na dielove od 400 godina. Tako
Po suncu po ,,star."koledaru: 6e
biti i Sodina 2000 prestupna (ier je to 5 puta 400). Za5to
28. Yeljad.e 28. Yeliale su ove
YeliaEe ipak prestupne,premda su stolietne to je
t, oitjka 29. , ve6 presitan radun,
pa ga ostavimo na miru. ViSe je vriedno
2. olnjka 1. oZuika razloZiti ovoz
li koledar? Za5to n,stari" koledar zaostaie za novim b,a513 dana? Znate
Eto, ne zaostaie ,,stari"
[ili ako
Opel za 129 godina blt 6e ovako: -ne znale, pogledajte .pri"du u holeclar), - znafe, da
,,stari" koledar, po kojem se iavnaju narodi grdkoga
Po suncu Po ,'star"' koledaru; zakona,
27. YeliaEe zaostaieza novim koledarom 13
28. Yeliale dana. To je nastalo-ovako:
28' YeliaEe 1582 papa Grfur XIIL primio u svoie ruke kole-
l. oh\ka ,, 5"d ie {.
2. oluika 29' VeliaEe rad.1ne,onda ie po starom koledaru prolietna
:1^u:
aana lednakost
3. oZuika t' oZtfika i.nodi padala na 11. OZujka,Ali
iedan crkveni sabor bi-
Sad ie zaostao u brojeniu vet za dva dana, ioit 129 $odina lase odredio, da ta proljetna
iednakost ima padati ili dolaziti
svake godine na 2!. Olaika,
zaostat 6e za 3 dana itd, ij, tO durru k"rrrlj", Zato ie papa
odredio, da se 10 dana
Eto, sad razumiiele, kako ie to, da ie €od' 46 prlie Is' pro- izostavin pa da se odmah poslie 4, Listo-
pada broii 15. Listopada.
lietna jednakost dana i no6i padala na dan 2/I' Oltika, a za 371 Tako i" o"a" prolietna jednakost dana
 49

48
Tako ie ostalo i u novom kr56anskom koledaru, Yi znate,
kako bi po
na 21' Oi:aika; miesto na 11' Ohdka' cla i po tom novom koledaru ima svetkovina koie su iedne
go-
i no6i dosla a moZda
r."i"fl"tT:j1 dine na ovai dan, a drufe na drugi dan toSa mieseca,
"r.'"" za !0 dananapried
f:,L", pomaknuo i druSo$a mieseca, Ali nikad ipak nisu te svetkovine u dru{o
prolietna iedna-
zalo' da ona
ored starim tof"at'"o-
f io tu-o c{oba godine, Tako ie na pr. Uskrs (Vazam) uviek u prolie6e,
i""'f;l: bilesuve64
1582' Duhovi ili Troiaci u lietu itd.
Elrt;,oirl"ihi"""-P^:'T:^H"d1ne
reoo"iigoo'Godi"a1600'bil"a
Sve kr56anske pomidne svetkovine ravnaju se po Uskrsu'
izoo' A Uskrs ima biti u prvu nedieliu p'oslie prvo$a u5tapa za pro-
stolietnesodine,t;;;do' tli o"" dru$etri nisu bile
ie prestupna i po ;;''*"t;iJ"*' duli smo' ijetne jednakosti dana i no6i, Kada dolazi tai u5tap' to se moZe
a po starom iesu' A
oo novom koleciaru presturpne' iedan unapried proradunatl, pa ie ve6 i proradunano i sloZene su
120'i devete lodine zaostaie'za skrilaljke, u koiih je popisano, kako ie star mjesec na novu
ia stari koledar tuui"
r akoi" " ";;;' s'1i'0,;":
<ran, :*": ;ti:"'Llftliii; godinu, t, i, koliko je dana od zadnjega mlada stare $odine do
tga} ," tre6i dan' ier ie
umetao Po .l i. siednja nove godi'ne' To se zove miesedno kazalo (ili epakta)'
- to ie 13 dana'
Ot-t.i dana i'onih 10 tO dana (a niie se bai
Po tom se vidi, da mjesedno kazalo ne moZe biti vede od 29'
"r1". Da papa ona" preskodio.o"it' u reduJ' 7.a 19 Sodinapadaiu miesedne miene opet na isti dan u miesecu.
"u" i b:; toSa isao-dalie - Ovih 19 godina - to se zove: miesedni kruS, Sad po tom, od
moralo preskoditi,;ffit"k'"-"' ?' do danas za tt\
'uotl"o-i"*o
- stari bi koledar lez ulga tio kada se je podelo pazili, broie seti kru$ovi, i kakoie star kru$'
dana' su s t. f. koliko je ve1 godina proSlo, od kada su miene opet do5le
ne trpe pape' irpak
protestanti (lutorani)' no"*11 jer vide' da se na isti dan u miesecu, Broi, koii kaZe, koia ie ta i ta Sodina u
po novom koledaru' mjesednom krugu, zove se zlatni broi. (Po tom se vidi, da
vremenom podeli ra6unati I Rusi se
slaZe . t""'n"lo-' t,'i' 'u sundanorn $odinom' ,,zlatni broj" ne moZe biti ve6i od 19.)
vise
stari koledar poprave'
ve6 du$o spremalu' da svoi Dani u tiednu i miesecu, I to se moZe proradunati, na koii
dan u mjesecu dolazi koji dan u tiednu, n. pr, nedielia' Zato
RAEUNI' sluZi broj sundanogakruga i nedjeljno slovo, Kako se to raduina,
JOS NJEKOJI KOLEDARSKI nije vriedno, da vas mudim,
stvar mie- Nova Sod:na, Godina ie kao kolo, kao krug, jer se okreie
U koledaru su naiglavniia
PomiEne svetkovine' nema svaka viera i ponavlja bez prestanka, Pita se sad: gdie 6eSi kada 6e5 podeti
svetkovine' Istina ie'
seci i niiho"' dJ;-;;;o to stoji u kr56anskom broiiti, a {die i kada svr5iti?
svaki dan o *i"'"* ioiega svetca'.ft"ft"
*"ji-""'r'l ("turski") koledar Novi ili Gregoriiev koledar odredio je ovako: Kad ie u
koledaro,ziao""fi;"^;1";;'"; svetaca' ne$o samo
velike prolje6u jednak dan i no6, ima se brojiti 21, Oluika. To je onai
ve6im dielom ptazant ier ne'maiu
dan, gdje su jedan dan, i to ba5 tai dan mieseca kao privezali
'""tT;[""i - to od pamti- za sunce. Sada treba samo dalje brojiti dane i mjesece, pa ako
ffi?J"ti narodnesvetkovinesu ih ry
Grci' io5 viSe je koledar u redu, do6i 6e ona proljetna
narod' Imali iednakost opet ba5 na
vieka imala svaka viera i svaki obidaie' 21. Olujka,
podpu"o obd'zut'"li starinske
Rimliani, t oii tu 'ni""'o i
svetkovine Zidovt' Dan za novu 6lodinu odreden ie 1, Siedna. Naravski, kad
Osobito putt t" l*'u'ii 'uoi" ""Uku
svetkovale u odredeno se redom broji od 21. Oluika, svi su dani dvrsto svezani
Sve su se ovakve velike svetkovine iedan
u miesecu' - i"t u staro za druliogia, a svi za 21. OZuika i za sunce pa
, ie po tom na-
doba sodin", t';;;'; iJl't-n3 $ane ravnali po ravski, da i 1. Sieenia dolazi u. zimi.
niie ni bilo pravoga koledara' Liudi su se
vrieme
4
nebu' suncu i miesecu
 51

50 se je brojilo i po kr5danskom svietu, pa se i danas io5 gdiekacl

broii, Samo je u tom brojenju jedna neprilika, a to je: nitko
podimala 1' SieEnia'Priie
Ali niie se svaSdanova Sodina pravo 'ne znat koliko ima Sodina, od kad je sviet stvoren. Zato
su krsdani novu Sodinu
novoga kalendara,;-t ;;ti":pocit"fi Englezkoi T' oz$ka'
Zidovi broje sada po stvoreniu svieta 56f,3,a grdki kr56ani7410
-;t"ai;
na Bozi6,u r,uo"""k;i;"'U'k"' : godina.
XII' da se nova
Istom $odine fogr' ie paytaInocent Rimljani su broiili Sodine od sagradenja svoSa glavnoga
jos danas podimaiukrscanski
godina ima Podirn";;'-'l;fit grada Rima. Po tom raEunu broiila bi se sada 2654 godina, jer
I ( o p t i n o v u g o d m u n a l . K o l o l o z a | a k 1'
r s cRuina
a n i u Sftako
i r i i i ( use
A z ie
iii' je Rim - ako je istina, ali se taho raduna - sagraden 753.
na
trao i Kopti, pod to"kom vladom) na 1' godine priie Isusa,
a niek| dru€i kr56ani
niegda podimala i l' i"Jgt"J"l ' U srednjem vieku (t, i. g. 500 do 1500, po Isusu) pisala se
Listopada'i i miesecu' t' i' ie na uSovorima i pismima uz {odinu od stvorenja svieta jo5 i
poEimaiunovu sodinu- po suncu koie se godina indikciie, A ta ,,indikcija" - to ie bilo ovo: God, 312,
poslie onoga *rtaj'l;;i J""-" stoii medu zviezdama' po Isusu odredio je rimski cesar, da se svakih 15 godina ima
SieEnia i 18'
zovu ,,Voden!ak".i & ;""d" izmedt na5e$a20' razpisivati novi porez {dada) po dohodku. Razumiie se, da su
godinapomi6e' -lapanci su primili
VeliaEe,Niihova se dakie ljudi pazili i broiili, za koliko €e se godina povisiti (bo{me ne;
Gr€urov koledar (E' ',:,;;d" 18721' srizili!) porez, pa su po tim indihciiama brojili i godine. I danas
Malo da nismo zaboravili slavnu
,,Zgodoio"" ii a nismorekli: od kada se io5 koii puta pi5e u ugiovorima fodina indikciie i to zato, da
stvar, Sve govori-" " tt"i"niu- $odina' se toboZe ne bi tko napisao drugu godinu u u!:ovor i tako prevario.
Lak"o ie.nama danas' kad smo
se poEimaior'oiii gJi"ti (Ali to nije potrebno, jer se Sodine moSu napisati i rieEima ili
o{. t:d":i.u Isusovat-}]tr:" nt"'
svi sloZili, p" u'oi--o goli"" slovima, pa se onda ne moZe lako promieniti godina).
i od kakve su zSodebroiili
Po Eem su se liudi priie ravnali Muslimi, t. i. narodi, koii se drZe nauka Muhamedova,
n"ut?ilot, broje Sodine od one zfode, had se ie Muhamed preselio iz Meke
po -diedo-virnai pradiedo-
su u prvo vrieme broiili ro1ai to$a u Medinu, Ta se zfoda, a po njoj i zgodovina zove hedi,ra i
dogodilo za
vima.oni su e"tl'ir] ipi*rr' fg's"-.i" broii se sada po njoi t32l godina,
naSefadiedaiti a lai i2 zivio toliko toliko $odina'
nt"ii"i"'
i
castii podtuie Danas se po ditavom kr56anskom i prosvie6enom svietu
To ie bio liepi 'allli"t iL1"n"' k"d ""'od tako broje godine po kr5ianskoi eri ili zgodovini, t. i, od rodenia
*"i"rltit1"uri' broiili $odine Isusova,
zuoui, kao i BnoEi dru€i narg{i'
kralieva i careva' Ali ni to niie ono
po vLadisvoiihil;'- podima na novc (>Bolitnica< 7902. Domoua knjilnico. 190I. Str. 23.42,)
vladara Saezak 2. Zogreb
pravo' ier se t" t-;i;i;m svako-$a
broiiti. Pravot" ;";I;d se godinebroie od koieSavelikogr
'ou" era'a mi bismohrvatski
dogadaiaifi "goaJ,-d qi" oJ"
n' pr' hrastovina'lipovina''
mogli re6i zgodoii'i"' fuo Sto ie
se'moZeteti' da ie "zgodo'
vrbovinaaruo oJ n'"sta' itd' talo
po koioi z$odL'
vioa" onovrieme,koie se raEuna bilo svtk"Lvih velikih
Kako ;" sitJ- 'JLt" i o *trto-ioii
ili era (era se piSe i
zpo&.,takoie lilt-i t"arioih 'godouina radunu
a.erai lo i" fatl"sftt 'i"E' ^ znatila ie u nov6anom "Pffr
tq9P'"!"ti:..,
iuiiti"o"l, ali oiie v'iefng;vega-t:€"
oti"gotlilit bilo broiitt
g:dt:"--:,:
-i"' da bi
Nlekako ,"'' ei"i,- a pnle
postanka svieta' i-'fft" tako broie Zid'ovi i danas'
52
Ljetopis.
eovjeh, koji nje5to misli, ima velihu i,eliu znati kada se ie
Sto doSodilo. Zalo su liudi ved dosta davno podeli pisati ,,lieto-
pise" (ili ,,kronike", ,,anale"), t. j, kadgod bi se Sto doSodilro,
liepo bi zapisali dan i Sodinu, i to bi se onda duvalo stotine
i stotine godina. I mi Hrvati imamo niekoliho svojih starih
ljetopisacai ljetopisa,
Ali ie ipak starih ljetopisa malo, ili ih za naistarije vrieme
nema nikako. Zalo poviestnidari,t. i. oni, koji opisuju, kako se
je i kada se je dto dogodilo, moraiu si druSadiie pomo6i, da
saznadukada se je Sto dogodilo. Za to im sluZe napisi i listine'
,,Napisi" - to je pismo naivi6e na kamenu, koii ie postavlien
za kakav spomen (t. pt. na Srob, ili na kudu), Ako na napisu
nije napisana godina, sudi se po izradbi, ili po dem druSom,
kako bi to moglo biti staro, - A ,,listine" - to su stare'
pogodbe, u6iovori i svakakva stara pisma za pottebt u Zivotu'
Niti na napisu, niti na listini nisu ljudi biljei.ili Sodina i dana
samo za potomke, nefo naivi5e za sebe, da se znadu ravnati'
A to se je liepo saduvalo, pa se lako znade mnoSo toSa,
* nastale su glasovite grdke Homerove piesme.
MnoSi lludi ne znadt nikako prosuditi, kada je Sto bilo, o
dem duju raz5lovor. Tako sam ia n. pr. E:uoza jedno$a grofa,
koii je rekao, da je niegov grad sagradenu tursko vrieme, a to
ie,kaLe, bilo prije dvie tisu6e Sodina! Taj jadnik ne zna, da ie
jedva proSlo pet stotina Sodina, Sto se u na5em svietu zna zd
Turke-Osmanlije.
Zato, da se i vama tako ne dogodi, pogledajte malo ovq
dolje, da se otprilike uzmognete razpoznali.
Prije sveSapamtite ovo:
s3
1) Kako dugo sviet stoji i kako dugo iovjek na svietu Zivi
- to se pravo ne zua, Za sve, Sto se ie tako davno dogodilo,
da se nikako ne zna, kada se ie dogodilo, za to se kaZe, da sve
to spada u ,,pradavno doba" ili ,,predpovjestnodoba", jer
ioi
nije bilo poviesti.
2) Povjestno doba, t, i. ono doba, od kad se stalno zna,
kada se je Sto dogodilo, - to doba traje ve6 po prilici pet tisuda
godina, Ali i to vriedi samo za narode u Africi i Aziji,
ier oni
imaiu najstarijih spomenika i pisama, Tako se n, pr, stalno znar.
da su Egip6ani (u Africi) imali kralia Menesa ve6 priie pet tisuia
i sto godina, svete indijske kniige stare su tri tisu6e i pet stotina
godina; Mojsija je iivio priie tri tisude i dvie sta
Sodina.
Ali ovdje u na5em svietu, u Evropi, - tu nemamo po iem
radunati u starinu dalje od tri tisu6e godine, pade ni toliko,
Doba priie i poslie Isusa, pazite dobro: Vrieme
"u"
dogadaje na svietu raduna se od rodenja Isusova, i to prije"^ i po-
slie lzusa, Ako na pr. ditamo, da se je to i to dogodilo 1300 godl.
prije Is, to se je onda dogodilo prije 3200 godina, radunaiuCi
od
danas.
Sad vam evo niekoliko dogadajar
LJETOPIS PRIJE ISUSA.
Oko god, 2600. (t. j. prije 4500 godina) o,snovali su Kitaici
(Kinezi) svoju drZavu.
Oko god, 1300, Zivio je Moisije.
God. 1184, osvojili su Grci grad Troju u Aziii. U to doba
God, 1030, Zivio je kralj David,
God, 820, i|lio je glasoviti grdki zakonodavac Likurgo,
God, 753, saglradenie grad Rim.
Od god, 559_Sm. vladao je silni perzijski car Kiro ili Ciro.
-kraljeve
y.. ioa, l{, protierali su Rimljani i osnovali skup-
strnu (repubUku).
Oho god, 480-.-404, bili su na najve6em glasu,
, osobito po
udenosti, Grci Atenjani
i njihov grad Atene. Sio su oni oncla u
svoioi glavi skuhali, to se i danas po
cielo,m svietu pr"k,rhu.,o*.
 55
54
God, 1102,izabrali su Hrvati za svoga kralia Ugrina Kal.
Od god. 336-323. iivi,o ie silni a mladi macedonski car manaili Kolomana
Aleksandar, rrazvan Veliki.
Dalje mi se ne dade,a netnamoni prostora,
God, 168, propala je macedonska drZava'
Budu6eSodinedonesti6e ,,Boil(nica" ljetopis 19O2,Sodine,
God, 146. propala ie Grdka i do5la pod Rimliane' i tako redom svake {odine, - ako BoS da,
God. 63, osvoiili su Rimliani aziiske nieke dtZave'
Bogu budi hvalal
God, 31, ukinuo ie Cesar August rimsku skupStinsku vladu
i poEeo vladati sam, U nieSovo vrieme rodio se Isus'
(>Bo|i6nlca< 7902. Don"Loua knjiZnico, Suezak 2. Za$eb I90L Str. 77.--80.)

LJETOPIS POSLIE ISUSA,

God, t4 umro je rimski Cesar Au{ust,

Od god, 54-{8, vladao ie rimski car Neron, koii je pro-
6ionio kr56ane,
God,70, razoio ie rimski car Tito grad Jeruzalem'
Od god, 306-337, vladao je rimski car Konstantin, koji ie
kr5danom dao slobodu,
Oko god, 379-395, vladao ie rimski car Teodozrl, koii ie
(t, i. Niemci i njihovo pleme) i udarati na rimsko carstvo, i to
carstvo od onda sve to vi5e ProPada,
Oko god, 379.-395, vladao ie rimski car Teodoziie, koii ie
carstvo podielio na dvoje: na istodno rimsko carstvo, koiemu ie
ca, siefio u Carigradu, i na zapadno, kojemu ie car siedio u
Rimu,
God, 451, provalili su Huni (pasoglavci) u Evropu'
God,, 476' propalo ie zapadno rimsko carstvo'
--
Od fod, 5?t--{22, zivio ie prorok lMuhamed.
God, 71f, provalili su Arapi iz Aziie i Afrike u Evropu (u
Spaniolsku),
Od god, 768--914, ilivio ie silni franadki ili fruski car Karl
ili Kral ili Krali, nazvan Veliki. Fod niirn smo bili i mi Hrvati,
i po njegovu imenu prozvali smo svoie vladare rie6iu ,,krali"'
Od Eod, 900-930. vladao ie hrvatski krali Tomislav,
God, 1076, lcrunio se hrvatski ktali Zvonimir krunom, koiu
mu ie poslao papa. U to ie vrieme podela svada i borba medu
papom i niemadkim carem.
God, 1096, podele su ,,kriZarshe vojne",
O
F{
o\
Eq
. tr{
a
€
O
o\
rl
(J
U
. +r{
c
\u)
.F{
>N
c
m
N
i-{
r

59

Kako eovjek postaje eoviek.

Pofled na razvoi kulture i civilizaciie,
-o-

I, ,,GOL U TRNJU'"

Da nam je danas vidjeti prvosa dovjeka u dasu,kad se

pojavio na zemlii, i to ne u ,,zemaljskom raiu", o kojem pripo-
viedaiu stare svete kniige Zidovske i krivoboZadke, neSo u dasu,
kad ie bio iz lo{a ,,zemaliskogaraia" protieran,
Bio ie, Stono ried, u pravom smislu: Sol u trnju,
Zamislimo se malo: bez odiela, bez nola, bez siekire, bez
pfle, bez plu{a, bez krova, bez puta i staza! Oko njefa Susta
tisudljetna Suma, velika trava i dra6, sve puno zvieri i poSi-
beljnih Zivotinjat Dode no6, kamo 6e? Za oganj nikah av ne zna,
da si posvieti! Udari snief, dode zima, kamo 6e se skloniti? . . .
Teiko se ie nama u to i zamisliti danas, kad imamo ve6
gotovo sve, Sto Eovieku samo srdce mole poieljeti i misao
zamisliti: struSne5 Sibicom, - eto ti svietla, a u gradu samo
pritisne5 - i sve se zasiaii oko tebe hao sunce! Ho6e5 lcamo
oti6i, eto ti ravna i Sladha cesta, konj, hola, lelieznica, samovoz
(automobil)...
Dana5niem Eovieku telko ie vjerovati, da !e kada bilo
vrieme, kad ie doviek na zemlii bio ba5 bez svega. A ipak ie to
istina, do hoie bi Eoviek morao dodi i onda, kad se to ne bi
stalno znalo. Coviek naime, had vidi, kaho liudi dan na dan
izmi5liaiu nove stvari, koie su dovieku za iivot potrebne, vidi
na svoie oEi, da ie bilo vrieme, kad mnogo toga niie bilo. Ima
liudi, lroii na pr. pamte, kad niie bilo Sibica (ZiEica|,ne$o se
ie
ogani kresao kremenorn. A koliko ima stvari, koiima se liudi
 60
kod nas sluZe,a ne znad.uih sami napraviti {na pr. spomenute
Sibice, pu5dani prah, ieljezno orude i t. d,)l I tako svako lako
razamije, da je moralo biti vrieme, kad tih stvari niie bilo ni
kod nas, ni drugdie, ier kad ih joS danas ne znaiu napraviti naii
ljudi, nisu th zacielo neSda znali ni drugi.
Ali rni danas znamo sasvim stalno, kako je dovjek njekada
na zemlii Livio, jer se je do danas u zerrlji saduvalo mnogo to6!a,
demu dartas kod liudi nema traga, a odevidno je, da je to bilo
djelo dovjediih ruku 1 da ie sluZilo dovjeku, Nalazili su se naime
i nalaze se joS uviek zemliorn zasipani nekada5nii liudski sta-
novi i razno orude.
Prvi liudshi stanovi bile su pe6ine (spilje) u kamenu i jame
u zemlji. Ovakovih stanova nadeno je sva sila po cielom svietu.
U njima se nalazi pepela, ugljena, kostiju ljudskih (cielih) i
Zivotinjskih (polomljenih,t, j,od ubijenih i pojedenih Zivotinja)
i osobito razno1a starinskog orudja, o kojem 6e jo5 biti govora.
Pedine ie dovjek nalazio obidno gotove u kamenim stienama,
a kako mu je u niima bilo Zivjeti, osobito, kad ga je posjetio i
nadao bez orada medvjed, koiih je onda bilo mnogo viSe, to
svatko rnroZepomisliti,
I kasnije, kad je ve6 bilo i Sradenih kuca (u zemlii ili nad
' zemljom), jo5 su ljudi gradili
L i. dubli pe6ine, u kojima su se
sakrivali pred neprijateliem u vrieme boja, Takvi su stanovi iz-
dubeni pod zemljom, u mekom kamenu (od krede), i to jo5 u
vrieme, kad niie bilo nikakvofa kovanoga oruda, U podzemnim
stanovima ima mnogo predf ela (soba) za ljude i blago, a ulaz ie
tako uzak i nizak, da se tek potrbu5ke moi,e provuii po f edan
doviek,'a vodio je obidno kroz zdenac (bunar), Tu se ie dalcako
lako bilo braniti, jer su stanari moSli neprijatelje jednoga po
jednroga,ako bi navalio, poubijati, Ovi su se stanovi dri,ali iol
u kasnije wierne, jer se u njima nalazr novaca rimskih careva
(t. i.u vriemeposlije Isusa).
I u naSoj d,ornovinimoralo je biti nastanienih peiina, a i
podzemnih jama. Tako su moZda one iame, Sto ih narod zove
,,Zidovske" iame (kao na pr. u Zumberku) bile njegda pod.zemni
stan. I u Jaicu (u Bosni) ima i danas u pe6ini pod zemljorn ve-
lika i liepo sagradena prostoriia kao crkva, koja ie napravliena
6t
u kasnije vrieme, ali je mo'gu6e,da je na tome mjestu bio u staro
vrieme liudski stan.
Doklegod je dovjek stanovao u peiinama , nije moglo biti
s e I a, t, j. skupine od viSe stanova, jer pedine nisu jedna uz
drugu, a niie ih lako ni izdubsti. Naseljenia obitavali5ta mgSla
su nastati tek onda, kad se je dovjek odvaZio da se spusti u rav-
nicu, Tu je, da se obrani od neprijatelja - od dovjeka i zvieri ---
gradio stanove na vodi, na modvari ili na iezeru (riedko ina rie-
kama, jer bi ih voda odnesla), i to na kolcima ili sohama,koje bi
u zemlju zabio, i onda na tom od pletera i blata napravio kolibu.
'fo
su tako zvane ,,5o Se n i c e" ili ,,sojenice" (jer su na sohama
ili sojama). I tih su na5li u raznim zemliama, a osobiio su 6ilaso-
vite so5eniceu Svicarskoj, (Ovako grade stanove jo5 i danas
neki Crnci u Africi pak Australci.) I ovi su stanovi gradeni ve-
6inom jo6 u vrieme, kad niie bilo kovanoga oruda, a samo njekoji
gradeni su i kasnije, Jedna ovakova naselbina safradena je na
100.000kolaca ili stupova, a bilo je u njoj mjesta za 5000 ljudi,
Da je dovjek u ovakovim stanovima bi,oprilidno siguran od nepri-
jalelja i zvieradi, togla ne treba posebice razla{ati.
MnoSo je vremena pro5lo, dok je dovjek mogao stanovati nad
zeml|orn na suhoj ravnici, Kad je ve6 bilo manje zvjeradi, pa it
je'inao ve6 i ognjem, o,sobitono6u, zastra5iti, mogao se spustiti iz
pe6ine u ravnicu ili iz koliba nad vodom na suho te preno6iti koju
no6 pod Satorom odko/.e, pa o,petseliti dalje. Od toga vremena,
pa dro onda, dok su ljudi na suhoj ravnici podeli graditi stalne
stanove (kolibe, ku6e), pro5lo ie opet mnogo vremena. Svakako
su prvi stalni stanovi (sela) bili zapravo ,,g!radovi",naime ograde,
ogradena miesta, Sto se vidi barem po naioj rie6i grad, Sto znaii
o6irada, Slavenski su narodi imali ovakovih ,,gradova" t. i, ogra-
denih sela, jo5 priie, nego su do6li u d,odir s Rimljanima,
ier
mnogi liradovi, koji su obstojali prije Rimljana i u kojima Rim-
ljana nije nikada ni bilo, nose baS i ime grad, kao Sto su na pr.
6iradovikod polabskih Slavena (u dana5nj,ojNjemadkol), koji su
ve6 propali. Tamo i danas stoji vi5e gradova pod imenom
Stargard (t, j. Stargrad). U Rusiji stoji ve6 preko 1000 godiina
$lasoviti Novgorod (t. j, Novi€rad), :a za stalno je priie njega
obstojao gdie u blizini Stari grad.. Ipak se ne moi,e s.talno re6i,
kada su Slaveni podeli graditi (zapravo ogradivati) gradove,
62
t, j, sela, Mogu6e, da je to bilo ve6 prije 20O0Sodina, Drugo je
opet pitanje, {die su na svietu nastali prvi gradovi, t, j, gdje
su 'najprije ljudi u ve6em broju zajedno stanovali, O tom 6e
biti jo5 govora malo dalje,
Prvo liudsko orude. Da je nama danas uz na5e noZe, sjekire,
britve, turpije, pile, pu5ke i t. d, i t, d. vidieti prve liude - bez
svega toga! Kako smo ve6 spomenuli, to ie nama danas teZko 1
pornisliti, no ipak se stalno zna, kakvo je doviek orude imao od
podetka, jer se ie sve to pod zemljo,m saduvalo.
Mislio bi tko, da je dovjek najprije imao drveno orude, jer
ie to najmekanije, pa se dade lako djelati, Ali dim bi fa doviek
dielao - bez oruda? Stablo treba posje6i, a dim, kad ni3ta io5
nema5? Oovjek je moSao u prvo vrijeme pograbiti samo kakovu
suhu granu, Sto je sa drva sama opala, no od toga mu slaba po-
mo6. Kad ie vet imao oganj, mogao ie stoieie drvo zapaliti, pa
saduvati od ognja koii komad. Ali to ioS rniie orude.
Prvo je orude doviek imao od kamena, To ie naravski, Ka-
menia ima dosta manie{a i ve6e$a, Kamen moze5 odabrati po
volii, pa niim tu6i (na pr. zrnjeJ, a moZe5ga i baciti (za Zivoti-
niom). Kamen moZe biti, kad se odlomi, odmah o5tar, pa moZe5
njim ve6 ne5to i po drvu strugati i gladiti. GuZvom, likom ili ios
naibolje Zivotiniskom lilom moile6 kamen privezati na batinu, pa
ima5 mlat (bat) ili buzdovan, a ako je o5tar, osobito ako si ga o
drugi kamen nabrusi,o,eto nekakve siekire, A kad se ovakav ka.
men drvom (ili ko56u) pomodu sitnoga pieska i vode izdube (tako
se moZe i naitvrdi kamen izdubsti) i nasadi na drvo (topori5te),
siekira ie ve6,prilidna. Zablast kamen - to ie pila. Siliast ka-
men, nasaden na drvo - to ie koplie i t, d. Takvo$a kamenofa
oruda i orulja saiuvalo se vrlo mnofo, pa se moZe vidieti !t. zv,
muzeiima (i a Za{rebu), gdie se stare stvari Euvaiu: tu se vide
ba5 liepe kamene siekire, pi,lice,dlieta i t. d,, i to dobrim dielom
od kremena,
MnroSosu doviehu u ovo doba sluZile za orade i kosti i rogovi
od Zivotinia.
Kako se orude,od kremena nalaziu kraievima, €die kremeaa
nema, mora se misliti, da je to orude donesenoiz druSih kraieva,
t, i. da se ie trgovalo orudem ve6 onda.
Kamenim orudem sluZio se doviek dugo, valida tisude {o-
dina. Cielo to doba, kad se ie Eovieh sluZio kamenim orudern,
63
zove se u poviesti liudske starine kameno doba, U to doba
bilo ie u Evropi hladnije nego danas (zaSto,to ie druga stvar), a
Ziviele su sa doviekom i njeke druge iivotinje {kojih danas svih i
nema ve6 na svietu), na pr. veliki mamut (Livotinja kao slon ili
elefant), vodenri konj, veliki jelen itd. ier se kosti tih Livotinja
nalaze uz ovako orude. Ima tu traga ved i doma6im Zivotinjama,
pade i poljodielstvu, eovjek ie u to doba znao ve6 praviti i
posude od zemLje,i to samo ruko,m, a suSio {a na suncu, Nalazi
se i Srubo pletenih stvari od bilinskoga vlakna (konoplje, lana).
Kada je iovjek podeo praviti kameno orude, t. j. koliko ie od
onda pro5lo vremena, to je telko kazati, kao Sto i to, kada se
je doviek na zemlji pojavio, Ipak rnieki uienjaci ho6e da i tu
kaZu po prilici broi godina, Tako fielic kaia da ima kamenoga
oruda, koje je staro oko 10.000 (deset tisu6a) godina t. j, koie
je pravlieno po prilici 8.000 godina priie Isusa, Jednako je
teLko kazati, kada ie prestalo kameno doba, t. j, do kada se
ie dovjek sluZio samo kamenitim orudem,
No tu treba drZati na umu, da su se niekoii narodi sluZili
kamenim orudem joS i onda, kad su drugi narodi poznavali vei
kovno orude, To 6e svatko razamieti, kad se sjeti, da ie kod nas
bilo drvenih plugova io5 i onda, kad su druSdje imali ve6 Zeliezne
plugove, Za sieverna Ewopu, koja je podalie od Sredozemnogla
mora (n, pr, za Njemadku), moZe se re6i, da se ie io5 pred 3,500
Sodina (t. i. 1,500god. prije Is.) sluZila sarnokamenim orudem,
lza kamenoga doba dolazi brundano (brondano) ili miedeno
doba, kad ie dovjek pravio orude od bronca ili miedi. A Sto ie
brunc (bnonc) ili bronza? To ie smiesa od bakra (kufera) i ko-
sitera (ilit. zv.,,bieloga olova"). Balcar ie uz zlato i srebro prva
kovina, koiu ie doviek poznao,ilo zalo, sto se ove hovine nalaze
Sotrovena zernaljskoi powsini ili medu kameniem, a bakar se
dade kovati bez ognja, a i taliti (raztopiti) se dade u obidnom
ogniu bez posebne peli i posude. Zato su nieki narodi imali ba-
kreno orude i oruZie ved onda, kada su se sluZili io3 kamenim
orudem, Glasoviti fr6ki (helenski ili ahaiski) iunaci, koii su se
priie tri tisude Sodina borili u troianskom ratu, kako to pievaiu
glasovite Homerove piesme, nosili su oruiie od bakra. Alibududi
da ie bakar dosta mekan te se lako stuli i svine, bilo
ie to dosta
slabo orude, dok se niie niegdje niekada izna5lo, da bakru treba
primiesati nesto malo kositera (10 dielova kositera na 90 dielova
64
bakra), pa od toga nastane tako tvrda smiesa, da iu ie tei:ko i
Zeljeznom turpijom struSati. Ta smjesa od bakra i kositera - to
je bronc ili mied.
Gdje i kada su ljudi nafprije na5li bakar, to se ne zna. Zna
se, da su eudi (kojih i danas ima nje5to u sievernoj Rusiji, a
nje$da sti bili na daleko ra5ireni), u{ro-finska grarna mongol-
skoga ili tatarskoSa plemena, ve! tt prastaro vrieme trSovali ba-
krom i prodavali ga Grcima. Oni su lievali i bronc, a kositer za to
dolazio im je iz Kitaja. Grci su zvali bakar halko, 5to se je
vallda do danas saduvalo u na5oi riedi halka ili alka (t, i.
karika, kolobar), jer se to najprife pravilo od bakra. rMnogo se
bakra nalazilo na grdkorm otoku Cipru (Kipru ili Kupru), po
dem se bakar zove (latinski i nrjemadki) kuprum, ktlpfer, NaSa
ried ,,bakar" je turska. Kasnije je bronc u Evropu dolazio
s iztoka i to najvi5e valjda preko Srdkofa (danas talijanskoga)
primorskoga grada Brunduzija (Brindisri), jer ie to bila glavna
trgovadha luka, Po tom gradu nastala ie rieE brunds (bronds,
bronc), brondza.
Gdje su i kada ljudi podeli lievati bronc, ni to se ne zna.
Nieki misle, da se to podelo naiprije u Indiji, a odanle da su to
u Evropu do'nesli Cigani. Svakako se dini, da je poznavanie ko-
vina do,lazilou Evropu iz Lzije (iz Meduriedja ili Mezopotamije,
{dje je bio i zemaliski rai), a odatle na iednu stranu preko iuZne
Rusije ('oko Crnoga mo,ra), po suhu, a na druSu u krajeve oko
Sredozemnogamora (u Egipat, Grdku i Italiju) i dalie u sjevbrnu
Evropu. Kovno orude, ortLje i t. d, dolazilo ie u Evropu duSo
vremena ve6 6lotovo t. i. trgovinorn, saflx) u sievernoi Evropi (u
Svedskoji Norve5koj, u Englezkoj i sjev. rNjemadkoj)bavili su se
i do,ma6iliudi ve6 od starine (1500 Sod, priie Is,) izradivanjem
bronca, po'Sto su se iednom naudili od stranaca, Svakako je
vriedno spomenuti, da se Cigani i danas bave hovaniem i da na
iztoku (na pr, u Turskoj) ima wlo vie5tih kovadkih maistora (ka-
zandi,iia|. Po Ciganima bi se mogllosuditi, da su oni zbilja u ove
krajeve d,o6li io5 onda, kad se ovdie za kovine niie znalo, da su
dakle do6li iz napredniie zemlie, aii su pri tom i ostali, dok ie
doma6i narod napredovao u ewopskoii prosvieti.
U dbba brondano6iao,ruda bili su evropski narodi ve6 daleko
napredovali; Sto se vidi po nad,eno'morudu i oruZiu, nakitu i t. d:
Tu imade brondanih noZeva,madeva, koplia, siekira (sjekire su
65
jo'Sve6inornbile privezane na top,ori5te!),kotlova, zdjela i raznih
nakita (kopda, karika i t. d.). PluSova, motika, sprava i drugoga
poljodielskoga oruda nema, a to ie dokaz, da je sve to orude
ostalo od voinidkoglanaroda, koji se nije bavio poljodjelstvom.
Takav narod bili su doista Kelti, ko ji su Livjeli u dana5njoj En-
plezkoi i Francezkoi (ima ih i danas oko tri miliiurn a zovu se
Kimri), ali kao osvajaci bili su oko 400 Sod. prije Is, zavladali
velikim dielorn srednie Evrope, pa i cielom danainjom Hrvat-
skom. Ratovali su i s Riml janima (koii su ih zvali Galli). N jihovo
je dakle ve6ino,mbilo ono brondano,oraLie, koje se u naSevrieme
nailo u zemlji u raznim krajevima Evrope, osobito kod Flallstatta
u Gor. Austriji i kod La Tene u Svicarskoi,gdje se je naivi5e
toga izkopalo.
Uz brondano orude i oruLje nalazi se ve6 i ieljezno{a oruLja,
a Sto dalje, oralie ie samo Leljezmo,a nakit (kopde i t. d.) ioS
uviek od bronca, Zeljezo je doduie bilo u Egiptu (u Africi) po-
znatove| prije najmanje 5,000 (pet tisu6a) fodina, ier se je na5lo
u egipatskim piramidama za koie se zna, kako su stare, a spo-
minje se i u starim indiiskim kniigama (koie se zovu ,,vede",a
stare su najmanje 3000 do 4000 god.), dakle u dalekoi Azijl U
Egiptu ie naden komad srpa, koji ie star naimanje 2,800Sod. No
u Evropi se ieliezno oruZie i orude nalazi tek kasnije, po prilici
1000godina prije Is., na pr. u Italiji, gdje su Etrurci (Toskanciili
Tu5kani) ostavili mnoSo tragova svogiarada, pak onda u Grdkoi,
gdje su osobito na gilasu izkopine u starom gradu Mikenama.
Kada se je leljezo pojavilo kod nas (u srednjoj Evropi), ne mole
se stalno re6i, no svakakoga ie bilo i prije Rimljana. Od vremena
vladanja rimskoga (t, i. vremena oko rodenja Isusova) nalazi se
u na5im krajevima samo rimsko i,eliezno,orud,ei orglie,
KULTI.IRA,
Sto je kultura? Stogod je dovjek ikad igdje udinio i stvorio,
da mu Zivot bude lak5i i ljep5i, zove se to kulturni din, kulturno
dje_lo,a sve skupa, Sto je vi6e ljudi u tu svrhu udinilo, ili Sto je
iedan narod u tu svrhu nadinio naime: da mu bude bolje i ljepse,
to se zove kultura,
,,Kultura" je latinska ried, a Sto zapravo z,nali, vidi se naf-

66
bolie po tom, Sto se ovom i slidnim riedima oznadaie,'Iako ried
kult (cultusl m:FLlida56enie(osobito das6enieboZanstvai vriednih
liudi, junaka i svetaca). Ali kult ka.o pridievak znali sve, Sto ie
obdielano ili obradeno (na pr, o,bradeno zemliiste, obrazovan
6oviek), Ried ovoj srodna, koia pokazuje dinjenje, glasi kolo
(colo), a znadi naipriie: boraviti, baviti se' pa se zalo stanovnik
lli i.itelj kaZe latinski inkola (incola), naseobinase zove kolonija
(colonia). Po tom i vidimo, a to narn i zdrava pametkaie, da
kulture nemabez stalnoga naselienja ibezbrii:liivogia rada, t' i'
ne samo bez dlelania, ne$o ba5 bez n,'obdielavania"t, j' obi-
laienja i bas dvorenf a. Ovakvo ponuro obdielavanie, obila'enie
i dvorenje - to ie pravo da56enie,pa ie sasvim razumlf ivo, Sto
Rimljani istom riediu nazivaiu obdjelavanie zem|ie, obrazovanie
dovjeka i da56enjeboZanstva.
Glavni kulturni narodi, Kako se moZe tazabrati, iz preda5-
nieSa razlaganja o podetcima kulture od ono$a dasa, odkad se
dovjek na5ao na zemlii.kao ,,giolu trniu", nisu liudi svuda na
zemlii jednako napredovali u kulturi, i fo zacielo zato, Sto im
svuda nije bilo jednako prilidno, Udenjaci, koii se bave izudava-
niem kulturne pro5losti (kulturne historije), opazili su i ustano-
vili, da se je kultura doviedanstva,gledamo li na mjesto, ovako
podela i napredovala: Kultura se ie podela naipriie uz velike
rieke, za tim se primakla k mo'ru, napok'on ie pre5la preko mora
(iz Evnope u Ameriku), Imamo dakle riedku, primorsku i preko-
morsku kulturu,
Najstariju kulturu doista nalazirno uz velike rieket uz Nil u
Africi,i to je eEipatska k u l t u r a , i u z E u f r a t i T i g r i su
Aziji, u takozvanom Meduriediu ili (€rdki) Mezopotamiii, i to ie
babilonsko-asirska kultura. U E g i p t u s t o i ei o 5 i
(tako zvane ,,piramide",
danas ogromne i njekada sjajne zgrade
u koiima su gr,oibnicevladara, pak ru5evine hramova), zakoie se
stalno zna, da su stare oko 5.000 (pet tisu6a) godina. No dok je
doviek u Egiptu tolik'o napredovao, da ie znao i mogao graditi
ovakove liepe i Soleme zgrade,naravski, da je dotle pro5la io5
koia tisu6a Sodina, - Jedva ie Sto mlada babilonsko-asirska
kultura.
Premda su ove obadvie prastare kulture sasvim propale te
se danas niihovi tragovi izkapaja iz grobova i ruSevina, ipak ie
kakav-takav glas o niima db5ao ve6 i do zadnieSa naSegiadieteta.
67
Ved naime i mala dieca na5a duju i znaiu barem za ,,e$ipatsko$a
faraona" i za ,,kulu babilonsku", a to ie dokaz, da i one kniL$e' tz
koiih se mi udimo, t, j. stare knii$e Zidovske (sv, pismo na5e),
znadu za ove stare kulture. Od ovih kultura malo se ie saduvalo
pisanih spomenika u ,,svetocrtnom'1[ili hieroglifskom) pismu e$i-
patskorn na papiru od trske i na kamenu i na t, zv. ,,kl7novom"
pismu babilonskom. ViSe je to$a pre5lo Zivim predavaniem k Fe-
nidanima, Zidovima i Grcima.
Iz Egipta i Babilonije javlja se veia kultura u sredozemnom
primoriu, t, j. na obalama Sredozemnogamora, Tu su Slavni kul-
turni narodi Punjani ili Fenidani, Zidovi (Hebreii ili Jeweii)'
Grci i Rimljani.
Fenidani iZidovi, narodi iedno'ga (semitsko$a)plemena, sta-
novali su u sredozemnomprimoriu na aziiskoi strani, baS izmedu
Egipta i Asirije, Fenidani su bili najglasovitiji trgovci dak u pra-
staro,vrieme, koji su io6 nje$da doprli po rnoru d,o danaSnjeEn-
glezke (gdje su vadili kositar) i u Sjeverno more fgdie su vadili
jantar ili zemaljsku svietlu smolu). Od lenidke kulture nema pi-
sanih spomenika. - Tidovska je kultura takoder, kako je po-
znalo, obstojala vi5e tisu6a Sodina 'prije Is,, a poznato je i dieci,
da su Zidovi bili i u Egiptu i u Babilonijii iz Egipta, kamo ih
ie za gladnih godina doveo Josip, odveo ih ie opet u domovinu
Jozua, a u Babiloniji su bili u suZanjstvu, iz koje{a ih je oko
god. 500 prije Is, pustio vladar Kir.
Grdka (ili helenska) je kultura mlada; zna se zaniu stalno
ve6 blizu 1000god. prije Is., a cvala je oko 500 priie Is. Grci su
mno6ionaudili od Fenidana, a Fenidani od Egip6ana. U vrijeme
oko rodenja Isusova preveli su u svoi iezik i stare Zidovske
kniige. Njihov ie iezik dugo vremena, osobito u vrieme ro,denja
Isusova,bio jezik Skolanegospodei obraz'orvanih ljudi hod drugih
naroda (kao na pr. danas nfemadki).
R.imljani su duSo grdku rnudrost i umietnost prezfuali,no na-
pokon su je ipak primili, Oni su osvojili sve kulturne i nekulturne
drlave,oko sebe; nf ihov !e bio i Egipat i Palestina, i Babiloniia i
Grdka, a u Evropi su pod se spravili osim Italije jo5 dana5nju
Austriju, Francezku, Spanjolsku i gotovo cielu Njemadku i
Englezku: svud je tuda obrazovani sviet govorio njihovim
[latinskim) jezikom i Zivio po niihovim zakonima, i to ine samo
za njihove vlade (kofa
ie traiala jo5 gotovo 500 god. poslie Is.).
68
69
nego jo5 ditavu 10O0(jednu tisuiu) {odina, a u katolidkoj Crkvi
odriao se taj jezik i do danas p,o cielom svietu. na toliki seljadki sviet, osobito kod slavenskihnaroda, posebice
Ovu rimsku kulturu, kako se je razvila primiv5i u sebe kul- liod nas Hrvata; kolika ie razlika u Zivotu i miitjenju ovoga na-
turu girdkui Ziciovsku,nauku vjersku (t, j. krs6anstvo),primili su toda prema Zivotu i mi5ljenju tako zvane n,gospode",t, j, onih
i od nje se uie ioS i danas svi narodi u Evropi i u Ameriku pre- ljudi, koji su primili drugi nadin Zivotal
seljeni Evropljani, No zato se ipak ne moZe reti, da taj seliadki sviet nema
Evropska kultura. Ova kultura Srcko-rimsko-Zidovska, koju nikakve kulture. lz naiega se razlafanja dobro vidi, Sto ie
su Riml jani svojim drZavnim vladanjem i jezikom poglavito medu kultura, naime, da je kultura rad i nastojanje da dovjek svoi
razne evropSkenarode, poimence Germane [t, i. Niemce i niihov Zivot poboljSai poljep5a,A kad to znamo,ne moZemo reii, da
rod) i Slavene raz5rili, a ovi iu narodi dalie razv'tiali, dobiva sve seljadki sviet ni5ta ne radi, da svoj Zivot poboljSa i poliep5a,
to vi5e jednolidni biljeg t, i, svi evropski narodi Zivu sve to viSe Dosta je pogledati obradena polja, sSrade, od,ielo, pjesmu,
na iedrnaki nadin, imadu jednaku hulturu. Ta se kultura zove veselje i tugu seljadkoga naroda, pa 6e svatko priznati, da je
evropska kultura, p r e m d as u i u s t v a r a l ik, a k o s e v i d L i z to i te kakva kultura -. a ipak je u koiedem dosta daleko od
dosadanje$a razla{ania, i aziiski i afridki i evropski narodi. ono,ga,Sto se zove l,evropska kultura", Kakva ie dakle to
kultura? Nije li to i evropska kultura, barem kod seljadko{a
svieta u Evropi? Kako to, da izmedt ovo$a seliadkoga svieta i
CIVLIZACIJA, izmeda spomenute tako zvane ,,$ospode" ima i preziranja i
mrinje? Kako to, da ,,gospoda"vele za seljake, da su ,,prosti",
Narodna kultura i civilizaciia, Do sada smo spominjali razne a seljaci drZe desto gospodu za svoje nepnjatelje?
narode: Egip6ane, Asirce, Fenidane, Zidove, Grke, Rimljane, Ovo ie doista vrlo vaZna poiava u Zivotu naroda, a rodila
se ovako:
koji su najviSe uradili za bolji i ljep5i liudski Zivot. Sto je koli
Uiediniene kulture raznih spomenutih naroda stvorile su
od ovih naroda rukama stvorio i umom izumio, to je, od jednoga
doista tako velikih djela i takav Zivot, da su se ljudi morali
viSe, od drugoga manie, prelazilo k druSim naro,dima, dok se
sami duditi i diviti tomu, Sto su stvorili. tledu tim velikim
nije stvorila prilidno jednolidna kultura, t, j. prilidno jednaki
dielima ujedinienoga liudskoga nastoianja najznamenitiie je
Livot i miSljenje,a to se zove.evropska kultura.
veliko dielo i silno rimsko carstvo, zakoie smo ve6 rekli, koliko
No osim ovih spomenutih naroda bilo ie i drugih naroda
je bilo. Tolike zemlie i narode spraviti pod
i u Aziii i u Evropi, koii su, naravski, takoder radili i mislili, iednu vlast i jedan
zakon i red - to je doista veliko djelo. eoviek si lako moZe
da svoi Zivot pobolj5aju i poljepSaiu,no taj ie njihov rad ili
pomisliti, Sto su o sebi mogli misliti oni, koii su tomu silnomu
njihova kultura ili propala s niima zajedno, ili su narodi livjeli
carstvu bili na delu i na prvim miestima, a to su bili carevi
dalje, ali su primili tudu kulturu, ili pak njihova kultura nije
rimski i gospoda rimska, i niie dudo, da su careve
do5la u dodir s drugim kulturama, neSo ie ostala sama za sebe fimperatorel
rimske io5 za Zivota proglasili bogovima, Lako si ,rroz"*o po-
od njekada pa do danas. Tako na pr. Kitajci ili Kinezi, mnogo-
misliti i silnu i iaku rimsku voisku, a onda Zivot na carskom
broini narod r Aziji, imadu vrlo staru i vrlo razvijenu kulturu,
dvoru i kod gospode, sve u redu, u slavi, u bogatstvu i siaiu,
t. i. svoj nadin Livofa, za kolu se u Evropi dugo nije znalo, a i
a i u mudrosti i znanosti. No
danas se znade vrlo malo. io5 ie lak5e p"-irliti, hako su
rimski drlavljani, koji su u slobodi Zivieli pod
No joS je valniie ovo; I u samoj Evropi bilo je dugo, a ima ovaLvom vladom,
morali malo cieniti i upravo prezirati one ljude i ciele narode,
i danas dosta svieta, koji jo5 uvijek Livi na starinski na6in, te
koii nisu bili rimski diZavliaii, nelio su kao divlje dete plienili
ne zna giotovo ni5ta o onoi evropsko'i kulturi, o koioi je bio
i harali na giranicama rimskoga carstva. Rimliani .r, ..rr" orr"
govor. Da to posve dobro razumijemo, dosta ie pogledati i danas
narode izvan svoSa carstva podrugliivo i prezirno zvali barbari,
70
Zalo ie po6ve naravski, da se ie mnogo do tofa drZalo, ako
ie tko bio, a osobito ako ie tko postao rimski drlavlianin, za'
pravo ,,grada'ni,n"ili civis. Gdiekomude biti moZda poznato kako
su sv. Pavla htjeli Sibati, ali on ie rekao: ia sam rimski civis
{drZavljaninI zapravo; gradanin) i apeliram na cesara! I nisu ga
smjeli Sibati! Razumljivo ie zalo, da je sve htjelo postati civis,
da se htjelo civilizirali, t, j. do6i pod rimske zakone i u svem se
iziednaditi s driavljanima rimskim, t. i. primiti svu rimsku
kulturu, Ovo svjesno nastojanje pojedinac.a i naroda, da primi
rimsku kulturu, i opet nastojanie rimskih drZavljana, da Sto viSe
svieta i naroda sprave pod svoiu vlast, pod svoie zakone i
uredbe, to ie nastoianje bila prva civilizacija.
Osim toga dogodilo se joS i ovo: Za rimskoga vladania i u
rimskorn carstvu javila se nova vjera i nauka: kr56anstvo, Kako
ie poznato, taie vjera doSla iz zemlje Zidovske, a glavni njezin
Siritelj i apostol, spornenuti sv. Pavao, bio ie, kao i ostali obra-
zovani liudi, dobro izuden u Srdkoi mudrosti. Ova Zidovska
nauka u Srdkom ruhu naskoro ie, za kakvih 300 godina, tako
osvojila udene i neuke, da ie rz nju pristao i sarn rimski car
(Ko,nstantin),te ioi time ne samo dao slobodu nego iu u njeku
ruku proflasio jedinom pravo,m i dozvolienom, t. j. drZavnom
vjerom, uz koiu mora pristati svaki rimski gradanin,
Ali sve to nije niSta prema kr5danstrrojnauci o spaseniu
ditavoga doviedanstva. S tom naukom do5lo ie u evropsku
kulturu do sada sasvim nepoznato poticalo na rad. Do sada se
naime svaki doviek i svaki narod starao samo za sebe, da mu
bude bolje ! liep5e, i to na ovort svietu. Kr56anska nauka do'
na5a k tomu novo, do sada nepoznato nastoianie: za spasenie
cieloga doviedanstva, t. i. svih naroda bez nzlike, Duh ovoga
kr56ansko$a nastoianja za ,,carstvom boZiim na zemIj|", za
,,iednim pastirom" i ,,iednirn ovdiniakorm", a sve u svrhu
,,vje6noga blaZenstva na nebu" - dovoljno je poznal, pa toga
ne treba potanko rczlapali. Ovdie ie dosta spomenuti to, da se
ie Sirenjem kr56a'nstva Sirila i evropska kultura, zapravo civili-
zacija, jer tko ie postao kr56anin, postao je uiedno dlan kr5-
6anske Crkve, koioi je Slavar stanovao u ,Rimu, i tek time ie
stupio medu ljude. Sviet, koji je stanovao podalje od gradova,
nije dakako moglaotako brzo i lako stupiti u to kolo. Ovi liudi
7l
po selima (selo se latinski kaZe pagus, a seljaci se zovu pa$ani)
bili su prezirani kao do sada barbari, Sto io5 i danas dokazuje
na5a ried pogan, koja je naipriie, kako se vidi, zmadila seljak
(paSan), a danas 'ne znati samo bezbolac, ne{o i gadan doviek.
Zato se lako razumije, Sto su hekr5teni narodi, t. j, nilhovi vode
i prvaci, nastojali, da Sto prije skinu sa sebe ovaj prezir, a to
ie moglo biti samo tako, ako se izjednaEe s gradanskim
(civilnim) sta,novniitvcm, t. i, da se pokrste, jer je sada u
gradovi,rnabilo sjediSte rimske kulture i kr56anstva. Ovaj sra-
motni prezir osobito ie smetao poglavice i vladare novih ,,bar-
bar,skih" naroda, Niemaca i .Slavena, koji su se nastanili u
rimskom carstvu, Zato su se ovi ,,barbarski" vladari krstili i
sami i dali krstiti svoje podanike, no 6esto su i duSo bili
kr56ani samo po imenu, a inade su u svem dugo, a u koiedem
do danas zadri,aLt svoju narodnu kulturu.
I tako je rimsku civilizacijr, kad vei i nije bilo rimske
dri,ave ni rimsko{a drZavljanstva, nastavilo i zamienilo kr56an-
stvo: Siriti civilizaciju znadilo ie dugo vremena Siriti kr56anstvo,
a dakako tz to i evropsku kulturu. A kako je sjedi5te kulture
i krS6anstvabilo u gradovima, u kojima su Zivjeli {radani (cives,
civilno pudanstvo), vedinom tudinci, Siriti civilizaciiu znalilo
je Siriti gradske i tudinske obidaje, a izko4enjivati doma6u
narodnu kulturu.
Plodovi civihzaeiie, No civilizacija je s v"remenom dobila i
drufo znalenje i drugu svrhu, Do sada je razloZeno, kako ie
elilizaciia iSla za tim, da liudi i narodi dodu pod rimsku drZavu
i rimske zakone, a poslie u krS6ansku Crkvu. Tako su se naj-
priie u rimskoi drZavi, a po tom u rimskoi &atoliEkoj) Crkvi
okupili u jed:noi misli razni narodi, ve6i i manji, jadi i slabiji,
kulturniji i manje kulturni, koji su dakle iivjeli dosta razlidnim
Zivoto,m. Svi su ovi narodi, ili bolie niihovi vode i prvaci,
stupiv5i u dodir s rirnsko'm i kr5danskom civilizacijom, podeli
sve to vi5e spoznavati, da je ova civilizac:ija'zbilia
iedino ili
barem najbolie sredstvo i nadin, da poiedinci i narodildodu do
Sto ve6e sreCe.Dokaz imie za to bila silna rirnska drZava, koia
je baS radi to{a svima bila vazda pred odima i u misli, a d.okaz
su im bili i niekoii evropski narodi, koii su takoder po ovoi
civilizaciii silno napredovali. Zato svietom zavlada misao:
Nema druge, nego, ho6emo li svoi narod, koii
iaB slabo i znade
72
73
za civilizaciju, da ga clvilizajemo, t, j. .da mu dademo sva sred- otrgnut list na vjetru: sve mu je svejedno,pa i ono Sto je zlo,
stva, Sto ih imalu vet, .civill,zovani narodi, i da 6ia uvedemo u Staroga po5tenja i domaiega veselja nestaje,eoviedji Zivot po-
niihovo kolo. Treba dakle Siriti poznavanje civilizovanih na- staje pust, a izpunja ga samo trka i iaSma za golim kruhom, jer
roda, primati sve, Sto su oni za bolji Zivot izumili, pade i njihove do ideala civilizacije riedko se tko uzdigne.
obidaje,nadin Zivota, odielo i t. d. jednom riedju: treba civilizo- I tako civilizovan dovjek postaje opet slidan divliaku, komu
vati (civilizirati). je iedina briSa svagdanji kruh: civllizacija uniituje kulturu, jer
Sve ovo zajedno: poznavanie civilizovanih naroda, primanje kulture nema bez doma, bez roda, bez po5tovanja ili kulta
niihovih izuma, nadina Livota i t. d, sve je to bez sumnje na- onoga, Sto su nam stariji ostavili, -- a civilizacija sve to bri5e,
predak (progres); sve to znall ne drtati se slijepo starine, ne U ovoj opreci izmedu kulture i civilizaciie svakako ie uza
zaostaiati za dru$ima, nego i6i napried za novim, boljim, za Eim svu vaZnost civilizacije sigurnije, bolje i srdcu dovjediemmilije
ide i ve6ina drugoga svieta, kojemu je bolie, No Sto je Slavno: - duvati kulturu, t. duvati i po5tivati ono, Sto su nam
i. djedovi
sve ovo znaEi ne mirovati zadovoljavaju6i se s onim, Sto zna5 i ostavili i u dem smo odgoieni.
imaS, nego to znali gibati se, micati se, znadi - raditi.
I tako f e doista obiljelje civillzacije - rad i napredak. Gdje (>Bo,i(,nica< 7910. Zagreb 1909. Str. 57.-'69.1
se radi, tu se i napreduje,a napreduju6i doviek u istinu se mora
pomicati i u prostoru, traZeti sredstva za napredak, pa se tako
mora - na ovoj maloi zemlji - prije ili kasnije sastati s drugim
narodima i stupiti u niihovo kolo, t. j, postati gradaninom svieta
ili kozmopolit. Lieni se narodi i ne civilizuiu, negiodame u svoioj
zemlji, dok ne dodu radini i napredni te ih desto sbri5u s lica
zemaliskoga.
Naravski, da 6e se na ovaj nadin napokon civilizovati svi
narodi na Zemlji, i to je skrajnii cili ili ideal i civilizaciie, Slavni
cilf dana5niegiavremena: civilizovati sve narode i podati im
plodove civilizacije miran, udoban i sretan livol.
Dakako, da i medu plodovima civilizaeiie imade i gniilih i
otrovnih plodova, kako to udi liepa nauka poviest civilizaciie.
Ali o tom mi ovdie niie govoriti. NieSto ipak treba spomenuti.
Uspiesi su civilizaciie doista veliki, sjaini i zamamliivi, No
zlo, Sto ga civilizaciia dodosi, tako ie veliko, da clvillzaciia
ima ozbiljnih protivnika. Spomenut 6emo jedno:
Civilizacija i spomenuto kozmopolitstvo trga dovjeka od
njegova naroda i domovine, pade i od roda, Civilizovan dovjelc
odride se svegiasvoga i posebnoga, a prima sve tude i ob6e, U
prvo vrieme godi mu ta novost, a, za malo mu ie dosta civilizo-
vane iednolidnosti. Niti kofa liubi, niti se koga stidi, niti se
koga boji. Niefov ie sav sviet i niegov niie nitko. Ovalcav
Eoviek, rie5iv5i se sveze s rodom, s narodom i domovinom, a ne
mogu6i se svezati s cielim svietom, desto se izSab| postane kao
74
Seljadkopitanie.
Nastanak selia6koSa staleia'
euie se kadkada ried, da su nfe$da svi liudi bili seljaci, ier
Bog nije stvorio ni popa, 'ni $rofa, ne6io seliaka, koiemu ie
rekao: ,JU znoiu lica svoSaiesti 6eS hlieb"'
Ovo nije podpuna ist'ina.
Proudavanje lfudskoga Livota, dokazalo ie, kako ie to
mnoliimapoznato,da su ljudi u podetku bili lov c i, pas t iri'
u orrd" t"k s e I ia c i, t. i' stalno, u selu, naselieni, poliodielci
i ratari,
Ova tri stupnja opai'aiu se redovito kod svakog naroda'
(lrna i iztzetaka, ali o torn 6u kasnije kazati' koiu ried') Zato
se je lako dovieku domi5ljati, da le to posve naravski, ,a rnoi'e
s" io i razloZitr. eoviek naime u prvom podetku bio ie ba5 bez
svefa; bez svakoSa oruiia i bez orudja, tako da u prvom
poe"tko niie bio za pravo ni lovac, neSo - izuzevii boZiu du5u
u sebi - bio je kao Zivot'inja, te se morao i hraniti kao Zivo-
tinja, t. j, oni,m, Sto ie $otovo 'na ze'rnltjina5ao' DuSo je zacielo
trebalo, dok ie znao napraviti strelicu ili zamku, da ubije ili
uhvati kakvu Zivotniu, Ali u isti das s tim podeo ie zacl.elopri-
pitomljivati uhva6ene divlie Zivotinie i postao ie pastir' No to
nije moglo duSo trajati, a to zato, Sto je iivotinie trebalo pasti'
Lako je' naime bilo, dok je liudi bilo malo, pa ie svaki svoie
blago pasao, {dje ie htio: zemlie je bilo dosta, Ali kad se sviet
u kojem kraju umnoZio, podetre su svadje, a bome i boi radi
paSe,rad.i zem\ie, - pa je trebalo zemlia podielitir dovle 6emo
pasti mi, a dovle vi!
Kad je iednom zemlia bila podieliena {i to ne valjda sva-
homu pojedincu, 'nego crielomu plemenu), t. i. kad su liradi sieli
75
na jedno mjesto, onda je nastalo i moralo ie nastati s e I o:
Liudi se vi5e ne sele, ne6!o ostaiu u svom selu i beru i love i
pasu oko svoElasela, - dok je bilo Sto brati, loviti i pasti. A
kad niie bilo, ond,a ie dovjek podeo sijati i saditi, a kad niie
htielo samo od sebe rasti, podeo ie kopati, poslie orati -
postao je ratar.
To je sve rnaravski.eovjek je morao postati seljak i ratar,
- ako se je imao
Sdje naseliti i ako je tu mo6iao u znoju lica
svoSa Zivieii. A bilo je i. toga, da se pastiri nisu moSl,iu svojoj
zemlji naseliti, jer ie zemlia bila pretiesna, ili kamenita. Sto ie
onda bilo? Onda se je narod raztepao po svietu, pa kako jo5
nife bio naudan na poliodielski rad, dao se iovjek na trgiovi,nu,
postao je trgiovac. Malo ima primjera za !o, alt dobar su primjer
Zidovi. Zidovi su bili, kako nam je poznato iz biblije, lovci i
pastiri {sjeiamo se, kako je Jakov-Izrael pasao ovce kod svoga
ujatr<a),- ali selfaci i ratari nisu bili nikada. Poznato nam je
i to, kako su se selili u Egipat, pa opet u obe6anu zemlju, i
kako su bili u babitlonskornsuZanjstvu. Sve je to dokaz, d^anisu
bili seliaci ratari, jer se ne bi mogli tako lako seliti. - To ie
onaj izttzelak, koji smo na podetku spomenuli,
'Pita se sada: Ako je to naravski, sto je od lovca i pastira
postao seljak poljodjelac,je li naravski to, da od seljaka postane
dalje zanatnik (majstor, obrtnik), pa trgovac, a onda uditeli ili
sve6enik, ili sudac ili odvjetrnik, i t. d.? Jeli to nuZdno? Ili ie
pak mogu6e, da sel'jak i ostane seljak?
Ovo pitanj e rnoie se razumjeti dvostruko, i to s Siospo-
darsko€a i prosvjetnoga gledi5ta. Razumiie li se s gospodar-
skoga gledi5ta,onda treba ovo pitanje upodpuniti orrakoiMoZe
li narod, u kojem su sami (,ili ve6inom) seljaci, ostati seljadki
narod, alco hoie iivieti, ili se pak mora s vrem.enom ostaviti
seliadkoga Zivota? - S prosvjetnoSa gledi5ta treba ovo pita,nje
ovako popuniti: MoZe li seljadki narod do6i do najvele mogude
prosvjete?
Prije nego Sto odgovorimo na ova pitanja, kazat 6emo,
Sto vidimo po svietu.
76 77

vet, ie danas toliko razne robe u svietu, da drL,ave upravo na

,,Industriialni'n narodi, silu svoju robu narivavaju, dapade i ratom sile druSi narod,
da njihovu robu kupuje. Ta poznato je, koliko u velikoj politici
Danas ima u svietu naroda i zemalja, gdje skoro nema
ima borbe ba5 radi toga, Sto jedna drLava ho6e da drugoj otme
seljaka, ili ih ima vrlo malo, Tako na pr. u En$lezkoj i u Ame-
try',iite,t. j. da njezinu robu iztisne, a svoju na trZi5te donese.
rici nema skoro seljaka, a u Njemadkoj ih rima dosta malo. A
Tako na pr. nagodba izmedju Austrije i Ugarske nije niSta
Englezi i Niemci poznati su po svietu, da su jaki, bogati i pro-
drugo, nego jedan dio ove velike borbe: 6,ija6,ese roba tro5iti
svie6eni narodi, Naprotiv se zna, da seljadki narodi, na pr, Rusi
u Ugarskoj, Razumiie se, da su s tom borbom u Svez,i razna
i Srbi, nisu tako;ni bogati ni prosvie6eni.Uz put ne treba zabo-
i,eljeznilka pitanja (jer se roba danas dovaia Zeljeznicom), pa
raviti, da ni medju Zidovskim narodom nema seljaka, a i za
se onda lako razumije, Sto se je za vrieme pogadjanja toliko
Zidove je poznato, da su prosviede,nii jo5 vi5e bogati,
razpravljalo o raznim teljeznicama (kranjskoj, lidkoj, dalma-
Po tom bi dovjek sudio, da setrjadkimnarodima, Stono je
tinskoj i t, d,), Kako ,,industrijalne" driave na svaki nadin Sle-
ried, ne cvatu rui,e, 'pada i oni, ako ho6e da dodju do Sto bolfega
daju, da svoju robu prodadu, za to imamo dokaz u na5oj blizini
livota i prosvjete, moraju gledati, da svoj seljadki staleZ
l{nogomu je naime poznato, kako ie austro-uSarska vlada
zamiene drugim, kako to vide u drugih ,,naprednih", bogatih i
z,atvorila granicu blagu iz Srbije, a to samo zato, Sto Srbiia
prosvie6enih naroda,
nije htjela kupitii ratnih topova od austrijske fabrike, (Ti topovi
Ostanimo das kod ove mi,sli, pa nastavimo ovako: Treba
stoje vi5e rniliju,na.)
dakle nastojati, da Sto prije inastupi takvo doba, kad nitko ne
Vidimo dakle, da ,,industriialni" narodi, koji nemaju seljaka
6e ni orati, ni kopati,'ni blaga pasti ni hraniti; treba nastojati,
ratara, ve6 danas dosta teZko i s velikom mukom svoju robu
da na ovoj Zemlii ne bude nijednogaseljadkoganaroda, - onda
prodavaju. A po tom svatko moZe suditi, Sto 6e tek biti, kad
ie svi narodi biti napredni, bogati i prosvieieni.
svi narodi, koji su cl.anasjo5 seljaci ratari, podignu kod kuie
Svakomu ie 'jasno,pa tcga ne treba razlafati, da bi takovo
svoje tvornice, te ne budu trebali ni htieli kupovati tudje robe,
nastojanje d.oneslosvietu propast,
Kako 6e onda Zivjeti oni narodi, koji kod ku6e nemaju nuild-
Jasno je dakle, da nije nuZdno nastojati, da seljadki narodi
noga iiveia? Oni ovako mogiu danas Zivieti samo na radun i
ostave svoj staleZ, jer kad ne bi bilo seljaka ratara, svi bi narodi
na Stetu drugih naroda, koji ih hrane, a za to od niih dobivaju
i sav. bi sviet morao propasti. Jedno samo treba joi razloZ,iti,
njihovu desto lo5u, a i nepotrebnu robu,
i to ovo;
No to jo5 nije jedini uzrok, Sto industrijalni narodi bolje
Mnogi spoznajei uvidja, da doista bez seljaka ratara sviet
Zivu, Za pravo jo5 je i ciela Evropa barem bez Rusije gotovo
ne bi mogiao obstati, ali ipak vidi i mora ,priznali, kako smo i
na pclovicu seljadka,pa se tu jo5 jedno vrieme dade kako tako
mi prije spornenuli, da su danas seljadki ratarski narodi siro-
kuburiti svima onima, koji nisu seljaci. Druga je stvar
ma5niji i manje prosvie6eni od cirugih naroda,,u koiih ,ima malo
s Englezkom,gdje ve6 gotovo nema seljaka,pa ipakl Englezkoj
seljaka. Kako je to?
i obidni radnici iivu kao giospoda,Istina je, i EnSlezi prod.aiu
To je ovako: Narodi, koji nisu seljaci, Zivu od za'nata lli svoju robu po cielom svietu, ali od toga ipak ne bi tako dobro
rukotvorstva (industrije).No tu se odmah svatko sam domi5lja,
iivieli, d,a za njih 'ne radi deset puta viie roblja, nego Sto je
da oni narodi moraju svoju robu prodavati drugim narodima, svih njih. Treba naime znati, d,a Englezi vladaju nad cielom
koji nisu zanatnici, jer kad bi sva roba, Sto se u takovom Indiiom, daleko tamo preko mora u Aziji, TJ toj plodnoi Inctiji
narodu izradi, ostala tu doma, tko bi ju kupovao ? Zato tako Zivi preko tristo milijuna 300,000,000naroda, Od luda Englezi
zva,ni industrijalni narodi, kao Sto su na pr, Englezi i Niemci, ponajvi5e d,ovai,aja,Sto im za iivot treba, A
rnogu bolje od seljaka iiv1etl, i napredovati samo tako dugo, Sto bi bilo, da
naiednombrodovi izlndije ne dodju? En{lezibi u svojol domo-
dok imade seljaka ratara, koji njihovu robu kupufu i troSe. A
 79
78
pred I doista, koliko imade seljadkih roditelja, koji svoju djecu
vini za mjesec dana po{inuli od glada' Na to ie ndslio.v.ed
zatvoriti more i daju u zanat, a jo5 radle u vi5e Skole s bolno-radostnirn uzda-
10o godina francezkicar Napoleon, kad fe htio hom: ,,Ah! Ne 6e se tako muditi kao ia!"
time Englezku uni5titi.
ob sebi ne No tu dolazimo do najvaZnijega pitanja u ovoj stvari, ,naime
Sve ovo dokazuie, da industrijalni narodi sami
od seliadkih do pitanja: Kako je do5lo do toSa, da ie seljak ratar svuda po
mo$u ni Zivieti,a kamo li bolie Livieti i napredovati
bi seliadke svietu, kratko redeno, u pravom robstvu? eim su i kako
naroda. Tato nema nikakve $ospodarske nui'de' koia
prije po primieru druSih-naroda drugi staleti dobili nad seljakom ne samo
narode sililan da se nastoie Sto
kako toliku vlast nego i prvenstvo u svakom po-
nekako ,,pogiospoditi". Seljadki rnarodi moSli su uviek
bez posebne { I e d u, na pr, u druZtvenoj dasti? Kako ie d.o toga moglo
tako zivitii napredovati bez industriialnih naroda i do6i osobito s obzirom na to, Sto se ne moi,e pore6i, da ie
ali industrijalni narodi livu vet, danas
tvornidke (fabrftke) robe,
to 6e tei'e Zivieli' seljadki staleZ svim drugim staleZima ne sarno koristan, nego
leLko bez seliadkih naroda, a Sto cialie,
da upravo nuZdan, a joS vi5e i obzirom na to, Sto je ,neznatna
Krivo bi shvatio ovo razla$anje, tko bi po tom sudio'
i svi narodi mani'ina ostalih staleZa znala i mogla vladati i ioS danas vlada
bi naibolie bilo, kad bi svi liudi u iednom narodu
n4s,udi' a to v e l i k o j v e d i n i s e l j a k a ?N i i e l i v e i t o d o k a z , d a j e
titi setlaci ralari' Nipo5to, Poviest doviedanstva s e l j a d k i s t a l e i , n i L i { i l i k a k o b i g o s p o d ar e k l a , , , i n f e -
uviek
se ponjeSto i dainas,ridl, d" je medju seliaoima ratarima riorniji")
i sve6enika i udi- od ostalih staleZa, te da u tom staleZu
uito kotit<o toliko ne samo zanafnika, ne$o
Zivot iovjek ne moie do6i do podpurnoga razvqa svojih dovjedjih
telja, a prema prilikama i dru{e tako zvane "$ospode"' sposobnosti i do pravo6la t, i. slobodnoga i sviestnoga ljudskoga
je'naime liude ve6 od podetk'a nauEio, da svaki doviek nije
iivota?
jednako sposoban za svak'i Posao' za koii treba vi5e- vjeitine
i vre- Prije nego Sto na ovo odgovorimo, trebalo bi malo potarnje
i vieflbe,t. i. tiuai su rano opazili, kako se mnofo muke izpripoviedati, kako je seljaku rataru bilo
mena priStedi, ako se po"lovi podiele po vje5ti'ni i sposobnosti' io5 prije 70 do g0
godina, jer je danas ve6 prema onomu osvanuo na zemlji
To ie1.ko zn'amenitai nuZdna ,,diob'a rada"' koia
"varra seljadki rai. No tomu sad ovdje nema mjesta, Dosta 6e biti, ako
je sivorila razna zanimania, zanate i staleZe' Svaki doviek' pa
prilikama kaZemo, da seljaka ni danas na pr, u Hrvatskoi, ne samo drugi
i seljak, treba da po svojim sposobnostimai prema staleZi ne smatraju podpunim i sebi ravnim dovjekom, ne$o da
pa vidi
prosudi, koie je ,^iimani. za nie{a zgodnie i korristnije' se ni sam seljak ne drli pravim i podpurnim iovjekom prema
ii ,ru pt. seliak, da bi on ili niegov sin bolje Zivio kao zanatnik' t. zv. liospodi.Toliko je joi toSa ostavilo staro seliadko robstvo!
rat'ar'
trgovac ili dinovnik, ludo bi udirnio, kad bi ostao seliak A sada da odgovorimo na ovo pitanje: Z,a6to su ostali
narode' gdie
Razumiie se, da to vriedi samo za one seljadke malobrojni staleZi nadvladali i podjarmili seljadki stalel?
gdie jo5 nema
dioba rada nije iod dovoljno provedena, t' i' Najprije da dujemo, Sto o toj stvari kale povjest dovje-
dosta zanatnika, trgiov'acai umnih radnika (ud{telia' sve6enika .-
danstva,
i t. d.), gdie su zanatnici, tr$ovci i umni radnici sami ili ve6inom Poznata je istina, da su lovadtr<ii pastirski narodi uviek i
tudiinci. To i jest rprava samostalnost domovine i naroda' kad svagda bili jadi od seliadkih ratarskih naroda i
su sva zanimania u rukama doma6ih ljudi' da su ih nad-
vladali i podjarmi,li. Ne idemo daleko,
Je li seliadki stalei ,,niili" (,ninleriorniii")? ve6 ostanimo kod nas
Hrvata. Poznato je, da su Hrvati robovali Avarima
Mi predobro znamo, da 6e mno$i i mno$i -selia! na ovo ili Obrima,
a Magjari podjarmili su ugarske slavenske
posljednie na5e razla$anje $otovo uzkliknuiiz ,,Pa Qdie ie tai _konjari
ratare, Takvih bi se primfera na5lo
seljake
zanatnik, trgiov'ac,ili dak dinovnik? i- vi5e,
seljak, koii ne bi hti;biii rna prvi mah dudno, osobito kad se sjetimo, da
Gdie ie taj, koii se ne bi htio osloboditi sveSa ono$a zla' mttke ,
tovadki 19 ie ie
i pastirski staleZ stariii i nesavr5eniii od seliadkoga.
i neugodnosti, koiu je seljaku podnositri, dolr-r1eZiv?"
80
No kada bolje promislimo, uvjerit 6emo se, da je to posve
naravskiL , ovaci pastir- to je slobodan doviek, i to
slobodan u svakom pogledu: slobodan od drugoga dovieka,
slobodan od rada (posla) i napokon, Sto je gilavno: slobodan u
sebi, u srcu, t. j. neustra5iv,Lovac je za pravo bojnik ili voinik,
a lovadki i pastirski narod - to je gotova vojska, koja 6e lak,r,
osobito na konlima, nadvladati i podjarmiti i deset puta ve6i,
ali minni seljadki narod, kako se je to doista i dogadjalo.
Mora se cLaklepriznati, da mirni seljak ratar, poito se je
jednom smirio na svojoj zemlii, nije bio dorasao borbi sa niZirn
dodu5e, ali slobodnijim staleZemlovadtr<o-pastirskim. Dogadia.lo
se naime i u toj stvari ono iSto, Sto se inaEe znade doSodiii:
Dodjo5e divlji i 'iztjeraie pitome,
Istina je, divlji pastirsko-razbojnidki narodi nisu svagdie
trajno zadriali vlasti nad seljadkim i gradskim narodom, ne$o
su obidno do5li i pro6li, pade i propali, Tako je nestalo i Avara,
a ni divlji Mongoli (Tatari) nisu se mogli u Hrvatskoj odri,ali.
To je i opet naravski, ier cieli lovadko-razboinidki narod ne
moZe iivieti medju seljaei,rna:ta tko bi ga i dime hranio! To
ide samo nfeko vrieme: divliaci ratuju, a seliaci ih pod silu
hrane, dok se divljaci ne pripitome, ili dok seliacima ne dodija,
pa ih oslabljene protjeraju',
No mrno6ioje od ovofa valnije to, Sto prva5ni'i poludivlii
lovadko-pastirski, t, j, bezposleni i otimadki iivot niie ni u
seljadko-ratarskom narodu jo5 dugo posve prestao, neSo ie
dapade u kasnijem druZtvenom uredjenju odludno djelovao.
Treba naime znati, da su nad mirnim seljacima i dalie vladali i
zapoviedali oni, koji su vi5e bili vi6ni lovu, boju i bezposlici.
Nije to tako bilo samo zato, Sto su ovakav bezposleni, slc-
bodni'i otimadki Zivot vodili liudi, koii su bili slobodnije i nasil-
nije 6udi, premda bi ve6 i to bilo dosta, da se miroljubivim i
zaposlenim seljacima nametnu za gospodare,nego je tu bilo jo5
ovo: Ljudi su se u ob6e pomalo priudavali mirnomu poslu, bilo
ratarstvu, bilo zanatu i nauku (osobito kr5ianskomu), tako da
je stotine i stotine Sodina,pa sve joS do pred 400 do 500 godina
bilo dosta nemira i nereda, otimadine i boia ne samo doma,
t Tako su se divljaci Bugari medju slavenskim narodom pripitomili
danas je od njih ostalo samo ime. Bugarski starosjedioci bili su i zvali su
se Sloveni, a danas se zovu Bugari.
81
nego jo5 vi5e s neprijateljskim, najvi5e poludivljim i otimadkim
narodima. Treba se sarno sjetiti, da su ioS pred 700 godina
na pr. na naSu domovinu navalili divlji Tatar.i iz Azije, a
s Turcima-Osmanlijama,protiv kojima su jo5 pred 300 Sodina
u orulju iahali na5i biskupi i kanonici, imali sriro posla giotovo
do juder, Po tom se razumije, da je u ovakvo nem'irno vrieme
vi5e vriedio mad, buzdovan i strelica, neEioplug i motika, Z.ato
se lako razumije, Sto su nad seljadkim narodom zafospodovali
oni, koji su bili lovci i bojnici, t. j, bezposleni inade junaci ili
talc.o zvani ,,vitezovi"*, Ovi su junaci bili gospodari zemlje i
narodu (kasnije Srofovi :i spahije).A kad se je jednom njihova
vlast, osobito pornodu kr5danske Crkve, koia je priznavala
svaku vlast, udvrst'ila, bilo se je seljadkomu narodu lim teZe
izpod nje oteti, Sto su ta gosp,oda bila ne samo kao staleZ
orgianizovana,t. j, u dogovoru sloZna, ,ne€o Sto su bila sve to
viSe prosvielena, a seljak ie bio neuk i u podpunom rneznanju
do iuder.
Nedostatci seliaikog staleZa,
1. Sve ovo, Sto ie razloleno, kako su bezbnlna i bezpo-
slena 6iospoda,,lovc,i"i ,,konjari" do5li do vlade nad seljadkim
narodom, ne dokazuje protiv seljadkoga staleZa niSta, ali doka-
zuje nje5to drugo, i to ovo:
Za rieE medju ljudima u ob6e, a za politiku napose treba
srdanosti i odludnosti vi5e negio idega drugo$a, To vriedi i
danas, a vriedilo ie kud i kamo vi5e u ono vrieme, kad su ljudi
rnrno6ioviSe, i to s razlogom, drlaLi do jednoga iunadkoga i
odludnoga dina, nego do stotine mudrih i razborilih riedi. Kod
toga treba drZati na umu, da su narodi sebi drZave osnivali i
uredjivali prije, ne{o Sto su lmali ikakve ulitelje, koii bi ih
udili kakvomu redu, pravilu i t. d., t. i. narodi su drZave osni-
vali onda, kad je odludivala tiele sna s ila. Zato
ie posve
naravski, da su vlast u ruke dobili liudi srdanl, odluEni, bez-
briZni i nasilni.
* Vriedno je zabiljeZiti,
d.a su prava gospoda do danas saduvala glavne
i o[Jege ]ovadko-pastirskoga Zivota. Svatko naime zna,
da i danalnji ,,aristo-
krati" (,,boljari", grofovi, vlastela) vrlo vole lov, pse
i konje, te da to spada
K pravomu boljarskomu gospodstvu.
82 83
priznali' da seliadhi ra-
Gledarno li na to, morramo dro'i'sta
bez mira i re'da ne'ma rada' zato, 5to im je sarn narod p,o zakronm dao tu s I u Z b u, da
tarski Ziv,otviise uoU-*i, i re'd, ier
mira i re'da nema bez po' zapo,vied,aju,
abez rada nema ."i|tk" i'|v'ot'a'No Sto se liEe ,,zahtpanosti", danas to$a sve to vi5e i sve to
ko"r,,ogti i po,slu'Snorsrti,pa tako seliak kao da je stvoren za
tro iedna od brZei nestaje poara'jvitsezato, 3t'o se danas mnoEo lak'Se i mno,So
poslrurSnlosti lpokior'nost i bez obzira na to' S'boie
stotine i stotine godina slu5ao slobodrrije p'utuje Zeliezmiconr na pr. Sto nuZda i sel'iaka s,ili
Slavnih nauka, koiu ie seliak dalje od sela za trpovinrro,m i zaslu,Zbom, a i u selo dolaze
u sav $las moli:
o'd kr5d,anrsko$awe6eurstva, pa se i d'a'ura's
po$'lavarom!" stranci, novine don'ose vie,s,tiitd,, tak,o da za mal,o ne ie o
,,Zalri, o BoZe, nepokornost proti
seljadki s'ta- ,,zalupanosti"biti ni govora,
Uz selja6'ku miroljubivost i porko'rnro'stdroma'Sa IL Mn,oSo je ozbillinije ovo pirtanje; Kako s'r.rp,o,slie vlade
i to ovako:
teZ jo5 i ono, sto g*pod" 'ouu ,i'^\tpanost"' -Kako ,,lovaca i koniara", t. j. poslie vlade grofova i plemi6a, mo{la
rr, .-J"i ti"dko kada i'de kamo d'alje od
ie seliak vezaxt oo"o, nad seljadtvom zavladatl, dosta malobrojna Skolana gio,spoda
nikada' Zato ntie
,t"g" sela, a d,alek'o u iruge kraieve ne i'de gradjani (bwi,oazija)? Ne vidi li se i po tom, da ie selfadki staleZ
hivi' pa lrerna
dudo, S,t,one sam'o da ne zna, kako se dru$die nesposoban,,,inferiioran"?
ne$o se svemu no'vomu
Lelje za dLru$adiiinni boliim Zivotonn, Ni na ovo n'ije teiko o,dgov,oniti,
samro d;udri' neSo
6uii, a tudjermu se ili st'r'anornu i'ovjeku ne Pri,je svega treba znati, da n,ova ili Sholarnagospoda (,od-
samo u Hrvatskoi na miliiurne'
Sa se i boii. Bad,ava ima seliaka vjetnici ili fiSkali, novinani i Zidovsrki S,pekmlanti)nigdje, gdje
i"a -t"a toii seliak i zna za Sto dLrupoosirn za svoju najbli'Z'u je seljadtvo i'o5 u robstvu i bez priava, ne vladaju sami, nego
daljem-kraju'
okol,icu, a karn'o li da bi bio s'an $lavorn u kojem su se udruZili s ,,I'o,vcimai konjarim,a", t. j. s veliha5kom i ple-
srprijateliiio' pobrati'o'
Sdje bi se s liud,irna vifio, raz$ovorio, mii,kom gospcr,dom.Tako je iod dobrim dielom u Niemadkoi i
j"d,rro* nijeidju postao sp'o'soban' da St',os dru$im zaiedno za- u Austriji, a pogotovo u Ugarsko'j i Hrvatskoj. Svurda su se
iermo
po6me za bolii svoi Zivo't, Kad !o prrornis'limo' onda se ne tuda grofovi i baroni, riteri (,,vitezovl"l i plemi6i sloZili s od-
ne$o
lufiti, S,toie Saka vitez'ova, koii su ne samo imali kada' vjetnicima, nro'vi,narimai Zrid,ovima,Dapade morZese l<azat|, da
svieta (ta i.naii su
su i morali u ratnom poslu obi6i mnoSo zapravo j,o5 uviek vladaju stari velLilna5i,tako da su u Nje-
zavla'
vitezovi veii pred 700 godina i51i u rat dak u Palestinu!, rnadkoj, u Austriji i Ugarskoj j,o5 uviek minis'tri ve6ino,m giro-
dali nad ,,zalup'anim" u svom selu seliadtvom' Zato nije dudo' fovi i baroni.
da je Sa,kastarih no,rrnan'sko-va'riaZkih vileztova sa sievera za- '
No zato se ipak m,or,apriznati, da su S,kolana f,osp,oda u
v'ir5e'
vladala sitrnirmruskim naro'dorn, a takvih primjer'a ima i ovim drZavama do5la do velirke vlasti, i to po,glavito zato, Sto
No ovi nedostatci selri,adkro$a stale'Zanemaju dama,s ni izda'
imadu dvoje, dega seljadki staleZ
ili ni,sru toiliki, kako je t,o bilo neka'da. i,o5nerna, a to jez o r g a n i-
leka tolike vriedno,sti,, z a c i j a , u p r a v n a i f i n a n c i r j a l nia ,o n d a p r o s v j e t a ,
Sto se tide selj,adke miroliubivo'srti, tio damas nije viiSe nerdo-
Osobirto treba iztaknruti,danadnju d,rlavnu wganizaciju,
sta'tak, nego je v'ise vrliina ili prednos't (kako 6emo za das iuti)'
mno,liobrojneoblasti jednu nad drugom i iod mnogobroine
a to zato, sto danas u politici i u ob6e u zivo'tu s li'udirna ne zakone s bezbrojnim paragrafima i pr,opisirna,koli*a s,,
odludufe vi5e toliko sila, koliko azttaini rad i tazbor' ,,Ju- osobito seliadki sviet omo,tali kao rrweiom. po,sebnu
nadka" su vremena proSla, - to ie poznata stvar' A kad ie m,o6 do-
Sko,lanago,spo'dau danadnj,oidri:avi time, sto su se naj-
pre,stalo vrie,rne sile, pre'sf.al'oje i vrieme silovitoSa odpora' Pt1::l
briZnije po,starali, ka,ko ie najlakie izprer5ati
vrieme nuZdne ob,rane,ili botr"lewaadne n€peftoi1ssti, Zalo ne od cieloga naroda
Sto vi5e no,vca, trroiim se onda rnoZe
sve: to je nova drZ,avna
samo seliak, negc svi drZavliani treba d'a budu ,,poko'rni" po- I r n a n c i j a l m a orsanizaciia (parezr, pristoibe,
glava,rom,atri ne za'to, S,to,bi po'glavari sami po sebi fili moZda biljegovine,
P.stro5arine, taks,e, gl,obe i t. d., i t. d.). Te,k-ovorn or-guoiza_
kao ,,,r,o*miestniciboZii") imali kalcovo pravo za'pov'ie'dati,ne6!o cii'om, hoju su stvorili odvjetnioi, postala,
ie d*dava rrn.-1grr,6u,
u 85
knjigom i 5kol,om, a tu treba driati na p,ameti, da
jer ie dobila na tisude poma$aia fdinovn,ika) i silne novce u hrvatski (pa ni njemadki, ni francezki) seljak,
ne sarno
ruke. Gospodsko-velika5ka drZava priie 100, 200, 300 godina negloni hrvatska
gospoda nisu sama uvela kod nas ni skole,
niie bila ni5ta pr,ema danaSnjoj,,,modernoi" dtlavl u kuto h bi izmi-
slila pismo. Knjil.evna prosvjet4 _ to nlje izum
ni djelo ni
Kad bi tko upirtao: A kako su dana5nja 6iospod'a,makar f.rancezke,ni njemadke, pa ni hrvatske
6iospode,to .je stvar
tdraiena s velikasima, stvorila ovu silnu drLavnu o,rsanizaciju, starija od svake dana5nje driave u Evro,p,i.- prosvjeta se po
koja pritiSte osobito seliadlci stalet? - ne bi bitro dosta odgo- svietu Sirila polak o i te,l'o, o,na ima svoje svietle
i trn,ovite
voriti: ,,Oni su sebi nasiljem prisvofili vlast" i t, d', neSo treba p.ute, koji j'os posve ni pozrrati nisu. A kod
nas i oko nas u
prizmali,da se sve to niie moSlo stvoriti bez prosviete' Evropi nije prosvjeta kod nijed,,noga danaSnjega;^r;; mnogo
Ne 6emo sad na tanko tazlafati, Sto je p'rosvjeta i Sto ona starija od tisuiu godina, Prosvjeta je kod svih
evropskih naroda
mo,Ze.Dosta ie biti kazati' ovoz Za onu silnu drZavnu or$ani- s t v a r , d o n i e l is u i u i l i b o l j e r o s t a v i l is u j * t u d j i n c i ,
l"dia
zaciju, koju srno spomenuli, a bez koie nerna politieke vlasti, Rimljani (La,tini) i Grci. koii su ju opet prirnili
od druSih na_
za onakvu orSarrtzaciiutreba ne sam'o plan, neSo i'oS vi5e: roda. Najvi5e su ju nosili kr5ianski sve6enici,
i to najpriie
'riraio onim
treba ljudi, i to rnnoZinaliudi, koii 6e htieti tai plan izvadiati' ,,lovcima i koniarima";_ njih su najpriie krstili i po
(rrrlo
A kako su gospodana5la toliko liudi, koji ih sluSaiu?Kako su m a l o ! ) u d i l i . d i t a t i , - P o l a k joe t o i , S l oi, t o
sve na tudjem, la_
nasla tolike dinovnike, koii im naro'd dr'Le na vdi? A orsobito; tinskom ,,dijadkom" jezik.o!Bezsmrtni svetci, ciril i Meto-
Katrro je to, da velika ve'itina nar,oda, posebice seljaka, te di- dije, podeli su tek pred tisu6u godina (a
sto je to 1000 !odina!)
novnike, bili oni kakv'i mu drago, ne samo slu5a,neSo i visoko Siriti kr5iansku prosvjetu ,, ita.rr"nskom
po5tuje i 6asti lcao njer5,to/ vi5e od sebe? Istina ie, ovi dinovnici os'taloj Evrop'i vladao je u p,rosvjeti tudjri ieziku, no po
latinshi i"riklos'a,rgo,
irnadu vlast (Zanda're!),pa bi tko mogao reti, da im se narod ylze- se re6i, do pred 500 godina, a i dulie, ,, irrr"tukoi poli-
pod silu poko,rava i da ih o'd straha p'o,Stuie,Sto j'e takodier tici do god. 1848! "
d,obrim dielorn istina. Ali niie to ciela istina, ne$o ie istina No demu da duljimoJ I{njiLevrrrir prowjeta
jo5 i [o, da gosrpo,din,koji nema nikakve vlasti ni nikakvih do,sta je mlada
stvar i kod hrvatske
S,ospode,a Skole sruu hrvatskorn jeziku,
Zandara,moZe jo5 i d,anaspredobiti seliadki narod i za takvu mo,ze se redi, tek od ju,6er.Sto
s t v a r ,k o j a j e p r ' o t i n a r o d u . K a k o i e t o ? ie kod nas bilo prorsviete prije
jl1"^ je toga-vrlo, vrlo malo i kod gospode, pa ni to nije
To dini prosvjeta, obrazovanost, znanje ._ rr& jednoi' na i?,n^", nase Eloqpode,ne6!,od,ielo dovjedanske
;:r:. su:1"t" stanine, clo
$ospodsko,fstrani, a tmina, neobrazovnost' nezaanie r{o,e rnoEiripo tudjem latins,kom jeziku
I to sarno ried,ki doii.
d r u S o j ,s e l i a i k o js t r a n i : s e l j a k n i j e p r o s v i e 6 e n . Ne treba dakle" za6to seljak niie p,rosvie6en, _ jer
ie najglavniji nedostatak seladkoSa staleZa. ako nije,.moZe jo5 bitj, {Jati,
imu ,, to-ur" ena, Mnrogioje vaimije
pitanje; A moZe li seljak
i ostati ."t;"t, a,ko se prosvietl,i i iz_
Skola? To je vriedno-
upitat,i oi,obilii ,^to, 'to se u ovih
Zalta seliak niie prosvie6en? godina, o,d kada,ima_ 50
SkoL, ,biiuix,f""f"fo dosta seljadke
pa ipak Sholanih djece,
s e l i a k ' a r n-af,Lr,
._r, svi su se,,po{ospo_
Ne bi dosta bilo na to odgovoriti: ,,Gospoda 9u samo svoju dili", nisu ostari serjaci!
Niie iitr da doviek ne moze
djecu Skolovala, a seljaka su ostavili u tmini i. neznania". biti Skolan i ostati seliak?
Istina, tako je, Ali seljac{ su na svietu tako dugo, kao i gosp,oda, Odgovaraju6i na t,o pitanje
pa6e i dtr,Ze; seljaki ima k tornu jo5 kud i kamo vi5e negro treba najpni1e znati.,Sto je to
',seljak". Akq tko misfi,
da i.',,,"j^lJ, samo onai, tko je neuk,
6iospode,- pa za5to nisu seljaci svoje djece uiEili i Sko,lali? pa da ba,Sm,ora,"".:1-o
Tu treba da malo s,tanerno.Govo,re6i rni sada o pro,svieti, nositi ga6e i opankennego da ba5
mora ditav dan raditi
kao Ziv,i,na,-ada smi,ie bolii zalogai
m i s l i m on a k n j i ' i , e v n u p r o s . v j e t u , k o i a s e S i r i p i s m o m , po-
86 87
po'
rnoZ.dasamo na BoZi6'
- a Sto ie €lavno' da mora biti
'onda-
ies'ti Skolan i pr'osviericn ljudima. To 6e priz,nati svatlco, Lho zna i prosudi, do kolike
nizan pred gosp"aJ*, lak1ko pamet pokvareno,sti (,korupoiie) vodi u gospodskom druZ'tvu to, Sto
Eovjek ne rnoLe tJil takav seljak' ie't 6e mnr nj'eSova
gdietko se Zivi na tudrjf raiun, 5to se rad ne naplaiu,je po zasluz'i. Gdje
ve6 pokazati, da to t;;;;u mora t'ako biti' i onda 6e
"" - Zalim lreb'a znali' Sto de to to zavlada p,o,dpuino,a zavladalo je i medrju na6om gospo'dLom
redi: ,,A, to niie l,iS"-t"titttl" dosta, tu je porruSentemelj pravice, - tu se vi5e ne pita za
se doviek 12 {odna
iet ie d'ru$o' ako
reii ,,Skolan" doviek, 'neg" rie6i pravo ni za kfivo,, tu se otima i kolie za bolja i mas'tniia mjesta
ikotra, pa ne ,rrt tiui" u' njet'to Snikih i latinskih
a opet i sluZbe, a savj'e,stse urniirurj,es ticn, dra i onako ni je,delasluZba
i niekoliko pur"g,ufu-" i ttu'iitt i novih mudrriia dan$ubiti: nije pla6emapo zasluzil Tu mora na,pokon zavladati pnikrive,na
godine' pa se nauIiS
je drugo, ako idei5 *fl"f" sarm'o3 do 4 otimadina i nasilje sve po zakonm, koiri si gospoda postavljafu
mnogo, St'o ti lteba za hivol' sama,
6e potvrditi' da seliah
Tko ovo dvoie malo prornisl'i' \ai Po'sebiceza politiiki Zivot imade seljadki stale,Zdvie pred-
i t'o' zn'5to su se {otrvo
moZ;ebiti prosvie'6eor,kt'o ito 6e unat'i no$tii, i to nep'o,kretni posjed sa stalnim boravii5tem i mirolju-
na Sto se' -da ttz
sva seliadka dieca u Skolah "po$ospodila"' bivost.
imarno previ5e fiSkala
put ka,Zerno,t",6 .orrr" Sosp'odatuln' d'^ Po svojem posjedu seljak je za politiku jednak velika-
it.d. Sima, posrjednici,ma,, koji su tako d,ugo,stoljeia i stolje6a dri:ali
poLitidku vlast u rukrarna- najvi5e s razloSa, Sto su bili vlast-
Vrline (prednosti) seliaEkoga staleia' nici posjeda, koji ie prelazio od otca na sina. Dok su ovakovi
posjednici vodili politiku, bila je politika stalna. eim su u poli-
na Pr' u Hrvat-
Selfadki staleZ i ovakav, kakav ie danas tici dobili ried ljudi bez posjeda, odvjetnici, knjiZevnici, novi-
neuk i neprosvie- nari i t. d,, nastala je u poli,tici orna p,remisnrljivost,trha i bez-
skoi, naime; miran, prepokonan i neo'dludan'
predrn'ostiza EovieEii gilavost- sve u lovu za dobitko,m i slud,barna!- koja ie toliko
Z""i'gai"St" ,,r^lup'^n", i'rnamnogo vrlina i
na Stetu svim radrui6krim.staleFima,a ko,ja stoji to,litr<onovaca,
Zivot u ob6e, a za Politiku naPose'
pred drugima (ko,lrikose samo pla6a - na p,r. u jadnoi Srbij,i - za pznzije
Prva ie i glavna prednost seliadkoga staleZa
e $ a r a d a ' od svoie tolikim ministrima, koji bi mogli i,oi godine i Sodine sluZiti, da
i to,5to sef iaf. i:ivi od svo
bio on zanatnik' ih niie druSa s'tra,nka sru:Sila?). Ovo ie polit,idka nestalnost
m u k e, Istina ie, i svaki dru$'i po5ten radinik'
sudac itd') Zivi od naravs'ka, jer ljudi bez posjeda, ko|d su danas ovdje, sutra ondje,
trgovac, ili urnnri radni'k (trditeli, sve6enik'
t11y dru- kojih se veiina najvaZn'ijih zakwra ni malo ne ti6e, a j,o5i radi
uu-o1"gu'rad,a,atri ni'kad nije s'talno, niie li svakomu
l' ne Zivl li koliko mmogih dmrgih razloga ne mogu biti slalni politiiari. A ,poLi-
gom,trradniiku nrlegov rad previSe p'1a6en' i'
na p'r' po tika treba srtalnosti.Donieti ie ju opet sellaikl sfaleZ.
ioliko na ttr,d,ji rrad'uqri od tu'die muke' Pro'sudimo
zbilja
du5i, da li svaki dana5nii umn'i ra'dnik (na pr' odvietnilt) Jednako je va4na self,adka miroliubivost. Daoras se vei
n-je$ov
i po pravici onoliko zaslaii, ko'liko miu se pla6a' i d'a li vodi, a u budu6e 6e se i vi5e vod,iti politika uztralnim rad.om i
rdega. pla6a. A za razborom, a ne boiom i vihom, Dana5nji ikandali
rad donasa toliko koristi, koliko se 7a i nepodob-
tne azima' S'line po evropskim saborima dod,ijavaju ve,i
selfaka ratara moZe se kazali, da on bai nikomu i svakomu, ,ro
nimalo
nikoSa ne prikra6ui'e, miko{a ne precieraiuie, da ne ilivi nestat ih ne 6e, d,o,k u saboru ne dod,j,umirni
i ozbiljmi lj,udi,
Jer ako mru nie$ov rad donese ne kojima nije do toga, da pr,os,lavesvoju
od tudle i na fudji rradmn, o,sobu.
znam koliko, nije to nikomu azelo, r:'e$o ie to plod ratarsil<ih Napokon - seliak je nezavis,an, ,on ,ne treba odekivati
ruku i dobrote Gospoda BoSa. I da seliadki ratarski staleZ od potritike osobne koristi, niiti se rafi politi,dko(a
svoj,eSami6-
nema nriiedne druge pr"d,ttoJ, ova ie pre'dn'ost s'ama za sebe ljenja i rada ima boiati kakove Stete.
Ono Sto kaZu, da ,,seliak
takova, da iu *oz"* nazvati iedrinaimtemeliern livota medtr'u treba svaki das oblasti" i t. d., koia
mu moZe prav.iti neprilika,
88
89
- to se u p'o,5tealo.msvietu ne bi smielo ni spomenuli, ier ie p o n o r , u k o i e r n s e . _ n a l a zsi v a k i
to bila khuenov5tina (drugdje se zove drugadiie),a ne politika' dovjek,koji nema vjere
u s e b e, da si rnoZe sam pomo,ii.
Kad bi htieli jo5 govoriti o vrlinama seljadkoSa staleLa, No zato kad doviek dodje
do spoznanja, da moZe sam
mo$li bi se posluZiti knjigama, koje su starije i od dvie tisude sobom vladati,
ond.a preporodjer,_-q"iunema if'.p"s"",
"rrau
slle, koia bi mnoZtvo
godina, jer star,i je prosvie6eni sviet vis,oko cienio i podtivao ie ovakovih
osviestenih i odru'dnihljudi
seljadki sfaleZ, Svako na5e diete, jedva zaviri u latinsku Skolu, mogra u njihovom nastoia^iu
ustaviti, jer'omi onda h o 6,e
6uje pripoviest, kako su Rimljani seljaka Cincinata ravno od i zn a d,u, Sto ho6e. ".-
K tomu spoznaniu,kako smo pokazali,
pluga odveli, da p,reuzme najvi5u dast u njihovoj drlavi. Bo€ moZe do6i i seljak,
na svoje odi u najnrovijeirieme
zna, kako se drZe na5i profesori, kada to djeci pripoviedaju - lu: fufo i kod nas vidim,o,ve6
i dolaz| A dodje Ii do, toga
danas u Hrvatskoj, gdje seljak do juder nije smio medju gospo- ."iornun1u,, bit ee *, .""'rO"*"_
nute vrline na pomoi, da dodie
dom ni pisnuti!,Ne rnoZemo razla{ati; kako ie i za5to je seljadki do dostlojnogaljudskbga Zivota.
staleZ pred novom kr,S6anskomgospodom izgubio svaku cienu
(,Boiitnica<
i po5tovanje, ier bi zato trebalo posebno razlaganje. Spomenut 1 9 0 8 .Z a g r e b 1907. Str. 50._48.)
6emo samo to, da i dana5nja Sospoda znada mn'o6iuliepu ried
kazati u pohvalu seljadkomu Zivotu i staleZu, i to onda, kad
im je vet svega dosta. Ne zna6i to doduse mnogo, ali je ipak
vriedno zabiljeLiti, da se nezadovoljstvo s gospodskim Zivotorn
naijaEe odituje u teZnii za mirnim i pravedaim seljadkim Zivo-
tom. DuSa Eovjedia, kad se nasiti svella zla, ipak spoznaie
pravo i osje6a lelnlu za pravim d,ovje,dj,imZ'ivotom - seljadkirn.

Budu6nost seliaikofa staleia.

Iz ovogla, Sto je raz\oieno, rno,Zese pnili6no sigurno suditi,

Sto 6e biti seljadki staleZ u budu6nosti. Sami seljaci, to se
mora priznati, sude o svojoj budu6nosti, koliko o tome misle,
vrlo odajno, t, i, ,ne,rnajunikakve nade. Ve6ina seljaka misli
i govori: Seljaku ne 6e biti nikada bolje, seljak ie biti uviek
rob, ili barem zadnji medju ostalim staleZima,
To je posve rnaravski. Seliak ne zna. za one velike pro-
rnjene, koje su se doSodile u svie'tu ,i koie nas ude, kako sviet
napreduje i propada, K tomu seljak, nemajm6inikakvoga p,rava
i nikakve vlasti, ne rno'Lenikako razumjet;t,da bi Sto moglo
biti onak,o, kako to i doviek h o 6 e , n e g i om i s , l id, a
sve to kako jest i mora biti tako.
A to nije istina, jer doviek barem od sebe moZe stvoriti,
Sto hoie, O tom hrvatski seljak nije
ioS uvjeren, pa se pokorno
ibez nade predaie tobole udesu, a za pravo podaje se i predaje
se fudioi volji. To misljenje, ili bolje, to o,sje6anje,to je o,naj

90
Narod i vlada.
GDJE SE VIDI WADINO DJELOVANJE?
Medu mnogim nevoljama i neprilikama, koje mora pod'
na5ati naS, a i gdiekoii dru$i narod, nije najmania ona nevolia'
koje nad
Sto fu narod trpi od vlasti ili od vlade t' j' od oblasti'
na
narodom vladaiu' Kad je o tom 5!ovor, ne misli se samo
biliegovine itd') 'neSo
poreze i ostale da6e (pristoibe ili takse,
i ,ru on" mnogcbrojne poteZkoi e i zapteke, sto ih oblast stavlia
dovieku na put u niegovom dfelovaniu'Spomenimosamo niekoie
i
naiobidniie stvuri, kao Sto ie na pr' zabrana pedenia rakiie
sadenja duhana, zabrana pa5e ondie ili o'ndje, zabtana saimova
radi bolesti bla$a, propisi o drZaniu pasa i t' d', da i ne So-
vorimo o teZkoi volnoi duZnosti. Nema $otovo dina' osobito u
seljadkom Zivotu, koji ne bi bio pod kakvom-takvom pazkom
oblasti, nema kuti6a ni budZaka u seliadkom $ospodarstvu' u
koii se oblast ne bi imala pravo na$ledati'
No ho6emo li pravo da prosudimo ovu stvar, treba da po'
gledamoi na drugu stranu. Pogledaimona pr' cestu pred kuiom'
liepu, dobru i dugu, i pitajmo se: Tko iu je nadinio? Nadinila iu
ie drilavna vlast, vlada, Pogledalrmomostove i i'elieznice, koie
toliko olaksavaiupromet. Pogledaimocrkve i Skole,bez koiih bi
sviet, Stono ried, tio divlji' Za niekoie crkve i n,e znamo, tko ih
je i kada gr,adio, ali nam pamet kazuie, da fe morala biti
qjehakva vlast, koja je odredila, da se crkva Sradi i prite$nula
narod, da pri tom pomaZe' A niekoje su crkve i malone sve
Skole niknule pred na5im o6irna, pa smo vidieli, da ie kod toEa
sudjelovala i ob6ina i vlada, koia ie poslala i uditelia. Da du$':
ne nabraiamo, sietimo se, kad nam meda5 hode da prekoradi
9l
medu, da 6emo u gruntovnici naii zapisano i nacrtano, dokle
je naie, a dokle njegovo, a kod suda demo naii za5titu na5ega
posjeda. Evo i oruinika, koji trai,e i hvataju ljude pogibeljne
na5emu imetku. Napokon, da ne duljimo, promislimo, tko li je
ljude prisilio, da za ,,komadi6 papira", za banku, daiu svoju
krvavu muku, blago, 'ziloi t. d., t.i. tko je to uredio, da se narod
sluZi novcem? Nile li i to vlada?
KAKO JE NASTALA DRZAVNA VLAST ItI VLADA?
Kad dovjek promisli sve ovo, Sto ie spomenuto (a spome-
nuto je vrlo malo), s pravom se pita: A kako je nastala tahova
vlast, koja eto dospije svakamo u cieloj jednoj zemlji i narodu,
te bez nje ne moZe5 tako rekudi ni odahnuti? Tko ie skupio
tolike sluZbenike: predstojnike, Zupane, nadelnike, oruZnike,
straiare? Tko im je <laovlast? Tko ih i od kuda ih pla6a? Na
iiju se zapovijed i za5to se i komu se toliki ljudi potr<oravaju?
A kako je do5lo do toga, da se ciela sela i ditavi kotari poko,ra-
vaju jednom dovieku, na pr. predstojniku ili nadelniku, ili i
samomu strai,aru? Jednom fiedjw Kako je nastala driavna
vlast?
Kako ie to nastalo, to se stalno ne znat jer su prve drZave
nastale joi u onc doba, iz koje$a nema nikakvih pisanih viesti,
a za one dri,ave, za koje se zna, da su poslie nastale, moZe se
re6i, da su nastale po primjeru drugih dri,ava, koje su ve6
obstaiale.
No ipak se moZemodomi5ljati, kako je nastala, i to sve po
malo, drZavna vlast.
Frvu vlast imao je svakako otac i mati nad svojom diecom,
a otac i mui, nad Zenom i diecom, t. i, nad obitelju ili familiiom.
To je posve naravski, i to prv6 za to, Sto fe otac naravni hrani-
telj i branit'li svoie familije, pa ni i,ena, koia je slabija od
muia, a po{o'ovo djeca, koja su u podetku sasvim nemo6na,
ne moEiubez otca niSta, nego se moraju uz njepa drZati, da ih
hrani i brani, a onda ie naravski, da i da mu Se po:
fa i slu5air.r-
koravaju, Tai zaiednidki Zivot rada onda i medusobnu odanost
i liubav, da i ne {ovorimo o to,rn,kaho po naravi svaki roditelj
svo,iporod ljubi, Sto se vidi i kod istih iivotinja. Kad se obiteli
ie
92
pomnoZala, te ie u njoi bilo ve6 unuka i praunuka'
je'ti zaiednici (tt zadruzil'
daktkc stiiceva i sinovaca, a ostajala
obitelii
bio ie otac naravni gospodar cieloi lzadrtzl)'
kada protefla i na druge
Ovakva oeinska vlast iedva se ie
cielo pleme' Prva
zadru{e, koie su se odielilent' i' na
po svoi
vlast nad veiom mncZinom naro'da nastala iu
su se za-
ovako; Obitelii (zadruge) livaei u susjedstva znale
posvade
vaditi i to s kakvoga$od' razlofa, kao i danas' kad se
djeca ili Lene,a o"iu**ltz"vi i roditelii igieli rod' Tu
do6i do boja, u kojem ie iedna zadrusa dru$u nadvladala'
otac (gospodar),koii ie nadvladao, postao $ospodarom
prva vlast bila o'mraiena
,udrtii, Razumiie se, da ie ova
kliniana.
Svade i vedi neredi medu p,oiedinim obiteliima morali srr
dovesti i do razsireniie vlasti. Prosudimo samo: Na liepoi
uzdut' i poprieko'
(ravnici ili paSnjaku), po prilici dan hoda
i pastir'
u svoiim kolibamu naio'd, koii ie io5 viSe lovac
polioilelac ' Zemlia dakako niie razdieliena, ne$o svaki
pase taLo daleko, dolile mu dopu5taju Sake susiednih momaka'
Ve6 radi toga mora dodi desto do svade i boia' a time' kako ie
malo priie iazloieno, i do'iadih Sospo'dara'No svada i
pr"staie,'te svaki das ima krvavih i mrtvih $lava' Tu sasvim
,r"rurrrki, kad dode do boia, brani svoi svoga' dok se ne
i.pobieditelj
dva tabora,le iedna strana druSu nadvlada
strah i trepet svakomu'
fospodar ciieloi Zupi, postane Zupan, t' i'
osobito qadvladanim protivnicima'
JoS de56ese i" .'alida dogadalo ovo: Narod u koiem kraiu
niie se mo$ao nikako smiriti, ne{o se neprestaho medl sobom
svadao i kiao, To su znali:upo,triebiti pametniii su^siedi,
dotrcsu svadliivci iedni drugl dtlali' za kose i {rkliane'
Sto
navaliti na niih, pootimati ii Zenei diecu, b1aSo i ie io5
sirotinle, pu'.rr"dlliucima nije preo'stalodruAo, ne€o.d'a iadim i
pametniiim pobiednicima budu pokorni i poslubni' A znalo se
ioEoditi i to, da se ie u marliivu narodu na5lo niekoliko pamet-
niiih gospodara,koii sq sami pozvali susieda,obiEno tudinca' da
kod niih nadini ,.i. Tuko su na pr' Slaveni u dana5nioi Rusiii
'doSli
i. Ru.i-a na sjever vele6i: ,,NaSaiq zemlia velika' ali u
nioj nema reda; dodite i vladaite nam". I Rusi (koii nisu bili
slavenskoga plemena) dodo5e i z.avlada6enad Slavenima' pa se
93
a onda
ona slavenska zemlja i do danas zove Rus ili Rusija, a narod
Rusi,
Nered, svada i boi vladao je zacielo medu irarodima stotine
pravi} i stotine so'dina,tako da su njeki ljudi, koji su bili jaki i kuraZni,
prilici od boia Liujeli. Tako si moZemo protumaditi, Sto su se kod
njekih naroda stvorile posebne ratnidke ili voinidke dete, koje
je njihov voda vodio i na mirne rjude,
da nad njima zavlada.
Tako su Goti i Kelti pred dvie tisu6e giodinapo prilici prosli
ie znalo
te malone cielu Evropu kao osvajadi i gospodari. K".rrij" su takav
i drugoi narod bili divlji Huni (oko 500 {od. po Is.), Avari ili obri (oko
i pro- 600 Sod. po Is.), Magjari (oko 900 god, po Is.), .Iatari (1240 god.
po Is,) i Turci. Dri,ave, Sto su ih podjarmili ovi narodi, nisu
dugo obsto,jale,pade,su osim Magiara i Turaka svi ovi narodi
Zupi propali; ili su se kao manjina izgubili rnedu drugim ,narodima.
Zivi 'Kako se vidi vlast je nastajala iz neted"a .silom. Kad je
i
ne$o fednom na ovai nadin koii vo<la doSaodo vlasti. i to naiprije
lovi i nad svojom deto,m(voiskom), onda nad pobiedenim narodom i
njegiovom zemljom, ta se je vlast desto sve tg vise udvrs6ivala,
a i Sirila,Kad je od straha nastao sve po,malo mir, podeo je
boi ne takav vladar sve po malo u istinu vradati: suditi i kaziiti, opo-
minjati i uditi i svuda red praviti. Takav vladar ostavio bi vladu
stvore obidno svomu sinu, ier ie dri,ao da je osvoj ena zemlja niegovo
ie sada oscbno vlastnidtvo, a sin nasljednik drlao
ie to vei pravom
odevinom ili ba5tinom
No vlast ie nastaiala i na sasvim drugi nadin, i to ovako:
Za vneme onih davnih nereda, svada i biieva, bielale
su po-
iedine familiie, da iznesu Zivu flavu, kamogod jaleLo, pak i
pa su, dak preko mora, Ovakvi bjegunci izkusiv5i u"", Sto
1" to nered,
znali wada i boj, bili su ve6 pametniji, a' zajedniika pogibelj
na
bilo dugom putovaniu medu nepriiateljskim svietom udinila
ih je
ioi pametniiima: spoznali su, da im bez red.a i ,sloge nema
obstanka. Zato su, kad su se
glave i podeli vie'iati, kako
iedno,mzaustavili i nas.elili, skupili
6e si sami nadinriti,"a i ut"arr. ro
ie dakako bila sasvim drufadiia vlada, t.
po sp-orazumui dogovoru. Tako
i, ne pocl silu, nego,
su nastajale skup5tinske ili'
republitrranske vlade, t.
i, vlade, €die nema iednoga vlad.ara,
nego vlada cieli narod ili barem prvaci naroda.
 95
94 dielu Evrope, ri to s ve,iim ili manjim pravom puka, tako da
KOLIKO IIVTAVRSTI VLADA? stroge razlike izmedu gospodske i pucke ustavne samovlade go.
tovo nigdie nenra; Sospodskaskup5tinska vlada obstoiala ie u
ili onako' stalno se znade prvo vrieme u rimskoj driavt (gdje su u saboru ili ,,senatu" bili
Postale su sad prve vlade ovako
naroda i" a razna doba bile razlilne' samo tako zvani ,,patriciji", a puk ili ,,plebeici" m,orali su se
to, da su vlade kod raznih
samovlada ili monarhiiska dugo boriti, da dodu do riedi), za Lim u mnogim republikama u
Dvie su $lavne vrsti vlade' i to:
prva ie ona' kad srednjem vieku (na pr. u Veneciji i Dubrovniku); izborna pudka
vlada i skupitinst.,'ii republikanska-vlada; t' i'- samo-
doviek ("fiior&rh" skupitinska vlada obstoji u dana5njim republikamar na pr. u
svu vlast u drZ'avi ima i"d""
vlast imade viSe ljudi' koji se Francezkoi, Svicarskoi i u Sjedinjenim Drtavama u Americi;
vladalac), a druSa ;" ott", kad
da vie6aiu o "stvarih naroda" dista pudka skup5tinska vlada obstojala je u staro vrieme (500
sastaju u skup5tinu ili sabor
publica") ili o skupnom god, priie Is.) u grdkoj Ateni, a u dana5njevriernenema je ni$dje.
(,,stvar naroda" kaLe se latinski "res
ob6em dobru. Yaino ie jo'S spomenuti, da ustavna vlada moi,e biti prosto
vlade moze biti opet dvo-
svaka od ove dvie $lavne vrsti ustavna i parlamentarna, Prosto ustavna ie onda, ako se samo
i ustavna
moze biti samodrZna ili autokratska drZi ustava t. j, svih z.akoma,osobito zakona, po kojem nove za-
iuku, samovlada je kad vlast u drZavi ima
onda' kone stvara samo sabor s privolom vladarevom, Parlamentarna
ili konstitu"iooaltu; samodrZna i ne pitaju6
(vladar), koji vlada s1m po svoiol volli je pak vlada onda, ako sabor njezin rad od,ob,rava,Ako je tako,
i"al"- u."i"k
ima vlast dodu5e ledan
nikoga, a ustavna il*"ond^,kad u l:i1"i onda postanu ministri obidno vode one politidke stranke, koja ima
bez sudjelovania posebnih
doviek, uli t" lrl.,li tt- ^ott vriiti veiinu, No parlamentarna vlada obstoji samo u EnSlezkoj, a
narodu (saboru)' Za-
sluZbenika [ministra), kofi su odgovorini inade nigdje. Bilo i,e palo primje,ra, da ni skup5tinska (republi-
p r a v o i o v a k a v u s t a v n i v l a d a r i m a s v u i n a j v i 5 u v l a s t ( s u pnije
remu kanska) vlada u Francezkoj nije imala u saboru ve6ine, pu ipak
ni vladar samodrZac
ili suverenu vlast), 'ier ni on kao nije odstupila. A u mo,narhijskoj driavi jo| ie tei,e udovoljiti za-
- Skup5tinska (republikanska) vlada moZe htievu da bi vladar morao postaviti ministrorn onoga, ko{a ho6e
nikomu odgo.,or"o.
pudka ili demokratska' i to
iiii- g"rn"a-.ka ili aristokratska i ve6ina sabo,ra,jer danas zapra'o vladaju ministri, pa bi time su-
naroda (gospoda'
prema tomu, da li vlast imade samo maniina vereni vladar zbilja izgubio vladu. Ipak se na ovaj zahtjev u ve-
(pnrk)' 'Iednako moie i
inteligenciia' sluZbenici),ili sam narod 6ini evropskihdrZava dosta pazi.
pudka prem? tomu'
ustavna samovlada biti ili $ospodska, ili
."bJ, i-"dt samo Sospoda' ili ditav
da li izborrro Or* ""
na.ro,d, STO JE CILJ I ZADACA VL.ADI?
opet dvoiaka' i to;
Pudka skup5tinska vlada moZe biti
(ili neposredna)' Izborna ie Kako se vidi iz ovoga razla{anja, d,riava i vlada - to je
izborna (ili posredna) i disto pudka
koii imadu miesto doviedje djelo; ljudi stvaraju drL,ave,postavljaju, ureduju, mie-
onda, kad ptt tr,uroJ )izabire sebi zastupnike'
ima pravo do6i u niaiu i skidaiu vlade,
niega ried, . firto p"fka onda, kad.sav naro'd
Iz ovoga razla|ania ujedno se moZe razabrati, ito je ljude
tLtpstl"o (sabor )i u nioi odludivati'
i tri skup- vodilo i gonilo, da osnuju drZavt i vladu,
Ima dakle Sest vrsti vlada' i to tri samovladne
ustavna
Stinske, naime: 1, samodrZna samovladal 2' Sosp'odska -
Tu prije svega vidirno, da nieki liudi imadu po naravi skrb i
gospodska skup5tin' brigu- za druSe, a po, torn naravski i vlast nad njima. Tako se
sarnovlada; 3' pudka ustavna samovlada; 4'
vlada i 6' 6ista pudka otac ima po naravi skrbjeti i brinuti za Zenui djecu,
ska vlada; 5' izborna pu6ka slcup5tinska braniti ih,
voditi, putiti, iednom riedju; vladati irm,
skup5tinska vlada,
i airidkim No ovakva skrb i brig.aza drugoga ne vidi se samo kod otca
SamodrZnevlade obsto'iedanas u niekim aziiskim
u veiem
dr?avamai $ospodska ustavna samovlada obstoji
 9.t

96 riedima: kad ho6e ito ie pravo, nitko mu ne zamjera i radi toga

po liudima i zato- ne dolazi do nereda. Do nereda dolazi medu liudima onda, kada
Lettti diecu' PoSledamo t:,lt*"^-1obro
za Svaki doviek osie6a tko ho6enie5to, Sto ga ne ide, Sto je krivo.
rnalo u 'uo1t' dtt5t'' vidimo 'ovo:
nimo li
;" napravi red' koliko
sebe Sad ako prosudimo, da ima liudi, kofima po niihovoj naravi
koliko toliko no""il"'L?;*;' 1|o
sebi po volii' ne$o osie6a viSe i nje5to drugo treba, neSodru$im ljudima, ili koii radi svoga
o"ti;in -":"u]
ie mo[u6et' i' da 'i;;;t blizniemu'b"o pt.'oosvatko
6e
nerazbora ne mo6!upravo prosuditi, Sto ih ide ili Sto ie pravo, lako
ios i tu potrebu, d;;;;g"" tut"'
a ovo d.*go malo -teZe"i:: voli razumijemo, da mora do6i do nereda, Ako ovakav doviek bilo
rado priznati, cia ie istina' s"bia"un'P& da naivi5e
'ii"tt koiim nadinom, kako je razloZeno, dode do vlasti, htjeti 6e od
obiino misli, da t" tJt du pomognedruSomu'
No to
kraf ,,i1", onih, koji budu pod njegovom vla56u,i ono, Sto ga ne ide, t. i.
sebi, a ni na ;";;;-;"
t"t'ogi doviek ne moi'e
nt
htjeti ee krivo, i to, ako ne bude iSlo milom, on 6e, imaiu6i vlast,
nije istina, Dosta ;;;;"ii''d" nas ima'
gledati, kuko kogJ-d;-iii'k;l* druSadife*od"' a koliko silom.
ft;;- k"kuo nesre6u na drusomu A upravo je vlast poglaviti uzrok, da ljudi hode krivo, Tako
koii uzd,ahnemo,
ima gdjekoji otac, koji, znajuli, da ima vlast nad svoiom diecom,
covieku. tom
osie6ania pqtrebe
-dti'ava reda,i pomo6ii iz rada^u i vide6i, da je jadi, znade svoiu jakost upotriebiti pnoti slabomu
Iz ovo$'a
i ier se u tom osie6aii dietetu. No ioi vi5e se moZe pokvariti doviek, kad dobije vlast
smislumorala l" "t,it'i .vlada' kuiao napravitika-
nad ve6im mnoZtvom naroda, Takav dovjek vidi na jednom, da
malonesvihlludi 'i;il;J"aggd.i"'ikoeod i
,.a, nu)'iii!?t* rioai' itoiito mu to odobravali mu moZe biti mnogo toga, Sto prije nije mogao imati: sve mu stoii
kav takav t dovieku'
potrebe'reda tako ie iak spremno na sluZbu kao giospodaro,po ima i bolji stan, ljep5e
tza n1p'ristali'o;":;";;i ip;tn"omu redu' neso da
odielo, konja, hranu i ostalo, drugim riedima: njegove potrebe
da se liudi -"ogo?;;-u-J"'p"tto'iti
postaju ve6e, te on psins zahtievati i ono, Sto €a po sudu drugih
trpe nered' rmenuli
vrlo vaZnompoiavom'Spo nikako ne ide, T'o 6e se osobito lako d,ogoditionda, ako vlast nad
, Tu se sastaiemos iednom vlada'' Pita
;1t ie nasilnaili siiovita narodom dobiie tudinac, koii ima druge obidafe i druge potrebe.
smo naime ,,p'itit"i'ii;' srno' da
to i kuko silovita vlada? Ta rekli Zalo narod.obidno najtele podnaia tudinsku vlast.
sei Sto ie "t'iti" potrebet'eda'lpomo6ibliZnie- Jedva treba i sp'ominjati, da ie silovita vlada novi nered
dyAavaivlada "t'itit-I" "ti"e"iu zaro v'azmo'iet
mu, pa Stortu J';;t; 'jr"z - ovo ie pitanie medu ljudima, te da ju treba kao i svaki nered odstraniti.
se i ios vise mno{i Da se vratimo na stvar, ponovimo; Cilj i zadaCadrlavi i vladi
kolikosod,"i p'i;;;;; o"i'"u1ur"j"i1oiir'o treba
J;i;il;t1"a" i ott"tti' ovu stvar dakle ne moi,e biti drugo, nego red i pomo6, i to: red medu ljudima, a
i mnogi tuZimo pomo6 u onom, sto treba svima i svakomu, a pojedinac toSa ne
, oi)f;oo"i'.^o, ra-
"*"J 1"Ufffl i e sitovitavlada,1reba i
kukonasta moZe napraviti. DruS,oSacilja ni, zadate d,rlava i vlada nema.
c""i"r. osie6apotrebu rerla Nikako na pr, nije drZavi ili vladi zadala, da uzdrlava vladarsku
zroLiri,stoie ," ""r"a; radi koiefa familiju ili gospodu,ko ja se dru{adiie ne znadu uzdrlavali.Istina
vlade' ne bi
potrebe r i'eLie' nereda ie dodu5e, da njekoie vlade i njezina Sospodarade tako, kao da
Kad bi svi lf udi imali iednake da ba5 zato je narod za lo, da njlh uzdriava t. da oni dobiiu, Sto ih ne idie,
bas-na opako' naime' i.
bilo. eoviek ui i"a"s" -i'iio pa kad - ali vet
nered, ;;'-; liudi imad" i-i" n"tt"t e 1 i'elie' (kad ie tazloi,eno,da ie to nered, koji se mo,raodstraniti.
nastaie
d;; it svadei nereda
im u isti dasne mogu zadovolfiti' KOJA JE VLADA NAJBOTJA?
istu stvar"pa iu iedan drugome
na pr, dvoiica f"e"T"ti"aovati
at"g" prosuduiupo sebi' Vidieli smo, Sto je cilj vladi i drlavi. Pita se .sada,koja ie
otme).Ali niie t"ft"' f i"ai naime i"a"i i dru$i lfudi' t' i' Bto€a
Sto
pa doklegoati"ilt zJi i f'oe" nie6to' od spomenutih vrsti vlada naizgodnija, da se ovai cilj postigne?
drugomu prielda' dru$im
naravski ide i uit--" rtt" i "'akomu
98
pod samovladorn' To ie mo-
MnoSi su narodi du$o i dobro hiviell'
doviek' t' i' dok ne 6e'
g;i"-aotf", dok ie samovladar pravedan
Sto ga ne ide,
vrlo desto vladali
No poviest udi, da su vladari-samodrZci
nasilno,, tako da ih ielrod nrorao prisiliti na ustav. ili pade ski-
puna takovih primiera'
nuti i uvesti skupstinsku vladu' Poviest ie
eesto se naime znalo de-
No i tu se susre6emos vaZnompoiavom'
i uveo pudku izbornu
riir,-it lu ,r.ood skinuo vlad"ara-samodti'ca
za malo ie nastao takav
iii uirno'p"dku skup5tinsku vladui no
nered,daievlasturukedobiosilovitisamodrZacilitiran,Radi
disto pudke vlade' I do-
tog. ," mnoSi boje 'svakepudke, osobito
prema 'onoi:
i.i, pork" su vlade znale koie5ta napraviti "Dopalo
pa prvolia objesio 6atttl" ' gry11 onoir
ciganina carstvo, Yog" iti
a seljak bi ga pro-
i"-go.poau n"rod prodtulio za debelenovce'
d.ao,,za litar vina".
No to su danas samo stra5ila' Puk ie znao
podiniti riz osvete $ospodi, koia su rn'arod dugo i
mno$o zla
kruto
sarno
tladila'
ondie'
Desetibrat. - Misao.
Istina je svakako,-da pudka vlada moZe obstati
po5tenie moZe dovieka' kad dobiie
Sdje ima po5tenia, 1", o*o
do,Bofa' -
ioiito vlast u ruke, da nad niim nema nikoga
A onda ie
samo poStenie mote fa odvratiti od,zla i krivice'
pudke vlade'
tu i pazka ili kontrola, to $lavno obiliei:ie
samo
Fudkoi vladi pripada bududnost ve6 zato' Sto vlada
treba reda
onda, kad ..u puk irn u nioi tie1, mole saznati' $die
i pomo6i,

(>Bo\i6nico< 7970. Zagreb 1909' Stt' 75'-E3')

 l0l

. '. a r
Lreseu Drat.
SeljaEemoi, zdravo i pomogaonam Bogt
Kako eto vidiS, metnulo Desetoga Brata i na papir i na
sliku, pa da ti kaZem, kako ie do toga do6lo.
Ono, zna5, nas desetih brata ili ,,desetaka", kako nas jo5
zovu, - skoro i nestalo. Kako i ne bi! NjeSda svaka druSa,
tre6a sna5a turi nas u bieli ovai sviet po jednoSa,a danas od
hiljade jedna ili nijedna! I tako nas, bit 6e5 kada duo, njekada
poznavalo svako diete od Triglava (znaj,'i tamo su na5i!) barem
do Kupe, gdje smo oino svi zaiedno davili Turke, a danas jedva
za nas znadu i stari ljudi, a onamo dolje, Sdje na5e sna5e ho6e
da ostanu viekom liepe, pa ponesu iedno ili nijedno, tamo ni
starci za nas ne znadu. I tako rnas desetih brata sve inanje i
manie,
A onda, zna5 i to, gospoda naselila ve6 i sela iandarima,
financima, ovrhovoditelj:ima i drugim takvim stvorovima, koii
na veliku tvoju radost, seljade, zaviruju u svaki tvoi budZak i
svakoga tjeraiu doma. I liepo nam se dodu5e ru{aju: domove
nam muntaju, a nas tjeraju doma! Ali to nije niSta, neEo ovo:
Sastanem ti se ja s naSim ljudima i po5teno im pridam o svietu,
o pravici i krivici, o sre6i i riesredi, a sva ta deliad na me: da
bunim narod!
Tu ti, brate moj, za.metne,koji po boi:joj vplii rnoram hodati
svietom, nema obstanka, i ja se sakrio i zaniemio,
Najednom mi srce zaigralo moji se liudi maknuli. Ti si,
seljade moj, potrgao tisuiljetne konopce, kojirna le vezalo i
davilo, i zaiprao svoje kolo, Sve mi se dini, a ja se nerado
varam, na tebi 6e ostati carstvo,
Bez zamiere, ali bez mene to ne mote biti. Ne boi se, da
6e ti biti na Stetu! Ne hvalirn se, ali stara vjera kaZe, da ie sa
mnom dobro biti piiiateli. Deseti brat,
ro2 103

ukloni, te jednom ruhom zgrabi za pu5ku, a drugom Marijana

SLOVENSKIDESETI BRAT,
za vrat i stane ga tresti govoreii: ,,Vidi5, vidi5, Zaba! Tako se
je veliku pripoviest' t' zv' roman'
(Slovenski pisac' pok. Josip Jur[i6, napisao ludorije riz prettzetnih tikava iztresaju. Nije dobro, aho dovjeh
s ; ' i - U t l a u - j e z a to' da ovaj list' koji se takodjer
-;*;.?.i
'okitio
p od naslovom,,Deseti
kratkoupo znasaslavenskim misli, da mu ie sve u strahu." A kad se Marijan podeo kobacati,
i*".,orr,,,o"""toe"'i;t*i*
deseti ga brat miri: ,,He, konii6u, budi pokoran. Gle! kako bi
njetko lako niz ove stiiene tobom zav,itlaou dolinu, kako si ti
Lovre Kvas'
Siroma5ni Student, diiak latinskih Skola' malo prije niekomu obe6avao, kao kakvom ljeskovom batiinom,
na njekakvom
seliadki sin, ne moSu6i se dalje Sko{ati' ia5e te ti ni jedna koStica ne bi ciela ostala, da po nesre6i nisi
udi sindi6a' Futem Sa
kljusetu k jednomu llastelinu, da mu njeEijisin",,.
dievoiku' kofa'Sa
stiSla no6, a on ne znaifti puta upita nieku I gurne fa od sebe, a ovaj zamahne, da 6e pa puikom, a
Martinku Spaku -
ma-lo sprovede, a onda $a predade "des€- onda odskodi, nategne i odapne, Deseti je brat irnao jo5 toliko
kako su g; zvali, koii se tu od nekuda stvorio'
tomu bratu", snage, da pograbi za ciev i kundakom lupi po glavi kukavnoga
brata'
Lovre se malo i poboiJo dudrnoSa,odrpano$a deseto{a protivnika, ali je imao i kugliu u sebi. . .
i skakao' a na
koji se sve samo smiiao, 'da podruSivao, pjevuckao
6-e tu, u tom $radu' kamo ide' nie5to
{<
lroncu rekao Lovri,
smrti' Ranjeni de,seti brat porudi po Lovru i njemu izpoviedi, i
doi,ivieli, o dem i ne sanja i da 6e to pamtiti do
za izpripovjedi svoju tajnu:
Lovre se u 6lradu zagledao u vlastelinovu k6erlManicu'
'dti'abi' da 6e se udati za sina Vlastelin Pi5kav, otac ,Marijarnov- otac je i Martinku
koiu su svi, pa i nilezini ioditelii
s niom odrasao Spaku, desetomu bratu: vjendao se s niegovom majkom radi
..rrj"dnog" viastelina ,Pisk4va,Mariiarna' kofi ie
novaca, a onda iu ostavio i njekamo se izgubio, rMajka polu-
i u niezim ku6u dano'mice dolazio'
dolazi mediu djela i proklinju6i neviernika umrla, a ostavlieno sirode oa ta
Otac Mariianov dudan ie doviek: nikad ne godina na5lo napokon otca - neotca i vrzlo se oho njegova
znade k niemu
sviet, sve {a mtzi,i dri,iprokletim' 'Sanr'okadgod grada - s veseljem na licu, a s tugom i jadom u srcu, nose6i
i novaca' da
aoJi',J"rJti brat", koi#u, kako se giovori' daje u njedrima vjendani niegov list. ToSa se zlotvor boiao: da ludi
- rie5i. . ,
se ga
Lovru' ,,deseti brat", njegov sin, ne izdade svietu nieSovu taj,nu,nje-
Kad ie Mariian vidio, da Manica voli Lovri' zamtzi
sastanak' da liovo nedovjedtvo. Zato ea mitio urovcem, da mu dade spise,
a iednom iza lova pozove $a pod veder u $oruna a sviet 6iovorio, da sam nedastivi nosi blaSo, kojim je deseti
" Mariian zapodiene
s niim obraduna, Oboiica imadu pu5ke' brat znao potafice pomo6i sirotinfi. , ,
psovtr<amasvadiu, ,ro Lo"'" se ukloni' a tu se stvori - deseti
brat. *
i .wafa?
- Ti Sriesnik i Srie5nikov sin, Sto ktlne5 BoSa
-- iavi se Martin Mpriianu, duiu6i ga, kako ljutit kune' _
Nadjo5e ranjena i rMariiana i potvoriie i zatvorise - Lovru,
kojega je Marijan doista zvao na meidan. No deseti brat porudi
- Ti pseto! - vikne Mariian i digne kundak'
Eovletie i po otca - ineotca, a kad ovaj saznade, kako se sve desilo, i
- Ni dlake od psa nema na meni, ve6 niesto ubo$e
neSo Sto si ti' da je deseti brat dao sve o,tre spise Lovri, zaiaie no6u konia
kosti od takvo$a oica, ali od bolie matere'
i nestade Sa netra6iom, Samo ostavi pismo, u kojem sirnuMari-
llarifan $a na to udari ku'n'dakom' janu ostavlja ,novce, a svoje imanje - Lovri
- pg14rn,g'ud.ari jos jedan put, neka znam' da se nisi i dakako sada
poznali njeSovoj Manici.
zaboravio, kad si tu Ir," zarnahnuo! Udari' ako ho6e5
A desetomu se bratu za uviek smirila
desetoSabrata! iadovna duia i
izmudeno tielo.
- Na. vrai,et. - I Mariian udari dru$i put' a Martin se
 105
104
pa onome rafome Gjuri zidaru, i koliko ih io5 irna!), pa 6u
ONA NA ME NE CE M KAMENOMI mu sve pred njega sasuti kao sada Tebi.
A mnogo im,am da Ti piSem, pa se sve boiim harditi papira.
danas do plakania'
Lako ti ie, tanke $usle moie, I meni ie Ko5ta ta pasia para hiljade, pa malo da nas divuti ne zadaviSe
Jer sam danas na vodici bio'
Lako ti ie pianu ,^pi"u^ti ba5 i rar{i papira. I to je njima u rukama! A boiim se i nizati
Tu sam svoiu dra$u u$ledao:
I Zalostnoj majci zaiiakati, tolika situra slova, jer to treba slovce po slovce slagati, a to
kopa sina iedi^noga, se na niu bacah-iabukama'
idil F - stoji vraZjih para, No o tom druSi put.
Ona na me ne 6e nikamenorrr
it; j" kop", ilnra voisku-.p'"mt! A fim i odakle da ti podnem? eim drugim, nego ovom
Kameno ioi srce u matere' na5om {ier znai, i ia sam naS, ja sam vazd,a s dobrim liudima)
'nakvu - ovom na5om poStenommukom, koja se, kao i niledna po5tena
Kola iu ie Porodila!
muka, ne dade sakriti. A baS mi srce igra od radosti, kad
vidim, Sto se radi, ZnaE, dida Ilija, sve je malo drugadije svuda
PISMO EICI ILIJI, po Hrvatskoj, kudgod smo doSli. Sad se tek moie re6i: ht ie
narod, to su ljudi!
Dragi moi tit' Iliia' Istina, ove dvie mrtve godine bio i na5 {djekoji klonuo
'naivi5e volim' A znaS misle6i: kad eto niSta ne moZe silna kolLi, ciia, a Sto iemo
Prvomu pi5em Tebi, fer Tebe skoro
'a llude i kad 6emo mi! Ali se za malo vidjelo, gdje su liudi. Do5la ona
li, za5to? Zato, Sto *'""a" veseo i dobre vol'ie' takve
"i treba svakoi rdii haika na na5u tiskaru, navalili divuti. Propado5e! - poveselila
ja volim, Dobri t" ;;k"t iitdi i strpliivi' Ne
plade' Ne dai pred rdlom se mnoSa jadna rdia, Ali naSi ljudi, i to sami sel ja ci, azdr-
pokazati, da nam srce krvari i du3a ZaSena svoiim dvrstim rarnenima ovo muke, Sto smo namudili,
t u z i n a s r c e , - r n e k a s e g n i i d a i o 5 v i 5 e l i u t i , S t o t i i e d o bdu5e
ro' u i ja Ti kaiem, dida llija, a Ti razlla,si, neka se z\a, S ovakovim
okom u ok9' iz
Srce se i du5a oattiut sairo prifateliu' liudima ja sam spreman u vatru i u vodu - i ostat iu ditavl
i Sto mi ie na-idtat'e'
du5u. A ti, dra$i -"; eie" Itila, i to -znaS' stari To i'e bila vjera, to slogia,to po5tenje hrvatsko, seljadko. Da,
onda zna5 .rrrnrrti-fiom k nebu'
gdie ios uviek Sazduie
propadosmo--mediu ovim seljadko, jer u Sospodena5e'takve vjere ,nema
Goso nas sirotinle, iez koieSa mi A da zna5 - al Stc ne bi znao! - kako sada stado'Se
pustahiiama, Sto ih milostivo Niegovo srce grije' Niega se' Jedi-
dlake na ieziku ni revati (kako bi rekao pok, onaj, Sto podiva u Sestinama):oni,
noga, i boiiS, a a*g;;t Sto 'nam rpjevahu opielo! ,,Prodali se kranjskim popovima!" A
"iLoga'Za1rc.nema5 rnaistor evo na
;;;i'",""ktima, kalve ie ono namolovao nas
pod nos' Sto ih ide' kad znaS, zaSto r.evu? Znadt oni, da smo mi na jake i po5tene pod-
zadnioi strani, ne$o i niirna kreSe5 pise ( ta znaS,i Tvoj je medju njima!) dobili, Sto nam je trebalo,
obraza nemaju. I zalo Te volim' ali oni revu zato, Sto mi ne 6erno biti u istim pandlama, u
jer ti si-medju
A onda Te moramo i postovati mi mladii, koiima su i oni, pa Sto ne 6emo morati s njima zajedno braniti
iz' kostiiu
nama, koii *"6 Sestu podinu tieramo stra|
".'o Givfievca' Tomina naS' sve niihove gluliornice,sve stenju6i pod gulija5kim lcamatima,
opanku, baS najstari ii, i"' -ir-i onai i.z Sto ih te gulionice pobiru na tudje novce, dok ostali po5teni
ti kaZem' Sto valida sam i
rnislim, mladii oa T"be' Uz put da sviet svoje novce daje na kr5danske kam,ate. Zato oni revu, a
divuta (Ja velim' da si
znaS, i ono je doviek' Ako si ti -$ori od i jo5 za koje5ta, ali areka ih!
bolii od tri divuti, i'";;. si! N-eka se iede oni, koiirna se ie
je nama vi5e-takvih eid' Ilija, ne *"g" a"fi"l eitam bas, da se koalicija pogacija
lei,ko okrenuti, J.f. fi tedeS! Samo da s Khuenom, koii joj i,e bio jedina obrana od njezinih lopovStina,
divuta!) - d'a' Sto ono htio re6i' iest: da ie onaf .Tomina
ier kadgod smo joj mi Sto prigovorili, ona izv,adi Khuena,
"rn Ti za r4egavi5e kazao' dl U: skoro
Sori od tri fi5kala. I io5 bih naime: d" gu ie ona srusila, Koalicija Khuena sruSila, a sada
Karli s crvenim koZu5cem'
i njemu pisati, kao i drugima (onome
r06 r07
oko nje$a pl:a,zi,da oln nju digne, po5to ju ie nieztrn Ko5ut
povalio!
I onai guravi i doravi divut, Ladomer Frank, i on po5ao do
Khuena, kao 6ako mu do Vekerla!
Uh, diia Ilija, ded nadji kakvu metlu, da pometemo iednom
ovo sme6e!
Da si mi zdrav i javi mi se! Bog!
Deseti brat,
Misao, hrvatska, slavenska,
PRED SMRT SE OPOSTEMO. svjetska.
Pi5u novine, da ie Ladomer Frarnk bio u Pe5ti kod Kujina Misao dovjedja, niezin izv,or i cilj, tako je tajna i nedo-
i motrio ga, neka pusti na korito 'njega i niegove, a za bana seZna,kao i biie bolfie.Zalo se s pravom misao izove iskra
neka postavi biv5ega velikoSa Zqpa;na,barona Rubidu-Zieiju. boi, ja. Misao pokrede pojedince,narode i cieli sviet. Raz_
No Rubido je volio umrieti, nego da bude lrankovski ban. I gledat iem,o to samo letimice.
doista novine javi5e, da ie Rubido u Stajer.'Gradcuumro i tako Sto ie misao i Sto stvara od dovjeka, od n,arodai od svieta,
se pred smrt opo5tenio, to se lak5e vidi i rnoZe prosuditi onda, kad misao zahvati i
pokrene veliko mnoZtvo, recimo cieri narod, ili dak
cieli sviet,
DOISTA SLABO VIDE. KaZe mi uprava ,,Doma", da ih je dosta vratilo
,,Dom" zato, Sto slabo vide. - Nisu trebali ni kazati, zaBto, jer je odito. da 1ok i" maprotiv teiko prosudjivati misao poiedinoga dovieka.
slabo vidi, tko ne 6e da ,,Dom" dita. Skoro 6e i sasvim obnevidjeti, neka Kod pojedinca dovjeka morraj, tako ,ut"uei, *i.Io p o g a_
zapamte. d j a t i, dok se tako zvane velike m,isli, koie pokre6u
ciele
narode mogu zapravogledati,
(>Deseti brat<. Prilog >Domu<< broj 4. God. 1910.) Koja je danas pilavna svietska misa,o,koia svieto
n vlada,
teZko je reli, jer ih ,ima vi5e, koje pokre6u
_ cielim svietom.
Misa,o o sv jetskom miru, t. j, misao,
da bi svi na_
rodi. cielo'ga sv,ieta imali odbaciti ubo,iito
oraije - razpustiti
vojsku i' iivieti dalje u minr, - doista je
danas naizamasnija,
nai,doviekolfubiva, a ima,la bi i najzama5n:r,ije pos-
11,,.,-,"1f,
'Je'ctrce.Uva
ie m,isao tako naravska, da su uz niu, hode,S,ne
ie5, m,orale pristati i vlade
i vlad,ari, koji su qporazunxnosa-
zvali ve| i svietski s,ud,t. zv, orniro,vnu
konfe,rencij,uu(vieie),
koie ie vie,6alo ve6 dva puta u
H"glr-,, Holandiji.
K-ao Sto je u ob6e zanimljivo
. motriti, tallo je zanimljivo
pogledati, kako se je
misao o svj"t"kom -"l.aalemiru rodila iz sukoba
drugih dvij'u rnisli, toje su
r"i"tr- prije nje. u drugcj
polovici XV[L, i u
XIX. stolie6u (po pritici od god. 1250 do
. : h d a l 1 i e p r o s v i e 6 e n i m, u l t o *
tl i et at )a ili misao humani_
dovieirnosti, t. j, misa,o,da ,sa.
svakim dovfekom treba
108 109
telki ovai i-ivol:
postupati kao s doviekom, te mu olak5avati driavi ni proti koiemu ili p,roti svima narodima, nego proti
sirorna5tvo i boli. dana,Snjemru rdru Ztvu<, t. j, proti cielornu redu ili neredu,
misli: d-r Z a v-
Misli humaniteta protivile su se-dvie starije u kojern danas ljudi L,ivl, A kako je do toga reda ili nereda
(nacionalna)rnisao' koje su dodl,o,i kako bi se to imalo promieniti, toga fo5 niika ne zna.
na (imperijalistitka)i*u'odna
*fa;t sob'om bit" i danas su u oStroj opreci' Ove dvie MoZda je tomu kriva sama narav lj'r.rd,ska, da je ve6ini vazda
"p"i " obuhvataju cieloSa
misli nisu u pravorn srnislu svietske, iet ne krivo! No ima ih, kojd ne gledaju ni na narav ljudslcu, nego
svietskima se
svieta, nego sarmo pojedine drLave'i narode; na p,r, zahlievaju, da lena bude u svem ravna muZu, da se
ticati cielo$a
mo6iu nazvati sam,o. otu'i"o* na to, dto se zrradll o s t r o b o dmi u Z k ev l a d e : t o j e m i s a o Z e n s k o S a
oslobod jen ja
hoii fe
svieta fna pr' im,periialisti'dka rn-isao cara Napoleona' {emanc,ipaciie)ti,ene bi imale biti odvjetnici, sudci, paie i sve-
Evropom)' a onda i' zafo'
pred 100 godina bio zavladao ciel'o'm ienici, kao Sto ve6 .po malo i jesu, o,sobitou Americi,
ito ,r, u isto doba zavladale cielim prosvie6enim svietom' Preletjeli sn:rosarmo,dodirnnrli smo se samo glavnih svjet-
Sto drZava
Driavna se misao protivi narod'n'oi misli zat'o' skih misli, i to sam'o na druZ,tvenom ili sociialnom polju, pu:
narode' te i proti
ho6e da pod svoie gospod'stvospravi razlttne Stajnr6iza sada na stra,nu misli naudne (znanstvene), umjet-
,riit,otoi volii i otdui* nad niirn'a vtrada' To i iest naivi5e rodilo ni6,ke, pa i strogo gospodarske (ekonomske). No gdjetko ie
pod tudiim vla-
,po*"rrttr., misao tr,umaniteta,Razn'i su nar'odi misliti, da ni ovo nije potrebno za nas Hrvate, ,osobitoseliake.
humaniteta
dama sto,tirne$odina mi,rno stenjali, d,ok ih misao ,No nije tako. Svi se tuZim,ona neslo€u hrvatske gospode,
t' tudjinska nedovjedura
nile o'sviestrila, a rnisao d'rZavna, i' a ta nesloga dolazi i od tuda, Sto spomen'ute- a i druge -
vlada, razdraZila na borb'u, svjetske misli djeluiu i na naSu Sosp,odnr, na na5 hrvatshi pro-
Borba narodne misli proti starin'sko'idrZavno'iizpunia ditavo svie'deni staleZ. A pnosvie6eru je stale,Z svagda i svagdje bio
XIX, stolie te, a tiie ni danas svrSema'Glavni cili narodrnemisli vodja ostalo,mu neprosvie6enomu i manje prosvie6enomu ne-
- i to je u prvi mah 6u'dno- ie'st !o, da svaki narod ima pravo rodu. Zato je potrebno i ba5 nuZdno, da svaki pojedinac, koii
na svoj,u (narod,nu) drLavu' I tako se naro'dna misao bori pro'ti hode da ima ried u ve6im ob6im stvarima, znadebarem glavne
tudoj drZavno,lmisli za svo u, ali ipak za dt'Zavnumisao' Ovo pravce svjetskih rnisli. Pade kad te svjetske mistrii ne bi dielo-
protuslovlie je urodilo u poviesti naroda doista protuslovnim vale na na5u inteligemciju,trebal,obi ih poznavali zalo, da uz-
dirri*u, kao Sto je na p,r. to, da su Ma$iari koii su se borili za mognemo razumjeti ostali sviet oko n,as,koji na nas i te kako
svoju'nanodmuslobodu, hote6i saduvati starinsku svoiu drZavu, djeluje.
davili Hrvate zahtievajuli, da se pokore nfihovoi dri'avi' To je Znajtli ov,oupitat iemo se sada dvoje, i tol Koje se cbie-
d.okaz,da vlada iedne misli nije svaSdane'o$rani'6ena, ne$o.da nite ili svjetske misli drii misledi hrvatski narod? i drug,::
starija misao desto j'o5 dugo dieluje, dapade i na pLrotivtrunovu Imadu li prosvie6erni Hrvati kakvu posebnu rnisao i
ie li ta
misao, misao razloLna?
Iz sukoba razll(nih drZavnih misli, zatim iz sukoba drlavne No o tom 6e ova na5a uMisaoo imati jo5 kada da razlaie,
i narodne misli, napokon iz sukoba ovih dviiu misli s mi5liu Za danas neka bude dosta, da kaZemo ovol
dovje,dnosti,p,o koj,o su svi ljudi ied,,naki,rodrila se ne samo U hrvatskoi inteligencij,ivlada danas, to se moZe slobodnro
misao svjetskoSa m{ra, ne6lo i misao dnt'Llvene vlade ili misao redi, misaono m r t v i I o. Tko bi za to htio odmah
dokaza _
soci jalne demokrat i j e , t . i , m i s a o ,d a l i u d i b e z o b z l t a jer potanke 6emo dokaze za
to iznieLi s vremenom, sve re,d,om,
na razne driave i narode imadu sami soborn vladati, I ovu ie -_ tomu bismo
spomenuli samo ovo: Samovoljna ili neu;tlrna
mi,saorodila za pravo misao humaniteta, odhranila ja i uzfc' vlada dana5njof banskoj Hrvatsko,f nije sarno sludajna, nr:go
.u
je posljedica
iila pro,tiv5tina drZavnoi sili i narodnoj netrpeljivosti, No o5trica misaono6iarnrtvila, Niie naime mogu6e pomisiiti,
t. zv. socijalne dernokratije nije zapravo naperena ni proti da bi se ovakva vlada moSla drlaii, da na5om
inteli6iencrl,rm
110 111
vlada kakva-tai<va misao, ier naisao vaz'dap o k r e 6 e, rnisac - -
T"i MiSle je u mladost,i sam dosta pretrpio,
a narodito je
je Livot, - a na5a inteligencijapreko dvie $odine miruie dobro upoznao seliaiki i u ob6e pudki'zivoi,
pu-;"-rrr!i.uo i
i d e k a, i to u vrieme, kad cieli sviet priznaje misao: da sam'o posebrru knjigu o selrjadtvui dao joj naslov:
6ujmo ,iz te 1nniipesamo ovro: "put", Za ovai pttt
narod ima pravo soborn vladati. Ov'o protu'slovlje izmediu pri-
znate t. zv. ustavne misl,i i nehaja, koi,im se podno'si neustav-
Jest, kaZern vam seljak stvara zemlju plodnom.
nost, do,51oje do rugla u tom, Sto se novine neustav'ne hrvatske prazna fiel, Pogledaite golo kamenje
Niie to
vlade zovu ,rU,stavno'stu!Kad se ljufi miesece i godfurene i one visoke kr5i, Sto
bi iz raih bilo bez seljaka. Tu seljak nosi
uztrrtne na ovakva protusl,ovlia, onda ie to dokaz, da im ie ze,mlju na svojim
ledjiima, turde kamen i miesa
misao zamrla. Sa s gnojem i kad nije druge,
upregne uz rnagarca svoju iena ili
A ipak je ve(, b,ilo doba, kad je hrvatskim umovima i du- svoje diete. pa i ondje,
gdje nije kamen i krs, i tu nerna plodne
Sama vladala to koja svietska, to slavenska i posebna hrvat- zemLjebez seljadke
rnuke. Pomislite samo, da je knoz .tol|"e"
ska misao. O sv,akorn tom dobtr progovorit 6erno redom po- i ,toti"e" 1" pfoar"
oranice seljak za iivota natapao svoiim
sebice. znojem, a po smrti
gno,jio svojim kostima . . . I
zani ju ljubi, lj,ubi lu, tu,ko,-Ja
kadar i ostaviti, samo da ui ,^"Iuzi, 1., ;"
Seliak i Sradianin - dva nepriiatelia,
okru,Zio. . . Sta mislite, o 6em sania
kako bi'iu pou'"iuo, ,u_
kuhavni izseljenik, koji je
ostavio svoie Eore, pa otisao
Vanredmo je ne samo zanirnliivo, nego i poud,n'o znati r u tudjinu? sanja'o k"rn"aie.,
polja, na koiem ie posiiati raL,
prosudjivati, kako se u raznih naroda i t razno doba opaZaiu ili o komadi6u'll.,"de iii p"S-
na koiem ie odhraniti koie blaZ6e.
medju ljudima gotovo na vlas iednaki poiavi, t, j. misli, osje6aii, ]iak1, , . I ne samo izse_
Ij:T.k,rreg_o i drugi seliah, najvi5e
nastoianie, sukobi. A po,udnoje to s ovopa razlogat Kad se u o zemlii sanja, naivi5e o nioi
misli. Osobito u na.e doba,
kojem narodu sukobi rnastojanie ljudi razlidno{a staleZa ili Sdie ;" *"ki sellak bio ,roJnik, te
misli' da ie isto rcup'iti zemrji
raznihte1nia, pripisuje se to pojedinim liudima, t. zv. vo- i pot,rll nepriiaterja. odruka mu
je tvrda i volia Zelie:,rra.
djama: da su oni krivi ovakvirn suhobima; no kad se iednaki St"ai ,r" ,Ji"f" i na jelu, te se hrani
i u svetak onako, kao radnih
pojavi u drufim zernljama i u drugih naroda opaze i prosude, ,, p"tJ Ati to ne pomaie. Zemlia
je slrupa a on novaca
d,olazi dovjek do spoznaia, da ta,kve po,jave m'oraju irnati dru$i nema. NiSta zato! On 6e uzajmiti.
Zena
ie dodu5e proti tomu-,a bio bi
uzrok, koii ima malo sveze s ovom ili onom osobom, Jedna je oroii ro*, i o,tac i died, da mogu
iz groba govoriti. Kazali
ovakva p,oiava neprriiateljstvo izme,diu Sradianstva (ili >Eospo- bi mu:-Sirrt., ne uzairnliui. Tho
d'ui,am,taj ie fulian I eto gu ie
de.) i seljadtva. Ta se poj,ava po6e,lazadnjih godina sve to iaie k ;f".;iinu, da moli zajam. VIa_
'stelin ima,
ali ne da. U"id g" ,"i;;;vjerrava,
opai,ati i u hrvatskim zemljama, le je pade pre5la sasvim iasno dist, sasrvimbez duEa, da da mu ie posied
i na politidko polje, posebice poslie osrrutka seliadke 6e" ," ;;;a. pro5iriti i podi6i, te
se lahko od'rZiti, Gospodin 6e
stranke u banrskofHrvatskoi, Ko'lilcose i Sto se o tom ne vieruie, Aide dakle h lihvaru,
ili fiSkalu. Fi5kal
pi5e u dnevnim i drugim politidhim novinama, to ie na5irrn e::gteda spise i;;;. zna botie, kako seliak
stoii, nego on sam. Velikodu'Sh"
Ettaocima dosta poznato. Plosebice im ie poznato, Sto se pi5e -" i nz 7,g ili 10 p,o sto...
o vodjama seljadke stranrke i 6emu su oni loboZe krivi. Da Ali seliaku nosi zernlja samo "r"i*
dva po sto. eefiri godine
na5i ditaoci mogu razloLnije prosuditi, koliko ie takvo pisanje muke treba samo za
iednogodi5nje f.r*"t". A gdie ie glavnica!
oprravdano,priob6uiemo ovdje, Sto ie o nepriiatelistvu izmed|u d:li:,tg ie tei,e,
,t^ul:i" ier tu su detiri na jednoga. Do nedavna
Sradjanstva i selia6tva pisao glasoviti francezki pisac MiSle *5 .:Ji* pievao,
1-"- i" hod.ao, a i lice mu ie bilo veselo,
{Michelet), koji ie rodjen pod. 1796. a djelovao ie prije koiih trao prolietno sunce. L"d Sad
50 godina. Idete Ii uz njeSa,,pa -vGe toga nlma . Ozhlian ie i mrk.
-,dobar
mm kaLete dan.., ne 6e vam ni
 113
t12
naobraZ,enapoput nlega. Veli dod'u5e,da ie mno$i trditeli uzeo
pitaite {a za put' ier miesto
odgovoriti. Ako ste stranac, ne seljakinju, no niihov bradni Livot niie nikakav, te je napokon
ledfa ' ' '
oJlouotu mo$ao bi vam okrenuti tu uditeljevu Lemu.prispodobio sa drvenom papu'dom. Nadalje
i sav sviet' Oso-
I tako seliak zamtzi bo$ata5a' susjeda ve'li, da seljadka djevojka udana za aEilelia niie za red, a niti
zanaisliti' da se sporazumiie
bito svoga susieda; ne d'a se ni za disrto6u,jer misli, da je jo5 uviieke u svojoj seliadkoj kudi.
i pomaSad'emza zaiednilku
s tim svojrimprirodnim saveznrikom A Sto je najglavnije, veli udo:
niernu i re'6!tBrate' oboiici
borbu, Prile 6e rr*"i"ni, nego dodi k mole jo'S toliko odatri svoju slabu
"Fo uredienju sobe ne
nam je teLkol stranu naobrazbe, kao Sto u druZtvu, osobito, ako ju je Bog
kao divliak!
I onda kakvo dudo, da je seliak Sradianinu nadario dobrim darom govora. Tu ti pripovjeda viceve, kakove
da ie zavidan i opak'
Sve je prroti n'iemu,Svi ga 'uLe, d'ai" 'io' je kod ku6e medju svojim ukui,anima naudila, misle6i i drle(i,
tai ie na njemu kao
kadar sve uiirrriti, Tko imu na selu imanie' da su to najfinije i nafbiranije fiieEi 2a naobraLeno druZtvo, 1je'r
biei: t't'grad' A ima ih dosta' koiima
fti"" ,"tl"u' eim dodie iesen, naravski finijih nije dula, JoS kada izvali kakav mastan vic,
da tamo i po$ledaju'
na selu niie ni5ta sigurno, pa zalo ne 6e' da vifiS smijeha.
priiatelia' koii su..seliaku
I tako ie nestalo ilai"itt seliadkih Kako da provadja trditelj svoj bradni Livat sa ovakvom
novdar ili fiskal'
vieroval,i i na ried. Sad ie selfaku $ospodar suprugo,m? O demu 6e s nj,ome pripovjedati? Da li uvijeke o
a ti ne dekaiu. r r . sijanju u polju, o dem je ona upudena? Bi li mogao s nj,ome
jedan $las udri po
I sad je seliakov Zrivottakav, te svi u pripoviedati Sto o znanosti, umjetnosti ili politici? Ta nikako.
njem rad:i nle$ove ne'dist'o'6e, radi nie$ove sebiEnosti i radi nie-
Podne li Sto znanstveno 6itati, ve| joj je dosadno. Zar uviieke
'
giove,
- kaZu gospoda, lude pohlepe za-zemliorn" ' . ^ -j da joj 6ita pjesme i pripovijetke, Sto iu zanimdt,jer se moZe
t'ii"t'ot'itu Skolovana Sospodo?-Vi na-
Zu, i"lAiiu l.rdu, nasmijati. Zar ovahova supruga moZe biti sudionik mukotrp-
ravskiusvoiojp,remudrostiraEurratelilirnafilirikadvidite nogia rada uditeljeva? Zar bi ona znala umiriti ili 6ime savje-
gle, tai zalupani i se-
d.a zemlia ne nrosi,neka ide k vra$u, Ali tovati svoga suprugia?"i t. d, i t. d.
raz-
bidni seliak - on u blatnoi i po$aZenoi zemlii dobro
doviek onim dasorn' Na zakljudtrruvapi taj udo i moli visoku kr. zem, vladu, da
poznaie zlato slobode. On dobro zna, da
naredbenim putem odrefi, da se uditeljice smiju udavati (upravo
l.J pla6enoga sl'u$e postane svoi fospodar' kad ima svoi
"a doviek' radi njega), jer da bi to bila tako zvana povi5ica pla6e. On bi
d,om,sam sebe po5tujJi a*gi Sa po5tuiu, da ie to d'rugi onda uditeliicu uzeo.
Stedliive matere, radina sina'
U svom domu eto ti. lriezna otca,
na drve'tu slobode' Ovo je prisanie srarnota i skraj,nja drz,ovitost. Cieli ovaj
poStene k&ri. Svi ti plodovi rastu sam'o
li za sve upravo derans,ki pisani sastavak dokazuje tako manjkavu i
i.oi"*u je lcoren iedin'o t zemlii' Ja vas sad pitam' ie
upravo nikakvu naobrazbu, da dovjek ne bi skoro vjerovao,
to ilcoia ciena Prevelika?
da je to pisao uiiteli. U6itelj naime, aho ved nema nikakve
spreme za pisanje, ima biti toliko disciplinovan, na red i pri-
Iz nauke i druZtva, stojnost nau,6en,da ne ide u javu s onim, grtou svojoj ograni-
li' pod tim denosti, gluposti i neznanju povjerava, recirno sebi jednakomu
Za6l'o se ne lenl5 udo? elanak, dopis' Sto drugu,
o' proEitao sam
naslovom fu ,Hrv, Pravu' od' 14' sie6nia {'1
Pa uz ovakvu neotesanost - ono,liko Slupavo umiilianie
velike wrede za
sa velikim negodovaniem, ier se tu nanizuiu o toboZnjoi svoioj obrazovanosti! Doista bi bila pohora Ziviett
da ie to
dievofke iz seliadkoSa staleZa, pa se upravo dudim' s ovakvim 6ovjekom, pa je sasvim naravski, Sto
mogao iedan uditeli napisati i u iavu dati' ie vi5e u,6ite-
ljica odbilo toga blesana, kad ih je zvao u zaiedniEki Zivot za
Isti uditeli piSe, d. bi .e oLenio,ali niledna bo$atiia' a niti sobom, kako piSe,
naobraZenane 6e za ni po6i, dok seliakiw :uzeii nE 6e' ier rtie
It4
No bezkraina ie drzovitost 'i plitkost, kad lai nesretni
tokmak piSe, da bi seliadka i,ena t druZtvu paradirala omast'
nimu vicevima. A €dje ie i hada to 6uo ili vidio tai boZji vol
u6iteliski? Ta seoskoj djevoici i ieni riedko prodie ustima i
duhovita laka dosjetka, a >mastni. su vicevi privile{ij onako
uobrazovanihr.>gospodja",kakav ie taj ugospodin" uditelj -
kojega ne 6e nijedna gospodjica-u6iteljica.
Priznajemo da naSe seljadke djevojke nemaju vede naobrazbe
od 5 godista ob6e pudke Skole,ali ipak ne stoii, da ne bi mo$le
doii na ve6i stepen naobrazbe, osobito u naobraZena supru$a,
Ja dapade mogu potvrditi, da su ba5 takve supruSe mno$o
bolje za bradni Zivot, neglomnoge od onih, koje su polazile viSe
pudke Skole ili kakav licej, Imademo dosta primjera, da ba5
one vole luksus, te da nisu dorasle biti uiiteljevom suprugom
u danaSnjeskupo vrieme, premda ima primjera, da su i naobra-
lene djevojke kao i Sospodjevrlo dobre i protiv svakog luksusa,
A seljaiku djevojku moZe uditeli ne samo na svoiu ruku
okrenuti, nego i naobraziti prema svoiem staleZu, i bft e,e zado-
voljni, dok se dogadja, da ba5 naobralena supruga drZi svoga
supruglapod papudom,
No ludi je udo uvrijedio i na5e uditeljice, kad veli, ako bi
se slobodno uditeljice udavale, da bi prestao njihov nemoralni
Zivotl, To ie doista previ5e od ovakvoga tulumana, koii valjda
ni sam ne ?.natSto ie moral, a Sto nemoral, V. K, rav, ud.
Je li zako n >svet<? Grdki mudrac Sokrat, koii ie
Livio pnie 2400 godina, bio je osudjen na smrt radi to$a, Sto
ie naudao novu vjeru, ili kako je glasila obtuZnica,Sto je ,uva-
djao nove bo6love<i time kvario mladel, Sokrat je naime na-
udao, da dovjek ima u sebi boZanstvo,t, j, savjest, a to je tai
novi bog, koiega Grci nisu poznaval,i. No to samo uz put, jer
to nije 6!lavno,neSo je glavno ovo:
Udenici i priiatelii Sokratovi htieli su Sohratu pomo6i da
pobjegne iz tamnice i tako da se spasi od smrti, Sokrat to nije
nikako htio govoreii sasvim ozbiljno i s niekim svetim uviere-
ariem, da je gradjaninu duZnost pokoravati se zako,nima. On ie
bio uvieren, da niie niSta kriv, pa ipah je htio draSovoljno
umrieti, samo da se todno izvr5i zakon, Po Sokratovu dakle
mi5lieniu zakon je kao sveta odredba, kofoj se doviek mora i
115
po savjesti pokoravati, ier inade teZko ili smrtno grie5i
govore6i kr56anskim naEinom.
Da ovo mi5ljenje o zakonu doptrnimo, moZemo spomenuti
i ove poznate stvari: eesto se i danas govori o >svetosti<za-
kona. Za sudnicu se 6lovori, da je usvetou miesto, da se ne smije
obezdastiti itd, Vriedno je spomenuti i to, da se zakoni kra-
ljevom potvrdom >posvedujuu,da ih krali
"sankcioniraunSto
ba5 znadi, da ih 6ini usvetima<,
Sad prosudimo, kako se s ovim slaZu ove poznale stvari:
Danadnji kazneni zakon ne kazni zlodinca i nikako mu ne upi-
suje u Srieh, ako nastoji pobjeii i ako zbilja pobjeSne, ZloEinac
na pr, ako pobje$ne iz Lepoglave, nije za to posebno kaZnjen.
No jo5 je zaninfljivife i valnije upozoriti na ovo: Nema
danas dovjeha, koji bi dri,ao za {rieh, ili samo za nedastno
dielo, prevariti na pr, finance, Dapa6e, ako se ne varamo, ni
po katolidkom nauku o vladanju (moralu) nije grieh na pr.
kriomdarenje, O ostalim slu6ajevima,kad na pr, oblasti i vlade
{aze ili obilaze zakon, ne iemo ni govoriti.
Sto ie dakle s tom stvarju? Ima li pravo Sokrat, ili je pravo
dana5nje cini6ko, kako se kaie, ili prezirno mi5ljenje o ,"tr or.,r.
Po na5em mi5lienju Sokrat ie mislio, da niie poiteno ni do-
pu5teno popaziti ili ne po5tivati zakon, na koji su se lfudi-
gradjani medju sobom obvezali, da 6e
{a drLati. Takc su se
naime stvarali zakoni u Aten,i: svi, svi do
iednoga gradiani su-
djelovali su u saboru. I doista ovakav zakoi pogaziti nije
po5teno, niie po savjesti dopuSteno.Ovakav je zakon naime
kao ili ugovor, a nijedan se ugovor ne smiie pogaziti,
_p_ogodba
sasvim ie drugo, kad zakon idud,.
. - {q iedan eovj"L, ili
nielroliko ljadi, za cieli narod. Mi ne vidimo razlopa, k,:iefa
s
bi takav zakon bio usvet.., Togia ne uvidia ni osiari danalnii
sviet, - i zato se: tako drZi pre.ma zakorn,
(Misao slobod.e i napred,ka. prilog ,Domu" broj 4. 7910.)
tt6 Lt7

zakon kazni, te da nikoga ne izpriEava ili ne opravdava, Sto

ne zna, da ie to i to proti zakonu. No toSa nitko i ne dini, t. j.
nitko se ne brani, da ne zna zakona, kad ubije, ukrade i slidno,
pa je odevidno, da radi ovakvih dina ne bi bilo ni nuZdno ono
pravilo, o kojem je glovor.
No radi toga, Sto zakon kazni i okvakve Eine, za koje
svatko zna, da se ne smiju diniti, - rafi toga nitko i ne prigo_

Zakoni pueka vlada (demokratiia)'

vara zakonu' Naprotiv velika je velina liudi posve zadovoljna
kad ovakvoga krivca stigne kazna, a i sam krivic, barem u
du5i, priznaje, daje krivo udinio, i da
ie pravo, Sto je ka/njen,
Danas u svim dri,avama vriedi pravilo, da rrezn arnie a mnogi se i pred svietom pokaje. A koliki se osjedaju tako
zakona niko$a ne izptidava i l i n e o p r a v d a v at' ' i ' krivi, da se odmah sami prijave sudu!
tkogod prekr5i koii zakon, kriv ie i ima biti kalnien, makar ni- Pomislimo sada, kakav bi to bio rna5 cieli Livot u drZavi,
kada nije ni duo za tai za,lrcom. I svi udeni pravoznanci' sudci' kad bi se velika ve6ina ljudi ovako slagala sa s v i m a zako-
-
upravitelii, odvietnici i stvaratelii i uEitelji prava i' zakona' nirna, naredbama i propisima? Kako bi to na pr. bilo, kad
bi
,rni slozrro kahu, da ie tako pravo i u redu' Ta kamo bi drZava se ditavo selo veselilo, kad financi uhvate koga, tko
ie pekao
do51a,Sto bi od zakona postalo i ostalo, ako bi se svatko' kad rakiju bez dozvole, ili kad lugar uhvati koga u Sumi? Zu,
n",
bi Sto udinio proti zakonu, mofao iz$ovoriti i izpri6afl', da ne kako bi bila laka sluZba financima i lugarima? Imali
bi sto-
pozna zakona i da ne zna za takav i takav zakonl I premda tinu pomagada, kako ih sada imadu Zand.ari,kad, lraLe ubol.icu,
ee svi ovi priz'nati, da ne samo ovaj ili onain ne$o da velika a gdjetrrojibi se moZda i sam prijavio! . . ,
ve6ina ljudi ne pozna zakona' ni malo' ili da 1!a pozna samo 7namo, da te se mnogi, kad ovo prodita,
$rohotom nasmi_
malo, nepoclpuno i neiasno, le zato mno$i i mno{i strada, Sto iati. A prodita li ovo koji pravoznanac, re6i 6e, d.a je ovo luda
bismo mi rekli, oni kriv ni duZano, - ipak ni da bi za vlas Iantaziia ili bulaZniernje,trabunjanje. ,,Nikad ioga
ne 6e biti!
popustili od. onoga pravila: da neznanie zakona nikoSa ne Od kad ima vlade ,i zakona, sviet im ." .J*o
pod silu
izprilava i ne opravdava, pokoravao,
Ovo je mi.ljlnie danas tako u6vr.6eno i ukorienieno mediu Na Zalost, ovo druSo je skoro ciela istina, naime;
da se
zakonoznancima i pravnicima, d,a se dini Sotovo uzaludnim sviet od uviek samo pod silu pokorava vlasti
i zakonu,
Sto tomu prigovoriti, To je pravilo kao pravnidka 'do$man, pita se, je li to dudo? Frosudimo, Sto je danas zako,n,
fo
kao sveti ,rauk, u koii se mora vjerovati i o koiem se ne smiie naredba, propis. Pogledajmo i prosudimo ,na pr.,
Sto su na5i
s razlozima razrrma rni suditi, a kamo li sumniati' No mi se zakori:
uzaludnoga truda ne pla5imo, pak 6emo pokazati, Sto se ima Sastane se u Za{rebu, u hrvatskom saboru,
osamdeseti
drZati do ovoga pravoznansko$a pravila, osam (88) ljudi, - t. j. moglo bi ih se sastati
"zastupnikau,
t< toliko, ali ih je obidno samo polovica
c,ielo vrieme u saboru.
I
Svi znamo, da imade takovih dina, za koie svi ljudi drZe .ovih, recimo, 80 ljudi ima vlast i pravo dati zakon, t. j.
odluditi i_odrediti, Sto smije, a ito ne
smiie sav ostali narod u
i kaZr, da se ne smiju diniti, i ako tko takav din udini, taii ga' banskoj Hrvatskoj. uNo to su narodni
ili se druSadije brani, a nipo5to ne kaLet Jesam udinio, ali zastupnici! Njih je
n a r o d mjesto sebe poslao!. Kako
ih ie narod poslao miesto
nisam znao, da se to ne smiie' Tako na pr, kada tko ubiie' sebe, to znamo,ali to nije gilavno,
nego uz sve drugio dujte i ovo:
ukrade i slidno. Za to ie sasvim naravski, ako ovakove dine i Ovi ljudi, ov,i narodni zastupnici, nipo5to ne smiiu primati
 719
118
su ih ovamo poslali (izabrali)' vridnim ili pravidnim, drii li ga blagoslovom ili prokletstvom,
nikakovih naputaka od onih, koii
6trftotstosuusaboru drLi li ga otcem mira i reda, ili roditeljem nemira i ,nereda,
anisuduZninikomuniodgovarati"3
sasvim po svoioi dus i saviesti Dosta ie, da zakon poznaju i priznaju oni, koji {a stvaraju i
udinili i stvorili' Otilitai a"it"
ostalomu narodu naloZiti' koii po njem imadu vlast, a za narod se ne pita.
mogu dati zakon, kakav ho6e' mo$u
dt su svi ovi liudi razh('' I danas je u istinu, kako rekosmo, tako, i to za!o, jer kod
Sto ho6e, Uzrnemo fl t"a io5 na t'*'
.r,"iltte veeine naroda' t' i' ovo su $o.spoda' nas nema pudke ili narodne vlade. Svu vlast imade
no{a staleZ" oa
pa prosudimo li' samo njekoliko ljudi, a ostali je narod zakornurob 'i niSta.
gradianin a daiu zatkoneseliadkomu narodu'
kolika ie opteka i'^"ai" Sospode.
i. seliaka' moZemo slobodno . Oni, koji kaiu, d,a je ovako pravo, kala u isti das, da
upitati: Niie li 6e ovi ljudi stvoriti takve zakone' drufadije ne mole ni biti: nije mogude, kaZu, da bi ditav narod
"r"g;Jo'aJ niima i onrima' od koiih oni dolazi,o u sabor .i davao zakone,
koji 6e biti poglavito na korist lako
lii ioi t" rnadaiu? Je li' da ie to To je istina. Cieli narod moZe doista imati ried samo u
imadu kakvu k";i;
ob6ini, pa i u iupanili. No o tom se i ne radi, da cieli narod
odludi,_ postane sudieluje ba5 tielom i riedju kod stvaranja zakona. neE:o se
"t"nlu:;", sto ovih niekoriko ovakvih liudi
zakon, i to odmah ei*''" na5tampa' I tako za tai zakon' koji radi prvo o tom: da narod za zakon zna i da Sa drZi pra-
vednimn a drugio i glavno radi se o tom, da oni, koii zakone
imavrieditizartnavnarod,znadevlada,znadeonihS0liudi
stvaraju i po zakonu postupaju, ne pitaju samo za zakon, nego
usaboru,znadeniekolikodinovnika,koiitodobiiuStampano'
iztpri' i za narod: da li rnarod za zakon zna i rnote doznati te bez
- a nitko druSi o tom niSta tne znat - ali to nikoSa ne
svoje Stete i muke zakonu, naredbama i propisima udovoljiti,
6aval svatko ie k"iv, tko tai zakon prekr5i'
i to' koliko ovi drugim riedimal Treba da se ono mno6lo spominjano pravilo,
Ali to io5 nije sve, ve6 l.eba dri'ati na umu
poznaiu narodni da neznanje zakona niko$a ne izpridava, prestane dri,ali za
ljudi, koii eto stvarair- zakone i daju naredbe'
kako su ovi zakoni >dogmu<, za njekakvo sveto pravilo, Sveta ie samo istina i
Zivot injegove potrebe; lreba za lim znali'
da previ5e ne pravica, a nidija volja, osobito volia njekoliko ljudi proti
sustauli"nf t, i, koliko su razumliivi; napokon'
po niima narod cielomu narodu.
nabraiamo: tko ove zakone dobiva u ruke' da
se' da su to desto Naravshi, da bi ovakovo miilienie o zakonu moglo vladati
,rpruuil", t. i. da fa &Li na uzd,l.-la zna
samo onda, kad u narodu nebj bilo pojedinaca,hoji misle, da
mladi i neizkusni ilrrdl, da $djekoii seliake up'ravo prezirt
" i toboZe lien' imaiu pravo svoju volju i svoje mi5lienie nametnuti cielomu
drketi, da le narod ne samo prost, neobrazovan
narodu, A kad takvih ljudi nema onda se kai,e, da
nego
- i nepo5ten. ie u tom
zakon moi'e n a r o d up u d k a v l a d a , d a v l a d a d e m o k r a t i j a ,
S"a ie sebi lako pomisliti, koliko ovakav
Stete poie-
nadiniti, a zbilia i nadini 'neprilike, brige, muke i
ne pomalez
dincima, obiteliima, ditavim selima i kraievima' Ali
ZNANOSTI NATJKAKOD HRVATA.
neznanie zakona nikoSa ne izprilava'
* Tko i5to misli, pa i ne znao ditati, a osobiton ako znade
ditati, znad.ei to, da u svietu ima mno6lo znanosti, Evo
Dok vriedi pravilo, da neznanie zakona ne izpriLava na pr,
lli ljudi_ znadu unapried kazati., kada 6e biti pomrdina
nikoga, vriedi i ovo: Sveiedno ie, razumiie li narod- zakon' sunca;
dru€i znadu na tanko pripoviedati, Sto
g i a n e r a z u m i i e si v e i e i n o ie, drZi li narod zakon ie i kako je bilo pred
tisudu i vi6e godina; tre6i poznaju sve zemlie
pravednim i1i nePravednim' i narode: kako
su daletrco,kolike su, kakve su u njima gore i vode,
Nije li to ne5to stra5no? Jest doista, ali danas ie u istinu kako se
ga kri- koii narod vlada, Sto ima i t, d.t detvrti op,et
tako: Nitko ne pita, razamiie li narod zakan i drii li znadu, kai<o se
120 t2l

kako se pade je tu kod dana5njegaSpljeta bila i carska palada, kao

grade velike z$tade i mostovi od kamena i ielieza'
i t' d' i t' d' A da dalje ne nabra- Sto je i u Sisku jed,no vrieme stanovao jedan rimski car, a
!r.a" brodovi iplovi morem drugi je, kaZu, po imenu Klaudii, zasadio lozom moslavadku
za i'elieznicu' dalekoiav (brzojav) i
i"*o, ,r"e svako- diele zna goru, ko,j,ase po niem, kako njeki misle, i prozvala Mons-Klaudi
ztakoplov' t' i'
dalekoglas (telefon), za automobil, pade r za
ptica' - a [t. j. gora Klaudijeva) ili po ka5njem izgovoru Mo,slavina,Sve
ladju, f,oja s prilidnim teretom leti zrakom kao
sviet, da se time sluZi' je, to dokaz, da su Hrvati do5li ne samo na rimsko zemlii5te,
;lil; ie i to nietko iztmio i naudio
domrsliti' ne$o da su im Rimljani bili i prvi udi,telji,
J"irruko se napokon moZe svaki doviek, koji misli'
vladaju na pr' I zbilia, ve6 prvi hrvatski vladari, kraljevi ili volvode
da moraju ,r1"gd1"biti udeni i mudri ljudi, koji
kao Hrvatskd i Dalmacije, izdajupisma i zapoviedi na rimskom
cielom katolidkom crkvom, ili cielim velikim drZavama,
'naredbe' ili pak ieziku.Ima takvo jed,nopismo od vodje Trpimira ve6 od god.
Sto ie i rna5acarevina, pa izdavaju zakone i
kako sviet imade i'ivieti 842., t. j. staro tisu6u i viie godina. Od onda, pa sve - ne bi
naudaju, kakovi imadu Liti zakoni i
manji mir' red' dovjek mislio - sve do god. 1848., dakle skoro ravno 1000
i vladati se, ako ho6e da bude svuda ve6i ili
godina pi5u hrvatski vladari giotovo samo latinskim
zadovoljstvoi sre6a.
Pita se sada, kada to znamo, jesmo li i mi Hrvati Sto od iezikom,
pro- Po svem ovom moZemo opet suditi, da je oko hrvatskoga
drugoSa svieta u tom naudili i iesmo li moZda i sami Sto
Dru$im vladara bilo ve6 u najstarije vrieme n a Si h ljudi, t. j.
lto je na dobro nama' a moi'da i dru$omu svi-etu?
nastr"i,
Hrvata, koji su znali latinski jezik, jer valida nisu ta pisma
riedima pitu ,", Kakova ie znanost i nauka u nas Hrvata i koie
pisali tudjinci, koji se ne bi moSli s na5im ljudima sporazumjeti.
mi miesio u tom imamo medju dru$im narodima?
A po tom moZemo dalje sasvim sigurno driati, da ie vei od
No prije, neSo Sto na to odgovorimo, potrebno ie kazati
starine bilo Hrvata, kojima je bio otvoren put do onda5rnje
ovo; Sviet i liudi na niem stoji cluSo,moZda i stotirne tisu6a
god.ina,a svakako, Sto se bai stalno zna, batem deset tisu6a p r o s v j e t et , j , k o j i s u s e m o g l is l u Z i t i r i m s k i m kn jigama
mislili, jedni se od (koie su onda dakako bile samo rukom pisane),
lodina. I to se zna, da su liudi od podetka
Jrugih udili te tako u znanosti napredovali' No Sto ie sav ostali I doista pi5u rodjeni Hrvati tamo ve6 pred 500 godina u6ene
knjige, dakako latirnskim jezikom. No tako je bilo i po drugom
sviet umom izmislio, za nas ie propalo sve osim onoga' Sto su
svietu: pradjedovi dana5njih naroda pisali su onda samo
saduvali Grci i Rimliani u svoiem $rdkom i rimskom ieziku'
iatinskim iezikom, a mi ho6emo da kaZemo samo to, da Hrvati
Danasnii prosvie6eni narodi u Evropi dielom su pravi potomci
od starine
tih Rimlfana (to su lako zvani Rornani, t, j' Taliiani, Francezi' s p a d a ' j ur n e d j u p r o s v i e 6 e n e narode,
Spanjolci), dielom su jo5 zatek\i, kad su se iavili u Evropi, ne t. j. da se je kod nas prosvje,tapodela po prilici onda i onako,
samo mnoZtvo pravih prosvie6enih Rimljana, ne$o su zatekli kao na pr. kod Niemaca, pade ponjeSto i prije, pa i uspje5nije.
jo5 i rimsko carstvo. A bilo ie to okru$lo pr'ije 1500 godina' No jo5 je vi5e vriedno spomenuti, da su prosvie6eni Hrvati
podeli svoj rna r o d n i, t. j, ovaj nai; jezik, po5tivati i njego-
Koju stotinu poslie, a moZda ve6 i u to doba, javili su se i
vati prije nego na pr, Niemci. Ve6 pred 400 godina naime ima-
ovdje na5i pradjedovi, stari Hrvati,
d e m o m i H r v a t i u d e n a d o v j , e k a fk o f i . p i 5 e h r v a t s k i m
Po ovom, Sto je redeno, lako se razumiie, da su u orno
vrieme, kad su se favili Hrvati, najprosvje6eniji narod bili iezikom. To je Marko M a r u l, Splje6anin. On je na glasu i
po drugomsvietu radi svojih latinskih
Rirnlfani, a za t)m oni narodi, koii su doSli u susjedstvo i u k n j i g a ,a o n o , S t o
je pisao hrvatski, niie Bog zna Sto,
zajedniEki Zivort s tima Rimljanima. Mediu ovakve, koji su ali ie hrvatski, pa je nama
drafo. Sto i njeSto vi5e godina iza njeSa imamo u Dubrovniku
doSli baS mediu Rimliane, spadamo i rni Hrvati' NaSi su se
pjesnilra, koji pjeva hrvatski, a ravan je po znanju i
naime pradjedovi naselili i u staro,j Dalmaciji, a lo ie bila ne
prosvjeti i po svem prvacima ostalih prosvie6enih naroda, To
samo rimsk a zemlia, ne$o je u nioi bilo jo5 i do'sta Rimljana,
t22
ie Ivan Gunduli6. N j e S o v es u p j e s m e t a k o s a v r 5 e n e ,d a
ih ni dana6nii pjesnici hrvatski ne dos'ti€o5e.
No sve ovo neka bude tek uvod ornomu,o dem ho6emo
d a p r o g i o v o r i m on: a i m e o z n a n o s t i i nauci u Hrvata'
IZ ZfiTOTL I NAUKE,
Tri glavna plemena mediu sobom,
Nema sumnje, da ljudi iednoSa iezika i plemena imadu
zajednilke billege, ili kako se ioS kaZe; da imadu prilidno
fednaki karakter i 6ud, tako da na pr. po iednom ,,Svabi" ili
Talijanu moZei ne5to suditi i ostalim ,,Svabama"ili Talifanima,
a u drugu ruku, u,poznavsiviSe ,,Svaba" ili Taliiana, moZe5
pone5to suditi, kakav bi mogao biti poiedini ,,Svaba"ili Talijan'
s kojim ima5 posla, a jo5 ga nisi upoznao,
Ovu stvar nije ba5 teiko protumaditi, Nje5to ie naime biti,
itono ried, ,,u krvi", nje5to ,,rJ zrakrr", no najvi5e t 1ivota.
Ljudi naime, koji zajedno Zive, imadu u mnoE:omiste obidaie,
vladanje i mi6ljenje, A ljudi, koii zajedno Zivu na istom pro-
storu, govore ponaivi5e i jednim jezikom, pa to i jest ono, Sto
se zove ,,narod". Ne treba samo zaboraviti, da narod mno$o
prima od svoie starine, od starih obidaja i pripoviedania (tra-
dicije). Zato se znade dogoditi, da se koji narod, kad se preseli
u druSu zemliu i medju drugi narod, jo5 dugo i dugo zadrLi
stare svoje obieaje i vladanje, Dogodi se dapade,da se ovakav
narod medju novim svojim zemljacima io5 dugo drZi za neito
posebno, premda giovori istim iezikom, a to sve 6ini lako zvana
,.tradicija", starina, koia prelazi od otca na sina i unuka, pa i
dalie, Tako na pr. Srbi, koji su se doselili mediu Hrvate, pa
6lovore i istim jezikom, jo5 se danas u Hrvatskol drZe za ne5to
posebno,
Poudno ie i zarttmliivo prosudiivati, Sto jedan narod misli
o drugom, U obie se moZe reli, da narod iedan o druSom
iznaSa vi5e zla nego dobra te da se, u ob6e {ovoredi, narodi
medju sobom ne po5tuju i ne trpe. Tako je poznala stara
mri,nia izmedju Niemaca i ,,Vlaha" (t. f. Franceza, ier Niemci
zovu sve Franceze i njihov rod Vlasima, ili po njihovu ,,Ve15",
kao Sto su i stari Hrvati zvalt Talijane ,,Vlasima", a na5i pri-
morci, pak eesi i Poljaci zovu ih tako i danas).
t23
Ova se je mrLnia osobito razpifila za vrieme velikoSa
niemadko-francezkopa rata €od. 1870.-71,, kad su Niemci
potukli trancezku vojsku i zarcbili njezinofa vojskovodju cara
Napoleona IIL kod Sedana.
Jednaka mrinia vlada i izmedju Niemaca i Slavena, premda
su Niemci i Slaveni u koiedem slidni. (Medju ostalim Niemci su
plave ili Zute kose, kao Sto ve6inom i Slaveni, dok su n,Vlasi"
- Romani, t. j. Talijani, Francezi, Spanjolcii t. d. crne kose,)
Ratova velikih izmedju Niemaca i Slavena nije bilo u novije
vrieme, jer su Niemci svoje susjede Slavene uni5tili ili pod-
jarmili ve6 u starini, io5 pred 1000 (tisu6u)godina, kad su vodili
rat sa Slavenima na rieci Labi (Elbi), Uspomena ,na to njemadko
uni5tavanjeSlavernanjetila je i io5 danas njeti mrZnju na Niemce
u srcima prosvieienih Slavena, koji to znadu iz knjiga, dok
dana5nja njemadka tlaka nad Slavenima svakim danom radja
i njeti mri,nju'na Niemce i u srcu o'nih Slavena, koji niita ne
znadu,Sto ie bilo u starini, alizato vise osieiajateZiw dana5nje
njemadke sile.
Slaveni i ,,Vlasi" ili Romani nisu susjedi baS nigdje, osim
ito se Slovenci u Gorici slovenskoj,Gradi5ki i Trstu, a Hrvati
u Istri pone5to dotidu Talijana, a Srbi i Bu$ari na Dtrnavu
Rumuna. Zato izmedju Slavena i Romana i nema onakve
mrinje, kao Sto izmedja Slavena i Niemaca, ili Niemaca i
Romana. ViSe puta se je dapade govorilo i pisalo o velikom
savezu Slavena i Romana protiv Germana ili Niemaca. Pa nije
ostalo samo kod i,elje i liepih riedi, nego se
ie to pokazalo i
dinom, kad je najjada i najveta drilava slavenska, naime Rusila,
sklopila ve6 prije petnaest Sodina po prilici savez sa najve6om
i najjadom drZavom romanskom,in.aimeFrancezkom,
Veliki prevrat u Englezkoi,
U Englezkoi se dogadjaiu velike stvari, Nedavno su naime
dovrseni izbori za enfrezki sabor, a ovi bi lzboi imari odluditi,
ho6e li englezki narod uzeti vlast i posjed svojim
,,lordovima,,,
t. j, starinskim velika5ima,
Englezka ili Velitr<aBritanija - dudna
ie dri,ava. Sav jof
se sviet danas divi, a io5 vi5e se je boji, Stanovnidtva ima Vel.
Britanija u domovn,i oko 40 milijuna, ali izvan Englezke
ima
-

t24 125
prilike prave i fotografiie, samo Sto se mjesto papira
enslezkih podanika giotovo deset puta toliko, t. j. preko 300 uzima
srebrom namazano staklo, koje na suncu odmah po"rrri;
milijuna (najvi5eu Indiji). Englezi su najjadi na moru, a njihov ovo se
staklo onda metne na takav papir, koji takoijer na
ie sabor prvi na svietu: oni su da,pade u parlamentaizmu suncu
pocnni, ali ondje, Sdie je pokrit po,crnjelim staklom,
uditelji ostalomu svietu, A da su En{lezi. najbogatifi narod na ostaje biel.
I to je fotografija,
svietu, i to je poznato. Ta poznato ie, da je ,,En$lezkaB,anka"
za sliku u kinematografu treba vise tisuia
prva i najs:igurnijana svietu, te da svatko, tko ho6e da svoje iednakih Ioto-
€rafija, fofoSrafijajedne te iste stvari, a prave se ,te slike ovako:
novce dade na sigurno mjesto, daje ih u tu banku.
Recimo, pred konja, koj,i skade, postavi se fotoSrafska
Sto dakle fali Englezima? Kakav se tamo sprema prevral? sprava
(aparat), i ta se sprava svaki dasak otvara
Ne moZemo da to danas potanko razlaiemo, ne6io 6emo i zatvara, i svaki
put, kad se otvori i z.atvori,napravi jednu sliku, i
kazati samo u kratko: to ba5 uhvati
ono, Sto je taf das bilo pred nj,om,pred spravom, dakle na pr.
Starosjedioci Velike Britanije - to su Anglo-Sasi i Skoti,
ovako; na jednoj slic,iko,njse digao tek prvim nogama pedalj
u Irskoj Irci (ili Kimri), Ovaj doma6i narod podjarmili su prije vi_
soko, na drugoj se je konj ve6 vi5e d.igao,natrelojjo5
850 godina irancezki Normani pod svojim vojvodom Vilimom vi5e,it.d,
a sve isti onaj koni, pred kojim je sprava, Takvih se slika ,nadini,
Osvojiteljem. Tih Norman,a bilo je oko 50.000 i oni su dobili
kako rekosmo, i do tisuie, t.
u posjed svu z e mL i u - i zadri,ali ju do danas! Nasljed',-ici i. t;liko, koliko se purta sprava
moZe otvoriti, i zatvoriti, dok je kora
ovih Normana - to su dana5nji 1o r d o v i (velika5i), kojima fili Sto drulio, lto ." mide)
pred ,njom,JoS treba spomenuti, da se ove slike ne
je u rukarna sva zemlj,a,i to tako, da 1e ne smiju prodati, pa prave na
s'taklu, nego na tako zv,,,filmu", t. na stvari, koja je naprav_
je do pred koju godinu u Englezkoj bilo upravo nemogu6e, i.
liena od giume (smole) i namazana sr,ebrom,koja na
a i danas je vrlo teiko kupiti zemlje. To ie ostali narod teZko svjetlu
pocrni, Ovaj se ,,film" u sp,ravin,avinerna pero i onda
trpio, pa je eto tek poslie tisu6u godina na5ao nadin, kako odmata,
i to svaki put, kad se sprava otvori, i to toliko, koliko
te tu zemliu otimadima uzeti, naime tako - da na nju udari treba
za jednu sliku.
veliki porez,
Tako se dakle slike prave,
A evo, kako se pokazuiu u kinematoSrafu: Kad su
Sto ie kinematograi ili bioskop? slike
gotove, t.. j. najprije snimite (fotografirane),
o,nda se jo5 peru
i t, d., dok su s,asvimgotove, a onda se namota,iuna ciev
Ima zacielo ve6 dosta na5ih ditalaca, koji su u kojem gradu ili
valjak, koji se moi'e okrebati. pred tai varjak metne
vidjeli t. zv. kinematograf ili bioskop, t, j, slike ljudi, koje se stakro-
pove6alo, a pred staklo svjetiljka (larqpa),
hodaju i drugadije se midu, tak,o d,a se dovjeku dini, da vidi sprava se pak
namjesti tako, da povedana slika pada na bielu
prave Live ljude, Stotine ljudi ide cla gleda le ,,Llve slike", stienu, u sobi
mora biti tamno, a razsvielljena je samo slika, koju
koje predoduju nairazliEniie stvari i dogad,jaje iz iivola, ali razsvi etljuje
ona svjetiljka, ier staklo-pove6alo povedava
rnalo tko pita, kako je to nadinjeno, No to nije dostojno umna tako reku6i i
svjetlo, t' j. baca svietlo daleko kao i sliku. Kad
dovjeka, da se samo dudi kao divljak, nego da i raztmiie, kako se sprava
namjesti, vidi se s,amo jedna slika; no s,ad
se to radi, Zato 6emo to u kratko razlolili.. se stanu i ostale
slike redom odmatati, pove6alo ih redom
Slike u kinem,atografu - to su fotografije, Kako se pak baca n,a st,ienu,i to
tako brzo iedw za drugom, da oko i ne
prave fortografije, toga sad ne 6emo nzlaSatl, p'otanko, nego vidi pojedine slike,
nego vidi jednu sliku, koja se mide, t, j, Zivu
samo s par riedir Svatko znat da, bieli papir na suncu poLuti. ,lik,r, i to bad
ottS_!o,kako je to iz Zivoga iivota fotografirano.
Kad bi se n€rtakav bieli papir postavio list s kakvoga drveta To je od
prilike onako, kao kad dovjek priveZe rna
i to ostalo na suncu, svatko zna, da bi na onom mjestu, €dje ie vrpcu kamen, pa ga
brzo okrete oko ruke, a tko to gleda, dini
bio list, papir ostao biel, a os{,alo bi polatjelo, Tako se od mu se, kao da je
126
kamen
oko ruke kolobar, t' i' neprestano mu je pred odima onai
- tako se brzo oktefle,
(ono'
Ried ,,hinematograf" je Srdka, a znal| ,,kre'topis"
sto bi
Sto pise ili slika kretnie, gibanie); zove se i ,,bioskop"'
se hrvatski reklo ,,Zivozor", l. j. gledalo ili' ztcalo Zivota'
Kinematosraf je danas ve6 vrlo ra5iren, pa ima dosta liudi'
izra-
koji si time kruh sluZe, bilo kao glumci (igradi), bilo kao
djivadi slika, bilo kao posjednici kinematografskih $lediSta
(kazalista), Treba maime znafi^,da se slike za klnemato6iraf ne
uzimajr ravno iz Zivola (ili, kako se kale, ,,po naravi"), nego
se priredi Sala, koia se onda slika, Ovih Sala ima $otovo nai-
vise u kinematografimai ponajvi5e su vrlo lo5e, ali manie obra-
zovani sviet to ios radie gleda. Za pravlienie ovakovih Sala
najmliuiu
' se posebni flumci (igradi, komediia5i)'
'ZaPreLu
L) imadu vei tri kinematoSrafan dva Zidovska i
iedan naS; t. zv. Cirilo-Metodski (u Marovskoi ulici)'

>Domu< broi 7' 1910')

Car Napoleonu Ruskoj.
(>Misao napred'ka i slobode<, Prilog
 129

Car Napoleon u Ruskoi.

(Godine 1812j

PRVI DIO.
Sto ie i tko ie bio Napoleon?

L Koljence:
Sto ie bio Napoleon?

Malo tko nife iuo za veliko$a cara francezkopa Napoleona,

NaPoleonBonaPartePrvi i Veliki'
ear francezki, kralj talijanski i protektor njemaikoga "Rajnskoga
a ditaoci ,,Domovi" ditali su i u na5em ,,Domu", da je on prije
90 godina pet godina vladao nad velikim dielom HrvatA i nii.
hovih zemalia, - od na5e6lahrvatskoga mora i visokih gora
Alpd, pa sve do Turske i do rieke Save blizu Zagreba.Njegovi
su.dinovnici i vojnici iz Turopolja dolazili a zapreb i u njem se
zabavljali, a na trgu si kupovali svakojake stvari. O tom silnom
i slavnom caru i nje6lovim Francezima i danas si jo5 mnogo
pripoviedaju hrvatski seljaci i sva Evropa. Kad je bedki cesar
1818.godine doSaou Dalmaciiu,pitao je (kako to pripovieda
sim nje€ov ministar Meternih): Tko
ie sagiradio ou,, SLolo,
tko onu crkvu, bolnicu (Spital),tko ceste
{drumove); tko ie
obnovio i uredio morske luke i pristani5ta, tko
ie pomagao
pobcljsati vinograde, vrtove (basdefi vodnjake tako jalje,
i tko
ie Dalmaciju odistio od razbojnikd i haiduki, tko je dao nove
zakone, red i poslu5nost,tko
ie sve to udinio? - Odgovarali
su mui ,,Francezi,Francezi,Francezi,i opet Francezi,
si" Fran-
cezi!-" na to ie bedki cesar bolno uskliknuo:
-A ,,Steta,Sto niesu
ios dulje ovdje ostali!"
Mnogo je dobra u nasim zemrjama ostalo od Francezi
i
od mudrih naredaba njihova carat
a mnogo je pre5lo i u
9
130
susjedne kraieve, ali je mnogo to$a i zanemareno i zabotavljeno
i upravo hotimidno zataieno, samo da se ne bi znalot to je od
Francezd, Napoleorn je svuda Sirio pro'svjetu i znanie, ru5io
stari nered. a gradio novi red. Uz Hrvate malo ne svi narodi u
Evropi imaiu svoiu prosvietu zahvaliti Napoleonu i nieSovim
pornoinicima, Zgodno je iedan Hrvat prosto kazaoz da bi gdie-
koji narodi joS i danas svinie pasli, da nije bilo Napoleona' Ali
upravo zato, Sto je dokidao i ru5io stare i $rde nepravde i
posebne plemenitaSke pravice, zamierio se on toj gospodi i
svim starim nasilnicima. MnoSi su gla, istina je, rado slu5ali,
ali mnoge je morao siliti, da ukinu staro, pa da uvedu novo
i,ivljenje. Mnogi i mnogi silnici htjeli su, da im seljak po starom
obidaju robuje i sluZi do sudnjegadana i da ostane u tmini bez
prosvjete i. znanja, da se Skole ni ceste ne grade, riedjur da
se ne napreduje, pa je zato Napoleon i ratovao na niih,
Ali on ie ratovao jo5 vi5e i zalo, da pove6a, obo$ati i osili
Francezku, da ona bude prva drZava, a Pariz prvi grad u
Evropi, On je ratovao i zalo, da sebe i narod francezki pro-
slavi, Zato je i mnogo zla podinio, ali je velikim ratovima sebi
izvojevao slavu, silu i vlast, kakove sviet ne pamti, On ie
postao prvi car, pade u svoj Evropi car nad carevima i
kraljevima,
Na tom je putu iSao Napoleon predaleko, jer ie htio obla-
dati cieli sviet, ali mu ie na putu bio ruski car, koii mu se niie
htio pokoriti. Zato fe Napoleon u zao das po sebe, po svoju
slavu i korist naroda francezkoga, a I na Stetu ciele Evrope i
iraroda hrvatskoga navalio na Rusa, jer danas nam ne bi bili
Prusi - Niemci tako Stetni
O tom vanrednom dovjeku i ober-caru Napoleonu ho6u da
vam na kratkc pripoviedam, a onda o niegovom ratu na Rusku'
Mnogo i mnogiostvari ne mogu vam opisati i potanko predoditi,
jer bi knjilica ova morala biti deset i petdeset p'uta ve6a. O
tom caru ima na vozove kniign,
IL Koljence:
Tko ie bio Napole<nr?
' u oZujku god. 1767. S niom je imao l4ero diece, od
Rodno miesto, roditelii i bra6a Napoleonova. Od nas tamo
na zapadu preko hrvatskoga mora nalazi se Italija, a na zapadu
131
od te Italije za 80 kilometara ,(ima na dobroj ladi samo pol
dana voi,nje) leZi, otok (ostrov) Korzika. Taj ie otok dug 1g3
kilometra, u sredini Sirok 85 kilometara, a velik ie kao za1re-
badka i varaZdinska Zupanija zajedno, to jest ima 8.747
detvornih kilometaran ali naroda ima samo 250.000, dakle za
polovicu manje, ne6!oZupanija zaSrebadka,koja ima preko pol
milijuna ljudi. Korsikanci su Talijani, ali smjesaod starih prostih
plemena i od starih Grka, koji su se njekoliko stotina godina
prije Isukrsta naselili na tom otoku, Zemlja je puna gorA i
briegova, ali ima i liep,ih dolina. Stanovnici su od starine i
ve6inom pastiri i vinogradari, ali je uviek bilo medu niima do
danainjega dana i mnoEiohajdukd. Narod je to svoie glave i
hrabar i ljubi nada sve slobodu.
Na tom otoku, u gradu Ajadu (Ajaccio), rodio se dne 15.
kolovoza, na samu Veliku Gospu, 1769, godjtneNapoleon. Na
taj veliki blagdan po5la mu je bila poboZna mati u crkvu na
misu, no morala se vratiti kuii, i dim se je vratila, rodila je
brzo sinankomu su dal,iime Napoleon,ili hako ie po talijanskom
izglovoru bilo zapisano u krstnom listu: Nabulione, a to po
starogrdku znaEi:,,Sumskilav". Mati se niie nadala, da 6e tako
brzo roditL pa zato se nije pripravila, i tako
ie rodila Napo-
leona na sagu ili 6ilimu, na kojem su bili izvezeni stari grdko-
trojanstrrijunaci, Laskavci su to kasnije rado spominjali, jer da
je radi tih slika, kao i radi imena - lav - Napoleon
bio
onakav junak, Po prezimenu zvao se je Buonaparte ili Bona-
parte, a to znaEi, ,,dobar dio", ,,dobra stranka", Bonaparte je
bila stara plemidka porodicana doselila se
ie na otok Korzirru
iz ltaliie (iz Toskane ili Tu5kane), a za ime im se znade ve6
gotovo 800 godina, Otac Napoleonov Karlo Bcnaparte (umro
ie 1]?5, god,) bijase odvietnik (fiskal), a kasnije ie postao
gradski vie6nik i kraljevski savietnik, Zena mu bija5e Leticija
{Radost) Ramolino rodila se l?50.; a umrla 1836.) starinom iz
g_rofovskeporodice Kolalto (Colalto)
od Ramolind. Rodaci
Karla Bonaparte bili su proti i,erntbi niegovoi s tom za onda
nailjepSomdjevojkom. Imala je velike odi, a bila ie i vrlo
pametna i prosvie6ena. Karlo nije mario "rn"
i tako se oieni t 2l.
$ol.1"it
kojih je 8 ostalo Zivo, i to petero braie i tri sestrena svi su
po bratu Napoleonu postali sami kralji i vladari, Naistariii
r32 133
- knez
Josip postao. ie krali napuljski i Spanjolsk'i,Lucijan a drugoSa ogrebao. Svi su me se bojali, Starijega brata Josipa
-
kaninski, Ljudevit - krali holandski (nizozemski),Jeronim tukao sam, grizaor psov&o, a poslie mi ga 'Z,aobilo/,
kralj vestfalski (u Niemadkoi); sestra Elisa - knieginia od Napoleon je malo giovorio,a mnogo misliq, ditao i radio.
-
Luke i Pionbina i velika volvodkinia od Toskane; Paulina voi- Zivio ie umjereno, Drufi dastnici iSli bi n ,ub^u., ili su pili
vodkinja od Gvastale, i napokon Karolina udata za Penetala i kartali se' a on je volio ditati, uditi i svakakove planove smis-
a poslie kralja napuljskoga Murata, A Sto je postao Napoleon, ljati. - Isto tako ie vi5e naudio sdm, nego u Skoii. Takav um,
to 6emo sad 6uti, takva marljivost, takva umjerenosti Stednja- sve mu je to pri_
Sva su djeca bila vrlo darovita, vrlo dobre $lave, no nada bavilo brzo ugled, po5tgyanjei napredak u sluZbi, a siavu kod
sve Napoleon, koji ie bio Senii (veleum),kakovih ie bilo malo naroda, te ie, za deset godina od porudnika (lai6mana)postao
general,- a.za drugih deset godina - carl Istrinaje,
kada na svietu. vrieme je
onda bilo takovo, da su se vanredni rjudi mogri popiti croverike
SkoLanie i sposobnosti Napoleonove, Otac'ie Napoleonov i neobidnevisiire. K tomu je Napoleon irnao sre6u. Koliko puta
umro u 39, Eodini od raka u Zeludcu,pak je materi bilo teZko su_mu kuglfe u boju prosvirale Seiir na glavi, halj,ine kraj
toliku djecu odgaiati, Na sre6u ie korzilki, upraviteli bio dobra srca,
rebara i na rukavima, a krai njesa su postrieliani dastnici
srdca, pa ie Bonapartinu diecu preporudio kralju i vladi fran- i, voj.
nici,a on,je ostao \iv i, zdrav! Htjeri su,ga i neprijatelji
ceskoj. Tako ie i Napoleon do5ao Eod. t779 u voinidku Skolu ubiti, i
kuSali su to, ali uzalud. Vojnici su ga oboZavdi,ler
u Brienne, U toi ie Skoli bio 6 godina, a osobito je dobro udio su vje.ovali,
da ga BoS duva, a oboZavali su ga izato,
radunstvo, zemljopis i poviest, kao i voinidke nauke. Uditelii ier se je za njihskrbio
kao dobri olac za djecu svoju, poslie bitke, pa bilo
mu desto niesu znali odSovoriti, kad ih ie Napoleon StoSod i kasno
p'o no6,i, nije i5ao dotle nikuda, niti je Sta
pitao, Napoleon se je ioS godinu dana dalie udio u vi5oj topnidkoi , ieo, niti ie podivao,
d"l.l" vidio, da su ranjernima rane povezane i da
Skoli u Parizu, a onda postane porudnik (laitenant) kod _bi ie svaki
vojnik dobio svoju porciju jela i pi.6ai sve Sto treba. Kad
topnidtva, se
plien d-ielio, sve je razdielio medl vojsku i
dao drZaoi, ,Ji
Napoleon biia5e nizka stasa: kad ie ostavio voinidku Skolu, ni5ta nije ostavio. Kad je vodio voisku na Italiiu, "
proglasi: ,,Vi
bio ie visolc samo 4 stope, 10 palaca i 10 liniia (crta), a niie ste goli i bosi, vi ste
Sladni; vlada vam ie mnoE; duZna. ali
ni kasnije mnoSo narastao, Glavu ie imao veliku i velike odi' vam ne moZe ni5ta dati. Slu5aite mene! Ja
6u vas povesti u
u licu je bio ozbiljan i vrlo nalik na prvog cara rimsko$a najplodnije ravnine svieta i nahranit 6u
vas i odiet iu vas, i
Augusta, koji je vladao, kad se ie rodio Isus' Imao ie biele, liepe vi 6ete biti slava i ponos Francezkoj", Tako
ruke, Do tridesete godine biiaSe vrlo mrSav i Zut kao bolielliiv, ie predobio voi_
i tako je potqkao i -vlas
protjerao Ausiriiance I Hrvate iz l|ralije.
pa su ga zato i zvali ',pergament" (udiniena ma$areCakoZa), 3.k"
Njegove su se riedi na izpunire, i svi su bili zadovorini,'
Tek kad je postao car, podeo se ie deblidti, -- Napoleon ie Prosti ali vriedni vojnik postao je
dastnik, a dobri iastnici
dosta malo spavao:(desto za vrieimerata samo 3 do 4 sata), a postali su ggeneralii vojvode s velikim
imanjem i bofatstvom,
malo je i jeo, i to obidno brzo. Kad niie imao Sosti, s objedom Napoleon je na taj nadin od tefualkih, radnidki,il,
je bio Sotov za Eetvrl sata. KaZu, da ie zato u Zeludcu dobio ,.. _ zanat_
lijskih i trgovadkih sinova postavio
tolike generale, groiou" i
bolest, od'koje ie umro u 51. godini. On ie mo$ao hodati po i.bra6u srroiu ponamieitao i" po Evropi ,,u'k uli.u".
5 do 6 sati bez odiha. Va'nrednoie sve parntio i du$o se sve€a h|:r:"",
.,o,* re on tako radio, u drugih drZavah
nije mogao biti dastnik
do potankosti sie6ao, man-jegeneral) nitkon tko ,,il" iio ,od"rr"pl"*i6, grof
I" itu ili
Napoleon sAm o sebi kaZe: ,,Bio sam svoie glave, do ni5ta knez, a to su bili obidno' ,ur ul.nin
pokvareni Lurtrosrri,
niesam dri,ao, ni5ta me niie moglo smesti, nihofa se niesam, obidao i tupoglavi, neuki, lieni, pade giupi,
a oholi ljudi. Druge
bojao. Bio sam svadljiv, dok sam bio ciiak. Jednoga bih udario' su drZave ostale pri starom *"lo
o"-, svem, pa i u orutia i
134
vojevanju, pa su zato i dobile sve po redu batinA od Napoleona'
Sve se eudilo nie{ovoi sre6i, nie$ovu Zivomu radu i nieSovoi
slavi, I Sto ie danasu Evropi, i u svietu, pa i kod nas druSadije'
ima se ponaivi5e zahvaliti Napoleonu i francezkomu narodu'
jer drugisu i protiv volje svoie morali malo po malo i6i za niim
i toa ,r". t Hrvatskoj-Slavoniii oslobodeni su seliaci za slav-
noga bana Jeladi6a od tlake ili kmetstva,,- 7 tesko bi do to$a
bil; do5lo, da 5s niesu priie Ftancezi digli proti svakomu
robstvu, Morao bih vam to sve potanko nabroiiti, da znate'
sto je sve doslo od Napoleona i njesovih Franceza: od susenia
modvara, od' razbiiania pefina, od krdenja Sumi ri Sikara, boliega
obradivania zemlre i vino$rada, pa do gradenia cestA, bo-lnici'
paladi i kazali5ti. On ie u svem tom davao primier' Niemci
ill"pol"on" grde, gdie ne mo$u i mcSu, jer im ie skr5io trulo
caistvo, gospodsku okrutnu samovoliu i divlju oholost. Ali kako
- ne 6e da
^r.. Sto ie francezko, i kako su nezahvalni,
"r.,je Napoleon i niih probudio na novi Livol'
vide, da
Evo, za5to je moSao Napoleon svuda slavno voievati i
svole protivnike svladati, Ali ba5 to Sa ie zavelo, te se niie
na Zalost znao zauzdati. SAm ie kazaot ,,Tko ie toliko pio iz
vrda sre6e, koliko ia, niie se mo$ao lako obuzdati, i morao ie
zabluditi i pogrie5iti". On ie napokon mislio, da moZe sve, da
mu je sve mo6!u6e i sve slobodno, i da mora zavladali cielim
svieiom, To ie bila njeSova naivela pofrie5ka' To preveliko
pouzdanjeu sebe pretvorit 6e se u preuzetnost i oholost, a td
6e ga sru5iti onako, kako su, znale, sruSeni u pakao andeli'
koji su se uzcholili,
Sto ie i kako ie bilo priie Napoleona, i kako ie on postao
cat? Kad su na miesto Rimliana do5li razni neprosvie6eni
narodi, razdiellli su niihove poglavice i voinici medu se svu
zemlia, a sav ostali narod postao ie niihov rob, rob iademu'
A u tom robstvu nije dudo, sto su vladari i niihovi laskavci
ve€ priie tisu6u Sodina podeli naudati, da ie svaki vladar od
Boga postavlien, da svaki vladar vlada ,,po milosti bolioi,"
- hvala
i Sto on odredi. da se ima dti,ali, kao da je to Bof
mu i slava budi! - naredio, IJz vladara ili lcralja bilo ie
mnogo ve6ih i manjih plemenskih po$lavica i junaka, pa su
i oni od osvoiene zemlie dobili velika imania s velikom slo-
bodom. te su na svojoi zemlii' vladali, kao i krali na svoioi'
135
A Sto je god bilo liudi na tom njihovom vladanju, sve je bilo
ba5 kao doma6a i,ivina, kao roblje njihovo, Gospodari ovi
mo$li su svoga kmeta-roba prodati, zamienili ga, ili udiniti
s njim, Sto su htjeli! Oni su bili svojim kmetovima jedini sudci,
imali su,rpr&vo mada", t. j. pravo nad Zivotom i smr6u, Premda
su to bili kr56ani, i premda im se je u svetom pismu ditalo
(jer oni sami riedko su znali ditati): da su svi ljudi jednaki, i
da smo svi djeca jednoSa otca nebeskoga,- sve to nije ni5ta
koristilo, a to prvo: zato, Sto oni ljudi onrla jo5 niesu pravo
rczumjeli nauka Isusova; druSor zato, Sto taj nauk nije rnogao
na jedan put svega preokrenuti; tred,et zato, Sto je narod bio
u neznaniu, I tako su nastali novi kr5deni robovi, kao Sto je
u davno vrieme bilo nekr56enih robova. Uz plemiie i grofove
bili su biskupi, opati i samostani (manastiri), najbogatija
zemaljska gospoda. Evo samo njekoliko primiera, u kakvom
su jarmu bili seljaci: Od Zita, vina i iivolinja morao je rob-
seljak sve bolje dati gospodaru. Plemi6i su imali rado i rib-
njake uz dvorce svoje, Ali da ne bi i,abe po no6i smetale
plemi6a u snu, morali su seljaci svu noi po vodi udarati, da
iabe ne kreke6u! A tko bi sve drugo nabrojio!
Krali je dugo bio samo prvak medu velika6ima, pa se ie
morao s njima tu6i. On je od osvojene zemlie dobio najveli
dio, gdjekad ditavu tre6inu, Od toga je on dielio medu svoje
viernen koji su mu morali sluZiti i pomagati u ratu. Tako je
nastalo plemstvo pokorno kralju. Plemiii ili plemenita5i su
sebe drZali za njeSto posebno ba5 tako, kaho se iidovi drZe
za nje5to posebno medu narodima. Zato su se plemi6i zvali
boljari (bolji od drugih, optimati ili aristokrati). plemi6i su
drlaIi, da bi grieh i sramota bila, ako bi koii neplemi6 uzeo
za ienu kier plemi6a, rili ako bi se plemi 6 oienio iz neplemilke
ku6e, U tom su bili tako sliepi, te su giovorili, da je plemieka
krv drugdija, da nije crvena, nego plava (modra)! - plemi6i
su imali veliku slobodu: sve su uLivali, a poreza niesu pla6ali,
samo bi u ratu morali dati kralju po mopiuinosti i po volii
novaca u pomo6 i na svoi troSak opremati i uzdrZavati sebe
i svoi dio voinika.
Tako ie bilo po svoj Evropi, pak i u Francezkoj - stotine
-
godina, pak sve do Napoleonova vremena,
U Francezkoi ie
priie 110 Sodina bilo takovih
,,odabranika,' 270.O00.Od toga
136
ie bilo 140,000plemi6i, a 130'000 sveienikd, A 25 miliiuna
ljudi bili su ili robovi, iU poluslobodni ljr.rdi i gradani.
Plemstvo i sve6enstvo imalo je boliu i ve6u polovicu ciele
Irancezke zemlie. Imetak sve6enstva cienili su na detiri mili-
jarde (detiri tisu6e miliiuna), Samo desetina, Sto su morali
seljaci davati, nosila je na godin:u123 miliiuna, a ostali ciohodci
svedenstva do 100 ru-ilijuna, Princi kraljevske krvi imali su
godisnii dohodak od 25 milijuna! Nieki biskupi imali su Sodi5-
njega dohodka po 100 i 200 tisuia, a opat od klo5tra Klervala
(Clairvaux) imao je 400 tisu6a, (Danas imaiu francezki biskupi
pla6e na godinu ll-tZ tisuia, a nadbiskupi 20-24 tisu6e
kruna.) Ali su zato lnprici irnali samo 300, najvi5e 700 kruna
godi5njegadohodka.
Kralj ie tro5io silne novce na nepotrebne stvari, Tako ie
na primjer palada nedaleko Pariza (u Versailu) staiala 153
milijuna (po dana5njemnovcu 7 puta vi5e)! Po kraljevu primieru
ravnali su se i druSi velikaSi, pa su i oni previ5e troSili i od
seliaka previ5e ttalili da(:d, Kralj ie 'imao oko sebe do 15
tisu6a (danas bi to bilo preko milijun), kralieva giuvernanta
dosta - i previ5e! - i iedna tisu6a. To je stajalo na godinu
45 do 50 milijuna (danas bi to bilo 200 milijuna), Samo jedna
miljenica ili dra{a hralja Liudevita XV., grofica Dubarry, potro-
Sila je u pet godina 280 milijunal Kraliev Slavni kuhad imao
ie na Sodinu 84 tisu6e (danas pol milijuna); tainik kraljev 2N
tisu6a (danas bi to bila preko miliiun), kraljeva guvernanta
(Lena, koja na djecu pazi) 115 tisu6a, a kod svakoga novoga
djeteta 35 tisu6a vi5e!
Kraljevi rodaci prave silne dugove, te ie iednomu platio
kralj 56; druSomu 25, a treiemu 12 milijuna duSa. Radunaite
sve to 6-7 puta vi5e, jer ie priie sto godina bilo manie novaca!
Znate, da jo5 ima starih ljudi, koii pamte, kad ie doviek moglao
kupiti jake i velike Eizme za 2 Lorintal
Sad vas ia pitam: Od kuda toliki novci?' Od kuda, ne{o
od seljaka! Zat"o se raSirila ried u narodu: ,,Dvor fuancezki ie
Srob naroda", Poreze su i dugove morali pladati samo seliaci
i gradani, a samo oni morali su i ceste graditi. Radi toSa ie
narod osiroma5,io, drZava se zaduiila, pa ie nastalo veliko
nezadovolistvo.Nije ni 6udo! Godine 1715. umrlo je do Sest
milijunp ljudi od glada, dakle tredina ciele Francezke! Kad ie
t37
kralj pitao biskupa od Sartra (Chartres); kako je narodu,
odgovorio je: ,,Ljudi jedu travu, kao ovce, i pogibaju, kao
muhe!" Niesu imal'i posteljine, ni postelje, ,rifi pror"rri""
dosta. Seljaci se niesu htjeli vise zeniti radi siromastva, i da
im djeca ne pomru od gladi.
Iz to{a se ie rodila i morala se roditi - kao kazna boiia
za tolike griehe i opadine - morala je nastati strasna buna
ili revolucija, a trajala je od 1789.do 1799.
Sod. malo ne deset
Sodina. Francezi su u toj buni dokinuli, sve spomenute i druge
nespomenutestare krivice, a uveli su nove zakone, po kojima
je svaki Francez jednak pred sudom i u pladanju
plreza. Od
onda u Francezkoj ni5ta ne vriedi ni rod, ni pleme, nego
koliko dovjek sam po sebi vriedi, toliko i vriedi. zato u Fran-
cez,kol danas nema ni kneza, ni grofa, ni plemiia, To je od
prilike onako, kako je bilo u staro vrieme, kako
se dita u
svetom pismu, kad ni Adam, ni Mojsija, ni ap,o5toliniesu bili
ni grofovi, ni knezovi, ni plemi6i. U buni su Francezi napokon
upravo pobiesnili i pogubili mnoglo neduZnih ljudi, pak i
dobroga inade kralja Ljudevita xvl i kraljicu, a.mladoga
su
sina kraljeva dali na hranu jednomu postolaru (eiZmaru),ali
nije dugo Zivio.
,Mjesto kraljevstva su uveli Francezi
,,sku.pdtinu"(repu.
bliku), a mjesto kralja biraju si za poSlavara presidenta (,,pred-,
sjednika") svake sedme godine.
Nije dudo, Sto buna nije nastala mnogo priie. Istina je,
seliadki se ie narod, kad mu
ie ve6 dodijaio, Lai niie mogao
podnaiati sile i nepravde, - bunio se je i dizao
na oruLje
ve| pfije, i to viSe puta, i p,c svoj Evropi, pa i u Hrvatskoi
za Matije Gubca, kako znate, Ali Sto je koristilo! Narocl je
bio na plug i motiku, a ne na oruije. A go.pod" oi"ru
-naudern
imala drugogiaposla, nego lov i rat. Zato
su seljaci bili svagda
potudeni i raztjerani, a poslie su ih ubijari
kao pse i svakojako
mudili, - pa je narod bio u strahu. To
fe jedno. A drugo je
ovo: je vierovao u Boga, Seliak
_Seljak ie vjerovao i t razpe_
togiaBoga, kojega su ni kriva ni duZna
razpeli. Narod ie slu5ao
u crkvi svoje svedenike: kako doviek rnora
na ovom svietu
trpjeti zlo Bcgu za volju, ali da 6e to Bog
sve na drugom
svietu naplatiti, I narod.je vjerovao
i trpio, kao Sto jo5 i danas
i vjeruje i trpi. K tomu je jo5 neprestano
slu5aood svojih sve-
 139
138
po milosti (Misir), a odanle da pode i u bogatu Indiju, pa da iu preotme
6enika, cia vladari vladaiu i gospodari $ospodare
gotpodom i strah pred Bo$om Englezima, koji su najve6i neprijatelji Francezd. Ne bi im i,ao
boLjoj,I tako ga ie strah p'"d
- Ali kad je narod vidio' da oni' bilo, da je Napoleon na moru, ili u Egiptu Englezima ili Tur-
driao dugo i du$o u miru'
po volii boZioi' cima u 6ake dospio, ili da ie poSinuo, Ali on je svuda sretan
t o;i no iilosti bozioi vladaiu, -vladaiu
-'$ubiti u Bo$a i u popani zalo ie bio i osvojio Egipat, raz5irio znanie i prosvjetu, i dovjednost
poi"o je - jadan vieru i
zalo je podinila i uljudnost, te se za poldrugu godinu povratio i,iv i zdrav u
ou' Iiancezka buna podela nevierstvom'
nikakvo$a Francezku (1798. Sodine), gdje su ga dodekali kao spasitelia,
mnogo zla, ier niie vi5e poznavala ni pripoznavala
gospodara ni zakona' A imali su ga i za5to drZali spasiteljem. Dok je on slavno
vojevao po Egiptu, Palestini i Siriji, dotle je slavni gieneral
Ali vratimo se k NaPoleonu!
i zalo ruski, Aleksandar Suvorov, sa svojim kozacima i s na6im Hrva-
Naravski ie, da su plemi6i bili' za stare svoje krivice
pravicer tima oteo u Italiii sve Francezima, Sto je bio Nap,oleonpri-
su se bunili. Ali Napoleon je bio za narod i za nove
'stra5no vrieme: dobio, iztjerco ih odavle, pa predao bedkomu cesaru, koji ie
Jednakost, Bratstvo i Slobodu' Sad ie nastalo
druSi su predaleko isli po u velikoj nuidi molio ruskogia cara za pomo6, U toj ljutoi
.Iedni su se bunili za slare krivice,
prolievali: ovi htieli nevolji, u koju je Franceze natjerao Rus, nije bilo druge, ve6 su
novom putu i mno$o su krvi badava -su
je 'napravio Napoleon Francezi predali vlast Napoleonu, da nadini red kod ku6e i da
nove krivice. Tu je trebalo reda, a red
pogibeline suzbije neprifatelje, koii su se spremali, da provale u Fran-
koii ie onda bio feneral, On je u Parizu potukao
.rezadovolinike, i tako ie izalao na $las' On se ie vet priie cezku. Napoleon sru5i najprije nesposobneupravitelje kod ku6e,
ni znall' ptotierali pa primi onda jo5 sa dvojicom vladu u svoje ruke,
bio izkazao. kad stari generali niesu mogli
lakomih Ensleza iz frada Tulona' Za lim ie brzo
postao Mnogo bih vam morao pripoviedati o torm Sto je sve uredio
general, a kad su drugi generali bili 'potudeni u ltaliji' postane Napoleon za dobro naroda, prije nego je postao car. U buni su
Francezi bili gotovo poludili. Crkve su zatvorili ili u Sto drugo
frupol"on i ober-$eneial-u 27. $odini! Osim zaslu$i i sposob-
pretvorili, Za Boga i sluZbu boZju niesu marili. Svakoga su
nosti mnogo mu ie pomofla pri tom i i'enidba s Josefinom'
poSubili, tko bi se samo riediu protivio njihovu vladanju i Ziv-
udovicom zasluznogi gieneralaBoharnesa (Beauharnais)' koie$a
ciela ljenju, Ukinuli su i crkveni kalendar, pa uveli novi. Nedjeliu i
su ni kriva ni aiz"i pogubili buntovnici' O tom ima
svetce ukinuli su takoder. eestiti i dobri Francezi plakali su
pripoviest, kako ie Zl iodii'nil gleneral za Lenu'tzeo 6 $odina
kako nad tim zabludama i'opadinama. Napoleon je sve to dokinuo i
,t"rij,r, ali liepu, milu i pametnu udovicu sa dvoie diece' i
njeko- opet povratio kr5danstvo i koledar uzpostavio, Izdao je za
su sretno livieli 13 godina. U Italiii se ie Napoleon za
gradane zakone, kakovih nije imao nijedan nar,od, i t. d, Kad
liko mjeseci za sve vieke proslavio, On ie brzo na 6udo sveEia
je kod ku6e nadinio red, maSio se odmah mada, te pode u
svieta protierao iz Itallie Austrijance i Hrvate pod Davidoviiem
sviet' Italiju i potude kod Marenga 14. lipnja 1800, Austrijance i
i Gvozdanovi6em, Svoj'o'm slavom napunio ie brzo sav
Hrvate, preotme im opet sve prije zaroblieno,a ltal,iiu oslobodi
Nam je pri tom naikoristnije bilo, Sto je uni5tio staru frieSnicu'
i sjedini s Francezkom. S Englezkom se pomiri.
,"pnbliku mletadku, koia je stotine i stotine $odina, od kralia
Francezi su vidjeli, da nad Napoleona nema dovjeka ni za
hrvatskoga Tomislava'(g2O il i Zvonimira (i080 $') harala'
vladanje ni za vojevanje, pa mu zalo dopuste, da se proglasi
plienila, izsisavala i mudila Hrvate u Istri i Dalmaciji' a ove su
carem. SAm papa dodao je u Pafiz i tu je svedano 2. prosinca
zemlie sada do5le opet pod hrvatskoga kralia'
1804. god. okrunio Napoleona za cara.
Tamo se je mladi Napoleon proslavio, ali si ie uiedno
stekao i mnogo zavidnika i nepriiatelja. Slabi upravitelii fran' Kako se ie i za5to car Napoleon zavadio s ruskim carem?
- Stara je Zelja bila svih Franceza - a to im je i danas -
cezki u Pafizi boiali su se takoder slavno$a mladoga fenetala'
da bi rieka Rai:nabila meda medu Francezkom i Niemadkom.
pa su rado pristali na to, da ide u daleki sviet, da osvoii Egipat
140
I to je Napoleon izvoievao u Italiji, Ali Niemci i Austriianci
niesu mogli prebolieti tih liutih rana, sto su iztierani bili iz
Italiie, i Sto su kod Raine izSubili mnogo zemlie' Zato su opet
molili i izmolili pomo6 od Ruske, te je tako 1805, god' Austriia
s Ruskorr, navalila na Francezku, Napoleon je i sad pokazao,
da mu nema para na bojnom polju, On ie tazlepao i potisnuo
rusku i austrijsku vojsku i otca bana Jeladi6a Franiu, oteo Bed
i provalic u Moravsku. Tamo $a je dodekalo 70'000 Rusa i
15.500Austriianaca, a kod voiske su bili car ruski Aleksandar L
i cesar bedki Franio. Prusi su i'z prlktaika Sledali to voievanje
i bili bi navalili na Napoleorra,du $a je sre6a ostavila' To ie
on vrlo dobro znao i zapamtio. Kod Slavkova (Austerlic),
iztodno od Brna, u Moravskoi potude car Napoleon svoje pro-
tivnike ba5 godinu dana poslie svo$a krunisania, 2. prosinca
1805. godine. Austrijar.ci I Rusi potudeni su samo zato, Sto
niesu htjeli slu5ati rusko$a $enerala Kutuzova, - a poslie su
rekli, da je on kriv!
,Poslie rata (mir je sklopljen u PoZunu dne 26. prosinca
1805. god.) morala ie Austrija Napoleonu ciati uz druge zerylie
Istru i Dalmaciju (koie ie bila od njega dobila za niemall<e
pokrajine kod Raine 1797 Eod,). I taho su te hrvatske zemlje
doSlepod francezku vladu i pod niom su 'ostale malo ne deset
godina.
Sada je Napoleo,n poSao na Prusa. Kralj pruski Fridrih II"
koje{a Niemci zovu Veliki, bio se ie pr'oslavio u ratovima
protiv Marije Tereziie i oteo joi bolii i vedi fio Slezke. (I tu
su Hrvati krv proligvali - za koEa?) Zato su ti Prusi bili
oholi i draZili su Napoleona vet za proilo$a rala. Sliede6e
godine (1806.)dode zato do rata, Napoleon uniSti prusku voisku
kod Jene, otme glavni grad Berlin, onda pode dalje na Ruse,
koji su opet Niemcima pomagali -- na svoiu i na5u Stetu! Time
le opet Napoleon do5ao do neduvene slave- Kad ie Napoleon
uredio sve u Pruskoi i Njemadkoi, od koie ie dvie tre6ine,
malo ne svu, skudio pod svoiu vlast, ode na sieveroiztok preko
starih poliskih zemalja i potude Ruse (1807.god. dne 14. lipnia)'
Ali tu se doSodi velika i nenadana promiena' Napoleon se
sastane u Tilli (Tilsit) s ruskim carem Aleksandrom L, pomiri
se s niim i ugovori ,,vjedno priiatelistvo". Rusko$a ie cara
Napoleon svegia kao zaEaraoi predobio za svoie osnove. Zato
r4t
su si podielili gospodstvonad Evropom, i rekao bi, nad cielim
svietom: Tebi (Rusu) iztok, a meni (Francezu) zapad Evrope.
Rus si je uzeo zatim (1809. {odine) blizu svoje priestolnice
Petrograda Svedsku pokrajinu Finsku, a i turske zemrje Molda-
viju i Vla5ku, ali ih nije mogao zadriati. Napoleon je opet po
dogfovoru aze,o kraljevinu Spanjolsku i portugalsku. Spaniol-
skoga je kralja protjerao, pa ie svoga starijega brata Josipa
postavio spanjolcima za kralia. svaka svoga Murata postavio
ie u Napulju za kralja, Francezki i ruski car ugovo,rili su i to,
i da 6e zaied'noraditi protiv engleskih kramara i niihove trgo-
vine, a to 6e biti najlak5e tako, ako im se primorske luke
zatvore, da ne'bi mogli dovazati ni prodavati nikakve robe.
Tomu bi se morali prikljuditi i pokoriti i svi ostali evropski
narodi, a tko ne bi htio, biti 6e njihov neprijatelj: Francezkoj i
Ruskoj, Ali to niie i5lo tako lako. Englezi su kuraZan i Lilav
narod, a jer jedu mnogo mesa,okrutni su, a i tvrdoglavi. Englezi
nemaju kod ku6e clostaZita, a Rus,iZito prodaju i time podmiruju
potrebe i poreze. Zato je u tom radunu bila velika pogrie5ka i
zato 6e do6i do svade.
Ali je bilo i drugih stvari, Tako Napoleon nije pravo htio
dri,ati svoga obedanja,da Ruska dobije Moldaviiu i Vla5ku, a
poSrie5io i u tom, Sto je htio Spanjolsku portugalsku
ie i sje-
diniti s Francezkom protiv volje naroda i popova,-koj,i tamo
vladaju, I to je bolo ruslcogacara, Sto je N"pot"on htio posve
razkomadati kraljevinu Prusku, ali,za volju Ruskoi ostavio je
polovici Pruske slobodu, ali samo tako, da ne smije imati
vi5e
od 42.000vojske. Ruski je car silno branio pruskoga kralja _
na Stetu Ruske i SlavenA! Ruski car se bo:ao premoii
cara
Napoleona, a ujedrnoje doznaomitom od. Napoleonova
nevjer-
noga ministra i razpopa Taljranda (Talleyrand):
da Napoleon
misli i ruskoga cara za nos voditi i ne dri,ati se
svoga obeeania
t" S1.i prisiliti, da ga slu5a kao jadega.
Kld se Austrija 1809 g, op"i prltila u rat Napoleonom,
. s
jer ie htjela opet imati Italiju, Tirol, Istru i Dalmaciju, imala
ie
nuska pomagiatiNapoleonu protiv Austrije,
Ali R.uskaje svoje
obedanjeslabo drZaia, kao i hapoleon svoje, je
te samo na oko
udarila na Galiciju. To
ie opit razdraZiio'Napot;;", A ;os
gi je ljutilo, Sto Ruska nije strogo .utuurula
lS:, .rro;it trrt u
trngilezima, a to zato, Sto su ruski
trgovci i poljodjelci imali
142 r43
Ali fe i
velike Stete, jer niesu mo$li prodati svo$a priroda' stvorio za t5 godina (1833-49,), toga ne 6,ele na6i u Zivotu
Napoleon podinio dvie nove po$rie5ke: papi ie oteo crkvenu mnogo ve6ih naroda. Sve, dto danas imamo, zahvaliti imamo
dri^urt, a u Njemaekoi ie prolierao iz Oldenburga voivodu' tomu najve6emu Hrvatu. Svuda je on posijao plodonosno zrnieo
rodaka ruskoga cara, JoS se ie ruskomu caru zamiefio tim' 5to podigao nas na no€e i pokazao na,rn put, kao drugi Mojsija
u
je jednomu dielu Poliske dao slobodu i tako stvorio novu var- obeianu zemlju.
Savsku voivodinu. K tomu i'o'Si ovo; ruski car nije htio imati
samo Moldaviiu i Vla5ku (Rumunisku),'ne$o i Carigrad' a
Napoleon nije htio ni iuti o tom, ve| ie kazao, da bi o'nai DRUGI DIO.
tuil^duo Evropi i svietu, tko bi zavladao Cari$radom' To ie Napoleonov rat na Rusku,
sve vodilo do rata s Ruskom, a osobito' velika Napoleonova
nelia i poihlepa za slavom i vladom; On je htio vladati nad I. Koljence:
.rro* Europom, dakle i nad Ruskom. On ie kazao, kada oblada
Rusku. onda 6e udariti na Indiiu i tako unistiti i En$lezku i Sto ie bilo uzroh ratu?
zavladati svietom. Napoleon se je bio do$ovorio s ruskim
Ruska zemlia i strah pred Ruskom. Znate iz svoga i,ivota,
carem Pavlom, otcem Aleksandrovim, da oba vladara posaliu
da,je mrLnia ondje ve6a, gdje
vojsku na Indiiu i odanle iztietaia Ensleze' I vet' ie ruska ie prije bilo veliko, debelo prija_
teljstvo. Takovo prijateljstvo bilo je, kako sam vam
voiska bila na poil puta u Indiju, kad su 1801' $od' ubili cara vei kazao,
tri godine izmedu rusko'giai hrancezkogacara, car
Pavla tainom pomo6u EnSlezd. Sin carev Aleksandar pozvao Aleksandar
oboZavao je Napoleona i njego,v um, on se u njega
ie natrag rusku voisku, zaljub.ra
>F upravo kao mlada djevojka u mladi6a, i to na pr.,ro',,
sastanku
'Napoleonom u Tilij 1807.pod. Napoleon ie, kadje htio, ,n^i liud. predobiti
(Dodatak,) Kralievina ,,lliriia". Na Ruse 6e s
je vriedno ljubeZljivo56ui umnim razgovorima, kao nitko jrugi,
i Hrvat, i tamo 6e u Ruskoj svoie kosti ostaviti. zato Tako je
predobio 9 godina mladega od sebe cara ruskoga,
napomenuti, da je Napoleon 1809, god, oteo Austr'rii niekoie
Ali vi i to znate, da ljudi traZe sve mogu6e uzto,ke,
zemlie i od njih nadinio posebnu dry',avuhrvatsku pod imenom prave
i krive, kada se ho6e zavaditi sa starim prijateljima,
,,Ilirija". U toi lliriii bile su ove zemliet u KoruSkoj kotar Bielak, korist, Tako je Napoleon tra'is i nasao dtsia
a na svoju
Kranjska, Istra, Rieka s hrvatskim Primoriem, gradansha i uzookd (kako smo
to ve6 vidjeli), da se zaratl s Ruskom, No niesam
volnidka Hrvatska sve do Save i Une (do turske mede), Dalma' vam sve
Bog je dao Rusima toliko zemlje u
cija i Dubrovnik i njeki $rdki otoci (koie ie Ruska dala-Napo- l<ayao. iednom komadu,
koliko je nema nijedan narod. na svietu,
leonu ios 180?, god.), Tako Hrvati i Slovenci niesu bili joS niti je kada imao.
Englezi imaju danas dodu5e viSe zemlje,
nikada sjedinjeni u jednu drZavu, kao Sto su bili pod destitim ali su t€ zemlje raz-
tepene, porazbacane po cielom svietu,
marsalom franceskim Marmontorn. Zato je slovenski piesnik i a te su zemlje samo od
do sutra njihove. Naprotiv Rusi imaju sve na okupu,
Zupnik Vodnik pjevaol ,,Ustani,Ilirifo! Napoleon le zovel" Ova lu1u. kao
kad gazda ima sav girunt svo,j u jednom
,'Ilirija", koja je samo kratko vrieme ovako uiedinjena ilviela' tT"d-,r_t:$j.,to
komadu. (Koliko Rusi
- ona je otvorila o6i i pokazala pul i preporo'diteliu Hrvat6' pogledajte u ,,Domu", broj 17.,, god. 1900
str. 260,). Po tom se lako razumije,
Ljudevitu Gaju, Gai je u svoioj $lavi zamislio novu lliriiu' u dto su svi narodi Rusima
-
nena-vidnii jalni, a tako je bio nenavidan
kojoj bi bili svi Hrvati, koji su pod vladom dana5njevladarske i Napoleorr.
Uz to ie - i to je glavno - Napoleon pla5io
familije, Gaj je giotovo sve Hrvate sjefinio u iednof misli, kao sve evropske
i
nitko prije niega, a sbliZio nas je i sa Slovencima. Zato ie 11rode svoje Franceze i tim: da su njegda .neprosvie6eni
Macedonci i njihov car Aleksandar
Ljudevit Gaj najve6i Hrvat, Sto smo ga ikad imali, Sto je Gai Veliki kao i nieg,ov otac
t44
Filip, podjarmili malenu Grdku, pa tako bi mogli i neprosvie-
prosvie6eni
e"rri Iio.i'*alu Evropu, Ali Rusi, ako i niesu io5
dru$i seliaci u Evropi' pitomi su i
i iz5kol'ovani, kao Sto su
dobri, kao Sto su i na5i' neiz5k'olani zaSorci i svi hrv.atski
seliaci. Oni niesu lakomi za tudim dobrom, kao 5to su Niemci
iEnglezi. - Napoleon se posluZio i varkorn, pa ie dao nadiniti
krivi oporuku ltesta*"rrui1 na ime ruskoSa cara P-etra.Veli-
koga. Ll tom se krivom testamentu kai:e, da Petar Veliki' car
*.t l (tooil je onda bio malo .ne 90 $odina u grobu)' ostavlia
tobole Rusima i niihovim carevima kao nauku i kao smrtnu
pro5nju, neka Rusi obladaiu svu Evropu' I Napoleonu su vje-
iovali liudi, pa i mnoSi Hrvati. Napoleon ie kao uman doviek
jednom prvi
dobro vidio u budu6no,st, znao ie, da ie Rusi biti
narod na svietu.
Draiius priie 90 godina. Ali duite jo5 ovo' MoZda ste duli
prije Sodinu i ivie za ime Draifus' To vam je bio Ltancezki'
iu.trlit , Zldov, a obtuZili su $,a,da je jednoi tudoj drZavi izdao
f.rancezke ratne planove. - I bio je o'suden' Ali su Zidovi i
Niemci digli takovu buku: da ie tai Draifus nevin i nevin, i sud
se ie morao ponoviti, Za luie parnicu znao sav sviet' Francezka
je malo ne propala u toi Zidovsko-niemadkojbuni proti fran'
'cezkoi
vojski i fuancezkim dastnicima, koji su Drajfusa osudili,
- To vam ie bilo
Malo da niie do5lo do rata s Niemadkom.
prije nfekoliko godina. A sad 6uite ovo:
I
Svaka drZava ima u druSim drZavama svoie poklisare ili
poslanike i konzule. Niihov ie posao, da brane svoie zemliake'
koii ondie imaiu tr$ovinu, ili druSo$a posla, ili makar da samq
putuju, pa im treba savieta i pomo6i. Uz to moraju paziti' Sto
s" u tudoi driavi radi i snuje, a osobito ako se Siri mrZnia i
snuje rat, Poslanici primaiu pisma od svoga vladara, pa lo kallu
onoj vladi i vladaru, kojernu su poslani, TJz te poslanike ima i
iastniki (oficiri), koii imaiu pazili na voinidke stvari i osnove
u toj drZavi. Nas vladar ima takvih poslanika kod Taliiana'
' stra5nouzoholio, i jao si ga onomu, koji mu se ne bi pokoravao,
Niemaca,Rusa, Turaka i t, d. (ali niiedan nije Hrvat), a oni opet
imaju takove ljude kod na5eSavladara u Be6u'
Napoleon se ie znao majstorski pritaiivati, te nitko nije
je
mogao ditati na nie$ovu licu, Sto snuie i Sto hode' eesto, kad
sladko govorio, sasma ie druSo mislio, Napole'on se fe dulie i
vi5e spremao na rat s Ruskom, ne$o li i s kofom dnrsom
145
d,riavom, A to je naravski, jer je Ruska vrlo velika i jer je to
zemlja posve druga, gdje ima malo dobrih cesta (drumova), i
gdje vlada velika zima (studen), a ljeti i nesnosna vra6ina. Zato
ie on tajio, da se sprema na rat. On je pozivao desto,ruskogia
poslanika k sebi na objed, s njime se liubezno razSovarao i
giledao, da bi koju tajnu o Ruskoj i njezinu caru od poslanika
izmamio. Ali ako je Napoleon bio lukav, niesu ni Rusi tupi,
I dok je jo5 Napoleon tajio i govorio, da ne misli na rat
s Rusko,m, ve6 je imao izradenu osnovu (plan) za laj rat. U
Parizu je tada kod ruskoga poslanidtva bio ruski dastnik (oficir)
eerni5ev. On je doznao od Napoleonovih liudi, Sto irancezki
car snuje, pa je podmitio jednoga dinovnika i kupio za dobre
novce sve vojne tajne planove Napoleonove i odnio ih u
Petrograd svomu caru Aleksandru, Sad'ie car ruski razkora,Eio
odi i imao tvrdo svjedodanstvou rukama, premda je jo5 uviek
Napoleon sladko govorio o prijateljstvu i dopisivao s ruskim
carem. Napoleon ie za ovu izdaju doznao i dao podmi6eno$a
dinovnika ustrieliti. Ali je ve6 bilo prekasno, jer ie lija bila
dolijala i neprijatelistvoje bilo o6ito svemu svietu. Ali Napoleon
nije sp'avao,a ni njeSovi ljudi, poslanici i Spijuni (uhode). Oni
su opet u Petrogradu sve nanju5kali i doznali, da se i Ruska
sprema, makar i prekasno, da dodeka Napoleona, Ali su se
Rusi dosta slabo spremali na rat, jer su jo5 i onda mislili. kad
je Napoleon ve6 do5ao do ruske granice, da ne 6e do6i do, pra-
vo5!arata, nego da 6e se mo6i pogoditi i pomiriti. A to su mislili
tako i zalo, jer su znali, da je francezki narod ve6 sit ratova,
a da slave i tude zemlje ima dosta. A i france zki generali
odgovarali su Nap,oleonaod toga rata, a i bra6a, rodaci i prija-
telji. Ali sve badava, Sudbina je i tvrdoglavo,st Napoleona
napried gonila,
Napoleon prosi dievoikun a ona ne prima iabuke, Nevideni
i neduveni uspjesi, velidina i slava Napoleonova - sve
ie to
bilo tako veliko, neduveno i nevideno, da se je Napoleon
a tri puta jao onomu, koii bi ga vriedao! A uvriedi,o ga je ruski
car na osobit nadin. Vriedao Ea ie ve6 tim, Sto nije strogo
z.atvarao luk€ i trgovi engleskim trgiovcima i njihovim ladama.
Ali iod vi5e ga je uvriefio time, Sto mu nije htio dati za ternt
svoie sestre, 15 gofisnfe liepe Ane.
10
r46
Kako sam ve| ptiie kazao, general Napoleon bio se oienio
6, oLajka L796.!od' s Josefinom, irdovom llenerala Boharnesa'
On je niu (i niezinu djecu) iskreno liubio, umnolia i dobroSa
a liepu niezlnu
ioi sina Eugena postavio ie za podktalia ltaliie,
kl"r a.rrolo purtorku Hortenziiu udao ie za svoSa brata Ljude-
vita, koga je postavio zaktalia 'u Nizozemskoi' Ali Josefina nije
imala dje"" Napoleonom, A on ie Zelio imati nasliednika, da
" udvrsti svoiu ku6u (dinastiiu) na car,skomfran-
tako utemelji i
cezkom priestolu, Zato odlut| da 6e se s niom rastaviti i na
novo se oZeniti, Na to se ie du$o dekalo, dugio se to i pri-
pravljalo, dok niie proSlaseno16. prosinca 1809,Sodine'Budu6i
da je Napoleon bio sin prosto$a plemi6a i odvjetnika, Zelio se
je oLenill lz stare koje i u$ledne vladarske ku6e, da ne bi dru$i
vladari Sledali na djecu njegiovukao na prostake bez roda i
pl"mena, Zato ie Napo'leon htio, da mu car Aleksandar dade
svoiu sestru Anu, Ali Aleksandat je ve| piie od nevierno$a
spletkara i nezahvalnoga razpopa ministra Taliranda doznao za
,,vrbovo priiateljstvo" Napoleonovo' pa se izgiovarao,da za lo
treba privola niegove sestre i matere, Mati Aleksandrova,
rodena Niemica, bila ie zaklela nepriiateljica Napoleonova, jer
je on medu vladarima bio doiljo, uliez lli tloinik, pa nije htjela
ni duti o toi lenitbi, A iz$ovarali su se tim, da ie velika kne-
ginja Ana premlada (15 godina joj bilo), i da nikako ne smiie
promieniti pravoslavne viere na katolidku (kako je to udinila
crnogorska kneginia,a sada5niatalijanska kraliica,liepa Jelena)'
Napoleon malo da ved nije popustio, da djevojka ne mienja
vjere, i da se u Parizu sa$radi dvorska kapelica za budu6u
pravoslavnu caricu. Ali ipak nadvlada tvrda volia ruske catice
matere, te iz toga braSna ne bi kruha, A to je Napoleo'nasilno
uvriedilo, Protiv te i,enitbe bio je i lukavi nepo5tenjakTaljrand,
a zagovarao je ve6 priie i,enitbu s austriiskom princesom' I
zbilja, kad je Napoleon 1809. god. potukao Austriiu i' oteo ioi
rnno€o zemalja dak do Save i turske Hrvatske, te stvorio Iliriju'
rnorao mu ie be6ki ce'sarFranio dati za Zenu svoiu k6er Mariiu
Lfizu (1. travnja 1810, godine), Ova mu je rodila 20' oi:aika
1811, god, sina, Napoleon mu je dao ime: Napoleon IL i dast
,,kralja rimskoga". Sad je jo5 ponosniie gledao na druSe, osobito
na ruskoga cara, ier je ruska carska ku6a - po nje$ovu miS-
lienju - bila mlada i manie slavna od habsburZke.
r47
Napoleon se sada jo5 jade i bri,e naoruZavao, da ratom
ponizi Rusku i njezina cara i da se osveti za uvredu. Uz p:ut 6a
napomenuti, da je Napoleon Josefinu i poslie dru{e i,enitbe
svcje ljubio, posje6ivaoju i s njom dopisivao, a dobra Josefina
bi znala kazati, da je naplatena za sve nepravde i jade, kad
ie samo Napoleon dobio nasljednika. Josefina je doZivjela joi
veliki dio Napoleonove nesre6e, jer je umrla 29. svibnja
1814,god.
NiemaEki generali u Ruskoi, Srdilo je i to Napoleona, ito
je ruski car primao u svoju dri,ava i uzdri,avaomnoge Niemce,
koje je Napoleon protjerao iz Njemadke. Medu tim Niemcima
osobito nije trpio umnoga njekada5njeSa pruskoga ministra,
baruna Stajna, gieneralaPlula (Pfuhl) i VolcoSena (Wollzogen),
pa i druSih,
IL Koljence.
Pripreme za ral,
Koliko ie voiske imao Napoleon? Po svem tom vidite i
sami, da ie rat, velika vojna, pred vratima, Velim: velika vojna
zalo, jer 6e se pobiti dva svieta, dva najve6a vladara i dva
najvela naroda, Svaki od ta dva velikana ima uza se i pod
sobom vi5e druSih manjih naroda. U Ruskoj Zivi vi5e od sto-
tinu raznih naroda i narodi6a, a Napoleon je skupio svoju
golemu vojsku od dvadeset evropskih naroda, ili, katrro Rusi
kaiu i na spomenicima pi5u: od dvadeset
iezika. Francezka je
imala prije velike revolucije blizu 550 tisuia detvornih kilo-
metara, a za desetgodi5nje bune i za Napo,leonova vladanja
narasla je na 770 tisuia detvornih kilometara, prije bune imala
ie Francezka 25 milijuna, a za Napoleona preka 42 milijuna
du5a. Toliko je Napoleon imao ba5 s6,m kao france zki car,
toliko je bilo francezko carstvo. A s onim, Sto mu je jo5 bilo
pokorno izvan Francezke, bilo je s tim svegiaskupa pod nje-
tiovom voljom 1,624.000detvornih kilometara i g0 milijuna duSa,
To je toliko zemlie, koliko tri puta dana5nja Francezka, (Gledai
zemljopisnu karticu i tumad na kraju knjii,i,ce.) Napoleonova
vojska brojila ie 640 tisuda sa 1372 topa.
A Ruska ie onda imala u Evropi i Aziii 41 milijun ljudi
na velikom prostoru (malo ne kao dvie Evrope!), Velik prostor
r48
velik ie nepriiateli, osobit'o u vrieme tata, a io5 ve6i je nepri-
iat"eli,kad nema dosta i dobrih putova za prevai,anie i mar5i-
ranje voiske, a tako je 1o onda u Ruskoi i bilo.
Koliko ie voiske imala Ruska? Ru,ska je imala protiv Napo-
leona s podetka samo 175 tisu6a uredene voiike i 7 tisu6a
kozakd, dakle sve6ia I82 tisu(,e protiv 640 tisu6a, i 938 topova
proti 1372 fuancezka, topal
Za clelo{a rata 1812.$ofine niie imala Ruska prave vojske
vi5e od 250 tisu6a, prernda ie na papiru bilo popisano blizu
jedan i pol milijuna. Stari nadin novadenia (rekrutiranja), nedo-
statak novaca i rat s Turskom smetao je Rusku, :da nije mo$la
postaviti 300 tisuda protiv 600 i vi5e tisuda iake Ltancezke
vojske.
Od 640 tisu6a odredi'o ie Napoleon samo 46O tisuta za
Rusku, a 180 tisu6a ostavio ie za s,obomu Njema6koj radi sisur-
nosti. i ako dode do nuZde. Francezi radunaju, da ie Napoleon
odveo u Rusku svega 533 tisu6e' Dosta vam ie ako si zapamtite
okruglo 500 tisu6a ili pol miliiuna Lrancezkevoiske protiv nai-
vi5e 250 tisu6a ruske vojske.
Napoleon je imao kod voiske 85 tisu6a konia, 40 tisuda
konji ,kod topniilva i 20 tisu6a konji za pttliagv (za voi,enie
hrane, oruda, odiela i t .d,), sveSa 145 tisu6a konid! Koliko im
porciia siena i zo'bi treba svaki dan, lako si moi,ete pomisliti. A
moi,ele si i to pomisliti, kako je teLko s koniima, ako nemaju
dosta hrane. osobito u zimsko doba..Bedki cesar' koii se ie bio
svezao sa zetom svoiim Napoleonorn,dao mu ie na pomo6 po-
sebnu voisku od 30.800rnomaka pod zapovjednidtvomde5ko$a
velika5a kneza (onda grofa) Svarcenber$a, Pruski kralj ie dao
kao drugi saveznik Napoleonu 23'300 mornaka pcd zapovied-
nidtvom generala Jorka (York),
Napoleon ie u svoiem carstvu imao sve$a do iedan milijun
i sto iisu6a voiske, od to$a samo u spaniolskof i Portu$alskoj
305 tisu6a, Francezi bro,ie, da je bilo u Rusko'i 370 tisu6a Fram-
cezai 50 tisu6a Poliaka; 20 tisu6a Taliiana; 10 tisu6a Svicarai a
NiemacA, Holandeza, Hrvati, Spaniolacd i PortuSa-lacA150 ti-
su6a svih zajedno.
Je li se Napoleon poshrbio za toliku voisku? Nikada se
niie niiedan general na svietu t,ako poskrbio za sv'oiu vojska i za
sve potrebe niezine, kao 5tc se ie Napoleon 7812' god' Napoleon
r49
je ve| 17 godina vo,jevaou Evropi i Africi, ali se nije ni u jed-
nom dru6io,mratu toliko pobrinuo za vojsku, kao Sto se za ovu
protiv Ruske. Od Pariza do Mo,skve ima blizu tisu6u .sati ili 40
dana i no6i hoda. Kola za kolima idu sa hranorn zaliud.e i konie
i za ratne potrebe.
Jesu li ratnici imali novaca? Sada, kada znaileteokoliko
su imali zemlje, naroda i vojske Francezi, a koliko Rusi, vriedno
bi bilo znati, koliko su imali novaca, Istina. Franeezit su ruskim
seljacima silom otimali hranu za ljtd,e i za konie i volove, koie
su za sobom vukli, ali su morali i pladati gotovim novcern mnoge
stvari, Za Napoleona imala je Francezka poprieko 200 do 800
milijuna franaka ili krund dohodka, Dvie tre6ine od toga tro5ile
su se na vojsku i mornaricu (flotu). God. 1812.bilo je do tisudu
milijuna franaka dohodaka, jer je Napoleon kao dobar {azda
zaStedio od prije 200 milijuna.
Ruska ie naprotiv svega toga imala samo 82 milijuna ru-
balja i niekoliko miliiuna,pomo6i od Englezke. Jedan rubali
vriedio ie Eetiri franlca, dakle ako preradunam,orublje u franke,
imala je Ruska 328 miliiuna proti tisu6u milijuna! Drugim rie-
dima; kao Sto vojskom, tako je Napoleon i novcem bio tro-
struko jadi od ruskoSa cara.
Ali dujte sad ovo: Napoleonu su nie{ovi uhode (spiiuni) i
podmideni ljudi pribavili iz Petrograda nacrte za rushe novce
(rublje), pa je dao napraviti sto,tinu milijuna rubalja ili 400 rni-
liiuna fra'naka krivih novaca! ToSa nije nitko nikada udinio, to
ie nfe5toneduveno,od kad sviet stoji.
Napoleon alei,e, Premda ie ve| bilo sve spremljeno za ve-
liku vojnu, ,ip,remdaje sav sviet sve znao, kadje izPariza otisao
ruski vojnidki agent eerni5ev (onai, koii ie kupio sve ratne
osnove Napoleonove), ipak je Napoleon zabranio dastnicima
govoriti o ratu. Napoleon se iednako jo5 predomiiljao i dekao,
kako 6e se svr5iti rat u Spanjolsko,ji u Turskoi, U Spanjolskoi
su Francezi izvojevali mnogo bitaka i pod Napoleonom osvofili
glavni grad Madrid, no Spanjolci se ipah niesu htieli predati niti
orulja poloiitl. Spanjolci su vodili tako zvane malene ratove
s malim detama u gorama i iza klisurina. Napoleonu je bilo tim
teZe, Sto su Spanjolcempomagali Englezi i voiskom i rnovcem.
Napoleon je morao sAm u Spaniolsku i osvoiio ie Madrid, da
opet postavi na priestol brata svo,SaJosipa za kralja. A rnorao
 151
150
momaka' Da si olakSa a tz la ie gorio za osvetom i i,eliom za novom i ,,naive6om"
mu ie ostaviti iaku vojsku od 300 tisu6a
u Carigradu na sve slavom: da zavlada cielom Evropom.
,"t , Ru.t om, dao je Napoleon spletkariti
se podmititi Stro{e tajne odredbe poslao je Napoleon svomu pastorku,
mogu6e nadine protiv R,ttk"' Turske pa5e dado5e
li"r"r ouu"l" na Rusku, Rat je tursko-ruski traiao ios i 1812' Eugenu Boharnesu, podhrallu I alije: neka sve tako uredi, da
potukli i Turska mu se vo;ska iz Italiie podme kreiati preko Tirola u Njemadku
il;;;; t ua" ,r, Rusi pod Kutuzovim Tursku
mir u Buka- sredinom siednja 1812.Eodine. Za lim su dobile i druge voiske
s Ruskom protiv volie franc ezkofa cara sklopila
niie nadao i doznao zapovied,da idu u Poljsku, ali im joS nije bilo kazano, zaSto idu.
re5tu 28. ,rribnlu 1812, Napoleon se tomu
vei bio s voiskom u Ruskoi' Onda To nije moglo dugo ostati taino. Time ie htio Napoleon odito
i"-"" t, tek onda, kada ie
za ovakove stvari da Ruskoi zapfiedi svaki mirni dogovor. On se je nad,ao,da 6e
,rij. bilo fo5 ni brzojava, ni i'elieznica,da bi se
proSlo miesec dana' a se ruski car prestra5iti, kad bude velika voiska francezka na
*"gfo oi-uh doznati, pak fe vi5e puta
se je eto prevario' pa da 6e se predati Napoleonu na milost
rieci Visli i u Poljstr<oi,
iurr-". ie dosta iedan dan ili iedan sat' U tom
uza sve potaze i i nemilost, Ali se i u tom prevario,
A ni Spaniolci se niesu htieli nikako predat'i
po$rie5ka Na- Napoleon je dao zapoviest vojskama, da irnaiu tako i6i
nevolie. Ovai rat sa Spaniolskombila ie velika
napried, da prije polovice travnja ne dodu do Visle i Poljske.
poleonova,
On je radunao, da 6e tek koncem travnia u Poljskoi biti trave
N a-poslanii
poleonjedekaoinijehtiojavnonaviestitirataRuskoi' za konie i roSato blago, Sve je on na vlas proradunao,ali ipak
Niegov u Petro$radu,Lauriston' pisao mu ie nebrojeno prevarit ie se u radunu.
niti car' niti tko
puta i zakliniao ga i uvieravao, da u Rusko'j Sto su nakanili Rusi? Mnogi Rusi na carevu dvoru, i sim
se boje; ali'
irugi od onih, koii imaiu rie6, ne Zele tala' iet Sa ministar vanfskih poslova, Rumjancov, bijahu za mir s Napole-
Rusi boriti do poslied-
kazZ, ako mora do rata do6i, da 6e se onom, jer Rusi po naravi od svlh evropskih n,aroda naivole
car Aleksan-
eoui"ka i do posljedniegadaha' ili' kako ie Ftanceze, a uz lo su Francezi prvi i naiumniii narod u prosvieti
"l"g; 6u bradu" (on se inade
dar kasniie iavno proglasio: ,,Pustit i u modi. Zato je i car, zalo su i minislri ruslci,a osobito ie zato
6u (korun) jesti
sasma bri!ao), ,,otiei eu u Sibiriiu i krumpir Zenski sviet volio s Francezima mir, nefo rat, A kad tamo, -
na ruskoi zemlii'
dotle, dok bude i ieJnoga voinika francezkoSa kao grom donese viesrnik u PetroSrad 27. siednia 18t2. godine
Napoloonu, kao Sto su se Aus'riia
i ne 6u se nikada pokori+i potanke viesti od poslanika ruskoga, kneza Kurakina (z,a 14
opisima poznavaD
i Pruska", Napoleon ie u lice i po raznim dana je do5ao iz Pafizalt da ie rat gotov, i da nije vi5e mo$ude
srca' vi5e Zenske
cara Aleksutdru, drZao Qaie za dovieka meka nikakovo doSovaranje, jer Napolecn ne 6e odus'ati od rata,
s ruske
6udi, p'a stopa se niie nadao velikomu i trainomu odporu- Sve je mislilo, da 6e se Ruska onatr<o pokori'i sili ili volii Napo-
zaboravio'
strane. Ali se ie Napoleon u tom prevario, iet ie leonovoi, kako je to udinila Austrija i Pruska. Nitko niie znao,
postanu lavice i brane sebe i
kada dode do skrainlsti, i Zene 5+o 6e biti. Rusi niesu slutili, da ie u tom ratu podetak ruske
djecu svoiu, Takav ie bio i car Aleksandar i niefovoi se ie hra- velidine, a Napoleon nije slutio, da se na.lazina podetku svoie
6udio'
brosti, uztrainos+i,odpornosti i poZrtvcvnosti sav sviet propasti.
a naivi5e Napoleon. Rusirna je pri du5i bilo teZko vet za to, Sto se moraiu tu6i
u s narodom, koda od svega srca ljube i visoko po5tuiu. Ali niie
Napoleonova se volska krele' Pravo su se podeli srditi
1811' god' Ali ear bilo druge, ve6 se naiozbiliniie dati na rat, i, to na veliki i
Petrogradu i u Parizu tek od studeno$a uZasni ra+. Okolo cara ruskoga i u voiski niegovoi borile su se
Aleksandar i onda i kasniie io5 htio ie popustiti i pomiriti se'
dvie s+ranke,Jedni su bili za lo, da se sabere S+obrZe velika
samo da ne dode do rala, Ye,ei. bio odreden Srof Nesselrode' voiska, pa da se ide protiv Napole,ona,a onda boi neka odludi,
da ugovara uParizu, ali Napoleon niie htio' Niemu ie bilo ve6 A drugi su bili za lo, da se ne treba pu5tati u pravi boi s nal-
prekasoo, a Lao mu ie bito i $otove ve6 skupe spreme za rat'
152
vedim Seneralomsvieta i s naiboliom vojskom, ve6 nek-a-ruska
vojska duZ i popriekouz putove sve spali i neka ide do Moskve
i dalie tamo daleko za Volgu rieku. Ftancezi 6e trpieti od glada
i velikih mar5eva, a i z7me,pa 6e se vratiti bez boia, priie ne$o
dodu do Moskve. To ie naipriie, ve6 1811, $odinenpreporudao
onai poznati nam eerni5evna onda i dru$i, I tz ove dru$e, koii
- 6iovaraju:,,Vidjet 6emo", - a t,o je toliko, kao ni5ta. A kako
su bili za to, da se bez prestanka bieZi pred Napoleonom,
ttz ove je napokon pristao ruski car, Samo se je to tajilo voi:ni-
cima, koii 6e se liutiti, Sto moraiu ditave miesece toliko m'arSi-
rati, bez boja i rzalud, - kako su mislili,
Napoleon se ie bojao, da ne bi car Aleksandar poletio pred
njega, a tako bi mu mogao potudi prednie 6ete u Poliskoi, a
Poljake prernamiti obe,6anjem,Uz to su se bunili Ho'landezi i
Niemci kod novadenia,a veliko ie zlo bio i glad. Godine 1811.
bila je silna su5a po svo,j Evropi, tako, da ie na stotine tisu6a
ljudi umrlo od glada. Stari ljudi su mi u mladosti moioi pripo-
viedali, da su hrvatski seljaci gulili koru s drve6a, su5ili ju i
mie5ali s braSnom, pa od toga si kruh pekli! U Francezkoi ie
hektolitar Zita staiao 60 do 70 fran,aka (kruna), a vre6a bra5na
i 100 franaka (kruna), Pafiz se osobito gibao, te ie Napoleon
bio prisilien kupovati llto za narod' Zato niie mogiao onako
voiske obskrbiti hranom, kao Sto je bio proradunao, a niie
mogao ni krenuti na put k voiski priie mieseca svibnia'
Obadva cara idu k svoioi voishi, (Napoleon u Niemaikoi.)
Car Aleksandar pomolio se u crkvi Maike bolie kaz'anshe 21'
travnja, pa je oti5ao k vojski u Vilno, glavni grad Litve'
Napoleon ie 'ostavio' Pariz 9. svibni'a sa Zenom i dvorani-
cima, a oko nje$a sva sila njegove fospode' Dne 16' svibni'a
dode u DraZdane, k svomu naivierniiemu u tudem svietu priia-
telju, kralju saksonskomu, Ovamo ie do5ao i tast mu' car
austriiski sa Zenomn a kasnije i kralj pruski te5kim srcem'
Prusi su htieli, d,a bi Na'poleonim,ao posjetiti niihova kralia u
Potsdamu (Postupin) krai Berlina, No stara j'e pripoviest, da
Muhamed rnora i6i ka Sor,i, kada gora ne 6e k rMuharnedir'
I tako je morao dodi pruski kralj u Draidane. Onamo su do5li
i drugi kralievi i vladari iz Njemadke' A tazumije se, da su
dosli i ministri i velikaSi i silna $ospoda uz vladate, Napoleon
je davao gostbe, zabave i kazali5tne igre, kakvih sviet niie
skoro vidio, Tu su francezki glumci davali Niemcima nauke i
153
pred odi im dona5ali; kako su slabi i pokorni Napoleonu.
Foljaci su poslali mnog,eposlanike, koji su molili Napoleona,
_
da im uzpostavi staru njihovu kraljevinu, No buduJi da su
Poljsku ruzdielile medu se Pruska, Austrija i Ruska, bilo je to
teLko obe6ati, a ioi tei,e udiniti. Napoleon je odgovorio polja_
kom poslie mnogo liepih riedi onako, kako velika gospoda od_
bi i mogao 5to udinriti, kada su uz njega saveznicit car austri,jski
i-kralj pruski, koji su mu dali vojske protiv Ruske! Mis,rilo
se,
da bi lako bilo uzeti od Austrije Gariciju (koja njekad bila
ie
poljska zemlja). Ali to se samo mislilo i o tom razgicvaralo.
Austrijanci su se lizali Napoleonu, kako mu rado pornaZrr,
i da su se osigurali kod rusko5lacara, da im ne 6e zamjiriti,
Sto
za tollke prvainje pomo6i ruske ipak idu na Rusa!
Napoleon je ostavio DraZdane 29. svibnila,pa je oti5ao u
Poljsku, gdfe se je nad,ao,da 6e ve6 biti dosta trave za njeglove
konje i volove.
'Knezove
njemadke,i to: saksonskoga,bavarskoga i virtem-
berZkoga ve| je prije proglasio kraljevima (ovi su i do danas
ostali kralji), p,a zato se nije boiao bane iza ledA, a u pruskoi
je ostavio do'sta svo,jevojske, Caru ruskomu
Brozio se Napo-
leon, da 6e ga protierati u Aziju, a Rusku u Evropi razkomadat
6e i pruskoga kralja nadiniti ,,sjevernim carem", Riedju: on je
bio sada na vrhuncu svoie mo6i i slave, kao ober-car nad kra-
ljevima i vlad,arima Evrope,
IIL Kolience:
Rat ie poEeo.
Prielaz preko rieke Niemana i proglas voiski, Napokon je
Napolen do5ao s velikom vojskom do ruske mede 72, lipnia
1812, god, U noti ie dao tri mosta sagraditi preko rieke
Njemanana jo5 nije rata naviestio Ruskoi, kako se to pristoji
kod prosvie6enih naroda, Isti Turci svakome jave prije, nego
podnu s niim ratovati, Car se je Aleksandar kasnije silno liutio,
kad je doznao, da je Napoleo'npredao granicu, a nije naviestio
rata,
t54
Pripovieda se, da se ie koni pod Napoleonom spotaknuo i
da sa je bacio, kad ie dosao do rieke Njemana i raz{ledavao
ob"lu. A nietko ie od nieSovih liudi kazaoz ,,To ie zao znak,
i Rimljani ne bi poSli dalie",
Na sva tri mos|a s'ala je voiska prelaziti 24' lipnia, na
Ivanie. Prclazila ie tri dana, a preSlo ie 250 tisu6a' Kasniie ie
sliedila ostala vcjska na drugima mjestima.Na Ivanie biiale liep
i vruii dan. Napokon ie Napoleon izdao ipak znameniti pro$las,
koiim favlia vojski, da ie rat podeo, Tai znameniti pro$las kaZe:
Prvi se svrSio u Frid-
,,Voj,n;ci!Dru$i ie poliski rat podeo'
. U TilZi fe Ruska prisegla viedni savez
landu i u Tilhit,
zakle've'
s Francezkom i rat s Englezkom,Danas ona Sazi svoie
Ona ba5 ne 6e, da nam ikako raziasni svoie 6udno vladanie
(p,ona5anie), a orlovi francezki niesu za'o preSli Rainu' da nie-
zinoi volii prepuste na5e saveznike' Rusku vude zla sudba
niezlna; niezina se sudba mora izpuniti' Ta zar ona misli' da
ona
smo se mi izroclili i da niesmo vise voinici od slavkova?
nas stavlia izmedu sramore i rata. Nas izbor ne mole biti dvoi-
ben. Stupa;mo dakle napried, priedimo Nieman i prenesimo rat
na niezino zemliiite! Drudi poliski rat bit 6e slavan po oruZie
francezko. Ali m:r, koii 6emo mi sklopi+i,dat 6e iamstva i za'
priedit 6e Ruskoi, da se i dalie na na(u nesre6u pada u evrop-
ske poslove,kako se pada ve6 50 6lodina".
Kako se vidi, za ovai rat kaZe Napoleon, da le to poljski
rat, a car se je ruski naivi5ei boiao to$a, da se opet ne bi digla
stara Polisk". Kud bi se 1o dogodilo, Poliaci bi i poliski i:idovi
tladili ruski narod, koie$a bi u toi Po|skoi bilo do dvadeset
miliiuna (a PoliakA i ZidovA osam milijuna)' JoS se Nap'oleon
ruske i poljske
frozio, da 6e osloboditi rushe seliake iz iarma
bi
lorpod". Ali ba5 zalo niie mo$ao na lo ozbilino misliti, ier
se time naiviSe zamieriopoliskomu plemstvu i svedenstvu' ToSa
se Rusi niesu ni boiali,
Kad ie Napoleon prelao preko rieke Niemana, nas'oiao
ie iz svih sila, da dostiine, okruZi, uhvati i uni5ti rusku voisku'
koja' ie pred niim bjeZala.
NapoleonuVilnu (odZg.lipniado 16, srpnia) Dne29' lipnia
(na Petrovo) dolefi Napoleon u Srad Vilno, od kuda ie dan
pri;e ruski car pobjegao. Ruska voiska uzmide bez prestanka'
a Francezi ie ne mogu dostiii, Strelohitri kozacibez prestanka
r: ::ll
155
napastuju u manjim Eetama (po 50 do 100 momaka) Lrancezku
voisku, pa bieZe dalie, Napoleon se ljuti na te iudne sinove
divliih stepa (ravninA),S,o ne 6e dekati na pravilnu bitku, Kao
da orlovi imaju kod strvine dekati lovca, doh bi se liepo spre-
mio, pa da ih onda postrielja!Upravo lako su do5li do uspjeha
i Spaniolci, Sakrij se njih njekoliko za petinu, ili clrve6e, ili
grmlie, izpucaj se na Franceze, pa bjeZ dalje, Tako su
se i
svicari oslobodili Niemaca, Austrijanaca i drugih nepriiatelja.
- Tako je i5lo bez pravilnoSa ratovania i
bez pr"rr" Litk" .u"
do rieke Dniepra i Srada Smolenska.pri tom se doga,4aloono,
Sto su p'ametniji Rusi zeljeli i odekivali. Francezima je nesta-
ialo svakim danom hrane za liude i konje, a nastajaresu i ne-
odekivane bolesti s posibanjem voiske i konia. Francezi niesu
imali dos'a ni kruha, ni soli, ni vina, ni rakiie, nego
bi samo
raznutili u vodi malo brasna i tako bi si u,isavari gLd. Mnogo
vojske obolielo ie od grite (srdoborie).Konii niesu imari
zobi,
ni siena, nego su se pasli po zelenoitravi, od koie su iza
hladne
kise dobili frihu, pa su padari kao muhe i crkavari. A
ni vode
se nije moglo svagda dob!ti, S podetka je bila stra5n,a
vru6ina,
a onda tri dana za red,omtolika ki5a, da
ie sve pokislo do koZe,
odi.elo je_i orulie postllo leie, a po pu.ovima
se ie iedva pro_
lazilo' Mnogi su voinici zabrudili, pravo
veri iedan Francezz
,,Slava nas deka na svakom koraku, ali sreie, Zali Boie,
mo se odreii onkraj Njemana!"
rnoru-
Napoleon se zaus'avio u Vilnu gotovo tri tiedna, da voiska
podine, da ju uredi i da u novoi pokraiini nadini red.
Jedan dio
voiske po5alje odmah (30 lipnia) u potjeru za Rusima,
a drugi
dio stane uredivati i dekati na zaos-'ale.A bilo ie
potrebno, ier se je ve6 bilo do 30 tisu6a
to sve vrro
pa se razi5lo daleko od puta, da naokolo
vojnika iznevierilo,
frabi, plieni i ubiia.
Sve su seljacima i posieJnicima (spahiiama)
na silu uzeli, sto
qgEti treba'i, a o-stalo
.tY- su popalili i unisrili, U tom su prvi
bili Niemci i Holandezi, a to
jer su sramotili francezku
ii tirrtito Franceze i N"pot"oro,
vojsku i pr*ri"tu . Zato fe Napoleon
pos'avio posebne vojnidke odbore
ili komisije, koii su sudili
razboinike, pliadkare i paliku6e, poliske voinike,
l-^..l,tt"tp.tt
Kolrh.,e imao preko Z0 tisuia,
od toEa 50 tisu.a dobro uredenih
.",-u.bili vierni, niih ie pos+avio, da mu paze na
sumljive
neuredne bjegunce i grabeZljivce,
osobito ,r" Ni"_"",
156 t57
godina, Sto je velika niekad kraljevina poljska
U Napoleonovoj vojski bilo ie i dosta ,,Iliraca"nt. i, Hrvata propala i raz-
trllana i razdieliena medu Austriju, prusku i Rurku,) poljaci
i Slovenaca, i nije se imao razloga na njih tuLiti' ,,Ilirci" su u lila
s r neustrpljivo dekali, da Napol eon izred,etu jednu jedinu ried,
ob6e mno$o pomogli i mnogo stradali za Nap'oleona.Dvanaest 'i Poliska je opet ti.va,
pukovnija (reginnenta) ,,lliraca" imalo le po6i u Spanjolsku, a uzposiavtjena,Ati N.;;i";;,;-i"
vorio, da 6e udiniti sve mogu6e, ali da ima
mno$o ih je bilo i u Ruskoi pod austrijskirh generalom Svarcen- mnogo obzira"oe"_i da
berSom. fe obe6ao caru austriiskomu, da mu se ne ee nista oduzeti,
a
po_ielji Poliakd imala bi mu se oduzeti
Od LitvinA sastavio ie Napoleon nove pukovniie od 12 Galicija i Bukorrira,
tisu6a, a uredio je i posebne narodne dete (gardu), za samo n,Vi - rede im - imate pravo, Sto tako radite, I
ia bih na
Vilno 1500 momaka, da dri,e red i da mu pomaZu kod vojske' y"S:T miestu to isto radio, jer je prosvieieinomua po5tenomu
dovjeku prvo: ljubiti domovinu". poliaci
Za kralko vrieme bila je ta velika zemlia Litva izmedu Poljske su mnolio O;;;;;lt
Napoleonu, jer su mu putove pokazivali
i Ruske za 6udo liepo uredena, Napoleon se osobito dudio tomu, i sve slabode ruske
odkrivali, A bili bi jo. viSe ueinili, da im je
Sto ima u Litvi toliko samostana (kloitara, manastira), ier ie obe6ao, da 6e opet
podi6i staru Foljsku, Ali nije, i tim si je
to znak, rede, male prosvjete i velike zaostalosti u napredku, mnogo Sko'dio.
Ali Napoleon ipatrrnije dirao u sve6enstvo,samo da mu bude
vierno i da mu drZi narod u p,oslu5nostl.. Zalo je postavio Polia'
cima na delo nadbiskupa Pradta kao poslanika u Var5avi, IV. Koljence:
U Vilno je k Nap,oleonuposlao car Aleksandar svoga mini-
stra redarstva (policiie),BalaSova,da poku5a jo6 posljednji put, Napoleon ide na Mo,skvu,
ne bi li se Napoleon dao primiriti i d,a se s voiskom povude
Svakakve neprilike i svada u Napoleonovoi
natraS preko rieke Njemana. Napoleon nije htio odmah pustiti - voiski, Napo_
leon je ostavio Vilno dne 16. srpnja tdn. god,.,
preda se BalaSevanali kasnije ga je pustio i zadrZao niekoliko i" p"l"""a.fl"
* na Moskvu, Savjetovali
su mu, neka prii"',riuri na-petro_
dana kod sebe. S njim se razgovarao o svem i svadem i za sve grad,_gdjestoluje car ruski, ali ,Napoleonje
propitkivao, U razgiovoru je 6esto vriedao cara Aleksand.ra, - htio ina Moskvu.
Osim bolesti vojnikA i gubitka konj6, osim
Sto ie mu ovaj kasnije vratiti kao Silo za ogniilo, Napoleon nosti i srabeza kod prostaka izkusio je Naporeon ""r"a", ""roslu.-
nije htio o rniru ni duti, osim ako mu se ruski car pokori u svem, brri i'druge
neprilike. Ve6 od rieke Labe do rieke
NajviSe je Napoleon htio zn,ati,je li Ruska've6 sklopila savez Ni"*urra (do {ranice
ruske) propala je polovica vozova (kola
s Englezkom, Ali Bala5ev je imao zapovied, d,au ime svoga cara s tovarom), ditava tre-
iina konja i detvrtina rjudi, Generali
kai,e na po5tenu ried, da toga saveza ioS nema, A to ie ba5 su se medu sobom sva-
dali, drugogianiie htio slusati iz zavidnosti i drusih
ono, Sto je Napoleon htio znaLi. Bala5ev, koji je viSe puta bio -jedan
ga, Kralj Murat bio
razro-
na objedu kod Napole,ona,uvieravao ga je; da 6e se Ruska dc 1e vrlo nezadovoljan. Brat carev Jeronim
vestfalski) posvadio se tako s marsalom Davoutom,
skrajnje odajnosti boriti, Napoleon se 6irozio, da 6e do rieke lf:tt da ie
i\apoleon m.rao rodeno6iabrata krarja
Dnjepra stvoriti veliku drZavu protiv Ruske, koioj je sliepa odpustiti od voiske ku6i,
Svada nije nigdje daobra,a po goto.vu
Evropa dopustila, da se tako daleko raz5iri izmediu Dnjepra :i ,, ,utr, pa ie Napol";;;
svadu i krivio, Sto Francezi niesu
Visle. uhvatili rusi<e voisk", koy" ;"
pod generalom Bagirationom bila
Prlje odlazka pustio je Napoleon preda se poliske posla- samo sedam -arsoua'nnpri.ed.
nike, Poliaci su na brzu raku sazvali glavnu skup5tinu (sabor) Na tom kriZnom_ili kriZarskom putu _
kako su Ea zvali
neprijatelji Rusd - Napoleon je
i proglasili kao gotovu stvar, da je stara Poliska uzpostavliena, mnogo i5ao pie5ke, *Lgo 1"
jahao, ali se i dosta
s Litvom, a dakako i s velikim dielom ,Ruske sve do rieke vozio u kodiii (klruci). On
za sebe 70 kola s tovarorn, pod ie imao samo
Dniepra i Dvine, (Treba znalin da fo5 nije bilo proSlo ni 20 svaka pojedina upreZeno g ko_
158
Kad bi sio
nidi 20 kodijd; 40 tovarnih mula i 2O0 konia iahadd'
u'kociju, niie bio bez posla ni po no6i' U kociii ie imao tako
kao da ie
o"*1"rt"rr., svietillku [lampu), da ie mo$,aoradrti'
vazda
kod ku6e u svoiem kabinetu (sobici)' Uz nie{a bijahu
pobocnici, pomo6nici (adiutanti) i ordinancit a za niim ie iSlo
mnogo konjA-jahadi.
Proglas rusko$a cara na narod, Ruski cat ie projurio u
'23,
Moskvu srpnia, da ohrabri narod za voinu i da na$ovori
trgovce i bogata5e,da dadu novaca' novakA i drugih potreb5tina
za ral,
Car Aleksandar lzdao ie u Moskvi pro$las, u koiem kaZe
ruskomu narodu: ,,Veliki narode! Neprijatelj je zasnovao $rdnu
osnovur da vam razori do'movinu,S lukavoScuu srdcu, a sladkirn
riedima na ustima d'onosi vam lance i okove u rukama' Ratonr
podimlje ovo izdainidko diel'o. Ruska ie spoznala nje$ove na-
Lurr" i utekla se B,oguza zattitu. Rusi, vi potomci Slavend! ViSe
nego jedan put vi ste skrhali zube lavova i ti$ara, koii su se na
vas bacili, Sl"dittit" se s krstom u srdcu' a s madem u ruci!
PosluZitese, dim se moZete,samo da dosti$nete,Sto ho6emo'A
ho6emo unistiti okrutnika nasilnika. koji ho6e, da podiarmi sav
sviet, Svuda, karno no$om stupi u na6em carstvu, neka nade,
da vi poznate nie$ove prievare! Nie$ove laii prezirait'e, a nie'
glov novac nogiarna$azitel"
Kaci je voda plemstva proEitao taj pro$las i kazao, neka
svaki vlastelin (spahiia) opremi i naorui,a na svakih dvadeset
po jednoga seliaka, ,,Ne na dvadeset," poviknu dru$i, ,,negona
deset jednoga!" Skup5tina to jednoduino prihvaci.
Zatim ie car s namjestnikom $rz,da, Rostopdinom, po5ao
medu trgiovce,pa kad im ie pro$ovorio i napomenuo sladke riedi
Napoleonu u ustima, a lance u rukama, sve se raziari od liutine'
Mnogi su proplakali, mnoSi zabima Skripali, dru$i si kosu i bradu
dupali i povikali: ,,Ruski BoS ie velik, a cara - Sospodara'
pomazanika niegova i duvara viere moramo posluSati i vierno
mu sluZiti! Sto biti mora, mora, ier dva puta nitko ne umirel"
Tr$ovci se natiecahu, da svaki dd, Sto rmole, Mno$i su odmah
polovicu svoga imetka dali za voisku, a uz lo ie btzo bilo no'
vaki dosta. Car sav blalen zafrli Rostopdina i pri5ije mu na
rame u dragulima svoie ime s ovim riedima: ,,Od sada me moraS
uviek n'ositi na ramenima!"
159
Time je p,oieo (24, srpnja) pravi narodni i krvavi rat RusA
na Livot i smrt protiv Napoleona,
lvretropolita (nadbiskup) moskovski predao je caru sliku
svetca SerSija, staroga za5titnika i branitelja Ruske, da ga iuva,
General Kutuzov dao je tu sliku sa zastavama nositi pred
vo jsk'om.
Upravitelj Rostopdin tjeSio je cara ovako: ,,VaSa drZava
ima dva moglu6apfijatelia i saveznika, a to je veliki prostor i
zrak (klima). Car ruski fe u Moskvi stra5an,u Kazanu (onkraj
rieke Volge) grozan, a u Tobolsku (u Sibiriji) ne moZe ga nitko
predobiti".
Onda se car vratio u Petrogirad.Ruski car je valjda i zato
ostavio vojsku, jer je Napoleon BalaSevu kazao, da je vladar,
koji nije dobar gleneral,samo na Stetu kod vojske, jer generali
niesu slobodni.
Napoleon je dobio u ruke proglas ruskoga cara i dao si ga
viSe puta proditati, Upla5io se je, kad je duo, kako se kuraZno
govori u tom proglasu, pa se sjetio riedi Bala5evih:
,,Rusi su
poboZnilfudi!"
Prve bitke (kod Mohileva i ,Ostrovna), Sada se poslie
tolikih priprava vojuje i tude, gdje se samo moZe, Nitko niLogu
ne miluje.
Rusi imaju dvie glavne vojske, koje sveudili uzmidu izpred
voiske Napoleonove.Malo da nije Napoleon uhvatio io5 kod
Vilna zbor ruske vojske generala Dohturova i odio gienerala
Dorohova; no mnoge pogrie5ke, pak i zakainjenie kralja vest-
falskoga Jeronima pokvari5e osnove Napoleonu. Samo mu
ie
toliko poslo za ruk,orn,da se obadvie glavne ruske vojske niesu
dugo mogle siediniti. A da je Napoleon po5ao ravnim pulern iz
Vilna na Smole,nsk,bilo bi zlc po Ruse i niihovu voisku,
ier bi
bio obi5aodesno krilo ruske vojske, koje
ie vodio BaSration, i
lievo krilo, koje je vodio Barklaj. Bagration
ie rodom sa Kav-
kaza Gruzinac, a Barklai de Tolli starinom je iz Skotske, dakle
ni jedan ni dru{i pravi Rus.
eim su dalje i5li Napoleonovi voinici, tim su vi5e stradali,
a ruska ie voiska uzmicala u p,odpunomredu. Niiedan vojnik
se niie iz$ubio, a od Napoleonovih su se toliki izSubili ili pogi-
null Za iudo, po vi5e dana niesu dobivali ni pla6e ni hrarre.
Na tai su nadin francezki voiniei m,orali gladovati i otimati po
160
okolici sve, Sto im ie pod ruke do5lo. Za hraw konjA morali su
s krovova seljadkih ku6a slamu skidati!
Mladi ljudr lz gospodskih ku6a mislili su priie, da 6e tai
rat na Moskvu biti kao liepa zabava i polugodi5nie putovanie,
Ali dim su predli preko Njemana, vidjeli su, da su se ljuto pre-
varili. Sto je Napoleon dalje iSao,to je bolje vidio, kako ie tei:ko
vojevati s Ruskom, jer se ona lako moZe braniti, Kasniie na
otoku Sv, Jelene rede; ,,Kako ie lako Ruskoj po6i s uspiehom
na Indiju i I(itaj, i kako bi lako Rusi moSli En{leze iz Indiie
protjeratil." Kazao ie i, broi vojske za !o, ,,Ruska ima nadasve
zgod.anpololaj naprotiv ostale Evrope, jer se na niu moZe uda-
rati samo tri mjesecau go,dini".
Idu6i tako dalje p'rvi put su se potukli Francezi s Rusima
malo dalje od grada Mohileva (kod rieke Dnjepra, na jugo-
zapad od Smolenska). Bagration je hlio zapriediti put Davou-
tovu zboru, no b,io je srzbijen (23. srpnja)
Prama sjeveru napreduje Napoleo'n k rieci Dvini. Rusi su
bili po primjeru Spanjolacana preporuku njemadkog gienerala
Pfula (Pfuhl) nadinili s velikim tro5kom tabor i Sanceve kod
Drisse na Dvini: Htlell su Francezima zalrlrditi.prielaz, Ali u
rusko,m ie taboru nadvladala misao, da ostave to mjesto i da
uzmidu dalie bez velikoga boja. I to je bila njihova sreda, Sto
niesu slu5ali Niemc,a, koii je niefdje nie5to vidio, pa odmah
ho6e da svoju mudrost proda. Napoleon se ve6 radovao, kako
6e ondje potu6i i uhvatiti rusku voisku, jer se je smijao djelu
Niemca Pfula, koii ie mislio, da obkopanim jednim tabororn
mole zassfaviti, 200 tisu6a momaka! Ruska se vojska stra5no
ljutila, Sto se njezin car pouzdavao u Niemce i tudince, od
koiih ie svaki ,p,rostakhtio biti mudriiai. Zato je ruska voiska
glasno i ja,snofralila, da ioi car dade za vodu pravo{a Rusa, a
sirn car neka o,stavi voisku, I tako ie bilo. Rus Kutuzov ie
postao glavni vojvoda, a car je oti5ao u Petrograd,
Kod Ostrovna tukli su se Francezi i Rusi dva dana (25. i
26, srpnja). Tu su se opet Francezi osvjedodili, kako se Rusi
u boju ne boje. Rusi su nadinili Francezima mnogo Stete i opet
poSli dalie.
Napoleo,nse vei prije, osobito 1807,god. osvjedodio,kako
se Rusi ne boie, Onda ie kazao ove zrLameniteriedi; ,,Ruski
vojnik ostaie na sv,ornmjestu i onda, kada ie ve6 prostrieljen i
r6t
mrtav; Mora5 ga 'oboriti, jer ni mrtav ne 6e da padne, ve6 pla5i
neprijatelia!"
Sutra dan (27, srpn-ja)stao je sim Napoleon na delo voiski,
da ju ravna kod grada Vitebska (danas do 70 tisuca duSa u
gradu), Vrudina je bila stra5na (28. stupnieva Reaumura).
',bez
Francezi su bili kruha i soli. Zalo sa traZili, da dode brZe
do bitke, jer su se nadali boljemu, Stari vojnici, koji su bili
s Napoleonom u Egiptu, Sovorili su, da im vrudina i lepa niie
tako bila nesnosna,kao kod Vitebska, osobito onaj sitrni vru6i
p'iesak, Treba znati, d,a je u Ruskoi u lietu velika vru6ina, a to
zato, jer je ljeto kratko, pa da nije vru6e, niSta ne bi dozrelo.
Dobar ie Bog, pa je sve mudro uredio, slava mu i dika budi!
Rusi pobiego5e, Napoleon promi5lia: bi li prezimio u
Vitebsku? Napoleon se ve6 veselio, kako de kod Vitebska
imati druSi Fridland, to jest veliku pobiedu nad Rusima, Ali
Rusi mu opet sretno pobjegnu. Kad je Napoleon bez boia u5ao
u Vitebsk, uzeo je odmah durbin (daletr<ozor) u ruke, pa r,azma-
trao ravninu, na kojoj ie vidio rusku voisku. ,,Sutra su mo,ii!"
rede veselo. Ali sutra ne biiaSe Rusa vidieti, To Sa ie stra5rio
liutilo,
Napoleon odludi ostati 14 dana u Vitebsku. lJzme pr,eda se
zemlio,pisnukartu i reEe kraliu Muratur ,,Voina od 1812.godine
ovdje se svr5ava.Uredit 6u Poljsku, a druga vojna podima 1813,
godine, Onda 6emo biti u Moskvi, a lrete godine u Petrofradu",
Tako je uradio i 1806. i 1807. god., kad ie potukao Pruse kod
Jene i Auerstedta, a onda je prezimio s vojskom u Niemadkoi
i Poljskoi, pa ie 1807. godine nastavio rat i potukao Ruse kod
Fridlanda. Da je i sada tako udinio, bio bi tai rat posve druga-
diii, Po Rusku bi bilo svakako {ore i naopako.
Napole'on je dozvao, glavnogia blagajnika i kazao mu, da
uredi sve tako, da mo5iu ostati u VitebsktT,,,ier mi - kai,e -
ne 6emo, da ponovimo pogrie5ke Svedskogakralja Karla XIL"
(koji se je priie 100 godina bio pustio u nutarnju Rusku protiv
.Petra Velikoga, pa je sve izgubio kod Poltave
i iedva ranjen
pobjegao,uTursk'u).No njekakva dudna sudbinagoni Napoleona
napried, i on 6e ponoviti pogriesku svedshoga kralia.
U to vrieme dobi Napoleon Slas, da ie Turska od ru,ske
vojske potudenai da ie sklopila mir s Ruskom,
,,Tomu se niesam
nadao", rede Napoleon. ,,Skupo 6e to, platiti ta marva turska".
11
t62 163

Ruska dobila slobodne

Na svoiu Zalost sad ie vidio' da- ie kod Krasnoga, a 15, kolovoza proslaviSe Francezi posljednji
i En$lezkom' da ioi
nrke, te da ujedno ugovara sa Svedskom put Napole'onov rodendan.
To Napoleonu zadalo sto Prvi pravi boi kod Smolenska, Prednje straZe irancezke
dodu na pomo6 ,r"rr""t i vojskom' ie
mo$ao natrag' kako
il. r iiga, - ali srarnote radi nije viSe
'i"-u.egi"s"r'o
dodo5eve| 16. kolovoza pod zidine staroga, slavnoga i tvrdoga
to: Evropa
kazao u Vilnu' Mudilo Sa i liutilo i Smolenska, ko,ji danas rima 50 tisu6a stanovnika, no onda je bio
se braniti na-
6e reli, da ne mole, da ne smiie dalie' Morat 6e mnogo manji. Tu su znamenitoglamar5ala Neia (Ney) okruLili
uviek dinio' To ie bila kozaci i jedva je utekao,
miesto da napada, kako ie to do sada
mora i za to' ie-' 7
rit"S". ,rr*ot". Za to mora napried' A Odkad su se oba,dvie Slavne vojske ruske sjedinile, traiili
od du$oSdasa'
*|"r""i u Vitebsku svu zimu Livieti, znaii umirati su Ru,si,da im se ,,iila pusti", to jest: da se vi5e ne snai,jeuzmT-
- Sto nile bio inade nie$ov
Da umiri $enerale, sazvao ih ie cati bez pravoga ,boja. Zato je doSlo do 6 satnoga boja dne t7.
obidai, - da !a savietuju, sto se ima raditi: Ostati li' ili i6i kolo,voza kod Smolenska, Rusi su grad zapalili i po noii ga
Ali to $a ie
,r"pti"af GenJrali su mu savjetovali, da ostane' ostavili, General ruski Barklaj morao je popustiti vojski, da
budemo ovdie! Evropske spletk':
ioT.,is" liutilo. ,,Cielu zimu da dode do boja, ali Slavno mu je bilo, da Napoleonu zamate odi,
tako dugo
*ogu nam na5koditi. Narav francezka ne moZe biti te da uzmoZe ruska vojska uzmali,
Vitebsk'u nema' 'Sto treba vojski'
na jednome miestu. K tomu u Francezi su izgubili 20 tisu6a momaka ubitlh i ranjenih.
ve6 se sve mora kupovati i dovaZati iz daleke Mo'skve za skupe
Napoleon se nije usudio kazati u svojim izvie56irna, koliko je
a mo-
novce. eemu dakle svu zimu Livleti u iadnom Vitebsku' izgiubio vo,jnika, zato ie uviek krivo kazivao i da,o krivo izvie5-
Zemo za dvadeset dana biti u Moskvi i svriiti rat i imati sve iivati, A za neprijatelje je vi5e kazivao, neSo je bilo. Ovdje je
badava!" kazao, da je imao mrtvih i ranjenih 7 do 8 tisu6a,
OdVitebskadoSmolenska,Podmar5alomOudinotom
Kad su Francezi u6li u po'zar, vet je bio sav u plamenu,
presli su Francezi i nasi llirci preko nieke Dvine i potukli su - a nadali su se na6i svega za okrepul
r" s ruskim Senera,lom Vittgensteinom kod Jakubova (29'
srpnja),a 1. kolovoza bilo je kre5eva kod Drisse' Napo'leon je mnogio dri,ao do po,loZaja izmedu rieke Dvine
S druge strane napreduje ruska vojska s ju$a pod genera- i Dnjepra, izmedu Vitebska i Smolenska. Sad je imao sve u
lom Torma zovim na Polisku, zato ie u, varsavi zavladao strah' rukama, no nije mu mnogo koristilo, Uza svu pobjedu bio ie
A bila je na putu i fteta ruska vojska, koia ie do' konca svibnia Napoleon Zalostan, kao nikada prije. Stra5no ga ie ljutilo, Sto
voievala u Turskoi, Niu ie vodio na sre6u Napoleonovu - ne- nije nikako mogao dosti6i ruske vojske, ko'ja je bila uviek dalie
sposobnLadmiral i tico6 eidagov, koii ie do te velike dasti od njega za kojl dan hoda. Sad ie eto ve6 tre6i put kuiao, da
do6ao po priiatelistvu s velikim Sosp'odama, uniSti rusl<u vojsku, ali uzalud!
Napoleonovaje vojska sve to manja, Kod Vitebska je nema Dok ie Napoleon u Smolensku fasio poi,ar popravljao most,
vi5e od 250 tisu6a! Dakle vet ie propala dobra p'olovica. uredivao vo,jsku i liedio ranjenike, dotle su Rusi i5li liepo na-
Ruski se kozaci sve vi5e sada javliaju, oni su gilavni i prvi, pried prema Moskvi. eim je Napoleon udinio, Sto je bilo naj-
uznemiruju francezku voisku, otimlju hranu i onrLie' Na delu nuidnije, poslao je odmah dio vojske za Rusima. Do vrl,o krvava
im je ataman ili hetman Platov. Nema ih mnoSo, kakvih 7 dn okr5aja do5lo je (19. ko,lovoza)kod Valutine (Zabo,lotia),Irfapo-
12 tisu6a, ali oni u manjim detarrsanavaliuju iz zasiede, pa ih leon je sutra dan u 3 sata u jutro sam razgledao razboji5te.
opet nestane. Oni su od malih nogu na konju, a prozvaSe ih Miesto generala Junota postavio je generala Rappa, jer je Ju-
nota krivio, Sto se nije dosta poZurio, da uhvati rusku vojsku.
,,vra6iovimastepe".
Francezi ostaviSe Vitebsk, pa idu od rieke Dvine k rieci fJunota fe Napoleon zavolio 1793.g. kod Tutrona,.a evo, zafilot
Dnjepru na grad S,molensk.Na putu pobise se (14. kolovo'za) Junot je pisao pismo, a u to doleti kuglja i zasiplje ga pieskom.
164
A on uzklikne: ,,,BaSmi je dobro doila, ne treba mi posipavati
pisma!")
Napoleon je sad A t,a6
ve6 nnia^ Anr6a.
podeo drugadije Sovoriti o rusikom
caru i nudao mu preko. zaroblie'niki ur-ir. ,,Zaito ste ostavili
Smolensk? Zallo vase oblasti ostavljaju miesta i Sradove, kamo
Francezi dodu?" pitao ih je.
U to vrieme desto je spominiaoime SvedskoSakralja Karia
XIL Kralj Murat, svAk Napoleonov, kleknuo ie pred cara i
molio ga, da ne ide dalie, kada se Rusi ne 6e biti' Ali Napoleon
je odgovorio, da mora do6i u lVlo'skvu, fdie 6e ste6i slavu, rnir
i po6inak, Na to je ruski car odgovorio u jednom pro$lasu:
,,Ako baS ho6e Napoleon u Moskvu, neka ide, Ali i kao pobje-
ditelja ne 6e ga minuti sudbina Svedskogakralja Karla XII"'
Od Smolenska do Bradina. Napo,leon ie odludno po5ao u
Moskvu i do5ao 28. kol.ovoza uYiazmu (danas ima 16'000 duia,
ali le onda imala mno'gomanje) s voiskom od 145 tisu6a, jer ie
ostala vo,iska Sto poginula, Sto ostavliena, da duva osvoiena
mjesta i zalede,
Rusi su i Yjazmu zapalili, a N4poleonova ie voiska r;tra5no
otimala, Kad ie Napoleon do5ao u Vjazmu, pa na5ao voinike,
kako iz podruma (pivnice) otimlju vino i druge stvari, razliutio
se je, i sAm je bidem tukao vojnike, a niekofe po$azio konjem,
Voinidki je sud morao odmah sudi,ti i strieliati.
Napokon ie i trancezko'j voisci d,odijalo vojevanje, te ie
dak nadelnik generalnoga Sto,paBerthier molio Napoleona, ,
neka ne ide dalje, jer se dalje nema dim i6i: vojska je slaba i
lznemoSla,bez Llveia i svega, Sto je potrebito za voievanje',
Napoleon se silno razljulio, na,zvaoga starom babom i. kazao,
da se moZe vratiti, ako ne 6e i6i dalje. Badava sve, ier iest
nje5to, Sto Sa napried kretel
Na putu od Yjazme zarobi5e Francezi kod GZatska ied'
noga kozaka i dovedo5e6ia pred Napoleo,na.Ovaj ga postavi u
' (ier Rusi kaZu ,,boroda" mjesto '
sredinu izmeda sebe ,i tumada, pa ga stane izpitivati o ruskoi
vojski i o svem, Sto se pripovieda. Kozak nije znao, da ie ta
sdm Napoleon, pa je odgovarao na sve bez straha, Kazao je, da
Irancezka vojsku vodi Bonapafte, koli uviek potude svoje,ne.
prijatelie. Prije tr,i dana mogao bi bio io5te Ruse potudi, no
sada teZko. Voivoda kozaiki - kai,e - nije dobar s ober-
generaloanruskim Barklajem, i tako dalie. A kad uiu je turnad .
165
kazao, da je to taj silni Bonaparte,ne htjede vi5e ni5ta govoriti.
Napoleon se mnogo smirjaoiskrenosti i prostoj duSi toga ko-
zaka, nadario ga i pustio na slobodu.
Pripovieda se, da su jednoga prostoga Rusa Francezi za-
robili, pa mu na ruci nacrtali slovo N, Rus ie pitao, Sto to znali,
a oni mu reko5e, da 6e od sada biti podan-ik fuancezkoga cara
Napoleo,na.eim je taj Rus do5ao do sjekire, odsieie si ruku,
jer je volio biti bez ruke, negio da bude tudi podanik, A bio bi
se i ubio, da rnu je bilo mogu6e.
Sad je opet Napoleon nje5to vi5e naudio, s kakvim urro-
dom ima posla. K tomu je sada Nap,oleon sve od 29. kolovt:za
imao pred sobom na ,deluruske vojske pravogia,Rusa,6oravoga
generala Kutuzova, koji, je nedavno potukao Turke (u tursk<lm
ratu 1788.god. izgubio je i desno oko), pa su ga drZali spasi-
teljem Ruske. Kad je do5la viest u Moskvu, da je on odreden
za vojskovodu, ljudi su se na ulicama grlili od radosti.
Kutuzov bija5e vrlo poboZan, i5ao je u crkvu, .rnolio se
javno s vojnicima, dao je priie boja ovr5iti sluZbu boiju, ili ba-
rem molitve. Kad je odlazio iz Petrograda k vojski, otiSao je
prije u crkvu Majker Boiie Kazanske i tamp se pomolio,
Kutuzovu ie bilo tada 67 godina. On se je odlikovao pod
generalomSuvorovim i kasnife u viie ratova, Radi jednoga oha
i radi velike lukavosti prispodabljali su pia s ma6edonskim kra-
ljem Filipom, otcem Aleksandra Velikoga.
Premda sdm Kutuzov nije bio za bitku, morao
fe ipak po-
pustiti narodu i vofski, inade bi i njega zamrzili,
Bitha kod Bradina ili Borodina, Kutuzov je sdm kazao
unapried, da ne bi bio kaciar potuii Napoleona,ali da se nada,
da ie ga nadmudriti, Kutuzov ie bio vrlo lukav, pa ga je zato
Napo,leoni zvao ,,stara lisica",
_ Kutuzov je odabrao za bitku breZuljasto mjesto kod rieke
Moskve i pritoka joj Kolode, hod Borodina sela ili Bradina sela
,,brada", ,,go,lova', mjesto,
,,glava"). Francezi zovu tu biku kod Bradina ,"bltk" kod Mo-
skve", premda je to daleko od Moskve I25 kilometara,
Tu se je mo{lo dobro braniti, ali niie bilo dosta vremena,
.
da se pripravi i udini sve, dto
ie trebalo za odboi, ali niie bilo
ni dim.
Prednje strale Francezke podele su ve6 5. ruina darkati.
166
Kad ie Napole,on do5ao na boji5te, sve ie sAm pre$ledao. ViSe
je konji iz.mulio i izmienlo, a onda ie potanko odredi'o sve, Sdje
6e se tko i kako 6e se biti, Opet ie kazao,lkad je sve razSledao
i prire,fio: ,,Sutra ih imam u Sakama".
Voiske ie bilo u bo,iu na fuamcezkoistrani 123 tisu6a i to
82 tisu6e pjeiakd, 26 tisuta konjanika i 15 tisu6a topnidtva i
587 topova, Rusi su imali 104 tisu6e i 7 do 8 tisu6a kozaki i
640 topova (72 trsule pjeSaka, 17'000 konjanikd i 14'500 top-
nidtva), I tako ie stajalo 112 tisu6a Rusi proti I23 tisuce
Francezd.
Kutuzov je dao prije ibitke po taboru nositi u pro'cesiii
Majku Boiiu Smolensku i 'svetoSa Sergirja. Svi su kleknuli i
molili Boga za pobiedu. Tako se sve spremilo na bitku, koia
To ie bila najve6a
ie traja.la devet sati dne 7. rtina 1812 $od.
i jedina pravilna bitka u cielom tom ratu'
BaS prije bitke dotrdao ie k Napoleornu (6' rujrna) iz daleka
Spaniolski pukovnik Fabrier i donio Zalostnu viest, da ie
engleskl Sener:alVeli'n{ton odlu6no potukao hod Salamanke
Frln"ezel ,,Ilirce" pod mar5al'om Marmontom! Svako$a bi
drugoga takova vie'st uznernirila, ali Napo'leo'n ie ostao miran'
barem na oko. Samo ie korio Marmonta, preda5n'jeSanamiest-
nika u Iliriii, Sto se je prenaglio, ne dekaiu6i porno6ne voiske
od brata Napolenova Josipa, kralja Spanjolskoga.Dru$i viestnik
dornio mu je pismo ad, Lene i sliku sina, Napoleona II' Tu 1e
sliku s velikim veseljern pokazivao $eneralima, no brzo ie ka'
zao, da ju odnesu i dobno spreme' ier sada nije vrieme za to'
Napoleo,n nirie spavao svu no6 pri'ie bitke, ne$o ie svaki
,das propitkivao pobodnike i straZe, da li su svi dobili svoiu
- i"r se boiao'
p,laeu i hranu, i da li su Rusi io5 na mriestu,
da se opet ne odmaknu,
U isto vrieme, a i na dan bitke spopala je Napoleona stara
- da je svaki das morao
bolest, ko'ia $a ie silila - da prostite
vodu pusia tl,' Zato nije mo(ao pravo siedieti na konju, a niie
se vidjel'o ni to, da ie i,iv i kurai,an, kao prije, premda se ie
mimo i hrabro dri,ao'
Francezkoi volski bio je proditan ovaj proglas, Sto ga ie
Napoleo,nu pero kazivao u no6i:
je tu'
,,Vojnicii Bitka, ko,ju ste tako Zelino Zefikovali, sad
Pobieda od sada zavisi o vama. Ona narn ie ntidna, ier 6e narn
L6't
dati svega u izobiliu: dobre stanove i skori povratak u domu-
vinu, PokaZite se kao kod Slavkova, Fridlanda, Vitebska, Smr:-
lenska, i to tako, da 6e najpozniii po{o,rnci s ponosormsporni-
njati va5e pona5anje ovoga dana, da se bud'e o vama govorilo:
i on ie bio na poljan,ama Moskve."
Ve6 u tri sata u iutro podeli su se Fra,ncezi ortrlati i raz-
mie5tati, a to je bilo tim laglje, jet'ie bila magla. Topovi su
po6eli Srmljeti u 5 i pol sati u jutro, pa sve tako dalie do tri
sata poslie p,ordne,a duli su se 120 kilometara daletko. Istom se
u Sest sati pokaza sunce, te Napoleon reEet ,,To ie sunce od
Slavkova!" -
Bitku je zatrstavio Na'po'le'onu tri sata poslie podne, jer ie
vidio oko sebe stra,Snom'nogo mrtvih i ranjenih. Uzalud su ga
molili generali, da im dade na pomo,6 svoiu straZu, da posve
uni5ti rtr,skuvorj,sku.Napoleon ni 6uti nife htio o tom, da trtvuie
zadnjr svoju pcrmo6,kad se nalazi tako daleko od Francezke,
a sred neprijaleljd.
Frarrcez.i,su izEubili u bradinsko,i bitci 28 ti,su6a mrtvih i
35 ti,suia ra,njenih, a Rusi svega 52 tisu6e mrtvirh i ranjenih.
Zato kalr, da je to bila naflcrvavija bitka, od kada ie pronaden
pu5dani prah (barut), Bagration je bio smrtno ra,nrjen.
Rusima su odredbe Napoleo,noveba5 dobno do5le, ier niesrr
vi5e imali dosta streljiva. Napoleon je ostao pobjeditelj, premda
je Kutuzov radi naroda dao raz[lasirti, d,a su Rusi pobiedili' a
poslao je i viestniha k caru Aleksandru u Petrogr,ad,da mu javi
rusku pobjedu. U crkvama su pjevali hvalospieve i sve ie bilo
odu5evljeno. To je bilo mogu6e tada, kada nije bilo jo5te brzo-
iavA ni leljeznicd. Napoleo'n se silno liutio, Sto se Kutuzov slu-
Zio takovirn nadi'nom protiv njega, Ali Kutuzovu ie bilo na'jviSe
do togia,da narod ruski ne klone duhom, kao Sto se to opaZalo
poslie bitke kod Smole,nska,I car se je ruski liutio na Kutu-
zova, Sto mu je tako krivu viest poslao,,i to po posebnom viest-
niku. Ali car je nrski odito zaboravio, da je u proglasu svedano
upu6ivao Ruse; neka se p,osluZe,kako mogu Lznadu, a u po{ibli
iivola moZe se dovjek svadim po,sluZiti.Na spomenikll bradin-
sk'sm ima zlalnim slovima lrrezanot koliko ie palo generala i
vojnika, i da je na Ruse udaralo dvadeset ,,jezika" (naroda).
U no6i od 7. na 8. rujna pobra5e Rusi svo'ie stvari i ranie-
nike, pa uze5e put pod noge k Moskvi preko Psareva. Napoleon
168
pa ie zalo pisao od-
se nahladio talo, da niie mogao $ovoriti,
prepisivati' Tei:'ko ie
;;db" na male ceduliice, koie su morali
ttLno pisao' Punih L2 sati
bilo to prepisivani.,'it''ie btzo i
lrajala ie bez Prestanka ta rabota'
na novu bitku' jer
Napoleon se mora sada o'pet spremati
izmeda
ni kod Bradina nije uniStio ruske voj'ske"Razlika ie
su Rusi sve $ubitke svoje po-
lrancezke i ruske voiske to, Sto
to mo$ao- Da ie
punjavali novom volsko*, a Nap-oleon nije
svo{a-Davouta'
fr"p"f""" priie bitke' slu5ao naibo'lfega$enerala
kroz Sume po no6i obi6i Ruse
;;,; ;" ie Lolio, da mu dopusti
svrsila. Ali ne.
sa,gs-tmea momaka, bitka bi se bila dru$adije
odludnost Napo'leonova bila je prava sreta za Ruse'
JoS ie .rri"d"o spomenuti, da su se Napoleonovi Hrvati
sve
vrlo hrabro &zali na obali riedice Kolode i da su suzbili
navale ruske voiske i konjanidtva onako, kako su i 1809' fodine
hrabro suzbili Svabe kod Gradca u Staierskoi' Zalo bi Napoleon
desto uzklihnuo: ,,Mo'ji hrabri Hrvati!"
Zadnii dio ruske vojske vodio je vrlo hrabri i sposobni
general Miloradovi6, starinom Hrvat. I tako vidite, da su se
ilrvati borili i krv pr'olievali za tudu hasnu, tudu slavu, a riedko
za se i za svoiu kori,st i slavu!'. ,
od Bradina do Moskve, eim ie fuancezls.avo,iska dolazila
bli,Zek Moskvi gradu, tim ie nalazila vi5e seli i hrane, premda
su Rusi obidno priie FrancezA popasli polia i :uzeli' Sto im
je
trebalo, a sela su zapaliivali. Tako su Francezi do5li 9' rujna
u gradie MoZajsk (danas irna 5 ,tisu6a duSA)'pa su la5li, kako
ku6e i maSazini $ore'
Napok-ondodobe Rusi 13' ruina u Vorobievo t' j' Vrabljevo'
posljednju postaiu do Moskve. Tu se zaustaviSe do Dragomii-
.t ogu predgrada glrada Moskve. Kutuzov ie u jednom selu
sazvao vojno vie6,etsto da se radi? Najvi5e se o tom prepiralo:
Bi li se zaustavitri u Moskvi, ili ne bi, i bi tri se pustili u boi i
bra.nili prie,stolni grad, ili bi Sa pustih' bez boia?
S""t i se boiao naroda, ier ie narod i,elio, da se brani sveti
grad, Kutuz'ov ie dobro zrrao, da Moskve spasiti ne mo7e
i da bez Moskve niie jo5te izSubliena Ruskan ali s uni5tenonr
vojskom izgubljena je i Moskva i Ruska. Zato ie $lavno sadu-
vati vojsku i pove6ati ju. On je Sutio i dra$o mu ie bilo, Sto su
njekoji govorili (a medu njima i Barklaj), da se'Moskva pusti,
'|69
pa da se bjeLi dalie od Moskve juSoiztodno, {die ie zemlia boga-
tija i zgodniia za voisku, a laglje se moZe sied,i'nitis voiskom,
koia je vojevala u Turskoj.
Dogovoreno ie u no6i 13, na 14' tuinat promarSirati kroz
Srad, ali ne kazati nri riedi ni voiski ni narodu, Francezi
ne ie
{rada uni5titi, ved radi sebe' Zapoviednik Moskve, $rof Ro-
stop,6in,pitao je pismeno Kutuzova, a onda mu slao svoie liude,
da dozna, Sto misli Kutuzov, No uzalud mu sav trud, Kutuzov
ne dA nikakova o,dgovora,ve6 $ovofi S4rno,da se Ruska i car
moraju spasiti, i kleo se siedom ko'somsvo'iom'da ne 6e pustiti
Moskve. tr tako su Rusi mar5irali svu no6 i io5 sutra dan kroz
Moskvu, a Rostopdin je Sovorio narodu' da se Srad mora bra-
niti i spasiti, ali kako', o tom ni riedi. U isto ie vrieme sve pri-
pravljao, da se odveze iz Prad;a,i Sto je naivalniie da se Srad
potajno - zapali.
Napoleon u Moskvi. Francezi su i5li za Ru,sima, Ali na
ulazu u grad rekao irn je Seneral Miloradovi6, da ee frad za-
paliti, atrrone podekaju, dok otide sva ruska vojska. I Francezi
su podekali.
Kad su Francezi opazili grad, kliktali su: ,,Moskva! Napokon
Moskva!" - Te rieEi su ih razisrale' SAm Napoleon zaustavio
se na Poklonoj gor,i i divio se, giradu.\et, ie bilo podne, no
Mo,skva se ne javlja, - kao mrtva' eas'tnici, koii su ve6 bili
u 6lradu, kazivahu, da je Moskva pusta. Ali du$o se niesu usu-
dili to javriti Napoleonu; bojedi se njegove'srditosti' Ali kad su
mu kazall., niie htio vjerovati, nego sjedne na konja, p,a ia5e do
Dragomilsko{a predSrada. ,,MoZe biti - misli Napoleon - tai
naro'd rle znat kakav je obidaj, had se grad ho6e predati pobje-
ditelju, jer ovdje je sve novo ,i drugdije. Mi smo njima upravo
tako novi s na5im obidajima, kao Sto su oni namp". Napoieon
6eka uzalud, a onda odredi, da se potraZe boljaii i gradsko
poglavarstvo. Ali nerna nikoga, niti se Sdje potkazuie dim iz
dimnjaka, niti ima kakove buke u gradu, Napoleon deka daiie,
da mu svedano predadu kljude od grada. eeka i 6eka, ali nikoga
ne dodeka, Napokon se odludi iedan dastnitrr,sabere dvanae'
storicu podera'naca, fob,oi,egradanA, i dovede ih pied Napoleo-
na. On se razljutio, ier ie vidio, da su zbilja svi bolji ljudi osta-
vili Moskvu. Napole,o,nse bio pripravio, kako 6e primiti bo-
170
liare i Sto 6e im kazati, koliko 6e novaca u zlatu traLiti, da rnu
grad plati, ali - od svega tofa niSta!
Napoleon jo5 niie htio u6i u grad, ve6 se nastani u pred-
gradu. No6evao ie u pros,to,fgosrtio'ni,ali svu no6 nije mogao
spavati, rPono6i je zvao de,stosrluSuKonstana, da nakadi sobu
octom (sir6etom), jer ne moi,e, kale, podnositi stra5,ne duhe
(vornia)u so,bi, Ku6a ie bila tako zapuStena, da su drugi dan
na6li mnoZinu stienica u postelji Napole'onovoi, d,apade i u
ofielu ,njeSovu. Doveli su mu napokon jednoga Franceza (zvao
se Ri,s), koii je bio ve6 odavna knjiZar u Moskvi. Tai mu ie opi'
sao sve u gradu, a otnda je istorn Napole,on zapoviedio' da se
unide u girad.
KaZu, da se Napoleon niije htio odmah smjestiti u carskom
dvoru Kremlju, jer se bojao, da su moida podrnetnuli baru,ta
u podrumu, Napoleo'n ie u5ao u Moskvu u utorak 15, rujna, u
10 i pol sati pnije podne, Jahao je na matrornarapskom konju'
Na sebi nije imao nikakvoga posebn:o{a odiiela ili zna.ka, neSo
obidnu svoiu suru fsivu) kabanicu i trouglasti 5e5ir. Sprovadali
Sa mnogi 6le,nerali,koii su bili u dra{ocienoim odielu. Ja5u6i po
ulicama nije mal ne ni duie vid,i,o, a m4e ni tajio, kako mu je
to ,neuSodn,o, Ved se tada vidje,lo njekoliko poZara, a j,oi vi5e
po,slie, kad se je Narpoleonnastanio u carsko'm dvoru.
Sad je mislio, da j'e postigao, S,toje htio, pa da 6e sad mo6i
po vo,lji zapoviedati ruskomu caru, ,,Vidjet 6emo, rede, Sto 6e
sada Rusi. Ako se ni sada ne budn htjeli dogovarati o miru, mi
6emo na svoj nadin, Stanove za zimu imamo, Mi ienao dokaz.ati.
svie'tu, da voiska na5a moZe mirno zimovati posred nepriia-
teljskoga naroda, koii nas okruZuje sa svih strana, kao led
Sto olrruZu,ielad.e, Mi 6erno na prolfe6e ,opet zapodeti rat. Ali
poslie sveSa car Alerksandar ne 6e nas na to sitriti, mi 6em,ose
sporazmmjetii on 6e podpisati mir".
Napoleoor,je - kako se vidi - mnogo unaprie,d znao i vi-
di,o, sarno iednofa niie vidio, - Sto mu je pripravio stra5ni
neprijatelj . . .
Moskva u poZaru, A pripravio mu ie to upravitelj Moskve,
spomenuti ve6 Rostopdin. Tai Rostcpdin, koii se je od plemica
popeo na tako visoko mjesto, stra5no ie mrzio francezku bunu
i novotarije francezke, a uz to je Zarko ljubio sve rusko, On ie,
prije nego je grad ostavio, otvorio tarnnice i pustio zlodince na
t7l
slobodu, Njekojima je samo kazao, da im za to daie slobodu, da
se pokaZu, da lfube svoi narod i domovinu, pa tako neka okaju
zloline i gr,iehesvoje. Neka dakle na5kode neprijatelju, koliko
i kada mogu, i kako znadu, a to mogiu lako, ako - zapale grad.
SA,mRostopdin dao je primjer, kad je zapalio svoj dvor i sve
blaSo u njem, Strcalike za ga5enje oSnja dao ie odvesti, ili sa-
kriti, ili uni5titi. U podrumima i du6anima bilo je mnogo rukiie,
vina, ulja, Spirita, platna, sukna, iita, a uz to su u Moskvi bile
malo ne sve ku6e od drva. U Stalarirai StaSliimabilo je mnogo
siena, slame i t. d. Liudi je malo ostalo u {radu, a k tolnu dode
k poZaru jo5 vietar . . . Sad si lako moZele m,isliti, kakav 6e to
o{anj biti, kad se veliki Srad zapali sa svih strana.
Onai dan, kad ie Napoleon uni5ao u Kremalj, ve6 je oko
pol no6i bio na okolo takav poZar, da se niie ni5ta vidielo osim
plamena i zai,arenopaneba. Mnoge ljude, koji su bjeZaLiu druge
ku6e od straha, da ih ne o6irabe,ili da ne izpore, Francezi su
kao sumljive paliku6e pohvatali i postrieliali.
Prvu svoiu no6 sproveo ie Napoleon u Kremliu u stra5nom
nemiru i srditosti. Na voinike, na dastnike i na samoga zapa-
viednika grada, generala Mortiera, stra5no ie vikao, lupao
nogama i zahtievao, da poglaseoganj.
Kad su mu javitri, da je vet plamen sa svih strana okruZio
carske rushe dvore, t. i. Kremali, poslao ie generala Bertiera na
vrh zgrade, da se osvjedodi, ie li to istina. I malo da se niie
general s dastnicima zadu5io, Napoleon je od iada bio sav crven
i silno se znoiio. Krali napmliski Murat i Napoleonov pastorak,
podkrali talijanski Eugen, i drugi generali molili su 6ia ,i za-
klinjali, da ostavi carski dvor, ier de inade iz{ortefi, ier se oganl
bio poiavio ve6 i u Kremliu. Podela ie Sorieti i tvornica ortiia.
Tamo su naSli jednoga Rusa, doveli ga pred Napoleona, koji ga
ie s6,m izpilivao i predao ga vojnicima, koji su Sa razn,esli na
baioneti'ma. A to je bio nedui,nl, straZar t6 tvornice. General
Bertier predoiio je Napo,leorrusvu pogibao od poi,ara,i da moZe
d,oli Kuh:zov, pa sve uni5titi, Tada se odludio Napoleon, da
ostavi Kremali, pa da se preseli izvan Moskve u carski dvor
Petrovski. Ali niesu mogli nadi puta! eastnici su mu nudili, da
6e ga umotati u plahte (poniave), pa taho na rukama prenesti
kroz vatru. Na sre6u prepoznali su Sa voinici, koii su plienili
oko Kremlja, i p'okazali su mu put. Napoleon ie dodu5e Ziv
 172
'pre5ao
kroz vatru, ali si je opalio kosu, ruke, cipele i odielo
na mnogim mjestima,
Yjetar je bio tako silan, da je ruzbieljeno i,eliezo bacao
s krovova na ulice, Grad je bio sav u plamenu! Grozno ga je
bilo pogledalll Zemlia je bila tako po ulicama ugrijana, da su
cipele izgofiele i mnogi su nastradali i umrli.
Tek poslie pet dana moSao se.Napo,leonvratiti u Kremali
iz Petrovskoga, On se je kao okamenio nad stra3nim razvali-
nama. Prolaz po ulicama bio je nemogu6 ocl mnoZine pepela,
ielieza, cigla, pokudtva i. drugih stvari. Grozan ie nastao nered,
Vojska se sva razi5la, dapade i straZa Napoleo,nova, Samo
okrutnom strogo56ubilo ie mogu6e ponje5to povratiti red i po-
sluSnost,
Napoleon se ie liutio osobito na Roptopdina, a Ruse je
nazivao barbarima i Skitima (divliim narodom). Kad ie motrio
iz Kremlia vatru, kazao je; ,,Ni5ta se ne moZe prispodobiti po-
Zaru Moskve. To nije ni5ta, kako pjesnici opisuju polar Trojel'
(u staro vrieme, 1000 god. prije Isusa)
Posliie poiata,lvto.t nema vi5e, a to ie jedan od naj-
bogatijih gradova na svietu. ""
Gubitak je neizmierarr za Ruse, za
njihovu trgovinu i njihovo plemstvo. Prbpale su njekolike mili-
jarde (tisu6emilijuna) svakakvoga dobra. I'rideset tisu6a ranie-
nik6^ i bolestnikd ruskih - izeorlelo je. A koliko je Francdza
iz{orjelo i oboljelo, o tom mudro Suti Napoleon!
U Parizu su i u Francezkoj protrnuli od straha i Zalosti
za svoje mile i drage. Zato je Napcleon pisao, da ih umirir da
vojska ima svegia,dosta.
Nap'oleon se sad zbilja Zuri, da sklopi mir. Koga €die od
RusA nade, moli ga da nagovori cara Aleksand_ra na mir, Ali
Napoleon zaboravlja,da je on svoje ve6 doigrao, a sada 6e tek
.Aleksander zapodeti svoiu igru.
Napoleon ie zarobio rustr<ogaplemi6a Jakovlieva, kada je
bjelao iz Moskve. Njega je molio, da odnese caru Aleksandru
pismo u Petrograd. U tom pismu kaZe Napoleon, da bi se bio
zaustavio prije borodinske bitke, i rie bi bio iiao u Moskvu, da
ie samo dvie riedi dobio od nieSa. Tutolmina niekoga, ravna-
telia uzpojiteljno$a doma za male sirote, i njega. je oholi
Napoleo'nmolio, ,da piSe carici, neka bi se mir sklopio, Sve
uzalud! Ruski car ne. 6e ni odgovoriti, nego
ie ioS strogo za-
r7s
branio, da se tko s Napoleonom razfovara, ili iak dogovara
o
miru. Dao je moliti Napoleon i Kutuzova; ali je Kutuzori Napo-
leona dugo lukavo za nos vodio, samo da ostane dulje u rloskvi,
- do ljute zime, A onda je odgovorio,
da se ne snr:ijeu nista
pu5tati, osim u vojevanje.
Dne 3, listopada pozove Napoleon k sebi generale, p,osto
svu no6 nije mo{ao spavati, pa im kaZe novu osnovu: po
toj
osnovi ima se spaliti i ono od Mroskve,Sto je preostalo, a
onda
po6i na Petrosrad. Generali su mudali. Na to 6e im ont
lizar
nieste za to svom du5om? To je najve6,ejunadtvo i slava,
Sto
moze samo biti." Generali su morali napotr<on iiazati svoje
mnienje: To je nemogude,- kaha -
i.r ve6 ni5ta nema, Sto
treba za takav rat, a za vratom imamo Kutuzova s voiskom,
Napoleon nije znao,Sto bi radio, Sve je nadine traZio, kako
bi ruskoga cara prisilio na mir, Grozio se, da 6e Tatare po-
buniti na Rusku, pa da imaiu opet svoje carstvo, kao ito su
njegda imali, Grozio se, da 6e opet podidi poljsku i pod niu
postaviti Moskvu, Ali - u jednom se selu grazetu drugom
se
ne boje .. . Sad su se podeli dizati i naoruZavati i sa"sveie_
nikom voievati ruski seliaci.
Blizu Moskve ve6 su zauzeli bili grad Vereju. No glavno
je,pribli,Lila se zima, i to ruska zima, a
ove godine 6e biti takva,
kakve vet nije bilo sto godina, od petra Vetikoga. Napoleon je
znao, d.a odgovora od ruskoga cara dobiti ne 6e i da
Sa ruski
car prezire' za to se spremao na povratak u France rku"- liutjt,
Sto se mora vratit bez uspieha,a s velikom sramotom i s velikim
gubitkom, kakvoga io5 nikada doZivio nije.
Francezi su se na5lrabili svega u Moskvi, Ni5ta i nikoga
niesu milovali ni poitedili, crkve su pretvoriri u voiarne i stare;
crkveno posude i odielo sve su rcz{rabili, Dudane su i palade
opljenili. Suhoga zrata naprabili su do tri metridka centa, a
'srebra do 60 metridkih centi! osim tosa odvezli su
{rb (cimer)
Srada Moskve i zlatni folemi kriZ sa zvonika Ivarra Velikoga,
Poslfednie pismo po kiezu Volkonskomu poslao je Napo-
-
leon ruskomu caru 5, Iistopada, a odgovor je odekivao naidulje
d,o 20. listopada. Zato ie ostao tako dugo u Moskvi. Ne samo
da je u Moskvi ostao predugo, nego i u Vilnu i Vitebsku, na Sto
g" uzalud upozorivali
It Senerali! Ali ve6 se zima podela 3.
listopada iako osje6ati.A osjeiao se i nedostatak hrane.

174
Napokon se sluZio onim krivim novcem' Sto Sa ie dao na-
diniti u Pat'tzu. Samo var5avskom novdaru (bankiru) predano
U Ruskoj tim ie
ie N miliiuna rubalja (80 milijuna kruna)'
novcem podmi6ivao svakakve liude, a u Moskvi ie tim i vojsku
izpLalivao. U Moskvi se d,aou francezku sluZbu mjesto nadel-
nika grada tr6lovac Nahod,kin. On je za lo dobi.o 100 tisu6a
rubalja (400 tisu6a kruna) od Napoleona' Kad ie Napoleon
oti5ao, svi ti novci izgubili su vriednost, a Nahodkin ie osuden,
da ie morao ulice pometati.
Napoleon je svako jutro pitao, da li ie doSao viestnik
(kurir) od cara Aleksandra, pa kada ie vidio, da fa nema i ne 6e
biti, odludio ie 19. listopada, da s voiskorm o'stavi Moskvu' On
je sAm ostavio Moskvu sutra dan 20: listopada u jutro'
V. Koljence:
Napoleon bieii iz Ruske,
Kratki pofled na povratak: kakav 6,e bili? Do Moskve je
bilo vrlo telko doci, ali ie mnogo i mno$o teZe bilo povratiti sa.
Sav taj knini put, kako su $a nazivali, bijase doista pravi kriZni
put. Mnogi i m,no€i, koji su se radovali io5 Zivotu u Moskvi i
zato oplienili crkve i palade, te se htieli povratiti boSati
k svojim milima i dra$ima - Sto ih deka na tom du$orm i
5lroznom putu! Napoleon, ko'ii je ve, du$o priie odlazka mislio
na povratak i davao zabave i i$re u kazalistu u luoskvi, mislio
ie na sve, Sto bi moglo biti na povratnom putu. Du$o se savieto-
valo i prepiralo o tom, kojim bi se putem vojska povratila'
OdludiSe po6i preko Katu$e, €die niie bilo sve opusto6eno ni
puno mrtvih ljudi i Livotinia, kao Sto na smolenskoi cesti'
Kutuzov je opet odredio, da se ne treba nigdie puStati u
bitku, nego samo navaliivati na poiedine dete, hvatati ih i odu-
zimati im sve, Sto im treba za Livot i borbu. Zalo se dinilo,
kao da ruska vojska ide za velikim mrtvadkim sprovodom'
Batina ima dva kraiat ldudi u Mo'skvu iSli su Rusi napried, a sad
idu Franoezi napried - upravo u bie$u. I tako: tko bi 6!ore,eto
je dolie, tako se kolo sre6e na okolo kre6e!
Sve ove nezgode, nesre6e, gubitke i biede opisivat 6e
r75
Napoleon svojim Francezima, da obsjeni Evropu, u vrlo liepom
sv'ietlu, PoLarA.i nevolji ne ie ni u jednom izvieSdu podpr:,noi
vier:rnoizkazati. A drugih novinA i viesti s rati5ta Evropa ond:r
nije imala. Da ie ono sve istina, 5to ie Napoleon napisao o pora-
zima i Subitcima ruske vo'jske, ne bi viSe bilo ni jedno'ga rus-
koga vojnika ni kozaka, koii bi mu smetao odlazak, osim po
kofi seliak ili tek voinik novak,
Od llloskve do Viazme, (Bitka kod Maloga Jaroslavca.
23. listopada.)Napoleon je u Moskvi ostavio generala Mortiera
sa 10 tisu6a vojske, da bude siguran izaleda. Ujedno je odredio,
da se barutom digne u zrak od poZara preostali carski d'ror
Kremalj,
Ostala je vojska putovala prema Kalugi Sradu (na jugc-
zapad od Moskve), eastnici su i vojnici vozlli sa sobom otete
u M.oskvi kodiie i drugo blago, PridruZile su im se i mnoge po-
kvarene Zene (a njeke su po5le iz prave liubavi), a njeke su i
prisilili da podu s niim,a.Malo koii dastnik biia5e bez tenske,
Francezkinje, ili Ruskinje. Vojska irancezka u ob6e niie bila
nalik na evropsku, ve6 na kakovu azijansku iz starih vremena.
Zima je bila sve jaEa i jada i bilo ie smie5no vidjeti, kako
se mno5ii vojnik zamotao u popovsho ili crkvenc odielo, kako
mnogi ima na glavi popovski Se5ir ili kaludersku biskupsku
kapu (kamilavku). I cipele su se na dugom putu brzo poderale,
- pa su liudi grozno trpjeli na pol bosi. Drvi je bilo telko
dobiti, a Sto je i bilo to ie bilo mokro i sirovo, stoga je bilo
telko vatru loZiti i jelo skuhati. a pri tom niesi nigda siguran,
da te ne zaskodi iznenad,a kozak, ili drufi Rus. I seliaci su se
ruski majstorski uvjelbali, kako se rnoie Francezima oteti
plien, hrana i konji.
U voiski ie podeo mah preotimati stra5a,nnered. Yet za
tolike kodije i tovarna kola bile su Siroke ruske ceste preuzke.
Mno{o je zarcblienih seljaka ruskih moralo kao niema marva
vu6i plien i ratne potreb5tine,
Jedva Sto je vojska brancezka ost,avil,aMoskvu, ve6 je
mora Napoleon poslati zapovied Mortieru, da u no6i od /2.
na 23, listopada ostavi Moskvu, a Kremalj neka zap,ali,a
s vojskcm neka potede za Napoleonom, ier su Rusi doznali za
odlazalc i stali Francezima na put kod Tarutina, Mortierovi
ljudi znatno su oStetili Kremali, ali ga niesu digli svega u zrak
176 177

nika, Za5to to? zapitam. Zapovjednik mi uljudno odgovori: Ja

niti posve unistili, kako ie to Lelio osvetljivi i poniZeni
, imam p,ismenu zapovied, da ddm ustrieliti svakoga zarobljenika,
Napoleon.
koji je ili iznemogao, pa ne moie dalie i6i, ili je s kakova mu
Kod rnaloga Jaroslavca doslo ie dne 23. listopada do strasno
drago razloga zaostao za 50 koraka. Isti dan bilo ih je postrie-
krvavoga boja, u koiem je na obadvie strane palo 10 tisu6a
liano 6 do 7, a drugi put se dula pu5ka i 15 puta. Ustrielili su
ljudi, Jedanaest puta su Francezi to miesto oteli Rusima, i
jedanaest puta su $a Rusi njim preoteli; Gradi6 ie bio sasma i iednoga rusko$a dinovnika. Drugi put sam vidio staro{a izne-
moSloga ruskoSa vojnika. Francez voinik naperi u njefa pu5ku.
uniSten,
Tri puta ku5a ispaliti pu5ku, no svaki put mu z.ataji. -Onda
Bitka za Ruse nije imala podpunoSa uspieha, ier niesu
ode k druSomu francezkomu vojniku, u koga je bila bolja
mogli Franceze zauslaviti. Napoleon je poslie duSo$a vieiania
pu5ka, i onda ga ustrieli", Ruski bi zarobljenici, kad su gdje
s generalima (u prostoii seljadkoi ku6ici) odredio, da se brZe
ugledali crkvu, potrdali onamo i pokleknuli - dobro znaju6i,
bolie okrene na staru cestu, kuda su doSli u Moskvu, I tako
Sto ih deka, eekali su iadni poboZni ljudi, da u$ledaiu svoju
su vi5e bieZali, neSo rnar5irali pokrai MoZajska i Bradina, jer
je vojsku trancezku strasno napastovaokozadki vojvoda Platov. crkvu, da se iz dna duSe u ovakav das pomole BoSu. I tako
ih postrielja5e.. , I Perovskij, kasniie grof, koji to pripovieda,
Kod Bracrina bili su ostavili FrancezT 30 tisu6a nesahranienih
bio bi doiiv'to isto, da ga niie oslobodio eerni5ev sa svojom
mrtvaca, pa premda je bil'o studeno,straSanje bio voni (smrad)'
detom (onaj isti eerni5ev, koii je kupio ratne planove Napo-
Napoleon je jednako i5ao pje5ke bez obzita, samo je podbrusio
leonove),
pete, pa bje?i brZe napried! Sva sila vranA oblietala ie
Na putu kod Maloga Jaroslavca malo da niesu kozaci
mrtvace i koniske mrcine, ,. Napoleon se i u Moskvi ved liutio
zarobili, Napole,ona.Ataman nfdhov Platov obe6ao im ie velike
na jata vranA, dvorakA, i kazao iednom: ,,Zar le nesrede moraiu
nagrade, ako zarobe Napoleo,na.Kazaci skakahu desno i Lievo,
uviek biti uz nas?!" '
ali Napoleona je okruZila velika vojska. Kad je doduo, Sto su
Na ,iutu kod GZatska bilo'je na cesti mnogo mrtvaca s taz-
htieli, smiedio se, ali od sada je bio oprezniji,
bijenim Slavama, To su bili poubijani ruski zarobljen'ici, Do
Vojska je ostavila Mali Jaroslavac 27. listopada i po5la
tri tisu6e iuskih zarobljenika,'najvi5eiz Moskve, dao je Napo-
put Vereje. Tu se pfidruZi ostaloj voiski Mortier. Od velike
leon tjerati pred svoiom voiskom 'i zapoviedio svakoga ubiti'
tko niie moEiao dalie .i6i. Kada ie general Lrancezki Kolenkur ie Stete bilo, Sto je Napoleon i5ao napried sa svojom straZom,
(Caulaincourl) kazao Napoleonu, d'aie to sramota za fuancezku a ostraga su 6ienerali i vojnici sva5ta i zlo rcdili po svoju U
liut'ini svojoj na ,Ruse dao je Napoleon zapovied, da popale sva
prosvjetu i eivili,zaciju,ier Rusi ni kozac'i tako ne postupaiu sa
sela. Vojnici su franc ezki dinili. pri tom stra5ne okrutnosti. U
Irancezkim zarobliemeima, zapoviedio ie Napoleon, da se to
gradovima i selima nije se moglo dihati od dima. Lludi su u
vi5e ne smiie raditi, Ruske' zarobllenike pratili su i ubiiali
velikoj studeni ostali bez krova i svega, Mar5al Davout pisao
Niemci od voiske ,,rajnskoga saveza"l U ob6e u tom se slaZu
je Napoleonu, neka zabrani. palei, prednjoj vojski. Ali ti paleti
i Rusi iFrancezi i drugi pravedni sudiie i odevidci, da su krvo-
su Skodili i vojski Lrancezkoi,jer su tu Francezi saneisebi palili
lodtva, ioia je podinila Napoleonova voiska u Ruskoj, podinili
sven Sto bi ,im trebalo na putu. Mnogo se je i od obiesti palilo.
najve6im didlom Niemci. Ord niesu nikoSa i ni5ta milovali, Ruski
dastnik Perovskij; koje{a su pridrZali protiv voinidkoga zakona, Pod Yjazmom 31, listopada zlo prodo5e Francezi, jer im
pripovieda o tom ubijanju ruskih zatoblienika: ,,Niekoliko ie ruski gieneral Miloradovid oteo mnogo to,pova i zarobio
mnogo ljudi, Francezi su sami morali uni5titi mno6lo pliena, ito
koraka iza nas 6uje se ria iedan put pu5ha. Ja se s podetka
su bili ponieli iz Moskve, sad su ve6 podeli ostavljati ranienike
niesam na to obazira.o,no kad se to ponavljalo, obratim se
i_bolestnike na prrtu bez p,omo6i i smilovanja, Do sada je
k francezkomu zapoviedniku i zamolim ga, da mi to protumadi'
Napoleon jahao 'na konju, no kod Vi,azme sio je u kodiiu;
Poddastnik je jav'io dastniku, da je ustrielio iednoga zatoblie-
12
r78
179
zamotao se u Subu i Subaru, pa tako se vozio dalie, tako da
(Buna u Parizu.) Na qutu kod Smotrenska,dobio
nije sAm ni v-idio sve biede, nevolje i strahote, Sto mu je vojska ie Napoleon
trpjela, Na svem putu bio se sad vozio, sad bi i5ao pie5ken sad yje9t, da je u Parizu bila buna. Nepoznati doviek, po imenu
Malet, koji je bio priie za vneme ripubrirre glenerar'i
bi uzjahao konja, pa opet sio u kodiju. Zestok
republikanac, pa zato damio u tamnici, pobjegao
Najhrabr,iji i naibolji generali bili su Davout i Nei $ey). ie iz tamnice
19. lislo,pada i digiao_bunu. On je ve6 1g02. i 1g09.
Pod Davoutom su bili i na5i ,,Ilirci". Napoleon je htio, da se dao uzpo-
staviti republiku. Sada, kada
brZe mariira, pa se razljutio na Davouta, Sto je laganije i5ab i ie bio Napoleon nesretan u
Rlsk_oj, zamisli opet uzpostaviti republiku. tpod i*"rrom gene_
Stedio vojnike. Zdto {a je opsovao i straZn'je dete predao Neiu,
rala Lamottea pokai,e krive spiset rla je Napoleon
da ih vodi. umro, Ujedno
otvori tamnice i pusti na strobodusvoie oitake, nek
Od Dragobuia do Smolenska. Kod DragobuZa ili Dorogo- po gradu
razgla,se,da je car - vei umro od poiara u Moskvi
buZa dne 6. studenoga na iedan put se je promienilo vrieme. i da treba
republiku uzpostaviti. Mnogi pani,ani su odmah bili
Do sada je bilo vedro i snosljivo hladno, ali sada je podeo padati za to. po-
vjerova m' i zapovjednik narod,ne strale, pukovnik
snieg kao ptidje glave - Sto no ie ried,, - a silan Sa vjetar, Loulier,
povierova mu i Zupan (prefekt) grada pariza
upravo vihor, bacao liudima u odi. Snieg je zasuo puteve tako, Trosot (Trochot).
Ali mu ne povierova upravitelj pariiki general Hulin,
da su voinici lutali i padali kao muhe. Odielo ie bilo mofro, a koii je od
nje{a traiio sviedodanstva i spise. Na to spali Malet
onda se smrzlo na ljudima, Dihati se nije mogllo, a vojnik je na njega
pi5tolj, rani ga, ali ga ne ubi. Ode zatim k glavrromu
sio na kakvu kladu ili zemlju, pa je izdisao i proklinjao jedno pobod_
niku Drouotu, n,o tamo nade glavara redarstv"a,koii
vrieme, a onda izdahnuo za uviek..., Studen je dostigla ve6 fa ir"o*
zna, pograbi i dade odmah zatvoniti. Do podne
10 stupnjeva izpod ni5tice po Reaumuru, a to bi se kod nas ie bila ritava ti
(15 stupnieva Celsija) zvalo vef velika zima. Od 90 tisuca buna u6lusenai 15 liudi ustrierjeno.Naporlon se'na
to riutio, sto
se Francezi tako mienjaju i sto 'iesu ni pomisliri
vojske (bez zaroblieniki), Sto ie ostavilo Moskvu, nestala je na njegova sina,
Napoleon,aII, kao nasljednika. ,,Evo, tu se vidi _
ve6 polovica za 16 dana! A Sto 6e ,istombiti kasnije, kada bude rede
dem podiva moja sila i mo6!" to
m i 25 stupnjeva Reaumura.izpod ni5tice, a toga kod nas u iest: na voiski i niegovu ugledu.
Hrvatskoj nikada ni nema, kao ni u Francezkoj, a jo5 manje O Smolenska do Brezine, Fr.ancezi su se
io5 dva puta po_
tukli s velikim gubitkorrr kod grada porocka
u ltaliji. K tomu dolaze no6i, koje traiu po 16 sati! ,r" Drrini,
sdie su se i Hrvati hrabro boriri. uz to se je ruski "i""i general
Kao Sto su prije ieljno dekali da dodu do Moskve, tako su
ei6agov, koti ie doveo voisku rusku iz turshoSa
sada vojnici uzd,isali ri vapili; ,,Smolensk!, Smolensk!" Nadali rata, siedinio
s Seneralom Tormazovim. Ta pojadana ruska
su se, da 6e u Smolensku na6i svega - ali se ljuto prevariSe. voiska ,^d^u^l^
einovnici, koji su se imali brinuti voiski za hranu, niesu, dobili ie mnogioiada austriiskomu generalu Svarcenberfiu, a u strah je
tierala Poliake i VarSavu. No
zapoviefi, kada 6e doci vojska, Ono malo, Sto je bilo, razfrabi5e io5 ie ve6i strah spopadao Napo-
silom oni, koji su prvi do5li, tako da je malo ili ni5ta preostalo, kako ie prie6i preko rieke Berezine ili ir"rirr" (prito,k
k*"'
Dniepra), jer ga tamo deka td siedirriena
Nije bilo ni drva dosta, da si 5to skuhafu i da se ogriiju, jer voiska rusha. zato ie
dao baciti mnogo topova i svake ruki.eoruiiau
sirove jele pune inia (ili srie5i) niesu htjele Sorieti, a silan je rieku Dniepar i
u semlievsko, samo zadrlao veliki
snieg p,adaoi talio se na ognju. Do sada se je ve6 dogodito da ,jezero ie krii sa zxonika
crkve Ivana Velikolia, nego su ga dovukli
su vojnici mrtve drugove svoje pekli i ieli, a sebi s ruku meso do Vilne,: f^i Urit
htio je postaviti u Panzu voinidkih nemo,6nika.
{rizli. . .
Sad je Napo,leonnrbila"" glavna
"rki,
briga, da dode .uio frt;" ao
Nap'oleon'ie u biesu i srditosti zapovied,io, d,a se poruSe
Brezine i da- zapnedi. da ," ,r. bi siJhile
preostale zidine grada Smolenska, da ga ne bi drugi pul zadr- ruske ooy.L'1.y"-
verna pod Vittgenstei,nom i julna pod eidagovim),
\avale, * kao da 6e podi jo6 na put na Moskvu! a za njim i
bez to{a ide glavna ruslta vojska pod Kutuzovom.
Ruska ie

180
voiska neprestanc€ rasla, a Kutuzov je s mukom suzdrZavao
vojsku, da se ne pusti u bitku, ,,Neka ma5iraiu -_ govoraSe
Kutuzov - niih 6e daleki mar5i, glad i zima uni5titi". Samo je
Piatovu s kozacima i Miloradovidu s fednim dielonr,vojske do-
pu$tao, da kod dobre z1ode navaliuiu na Napoleonovu vcisku.
Kod Krasnoga i OrSe mnofo su kozaci Stete nanieli Francezima
i hrabri mar5al Nej iedva ie utekao, U OrSi je Napoleon sAm
spalio mnoge svoie stvari i spise, pa i rukopis za poviest svo$a
Livota, samo da to ne dode neprijatelju u ruke, Jedina slraLa
Napoleonova, koja ie imala na putu prilidno hrane, izSubila ie
od Smolenska do OrSe polovicu momdadi, Kod OrSe ie Napo'
leon pribrao i uredio preostalu voisku, ali io6 se ie neprestano
boiao: da li 6e modi ute6i preko Brezine. Jedini most na toi
rieci, kod Srada Bo,risova (danas 15 tisuda du6a), ote5e Rusi
Poliacima. Poliski Senerali Bronikovski i Dombrovski hrabrc su
se tukli s vojskom eidagova, ali napokon su morali prepustiti
most eidagovu, To je Napoleo,n doznao u Tolodinu 22. stude'
no5ia,a to ga je stra5no uznemirilo, jer ie tim iz$ubio posliedniu
nadu za povratak,
Od sad ie bio u no6i nemiran i svu noi ie razmiiliao, kako
bi Ruse nadmudrio, da im utede preko Brezine. eesto se ie
sjedao Poltave, Sdie ie Petar Velihi uni5tio (fiIq. Sod,) ditavu
voisku Svedskofa kralia Karla XtrL Napoleon ne misli vi5e na
kakove bitke i pobiede, ve6 kako bi sAm pobieEao,Kad ie
Napoleon izaSao iz Moskve, kazao mu je Seneral Rapp, da ie
Steta,5to su tako du{o ostali tamo, jer ieve| zima pred vratima.
Na to Napo,leon pokaza na vedro nebo i zviezd..e,pa mu o'd'
govori: ,,Morao sam dati voiski odahnuti, A zar ne znale, daia
imam sretnu zviezda?" Kod Brezine se niie vi5e uzdao u svoiu
sretnu zviezdu, vet je spominiao Svedsku nesre6u kod Poltave.
Dne 24. studenoSa i svu no6 napredovala ie ftancezka
voiska prema Brezin| a sutra dan, do5ao je i Napoleon do tO
rieke kod Borisova, Kolika ie razlika izmediu 24. i 25. stude'
noga i 24. i 25, lipnia, kada mu je voiska bez straha i puna
rado,sti prelazila preko rieke Niemana!
Pfielaz preho Brezine, (26, i 27. stud.) Napoleom ie
htio, da se do vedera sagrade mostovi preko Brezine. No glavni
majstor u tom poslu, general Eble, kazao je, da je to nemo$ude'
-
181
ali da bi moglo biti 26. studenoga, ako se bude ljudski
radilo
svu no6,
Jedan pukovnik donese viest, da je ruska vojska s
onu
stranu rieke, i da duva sve p,rielaze. Napoleon od6lovori:
,,Nije
istina, vilaZete, To ie nemoSude!,'_- ,,Ja ne znam Jrugo
kazati,
ne$o Sto mi ie mar5al zapoviedio',, reEe pukovnik. Napoleon
upirudi se o Stap zaEkriplje zubima i digne desnicu protiv neba
s grdim riedima i sa strasnim pogledom. svu no6 niie Naporeon
ni oka stisnuo. Kraj niega u sobi razgovarali su tiho generali
Djurok i Darju (Duroc i Daru): da ie biti zarcblieni. Nap"o,leonye
to duo ikazao im: ,,Sto mislite, da 6e se Rusi usuditi to
udiniti?
A sto 6,e kazati Francezka?" - Darju na to odgovori:
,,To se
ne zna, Sto bi uradila Francezka. Naibolie bi bito,
da VaSe
Velida.nstvokakoSod priede prieko Brezine, pa bilo po
i zraku,
pa da nas onda sve spasi," - ,,Dakle ja vam
ovdie Jmetam?"
zapila Napoleon! - ,,Jest, VaSe Velidanstvo".
Mar5alu Sent-Siru (St.-Cyr) zapoviedio je Napoleon,
da
orotiera sve Ruse, koji su na ovoi strani rieke, Marsa-l
to i udini.
Ali tako prie6i prieko, kad su na drugoi strani rieke
Rusi s to-
povima!
Napoleon si ie od straZe i voiske svoje odabrao 500
- mo_
maka i nazvao ih svoiom ,,svetom Skadronom", Na
delo joi je
postavio gienerale Gru5iia (Grouchy) i Sebastianiia.
Ujedno ie
zapoviedio, da dastnici imaju spaliti sve suvi5ne kodije,
a da
nitko ne smiie imati vise od
iedne kodiie, Spariti se ima polovica
svih tovarnih kola, a konii meka se predadu
fardi,
Svu no6 su se neprestano gradiii mostovi po
velikoi zimi.
Pod nepriiateliskim kugliama bez kruha i vina,
."mo *"lo
varene dorbe bez soli - radilo se dan n:,oi!
i Nernaiu6i kada,
da nasieku dwa za gradivo i ogriev, udariSe na
nesretno selo
Studianku, poruSiSeku6e, u6lrab]S" .rr", Sto im ie
bilo nui,dno.
Do iutra {26. stud,) bili su iee zabiti stupovi,
te su ve6 mogli
polagati daske. Napoleon dotrdi s generalima
na konju, da vidi,
kako se radi, a Senerali svaki das u strahu,
da niih i niihova
gospodara svieta Rusi ne uhvate. Gravno je
biro do'znati.,koliko
ima Rusi na druSoi strani. Mar5al Oudinot imao
ie orto t
broga poboEnika Zakminola (Jacqueminot), koii ""-
ie s niekoliko
drugova na trconiimapreplivao rieku i stao traZiti
Ruse. Na.ao
ie iednu malu straZu u Sumi hod vatre, Zarobi
iednoSa pod-
182
dastnika, silom ga metne iza sebe na konja, prepliva s niim
rieku i dovede ga pred Napoleona.Od to$a su Rusa doznali, da
eidagov ima glavnu voisku dolie nii,e $rada Boriscva, $die se
nada, da 6e Francezi prelaziti, a $ore kod sela Studianke ima
samo niekoliko liudi lakih deta. Tim sretnim dasorn trebalo se
odmah posluZiti, ali mo'stovi niesu bili ioste Sotovi, Hrabri
Brezinu
lieneral Korbino fcorbineau) prepliva s njekolicinom
i protjera odanle kozake, pa ie tako duvao desnu obalu, a
dotle su Sradili oba mosta na vrat na nos, Onai most za konia-
nidtvo bio ie toliko $otov do jedno$ sata po podnenda se moglo
preko njega prelaziti' Napoleon je btZe bolie dao prevezfl'prekc'
rieke zbor glenerala Oudinota, da duva pfielaz od kozakA'
Oudinot je sretno suzbio predniu rusku straZu, Tako ie mo$lo
po dne i sliede6e no6i (26' studenoga)prieti toliko voj';ke, koja
bi se mogla ogledati s voiskom admirala eidagova' Voiski fe
francezkoj doista trebalo barem dva dana za prielaz, pa su Rusi
mogli, da su bili pametniii, posve unistiti Franceze i Nap'oleon'a,
jer Seneral Vittgenstein biiaSe na lievom, eidagov na 'rlesnom
briegu Brezine, a otraga je bio Kutuzov.
Dru€i most bio ie $otov isti dan u detiri sata po podne'
Napoleon nije htio prie6i s prvom voiskorn,ne$o s poslledniom'
On ie dekao i kratko vrieme na slarni driemao, dotr sva voiska
ne priede, i dok odredi, Sto treba, ako bi nastala kakva ne-
nadana nuZda. Najpriie ie pre5la garda' a onda preostali ioi
konii, Za tim podese prelazll\ kola, -- ali most se stane n;ihati,
i rusi se s kolima u osarn sati na veder. Sad je trebalo u stu'
denoj vodi, koia se ipak niie io5 posve smrzla, u ledu zabiti
stupove2 do 3 stope dublie.I to mudno,upravo mudenidkodielo
bilo je gotovo do iedanaeste ure u no6i, pa se opet moglo
prelazili,. Polovica je radnika izmienlce spavala, a polovir:a
radila. To je sve vodio inadzirao neumorni 6ieneralEbl6' U dva
sala po pol no6i (2?. studeno$a)popuste opet dva stupa, i to
baS oni u sredini riekel, Most se morao opet popravliati, i to u
tmini i u ledu, a dubliina rieke biia5e 6 do 7 stopa, Graditelii
mosta umirahu od glada i studeni, General Eb16 patio ie
takoder rrmogo. Niie bio mlad, kao oninali duhom biia5e iadi'
pa je tako i majstore kura'zio' Most je bio popravlien do sest
sati n jutro i sad je moglo prelazili topnidtvo, Pokvario se ie
,bio i drugi most, ali su Sa pbpravili.
183
Napoleon je pre5ao preko Brezine u jutro (27. stud.)
i nastanio se u selu. Sav dan je bio na koniu kod prielaza
voiskc.
Marial Davout (pod njim su bili i Hrvati, ,,trlirci"),koji je
vodio ori Krasnoga opet straZnje Eete,jedini je sadurrerosvoje
voinidko drianje i poslusno'stu vojski. on je s, ostatcima svoje
vojske dosao pod veder 27. sludenogado Brezine. u clusi bio
ie
cporden na sav tai rat i na Napoleona. Njega l\'apoleon nije
pravo nil<adatrpio, pa je njegovu zaiost nad propalom vojskorn
nazvao slabo56u,a Neia, koii je ostao dobre volle, uzvjs;ivaore
nada sve druSe i zvao ga: ,,hrabri od naihrabriiih".
T'ko bi opisao sve biede, nevoije i strahote, koje su se
dogadale kod prielaza, pa i poslie toSa! Sve se bacilo na
rnorrtovc,svaki je htio prije prie6i. Sve kao da je pomabnitalo
i_pobiesnilo!Sabljama i svakim oruiiem utirali su si put; kun-
dakom i bajonetom, i bacali su sve, koji su im bili na- puttu.Za
cara, koii ie joS prije mjesec dana bio ,malo ne kao Bog, niie
nitlc' mario. Badava su dastnici vikali, da car zapovieda ovo i
ono, nilko ih ne slu5a. Carev nadkonjuSarmal da niie sbaden
s lronja; jtedva je s najve6om mukom preveo carske konie i
kodije. Pod-veder je nadoslo rusko topnidtvo i staro gruvati u
Frarrceze Telko je opisati sve uZase, nered i pokoij, Sto
su
sve udinile ruske kuglie. Vika i jauk ljudi, hrzanje padajudih
Lonja, zadavljivanih vojurika, Zvildanje topovskih kugila
ranje po kolima, kodijama i ladicama, koje su se iazbijale i
i uda_
razlielale na sve strane, te mnoge ubijale i ranile, _
sve je to
uZlsno i leLko opisati, a leLko je to i pomisliti. To je bilo
ne_
vidgn_oubijanje i mrcvarenje medu sobom, a ne od. neprijatelj-
skih Rrrsa. No6 je napokon udinila krai tim biedam.a.
\"ojska ie do5la u stra5an nered., rnnogi su vojnici posve
podivliali, raziSli se po sumama i kojekuda iiniesu.htl"li pr"-
laziti preko rieke.
Jedan odio Franc ezil,nije znao pravoga puta, pa ih Z clo g
tisuia paritl Rusima u ruke.
se most prvi put sruSio,nastala ie prava bitka i pokolj
Tud
izmedu pje5akd i ko,njanikA. Sila
fe ljudi poginula u tom po,
kolju, gdje su na hrpe leZali, mrtvi ljudi i konji, pa su se drugi
morali ba5 preko gornilernrtvacA peniat,i,da priedu preko
njih.
Posljednji odio morao si ie orui,jim nadiniti put preko gornile
t84
mrtvaca. No jedva Sto su dosli na drugu stranu, ve5 su se bacili
Rusi za niima. Zato su brZe bolie zapalili most i voiiii su ostale
Franeeze ostaviti na lievom brie$u, samo da Rusi ne uzmo5lnu
prie6i preko rieke. MnoSi su se Francezibacali na $ore6i mosl
a onda u vodu, Sdie su se utoPili,
Napokon je prestalo pucanje. Rusi su do5li bliZe i naloZili
po breZuljcima ogani, Tad su imali Sto vidjeti: ViSe od deset
tisu6a nesretnikA umiralo je ili se spremalo na smrt!
Pcr no6i 27' i 28. studenoSaniie nitko iSao preko mostova,
a 50 tisu6a ie kod o$nia badava dekalo sutra5nii dan' Uprava
lrancezke voiske uiinila je tu $rdnu po$rie5ku,Sto im niie dala,
da no6u priedu.
Tako je napokon o'statak Lrancezke voiske sretno Rusima
uzmakao i pre5ao preko Brezine, Ali eete pitati: Kako je bilo
mo$u6e,da je Napoleon mo$ao ute6i s vojskom preko Brezine?
- On je liepo prevario Ruse. Kutuzov ie bio star i slab (za pol
godine 6e umrieti). TJz to ie duvao Ruse, a Napoleon neka
slobodno otide. Admiral (zapovjednik brodovlja) eidagov bio je
prevrtliivac, carska ulizica, hvastao se, da on sve naibolje zna,
'r
a nlie rantmio nista na suhu, Zato Sa je piesnik Krilov nazvao:
,,Stuka,koja na suhu mi5e lovi". Tai eidagov dao se prevariti
od Napoleona, kako se ne bi dao ni zadnii feldbaba' Napoleon
ie ve| 24. stud. poslao 300 vojnika i nekoliko stotina
biegunaca, dolje niz Brezina, da nadu drvd za most i da slo-
bodno vidu, neka ih Rusi 6ufu. Osim toga poslali su onamo sve
preostale kirasire (teZke konianike). Ali, i to ie $lavno, zapo-
vjednik tih deta pozvao ie k sebi tamo iz miesta iidove i stane
ih kao tafno propitkivati o prievozu i putu u $rad Minsk, koii
je jt{o-zapadno od Brezine' Da prievara bude io5 sigurniia'
morali su Zidovi prise6i, da 6e tu niZe Borisova do6i pred Fran-
ceze ikazali, kuda se kre6u Rusi. Pri tom se ie dakako po5teno
mitilo. A da Ruse ioS bolie prevare' postavi5e Francezi ditav
odio vojske na onome miestu, - €die nisu kanili prie6i! Zidovi
su se kleli i za dobre novce eidagovu i Rusima prodavali to-
bolnie taine franc ezket da 6e Francezi prie6i preko Brezine
nil,e kod Uholde, a ne vi5e kod Studianke. eidagov ie krenuo
svoje dete od Studianke, pa ih postavio daleko ai\e, od,ekaiull
Francezei on ie sve mislio, da Napoleon ho6e preko Minska u
Vilnu. Kada je Napoleon vidio, kako adlaze Rusi, veselo ie
18s
uz.kliknuo:,,Hvala Bogu, ja sam admirala namadario!" I tako su
bili Francezi spa5eni,,zakletvo'mi savie5iu" Zidovd. Tu je zbilja
Napoleonu zasvietila njeSova sretna zviezda,
Sve je to tako bilo, kao da je eidagov bio ili sliep, ili pod-
mi6en, Jednim topom, jednim zrnom iz topa mogao je uni5titi
sve nade Napoleonove, -- p& ipak nije udinio niSta, nego je
svoje topnidtvo odvukao od najzgodnijegamjesta, od Studjanke,
gdie su k tomu ioS na desnoi obali bile velike mo6vare, Posried
tih modvara sagradenaie cesta u Vilnu sa 22 drvena mosta.
Pod te moste bilo je inagomilanodrva, ali nitko se nije potrudio,
da zapali te mostove! cidagov je mogao lako razru5iti cestu u
Vilnu, pa bi bila izgubljena Napoleonova vojska! Zato je pisao
iedan Rusr ,,Boijom providnoS6ui glupo56uljudskom upravlja
se Ruska!"
Strahote poslie Brezine, No prava i najve6a bieda stiSla je
fuancezku voisku tek poslie prielaza preko Brezine" Francezka
se vojska hranila mrtvim ljudskim tjelesima - kao pravi ljudo-
lderi. eesto su Rusi nalazili Napoleonove vojnike u kakvom
Staglju,gdje sjede oko ognja na mrtvim druSovima i reZu bofje
komade, peku i iedu! . , . ,,Kako moiele iesti ljudsko meso?"
- ,,Nije to oso,bitougodno, ali
ie ipak bo,ljeod konjetine!" . , .
U gradu Minsku (100 tisu6a du5d) kartali su se Francezi u
bolnici, pa nemajuii stola i stolaca, siedieli su na mrtvacima!
JoS bi im ciglom i ugljenom iz5arali lice i obukli ih u ma5karsko
odielo! , , , Evo, kamo vodi rat i kako ljudi mogu u ratu po-
divljati!
DrvA. ie bilo tako telko dobiti, da ih niesu mogli na1i.ni za
podkralja talijanskoga Eugena, pastorka Napoleonova, Da ne
jedu sirove (priesne) konietine - a drvA nema - posipali su
voinici konjsku strvinu (mrcinu) barutom, zapalili, obaigali i
- i jeli!
Napoleon ostavlia voisku i bieii (5, prosinca). Kad su Rusi
doznali, da su Francezi pre5li preko Brezine, polurili su se za
niima, pa se i zaslieplfenieidagov pomaknuo na sjever prema
Studjanki. Kod Borisova i Studjanke do5lo je do ljutoga boja,
u kojem ie poginulo do 20 tisuda ljudi, Ali Rusi su se jo5 bojali
Napoleona,a iuvali su svoiu vojsku zabudtlnost, pa zato niesu
udarali na Franceze onako, kako bi bili mogli.
Od Brezine poZuri5e se Francezi u Mlade6no Molo-
186
deino. Zima se straSnopooStrila,tako da ie ve6,bilo 24 stupnja
izpod ni6tice (po Reaumuru). Kod Mladedna bija5e zadnii
krvavi boj, gdie je general Nej sa 4 tisu6e suzbio kozake s ve-
likim gubitkom. Napoleon je driao, da mu je vojska tim po-
sljednjim bojem dosta udinila, da spasi svoju dast, pa je stao
ozbilino misliti, da ostavi vojsku, pa da se bfi,e vrati u Pariz,
Adie €a je vi5e trebalo. On se je bojao, da se ne tri Njemadka
dosjetila njegovu jadu, pa da ne bi ustala na oruZie, da njemu
i ostatku vojske zakrd,i put, i tako bi ga Niemci odsiekli od
Francezke i zarobili. Zalo odluli odputovati prije, negio se po
Njemadkoj raz5iri viest o njegovoj nesre6i. Zalo je i tajio svoju
nesre6u Austriji i drugim neprijateljskim drZavama, Ne santo
Rusi, EnSlezi i Spanjolci, ne$o malo ne sva Evropa mrzila je
gospodstvo Napoleonovo. Zalo nije bio siguran iza. leda, i to
ga je gonilo r Pariz.
Dne 5. prosinca javi generalima, da odlazi u Francezku.
Pr:rje odlazka napisao je joS zadnje izvie56e,u kojern govori, da
mora oti6i o,d vojske, opisuje u kratko rat, a priznaie malo i
svoju nesre6u. Tje5io je vojsku, da 6e sabrati novu voisku, pa
6e im do6[ u pomo6. Svaka svoga, kralja lMurata, postavi za
svoEla zamjenika nad vojskom. Bio je sa svima vanredno
ljubezan,pa dak i s Davoutom. Sa svima se izrukovao i poljubio,
sio u saone sa detiri generala i'onda strielohitro odjurio.
Odlazak njegov imao ie o'statistroga tajna do dmgoga dana.
Strahote u Vilnu (9. p'rosinca). Dne 6. prosinca, kad se ie
doznalo, da.je Napoleon juder oti5ao, bitri su dastnici kao oka-
menjeni. A prosti voinici niesu vi5e za niila marili, nego su kao
ma5ine dalje mar5irali, - tko je jo5 moSao.Zelje\i su samo jo5
do Vilna do6i. I do5li su, koji su mogli, 9. prosinca po najveioi
zimi od 27 do 28 stup'nieva.Francezi vi5e kazu: da je bila ve6a
zirna, i 30 stupnjeva po Reamuru.
Glavna ie bieda bila u t'om, Sto se do zadnjefia dasa tajilo,
kako je vojski i kada 6e se vratiti. Zato je vojska nalazila
nepripravljenegradove, sela i oblasti. U Vilnu (d,anas170 tisu6a
duSA)ie bilo u priduvi za 100 tisu6a voiske bra5na za 40 dana,
mesa za 30 dana, mnoSo piva i rakije, 30 tisu6a pati Eizama,
27 tisuta pu5aka i mnoSo odiela, murticije i svakih drugih po-
treb5lina. Ali oblasti niesu za vremena dobile obaviest'i,zato
niesu mogle na jedan put sve dati francezkim vojnicima, pa
187
kad su morali brZe bolje bjeLati, dobili su to onda vesinom
Rusi. - Vilno, kao prije Smolensk, odekivali su Francezi kao
obe6anu zemliat tu su mislili svega na6i i odpodinuti. A kad
tamo, morali su bielali, Sto ih noElenose. Os'im toga je Vilno
bilo f edno smradi5te.Mrtvih, kojih je bilo mnogo, n,iesupokopali
izvan grada, nego su ih ostavili na dvori5tu, naivi5e Zidovskih
ku6a, a vojnici, osobirt,obolestni, dudali bi na mrtvacima, kad
su obavljali potrebu . Grad ie Vilno u ob,6ei danas stra5no
gadan, jelima vrlo mnogo Zidova u njem.
Ve6i dio kuda u Vilnu bile su pretvorene u takove bol,nice,
koje su bile dubkom napunjene,eim su Francezi otiili, uzeli su
Zidovi-ku6e{azde sve novce bolestnicima, strgali odje6u s njih,
pa tako ih baci5e Sole golcate krozTtrozore na ulicu, dok niesu,
do5li Rusi i sam car Aleksander, koji su to neduveno nedo-
vjedtvo strogo kazniLi,i zabranili,
Ataman Platov do5ao je pod Vilno s kozacima pod veder
10. prosinca, a Murat sa svojim detama bjeZi, Sto Sa noge, ili
bolje - saonice nose! Francezi rad,waju, da su u tom naglom
biegu izgubili 18 do 20 tisu6a voinika.
Niekoliko kilometara od Vilne ima strmo brdo, kuda vodi
cesta. Na cesti je bila velika poledica, i to je bila druga Brezina
za Lrancezka kola i kodije. Uzalud su tukli konje, da prevezu
topove, oraije i ratnu blagajnu sa 10 milijuna u zlatu i srebru.
I tako su Rusi dobitri u svoje ruke gotovo sve topnidtvo
carske 6iarde,prtljagu Napoleonovu i ratnu blagajnu jo5 sa pet
milijuna, Francezl., kada su vidjeli, da ne mogu ni5ta odvezti,
it
razbacali su ruske zastave, dragocienosti ,i novac u srebru i
zlalu, Vojnici su upravo grabili kovane novce, ali je riedko
koji moSao dobiti kruha, i mnoSi su uza sve zlato umirald,od
glada! Bacili su i veliki krii Ivana Velikoga, Sto su ga dovukli
do V,ilna,
Bilo je dudno Sledati,, kako su prosti ljudi grabili skupa
odiela i novce. Najprostiji ljudi obukli bi na se generalsko i
min,istarsko odielo, ob5ito zlatoml Za Eaiicu rakiie davali su
po 50 do 60 kruna! Srebra su ,imali volnici dosta. Za tOO fra-
naka u zlatu davali su tisu6u u srebru!
Zima je bila stra5na! Vojnici, niesu ni za Sto htfeli od ognja
stati u red, kad su ih zvali i grozili im se, ier su kazali, da bi se
 Ir
#
r'j;
188
smrznuli. Ni kralja Murata niesu htjeli poslu5ati,da mu donesu
drva i vode, - a Murat je tada bio namjestnik cara Napoleona!
Kutuzov je poslie prelaza preko Brezine ostavio svoju
vojsku, pa se poZurio nap,ried, ier je preuzeo zapovjed,nidtvo
nad svom sjed'injenomruskom vojskom. Generala Vittgensteina
poslao je odmah na Vilno. Rusi neprestano gone Franceze. Do
l{.urata nije nitko driao. Zapoviedati nije ni znao, a nitko ga
niie ni sluiao.
Od velike vojske ostao je samo neznatan dio, Sve je ili
poginulo, ili se razbjei,alo, ili bilo zaroblieno od RusA, Samo
u moskovskoj, vitebskoj i mogilevskoj guberniji spaljeno je
253,000mrtvaca, u Vilnu i okolici 53 tisu6e, a Rusi su zarobili
preko sto t,isu6a.Raztepena Napoleonova vojska moSla je jo5
imat,i do 70 tisu6a momaka, ali je od toga bilo 20.000 PrusA,
a do 30.000Austrijanaca,u koje se ,nije moglo pouzdati, A gdie
su drugi Niemci, pa llolandezi!l tako ie od preko 530,000ostalo
Napoleonu joS 8 do 10 tisu6a,a zdravih ni pet tisuia! Grozni su
to raduni! Od starih Perzijanaca do danas sviet toga ne p,amti.
Vofsku Kambiza, cara perziiskoga, bio je zasuo i uni5tio piesak
u Egiptu (Misiru), a tako i snieg Napoleonovuvojsku u Ruskoi.
Zaito ie propala silna Napoleonova voiska? I danas se desto
giovonii vjenrje, da je zima (studen) uniStila f.rancezkt vojsku u
Ruskoj. Tako je i Napoleon govorio. Istina je, zima je bila i za
Rusku 1812. god. neobidno o5tra, preko 25 i dak do 27 stupnjeva
izpod n,i5ticepo Reaumuru. Obidno je u Moskvi zima I0 do 15,
a po no6i 18 do 20 stupnjeva, Ako je kof,i dan poslie nove
godine vi5e od 20 stupnjeva, to ie riedkost.
Ali glavni zrok propasti Napoleonove vojske bija5e glad
i neprestanomardiranjebez sna i podinka, Dakako, da je studen
bila pogubna, osobito za one, koji niesu bili Poliaci, LiEani,
Svicari, ni iz sjeverne Njemadke,
Sto su konji kao muhe padali, pogibali su najvi5e od glada
i prevelikih rnar5eva, a zimu su vrlo dobro podnosili, dok su
ih dobro hranili.
Kutuzov nije kriv, Sto je Napoleon mogiao oti6i \iv i zdrav
iz Ruske, Kutuzov ie kazao jednomu generalu francezkomu,
da je on dobro znao: Napoleo,n6e htieti samo osvaiati ,i osva-
jati. Zalo su mu Rusi d,ali dosta prilike, a prostor
ie dosta vel,ik,
:ffi
189
da mu se vojska izmud,i, pobiedi i napokon gladom i zimom
unii5ti,Napoleon kao da je bio sliep, te nije vidio te stupice.
Kutuzov se dudio Napoleonu, Sto je podao u Moskvu, iz{u-
bio malo ne svu vojsku, pa joS uviek htio sklopiti ,,po5ten"
mir, a nije imao vi5e to il<o vojske, da rprisili Rusku na takav
,,po5ten" mir, ,,Napoleonje izgubio p'amet,to dokazuie sav rat
njeSov.Steta, Sto nije joS dalje od Moskve po5ao, mi bismo mrr
prepustili jo5 5 tisu6a kilometara."
Jod fe Kutuzov kazao, da bi za Rusku bio nafpogibeljniii
onaj plan, da Napoleonkroz zimu ostane kod Vitebska i Smo-
lenska, pa da sl,iede6egodine nastavi rat i da olete zemlie spoii
s velikom 'Poljskom.Ali to rnebi bio plan Napoleonov, jer tko
ga pozna, znade, da je on bio nauden na kratke vojne i siai,ne
pobjede, a ne da dvie tri godine vojuje.
'U tom cielom ratu najve6aje riedkost, mole se re6i, upravo
dudo, da se vojnici niesu nikada pobunili, premda su mnogi
umiruii proklinjali rat, sudbinu i Napoleo'na,a bilo ih ie m,nogo,
koji niesu bili Francezi. Yojnici znamenitogaSeneralarimskoga
Cesara bunili su se, a bunili su se i rodeni Macedonci na putu
u Indiju protiv kralia svoga Aleksandra Velikoga, Ali profiv
Napoleona nema nijedne bune medu vojnicima, Grci i Taren-
tinci ostavljali su Han{bala u st,aro vrieme, izdavali su ga i
bunili Se, - ali Napoleonu toga ne udini5e ni Niemci, ni Spa-
njolci ni Talijanri,a jo5 manie Hrvati.
Ostatci Napoleonove voiske, Svu no6 su bieZali Francezi
iz Yi\ne, BjeLe6,ineprestano stigli su II, i 12. prosinca u Kovno
na rieci Njemanu. Drugdirjeje to bilo - sve veselo i puno nade
- 25.lipnja! Sad je to prava neman (Njeman),kako su to ime
b'rancezi izgovarali. Vojnici su se bacili na rakiju, da se iznutra
ugriju, ali su gomilama popadali i umirali na ulicama.
Rieka Njeman bila se smrzla, pa su kozaci lako iurili preko
nie. Kralj lMurat s,azvaoje generale, da vie6aiu, Sto da se radi,
Htieli su se jo5 braniti, ali su vidjeli, da su preslabi, a kozaci
su ve6 dovukli topove na saonicama,Ne preosta im drugo, ve6
da bieZe,i da se spasi, tko mole. Generali Nej i Zerar (G6rard)
imali su 13, prosinca s,amojo5 do 500 momaka! Najzad su ostali
sami sa njekoliko d,astnika,pa su sada morali gledati, kako da
se svaki sAm protude i spasi.

190
Budu6 da je Kralj"vaq '(Kiinigsberg,u Pruskoj) tvrdi {rad,
zato ie sve bjeZalo onamo, pa i Muratovi generali' Od slavne
garde ostao je jo6 t47l momak, od koji'h je samo 500 mo$lo
pu5ku izpalitt. To je ostatak od preko 5@ tisuda!
Pripovieda se, da je Nej s dugom bradom (a priie se briiao)
i u poderanoj kabanici banuo medu francezke dastnike u Kra-
ljevcu, pa da su ga pitali; ,,Tko ste vi?" A on im ie odgovorio:
,,Zar me ne poznate? Mar5al Nej, jedini ostatak velike vojske
tramcezke!"
To je konac i sprovod naivete i najbolje do onda uredene
volske na svietu!
DODATAK.
Napoleo,n poslie ruskoga ral.a - do smrti,
Sto ie Napoleon prepatiro u Ruskoi? Napoleonova ie
voiska stradala i propala. Ali ie i on stradao, niie ni njemu
bilo posvuda liepo, kao Sto sam vam vet uz put kazivao.
On je proboravio u Ruskoj pet mjeseci i petnaest dana ili
170 dana. Za sve to vrieme, jedva je koju no6 minno i sladko
spavao od velikih briga. A velik dio toga vremena sproveo ie
tlpravo u strahu, a i bolest ga je desto mudila. Niie Sala uprav-
ljati tolikom vojskom i drZavom! Osim vojske imao je uviek
brigu za Francezku, a morao je i na druge drZave misliti i
pazifi. Malo ne svaki dan dolazili su i odlazili viestnici, On ie
iz Ruske upravljao Francezkom, a nikad nije velikih stvari
prepu5tao ministrima, kao drugi vladari, Koliko odredaba,
koliko osnova, koliko naputaka, odgovora i pitanja! I sa Zenom
je dopisivao.
Na povratku je osobito t zadnie vrieme morao ,no6evati
ili u kodiji, ili u gadnim i smradnim selfadkim ku6erinama. PSe-
nidna kruha nije imao, ne6!o crni rateni, k tomu zlo urnie5en, a
uz to ie taj kruh zaudarao po mokrini
U Poljskoj i Ruskoj ima mnoSo stienica, desto i u gospod-
skim ku6ama i dvorovima. To smo vidieli u Moskvi, a i kod
Brezine.
t9l
Silna ZeSa s podetka rala, za tim vrlo hladne i neobidne
kiSe, a naizad sniegi,medava i jaka zima, - od svegia toSa ;e
mnogo trpio i Napoleon. Smrad od mrtvih ljudi i konjA morao
je i on podnositi, makar je i5ao u prvim re-dovimavojske.
Rusi i Niemci idu na Napoleona, Napoleon se povratio u
Pariz, da nitko nije znao (,,inko$nito"), d,ne 18. prosinca u 11
sati u no6i 1812. god. Na putu se zaustavio samo u Var5avi i
DraZdanimamedu viernim Poliacima i Saksoncima.Nadbiskupu
Prodtu u Variavi kazao je vi5e puta o svojem ratu u Ruskoi:
,,Od uzv,iSenogado smie5nogasamo e jedan korak". Time je
priznao svoju najve6u poSreiku i osudio sam sebe.
Rusi su i5li napried i doSli najpriie u Poljsku, a onda rr
Njemadku. Sad je i car Aleksandar op,et doS,aok svojoj vojski,
te je sredirnomprosinca bio u Vilnu. Kutuzova je nadinio kne-
zom, p'rogilasiospasiteljemdomovine i dao mu lovor vienac od
zlata. Kutuzov, vatreni Rus, kleknuo je pred cara Aleksandra
i molio gia, neka nadini rieku Vislu gra'nicom svogia carstva, a
tamo dalje neka Napoleon radi s Niemcima, Sto ga volja, -
Rusa se to ne tide! Ali uz Aleksandra su bili mnogi protjerani
Niemci, medu ostalima i njekada5nji pruski ministar bartr,n
Stajn (Stein). Ti Niemci su laskali caru Aleksandru, da 6e biti
naislavniji vladar na svietu, ako pode dalie i uni5ti Napoleona:
bit 6e spasitelj Evrope. I on ih je poslu5ao,a ne Rusa, rodoljuba
Kutuzova. A nije ni dudo, i.t ie Aleksandrova mati bila
Niemica. Vidite, Sto vriedi materinji uz{o|
Aleksandar provali s vojskom u Nfemadku, sklopi s Pru-
skom potajino ugovor, a onda prisili i Austriju, d,a se pndrui,i
savezu protiv Napoleona, komu ie do sada pomagala. Rusi su
do5li u Saksonsku,do mede kraljevine eeSke.Ali se i Napoleon
prip,ravljao, kao nikad prije.
Tako prode zima 1812.i 1813. god., a u prolje6e se ve6
tuku. Premd,aje Napoleon imao mlade vojnike i mnogo manje
vojske od protivnikd, to ih je ipak potuk,ao u vi6e bitaka,
osobito kod Budi5ina (Sdje Zivu luLitki Srbi), kod Licena
(Lftzen) kod DraZdanA. - Sad su morali s niim ugovarati.
I kamo sre6e,da je Napoleon pristao rn&oho, Sto su mu nudali!
Francezka bi bila ostala uz Rusku najveda drLava u Evropi.
Napoleon izgubio carstvo i krunu, Ali se je Napoleon opet
uzoholio, pa ie do5lo opet do rata, Kod Lip,skog (Leipzigl
192
193
pobiefi Nap'oleon opet t6. listopada. Ali 18, listopada 1813.
god, izSubi bitku, jer su Rusi i Niemci imali tri puta toliko Napoleo,nna otoku sv, Jelene, - Na poitenu ried EnglezA
vojske, koliko on. SvAk njeSov, kralj Murat, zahvalio se ve6 sio je na en{lezku ladu, da ga odvedu u Englezku, ali oni Sa
prije i iznevjerio Napoleonu, a tako i mnogi drugi. Murata je odvedoie na otok sv, Jelene, daleko tamo izmedu Afrike i
kasnife dao ustrieliti [rancezki krali. Amerike, {dje je tolika vru(ina, da po danu rnora5 u sobi ili
Rusi i Niemci idu za Napoleonom i tjeraiu ga u Francezku' u podrumu zatvoren Livjeti. Yoz,io se 93 dana po moru do
On je opet vi5e puta potukao nepriiatelie, ali. 'na koncu oni toga otoka. Tamo mu nije moglo dobro biti, pa ie podeo bolo-
ipak nadjada5es mnogo ve6om vojskom: dva loSaubi5e Milo5a' vati. Na tom otoku opisao je, Sto je sve uradio.
Car je ruski prisilio Napoleona,da se ie morao odre6i priestola Umro je (od raka u Zeludcu, kao Sto mu i otac) dne 5,
i ostaviti Francezka. Dado5e mu mirovinu godi5njih 2 miliitna svibnja 1821. god. u 51, godini Livota,
kruna i otok talijanski Elbu, baS izmedu njegova rodno6iaotoka :i<
Karzike i ltalije, Kad se opra5tao s vojskom kod P'ariza, svi
su proplakali, i on je suze ronio. To je bilo 20, travnia I8t4' Napoleona su proslavili mnogi pjesn'ici i pisci. A baS, o
godine. Zena nije htjela i6i s njim i nikada vi6e n:ije vidio niti ovom rniegovom ratu n,a Rusku napisao je veliku pripoviest
nje, niti sina svoga Napoleona II,, koSa je neizmierno ljubio glasoviti ruski pisac, frof Lav Tolstoj (ili hrvatski; Tusti),
(koji je umro 1832, god, u 2t. god. i,ivota). Dne 4. svibnja Pripoviest se zove ,,Vojna i mir",
doSao je Napoleon na mali otok Elbu, koji nije imao ni 20 Kosti njegove prenesli su Francezi - kako je i sAm Zelio
tisu6a duiA, a ima samo 222 tetvorna kilometra (dvadesetidio - prenesli su u Pariz, posvetili ih i poloZili u dragocjeni lies
za{r eba6,ke Lupanije). dne 15, prosinca 1840, god. I sad podivaju u crkvi nemo6nih
Mati mu Leticija doSla le k njemu i Livjela kod njega, dok v o i n i k A ,. .
je tu bio, A doila je i tje5ila Eiai sestra Pavlirna.
Napoleon opet car, - ali samo 100 dana, - Ali na tom
,,imanju" nije Napoleon moSao biti zadovoljan, Da tu gospo-
dari i vlada on, koji je zapoviedaonad preko 80 milifuna ljudi,
on, koji je svietu propisivao zakonel I nije bio nezadovoljan
samo o,n, nego su i Francezi bili inezadovoljni,Poslie Napo-
leona doSla je u Francezkoj na vladu preda5nja krallevska
kuia, i to brat ubijenoga kralia, bolestni starac Ljudevit XVIIL
On nije ni znao ni mo6iao dobro vladati. Zato se Napoleon
povrati sa svoje Elbe u Pariz vet 20. oL$ka 1815. Stari krali
je morao po no6i pobje6i, a Nap'oleonasu Parilani ,na rukama
nosili - od veselja! Osobito su Sa generali i vojska dodekali
s najvedimveseljem kao svoglacara i vojvodu. Poslie toga vladao
ie samo 100 dana, jer su rrpet s ve6om vojskom na njeSaudarili
i potukli ga dne 20. lipnia 1815,god. kod Vaterloa, blizu bel-
gijske priestolnice Bruselfa, Potuden je ponajvi5e krivnjom
Irancezkih Sienerala,osobito GruSija,
Opet suze, ali suze tuge i Zalosti, jer su Francezkoj sve
oteli, Sto ioj je Napoleon stekao u 20 godina!
 19s
t94
Evropske driave'

Priloiena kartica na str. 88.o pokazuie u malom svih 17

evropskih d,ri,ava, Ova ie kartica tako malena, da na nioi
Sirina maloga prsta (1 centimetar) vriedi 450 kilometara (ili
10 dana hoda), Da se bolje vidi pro,stor,i velidina svake dri,ave,
na kartici niesu nacrtane ni rieke (osim u Ruskoi niekoje), ni
-l.rr.
.. ' ni5ta drugo, osim mede i $lavno$a Srada,
l. \
Kartica je tako malena, da male dri,ave nernaju rni toliko
\\5-1- ..1
d*lt'
t t prostora, koliko bi trebalo, da im se napi5e ime i $lavni grad'
\ Z"to ,o postavliena mjesto imeni samo prva slova' Tako je
\5
1rz Francezku slovo B, a to znadi Belgiia, a $lavni je Srad
Brus eli. - Uz Belgiju je slovo N, a to je Niederland ili
- Izmedu
Nizozemska (ili Holandiia), a $lavni je Srad H a €'
N j e m a d k ei N o r v e Z k e( g d i e i e $ l a v n i g r a d K r i s t i i a n i i a )
piSe D, a to je Danska, u koioi je $lavni grad (na onom vedem
ototnl Kopenhafen ili Kjebenhaven, Izmedu
Njemadke i Taliianske lei,i Svicarska, a $lavni ie grad Bern'
- Izpod Austro-Ugarske leZe dvie drZave na5e6faplemena,
t. j. Srbiia (glavni {rad Bio$rad) i Crna Gora (glavni grad
C e t i n j e), - Uz Ugarsku (na iztok) leZi Rumunska' gdje je
glavni frad Bukure5t, - Izpod Turske pi5e G, a to ie
GrEkar Sdje ie Slavni grad A t e n a,

^3
Irraa ..q I
t+* SY giot*^

s 4? .
''"^oi
uo(rsq.4|a,

'F,H:,:ffiT'ffi,:,*#,h:

* Ovdje str. 194. (Primjetba urednika Sabr. djela.)

196
197

Francezko carstvo i niemaike dti,ave za cara Napoleona L

Na ovoj se kartici vidi, da'ie lrancezko carstvo za Napo-

leo,na L bilo za tre,iinu ve6e od dana5nje Irancezke republike,
PoSledajte samo o,badvie kartice: ditava danaSnia l"Belgiiai
Nizozemska spadala je k Fra'ncezkoi, k tomu iedan dio gornie
i:s.
rt Talijanske, dobar komad dana5nie Niemadke (ono, Sto su
:.1
s Niemci god, 1870, oteli Francezkoil i na5a ,,llirija",
T\B Ali nije samoto, Napoleonje gospodarionad svimNiemcima
I
posve po svojoj volji, On je staro rimsko-njemadko carstvo
raztepao i stvorio nov savez njemadkih driava pod imenom
.e q\
,,Rainski savez", U tom su savezu bile 4 niemadke kralievine,
SU
{o*
i to: Vestlalska (koja danas nije kraljevina, nego je priklop-
)._F !
ljena Pruskoj), Saska, Virtemberika i Bavarska: sve ove detiri
- kraljevine stvorio ie, pove6ao i uredio Napoleon! Prije su to
.l +I bila mala neuredena voivodstva, a Napoleom ie pootimao
-ti mnoga crkvena imanja, dosta je oteo i Austriii i tim nadario

:il
{ $I B njemadke vojvode, proglasioih kraljevima i zemliu im i vojsku
\\ uredio, - U ovom ,,Rajnskom savezu" bilo je rrz ove 4 kralie'
vine jo5 5 velilcih vojvodstvA, 11 voivodstva i 16 kneZevini,
sveSa zaiedno blizu 15 milijuna ljudi i preko 60,000 voiske' Svu
,';>
*?-
\d ovu vojsku morali su niemadki ovi vladari davati na sluZbu
F ."o
svomu ,,za5titniku" ili ,,protektoru" Napoleonu' Tako su se
S'o..t 9*. _
t
e
I ..'
ou o1",.
s njim pogodili. Osim toSa bio je u Vestfalskoj kralj - Napo-
h' n 'z' ?oz--
b!
s -\ -nt ot' leonov brat Jeronim,
gs B- - 5c
s{"s
!
Ali ni to jo5 nije sve, jer ie i Tal,ijanskabila pod rukom
s{ t.
Napoleonovom: Napoleon je sAm bio krali ,,kraljevilre Tali-
8F
"s-*s'
i !g
{.d 'r. janske" [a podkralj je bio njegov pastorak Eugen),a u Napuliu
s\i
RS pp\
jr
lir
, i::
je bio kralj Napoleonov svAk Murat,
Ni to nije sve. Napoleon je oteo Pruskoi poliske zemlie
q't
sQ ,,.:, i stvorio novo vojvodstvo poljsko ,,Var5avu", Zalo su Poljaci
)il:-
bili vierni sluge Napoleonovi, A i u Spaniolskoiie jedno vrierne
.Il
, .i: bio kralj Na,poleonovbrat Josip. A austrijski cesar bio ie tast
ji
, I
Napoleonov
ilu
I tako se moZe redi, da je Napoleon bio gosp'odarditavoj
Evropi - osim Ruske na suhu i Englezke na moru,
,1{ (Car Napoleon u Ruskoj (goiline l8lz.). Nopisati Dr. P. P. Z. i Dr. A. R.
D6moua knjiEnica. Saezok 7. Zagreb 7900. Strana 95., Str. 1.-92.)

:
 SADRZA"IT
BoZICNICA 1902.
Hrvati 7
NUe mu bila par. Prlpoviest iz livota 16
Mali razgovori 26
Imena godine, mjeseci i dana u razliditih naroda 33
Sto je to koledar? 37
32

IZ BOZICNTCE 1908.i 1910.

Kako Covjek postaje Eovjek 69

Selia[ko pitanje 74
Narod I vlada 90

DESETI BRAT. - MISAO.

Deseti brat 101

Misao, hrvatska, slavenska, svjetska t0?
Zakon i puEka vlada (demokratija) 116

CAR NAPOLEON U RUSKOJ