S A B R A N A D J E L A D R AA N T U N A R A D I C A .

DRANTUN RADIC:

DIELA
SABR,A,NA
HRVATI
XI, I CAREV I NA

,,Dom.,1909.-1910.

sEllAena sl-ocA
D Rv L A D K o M a c e r r R U D o L F H E R C E G
ZAGREB 1938.
 ia;r-

,,Dom*1909.-1910.

>TIPOGRAFIJA< D. D,, ZAGREB

 ,U okviru monarkiieu.
Sve hrvatske zemlie - Hrvatska, Slavoniia, Dalmaciia,
Bosna i Hercegovina, Istra, Medjumurje i Rieka - imadu se
siediniti uu okviru monarkiie", Tako kaZe flasoviti proSram
od god, 1894.
Sto znade ove riedil "u okviru monarkijeu, to ne samo da
ne zna narod, neSo toga pravo ne znaiu - ili barem na to ne
paze - ni na5i politidari, i to oni, koji vode prvu ried. I to
ie razlof,Sto je u na5oi politici, a po tom i u cielom narodnom
Zivotu nastalo ovo, 5to ie danas: vlada bez sabora i proti volji
izabranim narodnim zastupnicima. MoZda sve to i vidi tko od
tih politidara, ali nitko nema kuraie izati s tim pred narod.
No mi smo uvjereni, dok se to ne kai,e, ne 6emo se dalie po-
maknuti, Dok se to ne kaZe, ne 6emo biti na distu s Frankom,
koji ima isti program, kao i hrv, stranka prava, koia je u sabor-
skoj ve6ini, pa ipak se ove dvie stranke Zestoko pobijaju, te
dok na Franka sve vide i sve mu se ruga, on, sve takav kahav
jest, ne samo da se ne da maknuti ni uni5titi, neSo mu sami
niegovi protivnici od dana u dan daju sve viSe vaZnosti i pred
rrarodom i pred tudiinom, taho da se bez njega ne moi,e ve6
niSta: zove la i !?'ekerle, a kaZu i Bed.
Sto je dakle na stvari?
Evo, Sto ie: Temelj danaSnjim hrvatskim politidkim stran-
kama postavljen ie pred Z0 Sodina,- onda, kad se je na5 narod
"probudiou, kad ie sam sebe osietio i podeo sam snovati svoiu
bududnost.Ono, Sto se je radilo god, 1848,i 1g61,,to
ie bio
samo nastavak ono6!a,Sto se je
Sod, 1g35, zasnovalo,
A 5to su zasnovali god, 1835. na5i npreporoditelji", Gai i
dru{ovi, prvi buditelii naroda, prvi narodni pisci - politidari?
- Zasnovali su jedinstvo ,ilirskoSa.. rr"rod*
Hrrrala, Slavo-

naca, Dalmatinaca,Istrana,Kranjaca,Badvana,Bosanaca,Srbalja
- i t. d, Sve je to bila kao pjesma, sve kao u magli, - ali su
iz EeEa ipak za kratko vrieme zabranili i uilirsko" ime: bilo ie
pogibeljno, Zaito? Zato, ito se je mislilo, da naSi ullirciu hoie
da osnuju novu ilirsku drZavu - izvan okvira monarkiie,
Jesu li na to mislili naSi oci i diedovi? Jesu, ili nisu, -
ali mogli su misliti, a oni u Bedu mo$li su se bojati, Ta jedva je
bilo proSlo 20 Sodina, Sto je Napoleon, car fuancezki, preokre-
nuo cielu Evropu i stvorio preko no6i drZave, kojih nikada na
svietu nije bilo! A i u Bedu su znali valjda, da je Kraniac Vodnik
pjevao; ,Ilirijo, ustani, Napoleon le zovel. A glas Napoleonov
bio je zatjerao strah u kosti mnogoj okrunjenoj glavi.
No bilo kako mu drago, ilirstvo ie bilo g. 184ti. pokopano:
odu5evljene uilirceo vodio je njihov vojvoda, ban Jeladi6, na
Magjare, da obrani cara i carevinu i da Magjare, koji su se
htjeli od carevine otr6lnuti, natjera ,u okviru, I s pomo6u ruskom
natjerao ih ie, a onda su zavladali u Ugarskoj i Hrvatskoj Ni-
emci - do 1860.,kadno ustade Ante Stardevi6,
Sto je on htio? - Ako za ,'ilirce< moZemo sumnjati, za A.
Stardevi6a ne moZemot on niie htio imati nikakvoga posla
je ono isto, Sto i Magiari. A Sto ie to?
"Austrijom", Htio
To je ono, Sto je teZko kazati i gdje se naia politika podinje
plesti i motati, Stalno ie toliko, da A, Stardevi6 nije htio ni za
Sto i ni za koSa duti, nego za hrvatskoSa kralia; slobodna i
uiedinjena Hrvatska pod svojim zakonitim kraljem.
To se je duSo naudalo. Mi, koji smo odgojeni u stardevi-
danskom zraku, - mi smo to shva6ali tako, kako se je pisalo:
ujedinjena (velika) i slobodna Hrvatska, koja nema s nikim
posla, nego sa svojim kraljem. A trrad smo ditali, da je Kva-
ternik, drug Star6evi6ev, bio kod Napoleona IIL, cara Lrancez-
koga, koji je caru Franji Josipu oteo Italiju (1859,);kad nismo
nikada u stardevi6anskim novinama vidieli nikakve biljeike i
viesti o carskom i kraljevskom bedkom dvoru, recimo: o ra-
dosnim dogadjajima, kao porodjenju itd,, a uviek i uviek o
du5manskoj Austriji, koja ie onako dala smaknuti mudenike
Zrinjskoga i Frankopar&, - razumije se, da smo mislili i vi5e
i dalje. A i moglo se je misliti, jer su se io5 uviek (1859.-1820,)
dielile zemlje i stvarala kraljevstva, a ,Austrija beZi iz Ilalije
i Nemadke", Pripoviest o tom - to nam je bila svakdainja
9
hranaisveiemislilo,dauAustriiaune6eobstati-sta!Ni
24 sala!
Svismotakomislili,kojismosedrZalizaHtvate,zarodo.
liube, Tko tako niie mislio, bio ie "slavoserbo'
oslavoserbiu, koii su $ovorili, da su nasljednici uiliraca'"
su ih
pobijali su A, Stardevi6a i ovu nie$ovu politiku' Zato
No niekim dudom -
stardevi6anci nazivali uaustrijancimau'
jedan pro$ram:
ove se dviie stranke fod, 1894' sloae i nadine
prvi napisani pro$ram, U tom su pro$ramu i one riedi: >u okviru
monarkije., pade se tu kaZe, da Hrvatska ima posla i s niekinr
cirugim, a ne samo sa svoiim kraliem, naime: s monarkiiom'
A Sto lo znali? - To znaEi, da Hrvati hode ostati ne samo
pod dana5njim svoiim vladarom, - negio i to, da 6e ostati >u
okviruo, t,i.u istom oblogu, u obrudu, u kolobaru, u koiem su
i druge kralievine i zemlie, te da 6emo s niima imati njeke
zaiednidke poslove, DruSim riedima: po tom ie pro$ramu mo-
narkiia na5a ku6a, A ako je to naSa ku6a, onda mi treba da joj
pomaZemo k napredku, da iu podiZemo i riedju i dinom, da nju
i gospodara joj u potrebi branimo, pa i hvalimo, a ne da ju
moZda ogovaramo, ili se paEe niezinoj Steti i sramoti veseli-
mo, . . Sve bi to moralo tako biti po tom proEramu od g, 1894.
A miesto toga mogli smo duti fuder (g, 1906.),Adie u hrvat'
skom saboru prvak hrv. stranke prava, hoja takodjer pristaie
uz tai program, Tu5kan, vide, da bi on odmah us pu5kom na
Bedu! Ta je prvak i opet izabran u sabor, a to je dokaz, da i
njegovi izbornici tako misle, - ili da ni5ta ne misle i ne smiju
misliti, kad ne znaju ni to, Sto se slaZe s njihovim proglramom,
Mi ove sSodeus pu5kom na Bedu ne spominjemosada zato,
da to i opet pokudimo, ne6io zalo, d,a nam bude jasno ovo:
Svi mi Hrvati, Skolani i ne5kolani, koii ho6emo da budemo
i mislimo da jesmo rodoljubi, nemamo druge misli, had Eovo-
rimo o domovini i politici, ne6io slobodnu i ujedinjenu(veliku)
Hrvatsku, samostalnu svoju kraljevinu, kojoj nije gospodar
nitko i koja nema posla s nikim, Sve nad nama i oko nas -
to je na5 prokleti du5manin, s koiim se imamo boriti, kojega
imamo mrziti.
Da tu nitko ne misli na nikakav ,>okvir<,to se razumije,
NaSi politiEki govori i zdravice upravo su takove, kakve str

mogle biti god. 1848, i 1856. kad su se joS - dielile zemlie i
stvarale nove driave.
No sve su to danas samo ptazne rieEi, Zemlie se danas ne
diele, drlave se danas ne stvaraiu, kao joS pred 40 i 50 godina.
Zaito? Zato, Eto od god. 1870, po prilici sve evropske drZave
imadu veliku stalnu vojsku (dega do onda nije bilo), pa svaka
duva svaki svoj komadi6, zemlie i pazi na svaki kret naroda,
Zato ie ilirsko-stardevi6anska hrvatska drZava izvan okvira -
pusta i prazna ried, Tko ho6e Sto za Hrvatsku, ima ostati ,u
okviru", mora imati posla s Niemcima i MaSjarima - mora i6i
k njima, s njima se razgovarati, uSovarati i t. d. i - u prija-
teljstvu Livieti.
A to ie posve nje5to drugo, toga nema nitko kuraZe
pred narodom kazati, - ni sam Frank,
No o tom u druglom dlanku,
(,Dorn., God. 1909.Br. 4.)
uCarevciu.
Kad ie poslie progla6enja ,riedke tezolluciie,, seliadka
stranka o5tro r+sialaproti toj novoi politici i ustraino ju pobi-
iala, poiavila se prvi put - ne znamo, da li prije u, Pokretu..
ili u ,srbobranuu - ried ,carevci.. ili ocesarevciokao poru{a
hrv. pudkoi seliadkoj stranci. Tom su se poruglom od sSode do
sgode, kad je trebalo navaliti na seliaEku stranku, ili na pred-
siednika niezinofa gl, odbora, rado sluZile i druge novine,
Premda smo vrlo dobro znali, Sto znali ta porugla, volieli smo
ia drZali samo iednom od onih mnogih, a desto i glupih porugta,
kojih je na Zalost puno na5e novinstvo, pa se na to nismo
osvrtali. No ovih dana posluZila se tom poru6lom i ,Hrv, Slo-
bodan u dlanku, koji je podpisan. Ista
"Hrv. Sloboda" narugala
se vi5e puta tomu, Sto ie fl, odbor hrv, pudke seliadke stranke
brzojavno destitao Nj. Velidanstvu hralju i Sto ie predsiednik
{1. odbora priob6io u ,'Domu.. zahvalu na tu destitku, a svaki
put ie - cesarevgs - sfsy-
"Hrv. Slobodau seljadhu stranku
ljala u isti red s Frankom,
Sve je ovo razlog, da se na ove iavne izazove iavno oda-
t1
zovemot a ujedno da svoje pristase i ditaoce uputimo, o dem
pet
se radi. Nedavno smo u ,Domuu pisali, kako detiri ili
i mami narod na >proSram od god'
hrvatskih stranaka prisii,e
1894/.,u kojem stofe i riedi 'u okviru monarkiieu, a ipak sve
te stranke zajedno ili ne znadu, sto te tieEi znaEe, ili vode
narod za nos' kad jedni idu us pudkom na Bedu, a dru$i se
pa6e rugaju, ako drupa stranka destita vladaru te monarkiie!
Ne hote6i se dalje upustati u kakvo razmatranie ili tazla-
ganje mi otvoreno kaLemo, da nas ie ovakva politika dovela
onamo, gdje smo danas, naime: da nema sabora, jer ne dade
krali. Koiim nadinom misli ova politika izali iz ovolla Skripca,
mi dodu5e pone5to znamo' ili barem slutimo, ali za takvu poli-
tiku nismo. Mi svu na$u politidku sna$u traZimo i vidimo u
narodu, s koiim i pred koiim 6lovorimo i radimo otvoreno. U
druge se posle mi ne upu5tamo, i to ne samo zato, 5to znamo i
na svoje odi vidimo, kako su na5i diedovi i na6i savremenici ova'
kove skupo platili i narod upropa5divali, nego i zato,
"posle.
Sto drZimo, da ie otvorena borba dovieka i naroda naido-
stojnija.
No vide6i, da prista5e one druge politike tai na5 rad i po-
stupak izvrgavaiu ruglu, bit 6emo prisilieni i narodu otvoreno
kazali, o dem se radi, Tako 6e i oni biti prisiljeni, da nas radi
toga, Sto smo >carevciu, pred narodom obtuZe, Mi ih na to i
pozivamo, neka iednom toj pogibelinoi igri ili podpunoj nezre-
losti u na5oj politici bude kraj, Neka ta gospoda pred narodom
iasno i otvoreno kaiu, Sto su >carevci" i Sto su krivi.
Za sad.aovoliko,
("Don,., God,.1909.Br.7.)
Hrvati i carevina.
I.
U 6asu, kad u banskoi Hrvatskoi io5 uvielc nema reda, ier
ve6 dru$u [odinu nema sabora, a had se u Ugarskoi mienia
vlada, Hrvatska Pudka Seliadka Stranka sprema se za svoiu
$lavnu skup5tinu: prirediuie Sirom domovine kotarske skup-
 t2
Stine, da uputi i saslu5ai one svoje prista5e, koji ne 6e mo6i
na 6flavnu skup5tinu u Zagreb.
Tim kotarskim skupitinama predloZilo je predsjednidtvo
dlavnoga odbora HPSS na odobrenje ovaj brzoiav Njegovomu
Velidanstvu, uzvi5enom nasemu vladaru i giospodaru,cesaru i
kraliu Franji Josipu Prvomu:
nSkup5tina Hrvatske Puike Seljadke Stranke, podimaju6i
vie6anie o javnim poslovinra domovine, u nepokolebivoi dje_
dovskoj vjernosti uzvisenoi ku6i austrijskoj, u iskrenoj odanosti
Njom vladanoj carevini, koja je pod sretnim vladanjem Va5ega
velidanstva providnostnim razvojemprilika i probuijenjem sla-
venskih naroda svim trim evropskim glavnim
flemenima postala
iednako draga, u neograniEenojliubavi prema domoviJ i na-
rodu hrvatskomu, koii je sjedinjenfemBosne i Hercegovine sav
iezlu uzviiene ku6e austriiske, hvala Bogu, porrra6en, a namje-
rama vasega premilostivoga Velidanstva,po kojima su i najsiri
slojevi pudanstva - a to je u nas Hrvata seljadtvo _ ili
ve6
dobili, ili im je, kao saboru kraljevine Dalmacije, Hrvatske
i loiiti. Hrvatska ie njekada, prije 800 godina, imala posebnoga
Slavonije, vladarskom riedju naviesteno podieljenje poritidkih
prava, ohrabren za svoju buduinost u carevini,
kojoi 6e ujedi-
niena i politidkim pravima uredjena Hrvatska biti
stalni stup
na Jadranskom moru i Balkanu, sviestna sudbonosnosti
doba, koje proiivljujemo, s podpunim pouzdanjem
i zahval-
no56uupire odi u,VaSe cesarsko i kraljevsko
Velidanstvo,pre-
milostivoga svoga giospodarai vladara, Sveviinii
poi,ivi i btugo_
slovi VaSe carsko i kraljevsko Velidanstvolu
Premda ovai brzojav nije na prvi pogled (ne gledamo
li na
to, Sto je spomenutai Bosna-Hercegovina)_-
ni5ta druglo,nego
izraiai podanidke vjernosti Vladaru i pouzdanie
,, Ni"Eu, ipuk
s obzirom na danasnjeporitidke prilike
ima i politidko-zname-
novanie, tako da se ima smatrati
iednim vainim korakom u
gradjenju programa Hrvatske pudke
Seljadke Stranke.
Kako je poznato, program Hpss ne kale
mnogo o dri,avo-
pravnom poloZaiu Hrvatske prema
Ugarskoj i caievini. U ru,
todki p_rvogadiela programa Hpss kaz"
,e samo ovo: ,Budu6i
da-ie drZavopravni odno5aj Hrvatske prema
Ugarskoi i prema
habsburZkoi monarkiji posljedica hrvatske
,rurolr," ,rrag" i po_
litidl{ih prilika, ne mote HPSS stavljati o tom
mediu svoje
stalne zahtjeve, nikakovih pojedinosti!n
13
Seljadka stranka dakle nije o odno5aju Hrvatske prema
carevini u svojem proglramu kazala do sada niSta. Tek sada,
kad su nastupile druge politidke prilike, imade z$odu i osie6a
nuZdu, da i u toj stvari udari stalnim pravcem' Tai ie pravac
samo navie5ten u spomenutoi btzoiavci, jer se u niekoliko onih
riedi vi5e i ne moZe kazat| Zato ie potrebno, da se sadrZaj i
smjer ovoSa brzojava potanie protumadi i obrazloZil
Glavno ie u brzoiavu cesar i carevina ili Austriia. Radi tih
rieli zovu nas ve6 i Rauhove novine ,cesarevcima.. i orAustri-
janciman! Da vidimo dakle, Sto je to.
L
Prije sveSat je li na5 vladar cesar?
UzviSeninaS vladar jest cesar ili car austrijski, krali ugar-
ski i de5ki, i t, d., i kralj Dalmacije, Hrvatske i Slavonije,
Kalro ie do5lo do ovih i ioS drugih naslova, to ie lako rcz-
.svojegavladara, koji ie Livio i svoj dvor imao u Hrvatskoi. Kad
je hrvatska vladarska loza izumrla, priznali su Hrvati kralia
ugarskoga svojim kraljem, a kad je ve6 pred 600 glodina iz,
trmrla i loza usarskih vladara, birali su hrvatski velikasi vise
puta kralja na5oj domovini, dok nisu Hrvati god. t527., d.akle
skoro pred 400 godina, izabrali i priznali .rro;i* kraljem nad_
vojvode austriiske, a god, t7I2. priznali pravo na prestolie i
Zenskoj lozi iz te vladarske ku6e, koja ja god, 1g0a. (1,
kolo_
voza) primila naslov i iast >cesar od Austrijeu,
u koiem je na-
slovu ,Austrija* od tada ime uzvi5ene ove
vladarske ku6e,
koia i danas sretno i slavno vlada u Austriji,
Ugarskoj, ee5koi,
-kraljerrinuma
Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniii i
io. drufim i
zemljama, koje su po izridnoj odredbi
vladarevoj zadri,ale ne
samo sve svoje stare naslove (t. kralievine
i. su i dalje kralje-
vine, vojvodine su voivodine i t,
d.), nego i svoje pravo i svoje
:*o",", ili ustav, kojega se zajedniili ,ri"d"" ima irLatiupravo
tako, kao da vlada samo jednoj
kralievini, na pr, samo Hrvat-
skoi.
Zato ima ljudi, pa i politidara,
kojikahu, da mi Hrvati ne-
mamo cesara ili cara, ne$o
da imamo kralia, NaSa domovin4,
kaZu ovi, nije carevina, ne6:o
kraljevina. Mi imamo posla, kaZu

ovi isti, samo s naiim kraljem, a cesar ili car vlada u Austriji,
- Ovo je misljenje u Ugarskoi kod magiarskih politidara posve
utvrdjeno,
Ovo je mi5ljenje uzrok pe samo svim naSim doma6im smut-
njama i na5em politidkomu neuspjehu,nego ie jedino ovo mi-
Sljenjepomoglo Magjarima do premo6i gospodstva nad Hrvat-
skom, jer'su gotovo svi slovenski narodi, pa i eesi i Hrvati,
uviek pristajali uz ovo magjarsko mi5lienje,
A ovo je miiljenje sasvim krivo. Da posve vidimo, o demu
se radi dati 6emo ovaj primier:
Jedna seljadka zadrusa ne mole se nikako sloZiti, koSa bi
izmedju svojih zadrupara priznala za gospodara zadruge, pa
napokon umoli susjednoga vlastelina, neka on bude zadruzi
gospodar, ali da zadru{a ipak ostane na okupu i da zadrugari
ne postanu tomu vlastelinu kmetovi, Vlastelin pristane, No za-
drugari, da pokaZu, da oni nisu vlastelinu kmetovi, ne 6e mu
za i,ivu gllavu kazati ,rna5 vlastelinn, nego naile za-
"liospodar
drugeu, Dobro. Za malo vremena ima ta zadrupa neki spor
s dru$om zadrugom, a zastupa ju, naravslci, njezin Sospodar,
vlastelin, koji zbilia stvar na korist zadrupe izravna i uredi,
jer mu i gospoda kao gospoda idu na ruku i jer gospodar one
druge zadrrge po5tuje vlastelina i ne 6e mu se zamjeriti, i to
ne zalo, Sto fe Sospodar zadru$e, nefo zato, Sto je vlastelin.
ulako vam, - znadu sada redi zadrapan one druSe zadru{e,
- kad ie va5 glospodarvlastelin,u Gdje bi sada recite, bila pa-
met i obraz ovim zadrugarima, kojima je Sospodar vlastelin,
kad bi oni rekli; oNije istina! NaS Sospodar nije vlastelin, on
je samo na5 gospodarlu I kakvofa bi to smisla imalo, kad ie
njihov gospodar u istinu vlastelin i kad upravljajuti zadru$om
svoje uspjehe postizava samo kao vlastelin i samo zato, Sto ie
vlastelin; Ne bi li upravo ludo bilo, kad niegova zadruSa ne bi
nikako htjela priznali, da je njezin Sospodar vlastelin?
,'Da, on jest vlastelin, ali mi nismo njegovi kmetovi! I neka
on ne misli, da moZe nama vladati kao vlastelin! On ie nama
samo Elospodar zadruse! Mi smo slobodna zadru{a: Mi smo
njeSa izabralil" - I tako opet dolazimo na ovo prvo: da nije
vlastelin.
No to ie samo fi5kalsko mudrovanie. I dok budu fi5kali,
lioji najoditiju stvar znadu vrlo mudro zaplesti, a sve na svoiu
15
politiku' iz ovih trica i kudina
korist, dok oni budu vodili naSu
jer upravo tako mudruju na5i li5kalski
*] u" ne 6emo izbavili,
neso samo
politidari o na6em vladaru vele6i, da niie cesar'
i za'
ilrali, A mi velimo: Tko niie slijep i $lup ili zaslieplien
gil;i; fiskalskom mudrolijom, tai mora vidjeti, da onai vla-
je primio u ruke fospo-
Ituii., ,rile prestao biti vlastelinom, kad
vlada kao vlastelin; ima
darstvo oie zadruge, pa da se drZi i
svoju vlastelinsku volju i sve ostalo' A ako ovim zadru$arima
nije to pravo' pa ako oni tomu vlastelinu ne mogu prkositi'
kako bi mogli na pr. koiemu sviniaru, da su {a izabrali za
giospodara,- za5to nisu izabrali gospodarom sviniara?
Tako je to i s na5im vladarom, Sasvim ie naravski, da na6
vladar, koji je austrijski cesarr vlada druSadiie, nefo Sto bi
vladao vladar, koji bi svu mo6 i 6ast imao od toga, sto je hrvat-
ski kralj. Zato je glupo i smiie5no, 5to se o tom naklapa, da mi
nemamo cesara,
Slidno ie i s carevinom, s No o tom u slije'
"Austriiom..,
de6em dlanku.
(,Dorn., God. 1909.Br. 26.)
il.
Ne treba dokazivati, da od hrvatske politike u ovo 40 pos-
liednjih godina nema ni6ta, To vidi i kale vet svatko, tko i
malo samo pazi, Sto se to kod nas radi, Sasvim neutrri seljaci,
koii nisu ni malo upu6eni u politiku, znadu redi, kad duju kalcav
politidki govor: Od toga ne 6e biti ni5ta! Gospoda tako k nama
dolaze vet 40 Sodina, pa nikad ni5ta, ne6!osve to Soret
Tako misli neupudeni narod, A bolie nije ni mediu Sospo-
dom, BaS ovih dana. ditamo u iednim novinama, koje pristaju
uz danaSnju saborsku ve6inu, da su i ovoi kukakvnoi samo-
stalnosti banske Hrvatske dani odbroieni. Nije ni dudo.
Skoro 6e biti dvie godine, Sto se u banskoj Hrvatskoj vlada bez
sabora, bez naroda, Ban Rauch svaki das ide u pe5tu po na-
puJke i zapoviedi, Novine su javile,
da tamo mora moljakati i
deka-tikakvogia ministarskoga-savjetnikar- ofl, hrvatski ban!
- vide6i posvemasniu
nemo6 hrvatske saborske ve6ine 6o-
vieku dolazi stra5na misao; da
ie ovo zadnji hrvatski sabor i
zadnii hrvatshi ban,..
t6 t7
Dakle tu smo danas s na5om hrvatskom politikom: nitko jednoi driavi, i izmediu vladara, koji
ne zrtat Sto 6e od nas biti, svi dopu5taju, da moZe biti sve, da vladara, koji vlada samo
koji
od nas mofu sve nadiniti, jer nitko ne znat moZemo li Sto mi ima pod ,oio* vi6e draava? Olito ie naime, da 6e vladar,
jakost tih dru$ih drLava
Hrvati i sami, dapade svatko vidi, da ne moZemo niSta, Eto: ima pod sobom vise drZava, upotrebiti
se na nie$a diae, - kako je to bilo Sod' 1848"
sva nam je nada do sada bila u naSem saboru. Godine smo se proti onoi, koja
Lud se MaEiari digli na svoE:a kralia, a krali na niih poslao
i godine tje5ili, da 6e sve biti druSadije, samo da iednom dobi' "o -
svoju hrvatsku voisku, A Sto bi tek bilo, da ie na pr' miesto
iemo ve6inu u saboru. Sad imamo i tu ve6inu, pa ni ona ne god' 1903' ubili'
srbijanskoga kralia Aleksandra, koie€a su Srbi
moZe ni5ta! ciela Turska
Srbiii bio vladar, recimo, turski sultan? Ne bili
Ima li dakle ikakvoga smisla ovakova na5a politidka bor- ovako su
udarila na Srbiju, ier ie ubila niezino$a vladara? A
ba? A ima li moZda koii drugi put, koiim bi moSli postiii ono, -
Srbi obradunali sa svoiim vladarom i nikomu ni5ta'
za Eim idemof
Nema dakle ba5 nikakvo$a smisla Sovoriti na Pr. ovako:
A za dim mi ,Hrvati idemo? Sto ho6emo?
Hrvatski krali ima diniti to i to, Kakvo$a ie smisla imalo n, pr.
Na ovo pitanie znade odgovoriti svaki pametniji diedarac'
govoriti i pisati, da hrvatski kralj ima osvoiiti Bosnu (dok ie
koji dobro slu5a, Sto se stariji razfovaraia: Hoiemo da se uz-
bila pod Turskom) i sjediniti iu s Hrvatskom (kako ie to znao
postavi hrvatska drlava, da bude opet ujediniena i slobodna
pisati pok, A, Stardevi6)? Kako se mole zahtievati, da vojska
i da nema ni s kim posla, nego sa svojim hrvatskim kraliem,
ugarska, deSka, galidlca i t. d. ide u rat, da Hrvatskoi pribavi
koji se ima okruniti u Zafrebu hrvatskom krunom, zemlie? Ovakav zahliev imao bi smisla onda, kad bi hrvatski
Ovo je pisani program niekih hrvatskih stranaka, a svaki kralj poveo u ral za Bosnu samo hrvatske regimente. A bi li
Hrvat, kad ho6e da kaLe pravu domoljubnu rie6, ovako Sovori, ove mogle Bosnu Turdinu oteti?
Na prvi mah ovo se dini i sasvim naravski, Mi smo Hrvati U kratko; "hrvatskin krali, koji bi imao paziti samo na to,
imali svoju samostalnu driavtt i svo{a kralia; poslie smo dobre Sto hode Hrvati, to ne znadi niSta, jer takvoga kralja nema,
volje izabrali sebi za kralja vladara druge drLave, a on nam je Jednako nema smisla Sovoriti, da Hrvatska ima posla samo
zaiamEio,da 6e duvati i po5tivati na5e zakone i po niima nam sa svoiim kraljem i ni s kim drugim. To se prosto ne moZe ni
vladati, Dahle neka i bude tako, a nitko se drugi nema pravo pomisliti, Ne 6emo govoriti o tom, Sto vladar, koii .ima pod
mie5ati u poslove na5e drZave, sobom viSe drZavar mora ipak imati samo jednu vojsku, koja
No stoljetna na5a povjest, a i povjest drugih naroda, odito mora koii put iii u rat na korist iednoj, a na Stetu druSoi drlavi
je d,okazala, da to tako ne moi,e bili, toSa jednoga vladara, tako da te driave radi uzdrlavania voi-
Pa ako i ne Sledamo na sve ono, Sto je do sada bilo' t. i, ske imadu i te kakvoga posla iedna s drugom, nego 6emo spo-
na ono, Sto nas udi na5a i tudja povjest, odito ie svalcomu, da menuti ovo: Vladar ima potvrdiivati zakone, kole sabor stvori.
je velika razlika izmediu drlave, koja ima sama svo6iavladara, Razumiie se, da zakon iedne drZave moie biti na Etetu dru$o!
i izmedju, drilave, koja ima vladara zajedno s kojom drugom dri,avi? (na pr, kad se radi o uvaZaniu robe). Sto 6e u takvom
drZavom, sludaju zaiednidki vladar? IIo6e li u jednoj drzavi potvrditi za-
To je tako odevidno, da toga ne bi trebalo ni razlagati, da kon, koji je na Stetu druSoj drZavi? Ako ho6e, i to svagda i
na5i politidari nisu i u narod unesli mi5ljenje, koje se na ovu uviek, potvrditi sve, Sto mu koii sabor predloZi, onda takvoga
veliku razllku ni malo ne obazire. Zalo moramo i lo ruzloZili i
llad.ara ne treba, ier taj nema svoje volie; ako ne 6e, kojoi
barem u kratko, 6,e drZavi udiniti po volji, a da se drugoi'ne zamjeri? - Tu
U drZavi, koja ima sama svoga vladara, moZe do6i do ta- nema druge, ne6io da se drZave mediu ,obo*
sporazumiiu, t, j.
kvoga sukoba, izmedja naroda i vladara, da napokon nadvlada da_tu stvar zajednidki urede, - I lo zna6i, da moraiu imati
onaj, koji ie iaEi, Tko tu sad ne vidi golemu razliku izmediu iedna s dru$om posla.
2
 18
Dakako, da je sve ovo, Sto razlaZemo, daleho od onoSa
mi5ljenia, koie se Eeslo izkazuie riedima: "Bo€ i Hrvatiln
- ovih vladara i junaka, s njima se radovali i tufovali
kao da toboile nama Hrvatima ne treba niko{a do Bo$a. A mi
mislimo, da treba, Zato ovo i Pi5emo,
(,Dorn., God. 1909.Br, 29')
u,
Na kraju posliednie$a razla{ania o ovoi stvari spomenuta
je reEenica:
i Hrvati!"
"BoS
To je reEenica, to je $eslo onih Hrvata, koii Zele, nastoje
i rade, da se uzpostavi, da se opet stvori velika i slavna hrvat-
ska kraljevina, koia ne bi imala posla s nikim osim sa svoiirn
kraliem,
Ima Hrvata, koiima ie u tim riedima i u toj Zelji sva poli-
tika: Ili to - ili niSta! Sve ie ostalo petlianija, ako niie iz'
dajstvo!
No iz dosada5nje$a se na5e[a razla$ania vidi, da to nije
tako, ier Hrvatska posebnoga svoEa kralja nema i ier mora
imati posla i s druSim kralievima i zemliama, kojima vlada isti
vladar, koji i Hrvatskoj, A politidka na5a pro5lost nas udi, da
je sve nastojanje, da se stvori velika i slavna hrvatska kra-
ljevina, bilo uzaludno: hrvatska politika, kako smo rekli na
podetku, niie donesla nikakvoga ploda.
A zaSto niie imala ploda?
To treba iednom redi otvoreno, i to ovako:
LVelika i slavna Hrvatska sa svoiim hrvatskim kraljem u
kraljevskom siaiu, mofuda i jaka sa svoiom voiskom i t, d,, -
onako kako ie njekada bila i kako su drufe dri,ave, - to je
iisto 6lospodskamisao, to ie gospodski pro$ram,
Samo Skolana fospoda znadt za velike i iake dtZave, za
silne i moSu6e careve i kralieve u njihovom siaiu i $ospodstvu,
- ier su to naudila iz knil1a; samo fospodi ie puna i Slava i
du5a straSnih ratova, kojima su silni cesari i kralii Sirili gra-
nice svoie dtlave i stvarali velika carstva, Samo Skolanoj go-
spodi znade zaigrati srce, kad 6uiu ime Hanibala, Scipiona,
Kserksa, Aleksandra, Cesara, Karla, Fetra i Napoleona Veli-
ko{i i tolikih drugih, ier su Sodine i godine s drh6u6im srcem
i plamenom mladom du5om ditali i slu5ali o velikim djelima
i]
I
19
- i u mla-
doj plemenitoi dusi snovali sre6u i slavu i svoioi domovini. . "
Pa kad je jednom u knii$ama dosao red i na Tomislava, Kresi-
mira, Pavla SubiCa,Hrvoiu i na druge vladare i iunake Hrvate
i na niihovu domovinu, na5u liublienu, a malu, nesre6nu i hu-
kavnu Hrvatsku, - Sto ie naravniie, ne$o da ie mno$a mlada
duSa uzplamtiela i,eliom za starom velidinom i slavom doma-
6om, ili iak onakvomt za kakvu se dulo kod Rimliana, Franaka,
Franceza i l, d,?
Da, kod Skolanih liudi to ie sasvim naravski, Ali sto zna
o slavi i velidini koje drZave, o mo6i i sjaju silnih careva i kra-
lieva narod, neuhi seljadki narod, koiemu ie sve znanie o silnim
carevima i vladarima u kahvoi pripoviesti uBio jedanput jedan
car< i koii o driavama i carstvima znad.e toliko, da ih ima do
devet, te se moie oti6i iak u ,'deveto carstvou? O tom velika
ve6ina naroda ne zna sasvim niSta, a ni o slavnoi njekada i ve-
likoj Hrvatskoj pa ni o slavnom Tomislavu, Kre5imiru i t, d,
Niie moglo dakle biti ni govora o tom, da bi se narod
hrvatski digao, da stvori veliku i slavnu Hrvatsku, pa ie za!o,
da uz put kaZemo, sasvim krivo, kad se kaZe da je progiram
o uiedinienoi i slobodnoi Hrvatskoi iz du5e narodau,
"izvadjen
I tako je odevidno, da je za ovakav pro$ram ujediniene,
slobodne i samostalne Hrvatske bila s uvjerenjem jedva kola
stotina Skolane fospode: djaka, odvjetnika, sve6enika i gdie-
koii obrtnik ili trgovac, koji ie s ovom gospodom do5ao u doti-
caj. Razumiie se po tom, da se nastoianje za ovai program nije
nikada moglo uzeti ozbilino, i to tim manie, Sto
ie u Hrvatskoi
uviek bilo dosta tudiinske i potudiindene
6lospode,koia su bila
proti ovomu prollramu. Sto je gdiegdie i gdiekad
znaa i narod
listom pristati uz ovai prollram, t" bilo radi velike i slavne
Hrvatske, nego radi tudiinske i "i;" doma6e sile i krivice, koiu je
narod sve to iade osie6ao.
No mnoglo ie vahniie ovo: Ovakav prollram
zaveo ie na5tr
narodnu politiku u jednu
veliku politidku zabludu,
se ie n-aimeneprestano glovorilo i pisalo, da
_r__5"\o
sxa rmala niekada vladare svoie ie llrvat-
krvi i da le bila sama svoia,
stvaralo se sve po malo
miSlienie i o.;"eurr;", da mi Hrvati Zi-
vimo pod tudjim vladarom
i t"ai"ilrzavi. A kako su Hrvati
bili u susiedstvu i drZavnoi "
""i"J"ilf-,
Magiarima, koii su se
l-
I
i

2t
20
borci za slobodu poginuli' pa bi bio
slobodna Hrvatska, iti bi
pade diEli proti svoiemu i na5emu kraliu; kako su dalie niekoii ipak se $ovori i pise
il;; lt"it Ali na to nitko i ne misli' a
odliini hrvatski politidki prvaci uzfoieni mediu Talijanima, koii ovaj das udariti na du5mane'
i.t o, k"o da ie nama Hrvatima
su se tako djer oruliem digli proti carevini austriiskoi, a Ma- g.ro'rru pr, 5to ditamo u jednim novinama zanarodpreddetiri
Sjari su i Taliiani zbilia i postigli ili sasvim ili u {lavnom ono' oKao mi, tako su ve6 c. 1670. mislili nitko manii
Sto su htieli, pa ih ie cieli sviet zalo i slavio, bilo je ovakovo ;;;;#;
;;;"-K;ri" Frankopan i Petar Zriniski, koii se proti Svabi htje-
mi5lienje i jedno vrieme upravo didno i pohvalno u cielom pro- Turdinom sloZiti, a zato im {, 1671, odsiekose u Bedu
Jo;"
svie6enom svietu, osobito pred nepriiateliima Austrije i niezine "" Stipa Radi6 podinie pobojavati za svoiu
Jf."", Ali dini se, da se
vladarske ku6e, No Sto se ie dogodilo? Magjari su dobili svoie i uSodi velikoi Sospodi' koia {a drZe
!lu.ro, pa udara na nas' da
kralf se je s nfima pomirio, a oni su se primirili i proglasili kralia Radi6 fe eto disto pitom i
ios i sadu pogibelinim puntarom, A
,prvim Magjarom"l Taliiani su se oslobodili i stvorili svoiu miranu, (oHrv, Nar,"'29, srPnja o' S')
drZavu, s kojom ie Austriia za malo sklopila priiateliski savez. Ali zasto se ovdie kale, da Sti, Radi6 niie puntar, i zasto
A Hrvati? Hrvati i dalie vidu na Austriiu kao na tudiu drZavu! mu se .rugaiu, da je pitom i miran? Zacielo zato, Sto seljadka
,To se razumiie, da vidu! Da nisu vikali Magiari i Talijani, stranka kani poslati' btzoiav Ni, Velidanstvu kraliu, u kojem
ne bi bili oni ni5ta dobili! Hrvati io5 ne vidu dosta! JoS su pre- kaze, da je vjerna uzvisenoj vladarskoi ku6i i odana carevinil
ved viernil, Zato ni5ta ne mogiu dobiti!. I premda ove novine spominju slo$u s Turdinom i Zriniskoga
,Ovako bi tko mo€ao na to odgovoriti, iNo i to ie nova za i Frankopanatza koje se zna, Sto su htieli, vidlet 6ete: eim ovo
bluda, i to tako sudbonosna, da bi nas mo€la stajati glave! na5e pisanje izadie na svjetlo, zgrai,al 6e se one novine (uHrv.
Niie naime istina, da su MaSiari dobili onda, kad su vikali, Nar.u),koje su to pisale, da ih mi denunciramo,t,i.da ih tuZi-
nego onda, kad su do3li k pameti, te se vladaru pokorili, Kad mo uSvabio,velikoj gospodio! Pore6i 6e, da su Sto mislili -
su vikali, onda su bili biieni (1848,)!- A Taliiani? Za niih ie i ppravo 6e imati, ier onako moZe pisati doista samo onaj, koii
samo u iedan dan u iednom boiu poginulo 12.000Franceza na ni5ta ne misli. A da upitate i druge naSe vodje i politidare, Sto
zapovied cara Napoleona IIL! A koliko je tisu6a poginulo Ta- misle pi5u6i tako, bi vam znali odgovoriti baS ni5ta!
liiana samih! A koliko ih ie poginulo u ludo! Fa koliko ima Ta. Takav ie eto duh na5e narodne politike; vjedno pred odima
lijana, a koliko Hrvata? Talijana ima sedam puta toliko, koliko stara i slavna ili ujedinjena i slobodna Hqvatska, a u srcu mrLnia
Hrvata! - A onda: Kad su se Magjari i Taliiani dizali proti toi na tudjina ,rSvabuui niegovu carevinu, koja nam ie toliko zla
tudiinskoj carevini, u koioj smo i mi, bila je proti nioi i Fran' udinila, Vjedno podjarivanje i njegovanje mrhnie, neprijateljstva,
cezka, i Pruska, i Talijani i Magpiari, a od onda su se stvari nepomirljivosti, i to, pamtimo dobro: Samo
ie jedan du5manin:
sasvim promienile: danas ie Pruska s carevinomt a za Magiare "Svabau! Magjaru smo pod petama, ali proti Magjaru se toliko
smo i Taliiane vet kazalil ne vide, nego ie ,Svabao i to kriv, Sto nas MaSjar gnjavi! S Ma-
A napokonr Za slobodu Ugarske i Taliianske bili su toliki Sjarom se moZemoi sloZiti i bratimiti. ali sa osvabomu - ni-
velika5i, toliki prosvief,eni i na glasu ljudi, dok smo mi Hrvati kada! A taj osvabao - to je carevina i niezinvladar i njezina
za na5 prvi narodni pro$ram naSli iedva iedno$a i to siroma5- vlada.
noSa grofa (Janka Dra5kovida) i tek nekoliko Skolanih mladi6a! - To su eto one goleme zablude nase politike, koje nam ne
No zar zbilia treba hrvatskomu narodu ovako dokazivati dadu- ni koraka napried, Mi
mrzimo sarevinu.
potrebu razborile politike? Zar zbilja tko kod nas misli na to. No i tu treba da razlikujemo: To su zablude gospodske na5e
-
da bi nam trebalo i ginuti za na5 narodni pro$ram? politike, jer samo naSa
{ospoda mrze carevinu, Narod o tom
Odgovor na ovo pitanie odkriva svu neozbilinost i neraz- ne zna niSta, jer on osie6a na sebi silu mafiarsku i doma6u kri-
boritost naSe politike, Ta kad bi tko htio ginuti, imalo bi to io5 vicu Sospodsku, No gle i tu liepoga
bezglavlia: NaSa Sospoda,
nekakvoSa smisla: ili bi se stvorila staroslavna, ujediniena i
22
koja se bez Svabske knjige, bez Svabskoga glovora, bez Svab-
skih obidaja, bez SvabslioSapona5ania i bez sveSa Svabskoga
ne mogu ni maknuti, - ta ista Sospoda,kad stanu voditi poli-
tiku, ne znadu dru6lo, nego proti Svabi!
Ovo ved nije ni bezglavlie, ovo ie podpuno bezumlie'
Treba li dalie razlafati, da rz ovakvo bezumlie, ne moie
biti govora o uspjeSnoj politici? Od kuda uspieh, kad gospoda
ho6e njeSto, Sto narod ne 6e i za Sto narod i ne zna? MoZe li
narod imati povjerenja u glospodu,koja vi6u na Svabu, a sama
su vi5e Svabe, neSo Hrvati? Moi,e li narod imati povierenia u
{ospodu, koja se bratime s Magiarom, dok.Magiar narod pniavi?
MoZe li se razloino odekivati, da 6e narod ikada ovo bezumlje
shvatiti i s gospodom se u politici sloliti? Ima li smisla i dalie
u narod una5ati ovo bezumlie, radi koie$a se na5a gospoda
najvi5e nalelu? Ta sva na5a politika niie dru$o ne$o natezanie
radi austriian5tine, a za koju nitko pod Bogom ne zna kazati,
5to je! A kad se pravo pogleda, ta hrvatska austrijan5tina nije
ni5ta drugo neSo djedovska vjernost austrijskoi vladarskoj kudi
i iskrena odanost austrijskoi carevini, I premda nema Hrvata,
koji bi ozbilino mislio na kakovu nevjeru uzviSenoj na5oi vla-
darskoj ku6i, i premda i narodne na5e stranke kaiu u svoiem
prollramu, da ZeLeHrvatsku 'ru okviru monarkiieu, t, i. u care-
vini, - ipak dan na dan doZivliuiemo ovo bezumlie, da se naii
gospodshi politidari i novinari ruglaiu, kada tko samo spomene
djedovsku viernost uzvi5enoj ku6i austriiskoi i iskrenu odanost
njezinoi carevini!
Ovomu bezumlju treba udiniti krai.
("Dom', God. 1909.Br. 31.)
,Sin neba<.
To ie pridjevak kitaiskom vladaru (caru): on se pred svo-
jim podanicima zove uSin Neba< ili bolii",
"Sin
Koliho tai Sin Neba drZi do toga svoiegianaslova, vidi se
po ovom dogadjaju: God, 1860,; osvoiila je mala englezko-
francezka voiska kitaisku priestolnicu PekinS i prisilila kitai-
sku vladu na poSadianie, Niie bilo druge. Sin Neba morao se
23
Zemlie' i ne samo poSadiati i
pogadiati s nekakvim sinovima
od niekoliko stotina
popu5tati, nefo r pratiti silnu ratnu od5tetu
tezkoislo' kad su En-
#itt";;.^b;"? i" iur" kakotako, ali ie primi na svoi dvor
it-Ji i-fr"ncezi zahlievali' da Sin Neba
X**.U"'tort",,itt", koii 6e imati pravo do6i pred nieSa u poslu
da i
i""i{'irr""". sin Neba napokon pristane, ali zahtievase,
kitaiski podloZnici moraiu pred
;;;;;.kt ;oslanici kao i ostali
puta pasti na zemlia (t' i' plaziti po trbuhu!)'
Sinom Neba tri -"ahtiJ,rao
ve6 i prije od visokih poslanika, ali
i" l" Sf" Neba
dvoru ni
togu n"ri nisu htjeli diniti pa zato niie na kitaiskom
pristati ni Englezi,
bif stranih poslanika, Nisu na to htieli sada
ni Francezi, Trinaest $odina traialo ie po$adjanie, dok napokon
nije popustio Sin Nbba te tako istom $od' 1873' prvi put' od
Uau rtoii starodavnokitajsko carstvo,pustio pred sebe dovieka'
koii niie pred niim plazio na trbuhu i primio evropske posla'
nike.
Kitaj (ili Kina) ie silno carstvo a Aziil U tom carstvu Zivi
preko 40O miliiuna (400,0O0.000)liudi' t, i, skoro deset puta
toliho, koliko u cieloi na5oi carevini. To ie detvrtina svih liudi
na svietu, U susiedstvu Kitaja, u Indiii, u koioj vladaiu Englezi,
livi malo ne isto toliko liudi (preko 30O milijuna), tako da rr
samoi Indiii i Kitaiu Zivi polovica cielo$a svieta,
Kad doviek, koii samo nie5to malo dita, ili 6uie' Sto se po
svietu dogadja, promisli, koliki je to sviet, tai Kitaj i Indiia, pa
ipak se o njem ni5ta ili gotovo ni5ta ne duie, stalno 6e se u 6udu
pitati: Kako ie to? Amerika je Cak preko mora, pa za niu znadu
(na Zalost) ve6 i mnogi seliaci, a za silni tai Kitaj nitko i ne pita.
Tko dita novine, tai zna, da su pune viesti i glasova iz cielo{a
svieta, a o Kitaiu i Indiji opet niSta, osim, Sto se nedavno iavilo,
da ie umro kitaiski car, - i onda opet niSta, kao da tamo sviet
i ne livi, Kaho ie to?
Kitai, Indiia i u obde sva Aziia, - to ie sasvim drugi i dru-
gadiii sviet, i to po tom, Sto je tamo posve druga prosvieta,
drugo miSlienie i drugo uredienie Zivota, ne{o Sto je ovdje kod
nas' u Evropi i Americi, a sve to viSe i u azijskom Japanu, Mi
ovdie imamo evropsku ili zapadnu prosvietu, a oni tamo imaju
aziisku ili izto6nu prosvjetu, Mi se u Evropi hvalimo, da smo
pravo prosvie6bni samo mi, a ono u Aziji, da za pravo i niie
prosvieta. U na5im kniigama moZemo ditati, da smo za pravi
24
liudski napredak samo mi Evropljani, pa zalo da 6emo mi na'
potr<onzavladali cielim svietom,
eitaju6i ili sluiaju6i ovakvo razlafanje, mno$i bi dovjek
mogiao pomisliti, da je ovo zbilia samo prazna hvala ili pusto
hvalisanje,ier svaki dovjek kaZe za sve svoje' da ie to naibolie
i najlfep5e,pa tako i mi Evropliani mislimo, da ie na5a prosvie-
ta, na5 Zivot i naie mi5lienje najbolje i nailiep5e, - a isto tako
misle moZda i azijski narodi. Ta i za njih se dita, baS na pr, za
Kitajce, da su davno prije nas znali praviti porculan, da su
Sojili svilce i pravili svilu, da su prije nas poznavali barut i
magnetsku iglu, da su vrlo marljivi i miroliubivi, pa ne trpe
vojnika i t. d,
I u istinu - tu je lei,ko odmah odsje6i, tko ima pravo i
koja je prosvjeta prava. - I*? ih' koii kalu, da je na5a evrop-
ska prosvjeta vet zato bolja, Sto mi Evropliani zbilia i dosta
naSlo osvajamo cieli sviet; no drufi kaZu, da to ne dokazuje
mnogo, ier mole koji put i gori nadvladati bolfe$a, a ni to niie
'topovi, ratni brodovi i sve dru$o,
ba5 stalno, da li su pu5ke,
dime mi Evropljani druge narode pod svoju vlast spravliamo, -
ie li sve to ba5 znak bolie prosvjete. MoZda ie ba5 ona prhva
ljudska prosvjeta, koja mtzi rat i ubiianie, koia ne ide za oti'
manjem, A moglo bi se joS koje5ta priloi,ili i na iednu i na
drugu stranu, ali tim putem ne bismo valida do5li skoro do
kraja, i to zato, Sto ni najveti udenjaci nisu sloZni u tom, 5to
je to pravi napredak i to zato, Sto ba5 boSatstvo i prevelika
mudrost desto vodi do zla.
No mi sad o tom ne 6emo dalje razpravliati, negio evo po
(em mote svatko prosuditi, Sto je u istinu napredak, a Sto nije:
Neka tko misli o dobru i o zla, kako mu drago, jedno ie
odevidno, a to je ovo: Dok doviek ne misli i ne Zivi po svoioi
glavi i po svojoj du5i, ne moi,e kod njega biti govora ni o zlru,
ni o dobru. Ako na primjer tko i radi dobro po nediioi zapo'
viedi i nalogu, a sam ne znat radi li dobro ill. zlo, a moZda bi
radio i zlo, d.a moLe, to{a se ne mole re6i, da je dobar,
I ne samo da niie dobar, ne{o nije mu ni dobro, niie sretan'
ier je za dovjeka naivela sre6a to, Sto zna, da je dobar i da
ho6e dobro, Takve sre6e nema i ne pozna onaj, koii ne zna,
6to je dobro,
A sad vi pornislite narod, nad koiim vlada i zapovieda
25
on Sin Neba' i tai doviek ima
. iedan iovjek, koii kai'e, da ie
vlastisilusvemusemorapokotavali'itonesamozato'sto
Sin Neba' Tai dovjek
ima silu, nego pogla vito zalo, Sto ie-on
Boda' a narod ima slusati
i-" ,fojU"rrlf.", t iii ga slu5aiu kao
Sina Neba' koji im je dao
ove sluZbenike, ier su-oni sluZbenici
u takvom narodu roditi
vlast i kojemu su oni po volii' MoZe li se
Neba i niegovih
kakva misao, koja bi bila protivna misli Sina
sluZbenika? MpZe li tu eoviek do6i do dru$o$a spoznanja do-
i njefovi sluZ-
bra, ne$o 6to je ono' - Sto mu nalale Sin Neba
na to' da $a
benici? - Moi,e, ali mora biti pripravan ne samo
protivnikom Sina Neba, t' i' protivnikom samoSa Bogia'
;;r;i.t"
i ,rJ to, da $a kazne smr6u' A toSa se jedno$a i dru$o$a
""go pa zato naivi5e i miruiu' Njihova ie misao zastra5ena
. lfudi boie,
i potladena vladom Sina Neba na zemlii, ona miruie' A kad mi-
l.uje misao, miruje i doviek, I tako silni kitaiski narod ve6 tisude
i tisu6e sodina Zivi sve do danas pod vladom sina Neba. Silni
taj narod samo Zivotafi, ier miruje, tako da tisu6e i tisu6e $o-
dina niiedan Kitaiac nije osietio ni, i,elie ni volje, da se uputi
kamo po svietu te da vidi, kako se to drugdie Livi, dok su
Evropljani ved davno pokucali i na kitaiska vrata, Poznata
je u svietu ried, da se ie nietko ogradio kitajskim (kinezkim)
zidom i da h nikomu ne ide i niko$a k sebi ne puSta,
Odito je dakle, da ta iztodna prosvjeta (ako se tako moie
zvati) stvara od iovjeka i du5evnoga i tielesnoga mrtvaca, ko-
jemu je potladena misao i ubijena volia za sve, I zbiliat naiveii
mudraci iztolni nisu izmislili ni5ta drugo nego to, da dovieku
ima biti prva i glavna briga, da ubiie svoiu volju, pade i samu
voliu za Zivot, A da to nije dobro, to je odito, jer bez Zivola
nema ni dobra, kao ni zla,
Ne 6emo sad razpravljati ni o tom, kako su iztodnjaci doili
na ovakovu misao - da je.najbolie i ne Livjeti - pa 6emo samo
kazali, da se ovomu duhu protivi na5a zapadna evropska pro-
svjeta i postavlia proti tomu'zahtjev slobode. Nema dobra, dok
ne zna5 za dobro, nema napredka, dok nema5 volje, da se ga,-
neS, Dobro mora dovjek sam spoznati, svojom voljom prihvatiti
i za njim i6i, Samo tako postaiu ljudi, a bez toga su stado, koje
ne zna ni za zlo, ni za dobro.
eoviek bi mislio, da se to sve samo po sebi razumije, ali
povjest dokazuje, da je radi ovakvoga mi5lienja slobodu
26
- bilo stra5nogaboia i u na5oj Evropi,'Taj se boi bije i danas,
a kad se pravo prosudi, moile Eoviek lako spoznati, da ie uviek
na lednoi strani onai kitajski ,Sin Neba", a na dru$oi evropski
poslanici, koii ne 6e da pred niim tri puta padnu na zemliu i
time priznadu, da ie on zbilia Sin Neba,
Ali nema pomo6i: treba da se svi spustimo na Zemlit, na
kojoi smo svi iednaki, svi slobodni, svi bra6a - i svi odredieni,
da se do neba, do naivi5e$a blaZenstva i sre6e popnemo svoiom
mi5liu i dobrotom svoiom,
(,Dom'. God..1909.Br. 2.)
Srbi pod obtuZbom.
Na drugom mjestu dona5amo obtuZnicu, Sto iu ie kt, dti''
odvietnik dne 12, o, mi, podigao protiv doma6ih Srba radi vele-
izdaje, Ta ie obtuZnica tiskana na preko '100 strana, a mi smo
iz nie izvadili samo flavniie stvari, dakako bez ikakvoga do'
datka, Mi se ni ovdie ne kanimo baviti tom obtuZnTcomte taz'
la$ati, ie li, niie li opravdana, iesu li okrivlienici krivi, ili nisu,
- iet to spada samo na sud, Mi 6emo ovu stvar razmotriti samo
toliko, koliko se tiie politike, ier ie ovo politidka parnica,
A i to 6emo obaviti u kratko te postaviti i raziasniti samo
njekoja pitania, koja se svakomu kod ove vrlo vaZne parnice
namedu.
. Sto ie odkrila obtuinica?
Politidke na5e novine neustrpljivo su dekale ovu obtuZ-
nicu, da se ,iedan put znade, Sto ie to s tim Srbima, kad se o
tom toliko pisalo, tako da ie radi toga pro5le Sodine doSlo do
takvoSa sukoba izmedja samo6labana Raucha i srbske samo'
stalne stranke, da je o tom imao odluditi dvoboi, U tom sukobu
rekao je ban Rauch, da on zna nieSto o Srbima, ali da ne moie
kazati,, ier ie to ,drZavna tainau, Premda se nije moralo ode'
kivati, da 6e obtuZnica odlcriti tu udrZavnu tainu.., ipak se ie
dulo dosta glasova, neka Sto priie izadie obtuZnica, Pa da znamol
Sto je,
27
Sto ne bi ve6 davno
No obtuZnica niie izrekla Eotovo ni5ta
moSao-ie svatko ditati u "Hrv'
bilo porn"to, Godine i godine
p;;;<( pod naslovom uPropagandini sluZbenici na dieluo $otovo
,.r" orrol Sto sad ditamo u obtuZnici' tako
te se dini' kao da ie
izvadak iz uvodnih dlanaka dopisa u ,Hrv. Fravun:
ofi"i"i".
kakohrvatskinarodgrdko-iztodnevjereniiedonedavnani
znao za nikakvo srbstvo, dok ga uditelii, popovi,
i t. d. nisu
,t.ti ,reiti, da ie srbin, Siriti u tai narod srbsku zastavu,
srbski
kralia Pefta KaraSior$ievi6a i t' d'
Srb, pade i sliku srbijansko$a
I ono, Sto obtuZnica spominie u vezihrvatskih Srba sa Srbi-
bosansko$a
iom, i to ie mnoSima bilo vel poznato iz kniiiica
Srbina Giorgia Nasti6a pod naslovom ,Finale" alere,,.
"Moie
A koiesta se ie mogllo ditati ve6 davno u sluZbenim o'Nar' Nov'u,
koie su sodine i sodine obsirno opisivale srbske ,svetosavske
besjedeu i nabraiale sluZbene odlidnike, koii su na tim slavama
bili nazodni, Na ,svetosavsku besiedu" u Za$tebu, koia se oso-
bito svedano slavila, dolazio ie uz dntse predstavnike oblasti
i ban Khuen Hedervary,
se pade re6i, da ie sve ono, Sto obtuznica spominie
tr',lLoile
o Srbima u Hrvatskoi, znao cieli na5 sviet, osim poiedinih do'
Sadjaia (n. pr, vieibania'srb. sokola u pucanju, selfadkih ia5i-
laca i jo5 koie5ta).
Sto ie razlog ovoi parnici?
Kad se koia vlada odludi, da po drZ, odvjetniku (jer ie drZ.
odvietnik poddinien vladi, a nije nezavisan, kao Sto ie sud) po-
digne koju politieku parnicu, ima za to razlop. I zbilja su na5e
novine pisale, da vlada baruna Raucha podiZe ovu parnicu
protiv ,Srba zato, Sto su Srbi sloZni s ve6inom hrvatsko$a sa-
bora proti Rauchovoj vladi. Sama pak obtuznica kaZe, da bi
hrvatski Srbi bili u svoiem veleizdainidkom poslu pre5li na
dine (t, i. latili se oruZja i t. d,), da nije do5lo pripojenie Bosne
i - ova izftapa, Odito je dakle, da je obtuZnica podignuta
zato, da se za vremena spriedi napredovanie
veleiziainidkoga
nastojanja, a ujedno se iz toSa ,uribi"",
da le Bosna pripoiena
zato, da se spriedi srbska propaglanda.
to niie dosta, Treba se naime sjetiti, da hrvatski
-..{o.sye
Srbi koietta, Sto obtuZnica spominje,
rade ve6 20 podina. Oso-
28
bito ne treba zaboraviti, da su usvetosavshe besjede" s pjeva-
njem svetosavske pjesme (u kojoj ie program propagande, kai,e
obtuZnica) - pod srbskim bariakom obdrZavale.iavno, svedano
i uz sudielovanje sluZbenih osoba i samoSabana, No nada sve
ne treba zaboraviti, da ie sabor krali. Dalmaciie, Hrvatske i
Slavonije god. 1887, stvorio lako zvani
"srbski zakonn,
koii pri-
znaje naziv rsrbsko.pravoslavna crkvau, dozvoliava upotreb-
ljavanje 6irilice i kod oblasti, Sto spominie i obtuZnica. A i samo
posrbljivanje svega ,vlaSkogau provadialo se s dozvolom vlade,
koja je na pr, dozvolila, da uVla5ka Kapelan promieni svoje
ime u n'SrbskuKapelu",
Po svem ie tom odito, da se je politika prema Srbima
sasvim promienila, Za Khuenove vlade bili su Srbi u Hrvatskoi
svuda na prvomu mjestu te nitho nije smio dirnuti ni samo
srbsko ime, Dosta se ie sjetiti, da su Srbi Khuena proSlasiti
"srbshimu banom,
Gdje je tzrok i Sto je cilj ovoi velikoj vainoi promjenin -
to je valida >drZavna tajnan, No i mi druSi, koji ne znamo za
drZavne taine, koje5ta vidimo, pa 6emo to s vremenom i razlo-
iitl, Za sada je dosta kazati, da ie rRusija,u koju su se Srbi
uviek uzdali, slabar za lim, da u Srbiji nema kralia iMilana, koji
ie Livio u prijateljstvu s Austro-Ugarskom, i napokonr pripo-
jena ie Bosna, Promienilo se mnoSo,pa se promienila i osrbska
politika" u Hrvatskoi,
Posliedice srbske parnice,
Da je Ziv A. Stardevi6, on bi zacielo rekao, da je ova par-
nica ,austrijan5tina< i to kroz dru6!u,a ne ,desetuu ruku, kako
je on obiino govorio, Bacilo - rekao bi on - u prostotu smut-
niu, neka se kolje, a do toga 6e oni obaviti svoie,
I doista - hrvatska bi politika radi ove parnice fnoSla
zabotavitl na sve: i na to, 5to nema sabora, Sto se novci tro5e
bez privole narodnog zastupstva, Sto se osnivaju u Hrvatskoi
magiarskeSkole itd. U Hrvatskoi je danas kao u iednoj maSjar-
skoi pokrajini. Madiari idu napried, kao da im nitko ne smeta,
Radi ove parnice moglo bi biti gore, pa bili Srbi odsudjeni,
ili ne bili, dri,ali se kukavno ili iunadki, Upla5e li se, pristat' 6e
uz Magiare i magjarone, pd eto nam .onoga, Sto je bilo za
29
ovoj parnici' a uz ro se upla5e'
Khuena: ne shvate li prave svrhe
carevina' a jo5 vi5e Hrvatska'
imat 6e s niima ,r"p,ilikt i na5a
srbsko' odvrati od
orobito u tom sludaiu, ako se sve' Sto ie
Hr.r"t",teseondanebimoflonimisliti'dabibosanskiSrbi
Ova bi parnica mogla dakle udiniti'
iti"ti"tl do6i k Hrvatskoi'
i. Borrra ne bude siediniena s Hrvatskom'
Nomo$lobiposlieoveparnicebitiinie6todobra'Promie-
nilo se, ,"ko.*o, mnofo, - pa treba da Hrvati prema tomu
udese svoju politiku, Dru$i ie poloi'ai nastao ve6 pripojenjem
Bosne, . sad, kad velika politika u monarkiii, mienja svoie dr-
Zanie prema ,Srbima, a sude6i po svem i prema Ma{iarima, do-
laze u drugi poloZai i Hrvati,
Zato je dobro, Sto je ovo usrbsko pitanjeu iz novinskih
dlanaka do5lo pred javnost, pa makar i pred sud, gdje svatko
ima pazili, Sto govori (na 6to se u novinama ne pazi). Ne 6e
tek biti, negio ve6 iest odito, da je monarkija tu i da bez nie' a
kamo li proti nje, nema glovora o razboritoi na5oi zaiednllkoi
narodnoi politici, - o demu do sada nisu bili na distu ni svi
Hrvati, a kamo li Srbi. Tim 6e se na5a politika smiriti i primiti
posla - doma.
Sporazumiju li se na ovom temelju barem najglavnije na5e
opozicionalne stranhe, biti 6e kratko vladanje baruna Raucha i
svakoga njemu sliEnogabana, Sporazumiiu li se na tom temeliu
sve opozicionalne stranke - gotovo je stalno, da 6e posljedica
ove parnice bit! Rauchov pad, a magjarski uzmak iz Hrvatske.
(,Dom,, God..1909.Br. 3.)
ObtuZnica prori Srbima radi veleizdajstva.
Vei jedno pol godine iavljaju novine, kako kr. drZavno od-
vietnidtvo u Zagreba zatvara po Hrvatskoj Srbe, i to radi toga,
Sto su spremali, da Hrvatsku priklope Srbiii pod kralja petra
Karagjorgjevida, Novine su o tom dan na dan pisale, javljaju6i
imena novih okrivlienika (kojih do sada ima svih ,.rrrro 53, a jedan
;e u zatvoru umro) i prigovaraju6i, dto se okrivljenicima tako
dugo ne kaZe, zaito su zatvoreni, t, za5to im se ne dade ob-
i,
 30
tuZnica i ne povede proti niima razprava, Pisalo se o tom i vi5e,
ier to zattraranie i obtuZivanie Srba ima i veliku politidku vaZ-
nost, o iem medjutim 6lovorimo na druSome miestu, a ovdie
6emo spomenuti, Sto treba, o samoi stvari,
Mediu zatvorenim okrivljenicima ima najviBe tr$ovaca (15)
i uiitelja (13), onda po 5 ob6, dinovnika i sve6enika, po 3 umi-
rovljena dinovnika, posiednika, obrtnika i seljaka, dva liedniha
i jedan diak visokih Skola, Ve6inom su to ljudi olenjeni i s dje-
com (svi imadu 103 djece), svi do sada nekaZnjeni (osim dvojice
radi uvrede po5tenja), a stanuju u Glini i Pakracu ili u okolici
tih mjesta, a onda u Lici, 'Svi su dakako pravoslavne (grdko-
iztodne) vjere. Svjedoka proti niima %0. Ttleni su po S. 58,
kazn. zak. radi zlodina veleizdaie, (koji se po zakonu kazni
smr6u), ,da su u svezi sa politidhim druZtvom ,Slovenski Jug"
u BeoSradu, kojemu ie svrha, da provede u kralievinama Hrvat-
skoi, Slavoniji i Dalmaciii, te Bosni i Herce$ovini, misao veliko.
srbske driave, a onda . , , da se, podignu6emsveobde revolucije
u ovim zemljama i uz vojnu snagu kraljevine Srbife i kneZevine
Crne Gore, ove kraljevine i zemlje otrgnu od Austro-Ugarske
monarkije i prisaiedine kraljevini Srbiii, i tako stvori jedna
srbska dri,ava pod lezlom kralja kralievine Srbiie Petra L Ka.
ra$iorfievida - sliede6i tu svrhu provadiali su u podrudju
kralievina Hrvatske i Slavonije or{anizacije . . . 1r tim organiza-
ciiama drlali sastanhe, na ovima razpravliali i zakljudivali, kako
da se u ovu svrhu provede veliko-srbska propaganda u podrudju
ovih kraljevina, te i sami,.. giovoromi Sirenjem,., koledara
uVardaru, beogradskih politiekih listova ... zavodili, . . narod
Srdko-iztodnevjere, udedi Sa, da je ve6 po toj vjeri usrbin( -
istovietan sa narodom u kraljevini Srbiji, i da se s ovim treba
siediniti; da su kralievina Hrvatska i Slavoniia, te Bosna i Her-
cegovina bile
"srbskeu zemlje, da moraiu, ma i silom opet pri-
pasti kralievini Srbiii, da mora opet biti srbsko sve od Zemuna
do Jadrana i d,a 6e ovim kralievinama i zemliama zavladati
Petar L Karagior{jevil, koii 6e ih od nuhde i madem osvoiiti,
pak 6e tada narodu biti bolje; nadalie,,. popularizirali su
Srb
kraljevine Srbije, te barjak kraljevine Srbiie sa i bez to$ Srba,
sliku srbiianskog kralja Petra L KaraSjorSievida,pjesme, kojima
se velida Srbstvo, Srbija i kraljPetar, te ea za sve to odu5evlja.
vali i tako zaveli, do poklika - uZivio krali Petar
"Zivila Srbiian
31
- dapade ve6 narod dielom tako zaludili' da
L Karagiordievi6t*
nadalie' da su ' ' ' narod $rdko'
ve6 ovog smatra svoiim kraliem;
21oa"""o1""; ^u"li"" &ooomski i sociialni boikot (t' i' da
"t s Hrvatima) protiv sugradjana Hrvata
ne tr$uiu i da se ne drale
protiv ovih' te
;;";fi;"ta, dapade i na teror (zastra5ivanie)
izkliu'
da su, ' , nastoiali iz ob6inske i pudke nastave
""p-.f.t", vjere
eiii eino'oike i pudke nastavnike, koji nisu $rdko-iztodne
- a u uredovanie ob6inske uprave i ob6e pudke Skole' na
- dapade zemaljskim putokazima -
iavno izloienim napisioa
pismo, kao vanisko obilieZie 'srb-
frovesti usrbskouleitil.ko
-"t".o, - te se tako"'
Sto ie sve ve6 dobrim dielom i provedeno
stranom javno, stranom krioma, poiedince i u savezima' plet-
karstvom, nukaniem, poticaniem, zavodieniem riediu, pismom'
tiskotvorom i predstavama u slici, savietom i vlastitim dinom,
priobdivaniem na tu.svrhu vode6ih tainosti i osnova, bunjenjem
te snublieniem - podhvatili dielovanie, smjeraiu6i na otrSnu6e
Kralievina ,Hrvatske, Slavoniie i Dalmaciie, te Bosne i Herce'
govine iz azakonjenoS iedinstvenog drZavnogi saveza i zemali'
skog obseSa Austro-Ugarske monarkije, na prite$nu6e ili bar
povekSanje pogibelji za tu drZ,avt iz vana, te na pobunu i Sra'
dianski rat u drZavi; pa time podinili zlodinstvo veleizdaie.
IJ obrazloleniu se kaZe, da se u Hrvatskoj i Slavoniji niie
prije vi5e godina ni znalo za srbsko ime, griko-iztoEna vjera
se niie nazivala ,pravoslavnomu odnosno ,rsrbskom vjeromul
narod nije pomi5ljao, da sebe po samoj toj vieri smatra i iztile
"Srbinomu.
Do toS vremena niie grdko-iztodna crkva na podrudju kra-
lievine Hrvatske i Slavonije, kao i ni iedna druga crkva na
zemaljskoi kruSlji, imala ni svoj ,;crkvenin bariak ni svoj crkveni
€rb, - prvi u trobojki a potonji u obliku
""ysn:plavo-bieloi,
rcrveno€< krsta, koii dieli bielt stit u detiri polia, od koiih ima
svako slovo ,rCu, a itit krunu, ,'
I dirilsko pismo, tu toboinju srbsku osebinu, nije do toga
vremena narod ni poznavao,
Poviest ie dokazala, kake obtuZnica, da sav narod
. . Srdko-
iztpdne vjere u kraljevinama Hrvatskoj i
Slavoniji niie orr"*o
!95ao iz Srbije i da niie srbshoga poriekla, nego ie tek jedan
dio. koii ie za turskih provala poii"g.o
iz Srbija ovamo napose
l!---
t. -
32
u Sriem, Banat itd., a sav ostali grdko-iztodni Livalj, dolazio ie
pod imenom uVlasiu.
Sve ie to iztaknuto jedino i samo u tu svrhu, da se usta-
novi, kako u ve6em dielu naroda kraljevine Hrvatske i Slavo-
nije, viere grdko-iztodne, po porieklu i nie{ovoj politidkoj pro-
Slosti nije bilo, niti ie moSlo biti oslona, preduvjeta, klice, iz
koje bi od sebe u narodu te vierc nastali {ore spomenuti pojavi,
na koje se ie nadovezala veleizdainidka velikosrbska propa5lan:
da, koja ie predmetom ove kaznene parnice, ve6 da su svi ti
pojavi plod politidkoga podhvala izvan naroda,
Ve6 onda, kada su se iztaknuti pojavi podetkom Sodina
hiliadu osamstoosamdesetih,stali iavljati, isticano ie u javnosti,
da imadu svoi izvor u Beogradu, Tu propa$andu, prozvanu
oveliko-srbska propagandau, pfiznaje novinstvo beogradsko, a
nedavno ju priznao i sam srbshi ministar Milovanovii,
U sluZbu te veliko-srbske propagande, uzeta je pfiie svega
,Crkvan i njezine konfesionalne oskoleu, koje imadu duZnost
Siriti srbstvo,'Stoi dine,
Kada se ovako medju gr6ko-iztodni Livali raz5irilo srbsko
ime i on odgoien kao ,Srbin", stali su mediu narod Siriti ,srbski
grbu, >srbski barjaku i ,srbsko pismou, a po5to ie to bilo raz'
Sireno, stali su narodu, po ovieri Srbinuu, dokazivati, da se je
pod tim znakovima doselio iz kraljevine Srbiie, te da je on iden-
tidan (isti) sa narodom, koji livi pod srbskim imenom u kra-
Ijevini Srbiii, ier i on ima barjaku i usrbski grb", ,srbsko
"srbski
pismo<,Sto da ie uz ukrstno,imeo obileZiejedno$a i u sveuku-
pnoga srbskoga plemena i naroda,
Putem svetosavskih beseda i priSodnih drugih zabava stala
se Siriti uspomena na biv5e srbsko carstvo, na cara Duiana,
cara Lazara, i t. d, a u sv, Savsku piesmu bi uvr5ten veliko-
srbski politidki prollram, koii obzirom na zemlje Austro-uSarske
monarkije ide za tim, da su Badka, Banat, Sriem, Lika, Krbava
i Baniia srbske zemlie, a srbstvo sve od mora do Dunava.
Od kako ie zasio na priestol hraljevine Srbiie kralj Petar I.
Karagjorgievi6 i osnovano u BeoSradu druZtvo JuSu,
"Slovenski
I o kom 6e nile biti govora, a u ovim krajevima provedena or{a-
nizacija uSrba,,, odgojen je Srdko-izto6ni Zivalj a t, zv. usrbskim
I borce, njeSovanje srbske sna6ie po svim
L
zemljama" van granica uSrbijeu, da ve6 govori ))ovo su srbske
i zemlje, tu je Srbiia i biti 6eu, i po tom vel drLi, da su te zemlje
33
te da ve| sada smatra srbsko$a
Do pravu dio kralievine Srbiie'
ilJ;;;",t; k uii.^, a da su 'sok-ciHrvatiu u tim zemliama
pladenici'
odnarodieni Srbi, renefati i austriiski
,ova tendencija veliko-srbske propasande iasno upu6uie
se ova provodi' a to
,ru to, ia ie nien pokretad onaj, u diiu korist
koii na toi propa$andi rade' u
i" t*ruti."i"a'Srb1ja, i da su oni,
sluZbi kraljevine Srbife'
Za lo imade Pismenih dokaza'
Zemliopis iz ktalievine Srbiie sa kratkim opisom sviju
,srbskih zimaliao za udenike i udenice IY ' razteda, izdan u
Beogradu Sodine l9fJf,, ttEit usrbski narod livi u ovim zemlia'
ma: kralievini Srbiii, Crnoj gori, Staroj Srbiji, rMakedoniji, Bosni,
Hercegovini, Dalmaciii, Istri, f,Irvatskoi,'Slavoniji, Sriemu,
Banatu, Vidni6lcoj i Sredadkoi oblasti, Od ovih srbskih zemalia
uslobodneu su samo kraljevina Srbija, Crna$ora, a ostale su
pod upravom*.
"tudiinskom
Jasnije. u politidkom programu izrazrje se beo$radski list
,Narodne Novine.. od 15, veljaEe 1907,br. 3,, u koiem se veli:
oSrba u'svim zemljama ima deset milijuna du5a, A viSe od 6
milijuna je pod tudjinskom vla56u. Srbskomu narodu ie pisano
da bude velik i slavan narod, da ima veliku i mo6nu drZavu.
Ali to 6e biti samo onda, kad se oni Srbi, koji su jo5 pod tu-
diinskom vla66u oslobode tudiina, pa se sve srbske zemlje uie-
dine, Tome srbskome jedinstvu teZimo svi mi Srbi, koliko nas
god ima, €de bili, Ali to io5 niie dosta, Treba i da radimo, jer
6e i nama biti mno$o lak5e i uSodnije Ziveti, kad budemo svi
ujedinjeniu.
,,Srbobran* pak kao glavni orglan srbske samostalne stran-
ke u Hrvatskoj u br, 18g, od 9, ruina 1907,medju ostalim piSe,
da je Srbiia naipozvaniia, da ocieni i ton koia politika najiolie
odgovara zaiednidkim srbskim interesima. za srbiiu
ne'moZe
biti svejedno kakovu politiku vodi >srbski narod
izvan Srbijeu,
pa_seve6 po tom smije zakljuditi,
da srbska samostalna stranka
u Hrvatskoi usvaja gore oznadeno
stanoviSte sluZbene Srbiie.
Koledar oVardar.. za
fod,,190g, - pi5e, da ,,Kolo srbskih
skuplia
:::11"" -prodajom tih koledara i sabiraniem milodara
sreclstva za srbstrre
srbskim zemljama i za veliko-.il.t
o'p"opagandu, te zakljuEaje:
3
34
neka svako srbsko dete usplamti, kad vidi srbsku zastavu, a
beli dvoSlavi orao, neka mu ie druga ikonao,
Ovo jasno Sovori za dime ide ovako Sireno kulturno ujedi-
nienje
"srbskoga naroda" u srbskim slobodnim i neoslobodjenim
zemljama,
Ta kulturna pak hrana Siri se mediu Srlko-iztolni i,ivalj
svih
"srbskih zemalja" i putem ,srbskih zemljoradnidkih za-
dru$an, koie imadu tiesnih yeza sa dlanovima orpanizaciie
srbske samostalnestranke,
Kao jednu od osobitih or{anizacija za veliko-srbsku pro-
pagandu valja naposeb iztaknuti ,srbske sokoleu.
Ma da od Eodine 1879.u Hrvatskoj postoje drultva,Sokol.,
sa svrhom Soienja tjelovjelbe i ma da izvr5uiudim dlanom moZe
biti svaki, to je ipak doilo do osnutka posebnih ,srbskih so-
kolao, Izvr5uju6i dlanovi tih srbskih sokola nisu samo mjestni
litelji, nego i seljaci iz naiudalienijih mjesta, Uz to iztidu svje-
doci, da se u taj ,Sokol" najvole primati izslui,eni vojnici, pa
s tim u savez valja dovesti i pismo dra, Laze Popovi6a u Kar-
lovcima, na Peru ,Beki6a, starie5inu srbskog Sokola u Dvoru,
od 6, IV, l9O7., u koiem se kalez ,ako ima dlan sokola puSku,
a vi udesite, pored strele i gadjanie pu5kom u niSan, razume se
bez velike larme, I ovdje pripazi, kakav 6e udinak izvesti to na
seliake, Ja drLim, da 6eS me shvatitiu. Po tom ie ve6 odito, da
se tu stvara neka narodna voiska, koia rabi i kao zastra5uju6e
sredstvo,jer se narodu prieti, da 6e do6i oSokola5i",koii imadu
pravo ubiiati i paliti.
Mimo toga ti sokolovi polaze u redovima na zborove med
narod pod srbskim bariakom, tamo pred seliadtvom vjeZbaju
kao kakova vojska, a uz to ude Sa srbske piesme i Sire srbske
kniige, a vodie niihove drie politidke giovoreza srbstvo,
U Pakracu i Zemuw Elanovi srbsho$a sokola nose znak
"Du5ana silnof", u Beogradu, srbski sokol u Gospi6u dopisivao
ie s tim 'rDu5anom silnimu,
Iz topa svepa sliedi, da Sokoll" u Hrvatskoj imadu
"srbski
da sadinjavaiu jednu unarodnu srbsku vojskuu, koja imade slu-
Ziti veliko-srbskoj propagandit za sada djelovanjem riediu, a
doSodice dinom,
Istodobno stalo se i potiskivati, Sto niie srbsko, napose i
ime hrvatsko.
35
provodi se poslovni, pale i draLtveni boikot sveEla,Sto bi
moElo biti na putu osrbskoj stvariu, srbstvo dieli se od svesa,
Sto se nije htlelo odre1i distoga hrvatskoga imena, Naiiasniii
dokaz tomu pruZa nam savez hrvatskih uditeljskih druZtava, od
koieg su se odielili svi Srbi uditelji, kad tai nije htio primiti u
naziv i usrbskio ili se posve odreli hrvatskoSa naziva, i or$a-
nizovali posebni savez srbskih uditeliskih draZlava, u koii su
stupili i uditelii ,'srbskih konfesionalnih 6kolau' - Ueitelii pak
upravo tog saveza su listom stupili u or$anizacije srbske-samo-
stalne stranke, a sam savez u svezu sa "Srbiiomu,
U iavne institucije unosi se uz hrvatsko ime, gdje se ovo
kao uzakonieno niie dalo brisati, i srbsko ime tz nauku, da ie
ovo jedno te isto, da su srbski i hrvatski narod jedan narod,
tako, da ie E, 1906,i u saborsku adresu ovih kralievina htjelo se
prvi unieti i narodu, prem ga ni temeljni dri,, zakon,
"srbski
nagoda, ne poznaie,
Veliko-srbska propaggnda lala se osobito na posao nakon
Sto ie g, 1903,zasio na priestol u Beogradu krali Petar L Kara-
Sior{ievid i nakon Sto je iste godine u Beogradu osnovano druZ-
tvo 'Ovo druZtvo postavilo si ie zada6om;
"Slovenski Juf",
ostVariti srbsku ideiu uiedinjenjem svih
"iugoslavenshih zema-
liau u iednu drZavu,
To dokazuie broSura >Finale sa revolucionarnim Statutomo,
zaprise6inut iskaz Giorgje Nasti6a, smier i sadrZaj politiekoga
tiednika uSlovenski iug<, kao i dolie izneseni dokazni materijal
iztraSe,
Ne duSo iza osnutka ,Slov, Ju{ao, koii je imao veza sa kra-
lievskim dvorom u Beogradu, ^ ,i diii se rad naposeb
odu5e_
vliava-o-srbski priestolonasrjednih Gjoigye, te
komu je bio vodja
Jasa Nenadovi6, artiljeriiski srbski klpetan
i rodiak kraria
Petra, a u kome su dielovali i srbski oficiri (Milan pribidevi6,
b_rat nar, zast, Svetozi,ara pribi6evi6a,
te okrivljenika Adama i
Valerijana).
Oficiri zavjerenici dolazili
- su ne samo u Lipik i pakrac,
ili.y druZtvui u starui BosanskuGradisku,pa
lif:.n?t:*1c_e
r'rrmu' r podrZavali
sastanke i veze sa Elanovima orsanizaciie
,,Srbau iz ovih kralievina
i iz Bosne i ,Hercegovine,
Svi ovi oficiri dolazili .,, pr"lritrr-pod
tudiim i tajnim ime-
nima, a i pod lainim znadaiem
 ----

36
Stalo se sluZiti i zastra5ivaniem,noinim obilaZeniemoboru-
i,anih masa po pojedinim miestima uz pucniavu iz revolvera'
pa i povike: oTu 6e zavladati krali Petar, tu 6e biti Srbiia!. Mi
smo Srbi i tu mora biti ,Srbijau i iahaniem oboruZanog bande-
riia po mjestu, a po danu uz izazivno pievanie srbskih pjesama,
pa Sirenjem zastra3uju6ih glasina, da 6e Srbi di6i katoli6ku
crkvu dinamitom ! zr?ikt kad bude tamo sakuplien narod,
Tim postupkom podrZavaju se mase naroda u neprestanoi
uzrujanosti i trzavici, spremaiu na oruianu akciiu u ve6em stilu,
a napose katolidki Livali zaslra5uiu, da mu se tim smanii od-
porna snaSa.
ZnaEajno je, da se ba5 u vrieme, kad se osobito Zivo radilo
u Beogradu u ,,Slovenskom Jugu< tedajem godine 1906, i lW7 '
stalo Zivo provadjati i or$anizacije oSrbau srbske samostalne
stranke,
Pojedini pak dlanovi tih or{anizacija dinili su iziave u smislu
nmi radimo na tom, da se Austrija potrfa i da se odciepimo od
Ugarske te pripoiimo kralievini Srbiii",
Po svemu tomu mora se razlolno zakljui,it| da su baS te
or{anizacije uzrodnici gore opisanih pojava, nadalje, da su te
orfanizaciie nastale u savezu sa ,Slavenskim Jugomn u Beo-
gradu,
Zato se i mora reti, d,a su te organizacije ne samo odbori
za svesrbsku propa$andu, ne$o i or$anizaciie revolucionarne.
Dok su te orfanizaciie vel bile na djelu, stalo se u Beogra-
du, u oSlovenskom juSu" misliti na to, kako da se Sto slobodnije
udesi i izvede revolucionarni rad. Plod toga rada bila ie izvedba
,privremenoS Statuta or{anizacije u cilju oslobodi'enja iuZnih
Slavena (Slovenaca,Hrvata i Srba)u. Taj Statut priob6en u Na-
sti6evoj bro5uri ,Finaleu pisao je vlastorudno Milan Pribi6evii,
Osim to$a ima se smatrati plodom gornie$ rada odluka
Adama Pribi6evi6a, da po savjetovanju sa una5im kaponjaman,
5to su odito moSli biti samo narodni zastupnici srbske samo-
stalne stranke r Zagrebu, podje u Ameriku, da tamo osnuie po
smislu toga Statuta revolucionarnu ekspozituru, o kojoj govori
i on sam u svojem pismu na Gjorgia Nasti6a.
Ovo opet nuZno nami6e misao, da je srbska samostalna
stranka bila ne samo u svezi sa ,Slovenskim Jufom" u Beo-
gradu, nego da je i bila s niim i na revolucionarnom radu,
3T
jasno izlazi, da iznesene akcije nisu
lz ovosa obrazloLenia
ve| iedan dobro smi5lieni i za-
orosto iedna politidka sanjariia,
,rro',rurripodhvat, koii ie u svom nastojanju ve6 tako napredo-
vao, da je ve6 naskoro mo$ao pristupiti realizovani:tr same
svrhe, makar i naiprotupravniiim sredstvima i nadinom'
Kako je taj rad bio ozbilian i obseZan, i kako ie uz to rad
,sluZbene Srbijen, odgovarao niezinim intenciiama, pokazuiu
dnevni dogadjafi u pitanju Bosne i HerceSovine, oSlovenski
JuSn od 28, septembra 1908. veli: Red ie, da iuZni Sloveni po-
dignu 6ilave, Aneksija Bosne i Herce$ovine nije dakle svr5en
iin, Ona treba da otvori iednu krvavu bitku. Ovu lepu borbu
treba da oglasi Srbija. NaSi saveznici dekaiu nas bratski svuda
u Bosni i HerceSovini, Crnoi Gori, Hrvatskoj i Slavoniii, Dal-
maciii i Slovenadkoj. NaS krvavi barjak treba da pronosi slo-
bodu svima juinim Slavenima, Rat Austriji, Sto pre rat Austrijil
NaSajugoslavenskapropa$anda danas ie zaisla revolucionarna.
Nisu vi5e od potrebe riedi, ve6 hrabrost i krvi, mnogo hrabrosti
i mno5lokrvi", , .
Za tim obtuZnica ob5irno spominje svjedoke i dokaze za
svaki kotar i gotovo za svakoga okrivlienika, a onda potanko
pripovieda po knjiZici Giorgje Nasti6a (srbina iz Bosne), kako
se revolucija spremala u Beogradu; kako su tamo putovali pri-
bi6evi6i (Valerijan i Adam, bra6a svetozara pribi6evi6a, nar.
zastupnika), kako su se pravile bombe i snovala urota proti
crnogorskomknezu Nikoli.
Napokon se obtuZnica osvrde i na to, kako se okrivljetrici
brane: da nisu ono dinili ni govorili,
dim su okrivljeni, a Sto
jesu, to niie, kaZu,
veleizdaistJoni revoluciia.
(,Domo, God. 1909.Br. 3.)
Zagoraci Supilo.
su dva prva politidara
u Hrvatskoj. Za niih znade
svako diete. Kamo
{oto-"o rr"i", ;-"; na glas dosli po dem
dru$om, a ne po nesre6nom
bratimstvu - s Magiarima poslie ied-
nako nesre6ne ,riedke
."rotrr"i;""i--
 38
39
DuSo su i5li zajedno, a sad su se ne samo rastali, ne€o i
zavadili, i to tako, da su ih pune novine: Supilo pi5e proti Za- lopovom u oNov, Sisadkom Glasuu)' Zato Eekaimojo5 malo, a
Sorcu u svojem uNov, Listuu, a Zafotac proti Supilu u svoioi e,tj-o, Sto zastupnik Za$orac pi5e'
uHrvatskoju, No ako se ne varamo, ova bi svadja mogla biti "ud.
O ,supilovoi politici. pi5e zast' Za$otac;
narodnoj na5oj stvari na korist, jer se po svem dini, da ie doista Politika, koiu ie podeo Supilo, bila fe osramo6enajoS prije,
nesre6nu i sramotnu politiku riedke rczoluciie vodio Supilo, a neEio se ie mogla razviti. Ve6 nje$ov put po Italiii g. 1903. i
ostali rezoluciona5i,ili barem niekoii, da su toi politici bili njegovi sastanci sa taliianskim politidarima imali su za poslie-
davno protivni, ali se nisu usudili ustati proti Supilu, koii se ie dicu, da su Sa proglasivali protivnikom monarkiie, pla6enikom
ve6 bio proSlasio ,oberbanomn! Istina ie, i ZaQorac se je bio Italije itd, To nije moSlo udvrstiti ugleda druZtvu, u koiem ie
pustio upravo u odajni boj za tu politiku i to osobito onom Supilo imao prvu i glavnu ried. Nadalje Supilova hododa56au
knjiZicom je istina, ili tko vara narod?u, u koioi ie branio Beograd bila su uzrokom, da su ga smatrali saveznikom Srbije
"Gje
pred narodom tu nesretnu politiku i MaSjare. Ali po svem se proti monarkiji, a smatraju ga i danas, kako nam svjedodi pi-
dini, da je Zagorca ve6 previ5e toga, a da joS ima sna$e i voliu sanje polusluZbenih bedkih listova. Sve se to znad,eu odludu-
za borbu na dru6lom, boljem temelju, Istina je i to, da to ne ju6im krugovima i sigurno ne utvrdiuie ufleda koaliciie, kojoj
ide tako lako - krenuti zaSrezla kola drugim putem - jer ie je glava Supilo.
velik dio naroda, osobito glospode,gutafu6i Sotovo tri $odine ,Kad se ie nje{ova politika sa Magiarima izjalovila, Sto sam
u tolikim novinama same hvale za lu >novu<<polititrru, - i.t mu ja prorokovao, i kad sam mu ja najpouzdanijim dokazima
je, kai,emo, velik dio naroda upravo natjeran u ,koalicijuu, za dokazao, da ga odluduju6i krugovi monarkije smatraju vereiz-
koju i danas velika ve6ina novina piSe, da nam je to iedirri dainikom i tome slidno, okrenuo je on svoju politiku sasma na
spas i jedino, Sto imamo, - a ta "koalicijau io5 se ni danas nije protivnu stranu. Dok ie priie upotrebliavao svaku zgodu, da se
odrekla te njekakve >nove politike". Zato se zasl, Z. dao na meni naruga kao Austrijancu, Luegerovcu i slidno, pretvorio
vrlo teZki posao, u kojem ie vet do sada doZivio i neugodnosti se on najednom od najveieSa pobornika za slobodu
Magjarske
s raznih strana, Koliko gia naime ne Stedi sam ,Supilo, toliko su i Hrvatske proti austrijskom nasiliu - u prista5u
tako zvane
mu i druSi do juder prijatelii i suborioci odmah u podetku pod- "velike Austrijeo i stao propoviedati prelom sa Ugarskom.
metnuli - po obiiaiu - nediste namjere: da sve to radi'za Dana 3, travnja vie6ao y" r., Lorrruni
puna d.va sata sa Luege_
djakovadku biskupiiu! lz tofa,prilateljsko$a.. vrela do5lo ie to, i puta posietio ga u Beeu - sve bez znania koa-
::T -nekoliko
liciie, Ma$iari su doznali za to, Ugled
kako smo zabilieZili, i u naS ,Domo, No tko pomno i s brigom koalicije spao ie tia mu_
za domovinu dita, Sto zastupnik Z, dalje piSe, dobiva doiam, nis.tic1,U klubu koaticiie hvalio se,
ff:: : uvieriti, kako mu je uspjeto
Luegera da je riedtrromrezolucijom mislio Magiare na_
da to pi5e iskren iovjek, Nije dodu5e obidai u dru$om svietu,
magjariti, Kako dokazuje
da se o takvim stvarima pi5e ovako iskreno, kako to dini kasnii" pir"rry" Luegerovih novina,
zast. 2,, ali mi se Hrvati na Zalost tek udimo politike, u na5oj su je ;;i"'
politici ili sami mladi ili novi ljudi, - pa se moie i to razumieti
|],ll[^l
puuucar samo lto 9"1i:.koii' "J-+l"ren, Mjudriaustriiski
je htio izpipati Supila,
Ja, koji sam sve to znao
i izprilali, i pratio (i mimogred spominjem,
Zivotu govorio niti sa *i"i.ir.-
l:30:,:
'"ur' urlr sa Lue{eroi). Wekerleom i Kossu_
Sto ee iz svega toga pisania i nastoiania zastupnika Za- nisam mogao shvatiti politiku
{orca lzati, to se jo5 ne moie re1i, ier ga, kako smo ved spo- ti,,"r .u* . €. Su_
ll?. s.t9 tai doviek ho6e, koju politiku
menuli, ne gleda krivo samo Supilo, nego Sotovo i svi niegovi crobru i koristnu,"-", smatra za
Lutaju.i
__t ,*o-," bil", """i;,;;;;gu6iti 6e svaku koristnu
do juder prijatelji u koaliciji, dapade i dru$ovi u vlastitoi st;;; ii^."'","aro savietovati
stranki (na pr, zastupnik Tu5kan u Sisku, koii $a prosto zove
::ltt:ll
crrr,neka se u budude koali_
duva ,iofiiie*.. i ,drZavnika* ,Su-
kao
pilo. Odatle moje
lr naprezaniekroz dugo vrieme, da izadiemiz
I

i
!.
 ii
li
40
toga meteZa, dok napokon nisam presjekao tai dvor i do5ao do
slobode.
Osim toSa spominje g, Zaporac pojedine Supilove dine, koji
su koaliciji Skodili, Tako g. Z, pise:
Supilo ie nebroieno puta na predloge nas pravaSa odgo-
varao posprdnor >Sta 6ete Vi prava5i sa Va5om drZavoprav-
nom politikom, sa deklamaciiama< itd, Bezbroi puta nagovarao
me, da ne iztidem toliko tai prava5ki pro$ram, jer da nam to
Skodi,a ja sam mu odgovarao: da ne smiiemospaliti sve mostove
za sobom, jer aho nas Magjari prevare, - kako 6emo se vratiti
k narodu.
Kad se u svibnju E. lg0f, radilo o izboru delegacije u pe-
Stanski sabor, predloZio je dr, Pinterovi6, da se tal izbor ne
obavi dotle, dok nam Magjari ne zajamle, d.a 6e ispuniti na5e
pravedne zahtjeve, Jedni su poduprli tai predlog, no Supilo je
bio proti, Zakljuleno ie bilo, da imade jo5 iste no6i otputovati
Supilo u Budimpe5tu, da izviesti Kosutha i da se upita, Vratio
se iz Fe5te i stao moliti i zakljiniati, neka se to za Boga ne
udini, da se ne izabere delegaciia,jer bi sabor u Pe5ti bio krnj.
Kosuth, reie on, moli nas, neka to$a ne udinimo, ve6 neka sva-
kako izaberemo delegaciiu, ,kao uslugu za protuusluSuu,Ve-
6inom 6llasovabude zakliudeno, da se izabere delegacija,Ovo
ie bila temeljna po{re5kanod koje potide sva neda6a i sav ne-
uspieh riedke rezolucije. Kamo sre6e, da smo onda odmah nadi-
nili prelom, Narod bi nas na rukama nosio, a sebi bi bili pri5te-
dili mnogu gorku,
U pitanju 6ilasovite
"deklaracijeu dane u pe5tanskomsaboru
traiili smo mi, da se u nju uvrsti, da ie trajni bratski sklad
izmediu oba naroda mogu6 samo na temelju podpune ravno-
pravnosti, Supilo se tomu protivio s razlofa, da se Magjari ne
razdrazel u opie je Supilo u ovo doba briZno izbjegavao svaki
i najmanii sukob s Magjarima, da im se ne zamjeri,
Kroz 4A Sodina tvrdilo se, da u Budimpe5ti postoje dva sa-
bora, magiarski i zajednidki uglarsko-hrvatski, Ma{iari su mudke
to priznali. Kada ie g, lg07. u lietu predsiednik Justh htio tomu
dati vidliiva izrai,aia i odredio, da se za vrieme razpravljanja
samo magiarskih posala skine hrvatska za,stavasa z6lradeparla-
menta, tada je Supilo - ne pitaiu6 koaliciiu izposlovao, da se
opet izviesi hrvatska zastava, ier da je sabor uviek zajednilkit
,lil
li
4T
Ne iu spominjati napose, koliko su usledu koalicije Skodile
nje{ove iziave o predla$aniu vlade, o Bosni i Hercegovini itd.
Sufito ie neogranideno vjerovao Ma$iarima i nas sve ostale
unevierovane Tomaseu htio o tome da osviedodi. Niti za praf-
matiku niie htio vjerovati da ie to djelo ma$jarskeneviere i ne-
iskrenosti, nego je dokazivao neprestano, da ie to maslo Beda
i Austrije! Sve to niie istina' PraSmatika ie dielo magjarske
zanesenostii neiskrenosti prama Flrvatima, a bila ie poznata ve|
u lipniu 1906,, te su MaSjari ve6 onda, io5 u vrieme naideb-
lje1a prijaleljstva i toboZnie ljubavi s nama snovali napadai na
ria5e svetinje.
Dalje zast, Za{orac priob6uie svoj tako zvani ,'memoran-
dum" (ili spomenicu, t. f, spis, koji bi imao njekoSa na ne5to
sjetiti ili spomenuti), o kojem pi5e:
U listopadu g. tW7. preporudeno mi je, neka u kratko
odgovorim na sliededa pitania: 1, Koji ie cili hrvatske stranke
prava; 2, stanovi5te hrvatske stranke prava prama kruni i di-
nastiji; 3, stanovi5te hrvatske stranke prava prama Austriji;
4. stanovi5te hrvatske stranke prava prama Ugarskoi; 5. odno-
Saj hrvatske stranke prava prama Srbima; 6, stanovi5te Sledom
na Bosnu i Hercegovinu, - Na ova pitanja odgovorio sam
spisom, koii ie u BeEu predan onima, koji su to htieli znati,
dana 13. prosinca 19O7.
U tom se >memorandumuuspominie izbor dana5njevlada-
ladke ku6e na hrvatsko prestolje (u Cetin gradu god.. 1527.1,
zakonski dlanak 42,hrv, sabora od god. 1g61,,kojimle dlankor'
izredeno i po kralju potvrdieno: d,a je
Sod, 1g4g, svaka sveza
izmedju Ugarske i Hrvatske bila prestala, po svem tom ima
kralievina Hrvatska pravo, da bude posve samostalna pod
vladom habsbur5ke ku6e, No dok obstoji nagodba
s Ugarskom
od 1868,,koia ie mnogia hrvatska prava prepustila zajed-
_god,
nici, zapravo Magjarima, treba tu nagodbu piegledati (revidi-
rati) i popraviti tako; 1) da bana imenuie
sam kralj; 2) da
zajednidtrravlada nema nikahove
vlasti (eksekutive) u'Hrvat-
skoi; 3) da zastupanje na zaiednidkom
saboru bude ravno-
5) da se siedini Dalmaciia; 6) da
:li]i?' se zakoni o porezr,t
gospodarstvu, tr6lovini, prometu i domobranstvu stvaraju u hrv.
saboru; ?) da vojska, carina (trg,
Sranica i trg, ugovori) i nov-
I

43
42

dano uredienje (novac, banka) ostane i dalie zaiedniEko cieloi naivela niihova nesre6a' I nije bilo dovjeka'
slavenskih naroda javno naudati, da se
monarkiii. - ij:;; '_ - - usudio i pomisliti, a kamo li
Dvrr
"e se ono
Kako ie poznato, i Frank ie predao Bedu iedan >memoran- ir7i. l"titi naiptiie proti rodbini' proti obra6iu' kako
koia su s nama zaiedno pod tudiim go-
dumn i pravio s niim ve6 podavno silnu $alamu u svoiim novi- i"r", i ," proti bra6i'
eto do5lo novo vrieme, koie ne
ramar predoduiudi narodu, da ie tim BoP zna 5to udinio. Ne iarmom, Sad ie
"p"irt""--i ne$o udi, da treba Sledati toboZe
z*amot Sto misli Q. Za{orac o svojem umemorandumu(' no mi Jornu nikakove ,,brale,,',
smo duZni upozoriti svoje ditaoce na ovo, Ovi memorandumi ;;;;". svoiu korist, Mi te toboZnie nauke ne 6emo pobiiati
i:iit uriuuti, da 6e ona tri neprijatelja biti mnogo brZe gotova
imadu medlu ostalim i tu svrhu, da politidari, koiima oni gore
Hrvati i Srbi
upovjereo sastavljanie ovakovih spisa, budu jedno vrieme - ne sarno sa Hrvatima, ne$o i sa Srbima, ako se
je o tom
mirni te da okruZeni svetom taino56u (o koioj ipak Sto$od irrdr, ,u-i medju sobom borili' To ie tako odito' da
Sapnu), valno i blaZeno dekaiu ispunjenle svofih predlo{a, A do iuder bio uvjeren sav sviet'
kad vide, da od memoranduma nema niSta, onda ga - odkriju Nama ie ovai das $lavno, da upozorimo svoje ditaoce na
svietu - i stvar je svr5ena,No vrieme je mediutim proSlo. onu drugu tvrdniu, naime: da se sada radi o tom, ho6e li u
Hrvatskol biti gospodari Hrvati ili Srbi. uTek kad bude to pi-
- dodaje
("Dom., God. 1909B
. r. 5.) tanje rie5eno, tek onda 6emo se miriti i bratimitin,
jo5 tomu Kr5niavi'
Zapamtlmo dobro: Srbi ho6e da budu u Hrvatshoi gospo-
dari, Kr5njavl ne kaLe; Kad mi Hrvati nadvladamo Srbe i po'
Srbi - gospodariu Hrvatskoj. sta.nemogospodari u llrvatskoi, onda 6emo se miriti i bratimiti'
- neEo kaZet to pitanje bude rie5ero<<,t, j. kad bude
- Srbi - Srbit" Od dana u dan sve su hrvatske "kad
"Srbi rie5eno, tko 6e od nas biti gospodar,Po tom je mogu6e -'po
novine pune Srba, kako smo to mi unapried rekli, kad ie po- mi5ljenju Kr5njavijem - da bi u Hrvatskoj mogli Srbi postati
dela parnica proti njima, Medju ostalim to je ta parnica gospodari, Pa ako postanu, onda 6emo se s njima miriti i
i podignuta. I mi bismo najvoljeli, da o toj stvari ne pi5emo, bratimiti.
ali moramo, da se vidi, kamo ta upolitikan vodi, I to je, radi dega ovo piSemo, Ona naime politika daie
Kako ie poznato, Slavnu ried o Srbima vode Frankove Srbima kud i hamo viSe, ne{o svi oni, koji se danas sa Srbima
novine ,Hrv, Pravo", u koiima ditamo i ovol mire i bratime, Za{to? Zato, Sto svi oni, koii su danas za spo-
razum sa Srbima, kaZu, da su u Hrvatskoj gospodari Hrvati (t. i.
Dne 2, veljade o, g. na Svie6nicu, bila je skup5tina fran-
da se u Hrvatskoi ima voditi hrvatska politika), ili barem da bu-
kovske ditaonice* u Zafrebr, Ta ie skupltina izabrala za
"hrv, demo gospodari jedni i drugi, - dok
predsjednika ditaonice poznatoga biv5ega predstojnika Khue- ie KrSniavi spreman miriti
se i bratimiti sa Srbima i onda, ako oni postanu
nove vlade, Kr5niavija, a on ie u skup5tini drZao flovor, u {ospodari u
Hrvatshoj.
kojem ie rekao, da mi Hrvati imamo detiri nepriiatelja, i to
U kratko: Kr5njavi ie priznao Srbima i srbskoi politici u
Ma$jare, Niemce, Taliiane i Srbe, a naipogibeljniji su, kaZe
Hrvatskoi jednako pravo kao
Kr5njavi, Srbi, Sada se radi o tom, kale dalje, tko 6e biti go- i Hrvatima: proglasio th ;", du
tako kaZemo, ravnopravnom
spodar u Hrvatskoi: Hrvati ili Srbi, strankom, koiu itt u pravo boriti
se' Po ako nadvlada,
Na prvu tvrdnju, na ime: da su Hrvatima najpogibeljniji ima pravo Sospodovati,
A ie li moSuce da Srbi rr"doi.d.irt
neprijatelji Srbi - i to doma6i Srbi to se ne 6emo po- l-\u to odgovara sam Kr5njavi. On pise (u ,Hrv, Pravuo od
tanje osvrtati, Redi 6emo samo ovo: Do sada su svi naSi rodo- -
6' veljade o, $'):
ljubi i doma6i i strani udenjaci naudali i vierovali, da je nesloga "Srbi 6e se s Magjarima sdruZiti protiv nas, dim

tl
[,
d
44
to bude koristilo niihovim ciljevima, da li se mi s njima klali
ili ljubili.,
Dakle Srbi 6e se sloZiti protiv nas Hrvata s Magiarima.
A moZe im pomodi i kralievina Srbija. A moi,e im pomo6i i
Rusija, i Italija - i Bog zna, tko ioS, I ako nas nadvladaiu' bit
ie uto pitanie rie5enoo,a onda 6e se Kr5niavi i nieSovi sumi5-
lienici sa Srbima miriti i bratimiti!
To se rantmijel, Tko prizna Srbe za ravnopravnu ratuiu6u
stranku u Hrvatskoi; tko im prizna, da imaiu jednako pravo
{ospodovati, kao i Hrvati, samo ako budu iadi, tomu dakako
ne 6e preostati dru$o, nego da se s niima ne samo miri i bratimi,
nego da im i ruke ljubi, kad postanu gospodari.
Ne treba razlapali, da se mi s ovom politikom ne slaZemo.
Po ovoi politici mogu sutra u Hrvatsku do6i Japanci i postati
ioi gospodari,MoZda i mo6!u,- ali Sto ne moZe biti, to je ovor
Ne moZe biti, da bi se pravi Hrvati ikada s ovakvim nasilni-
. cima htieli miriti i bratimiti, - pa bili ti nasilnici ba5 i na5a
bra6a Srbi!
'Evo,
do dega dovodi politika Spekulaciie! Oni isti liudi,
koji kaZu, da Srbima u Hrvatskoi ne prlznaiu ni imena, -
spremni su im priznati i gospodstvo, - samo ako Srbi budu
lacl!
MoZda 6e se tko duditi, Sto je politika Frankove stranke
do5la u ovakvo stra5no protuslovlje, kojim se sama tude pred
cielim pametnim svietom, Ali mi se ne dudimo, jer vidimo, da
je ta politika odbacila svaki obzir na pravo' na pravicu, na
osie6aj, pade i na razbor, ve6 ima pred odima samo uspjeh
svoiih politidara, - Spekulaciju,
(,Dom., God. 1909.Br. 6.)
NaSi lutorant.
je kod nas gadna ried; to je isto, Sto i poganin
"Lutorann
ili bezboZnik.
Lutorani imadu ime od Lutora ili bolie Luterai doktor
i{artin Luter bio je priie 400 godina katolieki redovnik (fra-
tar) augustinskoga reda i nauditeli {profesor) u visokoi Skoli
45
Tai ie Luter ustao
(sveudili5tu) u njemadkoi zemlii -S-a;koi'
Crkve: niie pri-
proti rimskomu papi i proti nauki ,katolidke
ugleda osim sv' pisma' bio ie
znavao nikakvoga crkvlnoga
zavietima' ptotr bezi'enstvu katol' sve6enika'
Oroti *a""nidkim
-proti svetaca,
rr"rri* dastima i posiedima, _proti da5denju
krsta i
ir"ii
"rt o distili5tu, p'oti svim sakramentima osim
""""i i vinom)' To fe nova 'obnovliena"
iridesti (koia se ima davati
ili "lutoran-
(or"forrnirutu.), oevangelidkau, >protestantska<
svaicarskoi naudao
,k"" ,ri"ru. Radi ove nove viere, koju ie u
ne samo nemira
i Sirio kalvin, bilo ie preko sto $odina mno$o
i svadje, ne$o i dugotrainih krvavih ratova, dok niie malo po
malo postavlieno i novo vjersko po$lavarstvo, naime nova
crkva, i to >protestantskao ili ulutoranskao i oobnovliena"
(reformirana) ili "kalvinskan, koie su iedna druSoi vrlo pro-
tivne, a u svakoi 'ima vrlo mnolio nesloSe i nesklada' Uz ovu
vieru pristale su i u nioj ostale skoro dvie tre6ine Niemaca
(ciela Pruska), pa je i niemadki kaizet (rlutoran"), zalim nie-
madki susjedi Danci i Svedi, a od ostalih naroda tre6ina Ma-
giara (koii su 'uKalviniu) i Slovaka (oni su ulutorani*), Kod
romanskih naroda (Talijana, Franceza, Spaniolaca i t, d.) i kod
ostalih Slavena ili nije bilo nove ove vjere, ili je odmah u po-
detku uni5tena,
Krivo bi imao, tko bi mislio, da je ovu novu vjeru stvorio
sam Luter, ier iedan doviek ne moZe u toi stvari niSta, Za to
treba - ako niSta drugo - barem to, da liudi ho6e slu5ati novi
kakav nauk, A toga ie bilo, i to davno prije Lutera. Davno
priie Lutera prigovaralo se biskupima i sve6enicima, da grje5no
Zivu, da im je samo do novaca i imetka, da papa za novce
opra5ta griehe itd. Ovakvi se prigovori i dan danas rado izna-
Saiu i jo5 radije slu5aju, a kamo li ne bi onda, kad ie sveienstvo
bilo neuko i u istinu stra5no razuzdano. No samo radi to$a ne
bi valida nikada do5lo do viere, da niie bilo i drugih, i to mnogo
ve6ih stvari.
Priie sve$a treba znati, da su se njemadki vladari stotine
-
$odina-_prijetoga na Zivot i smrt borili s rimskim papom, i to
o"
1-.l1vjere, nego radi vlasti i gospodstva, protivnost dahle
p-api bila je u cielom njenradkom narod.u
obidna stvar i bez
ob3ira..na.kakvu vieru. Ta se je proiivnost
najvi5e opaZala kod
velika5a i plemi6a, jer su oni morali
mnoSo puta u rat za papu
 l:'
I
t,
l'l

1,1
46 47

I
ili proti papi, pa su naravski neprestano pretresali tu politiku, radi se tu samo o raznim prigovorima, koiih ie i priie bilo medju
koja se je stotine godina vrtjela oko pape, katolicima,
K tomu ie bilo medju ljudima sve to viSe znania, iskustvtr Ovai otvoreni bof traie, kako rekosmo, i danas u krilu
i udenosti. Do onda preko tisu6u godina niie t Evropi biio same katolidke Crkve, Razumiie se po tom lako, da liberalci
gotovo ni5ta osim Crkve, niezinih sluZbenika i njezinih nauka. slave zadetnike reformacije kao borioce za pravu vieru, za.
Tu je bila sva istina, mudrost, sva vlast, - i to sve od destit iivot, za slobodu itd,, a reakcionarci ih kude kao udi-
samoplaBoPa, Nigdje na svietu nema to$a, No liudi su sve to telje laii, smutljivcen nepokorne oholice, zavoditelje naroda i
vi5e putovali u daleki sviet (na pr, u Palestinu za kriZarskih protivnike samo5laBoga, Zato se lako razumije, Sto se je u
vo|na), vidjeli druSe narode, druSe vlade i druge viere, pa su onim zemljama, gdie ie katol, Crkva pomodu drZavne vlasti
sve to podeli prosudiivati po zdravom i slobodnom razlumu. relormaciju nadvladalar ne samo zatto i sam tra$ nove vjere,
tako da se je cielo mi5ljenje o redu i vladaniu u svietu pro- ako ga ie bilo, ne6!o se o Siriteljima nove vjere i niihovim po-
mienilo, Skolani ljudi, koiih ie bilo sve to viSe, podeli su o svem magadima nije smjelo stotine godina gotovo ni pisnuti. Za to
tom razmi5ljati, pisati i naudati, Bili su to sami sve6enici, Naj- se je i o relormatorima u hrvatskim zemljama pisalo vrlo
Slasovitiji su osim Lutera Viklif u Engleskoj (umro g, 1384,,ba5 malo, i to pla5ljivo, a o reformaciji u slovenskim zemljama
99 godina priie rodienja Luterova), Jan Hus u eeskoi (spaljen izalla je prva vefla i temeliitija knjiga tek ovih dana prigodom
na lomadi god, 1415,)i Kalvin (u vrieme Luterovo) u Svicarskoi, 400-godi5niicerodjenja kranjskoga ulutoranauFrimusa Trubara,
Uz to je nered u Crkvi bio doista stra5an i nesnosan (bila Treba naime znati, da smo i mi Hrvati, a i Slovenci, imali
su na pr, na iedanput tri pape!), tako da je radi toga nereda i svoje >lutorane<<.za Sirenje nove viere tiskale su se u darerroj
ob6e pokvarenosti sve6enstva i naroda bilo vi5e ob6ih crkvenih i tudjoj njemadkoj zemlii i hrvatske knjige glagolskim i 6iril-
sabora i skup5tina, na kojima se sve to izna5alo i o svem tom skim pismom, a prvi na5i veliha5i, Zrinshi, osnovali su u Nede_
razpravljalo, Po tom ie posve naravski, da su pri{ovori proti li56u (u Medjimurju) i tiskaru za tu stvar,
papi, svedenstvu i cieloi Crkvi bili obidna stvar, tako da nije Pa Sto mi danas imamo suditi o tim na5im ,lutoranimau?
Hodemo li ih dizati do neba, ili im prokliniati
bilo ni malo dudno, kad je opet jedan fratar podeo iavno pri- i spomen?
govarati papinskim naredbama i postupaniu sve6enstva,A po5to U tom ie pogledu vrlo pouina slovensku
. kn;iga, Sto ju je
nedavno izdala oslovenska Maticau
se ie toliko toSa nakupilo, a fratru - Luteru - posluZila sre6a u Liubrjani poi .ru.io.,ro-,
'Trubariev zbornikn, U toi
(ili nesre6a) te uz njega pristali mno$i velika5i, - stvar je ie kniizi potanko razloieno, sto se
o ljudima, koji su novu vjeru Sirilimedju
postala vrlo ozbiljnaz driavna vlast dade novoi vjeri slobodu, 11. na5im Slovencima.
\tlavno 1e +.u razlaganje slovenskoga
podela se osnivati nova Crhva - bez pape, profesora dra. Frana Ile_
srca o prvaku slovenskih lutorana, primuSu
Rimska se Crkva primi posla, da zapieEi Sirenje nove Trubaru, i o cieloj
toi stvari, Iz toga razlaganja
vjere, :Dri,avna vlast stane prista5e nove viere progoniti, Na- zabiljeilit e"*o u kratko ovor
Liberalni Slovenci ,l"rr" ..ro1" ulutoraneu
stade du$otraini, pa i krvavi boi, lcoii ie dodu5e prestao, - ali i ponajviSe zato,
*to su to bili toboZe narodni
je mrinja i nepriiateljstvo ostalo do danas, Ovo obnovlienie slovenski ljudi, koji.,, prrri poe"ti
t *t:kl,i. kniige u slovensh
Crkve (ili razdielilo je i same dlanove katolidke :i:lt om jeziku, osnivati slovenske
"reformaciiau) onur€, pace htjeli
osnivati i narodnu slovensku Crkvu, Sve
Crkve u dva neprijateliska tabora, koii se bore i dan dana5nii: zalo;t niie tako. to
1,1 Trubar ," d;;; pisao i tiskao knjige u
stvorilo ie oslobodniakeu ili slobodoumnike (liberalce), koji i slovenskom ieziku.
ali njemu nt; bil; do slovenskoga
dalje pobiiaju katol. Crlcvu, premda iz nie ne izstupaiu, i na koliho do Sirenja nove iezika,
vjere. ,po svoj prflici Trubar
^iJ"lr^rtr"i^i"_
>natraZnjake" (>reakcionarce..),lcoji Crhvu i cielo niezino ure- pisaoslovenskih knjig",iud b; il;;";;" ne bi bio
dienje brane. - Da se to bolie razumiie, treba refli, da su po madke kniige, a to s"
il
tom nastale ba5 dvie stranke, koie se otvoreno pobiiaiu, a ne ;; o;"r;: sto je na visoj skoli u
,i, "idi
il.i
lil,tii'r-'
 49
48
je
Ljubljani dao njemadkomu iezikt mjesto pred slovenskim. No milosti, narod si ie uzeo sam, Sto mislio, da mu treba: narod
se digao i velika revolucija odpuhnu i kralia i kralievstvo.
ipak je istina, da je ulutoran.. Trubar podeo pisati slovenske
knjige i osnivati slovenske Skole, Ovo nam je palo na pamet, kad smo ovih dana proiitali
Za naile hrvatske ulutorane.. ne moZe se ni to kazati. Treba proglas dra. Mile Stardevida na Hrvate, da dodju na sastanak
naime znati, da su se Hrvati od starine sluZili kod sluZbe boZie dne 9, oiuika o, g, u ZaQreb'
svojim iezikom, te su ba5 one godine, kad se ie Luter tek rodio I doista riedi Mile Stardevi6a zvule u naSim u5ima kao
(1483,),tiskali prvu knjigu hrvatsku, i to hrvatsku misnu knjigu kralievske riedi iz davne - davne davnine, I ne samo da
ili ,misal<, tako da olutoransken hrvatske knjige nisu kod zvule, nego to i iesu doista kralievske rieEi, ier mi ni daska
Hrvata bile Bog zna kakva novost. ne okliievamo pilznati, da su Starievidi - kralievski hrvatski
rod po mnogim biljezima, Ili zar bi mogao i pravi potomak
NaSi dakle stari ulutorani.., hrvatski i slovenski, ne zaslu-
hrvatskih kralieva uvierenije, ponosniie, stalnije i nepomirlji-
Zuiu posebne kakve slave kao unarodni.. ljudi, A ako ih pak
vije duvati i'tvrditi hrvatsku misao, misao kraljevstva hrvat-
kada tada slave dana5nji liberalci, nije se tomu duditi, ier u
skoga, nego Sto ju je duvao i tvrdio Ante Stardevii? trli zar nije
danaSnjojborbi izmedju liberalaca i reakcionaraca dobro dolazi
isti tai Ante Stardevii cielomu pokoljenju Hrvata bio - pa i
i jednima i drugima sve, No ovakova borba ne vodi nidemu.
danas ie - pravi kralj, pade vi5e nego kralj, - jer je vrhov-
Zato mi drZimo, da je jedini pravi put ovaj, kojirir je udario
nidki vladao mislima, du5ama i srcima stotina tisu6a Hrvata?
spomenuti Slovenac lle5i6, koji niie pristao uz nijednl stranku, Pa onaj Solemi ,David, koji je ve6 svoiom giolemom poiavom
nefo mirno i razloino, ali ipak odludno i otvoreno kazaa istinu, djetinjemu srcu naroda bio krali! A onda dolazi Mile s kra-
koju moZda spoznaie i jedna i druga stranka, samo nema kurale. ljevskim doista poStovanjem i poboZnoi6u pred ,blagopokoj-
da to prizna, nim stricem" svoiim i s kraljevslcom upravo vjerom u
Kamo sre6e, kad bi se ovim ozbiljnim nadinom moSla raz- fravdu
i u m i l o s tb o i j u i u H r v a t e , , . B o g i H r v a t i ! . , .
leigati i druga valna pitanja, radi koiih ie danas ve6ina prosvje- Sve je to istina, sve je to tako, sve smo to napisali iz vla^
6enih Hrvala razdieliena u spomen ta dva nepriiateljska tabora! stitog o'pazania,* pa ipak kako
ie sve t,o nama daleko tako
S tom leliom napisano je i ovo nekoliko redaka o na5im ,lu- starinsko, kao i oni stari kraljevi hrvatski, ,koji
podivaiu tamo
toranimau, na solinskorn poliu1! to.sve po5tujemo, mi sve to mi5lju
teto.imoi k srcu priviiamo, -Ml
(,Dom., God,.1909.Br. 7.) a da smo pjersnici,mi bismo io i'.,
piesmu sloZili, - ali nidta vi.e,
ier ne znamo, ito bismo s tirrr
dalje.podeli, nego da kliknemo,'Sturru,
-_ iast i _ mir hrvatskim
kralievima_i njihovirn potomciirna,
u *i"i";0"*,
Mile Starievie. posao, na koji nas zove
novi Zivot i nove potrebe! ""'lrt,,ir,
Mile Stard evi1 zove na sastanak
Knjige piSu, da ie Lui XVL, posljednji francezki krali prije sve iskrene Hrvate, jer
svi iskreni Hrvati su prava5i!
velike bune (revolucije), bio vrlo dobar dovjek i dobar vladar. I do6i 6e dan 9. oi,ujka_ nije
daleko - a na sastanku
t"*; ;iti i. _ mi vei vidimo _
Fa ipak tai dobri kralj ne samo da nije mogao u svojoi dri,avi vrlo, vrlo malo Hrvata.
Ho6e li to biti dokaz, d.aima vrlo malo
niSta popraviti, neSo ie i sam iz$ubio krunu i, Llvot. iskrenih Hrvata?
Nas na pr. ne 6e na tom
Zaito? Zalo, ito ie nado5lo bilo posve novo vrieme, nove sm'ije li itko re6i. .sastankubiti, pa
da mi, koli ," f.ufirrro poa
misli - nova politika, a dobri ie krali bio iz staroSa vremena, seliad.ke stranke, i,me,nom hrv, pudke
nismo iskreni Hrvati?
imao stare misli - drtao se stare politike, On bi bio htio na- A zaSto r&s ne.6e-
biti rru to- ."r,."f."2 Zaito ne 6e biti
rodu kraljevskom svojom dobrotom i milo56u dati ne samo ni dru{ih, bez sumniei.L";;il
koje5ta, neSo moZda i sve, - ali narod niie vi5e htio nikakve
;i;;";;
4
l;
ti
 50
5l
Na ovo pitanje morao bi sebi odgovoriti Mile Stardevic
barem poslie sastanka, ako ved niie na to mislio priie sazivania Ali nije samo to, ne6loi ono, Sto je jo5 pogibeljniiez
Kad su
ovoga sastanka. samo prava5i iskreni Hrvati, pade, had i" dorta
au .i
Mi ne 6emo potanko odgovarati na ovo pitanje, nego nam prava5, i ved si iskreni i- pravi Hrvat, - onda se laho""ii,
ra.zumiie,
re6i samo ovo: Sto se sve to viie iavliaiu kojekahvi uglursuzi, L"rt
ie ;d" da su,
Doista je istina, da svi iskreni Hrvati po5tuju hrvatsku pravasi, dakle pravi iskreni, pade iedini pravi
fr";;t'To ie
pro5lost i i,ele sre6nu i dastnu budu6nost hrvatskomu narodu, Mile Starievi6 gorko i sam izkusio.
pa ako je to prava5ki proSram, onda su doista svi iskreni Do topla eto vodi kraljevsha poboZnost,
prema ,rbla$opo-
Hrvati - prava5i, Samo je opet drufo pitanie, moSu li svi kojnom starcuu.poboznost naime nije glavno
;;r;,
',---' *;kamo
>prava5io biti u jednoi politidkoi stranci, t. j, mogu li >svi li u politici, jer se poboZnostdade i _
hiniti."j "
iskreni Hrvati" biti u jednoj stranci, Mogli ne mogli, mi vidimo, A Sto da kalemo o pudkoj politici, Sto o seliaikonr,
da - nisu, Mi dapade vidimo i to, da ima sve vi5e uprava5kihn napretku i pravu, - kad1"-k bismo na sve to,od pravaSa
Hrvatan, >iskrenih
stranaka, To je posve naravski: Cieli narod ne moie biti u dobiliuz porugluios i prihor, a"
iednoi stranci, a kad Se dan na dan pi5e i govori, da niie vi5e rep diZemo,,! "rn,I2"'t."ii"ffi o*_
iskren Hrvat, tko niie prava5, onda se to tako razumije, d,a Po svem tom, ftolikogod..razumijemo
iskreni Hrvati ho6e da budu prava5i, ali kad ne mogu biti u poku5ai Mile Starie-
viia, osobito u daoa5njimprilikamu, .rriiirno,
istoj stranci s dru{im prava5ima, ier ho6e i io5 nje5to drugo, - pokuSai stare naSe a" j",r.-.o"i1"a""

- Noko,ikos.d,;;ffi;,';:iJ3.liu:",'jli:",,
osnivaiu novu pravaShu stranku,
A to ie ono, na Sto, kako se vidi, Mile Stardevi6 ne misli: na5emumiiljenju, mi u cieromu
nyemviaimo-po5tenonastoianie,
ima ioS nie5to, Sto iskren Hrvat moZe htieti, a da ipak ne ie pade koristno biti, poznar, koie
prestane biti iskren Hrvat, Drugim riedima: Misao pravaSka .
vladari samodrZci'rrqi.ru i"- iz povjesti, da su se
(stardevidanska)samo je narodna, a niie i politidka i druZtvena i"i""i"iru""frire po bozjoimilosti,
vrlo iesto ljudski rcztrieznili,
(sociialna) i prosvjetna i t, d, A danas se stranke ne diele samo eim'.,, "i"dari
_ sazvali sabor.
To ie i
naravski.Dusi, koii
po narodnom programu, nego i po onim drugim strujama, - i preko gr";u imadu vlast samo
nad poiedincimai
a u tom prava5ka misao puSta podpunu slobodu, ier o tom ni5ta yavi njihova --r "f"aaju,
u t1lj,.u o"-.to,rp ii,id, , svjetlu dana i Zivoi
-,br
,mo6 ne dieluie. . .
ne kaile,
Kakve to moZe imati posliedice u politiEkom Zivotu, dosta
(,Dom., God,. 1909.Br.
ie spomenuti samo iedan primier. E,)
Svima nam ie poznato, u kakvu ie nas Hrvate dovelo
srbsko pitanie, Do juder smo svi mislili, da prava5i imadu u
toi stvari iasno mi5ljenje, naime: protiv Srba. I doista vidimo, U meteZu.
kako se pravaii oho Mile Starievida'natjedu s Frankom u ne-
priznavaniu Srba, pi5u6i vazda ,Srbiu, t. i. toboZnji Srbi, No ' .1.."i"bdomovina
I;TX1rTij,t*{."_..j1"*, je,
dosra
uz to vidimo, da stari prava5, sve6enik Ivo ,Prodan, ne samo
fl:*:,.lJ,y:
:B"ti:H,ft1i#
:LT.:"iJ:tly-:":iiu""'?;,'i'f;
j:1,;*'l"
:; *H:i.:"$"1;l;'
da priznaie Srbe, nego im daie i zastavut I dok novine Mile
ff ll j' :::1",
diari_^
t "^"
k;;:'"""ol'i,,":
_-- vsndr(rr ne
l ;j:?f.'iil;,ll # : ;f _
bl Ii se vedina kako nagodila
Stardevida pretiskavaiu Prodanovo pisanie, u isti das pobiiaiu
Franka, Sto je za >Austriiuu - ni malo ne misle6i na to, da iir",""".jiltula
islo,.pod"li
;;
Raucha ti dosla
dosta na vladu..
""
;i;;". Kad "" niie nikako
Kad to nije
s Ma-
niLotn
politika *'":'"4 po malo
protivnike Srba (a to su do iuder bili svi starEevi6anci-pravaSi) iavljati glasovi, da orr. ,ro.,"
politidke prilike upravo Sone k Austriiil illi'f
put: t,r.,,, ,l]_ "1"
na$;':::J;T""#::'"#"il::-'ffi
staru J';,11,,i::Hli
_;;;;"';l,1i,lf,i,t ;JTl:,#ilyJ,H1:
 lr)lL
jl 52
tri pokusa: pokus zast. Zagorca, pokus Mile Stardevi6a i pokus
I
dalm. Hrvata, Prodana i druSova,
L
Zast. Zaporac, po5to ie konadno izstupio iz vetine (koali-
cije), a ostao posve sam, go,tovo smie5an i izruSan od svih (a
osumnjiden od mnogih), morao ie nie5to udiniti, da sve to kako
tako popravlI zbiliaz ovih dana p,roSlasiu novinama, da neide
vi5e u Fe5tu. To ie iavio posebnim pismom predsiedniku pe5tan-
skoga sabora. U tom pismu veli, kako mu ie odmah u podetku
teiko bilo kao prava5u i6i u Pe5tu, ali da je mislio, da 6e tim
lcoristiti domovini, da 6e na6i umiran sporazum i izmfuenje
sa magjarskim narodo'mu. Ali - veli dalje -- mi smo Hrvati
u to vrieme (kao da prije nismo!) doiivjeli od Magjara velike
nepravde i zalo ne mole viSe u pe5tanski sabor. Kad se ie S.
Z. ovako naiadikovao, porekao je sve, Sto je pisao u onoi knji-
Zici:
"Istina o riedkoi rezoluciji ili tko vara narodu, a potvrdio
ono, Sto se ,,jeu seljadkoi stranci o "riedkoi rezoluciji., odmah
od podetka mislilo i pisalo, U toi je kniiZici naime g. Z. branio
riedku rezoluciju osobito proti seliadkoj stranci i udio narod,
da nama 'MaSjari nisu nikada zla napravili, nego da je to sve
kriv Bed, kamarila, Austrija i t. d, A u svojoi najnovijoj oposla-
nicin napisao je P. Za{orac doslovno ovo; ,Hrvatski narod ie
iskusio dosta zla i nevolje, od drugih naroda, ali od nikoga
toliko, koliko od Ugarske.u
Koaliciona5he novine (rPokreto, ,Obzoro) silno su se obo-
rile na ZaSorca, Sto u tom pismu medju ostalim kaZe Magia-
rimal uAko ne moZemo uz Vas posti6i svoju slobodu i samo-
stalnost, ne$o ba5 moramo drugiomu sluZiti, onda 6emo si po-
traZiti bolje$a i po5teniieSa gospodara,u Ove novine tumade te
riedi tako, da se zast. Z. ne 6e vi5e boriti za slobodu, nefo
ho6e da bude sluga, i to u Bedu, pa da bi sarla i posljednii na5
dovjek tomu gospodinu, €drje€od se pojavi, morao za{rmili:
Daleko ti vrata, fospodine! Tko nije svoi gospodar, nego sluSa,
taj ne moZe zastupati niti jednoga Hrvata, a kamo li cieli
narod!
Malo ie telko razumieli, zaito ove novine diZu gotovo
hajku na zast. Zagorca, dok u isto vrieme piSu, da 6e se on
{sada 9, oluikal prikliuditi Mili Stardevidu, koji u svoioi "Hrv.
Slob,u saborsku ve6inu (koaliciiu) liudski podupire, Bit 6e, da
ovim novinama nije drago, Eto Z, tako bezobzfuno priznaje
:i
ii,
l i i r, i t
53
griehe i pogreike koalicinona5ke politike, u kojoj po svem
srrde6i ove novine jo5 dvrsto vjeruiu, Doista, zast, Z, vrlo se
slabo brani i iedva 6e se pred koliko upu6enim ljudima obra-
niti. No on za tim i ne ide, Njemu ie zacielo samo do toSa, da
moZe stupiti pred svoie izbornike te da pred niima jednako
bezobzirno udari na rezoluciona5ku politiku, kako je prije bez-
obzfuno udarao na niezine protivnike. Zast, Z. bio je naime,
kako je to sam priznao, toliko mudar, te nije spalio onoga
mosta, koji vodi k narodu, t. i. glasovitoSa >programa god.
1894.,"No tim ie priznanjem g, Z. poru5io stupove, koii tai
most drZe, naimet povjerenje.Jer kad ie g. Z.ve6 onda mislio,
da 6e se moZda morati vratiti h narodu, to je znak da je on
dobro znao, da zlo radi, - samo je Spekulirao; a ako Speku-
lacija ne podje za rukom, vratit 6emo se k narodu, Sada narod
ima razlofa misliti, da {. Z, i opet samo ipekulira,
U ostalom to 6e se vidjeti, Sto 6e na to narod., Za
sada je giotovastvar, da zast. Za{orou nije po5lo za rukom da
ikoga predobije, a kamoli da okupi ikoliko znatniji broi poli_
tiiara za ono, Sto je htio, Eto, ni onaj jedini zastupnik, koji je
s njim, Haramba5i6,ne 6e da poloZi pe5tanski mandat.
Tu ie
opet s Haramba6iiem sloZna - ciela koalicija . , .
Ozbiljnim nam se dinio poku5aj troiice zastupnika
Hrvata
iz Dalmacije, da se sazove narodno
vie6e iz svih hrvatskih
zemalia. No i tu se pokazalo,
da ni prvi naii liudi ne znadu,
Sto hoie,
nastoianju Mile Stari evi6a i drugova govorimo
gome mjestu, na dru-
I tako - od svega niSta.
A kad se sve to dobro promisli,
qos.taiei previse odito, da onako, kako jest, mora
ll_1",u:"t"ky
Drrl' I da nikakvi ,du5manin
nisu svemu zlu krivi, nego smo
krivi mi, koji ni sami
ne ,rr"-o, *o rrol"*o, Ta da nas ti dus-
mani sve zajedno
pozovu hote6i nam udovoliiti, - oni ne bi
znali, sto bi s nama
podeli, kao Sto ni mi sami, kad se sasta-
nefilorne znamo.
ie tomu najvi5e krivo to, Sto vodje svih naSih
"*,.j,,t_t"-uvooe tajnu politiku, Frank
;::l'^i eto iavno glovori i piSe,
(ugarancijeu),ali ne ee da ih kazJ, - i niegovi
li"ii"r,:lstva
qa rma pravo,
;:::"'. neka ih slobodno drii tajno. KoafiIiya,
xola ie ovih
dana zajedno sa seliadkom strankom dala onu
54
,Iziavlu.,, takodier nema ni naimanie volie, da iavno Sto kaZe.
Mjesto da skup5tinu sazivliu i na niima Eovore Nikolie' Badai,
Rojc, Supilo, Medakovi6, Lorkovifl' - oni to prepu6taju soci-
'ialistima, za koie svatko zna, Sto im ie $lavno i o dem 6e $o-
voriti, Proti Rauchu i nie$ovof gospodi pu5taiu ova velika So-
spoda ,male ljude", vodje sociialista, koii ne samo da ne mogrr
nista odludnakazall, o nasoi politici, ne$o im oblast moZe vrlo
lako skup5tinu zabraniti i rczlierati, Sto ne bi baS tako lako
iSlo, kad bi se za tu stvar zauzela i presvietla fospoda.
Po svem tom ne preostaje hrvatskomu narodu ne{o dekati
opljusku izvanarr, t, i, dok ga jadi kamo ne porinu. Mogla bi
alei i kakva ,pliuska iznlutra,,, kad ve6 narodu dodija, ali da
do toga ne dodie, za to bi se barem morali starati svi, pa i
kraljevska Rauchova vlada.
(,Dorn., God', 1909.Br, 8')
su Zrinski, Frankopaniiu
"Gdje
Njekoii smo dan napisali, da se ie u posliednjih detiri' pet
fodina mi5ljenje naSih vodia i sve na5e hrvatske $ospode vrlo
promienilo, - Spomenuli smo, da se mno$i od onih, koii su
do juder upriznavali.. Srbe u Hrvatskoi, danas ne priznavaiu ni
Slavenima, i obratno: oni, koji do iuder nisu Srba ni prizna-
vali, danas im sami nude niihovu zastavu!
Koliko ie smetnia nastalo u $lavama na5e $ospode i u
druSim velikim stvarima, to nam naiiasnije potvrdjuie i ovai
primjer:
Mnogima de biti poznato, kako su osobito stardevidanci
slavili hrvatske velikaSe, prvake i narodne mudenike: Petra
Zrinskoga i Frana Krsta Frankopana, koii su bili obtuZeni, da
su se urotili proti svojemu kralju, te su 30, travnja C, I67L,
izfubili gilavu u Bedkom Novom Miestu. Na dan 30, travnia
svake su godine stardevi6anske novine bile u crnini, pune
poziva na zaduinice za du5e velikih mudenika, a za koii dan
pune viesti i opisa, kako ie rodoliubno stardevi6ansko Sradjan-
stvo mnogobrojno sudielovalo kod zadu5nica, a iza toga obidno
kod sve6ane veEere (komersa), gdje su odu5evlieni Hrvati na'
55
rodne mudenike
slavili, narodne dY:-"Y.-p-'okliniali, nad
tuzno^ sudbinom domovine iadikovali, zakliiniuti se, da 6e
nevine mudenike osvetiti i Hrvatsku osloboditi, , . Oblasti su,
naravski, zabraniivale i same zaduSnice,a $ovornici na sve6a-
nim vederama bili su pravi veleizdainieil
Tako je to trajalo mnogo Sodina, dok se sve to niie naiedan-
put promienilo; Hrvati ("rezolucionaSin)sporazumieli se s Ma-
Aiaima, a hrvatski se sabor iednodu6no i iednoglasno pokloni
Ispometti hrvatskih velika5a i velikana, pade umoli kralia, da
s niih skine sramotni Li{ izdaistva i neviere te dopusti, da im
se kosti s da5iu i slavom prenesu u domovinu, To ie bio jedan
das, kakvoga nije joS bilo u hrvatshom saboru, Pomislite samol
Srbin zastupnik Budisavlievi6 slavi Zrinske i Frankopane u
hrvatskom saboru s iednakim odu5evlieniem kao star€evi6anshi
Hrvat Elegovi6, Na5la se bra6a sloZna barem u iednoi, ali ve-
likoi stvari. . .
Ali to je bila, dini se po svem, zadnia slava, Sto ie Zrin-
skima i Frankopanima izkazana, ier ie poslie sve na niih zabo-
ravilo. Vidi se to naibolie po ovom:
KnjiZevno druZtvo uMatica Hrvatskau izdala je pro5le So-
dine veliku knjigu pod naslovom: r,Posliednii Zrinski i Franko-
pani". Tu su knjigu napisali prvi na5i udeniaci i kniiZevnici,
Klai6, Sisi6, Horvat, Hranilovi6, Se€vi6, Deteli| i t, d,,i tu
ie
!!"fi"
i slikom predodeno Sotovo sve, Sto se zna o posljedniim
Zrinskima i o Frankopanu, - pa ipak nijedne hrvatske novine
nisu te knjige posebice ni spomenule, a kamo li da bi o njoi
progovorile obsirno i pozvale narod: uEvo,
sad imamo, Sto smo
davno ieljili, imamo veliku i podpunu knjigu
o najvedim Hrva-
tima, eitajmo ju, dajmo ju u ruke mlad,eAi
na5oj, neka u nioi
taziari sveti plamen ljubavi
za dom, za pravicrr, za slavu i dast
nevinih mudenika!..
nije to jedini prirmjer, eetrdeset godina sijala su naia
mrZnju na Magjaret - d onda se s njima pobratila
.l::p:.d"-
nam Magiari nisu ni5ta krivit Gotovo
,"j'_*t'^d." iednako bilo
l-e-sa srbima, a nije mnogo drggadiie
ni sa svedenstvom: do
sve novine pune odu5evljenja
Tsrer za >didno na5e sve6enstvo(,
u ou,n1..," mnogima
prva stvar - boj s popovima
t t1n-o moZemo redi, da
,-^_
Kama: ie hrvatski narod na viednim mu-
iedne ne prestanu, ve6 dru6le poEnu, Trzaia ga gospod-
s6
ske riedi i novine ne za samo srce i za samu du5u sad proti
ovomu, sad proti onomu, sve pod zvudnim riedima, kao Sto su
one u gromovnoj pjesmi; "Gdje su Zrinski, Frankopani?" uzkoie
se riedi potresala mnofomu du5a, - a za niSta. Da, uz takove
gromovne, a sutra vet zaboravliene riedi ne moZe na5 narod
nikad do6i do toga dd sam sebe upita: "A gdie smo mi?"
Mi smo ovu stvar spomenulisada za to, jer je i ovo dokaz,
kako Skolana na5a Sospoda hrvatski narod me6u uviek i uviek
na stra5ne du5evne muke, Sto mislite, kolikim ie Hrvatima,
osobito mladeii, razpaljeno srce i ojadiena du5a n, pr, ditanjem
knjige oUrota Zrinsko'Frankopanski(<,- a demu, kad se sla-
vitelji Zrinsko-Irankopanskoga mudeni5tva ne usudiuju danas
o tom ni pisnuti? eemu su narod uzalud razpaliivali i razdra'
|ivali? Zar samo zato, da razpaljen i razdraien navali na ro:
djenu bra6u i susiede,s kojima mu je dieliti zlo i dobro cieli
i,ivot?!
Neka nitko ne misli, da mi i,alimo, Sto se i dalje ne razpi'
ruie mrinia na krvnike hrvatskoga naroda, ier mi smo uvjereni,
da se na mrlnji ne moi,e ni5ta trajna sagraditi, 'Mi, istina, zna-
demo, da se krvava krivica ne moie zabraniti, - ali se moZe
okaiati i popraviti, A krvave krivice nanesene hrvatskomu
narodu nisu ni kajane, ni popravljene, A da i jesu, to jo5 ne bi
bio razlog, da se ne spominju kao trajna opomena, da se ne
ponove,
(,Dorn.. God. 1909.Br. 8.)
?
Na kojem se temelju slaZuna5agospoda
Zabilielili smo ve6 razne poku5aje, da se hrvatske stranke
slorZena drugorn temelju, nefo Sto je onai, na kojem podiva
dana5nia koalicija.
Da vidimo najprije, na kojem temelju podiva koalicija.
Tako zvana uhrvatsko-srbska koaliciiau sloZila se najpriie
na temelju sporazuma s Ma{jarima, No po5to se ie sporazum
s MaSiarimazakratko vrieme razbio i koalicija stupila u borbu
proti ugarskoj vladi i proti banu Rauchu, kojeSa su Ma$iari
57
- danas se doista ne zna pravo' na kojem
onslali u Hrvatsku'
.e temelju drii koaliciia na okupu, time manie, Sto je hrv,
stranka prava ve6 vi5e puta proSlasila, da ie odstupila od riedke
rczoluciie, a ipak ostaie u koaliciii,
I tako koalicija nije, Stono ried, ni na nebu ni na zemlji,
jer niti ie u MaEiare, niti ie uz "Bedu (na koji su njezini ljudi
htjeli ns pu5komn), a Sto je najgore: ona niie odludno i iasno
ni za takovu politikul koia bi se mogla nazvati hrvatskom poli-
tikom, I bai to, sto veiinu u hrvatski sabor izabranih zastup-
nika sadinjavaiustranke i ljudi, koii, kako rekosmo, nisu sa
svojom politikom ni na nebu, ni na zemlji, - baS je to krivo,
Sto je ta koalicija do5la u Skripac, a ciela hrvatska politika
zagrezla,pa se sad s ove, sad s one strane ku5a, ne bi li se
kako dalo dalje.
No ima ih koji pitaju: Pa zar nije dosta to, Sto se koaliciia
bori proti Rauchu i proti ugarskoj vladi? Zar ie,i to >ni na
nebu ni na zemlji?"
Kad se koaliciia i ne bi proti Rauchu borila i od nevolje
(ier ie i narod proti Rauchu),borba proti Rauchu i u ob6e samo
,borbau - to nije dosta, Pravi, razbofiti, ili kako se kaZe;
orealnin politidari nisu ,niikada zadovolini sarno s ,borbomu bez
obzira na to, moie li borba imati uspjeha, Kad bi bila dosta
samo borba, bila bi dosta i ona borba s vjetrenjadama,kojoj
se 6iospodaznadu inade rugati.
A moZe li borba proti Rauchu imati uspieha? Do sada ga
nema (premda mi ba5 ni stra5ne borbe ne vidimo). No recimor
imat 6e uspjeha, A kakvoga ? Da se makne Rauch, Za sada
larem o drugom nema spomena,I to ie baS ona neprilika: koa-
licija bi htjela zamieniti Raucha, a ne kaie, jto ima biti dalje.
A to je ono, bez dega se ne moi,e dalie, Foslie riedke rezolu-
ciie doilo je sjedinienieBosne i Hercegovine, -
a o tom koali-
cija nije kazala ili ni5ta, ili ono, Sto je kazala,
ne ide u radun
onima, trrojiodluduiu. Vladar
ie proflasio, da je siedinjenje go-
, _, * koalicija
^_4u(Jrra proglasuje,
l:"o',a, Proglasure, i" i. tlebati upitati predstavnike
naroda, t.t, i' muslimanske
muslimanske i srbske
ii'1""u' i. s prvake (gospodu),koii su svi
ustom prott
uslurn proti siedinjenju.
siedinjenju.Da
Da je koaliciia u saboru,
ie koalicija saboru.rekla
rekla bi isto.
Zato nema sabora.
Dok se sve to znat za nas
ie ludost boriti se proti Rauchu
u odekivanju, da 6e vladar postaviti
na niegiovo miesto koga
58
od koalicije, Tu ie mnoSonzloiniia politika Gior$ia KaraSjor-
Sjevi6a,
To zna u ostalom i koaliciia, to znadu niezini Srbi (samo'
stalci). No Srbi ne mogu pristati uz sjedinienie Bosne, ier bi
to bilo toboZe izdaistvo. Abez Srba nema koaliciie, - zato im
mora koalicija popustiti, ne smiie ih ostaviti ,rizdali", Na koncu
konca dakle, koaliciiu - koliko ie jo6 na okupu - drZe Srbi.
Je li po tom dudo, Sto se Frank toliko hvali, da ima ufa-
ranciieu, t. j, jamstvo, da 6e provesti svoi pro$ram? Ta Bed je
sretan, Sto u Hrvatskoi ima makar koSa za sebe, a proti Srbi-
ma! Nije bilo druSe - Bed zapalio svie6u stardevi6anskomu
vragu, te on slobodno osniva leSiie, paile uz Raucha u Hrvat-
skoj vlada! Sve zato, Sto ie proti Srbima, koii su danas
pogibeljnit
Sve ovo niie tako daleko, da se ne bi moglo dokuditi, pa
se zato lako razumiie sav dalinii razvoi na5e politike,
Franka smb spomenuli, On, vide6i, da ie borba proti
Rauchu uzaludna, ne samo da niie proti njemu, nego mu ode-
vidno pomaLe, pade je to i otvoreno priznao, da ie s niim
sloZan, Sto se tiie Srba, No kako ie uBed" u neprilici ba5 radi
Srba, podeo se Frank sve vi5e naklaniati Be6u i vladati se
kao duvar monarkije, ,rAustrije.., - postao ie u odima mnogih
oaustriianac.., No stardevi6anci, koji su od uviek bili proti
Austriii, nisu mogli radi obraza pristati uz takvu politiku -
te Franka ostavi5e oba Stardevi6a i niekoliko drugova, pa sad
nastoje okupiti i dru$e prava5e. O tom, kao i o pokuSaiu zast.
Zaforca, koii se s koalicijom razkrstio poglavito radi Srba, ve6
smo pisali,
Sad se iavljaju dva nova pokuSaja, oba od strane katolid-
kih sve6enika: uJutrou, kako smo ve6 u kratko javili, zove
katolike svih stranaka da budu spremni i sloini protiv nepri-
iateljima Crkve, a jedno dvadeset sve6enika poziva u 'rHrvat-
stvuu na okup sve >prava5e,*ne izkliudujudi ni frankovaca,
59
O slozi na >pravaSkom* temeliu mi s,rnove6 nieSto kazali
pravaska misao
oosliednji put. Danas dodaiemo ovo: Prava
iudju j. miliia onima, koii odluduju, od srbske propa$ande. Oni,
loii se moilda nadaiu 6emu od toga, Sto ie Frank u mitro'sti,
iioio r" varaju. Frank niie u milosti radi pravastva , . . Htieti
niesto kod onih $ore posti6i prava5tvom proti koalicirji, lo5 ie
radun. A htieti nie5to samo pod imenbrn prava5kim, niie ozbili-
no ni dostoino, a zavadia se tim i narod,
A Sto se tide katolidkoga temelja, reii 6emo za sada ovo:
Hrvatskomu narodu i domovini bilo je ve6 i $ore, negloSto
mu je danas, pak nitko ne zna o tom niSta, da bi se katolidko
sve6enstvo_- koiemu ie u Hrvatskoj bilo uviek dobro - bilo
listom diglo, da svoiim ugledom, obrazovano56u, poloZaiem i
imetkom spasi ili barem pridigne dornovinu, U tom su bili vodie
- i stradaoci- druSi, a sve6enstvoie - uz dastnei doista ne
riedke i:atzelke - bilo ili postrance, ili na strani iade$a. To ie i
naravski, pa mi tornu i ne pri6iovaramo. Svedenstvo ima svoiu
zadatu, a i svoj red.
Zato, ko,liko ne prigovaramo, nego i hvalimo poricanrie,da
se svi katolici i u saboru sloZe ne samo za obranu, nego i za
Sirenie i udvrS6ivaniekatolidke misli, toliho smo ne samo proti
tomu, da se sva briga za domovinu prepusti sve6eirstvtr,nego
i proti tomu, da svedenstvo cielu iavnost zastra5uje i uzbunjuje
svakim dasom, 6im se Sdiefod iavi koii niemu protivni glas,
Budimo jednorn o tom na distu, da nije ve6 i Vjera u poSibelii,
ako ie u poSibelji osoba i ugled ili korist kojega svedenika. A
sto se tide i otvorenih protiv5tina sve6enstvui Crhvi, to ie ved
proSlovrieme, kad
ie radi tofa bilo moguie pozivati cieli narod,
da sve drugo pusti, pa da krene u kriZarsku voinu na krivo-
boZce,- kako bi to htieli njeki na5i katolici.
A za tim njekako idu i ovi sve6enidko-katolidki poku5aji:
sve pustiti, samo da se obrani Yjerai a kad bude sigurnaYiera,
_-_onda
6e biti sve dobro, Sve6enstvodakle nema toliko pred
odima pogibeli, koja prieti domovini, nego
vi5e, ako ne ledino,
po$ibeli, koja prieti
Vjeri, t, j, Crkvi i - samomu sve6enstvu,
t' 1. nje$ovoj mo6i,
ugledu i koristi. Zato se od svih tih poku-
sala ne bismo imali
nidemu nadati ni onda, kad bi na5e sve-
censtvo bilo sloZno,Sto nije. Ta nesloga
u ostalom ne dokazrje

I'r;
I
60
samo to, da Vjera nije u poSibelji,ne€o daje slutiti, da na5e sve-
i ,iogu artro dolazi,
6enstvo stoii pod raznim, i to politiikim uplivima iz vana'
Po svem u kratkol na5a $ospoda od prava5tva i katolidtva
ni korak dalie. A sveSa smo to'$a imali do sada - skoro nam
je uteklo: I previ5e' '.Pa kako bisrno mo$li povjerovati, da ie
ova gesla dobiti novu sna$u, da narod pobude, oduSevei sloZe?
Ta mi smo svi ili vedinorn barem i prava5i i katolici,
- pa Sto
nam manika, da ne moZemo dalie?
Premda se ie ovo razla|anie previSe ote$nulo, moramo ka-
zati jo5 ovo;
Ni pravaStvo ni katolidtvo nije politidki program; ni iedno
ni d.ruSo ne odgovara ni5ta na najpreda politidka pitania, bez
koiih mi Hrvati nie mozerno napried. zalorli, pravastvo ni kato-
lidtvo ne moZe na5e politike napried pomaknuti,
Uza to ni pravaStvo ni katolidtvo nerna.smisla za.nuldne
potrebe, narodnoga Zivota, pa po tom nije. kadro ni fedno ni
drugo probuditi i sloZiti za politidki rad cieloga naroda'
To neka bude uiedno odgouo, onim dobrim liudima, koii 'fa
uviek i uviek vape i pitaju: Zasto se vi Sospodane sloZite?
i sami se prav,a5iciepaiu, miesto da se slaZu,a za njima i kato-
lici, pade sve6enici,koii iedni druSe $rde $ore ne$o. ' ,
Niti je dakle valian temeli, niti ie na qiem sloSa mogu6a'
Pravi je temeli iiva i krvava potreba i nuZda najve6e$a
djela naroda, selriadtva,za koju nitko od te $ospode i ne pita'
Ta iiva potreba iedina ie kadra i najve6i dio naroda, seliaStvo
probnrditi i u radu za obte dobro, pa dakako i za slobodu do-
movine - o dem naSa $ospoda tako rado fovore - sloZiti'
Bez tofa temelja - sve je gospodska bezposlica.
(,'Dom<, God. 1909. Br. 9')
Poliacii Rusi u Galiciji.
Za nas ie Hrvate u danaSnje vrieme, kad se u Hrvatskoi
vodi parnica proti Srbima rafi izdafstva, kad se proti njima
skuplfaiu le€ije (oruZane dete) , a proti Srbiii sprema rat, za
nas je dobro pofledati malo na siever, Sdrjetakodjer vlada ne'
sloga mediu dva slavenska naroda, mediu Rusima i Poliacima'
61
samo
Poznato ie, da se 'slavenskoj neslo$i" vesele ne
liudi, koiim ta ne-
Niernci, neso ima i mediu samim Slavenima
jer im daje prilike, da se mogu mirne du5e
porna$ati - tudiinu, iz$ovaraiuli se, da od
,ii"ul slavenstva i
ne 6e nikada biti niSta'
.luuu"rk" sloSe i onako'
Kako sami sebe varaiu, iasno je na prvi poSled'
Eto, mediu Hrvatima i Slovencima nema nikakve svadie
Bu$arima, pa ni medju
ni neslofe, isto tako medriu Rusima i
-enri*u
i Polijacima. Neslo$a vlada medju Rusima i Poljacima i
Rnrsi su i
medju Srbima i Hrvatirna, a zaSto, vidi se odmah;
srbi - pravoslavni, a Poljaci su i Hrvati katolici. Uzrok dakle
naravi, neglou tonr,
neslozi i svadii ne leLi moZda u slavenskoj
Sto su slavenski narodi razlilne viere. A te razlike u vieri nisu
stvorili Slaveni, ne$o dru{i narodi, koii su se radi to$a io5
gore klali, ne{o danas vierom razdielieni Slaveni,
No da tko ne bi pomislio, da uzrok neslozi i svadii leZi baS
u samoj vjeri i vierovanju, t. i' u tom, Sto jedni Slaveni (kato-
lidki) vieruju na pr. u distiliSte, a dru$i ne vjeruju, nuldno ie
naglasiti, da tornu niie tako' Kr56ansko vierovanie samo po
sebi djeluje na doviediu du5u iednako u katoliikoj i pravoslav-
noj Crkvi. Ali ima niie5to dru6lo, i to ovo: Dru'$i su Siritelii i
poglavari katolidke, a dru$i pravoslavne Crkve, i to od starine'
Katolidka i pravoslavna Crkva bile su preko tisu6u $odina
jedno, a onda su se razdvoiile, A za5to su se razdvoiile, to ie
duga pripoviest, koiu jedni pripoviedaiu ovako, druSi onako, no
svakako je istina, da se poSlavari niihovi nisu s dobra i od
liubavi razdvojili. A kad su se jedno'm razdvoiili i svaki za se
osnovali svoju zaiednicu ili Crkvu, i5li su i dalje svaki svo'iirn
putem i vodili za sobom narod, koii niie ni poima imao, a ni
danas ga nema o to,m, za5to se je kr56anska Crkva razkolila'
Pri tom su najgore prosli oni narodi, koji su tim crkvenim raz-
kolom i sami-.ard*roieni, pa
ier su jedan dio naroda i povulcla
i potjerala za soborn gospoda i po$lavari iedne, a drugi dio
Sospoda i poglavari a*g" Crkve, Tu ie s vremenom moralo
do6i do mrZnie, a onda i do nesloSeu narodu, i lo ve€ zato'
sto su p'o,glavari
i iedne i druge Crkve morali prnpoviedati i
naudati, da je nrjihova viera i Crkva prava' a ona druga da je
kriva' Uz to su se s vremenom pokazale i, zbilja njeke razlike
u zivotu i vradaniu mediu narodom jedne i dr_ugecrkve: jedni
I
62
su vi5e postili, dru{i su se viSe izpoviedali i u crkvu iSli, i t. d,'
a to sve djeluje i na ostali Zivot, K svemu tomu do5lo ie io5 i
to, ito su poglavari jedne crkve pristali uz ovu' a druSi lz ontt
politiku (obidno pravoslavni uz Rusiju, a katolici uz Austriiu), i
tako su katolici i pravoslavni postali nepriiatelii, a od katolika
i pravoslavnih u jednom narodu nastala su zbilia kao dva, i to
neprijateljska naroda.
Crkveni ovai razkol najvi5e ie zavadio Hrvate sa Srbima i
Poljake s Rusima i tako dao tudiinskoi, osobito njemadkoi i
austri,jskojpolitici oruiie, kofim po volji i dosta lako vlada nad
Hrvatima i Poliacima.
Ve6ina Poliaka (do deset miliiuna) iivi u ruskom carstvu,
oko tri miliiuna ima ih u na5oi monarkiji u Galiciji i isto toliko
po prilici u pruskoj drZavi u Poznanju.
U Galiciji |ivu uz Polfake i Rusi ili RuSnjaci, koje Niernci
2evu ,Ruteni.., a njeki ih, i to krivo, zovu ,Rusinin (kao da bi
mi Srbe zvali "srbiniu ili Sradjane "gradjanini"). Fotriaci Zivu
na zapadu, a Rusi na izloku, bliZe Rusiii, I na izlokt ima Po-
ljaka, koji su tu posjednici (vlastela, Sospoda),a Rusi su seliaci'
Rlusi su pokatolideni pravoslavni ({rko.katolici ili ,siedinienio,
numiliati..), a ima ih nieSto manje od Poljaka. Osim ]lusa i Po-
ljaka ima u Galiciji toliko Zidova, koliko u cieloi U$arskoi (do
800,0001) i to detvrt miliiuna Niiemaca! (Sretna zemlia, ta
Galicija!)
Gospodari su i gospoda u Galiciji - Poliaci, a, Rusi su Eo-
tovo sami seliaci (,hlopi"), pak grko'katolidki popovi, te od
tuda i ried, da ie uz Ruse samo >pop i hlop", No u novije vrieme
podeli su se Rusi boriti za ravrLopravnost s Polfacima' pa su
mnogo i postiglir dobili su ruske Skole (ginrnaziiel, a na sveu-
diliStu u Lavovu nauda se i ruski. No razumiie se, da s tim Rusi
nisu zadovolini, ne€o bi htjeli, da budu u svem ravni Poliaci'
ma; da dobiiu podpuno svoie sveudili5te, da ruski iezik bude u
svem ravan poljskomu i t. d. Ova ie borba tako Zestoka,da je
nedavno iedan Rus ubio $alidko$a namjestnika Poliaka {rofa
PotockoSa.
No tu ima iedna vrlo zanimliiva stvar, i to ovo: Galidki
Rusi pripadaiu takozvanomu malo-ruskomu plemenu, od koie$a
vedina Livi u idnoj Rusiji ili Utr<raiini, domovini flasovitih ko-
nianika kozaka, Edie tih Malo'Rusa ili Ukraiinaca ima do 20
Ir
63
rniliiuna. Budu6i da se malo-ruski iezik
malo razlikuie od ve'
ilf.ol*rf."ga ili pravofa rusko€a (moskovsko{a) iezika, i budu6i
au n"ri u svoiem carstvu
ne daiu prave slobode nikomu, to je
knii{e u maloruskom ieziku, ne$o
u Rusijl zabranieno izdavati
Malorusi pi6u velikoruskim iezikom, pa su dali ruskoj kniiiev-
nosti glasovitih pisaca
(na pr. Gogolja). U Rusiii naprotiv, t' i.
u Galiciji, vlada ne samo da ne brani izdavati kniige i novine u
rnaloruskom ieziku, nefo ioS i pomate Rusima u nastoianju oko
-, samo da odieli $alidke Ruse
Sirenia maloruske kniiZevnosti
od velikoruske knjiZevnosti,
I Polfaci sami nisu protivni razvoiu maloruske knjiZevnosti,
i to osobito zalo, da oslabe onu rusku stranku u Galiciji, koja
je sama proti maloruskomu kniiZevnomu ieziku i koia izdaie
kniige i novine u (veliko-) ruskom ieziku. Treba naime znati i
dobro naglasiti, da su sami Rusi u Galiciii razciepani na dvoie:
jedni piSu maloruskim jezikom i Zele se i politidki siediniti s
Malo-Rusima u Rusiii i _. ako Bof da - stvoriti posebnu drZa
vu - Ukrajinu, kako je njekada obstojala. Dru{i pi5u veliko'
ruskim jezikom i misle - valida - da bi se iednom niihova
domovina - iztoEna Galicija - mogla siediniti s ruskim car-
stvo,m.Ovoi druSoi stranci protive se Poljaci i vlada joS i vi6e,
nego "Ukrajincima.., no obadvie ove ruske stranke upravo su
kao stvorene za austriisku politiku, koja ie najsretnirjai naibo'
lje uspieva, kad netko ne moZe ni3ta napraviti,
Za slavensku ie stvar spor rusko-poliski u Galiciji zalo
vrlo vaZan,jer ima Rusa u Rusiii, koji kaZu, da Rmsiia svoiim
Poliacima ne smiie tako popustiti, dok Poliaci ne popuste Ru'
sima u Galiciii. Budu6i da slavensko bratimstvo i sloga nema
fotovo nikakvoga smisla, dok se ne sporazumiiu dva naive6a
slavenska naroda, Rusi i Poliaci, - vrlo ie vaZno pitanje, kako
6e se razviti ova stvar u Galiciji.
O tom je nedavno pisao poznati na5im ditaocima ruski ge-
neral Volodimirov, koii liepo razlal;e, da nije razborito ni pra-
vedno zahtievati od Poliaka, da u Galiciii popuste'Rusima.Ge-
neral Volodimirov razlaae to ovako; Da se Rusima u Galiciji
uzmoEinedati sve ono, sto oni traZe, za to treba vremena, dok
naime galidki Rusi dostign,u poljake u naobrazbi, u
Sospodar-
stvu i t' d, A u Rusiii su Poljaci obrazovaniii i u svem napred-
niii od Rusa, pa im ruska vlada ne daie nista (nijedne i nikakve
-a-
64
Skole!),a moEla bi im odmah dati sve. Osim toga Poljaci bi se
u Galiciji popustiv5i Rusima zamjetili austrijskoj vladi tako, da
bi la,ko izgubili svu vlast, Rusi'ii ne bi dobili ni5ta!
Ovakvih Rusa, hakav je Volodirnirov, ima doduSemalo, ali
do nedavno nije bilo ni iednoga. Danas ih ima sve to viSe, pa to
svakomu Slavenu daie nade, da 6e se glavna zapreka slaven-
skoj slozi, spor rusko-poljski, ipak jednom na sreiu slaven-
stva rie5iti.
("Dom", God. 1909. Br. 9.)
I
Sto vriedi cistoCau gospodarstvu
Ima mno,Soljudi, koji misle, da je disto6a samo za liep'otu,
pa zalo na nju ne ma're, jer vele: od toga nema koristi, a s tim
je brige i tro5ka,
Da to nije tako moglaobi se umniji dovjek uvieriti ve6 po
tom, Sto se svuda po svietu i gotovo svaSdje vidi blagostarnrie i
disto6a zaiedno, druSim riedima: Liudi, koji dobro iivu, livu
obidno u redu i 6isto6i, a za sirotinia ie poznato, da ie obidno
i nedista i neuredna. A ovo dvorjene ide zaiedno bez raz\oSa.
Kofi su tome razlozi, to 6e se vidjeti iz daljefa razla$ania,
Sto vriedi disto6a za Sospo'darstvo,vidi se najbolje da
prostite - po Snoju, Gdje ie sve disto, tu se svaki Sad i smet,
osobito Zivotiniski i dovfedji gnoj, pomno sprema na jedno mje-
sto, na iedan uliepou uredjeni kup, na - Snoii5te. A Sto $ospo-
daru vriedi gnoiiSte,to fe dobro poznato. Mi danas naravski ne
moZerno sebi pravo ni pomisliti, da bi ku6a moSla biti i bez
Snoji5ta, - a ipak ie bitro vrieme, kad toga nije bilo, Kako ie
to niegda moralo iudno biti, kad se je na5ao prvi dovjek, koii
je podeo Zivotinjski Snoj skuptrjati i dak u redu drZalil Komu ie
telko vierovati, da to$a njegda nije bilo, taf neka misli samct
na to, kako j,o5veiina na5eganaroda Sotovo nimalo ne pazi na
6oviedji gnoi. Koliko bi se o tom dalo pripoviedati, kakova je
to neprilika po selu - radi onoga rnjesta, do koieSa svatko ide
pje5ice! , , . Koliko tofa opere hi5a i odnese u - Crno morel
A nieSda ie tako za stalno bilo i sa Zivotinjskim gnojem, pa i
danas se to$a io5 nalazi,
65
A kako je s tim, tako ie i sa mnoSorn druglo'mnedisto6orn.
na6in dala ne sano odstraniti, nego i na
koia bi se na ovai
Ne treba na pr' pitati, ie li liepo
t otirt {osp,odarstw okrenuti'
vidieti u selu, osobito rano u iutro, kad cestom ili ulicom prodie
na pa5u, a onda liudi lo razSazei raznesu na
koia stotina blaga
opurr"i*u i kolima po dvoriStu, a i po ku6i. Ne pita se zalo' ie li
to liepo, nego ie li to koristno, Ne bi li se i to mo$lo svaki dan
- i na korist okrenuti? Ne 6u re6i, da bi to
prodistiti i po,brati
rnorale diniti ba6 mlade one sna5e ili dievo'jke, koie idu6i u
preko sela, onako
ifiro kola k materi, kofa k teci, koia kamo
zlovo,lino mrgode lice, kad - oso'bito bose! - ukaliaiu no$e?
MoSao bi to udiniti koji stardi6 - i ne bi se kajao ni on, ni
njegovi, a selo bi bilo mnogo liep5e, a ne bi se trco'iedta poznalo
ni na pra$u, ni na oboicima, ni na {a6ama, kako se sad"adosta
toga vidi.
Kad srno doSli do odiela, da odmah nastavitno: Nedisto
odielo ni(ie samo, nagrda, nefo i Steta. PraSina, koie su pune
na5e ku6e, stra5no izjeda odje6u, a blato obu6u, PraSina se tako
ujede u odje6u, da bi iu morao p,oderati,kad bi iu htio kefom
dobro odistiti. A kad odie6a nije dista, kao da vet nije nova, -
pa bjeZi i kupui drugu! A tko iu 6uva i disto drLi, tai se rie na-
nosi. Jednako je ili jo6 fore s mno,gim orudiem i posudiem, Ne
drZi britve disto, bome je ne 6e dugo imati, a da i ne giovorim
o tom, kako 6eSpjevatin kad budes bradu struSao! A i rdjavi
noZ zna5 da nije za drupo neSo da niim ustroii5 du5mana.A iesi
li pio vino iz pokvarena bureta (badve, lagva)? Ako jesi, -
tu ni vina, ni bureta, meni vieruj! I tako redom.
Negioeto nas kod pila, pa evo koju i o jelu. O, tu mi se
smilui, draSi BoZe! Podet 6u s najnedistijorn iivinom - da
prostite * sa svinjom. Nedista je, kalu, neka jede kao svinja,
51o i fest! Oh, ljudi moii, nemolte, koji jo5 tako mislite, Ta gle-
dali ste i sami, ako niste sliepi, Sto sam gledao i sam: Hrani
dovjek sviniu (hoie mu
se slanine!) i sipa bo*" r kopaniu ku-
b15 obilno, Stono ried; ne Stedi. A
T1*:
qakako Sledam ja: kopanja
kopania, ali puna - puna, hako da kaZem? Puna
ie
6ega je pun i sam kotac, - ,Pa vidiS, da ipak jede!.. -
3no.€".'
t:1:' nesre6o,mora jesti, kad je gladna i kad je svinia, - ali
:,t
gtedai
kako fede! Kukuruz jo6 kako tako. Ali sad nalije napoja
5
t
I 66
{spirina), ili zameta s bradnom ili posijama (mekinjama), : - pa
gle, koliko to'Sa prodje po zlu u onom gadu!
A i kad ljudi jedu, vidi se jo,Ssva5ta, premda se tu naravski
bolje pazi, Ipak ne bi ni tu bilo na Stetu, kad bi se pazilo i
bolje. Mno,gi doduSe kaZu; ,Od Sta sit, od toga i deblo,. Ne
vjerujem pravo, jer znam, da je doviek mnogo puta sit, a joS
nije ni okusio; nedisto je, fadi mu se, ne moZe viie, A ako i
dirne Sto,So'd, ni sit, ni gladan, - a i to je Steta,
o'stavi za maLo,,
Jelo ie na pravu ko,rist,kad se tedno potro5i, a ne kad se pre-
bire, bi ne b'i, pa raztepe. Bolje malo, pa da ide u slast, nego
pun stol, pa da polovica prod,je po zlu, a o zdravliu da i ne
Sovorim,
' No tu dolazimo
do glavne stvari, naime: do toSa, da ie
distoda ne samo koristna, nego i u$odna i liepa,
Tu ve6 dujem glas: - A, Sto ja pitam, ie li Sto ugodno i
liepo, - ako od to6la nema koristi!..
Tako misle mnogi, a ima,iu krivo, jer je lako dokazati, da
ugodne i liepe stvari donose dovieku korist. svaki seriak dobro
zna, da vol na pr, ne ore - ro6lovima,pa ipah, kad lcupuie vo-
love, gleda i na ro6love, i alco mu se ne dopadaju, otkine pro-
davaocu barem desetadu, Je ii istina? A nalto se sve ne
sleda
kod konja? Ve6 se tu vidi, da liudi ljepotu bome i ,roi""*
plalaiu.
Ali nije to ono pravo, na Sto sam mislio,. Govor je o
disto6i.
eovjek po.svojoj naravi liubi eisto6u,,1erdistode nema bez
reda, a red ie onda, kad je svaka stvar na onome rniestu, na
ko,je spada, A to ieli Eovledianarav, dovie€ja du5a: ona, kao
slika boZie misli, koia je ovai sviet tako liepo i divno uredila,
da je tamnu nod zviezdama o,kitila, a zimslu pustoS sniegom
pokrila, - du5a traii rcd, traZi svakoj stvari pravo mrjesto,,
te
nije pravo mirna ni zadovoljna, dok niie ,sve u redu.., I
tek
onda, kad ie sve barem kako tako u redu, kad
ie dovjeku duia
mirna, onda je tek on sposoban
dovjek nemiran i nezadovoljan, ne moZe ni raditi, ni uZivati.
A bez rada - nema glospodarstvu napredka, kako bez uilitka
nema ni pravo{a Zivota, pa ni rada, I taho
ie disto6a, __ bez
koie nema reda - glavni uviet rada i uiitka.
Jednako veliku vriednost ima disto6a za Zivol medju liufi'
67
ma. Od bezbroinih primjera dosta 6e biti, da se spomene ovo:
eovjek, s kojim svatko rado Sovori, koiemu svatko rado u
ku6u doiazi i ostaie de56ei duZe u priiateljskom razgovoru,
takav dovjek ne 6e za stalno biti u Zivotubez priiatelja, koii mu
moZe ponrodi svaki 6as, makar i u maloi stvari. A recite, molim
vas, kako je ono, kada ti tko dodje u ku6u, pa nema kamo ni
- visi
haljine objesiti (ier na svakom klinu - ako $a ima5
kakav komad odiele, ili moZda blatom za{aZeni obojci), a kamo
li sjesti, jer i na klupama i na stolcima ima sva$die nje5to, i to
po moSu6no'stizamusano? Sto, ako ti ku6a nije pometena, ili
vta'
|u tvoia domadica ide mesti Sostu pod nos? Sto, ako ti za
tima smrdi napq.?. , , Ho6e5, da dalie nabraiam? Ne iu, ne$o
bieZim s tvoiim $ostoani dekaj, dok se opet navratimo' A ba5
smo, vidiS, htieli pitati, bi li tvoia Zena htiela pe6i kruh za ane
radnike, koii eno popravljaiu savsku obalu. Zaslfiill, bi dobro'
Ali kad ie onai Skriban vidio, kako ti ie po kudi, pro5la Sa volia
iesti kruh, Sto bi Sa tvoria Zena miesila' Ta gledao ie, kako ie
ono malo{a brisala, pa odmah rukama k ono'mu o5poretu<<, na
'
koiem kuha i od koie$a ie puna ku6a smrada,,
t(
uE, gospodine moi, lako se vama $ospodi ruSati naSof si'
rotinii! L"Lo u"*" uz vaSe sluZkinfe i iunose drzati red u ku6i'
jer vi ne dona5ate iz Slale na no$ama ono$a, o dem ste na' po'
ietku govorili. Vi Stale nemate, a i ceste su diste pred vama'
pa ne moiele zafaziti. A 6im bi vaSa milostiva uprliala ruke?
ili diut"to* o" bi, ako fa ima, iet ste joi odmah ria5li tri
sluzkinie: doiiliu, dadilju {vLkazeter kindsmedl).i ios kuharicu.
Ne treba niqi ni kruha miesiti, kad bi i znala ' ' ' I tako dalie!
Sve vi to pripoviedaite i prodieite sebi, a ne nama' Mi -da smo
i zivi, a vi od nase'muke i od svoje distode mozele biti de'
beli , , .u
Ima5, brate, koii si se iavio, i ti pravo, ima5 krivo'
je i meni
Sto kaZeS,da se ruSam sirotinii. Oi, ne ru$am ne, ier
teilka bila i ona i iiezina ne6isto6a, Za to sarn iu i zapamtio'
'(,Domo,Goit, 1909.Br' 10') '
 69

Sto ne bi nitko dru€i nri znao'

stranke izmislili i zapolelinrie5to'
Novi Starievidevprogram. po tom hrvatskomu narodu i domo-
ni htio, rr-i mo$ao, te aa ie
seliadtvu - iedini spas seliadka
vini - ili samo hrvatskomu
Od 10, o, tt',,j.ima naia politika novi StarEeviiev program. kakva ie danas' Sve$-a ovoga'
stranka, t, i, ba5 ona i onakva'
ond'ie manie
Kako je naime poznato, odielio se Mile Stardevi6 s nieko'
;;;;;t, ,, ,"t;uatoj straargrr-biloie ovde viSe'
liko drugova u travnrju pro5le godine od Franka, a na sp'omenuti to$a i vi5e' i'li ba5 i sve ono
i,prrle nie, a '. tn"*""om bi bilo
dan sazvao je, kako smo ve6 javili, u skup5tinu sve prave A naizpodn$a ie za to
g;;o, ito i" danas u seliadkoi stranci'
oprava5en i tu protumadio, nadoptrnio i promienio glasoviti
bila ba5 stara stranka Prava'
>pro6fram od god, 1894.,,, koie$a je primila ciela opozrciia Stranka se prava
No mi svi znamo, Sto se ie dogodilo:
{nobzora5iui ,prava5in), a prvi ga podpisao pok. A. Stardevid. danas treba s nova okup-
,urt pt^oa vi5e dl"io"u, tako ia iu
O nastoianju Mile Stardevi6a i drugova mi smo ve6 pisali. ljati s djelomice novim ProEramom'
Po naiem pisa,nrjusvatko je mogao vidjeti, da mi ne samo da Pomisliobitko-god:^Nu-,akoiesvetotako,sad,kadie
selriadke
ne stojimo neprijateljski proti tornu nastojanju, nego mu po stara strant p""tu- tpet obnovliena' sad ne treba
zasluzi prlznajemo sve, Sto se jednomu po5teno'mu nasto'ianiu "
stranke!
pfiznali mora. Mi 6erno reti i viSe, i to iz duSe: Nitko vatrjda Kamo sre6e,da je-aogoaift'
tako!
sretniji od nas, da se stara stranka prava nije raztepla i po- Ali - Sto se l" doSoditi se ie moralo' i Sto ie
kvarila, Da nije toga bilo, po du5i kalerno, ne bi bilo ni pro6lo,,nikad se vi5e ne vrafla'
seljadke stranke, -- ie, je ne bi trebalo. Istina ie, da stara Frank tazlepao i pokvario
Krivo ie miStien'il , a" lt same- utieSno'
stranka prava ne bi bila po danaSnjemna5em mi5ljeniu, Sto no stranku prava,
p"l" tako! Ne.bi to doduSe bilo
ried, na5 ideal, t, j. naibolia stranka, Sto si ju moZemo zamisliti; ""-" ','"-"T' du5om i plemenom ' rna'le
da f edan doviek, ;dii"""
ali je istina, da ie oma mo'Sla to postati. Stara naime stranka -'-utiipak bismq se rno$li kako tako varati
napraviti toliko ,l^,-
prava niie bila gospodska stranka. Ona ne samo cla ,ie sel,jadki
i tie5iti,
narod kako se ano kale uliubila" i seljadtvorn se kao jezfrom hrvatskom Sospodom
Ali ie Franku tlo bilo ve6 mediu
naroda pono,sila- dodu5e malo ve6 po navadi stare gospode, prip."ofi"" o, Teilko l" " *"f" nedi kazati' Sto se ie tako na
morala po'
koia su se didila svojim kmetovima - neSo ie ona ved radi t" ;" stranka prava mo$la i
{ore promienilo, da u
na5ih izbornih prilika (ier su kod nas izbornici vedinom seliaci) mo$ao u nio'j' a po tom
iu"riii i da ie ieda,, tudiinski Zidov Zato 6emo
davala seliadtvu u politici toliko mjesta i vaZnosti, koliko ie
rodoliubnoi ft*"*ftq- pttlti"i do6i do prve riedi'
to u ono vrieme bilo mofu6e. A da ie nepokvarena ostala na
kazali samo Slavno'
okupu, oqrabi se bez sumnje bila pretvorila u pravu seliadku na5i odomorodciu ili
Prva na5a unarodnau $ospoda' stari su
stranku, ako se i ne bi tako zvala. Ona je imala sve, Sto za to t"*o'iii"'?o
,,rodoliubio, ?"'zo Sodinapa i poslie'nosili i
su
treba: pravu narodnu doma6u gospodu iz svih staleZa i iskreno su mislili i radili' mislili
narod upravo ,," t'"o' sve' Sto
i poSteno midljenje i dri,anite prema seliadtvu. Ta toliki su teilki Zivot i da $a prosviete'
radtli,,zanarodu, Jt -t olakSaiu se toliko
niezini ljudi po svotr'em mi5lrjeniu i livolu bili pravi seljaci.
Sarno se po sebi ,u^ii., da ie taf onarodn' o koiem
Gospodska stranka - to su bili ,obzora5i<, a ,stekli5in su bili - da ie to bio seliaEki:rarod'
mislilo, Sovorilo i pistlo,
pravi naro'dni ljudi, u glavnom sa zdravim shva6anjem narod- prornienilo' Gospode {e u
No s vremenorn se to silno
noSa Zivota i narodnih potreba, to siroma5niia' mnoga
Hrvatskoj tifo ..'" io viSe, a bila su sve
Mi bismo mogli fo5 i viSe toga reti u pohvalu staroj stranci propado5e'. niihove po-
vlastela (poui"ani-cl,-pt"Jei, spahife)
pfava, i to iskreno i otvoreno, kao Sto smo iskreno i otvoreno gospodi nije preostaialo
siede dobis" ru;;i r;;;;l G zdoolj',p"
napisali i ovo. Mi naime ne mislimo, da su osnivadi seljadke " da ia"-" atz"vnu sluzlu'-- d" iivu na radun
drugo, nego
 70
naroda, einovnidtvo se straSno umnoZilo. Joi pred 50
Sodina
nije bilo valjda ni tre6inu toliko gospode - iinovnika, tofiko
ih ima danas. Drugi su isli u odvietnike (fiskale)). Svi ti Zivu
od naroda, pa ve6 ne samo ne govore o narodnoi biedi i nevolji
i o krivicama, koje se narodu dine, nego o tom rado i ne sluSaju,
pade pri$ovaraju, kad bi tko Sto o tom spomenuo. To je posve
naravski, - jer oni i sami dr,jr mnogu giorku proti sebi radi tih
krivica, K tomu su doSle silne Stedionice-gulionice,kojih ima u
svako'm ve6em mjestu i po vi5e i u ko,jima su veiinom orodo-
liubi,.. Sto se tu radi, to je poznato, pa niie dudo, da e glas o
narodnoi biedi i nevolii i tu zamuknuo. Napokon
ie sve t-o teLi
Zjv-ot
1mno,lloEa Zupnika prisilio, da malo, bolie pripazi na svoje
dohodke, koji i opet dolaze iedni,m dielom od o"rodr, i tako se
i iz svedenidkih usta sve to manje duje ried o bied.i i nevoiii
'rsiromaSnoSanarodao, I tako nitko viSe ne glovori o to,m,
da bi
narodu trebalo olaksati kakvo breme i da bi mu trebalo po-
mo6i.
No time je i na5a po,litika postala posve druSadiia. Mjestt,
o narodu govori se sve to vise o do,movini,koiu tudjinci pritisiu
i tlade, I tako su nastali mudri programi o o.loboi,"niu domo-
vine, - tako mudri, da ih ne razumiiu ni sama ona
6lospoda,
koja su te pro,glramepodpisala i prihvatila, To je tako" rnud.ro,
da se moze tumaditi i ovako i onako. pa kako bi to razumio
narod? Ka\o bi mo6laouz to prist ali i za to se odu5eviti,
kad
tu nema ni rie6i o onom, Sto njega svaki dan ti5tit
Stranka prava nije imala o,vako ,mudro6la< proSrama
do
{od. 1894.,- pa ie uz nja i za ry bio ditav o"rod, Jranka
imala odu5evljenih prista5a u svim staleZima, _ |e
bila y" frao"
narodna stranka. zasto? zaro,
ier se ie iskreno misliro i'o.i'ee"lo
za aarod. Svatko ie i bez pisanoglaprograma znao,
da ti liudi
ho6e narodu dobro.
Dok ie gospode Einovnika bilo malo i dok su
- - to bili dobrim
dielom, osobito na vi5im i naivisim mjestrima,
tud,jinci, _ rodo-
liubi su mogli uzimati u zastittr narod proti
svakq krioi"i i
nasiliu. No had su i rodiaii i bra6a i dieca tih
rodoriuba poieri
pritislrivati
-narod po ured,ima, pisarn,ama i Stedionicarna, __
vika ie na krivice naipriile po.r" utihnula, a onda
." oiorilu
na tudiince, Ma6iiare,koji nam gospodare,koji nam sve otimaiu
7l
i t. d. I Stoie tko vise pritiskao narod,to ie 6utio ve6u potrebu
vikati na tudiince i za slobodu domovine " '
To ie za politidke slieparebilo stvoreno'
Sto je bilo dalje,o tom sliedediPut,
(,Domo, God, 1909. 8r' 11')
Rat i narod.
Milo i bla$o proliele ve| ie tu, Trebalo bi se spremati na
mirni i koristni rad, a sva su sela puna raz$ovora i iauka, da 6e
biti rata, Novine o dru$om i ne piSu, ne$o o ratu'
S kim rat? Zalto tat?
Oni, koii su imali nositi $lavu u torbi u tom ratu, ne znait
o tom niSta, kao ni oni, koii su pla6aiu6i poteze i dade na-
maknuli novce za silne ratne troskove, Narod nema ni poima'
iemu rat i kornu 6e koristiti, Naroda za to nitko ne pita, ne$o
samoi iedan plati, a drugi pu5ku na rame' pa haid, kuda te
vode i zapoviedaiul
No rata valida ne 6e biti, ako BoS da, a mi $a spominiemo
s ovoga razlofaz
ne
Ima liudi, koii misle, da je to posve naravski' da narod
- uliepo bi to bilou' -'
zna, demu rat, i da Sa nitko ne pita'
Sovore ovakvi
- bi vladar lli ruinistri pitali po selu liude,
"tla bilol Kamo bi
ho6e li im,se ., ,Jt ToSa nije nikada i nigdie
takva dri,ava do5la, t oia fi svoje podanike
pitala' hode li u
rat!u
ravna:
Ovako misli ve6ina liudi i sviet se zbilia po tom
Dodie zapovied, nema druSe: u rat! Liudi se tomu po'
kao na pr'
koravaiu'mirno i tupo, kao kakvoi boZioi nesre6i'
tudi,
Aipaksvetonfietako!Niieistina,dastotinetisudaliudi
7a na5e
idu u rat kao muha bez {lave, Prvo niie to ni istina
i poslu5nost
unovaEene voinike, koii su priseSli vietnost kraliu
priseSa' da
svoiim poSlavarima, Tu ve6 svako$a poriedincaveZe
5to
i ni govorimo o duZnosti prema svoioi domovini i vladaru,
," s*o po sebi razumiie u svakoi uredienoi dtZavil
 72 73

je u Bosni
No moZe se dogloditi u svako,j driavi, da ni vojnidka pri- osnivaiu se za 3-4 dinovnika! Priie 30 $odina bila
sega, ni osie6af duZnosti prema drlavi niie dosta za vodjenje i HerceSovini samo 1 (iedna) katolidka crkva' a sad ih ima
rata, Voinici se pozivu odazovu, stupe u bojne redove i bore se; 200! Pravoslavnim Hrvatima zaplieniaie se zemlia, ku6a, imetak
ljudLi,koji ostanu kod ku6e, .izvr5uiu sve odredbe oblasti, Sto se i tako dalrie.
tide rata, - ali sve to ide njekako trorno, mlitavo, od nevolje Kad ovo ruski pravoslavni doviek duie, razumi'je se, da ie
i nnl'de i kao pod mora6. Tako ie bilo, kaZu, na ruskoi strani pravo'
mnogi zatelieti i sam u rat proti takvim u$nieta6ima
u rusko-japanskom ratu, i,alili ni oklievati'
,l"un" niihove bra6e, a mno,si vo,inik ne 6e
Treba dakle i danas, a trebalo je i uvijek, io5 njeSto drugo, neSo 6e upravo srnuti u bqi. Tako ie Rusi'ia i god' 1877' povela
da drZava uzmogne narod povesti u uspje5ni rat treba da narod -- proti
.uo|r, uol.kt u rat za pravoslavmu bra6u, na sre6u
barem ve6inom p,ristane na rat s du5om i srcem. DruSadije se
Turdintr, Danas se u Rusiji za Ttnke pise, da su ubijali samo
iedva dade rat i pomisliti, Tko de naime vierovati, da stotine tielo, a Austri,ia ubiia du5u, pa da ie Austriia ve6i du5manin'
tisuda lrjudi moZe jedan dovjek ili njekoliko triudi na silu i proti >rle[i-
volji natjerati pred kuglie i bajunete u smrt? PiSu doduge Kad na to dovjek pomisli, da ie onima' koii na$is1
'hrvatskun zetnl|u' -- da im rie --
udeniaci, a llovore i drugi liudi, da se dovjeku, kad se nadje u iamao ho6e toboZe da brane
novinari znadt
rnnoZtvu ljudri, ciela du5a njekako promieni, te da i ne zna, Sto sve hrvatsko deveta briga, i da mnogi ruski --,:;11" t"
Kitaiu'
dini. Istima ie i to, da je dana5nrja driava sa svoiim mno$o. o .rbskoi opravoslavnoi bia6i' -manrie.tt"qo:
zat ie zbllia na'
broinim pla6enim sluZbenicima (dinovnicima) i dastnicima (ofici- doviek ima doista u Sto zamisliti i pitati: Pa
plitke pameti' .da $a
rima), a bezplatnim vorjnicima jedna strahovita sila, u kojoj rodno mnoZtvo, zar ie zbilia sviet tako -
ovakve laZi mogu ne samo uzbufiti, ne{o i rat omoSu6iti?
pojedinca iovieka Eotovo sasvim nestaie. No uza sve to stoii,
se ne samo neuki
Sto smo rekli, da i narod treba da pristane na rat. Ovakvo ie pitanie tim vi5e na miestu' Sto
Skolani i prosv'ie6e'
To nam do,kazuu naj,bolie pripreme u na5oi dri,avi za rat, sviiet, tako zvana )prostota(' ne$o Sto se i
kako se to danasvidi
znadupritlueiti ovakvoi-struii'
koii smo na podetku spomenuli.
se kod nas
Poznalo'ie naime cielomu narodu po banskoi Hrvatskoi, a ktd ,ru. i u Ruslii. f,"b. samoslusati'i znati' Sto
"tiiii"n
piSu nrieke ruske novine'
i dalie, kako se liudi upisuiu u dobrovoljne dete ili ,,leSiie<, {ovori o Srbima i Sto
stvari' a to
,,za kralia i za Hrvatskuu. Ove bi nlegiieu imale biti proti Tu dolazimo do vrlo vaZne,ali i vrtro zamrSene
Srbima, s koiima se na5a drZava sprema na rat, pozaalo je >narodna du5au' 'narodni osie6aiu' "na-
ie omo, Sto se zove
se te riedi duiu i
dalje, kako se u isto vrieme u Zagreba vodi parnica proti ro'dna voliau, ,n.roao" mi5$errieu' eesto ni
Srbima, koji su obtuteni, da su htjeli llrvatshu spraviti pod ditaiu, ali ie doist;a;zk"kazali,' Sto ie to zapravo' A to niie
duia' kakav ie
kralia Srbiie. 6udo, jer se desto ne 7;rrapravo ni to' kakva ie
a kamo ii bi se to
_
Sve se to dogiadja u odi rata sa Srbijom, a ne treba po- osie6ai, miSlienie i volia ildnoga Eovieka'
sebice spominiati, kako to sve d,jeluie na narod: ta gdiehoii bi -ogl"'t"ei za veliko flrnoztvo, za oreli narod'
odmah sam na noie, a kamo li ne bi s cielom vo,jskom u rat! mislienrjecne
Toliko se ipak mofuereli' da to t' zv' "narodno
A da vam je ditati niekoje rushe novine! Tu litamo na pr. nego se du€o i du$o'stvara'
- nastane na iedanput i samo od sebe' una'
brzqav iz Biofrada, da su katolici Hrvati u RaiCu rtztoke' Tako se na Pr' danaSnie
iedan dan a ima i svoie i.Urr.t
ubili 10 pravo,slavnih Srba, a policija isti dan zalvortla 52 " stvara ve6. skoro pet-
rodno mi5lienjeu . S*frnt u Hrvatsko'i
Srbina! u Bosni fe vlada zabranila Ldavau kniige 6irilicomt Star6evi6
deset gofina. Treba se samo sietiti' sio ie Plgk' {' ve6
Zabraryene su i gusle! Na Skolama pravosla.rnih crkvenih (uHrv' Pravou)
pisao o ,rserbezuoi kako su iedne novine
ob6ina uditelii su Hrvati-katolici, Niemci i Magiari i eesi- o-
dan donaSaleduSe dlanke "veliko-
Sodine i Sodine i to dan na
katolici! Svaki u6iteli mora znati magiarski! Kalolidke Zupe
srbskoi propa$andi'' doh jo5 nitko niie ni slutio' da bi mo$lo

do6i do kakve parnice radi te propagande, A da se je to naroda
primalo, bilo je za to dosta razlo1a,
Mno{o je poudniji primjer odu5evlienje ruskoga naroda za
,pravoslavnu bra6uu, Neuki ruski narod ima u svojoi duSi i
glavi vrlo malo osim onoga, Sto duie od svojih skoro iednako
neukih popovai a to ie u prvom redu velika pravoslavna Crkva,
te njezini du5manri: busurmani (muslimani) i Niemci.
Pade i kod prosvie6eniiih naroda, kao Sto su Niemci, mnogo
je odludivala stara mrtnja na ,Vlaheu ili kako oni vele; na
,Vel5en, t, i. Franceze,
No kako bilo, stalno je svakako, da je narod iduii u rat
bio i da ie jo5 i danas Zrtva gospodskeili tako zvane kabinetske
politike. Vladari, njihova familiia i nii,hovi ministri, kada i,ele
nie5to .oteti, ili se i,ele osvetiti rli izkazati, znadu vrlo vie5to
baciti u narod Stogod, da narod uzbane. Jedanput je to istina,
koia se napuhne d,o lali, druSi put je to lal, saSradiena na
kakvoj istinici. O tom bi se dale napisati knii{e.
Svemu to'mu iedini je liek: naro'dna prosvieta i ustavna
vlada. Prosvie6en narod ne podaie se lako starol kakvoj bez-
razloinq mrlr4i i u ludoj kurali i ne vjeruie lako u bezsmislene
laZi, a u ustavnoi driavi mora sabor (t, i, narod) dati za rat
liude i novac, a to ipak ne ide taho lako,
(,lstno', God, 1909, Br, 12.)
Sto mozemo,a Stone mozemol
Dok ovo pi5emo, dolaze viesti: Ne 6e biti rata!
Rusiia ie pnznala pripoienie Bo,sne-HerceSovinena5oi care-
vini, i dim se to dulo u Srbiii, srbijanski kraljevi6 Gjorgje, koji
ie naivi5e bia za rat, -_ odrekao se nasljedstva, kralj i narodna
skupitina je to pfiznala, a ratni ministar je odmah odred,io, da
se srbiianska voiska po malo vrala kuii. Rata, dakle, hvala
Bogu, ne 6e biti.
A Sto 6e biti kod nas u ovoi banskoi - skoro smo na-
pisali: u ovoj Fra,nk-Rauchovoj - Hrvatskof? Sto 6e biti po
ostaloj do,movini, kuda ima Hrvata; u Dalmaciji, Istri, pa i u
tcil tulnoi Bosni i Hercegovini? Hoie li se u banskoj Hrvatskoi
75
sto 6e sada
isto pomaknuti napried? Ho6e li biti sazvan sabor?
5to
na5e strank e? - Haide da to promotrirno, pa da kaZemo''
bi moralo sada biti,
radi
Danas se ve6 o6ito vifi, da hrvatski sabor niie sazvan
,,srbskoga pitaniau, Do5lo je naime na red pitanie o-Bosni i
Hercegovini, i to zato bai sada, ier sada navr5uje Ni' Veli6an-
60 godina svo$a vladania, pa ie to bila_najliepsa
stvo car i kralj-zemlie
z{oda,da ove konadno'metne pod svoj'u vladu' No glavni
je Turska dobila sabor, pa ie bila
iJ ,^"}tog pripojenriu to, Sto
pogibeli, da 6e Bo5niaci birati zastupnike u turski sabor' K tomu
."1*i navrsilo bas 30 $odina' odkada nasa carevina dtai Bosnu'
a kada tko koiu nepokretnu stvar drZi 30 godina bez prigovora'
onda je njegova,
No kako bilo, bosansko ie pitanie dovelo bansku Hrvatsku
u veliku nepriliku.
-d" vedina naime hrvatsko{a sabora bila ie
proti tomu, ." Bosna pripoii na5o'i carevini' Zait'o je bila
proti? Zalo, d,a oue zemlie i onai na5 narod ne dodje pod vladu
'Ni"*u"t
i Magiara, koii u na3oi carevini imadu vlast u rukama'
Osobito ,,, p*ti pripoieniu Bosne bili Srbi-samostalci' doma6i
hrvatski Srbi, ko;i su se s Hrvatima sprefli u takozvanu
,ihrvatsko-srbsku koaliciiuu, Za ove se Srbe paEe kale'. da su
pod vladu
htie,li ne samo Bosnu, neso i bansku Hrvatsku spraviti
Petra Karafior$ievida, Radi tolfa se, kako ie poznato' vodi sada
'wdai'
(tadi
u. Za{reba farnica proti Srbima, ko'ii su racli lo1a
ovih
rt".f'obtuZeni, Sto viSe: jedne be6ke novine pi5u' bai
svezi
d"rra, d" su i njeki zastupnici od koalicije bili u niekakvo'i
sa Srbijom i da su odanle dobivali i novaca!
Nokakobilo;istinaieovo,Stoznacielisviet:Susied'na
'naSom carevinom
kraljevina Srbiia spremala se radi Bosne s
aa rat, i to tako outillrro, da se i oisa tatevina morala spremiti'
pol
Spremalo se dakle s iedne'i dru$e strane, i to du$o' skoro
dru$oi strani velika' Nije
€od,ine; a uzrujanost na iednoi i na
3"f", ,.tt Nupoko" eto $las; Srbiia popu5ta ie dobiti
niSta!
A ipak ie Srbiia s'ama svoia, samostalna driava i kral'!e'
- i eto: ne moZe ni5ta'
vina, koia ima svorjuvoisku i sve svoie
- kao banska Hrvatska po
mora po,pustiti! Nije dodu5e velika
prilici - ali ie svoia, i rekao bi eovjek: Srbijanci znadu biti i
Ne
sloZni, barem pro'ti nepriiatelia, - pa eto, kako rekos no:

rnoZe ni5ta! Sa,m kraljevid r4ezin, koli je iSao u lusiju, da trali
pomo6i, koji je i kod ku6e bunio na rat, - mora se odre6i dak
i kraljevskoga naslfedstva, - sarno da prije dodje do mira.
Tu je sad dai, da mi Hrvati pomislimo: A Sto mi moZemo?
Sto moZemo nri, koji nemamo sami svoie drZave, nego u
zajedniei s Ugarskom, gdie su gospodari sami l{agjari? Sto
moZerno mi, ko'ji ni s Ugarskom nemamo svoje vo,jske, nego
ciela carevina ima iednu vo,jsku? Sto moZemo mi uz na5e ne-
prilike: uz Magiare, koji imadu vlast i kod nas;uz Srbe iZidove,
uz dosta veliku neslo6iu naie gospode, uz neukost velikoga
diela naro'da?Sto moZemo mi, kad je na5e noviano Sospodar-
stvo u rukama ili na5im neprijateliima, ili liudima, ko1l. za
Hrvatsku ili za Hrvate ne mare?
Ovo je pitanje na rnjestu danas, kad vidimo, kako ni5ta ne
moZe Srbija, koja je, kako rekosmo, ne samo sama svorja,ne6lo
je jo5 k tomu imala velike zagovornrike,kao Sto je Rmsija.
To je pitanje na mjestu oso ito zato, Sto i hrvatski politidari,
a i narod, koliko mari za politiku, nastoje, da postignu njeSto
slidno, Sto je htiela Srbija. Kao Sto je naime Srbija htjela
ujediniti srbske zeml,lei srbski narod, tako rodoljubni hrvatski
politidari nastoje ujediniti hrvatske zemlje i narod. Oko toSa
se vrii ciela hrvatska politika.
Istina, je, ima razlika izrned,juono6!a,Sto hode Srbi, i onoSa,
Sto hode Hrvati, jer Srbi su htjeli sjefiniti sa Srbijom dvie
ovelike zeml;1e,koje su bile u posfedu na5e carevine, a Hrvati
nastorjesjediniti zem\j,e,koje su sve pod jedinim vladarom, ,,u
okviru monarkije".
To je dodu5e razlika, i to velika razlika. Ali kad se po-
misli, da se onriisti, korii se pro,tive uiedinienju srbskih zemaIla,
protive i uiedinieniu hrvatskih zemalja, a da Hrvati nemaju
gotovo nikakvoga zafovornika i nikakve pomo6i, onda je doista
na miestu pitanje: Moiemo li mi to?
Mi 'ne kaZemo, da to ne bi bilo dobro, Sto ho6e na5i hrvatski
rodoliubi, Ne kaZemo ni to, da o tom ne treba nastojati, a jo5
maeje, da toSa ne treba uviek na pameti drlali, ne6lo naprotiv,
mi to sve priznaiemo. Ali u isti das, osobito poslie tolikoga
izkustva, upozorurjemo,da su to velike stvari, koje neidu tako
lako, pa da ni,je dobro, ako samo na to rn:islimo,a za sve drugo
malo marimo, -- osobito za ono, Sto moZemoposti6i.
77
Da na dugo i Siroko ne razlaLemo, Sto je to, Sto moZemo
posti6i, re6i 6emo u kratko: Starairno se za nase dorna6e stvari,
toliko
Sdje nam velika i nama neprifatellska politika ne mo'Ze
snietati, Te doma6e stvari - to ie ob6ina, iupaniia i nas domadi
sabor, a osobito prosvietni i Sospodarski rad. Znamo mi vrlo
dobro, da se prsti velike politike osiedaju dak u na5im obii'
nama i Zupanijama, a kamo li ne bi u na5e'rnsaboru, Mi znamo
i to', da se i prosvietno'mu i gospodarskomu nastoianiu bacaiu
klipovi pod noSe. Sve mi to znarno, ali smo dvrsto uviereni, da
se ipak moZe mnogo udiniti na svakom tom niestu. Treba samo
dri,ali na p'ameti, da se ne moZe sve naijedanput,ne$o redom'
Krivo ie mi5lienie, da 6emo uiediniti hrvatske zemlie, dok nismo
pravi gospodari u ob6ini, u Ztpaniii, u saboru, pak dok nemamo
svojih banka i drugih gospodarskih uredaba.
Na sve ovo trebalo je upozoriti osobito sada, kad 6e se u
nasoj po,litici za stalno mnollo toga promieniti. Srbi ne 6e biti
uniSteni ni u banskoj Hrvatskoi poslie parnice, a kamo Ii u
Bosni poslie sjedin'ienia,nego 6e se oko njih i oko Bosne io5
bogzna kako duSo vrtieti sva politika, Ho6emo li se radi toSa
.u"dj"ti i klati, a tudjinci, nepriiatelji i spekulanti neka do tosa
pune Zepove i stidu vlast na svakom koraku?
Mi ne smijemo i ne 6emo tako, ne$o nastavimo podvo-
strudenorn sna1lom rad u seljadkom narodu za nie{ov pospo-
-
darski, druZtveni i politidki napredak i oslobodien'ie, a onda
nam oslobodierL,le dornovine ne 6e ute6i'
(,Domn, God' 1909.Br' 13')
Frank za Raucha.
Javili smo u kratko, kako ie Josip Frank dne 19' oLuika
kazao, da bi vlada bana Raucha pala, kad b'i Frankova stranka
pristala uz koaliciju. Javiti ,*o i to, kako ie radi toga-ustalo
proti Franku ,Hrvatstvou i kako ie sam Frank poEeo uHrvat'
stvun odgovarati. Taj Frankov odgovo'r tako fe pgn praznih
riedi i tako zaple ten i razte$nut, da valida nikada ioS nigdie
nije niiedan vodja nap'|isaoovakove blez$afiie' U prekju6era5-
njem 6roju ,Hrv. Pravdu, t.i. u petorn ve6 6lanku, do5ao
F
I
I 78
je Frank do glavnoga dokaza. Kako ie tari Slavni dokaz mudar
i na koji nadin izveden, neka ditaoci sude po ovom izvadkuz
oNa distoj ideii hrvatstva . . . (i t. d.) leli iedan tlak . . .
Taj tlak sastavljen je iz nznih homponenata (sastavaka)z iz
magjarske,nijemadke,talijanske i srbske rnisli . . .Taj se dakle
tlak sastavlja lz Laktora a*b*c*d, pa ga nazivhlemoskupnim
imenom T. Ovaj T mora sa svojih prsifu skinuti dista ideja
hrvatstva<,
No ako odstranimo iz F'rankova pisania ovakvu pljevu i
praSinu,t, j, prazne riedi, evo, Sto ostaje:
Jos. Frank piSe, da hrvatski. ban, dakle i Rauch, izvrSuje
ono, Sto ho6e magjarsha, njemadka, talijanska i srbska misao,
a da Sa moZe sruSiti samo cieli sabor, U saboru, kaie dalje, ima
88 zastupnika, a medju niima 16 od Frankove stranke, Za tim
priznaje, da ie dne 19. oZujka.rekao: ,Nema dvojbe, kad bi se
mi (frankovci) stavili uz bok hrvatsko-srbskoi koaliciii, tada se
vlada baruna Raucha ne bi mogla odrZatiu, a odmah datrjepi5er
,Absurd (bezumlie) je tvrditi, da ovih 16 (frankovskih) mandata
moi,e izvesti o'no, Sto po mojem govoru moZe udiniti faktor So
(t, i. cieli sabor),
Razumiiete li? Najprije kate, da bi Rauchova vlada pala,
kad bi frankovci pristali uz koaliciiu, a onda: da je bezumlje
misliti, da bi 16 fr'ankovaca mo{lo Raucha sruSitit Pa zaSto onda
kaZe, da bi Rauchova vlada pala, kad bi uz koaliciiu pristali i
frankovci? - Tu nema drugo6la odgovora, ne5!o tai, da Frank
svoie ditaoce drii za teli6e, da prostite, Jer i svako diete znade
ovo: Ako nas ima stotina, koji svi zajedno nie5to moZemo, a
nadie ih se medju nama deset, koii ne 6e s nama, onda su oni
krivi, ako ni5ta ne udinimo, premda oni samo ne moglu ni5ta i
premda ,ie doista bezumno misliti, da desetorica moEiuono, Sto
moZe stotina.
Ovako se dokazivanie zove udeno sofizam, t. ,j, zaslieplii-
vanie ili podmetanie, Frank ie naime rekao, da bi frankovci
s koaliciiom mogli sruSiti Raucha, a sada se brani vele6i, da
frankovci sami ne mogu sruSiti Raucha. No druga stvar ofran-
fe
kovci s koalicifom", a dru6la ufrankovci sami.., pa nitko i ne
kaZe, da bi frankovci sami mogli Raucha sruSiti. To
ie dakle
podmetanie ili prihriveno (t, i, dvostruko) laganie.
No i bez obzira na ovo Frank i dalie pred po5tenim i ra-
79
zumnim svietom tuie sam sebe, eu[ smo evo, kako se brani,
da frankovci sami ne mogu sruSiti Raucha, ne$o bi to rno{li
samo zajedno s koaliciion. Zato daije ponavlia, Sto je rekao u
govoru, za5to se frankovci ne mofu proti Rauchu sloZiti s koali-
cirjom. No to i iest glavno pitanje, Na to pitanie odgovorio ie
Frank ve6 u svo,jemgovoru: Ne moZemo se sloZiti sa koalicijom,
ier je ona protivnica distoi hrvatskoj misli, Dobro, recimo da
je tako. No pita se; A niie li i Rauchova vlada protivnica diste
hrvatske misli?
Na to je odgovorio sam Frank, kad je napisao (u istom
broju ,Hrv, Pravau), da svaki ban izvr5uie ono, Sto ho6e
Magjari, Niemci, Taliiani i Srbi, a za Rauchovu vladu kaZe sarno
io5 to, da ona ne pomaZe srbizmu (srbskoi misli), pa da za to
ne bi bilo Frankova stranka. sru5i vladu bana
"uputno<, da
Raucha. Zato Fnnk i pita: li bolie za oZivotvorenie diste
"Je
ideje hrvatstva, da ona imade na svom putu k cilju detvero.
struki tlak" (t, i, MaSjare, Niemce, Talijane i Srbe), samo
"ili
manji tlak< (t, i, Magjare, Niemce, Taliiane --bez Srba)? .Ia
mislim, da je odgovor iasan.u
Dakle Frank ie za Raucha zatot Sto ie Reuch proti srbstvu,
jer smo se tako rieSili barem iednoga protivnika ili nepriia-
telja, Dobro, No Frank ie sam rekao, kad U frankovci pristali
uz koalicifu, onda bi Rauchova vlada pala, t, j. pao hi ban, koii
izvriluje ono, Sto hode Magjari, Niemci i Taliiani. To zna6i, da
ie koaliciia proti Magjarima, Niemcima i Talijanima. Kako je
sada to? Ako ie bolie za 6istu ideiu hrvatstva, kad se odstrani
samo srbski (kako to dini Rauch), ne bi li kud i kamo
"tlaku
bilo bolie, kad bi se odstranio onai trostnrki utlak": ma€iarski,
niemadki i taliianski? A ako se ne bi odstranio, onda niie
istina, Sto ie Frank rekao, da bi frankovci s koalicijom mogli
Raucha sruSiti,
Ili ie moZda srbski utlak" pogibeliniji od trostrukoSa ,tlakan
maSiarsko-niemaiko-taliianskoga? Ako iest, za5to Frank to ne
kaZe i ne dokale?
Zao nam ie, Sto smo toliho vremena i prostora potro5ili na
ove sliepariie. Ali Sto 6emo, kad ovai nesretnik - vra{ znal
BeZe prosti, kojim nadinom! - ve| tolike €odine zasljepliuie
velik fio naroda! MoZda ipak tko progleda, kad ovo prodita i
prosudi, ("Dom", Gotl, 1909,&, 14.)

Hrvati i Srbija.
Zanimivo pismo od god. 1868,
Kod izpitiv arya obtulenih Srba proiitano ie na razpravi
drre 5, travnja jedno pismo od god. 1868. Pismo se na5lo kod
obtui. Moje Hrva6anina iz Dubice, a braniteli Mazzura ie
rekao, da ie to pismo pisao pok. vodia ,narodneu poslie
(oobzora5keu)stranke Matiija Mrazovi6. Pisao Sa fe Matiii Banu,
koii ie u ono vrieme bio u srbskornBiogradu pouzdanik Hrvata.
Kako je to pismo doSlo k Hrvadaninu, to se ne zna.
Ovo je pismo vrlo poudno i za dana5niuna5u politiku' Iz
njegia se vidi, kaho su Hrvati bili u svezi sa stranirn vladama i
od niih odekivali pomo6 za svoju slobodu. oNarodna..(ili Stros-
majerova)stranka bila je u svezi sa Srbijom,vodia stranke prava,
Kvaternik, tralio je pomo6 u Francezkoj, a poslie i u Rusiji.
Glavno u tom pisnm glasi;
"Ne mo€u se nikako spriiateljiti s mi5lju, da se srbska
vlada odride akciie u Bosni, jer bi to , , , znadilo odre6i se
bitnoga uvjeta za driavni obstanak kneZevine srbske, Ako
Bosnu i Hercegovinu zallzme Austriia ili recimo Ugarska,
Srbija je iz{ubila uviete svoie samostalnosti, ier 6,e se narod
nagnuti drlavi napredniijqi, €die bude imao toliko srodnih
Livaljah. Narod, istina, ne 6e p,ropasti ni u torn sludaiu, ni
ovkraj ni onkraj Save, ali 6e nastati prelazno vrieme pod
tudjinskom vla om, koie bi se dalo sada najzgodnije prikratiti
i tim pri5tediti nar'odu one mu,ke prelaznoga vremena . . .
Prokletstvo 6e biti na dinasti,ji, koia niie umjela spoiiti
svojega Zivotnofa interesa s interesima narodnim, Nu napo'kon
ili 6e narod pod tudjinskom vladom malaksati. te ie tudiinac
posegnuti i za Srbijom, ili, Sto je vjerojatni,je, Jugoslavenstvo
u sada5nioi Austriii, bore6i se sa tud,jinstvorn,u samoj 6e ovoi
Austriji oiadati . . . te 6e narod u sada5nioj Srbiji pose6i za
naprednil'om vladom . , . da se pndruLi vedini naprednife$a
srodnoSa iivlia. Nu samo kad se postigne jedinstvo narodno, ono
ie morati ve6 po svoiern brqiu konadno uroditi samostalnoS6u,
na koiu toliko vabi geogirafskipoloZaj. U ovo,m sludaiu dokazat
6e se, da srbski i pravoslavni Livalj, uza sve uviete samostalna
rada i sredstva neodvisne dri,ave, nfie dorasao predniaiiti
81.
Jugoslavjanstvu . . , pak 6e se morati zadovoljiti zada6om pa-
sivnom, da bude atrahiran (privuden) od srodnoga hrvatskoSa
i katolidkopa Zivhia' . .
Nai 6e narod morati podnositi sada5nji udes sve donekle;
pod tudjom vladom rni ovdje, gdje sva sna$a drZavne vlasti
proti nami i naSim narnjeram ide, ne moZemo za sada razviti
<rnesnage, koioj se ho6e slobode i nesapeta razvoia svekolike
narocine snage,
Mi smo ovdje upravo rad uzmaka srbske vlade dospjeli u
nepovoljnije okolnosti, neSo li bi to bilo, kad se ne bi bili po-
uzdavali u politidku pronicavost i rodoliubl,je srbske vlad'ii i
odvaZnost kneza Mihafla.
No, bilo kako mu dra6io, ako se srbska vlada, ako se kniaz
Mihajlo, ne drZe zvani,m prednjaditi u akci,ji, koj,a smjera na
oslobodjenje brate izpod turskoga jarma, mi ne drLimo :za
shodno, ni za mo6lu6e,da to dielo u kojoi druSoj kombinaciii
poduzmemo - akone pomodijudrZave, u kojoj Zivimo, U iskre'
nost drugih dri,avah manje interesiranih ne moZemo vierovati,
a ne Zelimo biti tudiim oruZjem, da se slabimo bez koristi.
Mi . . . se boiimo, da bi se srazili sa srodnfun ZaliboZezaostalim
i nerazv'nlenimZivliem srbskim . . . a to bi bila neiskazana ne'
sre6a po na5u ideju.
Od ovuda moZete ra.zabrafi, da ja ne bi mogao preuzeti
nikakove misije i fidencu (povierenidtvo), koja bi na to srnierala,
da izazivamo podporu za jednostrani ra4 samo od svoje
strane. ,,
Narodi ostaju . , . vlade se i sredstva mien'jaju. Ako je
sada5nja.srbska vlada iznevierila u6iovor sa narodnom strinkom
u Hrvatskoi, lreba nastoiati da se taj ugovo'r ponovi ili od ove
iste vlade ili da dodiu na kormilo drufi rnuZevi, koji 6e taf savez
nadovezati i stalnije i krepkije odrZati sve'dotle, dok se ne
izv ede naro,dni pro6lram.
Velika je ne,sre6a,Std je do sbda bilo premalo vezah mediu
nami. Nu iod ve6a bi poSre5ka bila, razkidati dana5nje veze.
Budu6i da mi ne iavljate ni5ta o uspjehu poslanja T, u
Berlin, to drZim, za st,alno, da je jalovo ispalo. To se fe dalo
predviditi. Ni sa Ruskom ne 6ete bolie pro6i. ZEedniEki rad ' ' '
mogiao bi radunati na podporu. Ruske, Pra4zke i ltaliie . ' , Od
va5ega odgovora zavisi na5e drZanje i na politidkom poliu i u
6

Stampi, Mi ne 6emo sliedit niko$a. Mi smo ved do sada mno$o
zrtvovati za ov]U- ideju, u buduie neka se znade, tko je kriv'
da su na5e Zrtve pale na neplodno polie'"
'olcviru
NaSi'se eitaoci sjedaiu, Sto smo nedavno pisali o
monarkiieu i kazali, kako naSi preporoditelji, Gai i drufovi'
prije ?0 fodina nisu zuali, gdje im ie miesto; kako ie i pok' A'
Star6evi6 o tom ma6llovito pisao te niie htio rti duti za uAustriu<
i kako ie (prava) narodna t. i, Strosmaierova ili ncbzoraSka"
stranka Stardevi6ev Program kasnije pobiiala' Sad iz ovoga
pisma eto vidimo, Sto se je u ostalom vei i priie znalo, da ie
i o"rodrra stranka, nasliednica preporoditelia (koia se poslie
prozvala uneodvisnanarodna strankau), - bila ioS €od' 1868'
u-svezi sa Srbijom. No tu se ved iasno vidi, da se Hrvati nista ne
nadaiu od Srbiie i da raiunaju s monarkiiom. I doista, niie ni
dudo' ni zamiera ni Gaju, ni Strosmaieru, ni Stardevi6u, Sto su
do Sod, !867., t. i. do na$odbe izmedju Austriie i Ugarske,
Sledali, Sto 6e i kako 6e, iet do onda se doista niie znalo, kamo
Hrvatska spada; to ie odredila tek austro-ufarska nagodba
1867.bez Hrvata, a Sod. 1868,Hrvati sami, t, i. Rauchov dinov-
nidki sabor. K tomu je baS $od. 1868., konadno oslobodiena i
Srbiia od Turaka, a za tim (1882.) pro$la5ena i nezavisnom
kralievinom, Poslie €od. 1868. trebalo ie stvoriti novi hrvatski
narodni proSram, ier ie ilirsko-iu{oslavenska misao radi naSod-
bene zaiednice Hrvatske s Ugarskom i radi nezavisnosti Srbiie
izSubila pravi smisao, No tai novi pro$ram niie stvoren do
danas - i zalo naie stranke tako lutaiu,
(,Dom., God,. 1909.IJr, 74.)
Zaista - prieka potreba.
Mi smo ve6 vi5e puta napisali da ie na5a hrvatska politika
posve za{rezla, Koliko smo godina uzdisali, da nam ie kaho
dobiti u sabor ve6inu zastupnika, hoii bi bili proti vladi, pa 6e
biti sve dobro! I eto: Danas imamo proti vlafi ne samo ve6inu,
nego vlada nema bai nijednoga zastupniha,- P& ie io5 i gore,
nedo je ikada bilol Vlada ndibez sabora,bez naroda, Sto ho6e:
troii pade ve6 druSu {odinu novce, ne pitaiudi sabora.
83
eemu onda sva dugotraina borba i muka, demu o'svie56i-
vanie naroda, demu izdavanie novina, Cemu skupStine i sastanci,
Eemu oEaina izborna borba - sve za velinu u saboru, kad ni ta
ve6ina ne mole eto ni5ta? Niie li tu na miestu pitanie: A moie
li Sto na5 narod? Nije li tu uzaludna svaka borba?
Istina je doduie, Sto se kaZe, da hrvatski sabor nije sazvan
zato, Sto to nije dopu5tala velika politika, naime sjedinienie
Bosne i pogibelj rata. No poznato je i to, da narod ne pohazuie
gotovo nikakvoga nezadovoljstva,a kamo li nemira radi toga,
Sto se sabor ne sazivlie. Dapade se ni medju samim zastup-
nicima nije opazilo upravo niSta, po dem bi se vidjelo, da teZko
podnose,Sto im se uzima niihovo glavno pravo, - No niie samo
to! Na5lo se dosta zastupnika,politidara, novinara i drugih ljudi,
koii su se javno i neprikriveno jo5 i veselili, Sto ie saborska
veiina, tako zvana do5la u nepriliku te ne moZe
"koalicija",
dalie, - ,Pravo vam budit To ie ta va5a politikaln - govorili
su i pisali mnogi i to oni, koii se drZe za najbolje hrvatske
rodoliubel
A Sto sve ovo dokazaie?
To dokazuie priie svega ne samo to, da na5 narod ne ode-
huie ba5 mnogo od sabora, pa da mu ie prilidno sveiedno,da Ii
sabor vieda ili ne vieda, - neSo i to, da ni sami narodni za-
stupnici ne drle baS mnofo do toga, da li Ce vieCati u saboru
ili ne 6e. No o tom dalie ne Cemo Sovoriti, ier se to ne dade
tako lako popraviti.
MnoSo ie valniie ovo: Mlitavost i mrtvilo u samoi saborskoi
ve6ini i medju njezinim prista5ama oEito dokazuie, da nemaiu
prave volie dalie tjerati svoiu politiku, ier su izSubili cili, ier
su se - prevarili. Da o drugom ne glovorimo,dosta ie spome-
nuti uriedku rezoluciiuu, lcojom su se bili zagriiali. za Ma{iare
i oko koie su se bili okupili, a od te ,rezolucijeu - niSta. S tom
njeki druSi planovi, u koiima se
"rezolucijomu bili su u svezi i
koalicija takodjer prevarila. No ne hotedi ta veiina ni pred svo'
iim prista5ama,a kamo li pred protivnicima priznati, da se ie
prevarila i da ie zagazilanehamo, karno ni sama niie mislila, -
dala ie svoiim razlidnim protivnicima prilike, da su i oni tako
zagazili pobiiaiu6i hoaliciiu, da su se napokon razi5li ljudi, koii
su do iuder iednaho mislili, a niiedni nisu pravo znali, kamo sve
84
narodni
to vodi, U jednu ried: nasi su vodje i politidari izgubili
znaiu, Sto bi i kako bi'
program,
'
To se valjda ve6 posvuda opaia, pa i u koaliciii' To ie valida
hrvatske
razlo!,Sto je ,sk"soi ,Obzorn baeio misao, da bi se
ve6ini, sloZile u jednu
strarrle, koie su u sada5nioj saborskoi
- t' i' da bi stvorile nieki
stranku (da bi nadinile 'fuziiun)
zajednilhi proSram,
ovujeru-isaosmno$odubliihiui,stinurodoljubnih
kratko'
raz\oga - prihvatila i iudera5nia oHrv' Sloboda"' koia
ali liepo ,i, doi'sta poSteno i rodoliubno u dla'nku pod naslovom
prieka potreba. tazlaZe, kako smo mi Hrvati zavadient
"Jedna
strandanstvo'm,kako mediu na'ma nema bratsko$a sporazllrnal
kako iedni na druSe svaliujemo krivniu za naie naro'dne ne-
uspiehe, - a nrroraii bi svi nositi od'govornost za na5u sre6u i
nesre6u,
Mi se s ,Hrv, Slob'., podpuno slaZemo,ier doista ie prieka
potreba, pa6e 'nuZda, da se mi Hrvati i bratski sporazumiiemo
i dogo\rorl- o, drieli na pameti, da sunosvi iednako odgcxvorni
,a iivne neuspiehe na5e$anaro'da. Mi 6e'mo svoie u toi stvari i
opet udinit''
,,Domo,God. 1909.Br. 15.)
Vlasi ili Rumuni.
Izmediu BuSarske i Rusiie stoii danas posebna samostalna
dri,ava, kralievina Romaniia, Rumuniia ili Rumunjska,
eudne misli dolaze dovjeku na parnet, kad dodie {ovor na
ovu drZavu, kofa obstoj,iiedva 50 Sodina! Tko je i5ao u Skolu i
udio povjest ili pro5lost cieloga svieta, uzalud bi ga pitali Stogod,
Sto su Rurnuni i kakva i'e to rumunjska drZava, iet o tom po-
vjest ne zna niSta, Ne{o evo, Sto zna povjest:
Nama na iatoku, odmah iza Dunava i onda sve dalie na lie-
voi mu str,ani, izmed1uMagiara, Srba i BuSara na iednoj i Rusa
na drugoi stran,i, Zivi narod, koji niie ni Ma(jar, ni Slaven, a
jo5 manie Niemac; Zivu Vlasi ili Rumunii. Ima ih mnoSo - preko
osam miliiuna ovdje na okupu na lievoi strani Dunava,
Sto su ti Rumuni i od kuda su? Koie$a su roda i plemena?
- To se ni danas stalno ne zr.a, Jedni kaiu, da su to potomci
8s
rimskih naseljenika i vojnika, hoji su malone prije dvie tisude
godina ovdie na Dunavu branili granice rimskoga carstva od
navala divljadkih narodal drugi kaZu, da su se ovi Vlasi ili
Rumuni nasel,ili ovamo mnoSfokasnije, i,storn prije 600 godina,
i to s juga, Ovo je drugo lak5e vjerovati, ier i danas irna dosta
Rurmuna {Aromuna, Cincara) ne samo u susjednoj Srbiji (oko
200,0001)i BuSarskoj, nepo i udaljenoj Macedoniji ,i ostaloi Tur-
skoj, pa u Grdkoj, pade nje5to malo i u Istri (na Udki), gdie su
ve6 pohrva6eni. Svih Rumuna ima tako do devet milijuna.
Rumunjski ili vla5ki jezik slidan je malo taliianskomu,a to ie
dakaz, da su Rumun,i zbilja ve| u starini, tamo prije 2000 go-
dina, n,audili rimski govor, No u rumunjskom iezil<uima sila sla-
venskih, a onda grdkih, turskih i arbanaskih rieEi, Niemstini
nema u njihovom jeziku ni traga, a to je dol<az,da nisu od sta-
rine na Dunavu, ier ie dolje na Dunavu du{o birlo raznih ger-
manskih (nj,emadkih)naroda (Gota, Gepida).
No Sto je osobito vriedno spomenuti, iest ovo: Cieli du5evni
Zivot rumunjskoga naroda, t, j, sva prosvjeta njihova podiva na
slavenskom temelju. Spomenuli smo ve6, da u rumunjskom ie-
ziku ima sva sirla slaven'skih riedi, K tomu treba dodati, da su
mnofa imen'a miesta u rumunj,skim zernliama disto slavensha.
Evo na pr, u 6rcu danadnie Rumuniske miesto TirSovi5te (t, j,
Trgovi5te), pa dalje miesta: Radovan, Drafa5ani, Slatina, Zim-
nioa, Jalornica (rieka) i t. d. i t. d, Vla5ki i moldavslci vladari
("hospodari") zvali su se: Sebeslav, Tugomir, Rado, Vlad i t. d,,
a to su slavenska irrnena,A kad jod spomenemo, da su se Ru-
munii ne samo u crkvi, 11s,go i inade sluZili do nainovijega vre-
mena samo slaven'skirn jezlkom i 6irilskim pismorn, tako, da
kakvomu rumunjskorn jeziku nerna u pisminra i knjigama do
najnovijega vremena Sotovo ni traga, onda 6e svatko priznali,
da su Vlasi ili Rumuni svoju prosvietu dobili od Slavena.
Pita li se, Sto su Vlasi ili Rumuni bili u drZavnom i politie-
korn pogledu, to nalazimo ovo: Vlasi ili Rumuni javljaju se
pravo i,stom u ono vrie,me, kad su Turci-Osmanlije u Evropu i
navalili na bizantinsko (grdko-rirnsko) carstvo, t. j. prije 500
godina po prirlici. Od to$a vremena iavljaja se tri vla5ke kne-
Zevine, i to dvie na Dunavu: Vla5ka na lievoj strani Dunava,
i odmah uz nju dalje do ruske granice Moldava. To su tako
zyane uDunavske kneZevineu, Treta vla5ka knei,evina lei,i

izmediuovih dviju i u$arske, a to ie sibiniska (Sibini-gradska'
tako nazvanapo gilavnomsvojem $radu Sibinju) ili Erdeli'
Ove su hneZevine,bile du€o posve samostalne,imale su
svoie knezove (koii su se u Vla5koi i Moldavi zvali slavenskim
o"riuo* ,hospodari t, i,$ospodari),koii su u stoljetnimboie'
"
vima s Turcima i u cieloi politici za vriemeturskih ratova imali
vaznomiesto i mno$o su odluEivali.sibiniski ili erdeliski voi-
pa
voda Ivan Zapoliabio je priie 400 $od, i krali u$arski, su uz
niegapristalaiii nieki hrvatshi velikasi,a i ostali voivodesi-
fi"irf.i (erdeliski),kao na pr, Rakoci, Betlen, Bodkai, Apafi,
imali su odluEnurieE u politici izmediuTurske i Ugarskei beE-
koga dvora,dok napokontek priie 40 god'tniie u Erdeliupre'
vladalamafiarskastranka,koja ie {od. 1866'u erdeliskomsa-
boru proglasilasiedinienje Erdelias Ugarskom,na Stoie 17' ve-
ljaEe-1867,, hraljevskomnaredbomrazpusteni erdeljski sabor.
Vlaska i Moldava,imaiu6isvaka svoEa>Sospodara"'dtlale
su se izmediuUgarske,Turskei Poliske,a poslieRusiie,stotine
godina,a onda su padale sve to vi6e naipriie pod vlast tursku,
koia im ie za sospodareslala carigradskeGrke (ufanarioteu),
dolc napokon ne padoSepod vlast rusku. No poslie rusko-tur
skoga ,,krimskoSa<rata god. 1856.iz$ubi Rusiia vlast nad Vla-
Skom i Moldavom, a vehke vlasti odlude mirom u Parizu (30,
kolovoza 1856.),da narod ovih dviiu kneZevina imade sam
odluEiti,hako 6e se urediti. I tu sad poEimanovo doba za r!'
munishi narod. Sabori vla5ki i moldavski postupali su sloZno,
dok dne 4. prosinca 1861,,niie Turska dopustila,da se obadvie
kneZevinesiedine.God. 1866,prisile urotnici kneza Aleksandra
Kuzu, da se zahvali, a ve6 za dva miesecaizaberenarod obdim
glasovaniemniemaElcoSa princa Karla od Hohenzollern-Sigma'
rin{ena knezom nove Rumuniske, Poslie druSo{a rusko-tur-
skoga rata (god, 1877,1,u koiem ie tai knez staiao na strani
Rusiie, pro{la5ena ie kneZevinaRumuniska samostalnom(do
onda ie bila pod za5titomturskom),a Sod, 1881.kraljevinom.
I tako ie stvorenanova rumuniskadrZava,koia broji danas
preko pet miliiuna naroda. Od ostalih Rumuna,koiih ima nai-
vi5e (do tri miliiuna) u Erdeliu, naivi5e se 6uie o uSarskim
Rumunima(Magiariih zovu "Olah", t. i. Vlah), koii se odaino,
ali do sada uzalud bore proti pomagiarivaniu;Dosta se duie
87
i o macedonskimRumunima,koii se tamo bore s Grcima,Srbima
i Bugarima.Za Rumuneu BuSarskoji Srbiji nitho i ne pita.
U velilcoi politici stoii kraljevina Rumunija uz susjednu
Austro-Ugarskui uz Niema€ku,a u doma6oipolitici ima rnno6io
brige sa Zidovimai s uredjenjemseliadkogaposieda.
*
eudne misli, rekosmona po,detku,dolaze Hrvatu, kad po.
gleda na ovu novu drZavuu na5emsusiedstvu,Kad iu gleda5,
kako se uz Dunav i Crno more prepriedila |u;medlaBugarske
i Rusije, nehotice pomiSlia5:Zato su ioi i dali ,slobodu,da
razdieli slavenstvo,da odvoii Ruse od Bufara i Srba, kako su
Magiari i niihova driava ve6 pred tisuda godina odvojili eehe i
Slovakeod Slovenacai Hrvata.To ie za stalnodielovelike,i to
njema6hepolitike, eoviek tomu vieruje tim viSe,Sto se Bugari
Sire ba5 do ruske 6lranice,ali bugarska dri,avane mediaii s Ru-
siiom, ier su velike vlasti zemliu uz rushu granicu (tako zvanu
Dobrudu uz Crno more) priklopili Rumuniskoi.
Kad Hrvat dalje pomisli,da su se za posliedniih100godina
oslobodilitoliki narodi i stvorile nove ili obnovile stare drZave,
onda se bolno pita: A Stoie hrivo namaHrvatima,te ne moZemo
dodi do iedinstva i slobode?Pa kad su se oslobodili te dobrim
dielom i uiedinili Grci (1829),Srbi, Magiari, Talijani, Rumuni
i Bugari,- za5tone moZemoiriStaposti6i mi Hrvati? Jesmoll
mi onda spavali,lcad se ie to snovaloi kovalo? - Nismo spr
vali, neSosu se ba5 u ono vrieme - od 1848.do 1870, poia-
vili i dielovali prvi na5i rodoliubi i politidari - Strosmaier,
Starievi6, Kvaternik - i niihove stranke.A zaStonismo ni5ta
postigli, to bi trebalo posebnotazloiiti, a bilo bi vrlo pou6no,
(,Domn, God. 1909.Br. 15.)
fedini pravi put.
Sada ve6 i novine najjade stranke u koaliciii ,Hrvatska.
piSu, da ie kod nas Hrvata sve mrtvo, da se ni5ta ne radi, da
nitko nema volie za niSta, Eto, pGe, ,rHrvatskao, Magiari su za
vrieme Rauchova vladania osnovali i otvorili do trideset ma-
I
t
i
88
gjarski;tr Skola u Hrvatskoi, a nitko se i ne mide proti tormu'
NeSo Sto bi trebalo? Trebalo bi se pri'miti "sitno$a rada":
poudavati narod, osnivati Skoile,radnidke i seliadke $ospodar-
ske zadruSe, priredjivati prosvietne i domoliabne zabave i t' d'
Javili s,rno,kako je vet o Uskr'su pisao i 'Obrzor', da koa-
licija ovako ne 6e ni5ta po,sti6i,ne$o da bi se sve hrvatske
stranke-koalicije(bez Srba) imale siediniti u iednu stranku'i
onda primiti posla. Mi sad ne pitamo za ovo siedinieniehrvat-
skih stranaka proti koiemu su' uz put budi spornenuto, ustale
sve novine koalicije, osobito Supilo u svoiem riedkom "Novom
Listu*', nego nam je glavno, da pokaZemo,kako se evo nikako
ne da sahriti, da ciela velika koaliciia ne moZe ni,Sta,
Mi srno o, tom ve6 pisali, za5to koaliciia ne moZe niSta,
pa smo rekli, da ne moEeniSta, ier je podinila vefihih politidkih
pogire5aka,pade i narodnih grieha, osobito u onoj glavnoi svoioi
misli, koia je izreEena i u hrvatskom saboru: "s pu5kom na
Bedlu No to nije Slavni na5 razlog. Kad srno mi to pirsatri,mi smo
koaliciju sudili kao Sospodskepolitiiare, koji su i u svo,joj go-
spod,skoj politici zlo i krivo radili.
No to nije glavni azr'dk neuspiehu na5e politike, Mi smo
nairne uvjereni, da na5e politiike stranke ne bi imale trajno$a
i stalno,glauspieha ni onda, da nisu podinile onih svojih pogre-
Saka, i to zato, Sto ne idu pravi'm putem,
Koii je to pravi put,,mi to dohazujemoirazlai,emo ve6 detiri
go,dine,t. j. ad kada obstoji hrvatska pudka seljadka stranka.
Mogao bi nam dodude tkogod prigovoriti, da smo mi kao i
o'stale na5e stranke, od kojih svaka kale, da je ona jedina
prava i ,spasonorsna stranka. No mi srno vec o torn svoju kazali.
Mi smo ned,avno pisali, da bi na ovaj put bila doSla i stara
stranka prava, da nije bilo kojekakvih smutnja. A sada evo
vidimo, da se iz stranke. u koaliciii, iz mrtve hrv.
"najja(,e
stranke prava duju razboriti Slasovi, koji u glavnoj stvari upu-
6ujr.rna isti put, koiim mi idemo,
Sto zapravo ho6e .-
"Ilrvatskau sa svojim "sitnim radomu?
Ho6e, da pre,stanemovoditi samo gospo'dskupolitiku, pa da
podnemo raditi u narodu, t. j. da svi podjerno onirn mudnim i
trnovitim putem, na kojem treba predobivati dovjeka po do-
vjeka, selo po selo, kotar po kotar. Mudan ie to doista put, koji
su do sada izkuSali sarno Siri,lelji hrv. pudke stranke, a drugi
89
su ih rodoliu;bi radi toga nazivali "rai.jzenderimau,hoji se ski6u
po selirna i t, d.
No mi se sve bojimo, da ni oni, koji sada preporuduju
,sitni rado, jc5 pravo ne razurniju, da je taj rad doista ne samo
pot,reban, neSo da bez nj'efa ne mote biti trajnoga politidkoga
nspjeha,Zato i opet dozivamo svima u parnet ono, 5to svatko
danas vidi na svoje odi: Irnamo saborsku ve6imr, - koia ne
moZe ni5ta! ZaEto?
Mjesto odgovora na ovo kobno pitanje rni 6emo sjetiti na5e
ditaoce na ovo: Sad se vodi u Za{rebu razprava protiv hrvat-
skih Srba. Pa Sto tu vidimo? Tu dolazi na vidielo, da se srbstvo
u Hrvatskoj odituje u pudki,m listovi,ma
"Privrednikuu i ,Srp-
skom Kolurr, zemlioradnidkim zadruSarna,u ob6ini, u Skoli, u
tr$ovini, u krdmi, pade na duturama, da5amai fla5ama,pa 6ak i
na komadima o$ete: na pregadama i ko5uljama! A uza to se
destiti srbski uditelfi i sve6enici dide i po{rose tirne, Sto su zala-
zili k seljacima, s nji,ma vi,edali i dru'{ovali. Zato, vidite, sa
hrvatskim Srb'irna - koii nemaju ni vedine, ni drZave ni vlade
- irnade posla ne sarno cie'lo hrvatsko novinstvo i ciela hrvat-
ska vlada, neSo i ciela rnonarkija, a Sleda na njih ciela Europa!
I dok to sve na svoje oii vidimo kod hrvatskih Srba, dotle
na5 narod rno,ra slu5ati Franka, koji propovieda, da se ne moZe
niSta, - dok ne sruSirnonagodbu i ne dobijemo vlardu u ruke!
I u isti das vide taj dovjek, da su najve6,apo(ibeli Srbi, koji
nemaju vlade!
O tom ,sitnom raduu bilo ie po na5im novinama dosta spo-
ntrena,nu svi su na5i politidari bili proti takvomu radu. ZaEto?
Jedni zato, Sto su krivo mi,slili, da onaj, tko je za taj sitni rad,
ne mari za veliki rad., za velike narodne cilieve: za uiedinjemr
i slobodnu domovinu, No ti isti rnofu eto virdjeti kod na5ih
Srba, da to niie tako, jer dri,avni odvjetnik (kojega Frank na pr.
silno brani i hvali) posve pravo dokazuje, da je svaka ona dutura
sa srbskim grborrnsluZila velikoj srbskoi misli! Dakle sitni rad
ne smeta velikim ciljevima, na koje se datrrakone srnije nikada
za oraviti. No to je suvi5n'oi spomimjati,kad svi mi, koji smo
za taj toboZe "sitni<, a u irstinuveliki rad, bez prestanka nagla-
sujemo, da samo tim sitnim radom moZemo postidi velike na-
rodne cilieve.

No na5i se Sospodski politidari tomu usitnomu radun pro-
tive i s drugih razlofa, od kojih je najglavniii ovo: Sitni rad ide
polako, on odmah ne donaSauspfeha. Mno$o ie lalrSe porazglo-
voriti se malo s tudjom gospodommagiarskomi utanaditi s niima
to i to: dobit 6emo vladu i t, d. Tu ie odmah i vlast, i dast, i
slava, i ugled, a i ugodan Livot bez muke i velike brige,
A to i jest ono, za Eim liudi, a osobito gospoda ida. Zato se
protiv ovakve politike moramo boriti i otvoreno iu pobijati, tu
druge nema. Takvu politiku vode spekulanti, koiima niie do
naroda,
Druga ie stvar s pravim rodoliubima, koji su se "sitno$a
radau boiali zato, Sto su mislili, da bi u sitnom radu mogli i mo-
rali zabonviti na velike narodne cilievez na ujedinienu, slo-
bodnu i slavnu domovinu. S ovima se dade Sovoriti, dapade
moramo nastoiati, kolikogod moZemo, da im otvorimo odi.
U tom nam - na Zalost - dosta pomaZu i toliki neuspjesi
6lospodske na5e politike, za koiu eto i sami niezini prista5e
priznaiu da ne vodi k ciliu, K ciliu vodi iedini pravi put - rad
u narodu,
(,Dom", God, 1909.Br. 16.)
Parnicaproti obtuZenimSrbima.
NaSi ditaoci vide, da se mi malo bavimo parnicom, a druge
su hrvatske novine io5 uviek svaki dan pune izvie5taia o raz-
pravi, koja se u toi stvari vodi pred sudbenim stolom u Zafrebu.
A mi nismo o toi stvari mnogo pisali zato, jer ie ova stvar
paklenski mudro zami5liena, pa o nioi niie bilo dosta hazati
samo niekoliko riedi ili za Srbe ili proti njima, dok liudi malo
ne progledaju, tko za dim ide. Danas, po5to je na razpravu
pro5lo preko punih 30 dana i preslu5ano 45 obtuZenika, vidi se
u ovu stvar bolie, pa ne treba mnogo razlagati.
Prije svepa da kaZemo niekoliko riedi o tom, Sto se ie do
sada iulo na razpravi, Sud >predodujeu svakomu obtuZeniku
ove upojaven:da se od njekoliko Sodina >natra6inarod grdko,
izlolne vjereu podeo nazivati srbskim, da se u Skoli i obeini
9l
iiri dirilica kao srbsko pismo, da se uvjeEuie srbski barjak i
srbski Srb i da se po ku6ama nalazi slika srbiianshoga hralja
Petra; pojedinim obtuZenicima upisuje se u krivniu, da su
predlaEali u ob6inskom odboru uvadjanie 6irilice, a trSovcima,
da su prodavali, srbski kalendar uVardaru (koji piSe, da ie
Hrvatska srbska zemlial, razpaEavali list uSrbsko Kolon, hoji
uzvisuje kralia Petra. Uz to su Srbi boikotirali katolike Hrvate
i svuda se od niih dielili. Sve se je to radilo po iednom planun
sve ie to velikosrbska propaganda koia ide za tim, da se hrvat-
ske zemlje otrgnu od carevine i priklope Srbiii; sve ie to dola-
zilo iz Biograda, gdje obstoii druZtvo i list "Slovenski Jug<,
koji ima zadata, da tu propa$andu Siri, - ObtuZenici odgova-
raju, da se pravoslavni narod od vajkada zove srbskim, da
Cirilicu dozvoljuje zakon, da se srbska zastava slobodno izvje-
Sivala i u nazodnosti oblasti, koje toga nisu branile, Oni, hoii
su prodavali kalendar ,Vardaru i Sirili ,Srbsko Kolo.., kaia, da
nisu opazili onoga pisania. Sto se ti6e slike kralja Petra, te su
slike pravliene u BeEu, a to u ostalom nije ikakva izdaja, ier su
i razne novine i listovi dona5ali tu sliku, a ima po ku6ama i
slike pravljene u Bedu, a to u ostalo'mniie nikakvaizdaja, ier su
uSlovenski Jufu vele gotovo svi obtuZenici, da za to druZtvo
ne znaiu. Sto se napokon fovorilo, da je ovo srbska zemlia i da
6e ovdie vladati krali Petar, treba dokazati, tko ie to, kad i gdie
liovorio, a trebalo ie odmah kazniti one, koii su to radili, Niie
istina, kair obtai,enici, da su boikotirali Hrvate, naprotiv ie u
posljednie vrieme sve to veda slo'Sai liubav mediu Hrvatima i
Srbima, a Srbi su vazda vierni podanici Ni. Velidan,stva na6e$a
vladara i kralia.
Ovako tede izpitivanie dan na dan. Tedaiem razprave bilo
ie dosta Zivo i dogadlalo se koje5ta, Branitelii su prigovarali,
pa su globljeni, njekoji i po vi5e puta (sa 100 K i viSe). Nieki zu
obtuZeni znali Stogod kazati, ili smijati se ili koiu odgovoriti
drZavnom odvietniku, pa su bili izhliudeni od razpravet odsu-
dieni na samotni zatvor i na post, Od niekoliho dana niiedan
obtuZenik ne 6e da odgovara na pitania &Zavnog odvietnika,
jer je uvriedio obtuZenoSadra. Giuri6a.
Novinstrri izvieEtaji o razpravi silno se razlikuiu iedni od
drugih, jer svake novine donose samo ono, Sto ide u prilog nii-
hovomu mi5ljenju, Nieke novine, mediu niima i nieke mafjarske
92
piStr, da se ie ciel,a parnica izvrsla u njekakvu kornediju, Strani
su novirnari oti5li, Ovih je 'dana do5ao u Zafreb iz Praga eeh
profesor Masarik, a. iz Krakova Poliak Zdiehovski,
Mi o cieloj stvari sudimo u kratko ovako: Tko kaZe, da su
Srbi obtuZeni zato, Sto su proti Hrvatskoi i Hrvatima, taj se
giorko ruga i Hrvatima i Hrvatskoj. Srbi su oblui,eni, da su radili
proti carevini (monarki'ii), pa ako im se Sto u to'rmdokaZe, bit
6e i pravo, da budu kainjeni, Sto se tide rada i nastoianja za
sr.bstvo,a.proti Hrvatima, to se ne moi,e nljekati, da toEa me'dju
Srbima ima dosta; da to pred sud, mislimo, ne spada.To srbsko
nastojanje - koliko dakako niie u svezi s kralievinom Srbijorm
- dokazuie samo to, da su Srbi u Hrvatskoi iedna politidka
stranka, s koiom neka obradunaiudruge stranke na birali5tu i u
saboru, a nipo5to pre'd su,dorn.
Ova 6e parnica srbskoj stranci samo koristiti, pa bili Srbi
osudieni ili odrie5eni. Narna je to i,ao, ier smo protivni srbskoi
politici u Hrvatskoj s raelo{a, 5to ta politi,ka nerna razbortte
svrhe, Srbi su u Hrvatskoj posve ravnopravni drZavlia'ni, a 6to
ide dalje, lo je nerazborito, jer Sirenie srbstva i posrbljivanie
ono$a, Sto fe hrvatsko, -' nema, kako rekosmo, u Hrvatskoi
razbofile svrhe, Zato nipo5to ne odobravamo, Sto njeke novine
toliku reklamu prave Srbima. Iz cielo$a svieta eto dolaze ljudi,
da vide Srbe - uZaqrebu, a zaHrvate nitko i ne pita; a ako
pita, onda ih grdi, jer sad su prvi Hrvati: Akurti, Tarabocchia i
Frank. Srbi im mogu biti zahvalni. . .
(,Dom,God..1909.
Br. 16.)
Od kuda nerad i mrtviloI
Ve6 srno vi5e puta napisali, pa i opet ponavljarno, da je
ve6ina hrvalskoga sabora sasvim nemo6na, Dok eno u sarnoj
Turskoj pada vlada silni,ka od starine, sultana, dotle u Hrvat-
skoj vlada ve6 str<oro, poldruS godine iedan dovjek, Sto Sa ie
ovamo poslala ugarska vlada, ban Rarrch, ne pitaju6i sabora,
postavlja i premje5ta dinovnike, zapovied.ai,rn, povisuje pla6e,
dieli podpore i L d, i t, d. i naravski na we to troSi silne
drZavne novce, Sto ih je narod teZkorn muko'm skupio u drZavnu
blaSafnu.
93
Pa Sto je to s nama? Turci nisu kr56ani, nego krivovjerei;
u Turskoj ima razlidnih naro<ia; narod ie tamo kud i kamo
manje prosvie6en od na5eganaroda, -- pa ipak eto u Turskoj se
mode, a kod nas ne moZe nitko ni5ta!
Ne mislimo, da su bune i nemiri dobar znak za koiu drZavu
i n,arod, pade rnislimo p,ro,tivno,No jednako je zlo, kad u kojoi
driavi ili nad koiim narodo,m vlada odita krivica i nasilie, a
nitko se ipak ne mide. A mi se Hrvati doista ne midemo,premda
nann se svaki das i na svakom koraku dini krivo, premda trpirno
nasilje. Sto je to, dakle s nama?
Neha nitko ne rnisli, da iemo ovdie sasuti pri$ovore na ovu
irli onu stranku, koja je tomu kriva. Isto talco ne ierno i ne mo-
iemo ovaj put pokriviti ni gospodsku politiku, za ko,iu inade
znarno pirsati, da ie svemu kriva.
Ne 6emo naime reii, da se ne miiemo zato, sto nam je na-
rod neupuden i nesloZan te nema riedi u iavnom Zivotu. A ne
6emo to teli zalo, jer znamo, da je naS narod i u staro vrieme,
bio joi i manje upu6en i da je irnao io5 manje ried, *- pa naSa
gospoda velika5i, nisu dali, da nad njirna tudjinac vlada po volji.
Pa i u noviie vrieme, i to jo5 do nedavma, znala su se na5a
nova, Skolovana gospoda upravo odludno i neustra6irro boriti
proti tudjinu i nasildu.Sjetimo se samo njekih stekli5a-prava5a,
sjetirno se borbe proti Khuenu! Danas svernu tomu ama ba5
ni traga!
Nje5to se je dakle u toj stvari silno promienilo, a to je ovo:
Gospoda hrvatska, intelifencija hrvatska izgubila je srnisao za
drZavnu hrvatsku samostalnost i slobodu,
Da ovo pravo razumi,jemo, treba razloliti, da je to posve
naravslci. Danas je naime posve druSo vrieme i dru$e prilike,
nego Sto je to bilo prije 60 godina i kasniie, kad su se i kod nas
iavili prvi rodoliubi i borci za narodnu i drZavnu slobodu, Onda
ie, kako je poznafo, kip,jelo u cieloj Evropi: dizali su se i borili
Tal,ifani, Mag,jari, Poliaci, Rumunji i Bugari. Bilo je to vrieme,
kad je u Austriji bila njemadka samovlada {absolutizam), a
slobodu ie narodnu u Evropi branio, Irancezki car Nap,oleon IIL
Od onda se mnoEo promienilo: Glavni su narodi, Ma$ari i'
T aliiani,, svoje postigli, a u Austriji nema vi5e njemadkoSa
absolutizma. I tako se je sve po malo sti5alo, dapade su i Ma-
{jari i Talijani danas - austriiski saveznici, I tako su Hrvati u

94
rvoioi borbi ne samo osamlieai, ne$o i u bezuspie5noi borbi
malaksali, Na velike se promiene ne moile misliti, pa nema ni
velikoga oduSevlienja.A ni tudjinska vlada, pod koiom nam ie
hivjehi,nije gospodi prelelka, u mnogiomie pade lak5e i liep5e;
pla6e su urediene i povi5ene, sluZbe su mno$obroine i svaki dan
ih 1" ru" vi6e, - pa Sto $ospodi fali? To se nafbolie vidi pod
Rauchovom vladom: dinovnici su zadovoljniii, ne$o priie.
Sve nam ovo tumadi, za5to drZavnopravni proSram ne pri-
vladi vi5e na5e gospode i za5to se na tom temelju ne motlu
sloZiti, DrZavopravni profram upotrebljuiu nieka {ospoda jo5
samo kao praznlt ried pred neupu6enim narodom,
Zalo u na5oi politici vlada ovakav nerad i mrtvilo: iedna
misao, kola ie vodje naroda odu5evliavala, slagala i na rad
poticala - danas je pobliedila i ne odu5evliava nikoga. A
druge misli i drugoga cilia na6a fospoda ioS nemaiu, A tuZan
ie i jadan doviek, ko,ii nema misli i cilia, Zato ie talna i fadna
na5a gospodska politika,
Sto se nas tide, mi na slobodu, sre6u i slavu domovine ne
zaboravliamo - ali za nia drugadiie radimo. Mi nemamo ni
Jeladida, ni Ko5uta, ni Kavura, ni Napoleona, mi ne saniamo
o kralievskoj kruni i plaStu, koiim se zaodieva slavna na5a
,maika Hrvatskau, - kako su to liepo znali govoriti, pisati i
pjevati na5i otci i diedovi. Mi ne dielimo Sradova i ne mierimo
zemalja . . . Mi gledamo Zivu bra6u, narod naS, koiemu treba
prosvjete, pravice, blagostaniai sre6e - jednom riediu: dostoi-
noga liudskoga Zivota. Ta na5a bra6a, ierbo su Liva i hoie
livjeti - olivit 6e i na5u mrtvu politihu.
(uDom", God. 1909,Br. 17.)
Dr?avna banka.
Najnoviie viesti javliaju, da je ugarska Vekerlova vlada
pala, i to radi banke: nije se rnoSlasloZiti s austrijskom vladom,
MaSjari naime zahtievaja posebnu i samostalnu uSarsku banku,
a austriiska vlada ni krali ne 6e da na to pristanu, Sudeii po
tom, 5to je radi toga pala vlada, mora to bankovno pitanje biti
.---=.-.-
95
vaZna stvar, pa de biti dobro, da naSim ditaocima razloiimo
barem flavno, Sto ie potrebno za razumievanie ove stvari.
Priie svega treba spomenuti ovo: Malo ima ljudi, lcoii pi-
taiu: Kako ie to da komadid papira, kao Sto ie banka na pr. od
10, 100 ili 1000 K, vriedi toliko, da se moZe5 ne samo dobro
naiesti i napiti i obudi, neSo i volove, pa i kudu lcupiti? Ima
ljudi, koji su tih >komadiCapapirau dosta imali te sreCno i
s ovo$a svieta oti5li, a da nikada nisu na ovo ni pomislili.
Njima ie bilo dosta znati to, da se za one ,komadide papira<
zbilia mole dobiti sve, Sto Eovieku treba, pa Sto im treba dalie
pitati i znati?
I to ie doista, rekao bi €oviek, u toi stvari glavno. Sto me
briga, kako ie to i za5to je to, da za ,komadi6 papir4< moZe5
sve dobiti, - samo kad ie tako! Mno{i bi io5te dodao: ,Daj ti
meni samo niekoliho kila tih upapiiidau, - pa da vidi5, ho6e
li mi vrieditil"
Ali ipak niie sasvim tako! Bilo ie vrieme, i to kod nas, pod
na5im i pod danaSnjimvladarom i kraljem na5im, da je dovieh
imao tih
"papiri6a" ba5 i niekoliko kila, pa za niih niie mo6iao
ni5ta ili gotovo ni5ta dobitil A u Francezkoj prije 100 i nje5to
viSe Sodinabilo ie ioS gore. MoZe se dakle dogoditi, da ubankau
ili papirni novac - ne vriedil Ima dosta i neukih liudi, koji su
o tom nielto straSno Euli, pa to dobro pamte te osobito, ako
imaiu tih upapiri6ao,znadu biti u velikom strahu, osobito priie
rata: boie se, ila bi mogli sve izgubiti, ako banke ne budu nista
vriedile, Kako ie to? Sto je to s tim
"bankama"?
To ie ovako: Onaj papiri6, Sto fa zovemo zbilia
"bankom",
sam po sebi ne vriedi niSta, ier niie dovjeku baS za nikakvu
potrebu, osim da se diete s niim koii ias zabavi, dokle ga ne
podere. A ako ipak tko za papirnatu banku hode dati i vola i
konia, koii mu treba, moSlo ie do tofa dodi samo po doSovoru
i po obidaju, i to ovako: Dok nije bilo nikakvih, ni papirnih, ni
kovanih novaca, niie se ni kupovalo, ni prodavalo, nego samo
mienialo: Tko ie imao, recimo, trideset ovaca, a trebala su mu
dva vola, dao ie svoie ovce za ludje volove. Ili kad ie Zeni tre-
bala preslica ili vreteno (a muZ joi tofa niie znao napraviti),
odnesla ie kahvomu maistoru zdjelu meda itd., kako se to io5 i
danas gdiefdie na selu doSadia,da pastiri kupuiu duhan za iaia,
t. i, oni za pravo samo mienjaiu,
96
Razumiie se, da je ovo slaba trgovina, i to po6llavito zato'
sto je nez{odna. TeZko je i pomisliti, da bi tko tako mo$ao
kupiii veliki posjed od tisu6u jutara zemlie,ier bi more.o dotie'
rati i do tisu6u,volova, Sliine i dru$e ncprihke s tako"'cm tr$o-
vinom svatko moi,e i sam lako po'misliti, pa to nije potrebno i
dalie razlagali. Zato je posve naravski, da s'u liudi sve to vi5e
mienfali samo one stvari, ko,ie se lako nose i koje se ne kvare'
Tako su na pr. na5i pradjedovi prije 500 do 600 godina davali
kralu mjesto poreza kunine koZe. Neuljudjeni narodi daiu i
- njekakve
danas jedni druSima u zamiewt za dtv$e stvari
Skolike. No velika i prava promiena u toi stvari nastala je onda,
kad su ljudi pronasli kovine, kao Sto 'ie i.eIiezo, bakar, srebro i
zlato, Kovine imaiu to svoistvo, da se ne kvare (t' j' ne Sube
vriednosti), a moSu se lako prena5ati i duvati. I Sto se kovina
manriekvari (na pr' zlato), to viSe vriedi, A njeke su kovine ne
sarno liepe (kao zlato), ne6io i vrlo potrebne' Zato niie &tdc:'
Sto ie biio naroda, koii su sve dru$e stvari rado davali i za
i,eljezo, t. i. da su imali i,eliezne novce (u Grdkoi)' Napokon ie
prevladalo sreb,roi zlalo, te se za ove kovine moZe dobiti svaka
druga stvar, t, j, srebro i zlato pqstalo ie Slavno sredstvo
zamjene, postalo je, Sto mi danas, kaZemo
Sve su ovo, redi 6e tko$od, viSe ili manie poznale stvari,
ali kako fe papir postao novac? Srebro ie i zlato liepo, moZe5
od nrjegasvaSta liepo napraviti, ne 6e se nikada pokvariti, pa
nirje dudo, da se za nj rnole dobiti druSa stvar, A Sto ie papir?
Pa o,ndajoS ovo: Da srebro i zlato vriedi, vidi se i po tom, Sto
6u ia za kakavgod komad srebra i zlala dobiti, Sto ho6u, a ne
treba da daddm baS okruSli onai komad srebra i zlata, na ko'iem
ie careva glava, Vidi se: zlato ie zlato, bilo kao $rudicat rre'
kovano itri kovano kao koladi6: ono vriedi, A gledaf papir: neka
je ne znam kako naslikan i naliden, i neka ie kolik plahta,
nitko mi za mi ne da niSta, - ako na nliem ne pi5e ba5 o'iro i
onako, kako mora pisati, t, f, ako nife banka! Sto je onda ta
t bankau?
To je ono pravo! Papir vriefi zato, Sto na njem ,,piSeu,I io5
to nije Slavno, Sto piSe, neSo se pita: tko piSe i Sto piSe, A da
se odmah razumije, zaSto ie to glavno, dosta ie kazati ovo:
Imu6ni koji gospodar u selu treba centu soli i po5alie svo$a
momka k trgovcu u Srad s ceduljicom, na koioj mu pi5e: Dra$i
97
pazda,evo vam ova potvrda, da ste mi dali centu soli, dajte
mi odmah sol po5aljite. TrSovac po,Salje,ali cedulju duva, jer na
njoj npi5eu!Cedulja vriedi sama centu soli!
Ovaj trgovac moie s ovom ceduliom oti6i k drugomu trgov-
ca i uzeti od njega na pr. pol ce,nte slanine i ostaviti mu kao
zalog ovu cedul,ju,jer ova cedulja vriedi centu soli. Ova cedulja
nije jo5 dodu5e obankau, ali iq pone5to sli6na: od papira je, a
vriedi toliko i toliko. Ali evo da vidimo, kako bi ovakova ce-
dulja mogla svo,ju vriednost izgubiti, Kad bi ko,ii Sazda kod
svakoga trgiovcai majstora ostavio po nekoliko ovakvih cedulja,
moglo bi se dogoditi, da za ove cedulje ne bi nitko ni5ta dao,
A dogodilo bi se to onda, kad.bi tko s ovakvorn ceduljo,mdo5ao
k tomu Qazdi i zahljevao, da mu za cedali:u dade vriednosti,
koliko na njoj pi5e (na pr, centu soli, par opanaka i t, d,), a
{azda mu ne bi dao, jer nema, t, i. ier je previ5e ovakvih cedulja
izdavao, rler je - previ5e &fi,an! A dok bi se ovomu Sazdi vie-
rovalo, moSle bi nieSove cedulje i6i iz ruke u ruku - kao
"banka".
No ovakvih obankao,koie bi izdavali pojedini ljudi, nema
nigdje, a nije ih nikada ni bilo, i to zalo, Sto bi ovakove ,bankeu
moSle i6i od ruke do ruke samo u iednom kraju, €d,ie bi ljudi
dobro poznali o,noga,kaii je te banke izdao i. koji, za nje flamdi,
a dim bi takva ,'banka oti5la malo dalje, ne bi ve6 za niu nitko
ni5ta dao, ier ne bi poznao, onoga, tko ju je izdao, Zato sa
prave banke do5le u obidaj i dobile vriednost istom onda, .kad
ie dri,ava podela izdavati ovakve cedu$e,
A moZe li se i drlavi vietovafi? Ne moZe li se dogoditi i
drlavi, ono isto, Sto i poriedincu,korji bi izdavao ovakve ,bankeu,
t, 11,ne bi li se mogilo dogoditi, da i drZava izdade toliko tih
cedulja, da nitko za njih ne bi ni5ta dao? -- MoZe se i to do-
Soditi, pa se.ie vet i do{odilo. Drlava (t. j, vladar ili njegova
vl^ada) znala je izdati ovakve cedulie, na kojima ie pisalo, da
vriede toliko i toliko srebra ili zlata, a onda najedanput nisu te
cedulje vriedile - ni5ta! To je bilo ono, de{a se i danas nekoji
sie6aju i bojet da bi takozvani papirni novci mogli izgubiti
vriedno,st. Zato viie ni dri,ava ne izdEe ovakvih cedu$ica, ier
su se lfud'i dosta pri tom opekli. Tko zna, koliko drlava ima
vriednosti i koliko mo.Zeizdati ovakvih cedulia, koje zbilia -
vriede? Toga pravo se zna nitko. Zato su politidari izprobali,

98
da je najbolje, da ovakve cedulie izdaie netko, za ko{a se znat
koliko ima i koliko moZe ovakvih cedulia izdali. Najs$odniii bi
za to bio iedan bo$ata5, za koie$a zna ciela dtlava, kad bi se
tako boSat i tako poznat doviek mo$ao na6i, Ali to$a nema'
Zalo seidruzi vi5e bo$ataia, pak oni izdaju cedulie, koje imadu
vriednost kao srebro i zlato. Ali da oni naroda ne prevare, t' j"
ne izdadu vise cedulja, nego Sto bi ih mogli srebrom, zlatom ili
drusom vriednosdu namiriti, moraiu biti pod drZavnim nadzo'
i to ie onda drZavna banka.
Sto ie dakle >d.rZavnabanka?u - U praktidnom Zivotu
drhavna banka nije ni5ta drugo, ne$o uredba, od koie doviek
moZe dobiti zaiam (kredit), t, i. jamstvo, ('ceduliuu ili 'bank-
notuu), da onaj papir, koiim se u prometu ',sluZimou ima neku
vriednost, Razlika ie izmedia drlavne banke i drugih banki samo
u tom, Sto druge banke dobivaiu cedulie (papirne novce) od
drZavne banke, i to rz kamate, - a drilavna ban'ka pravi sebi
sama cedulje (papirne novce), pa ne pla6a nikomu kamata.
Razumije se po tom, da drlavna banka z.asluili mno$o na ka-
matama, Sto ioi druge banhe za niezine cedulie pladaiir' pa zato
i ona dalie drZavi u to ime nieku od5tetu, U cieloi na5oi carevini
ima samo iedna driavna banka, i to uAustro-u6larska banka"
u Bedu,
*
Razumiiete li sada, za5to se Magiari bore za posebnu svoju
banku? Mnopi bi na to odSovorili: Razumiiemo! Htieli bi i oni
praviti novcel
Premda ovo nije ba5 tako, ali na koncu konca - ipak je tako'
Premda drZavna banka ne moZe >praviti novaca< koliko bi
htiela, ipak ie istina, da ona moZe davati kredit na velike
svote te time pomdSati onomu, komu ho6e. Novac ima danas
veliku i odludnu vriednost, a pravi mu ie izvor u drLavnoi banki'
Zato in lele imati i Ma€iari.
Dakako, da bi i ta posebna ma$iarska drZavna barika
mogla dospjeti u takav pololal, da niezine cedulje ne bi ni5ta
vriedile, pa to mnofi i proridu vele6i, da bi u Ugarskoi nastao
okrahu (sve bi propalo), kad bi se osnovala posebna ma$iarska
banka, Mi te stvari tako potanko ne poznamo' pa ne kaZemo
niSta. Ali drZimo, da je mogule, da MaSjari i mapiarski' Zidovi
99
putem svoie drZavne banke dru$im uSarskim drZavlianima (Slo-
vacima, Rumunima i t, d.) iednoSa liepoSa dana otmu fotovo
sav njihov imetak te ih sprave na prosiaEki Stap. U slu6aiu
takvoSa ,rkrahao oni bi ved za vremena svoje u$rabili (poku'
-
povali zemlju, sgrade, zlato i t, d, ili pobjegli u tud,jinu).
Magjarima i Zidovima vriednost, a dru$ima - bankine cedulie!
Mi drZimo Magiare i Zidove za to podpuno sposobnima, Mi smo
paEe uvjereni, da sva ta borba za ma$iarsku banlcu nije drufo'
neSo spremanie na veliku iednu otimaEinu. Magiarima ide
tiesno, ne da se vi5e Eiieti, blizu ie (to kaiu mnoSi) konac
kraia, ,krahu oa sve strane. Treba zato njekoga na fini na6in
oplieniti. A koga, ne$o ostale ugiarske drZavliane, koii io'i
nfe5to imaiu od svoie po5tene muke, A da su danas banhe
dosta
6llavne gulionice i unesrediteliice naroda, to ie valida
pozo"to, No to sve ide ios polako, Magiarslca samo-stalna banka
imala bi tu stvar pospie5iti taho, da bi se iednim mahom
zakrenulo vratom miliiunima liudil
(,Dom*, Goil, 1909.Br, 17')
Prava i zdrava m$ao.
Ceski profesor i zastupnik u bedhom carevinskom vie6u
(saboru) Masarik, do5ao ie nedavno u Za€teb, da vidi i 6uie'
rafi dega se i kako se vodi parnica protiv obtuZenih Srba' Iza
tofa ie do5ao flas iz Beda, da zastupnik Masarik sprema u
b"fko* saboru upit ili interpelaciiu radi te stvari, i to u prilo$
Srbima, a proti onima, koii su ovu parnicu poveli, Ta ie Ma'
sarikova ,rtk.rr" uzbunila sve protivnike Srba, osobito Franka'
na
koli ie radi toga sazvao svoie za{rebadke prista5e na vie6e'
kojem se o tom razpravlialo i odludilo, da se predsiednidtvu
bedkoga sabora poSalle veliki brzoiav, s molbom, da se tai
brzojav u saboru proEita. U tom se brzoiavt kaLe, da 6ista
stranka prava diZe svoj glas proti tomu, da se na5e doma6e
stvari izna5aju pred bedki sabor i pred lice Evrope, a onda se
dokazuie, dt tt obtuZeni Srbi protiv carevini (monarkiji), ier
su Hrvatshu, Bosnu i Herce€ovinu nasto'iali odtrSnuti od nie
i spraviti ju pod Srbiju.

100
Razumije se, da se je o tom u hrvatskim novinama dosta
pisalo. Javila se i >Hrv, Slob.u velefli, da je posve u redu, da
ova stvar dodje p'red bedki sabor, i to ne samo zato, Sto u bed-
kom saboru sjede Hrvati iz Dalmacife i trstre, pak Slovenci, a
iednih se i druSih i te kako tide sve, Sto se dogadja u Hrvatskoi,
nego oso ito zato, Sto su Srbi obtuZeni, da su proti monarkiji,
a bedki sabor zastupa tri petine ciele monarkije, pa kako ne bi
tai sabor imao pravo re6i svoju o stvari, koja se ne samo tide
monarkije, nego se i vodi u ime monarkife!
Da iskreno kai,emo, mi nismo odekivali, da 6e
"IIrv. Slob.u
ovako progovoriti, premda ie razaml:1ivo,da svaku sgodu rado
upotriebi proti Franku, Misao naime, koju je ovdje ,Hrv, Slob."
natuknula, vrlo je daleko od stardevi6anske po,litike, a po,na5em
ie dubokom uvjerenju to prava i zdrava misao,
Evo, o demu se radi; Je li dobro, da se ciela carevina (mo-
narlciia) t. j, i bedki (a ne samo pe5tanshi) sabor mie5a u hrvat-
ske stvari?
Stardevidanci niegda, a sada Frankova stranka odgovaraiu
na to: Sa6uvaj Boi,el Nitko na svietu neka se ne mieSa u naSe
doma6e stvari!
A mi kaZerno na to: Kamo sre6a, kad bi se ne sarno bedtri
sabor, nego i ciela Evropa hljela samo mie5ati u na5e stvari!
Kamo sre6e, da su hrvatski politidari znali to isposlovati, da
ostali prosvie6eni sviet stane pitati, Sto se to kod nas radi!
Mi demo ovo svoje miSljenie i :':-zloiliti.
Tudjinci, oso,bito Niemci, rado se rugaju nama Hrvatima,
da smo jo5 na pol divlji, da srno,neuljudieni ili nekulturni, Tu
nam dine, nema sumnfe,krivo, ako gledamo na na5, kr56anskom
naukom prosvie6eni i stoljetnim liudskim Zivotom uljudieni
narod,
No u i"d"oi ie stvari ovai prigovor o,pravdan (premda
Niemci ba5 nemaiu mnogo prava ni u tom nama prigovarati):
Slo se tide drZavn ofa Livota, mi Hrvati nisrno u tom podpuno
uljud,jeni. U drZavno*rnilvota najglavniia je stvar to, kako se
tko sluZi vla56u, ko,ja mu je dana. Uljtrdfen se dovjek pozna
najbolie po tom, koliko z:nad,eobuzdavati svoiu sna{u. eoviek,
koji se svo,jornsna€om sluZi kao iivina, nije ni bol,ji od Zivlne.
Otac na pr. koji svoje dijete, samo za!o, jer
ie slabije, sili, da
mu radi kao rob, - to fre divljak, A Sto se tide upotrebtrjavanja
101
dri,avne vlasti, ne treba nikada zaboravili ne samo to, da mi
Hrvati nismo jo5 nikada irnali pravo uredjene svoie drZavne
vlasti, pa se u tom nismo jo5 ni uvjeLbali, -' neSo ne treba
osobito nikada zabo'raviti na to, da smo .mi Hrvati dobrim
dielom bili do iuder sasvim pod vla56u azrrlata(Turaka), a i
danas smo pod vla56u Mafjara, koii su takodiier azijali. A kako
se azijati sluZe vla56u to ie poznato, Tato je za drZavnu vlast,
kad ju dobije u ruke naS 6oviek, zlatsa upravo ona narodna
ried: uDopalo ciganina carstvo, pa prvoga objesio svoga 6adul<
Pomislili smo na one na5e iadnike u ob6inskim uredima, koj,i
su se znali derati pred seljakom: Ja sarn tvoj bog! S{etimo se,
kako su se vladali ne samo pristaSe stare maSjarske stranke,
neSo i prista5e koalicije, dok ie bila na vladi: vodrja ovakve
stranke, koia ie na vladi, b'io je u gradu ili kotaru $ospodar,
kao u svojem spahiluku, prietio ovomu i o'nomu, pade niie u
miru pu5tao ni suda! Sjetimo se, Sto su poieli frankovci raditi,
6im su malo osjetill, da je vlada uz niiht podeli pucati iz rcvol-
vera na svoie pro,tivnike! A sto bi bilo da dobiju vladu!
Uzalad dahle sver na5 ie narod boiji narod, da tako ka-
i,emo, - ali mi se vladati i sebi Sospodariti ne znamo, Da smo
svo,ii i da nema nad nama tudie vlasti, jedva bi Sto bolie bilo'
ne€o'Sto rje u Srbiii, Sdie ni krali niie siguran za svoiu glavul
Mi sad ne 6emo na duSo razpravliati, Sto ie tomu krivo,
no to mora(no redi, da je mnogo kriv mag'jarski nadin vladania,
po kojem se pospo'da (uz riedke iznimke) i kod nas ravnaiu.
Zalo, ostanemo li mi i dalje samo pod Magjarima i s Mafia-
rima, na5a vlada ne 6e biti nikada uliudiena ili kulturna. Zalo
je dobro, Sto se za naile doma€e stvari brine i netko u Evropil
Islina ie, u bedkorn saboru sjede i Niemci, koie mnogi (ne
samo Slaveni) drZe za nasilnike i neliude (barbare) i koii su
doista i nama Hrvatima mnogo zla i krtvice udinili' Ne moZemo
ni o tom dugo razpravljati, ne5!o samo kaZemo ovo; 'Razlika
je ipak medju Niemcima i Niemcima, Dru$o su iuZni (uz to ka'
tolidki) Niemci, druSo su Prusi (Prajsi), koie i sarni juZni Niemci
mrze kao nasilnike. A onda austrliska ie vladarska ku6a vla-
daju6i ve6 preko,600 godina neprekidno nad Niemcima u Austri-
ji i nad susjednim naro,fima stvorila zbilla jedna uliudjenu (kul-
turnu) vlast i drZavu, ko,ioi se osobito mi iz bhzine Turske i
Magiariie moZemo mirne du5e i kud i kamo s viSe povzdania
w2
povjeriti, nego Magjarima i Zidovima, Osobito kad bi hrvatsko
seljadtvo znalo, kako se ie prosviedena carica Mariia Tercziia
prije kojih 150 Sodina oborila na neuljudjenu hrvatsku {ospodu
velikaie i plemi6e, had su ono povje5ali na hiljade kmetova'
seljaka, znalo bi prosuditi, Sno znadi biti pod prosviedenom
vladom, Tako mi mislimo o toj stvari s Sledi5ta uliudbe (kultu-
re). S politidhoga gledi5ta ova ie stvar jo5 vaintia. Mi smo
naime uviereni, da Hrvati te 6e svoiih raduna razdistiti bez
bedkoga sabora,
Bit 6e ih dakako, koii 6,e na sve to reEL A kamo na5a
drZavna samostalnost?
Na to nam ie odgovoriti, da bi sljepariia s tom drZavnom
samostalno56uimala iednom prestati,'A sljepari se s tom to-
boZniom hrvatskom samostalnoS6u,na sve strane, Rauchove
novine eto vidu, da koalicija podkapa i izdaie hrvatsku drZavnu
samostalnost, kad u Fe5ti izna5a (jer u ZaSrebu ne moZe)
vladine nezakonitosti, Tko 6e pametan vjerovati, da ie Raucho-
voj vladi do hrvatske drZavne samostalnosti? A Sto radi s tom
samostalno5iu Frank, lo ie ve6 rufoba. Ta on nema riedi proti
Rauchu, kd u Hrvatskoi vlada po zapoviedi iz Pe5te, - a bra-
niti Ce hrvatsku samostalnost proti .beEkomu saboru, koji u
Hrvatskoi nema ni svoSa pandural U ostalom, on zna, Sto radi,
t. i. Sta mu je raditi.
Ne boimo se mi za na5u samostalnost, ier se ve6 nemamo
za Sto boiati; Gledajmo radie, da dodiemo u sviet, uliudieni
(kulturni) sviet, i budimo uviereni, da na5a narodna samostal-
nost, ne 6e biti nipo5to mania, ako ne bude ve6a. Zato neka
Bed vieda o nama, ier to vieda dio uliudienofa sviieta, dio
Evrope.
(,Dom", GoiL 1909.Bt. 18,)
Nar. zastupniku Stj. Zagorcu,
GospodinezastupniEe!
Na iavnoj skup5tini dne 9, svibnja 1909.u Koprivnici go-
vorio sam o politidkom poloZaius narodnoga,a ne stranadhoga
stajaliSta,pa nisam nijedne stranhe 6lotovoni spomenuo,a
103
koliko sam spominiao koaliciiu, iednako sam, dthim, hvalio
njezine ljude i kufio niezinu politiku, i to samo radi Bosne-
liercegovine i radi riedke rezoluclie, Svrsio sam svoje tazla'
ganjeijavom: da ie politidki poloZaitakav, da nam ni5ta niie
i"ko poirubno kao sloga.Govorio sam,kratko redeno,informa'
tivno, da slu5aocepo naiboliemznaniu uputim'
Ja znam,da ovalcvi politidki {ovori ne vode do stranad-
ko{a uspjeha,aliznam i to, da sluZepolitidkomuodgoiunaroda.
vj ste ipak, g. zastupnide,odmah iza mene zalraaili, dobili'
prihvatili i nastavili ried u posve protivnom pravcu' naime ne
za slogu, ne$oza svadiu,do koie bi odmahbilo'i doslo,kad za
svadju ne litita potrebnadvoiica, t, i. da smo se i mi pristaSe
seljadke stranke htieli svadiati.
Tim svojim postupkomVi ste, $' zastupniEe,dokazali oe
samoto, da nematenainuZdniiihsvoistavaza sudielovanieu sa'
vremenomiavnorn Zivotu, ne$o i to, da imate naprotiv mno$o
drugih svo,istava,koia Vas iz sudielovaniau iavnom Zivotu
prosto izkliuduiu.
Na moi $ovor, u koiem sam na$lasiopotrebu slo$e,Vi ste'
ni5ta nova rekao'
{. zastupnii", odgotorili, da 'dr. Radi6 niie
pa da useljaEkestranke ne trebau'
Ova Vaia ried, koliko odgovaraVa5emuuviereniu' poka'
zuie priitesveEa,da Vi $. zastupniEe,ne spoznajeteio5te uviek'
da' je stvar"ttl" i obstanakrazlifitih stranaka u prosvie6enomi
naprednom druZtvu upravo takva nulda, kakva ie,rruilda.sloZno
slu'
ili istosmierno d,jelovanierazliEnih stranaha u odredjenim
t.i"oi*",' Vi ste, dinilo bi se, io6 uviek prista5a plasovitih
udvajutabora... A po mnieniu svih ikoliko pokrodilih liudi. viera
ili bolje dogma 1. od.tataborau,tako ie priprosta ili primitivna'
kao i ona pradavnastaroslavenskaviera, po koioi-ima u svietu
,crni bo€u, U ta dva tabora ne dadu se vi5e
"bieli bog" i
nagoniti ni na5i seljaci,
No ovai nedostatak u Va5em spoznaniu-"-9 bi Vas ioS'
s obziromna politidku nasuzaostalost,morao izkljudivati iz iav-
noSa djelovtrrit, I-. i ne5to dru$o, mno{o $ore' Vi ste naime
rnoiri spremnosti spremnostprista5aseljadkestranke za slo€u
upotriebili p""d poiitidki neupudenimslu5ateliimau svrhu' da
plredete ."ii.at oi strancipr..'o na obstanakdokazuiu6iovako:
 104 10s

Pa kad smo sloZni, Sto treba kakva seljadka stranka uz na5u Iidi,ja, kakovu ste podinili i na spomenutoi skup5tini u Kopriv-
stardevi6ansku! Sta treba mutiti? nici, i dru$ih slidnih pomaSala. Sad ste isti posao nastavili u
To je, g. zastupnide, perfifija, ili - da me bolje razumiju Stardevi6anskoj stranci prava po moiem sudu na Stetu nioi i
ditaoci na5eSalista - to ie podmukla prevara. na nesre6u hrvatskoga naroda,
Sav Va^SSovor bio je izvralanie i zavadjanle. Vi, koji ste U Zagrebu, dne 11, svibnja 1909.
juder izskod,ili iz jedne stranke u drugu; Vi, koji danas (molim Dr, A. Radi6,
ditaoce, da oproste) liiete, Sto ste ,juder pliuvali, Vi ste imali ("Dom", God, 1909. Br. 19.)

obraza pred neupudenim slu5aocima u sav glas vikati, da sam

ja bio s Vama u jednorj stranci, pade tainik te stran'ke, pa da
sam iz te stranke izstupio, Sto bi imao biti moj grieh! Gdje je F. 1 . 1 T . Ta r \

stranka prava od g. 1898? Obstoji li ta stranka? Jeste li 5to hoce dr. rloslD
L t rank r
Vi u raoj? dr. Josipa Franka moZemo razabrati, da on iz petnih Zila
U novinama
Pa da Vas dovjek ne prezfuel nastoji, da nas Hrvate Sto vi3e omrzi sa na5om slavenskom bra6om.
kako
Da spoznarno, za$to mu je do toga toliko stalo, treba da razrnotrimo ovo:
Politidki sadrZai Va5egiallovora bio ie konfuzan, nevje5to
Prije svega morarno dobro znati, kakovi su Magjari i kakov je )ivot
spetljan, Vikali ste proti meni u sav glas: ,Ni s Bedom, ni ve6ine naroda, t. j. seljadtva tamo preko Drave u Ugarsko.j. Kako je ku-
s Pe5tomtu, a zakljulili govor o tom: Bit.6emo s o,nim,koji nam kavan Zivot nama hrvatskim seljacima, jer nas previSe priti56u svakojaki
dade viSe". Koji daje viSe, to 6ete dakle suditi Vi, pa onda ne nepravedno razdieljeni porezi i nameti, to je poznato. Poznato je i to, da
6e biti Srieh, ako budete i5li s Bedom ili s PeStom.-- Potvrdili mi seljaci u mnogim krajevima irnaderno malo zemljiSta, tako da je na
tom nemogude Zivjeti. u na5im seljadkim rukarna ima Sest dielova
Pa ipak
ste, Sto sam govorio proti riedkoj rezohtciii, pa ipak dokazivali,
zernlji5ta,a tekar sedmi diel je u rukama veleposjednika, od kojih ponje-
da je bila dobra, da je sru5ila (a kakva je sa-
"lopovsku vladuu koji imadu po 30, 40 i vi3e tisu6a rali, te je upravo porad ovih velikih po-
da5nja, na to mi niste ni na ponovni upit odgovorili)! ,,Probali sjeda nama seljacima u mnogim krajevima jako' tiesno i upravo nernogude
smo i bilo je dobrolu rekli ste. uI opet 6ete probati?u, rekoh Zivjeti. A sad pomislimo, kako mora biti seljaku tamo preko Drave.
Vam ia, ,Ne demolu odvratili ste ljutito, a ia ne znamt za5to ne Za
nepravedno razdieljene poreze i namete ne 6emo ni pltati, ved
.bi, kad je bilo dobro! 6emo pitati, ima li tarno seljadki narod na Eem Zivjeti,
radje ima ll Sto
svoga zemlji5ta, jer za seljaka poljodjelca nerna crnije biede od one, kad
Jadna li naroda, ko,ii Vas moZe slu5atil nema svoga zernljiSta.
Ja se na sve ovo ne osvr6em radi Vas, nego radi po5te- Najprije pogledajmo koliko imadu gosrpoda veleposjednici tamo u
noga druZtva, u ko,jemste od nedavna, Ja naime na Zalost imam Ugarskoj:
I(nez Nikola Esterhazi . ima 421.053rati;
razloSa driati, da Vi perfidiju drZite politiekom kriepo56u, No
Grof Fridrik Senborn 151.731
za druStvo, u koje ste do5li, nemam razlopa lo drlati, pa da se Grof Tasilo Festeti6 ,, 134.541
zna, da umijem i da hodu razlikovati poitene rodoliubne borce Vel._varadinski biskup 189.933
i radnike od politiekih spekulanata i pustolova (koji uprobaju!,. Ostrogonski nadbiskup ., 91.702 ,,
- na radun Zepa i dasti narodne!), morao sam ovo kazati, Kolodki nadbiskup 23.142
premda ne diram rado ni u koSa. Poznam Vas rraime du$o, pa osimspomenutih veleposjednika ima jo'Ste nebrojeno plemstvo i io3
znaml da ste osnivali radnidku {dakako kr5dansku) or{aniza- drugi bogata5i, koji imadu silna irnania u svojim rukama, tako da u go-
ciju, da ste po istom koprivnidkom hotaru vodili dra F, potod- spod^skim rukama ima devet dielova zemljiBta, a istorn je deseti dio u ru-
kama ugarskih seljaka. Je li onda iudo. da je o'd svake stotine ugarskih se-
niaka (koji ie bio vrlo blizu sociialistima), da ste na iivot i smrt
ljaka, poljodjelaca 66, dakle dvije tre6ine seljatkoga naroda nema na dem
branili Magjare, koje danas grdite i t. d. i da ste u svem tom bili
Zivjeti, nema svoga zemljiita? Pomislinr,o samo, kakav je Zivot tih ugarskih
neobuzdani psovad i vikad ne Zacajtl se nikada onakovih per- seljaka. Zivi su nam svjedoci na5a seljadka bra6a, koiu su naBa sluZberna

gospoda magjaroni vodili na peStansku izlolbu, te koil su, kad su se vratili
ku6i sa izlolbe, pripoviedali, da su u Ugarskoi vidili seljake, koji kud I
kamo gore Zivu nego naSi ciganl, da na pr. na svojim mr3avima konjima
ti seljacl nisu imali niti za jednu krunu vriednosti od remena' ve6 im je sve
bilo potrgano i Spagon povezano. Takav Je jadan seljalkl Zivot tamo preko
Drave u Ugarskoi.
Za5to dakle dr' Josip Frank nas hrvatske seljake mrazi 6a na3om sla'
venskom bra6om?
O tom ne treba mnogo razlaganja. Pomislimo samo, lz kojega plemena
vude svoju lozu tal na3 rober-Hrvatr.
Svi znamo, da je dr. Joslp Frank rodJeni lidov. On Je osje6ao' da kao
xdov ne 6e mo6i provadjatl velikih osnova izmedju kraljevine Hrvatske i
Ugarske, jer ne 6e imatl povjerenJa u narodu. zsto 8e te pokrrtlo, te loSte
mu se pruZila prilika, da je postao vodjom jedne hrvatske polltltke stranke'
pa danas ve6 naziva jedlno sebe rodoljubom hrvatskin, a ave drugo eu iz-
dalice, prodanbi itd.
. Prema Magjarima je sasvlm blag, dodim prema na5oi slavmskoi bradi
ve6 nema pogrda, kojima se nije nabacio na niih i na one Hrvate, kojl rade
o slozi sa slavenskom na5om bra6om. Takovi Hrvati, to su Vlahi, slavosrbl,
clgani, prodanci I t. d. Za5to ih Frank tako grdi? - Prosudimo: Magjari Jo!
nisu zaboravill JelaEida. Od kuda Jeladidu takva snaga, da je zadao strah I
Magjarima? - Svi znamo, da je neumrli i slavni na5 hrvatski ban Joslp
Jeladid pozvao u sloZan rad slavensku bradu, te u toj slavenskoj slogi po-
tegnuo sablju na magjarske naie tla[itelje.A !o je onaj isti ban, koji je nas
seljake oslobodio od tlake!
A svako diete zna, da Je Jeladi6 sada Ziv, da bi dr. Joslp Frank pisao za
njega, da Je vlah, slavosrb, lzdajlca I L d.
A zaBto? Zato, lto svaka ptlca svome Jatu letl, a to isto Cini i dr. Joslp
Frank, Ved smo spomenu[, da je on rodjenl Zidov, i nJegova krv nepre-
stano ga vude tamo preko Drave u Ugarsku, jer tamo je njegove Zidovske
brate do 800 hiljada, - tamo oni gospodare zajedno sa magjarskim spahi-
jama. Kako ne 6e on radltl o tom, da nas sdrtrii s Magjarima, Cdjo bi Ci-
futi u slogl sa svakojakirn bogata5lma zapoviedall, kako je to sada u Ugar-
skojl Ali pokraj takvih magjarskih I Eifutsklh gnavlteUa Jao d ga slro-
ma3nomu I seljadkomu narodu, jer od onih 800 hiljada lidova nitl Jedan ne
kopa niti ore, ved svl do jednoga livu iz g5efta na ledjima selJaku, a siro-
mah seljak podna5a nepogode vremena, radedi po vrudini i po zimi, pc
kiSi i blatu, i ono, Sto priradi, ne ufa se potroiiti, ve6 u sdvoinosti mora
prodati svome tlatitelju Eifutu, koji na tom vuEe profit I liepo iivl. I tako
iifut, koji za nepogode vremena ni ne znade, ve6 gleda iz du6ana kao sova
iz Suplja hrasta, liepo sa seljaEkom mukom Zivi, dodim seljak, koji podnaSa
nepogode vremena, pokraj svoje muko strada od glada i golotinje, a s tim
su uviek razne bolesti. Tako je siroma5nomu seljaku u Eifutskom magjar-
orsagu,
A kakvi su nasilnlci i bezsramni ti Eifuti, kad samo dobtju vlast! U
Pe5ti su 1901. godine na visokoJ 5koli, skinuli sva razpela te ih potrgali i
t07
pobacali u djubre i blato. Tako rads Cifuti, gdje se osile te mogu kornan-
dirati !
A 3to rade vei i kod nas? Razapinju nas seljake na kriZ, kako su raza-
pinjaU Sina BoZjega. MoZe biti ovo pi3emo iz mrZnje proti Zidovom, te moZe
biti ovo nije dstina? Zar nisu to gotovi 6avli i kriZ za seljaka, kad Eifut uzme
u najam ditavi vellki posjed ral po 7, 8 forinti, a preprodaje seljacima ral
po 30, 40 forintl i vi5e?! Od toga difutskog razapinjanja kollko je strada-
ju6e seljalke sirotinje. ved sasviin izdahnulq, a kako je mnogobrojna siro-
tinja, koja je pobjegla iz domovine! Samo Je nama krS6anima velika Steta,
a jo3 veda sramota, 5to u na5em svetenitkom staleZu lma i onakovlh, kojr
tifutima u njihovom prokletom radu I flomaZu, i to ve6 u politidkom radu
i u saboru.
No ustrpimo se, bra6o seljaci, i to 6e pro6i, te 6e suna3ce i pred nala '
vrata do6i' Putimo nasu seljaEku bra€u, da se je nama boriti samo mirnim
i zakonitim putem i da kod izbora narodnih zastupnlka treba da ne dajemo
svojih seljadkih glasova onakovlm zavoditeljem, koji nas zele odkinuti od
na5e slavenske bra6e, te nas prikovati uz Eifutski Magjarorsag, gdje bt mo-
rali hraniti do 800 hiljada ZidovA. I zato s Magjarima ne 6emo imati nlka_
kove zajednice osim onoga, Sto moramo imati radi ostale carevine, kao ito
je vojs,ka, uzdrZavanje carskoga dvo,ra i ioSte gdje ito tomu sl,i6na, Zato naSi
hrvatski rodoljubi, a u prvom redu osnivadi i vodje na5e Hpss ude i razlalu,
da nam je jedini put do blagostanja Bto prije se razkrstiti s Magjarima r.e
raditi o Bto ve6oj slozi sa nasom slavetlskom bra6om. I upravo toga radi dr.
Josip Frank ocrnjuje ove na5e rodolju,be, de. su to vlahi, slavosrbi, izdajiice
i t. d., kako sur novire dr, Josipa FranJra pred njekollko dana takovim po-
grdam,a dastlle predsjednika naie HPSS, gospodina Stjepana Rad,i6a zato, Bto
Je poEao u Rusijr.l u Petnograd.
I takovi rodoljubi - to su bjegunci i izdajfice zato, Sto nam traZe prija-
telja kod na3e slavelrske bra6e, Dakako, po nauku dra Josipa Franka nama
Hrvatima ne treba nihoga, ve6 neka budemo sami za sebe, da nas tako
osamljene 5to lak5e strp'a u Eifutski Magjarorsag. To je Zelja tog,a pokrSdenoga
Zidova. To je d,okaaano, kad je u Pe5ti s najve6im naBim ntprijateljem, sa
magjarsk;im ministrom Vekerlom, u zatvorend sobi punih pet sati razgovora,
a poslie je pisao, da toga ne treba nikome na nos vje3ati.
I takav pokr5teni Zidov veLi, d,a je orn jed,ini pravi i najve6.i Hrvat!
Valent Poljak.
Dodatak uredniEtva, Friob6ili smo rado ovo razmatra-
nie Valenta Poljaka i nieSovih drugova: Mate Poliaka, Miie
Pavlovida i Josipa Kuzmi6a, kojima ie ovo proditao i koji su
ovo s njim podpisali te se zacielo s niidl slaZu, No naS prijateltj
Poliak ne 6e nam zamierili, ako i radi niega i radi naSih ditalaca
i prista5a ovomu niegovomu razlagani! dodamo i ovo:
Valent Poljak, obiEni neSkolani, a marljivi seljak, koji je u
'Domu* napisao ve6 vi5e takovih dlanaka, kojih se ne bi stidio
 109
ni mnofi visoko Skolani dovjek, dao se ie evo na posao, da sam Zidov ne moie, Zato on doduSe radi po svojoi Zidovskoi naravi,
po svojoj pameti politi,ku dra. Jos. Franka razllni i prosudi, U jer se narav promieniti ne da, ali ne radi za Zidovstvo, nego -
tom po,slu dri,ao ie V, Poliak na umu dvoie: pleme dra. Jos. za sebe, Zato, jer radi za sebe, protivan je maSjarskoj prevlasti
Franka (njeSovo ZidovstvoJ i njegove Eine; raz$ovor s Veker- dotle, dok od qje nema niSta, No dim bi Magjari d^ali vlast u
lom, Ovo dvoje doveo ie Poliak u svezu s drugim politidkim Hrvatskoj njernu, Franku, on bi bio zadovolrjan,No on bi bio
pojavama kod nas u Hrvatskorf i susfednoi Ugarskoj: Jeladi- zadovolj,a,ni onda, kad bi mu do vlasti nad Hrvatskorn po,mogli
6evo slavenstvo, oslobodienie seljadtva i rat na Mag,iare, a u i kr56anski sociijali. Zato koleba |zmedju sve6enstva i Zidova,
Ugarskoj djelovanie Zldova i bogata5a, Pogubno dielovanie izmediu vlade i opozictle, izmedlt Beda i Pe5te.
Zidova podkriepio je i prirnrjerima iz poznato€a mu seliaEkoga ("Dom", God. 1909.Br, 19.)
Livota u njegovoj okolici.
Ovakvo,mu se dokazivanju ne moZe ni5ta pri€ovoriti, To
nije pu,sto psovanie i neobuzdano bjesnilo,, neSo tu govore
razlozi, ZakTfuEakbi dakle morao biti istinit. Banfclaiie1848.
No tu treba da priiatelia Polaka upozorimo na ovo: On Ene 2O, svibnja ove godine navr5ilo se 50 godina posli,je
mi,sli, da Frank radi' za Magjare, ilto zato, Sto ga nfe$ova narav
smrti bana Jeladl,ea.
i pleme vude u njegovo fato, k Zidovirrna,koji s Magiarima vla-
Sto je bio ban JeLaEi6,?
daju u Ugarskoi. Frank nastorji,da i u Hrvatskoi zavladaiu Zi' Magjari i mnogi Hrvati kai,a, da je ban Jeladi6 bio aurstri-
d.ovi. Zato nas Hrvate nasto,ji omraziti sa Slavenima, ier 6emo
ianski, bedki, carski sluga, da ie branio nasilnu i natraZnjadku
onda biti osarnlje,nri,pa 6e nas MaSjari tako pod se spraviti. -
bedku politiku, a pobijao magjarsku slobodu. Ma$ari jo5 kaZu,
No proti ovo(nu prigovoru brane Franka neho,tice mnoSi nie-
da ie b,io magjarski izda4ica,koii ie za volp "tudiincuu oruZjem
govi protivnici, koji ba5 danas piSu, da Frank drZi s bedkim
ustao na vlastitu drZavu -- Ugarsku,
kr56anskim socijalistima,kojima ie vodja bedki na6elnik Lueger
Mali dio Hrvata kai,e, da,je Jela6i6 bio hrv'atski i slavenski
i koii 6e ovi,h dana pohoilti Zagreb, a jedini se Frank veseli
rodoljub, branitelj prava hrvatske kraljevine i naroda.
njihovu dolazku! Uz to su uz Franka mnogi hrvatski sve6enici.
Sto ie istina?
Kako bi dakle Frank raclio za Zidave i MaSare?
Istina ie, da je Jela1i6,branio cara i oarevinu .austrijsku
Sto ie dakle istina? proti. Mag'iarinai atri je ujedno, istina, da je branio i slobodu i
To je po Frankovom vladaniu dosta leZko prosuditi, jer
prava kraljevine i naroda hrvatskoga proti istim Magiarima.
on odito mnogo tofa 6ini, sam,ooda se vlasi ne do's|ete".Dobro ie
Pita se samo: Kako je Jeladi6 do5ao do to{a, da je morao
poznato',da ie on bio proii katolidkorn sve6enstvu, a za Zldove,
braniti slobodu i prava svojepia naroda proti Magjarima, koji
Danas ie elo uz kr5ianske socijale, protivnike Zidova. No istina
su se boritri za strobodu?Kako je do5lo do to{a, da je rnogao
ie i to, da oStro i otvoreno niie protiv Zidova nikada, pa nije ni braniti cara, carevinu i nrjezirrm politiku, kad je cietriprosvieden:i
danas, Magiare je znao Stediti i ulagirvati im se, no magiarska
sviet bio proti toi politici, ko'ja nije davalal slobode nikornu, pa
prevlast u Hrvatsko'i do sad mu, 6,i'ni se, ne dolazi do ro u
ni Hrvatima? Je li ban Jeladi6 bio sluga stare vladarske poli-
radun.
tike, korjaje tladila slobodu naroda, ili ie bio na strani onih, koji
Po svem tom mi ga u kratko sudimo ovako: Frank fe po
su se borili za sloboda i za narod?
naravi Zidov i zalo ne 6e nikad biti protiv Zidova. No on se
Na kofo,j strani ie bilo niegiovo srce i njegova misao? Da li
iznevierio glavnom obilleiju i svetinrii Zidovskoi: vjeri Zidovskoj,
na strani go'spodei tlaEitelia, ili na strani naroda i bo,raca z4
On se je time od Zidovske cieline odkinuo, o tom nema
slobodu?
sumnie. Zalo on moZe biti i uz kr56anske sociiale, Sto pravi
Sam po sebi, t. j. pc svojem odgoju i mi5ljenju,Jeladi6 nije

110
bio moZda ni odludan narodnjak, a kamo li buntovnik ili revo
lucionarac, No onda5nji vodfe hrvatskoga naroda Gaj, Kuku-
ljevil i drugi, koji su Jeladiia htieh za bana, bili su odludni
slavenski i hrvatski narodnjaci, ali nrisubili buntovnici. I to ie
bila sre6a za Hrvate. Magjari su naprotiv, t. i. njihovi vodje i
velika5i, bili buntovnici, t, i. om"isu se silorn i oruZjem digli na
zakonitoga svoEa vladara. Ve(, je to bilo do,sta, da Hrvati ne
pristanu az Mafiare, A kad se zna, da su ma[jarski buntovnici
htjeli Hrvatsku pod svoju vladu, o,nda je odito, da Hrvati nisu
nikako mogli ustati na obranu takve uslobode".
Pita li se, ie li Jeladid vodio dobro politiku, kad ie ustao
proti Magjarima, da brani Hrvatsku i carevinu, mora se od-
Sovoriti: Jest, dobro ie radio. Treba naime znali, da ie Hrvatska,
kad ie Jeladid p'ostao ban, bila sasvim podloZna Ugarskoi, t. i.
novomu ugarskomu (magjarskomu) ministarstvu i vladi' Toi
u$arskoj vladi nije se Jeladi6 pokorio - i tim ie Hrvatsku
u istinu iz,trfnuo izpod Ugarske, i to sigurno, za uviek, Da to
niie onda udinjeno, Hrvatska bi bila i danas za sigurno, a moZda
i do vieka sasvim pod MaSiarima,
Da Jeladi6eva politika ni5ta niie druSo postifla, ovo bi
bilo dosta, da se ime Jelaii6a bana spominfe,doh bude Hrvatshe.
Istina je, niie to zaslu$a samo bana JelaEi6a, nefo su to
sve pripravili onda5nji vodie hrvatski, koji su narod hrvatski
probudili i utvrdili ga u misli, da smo mi Slaveni i Hrvati nieSto
drugo, nefo MaSiari, i da ie Hrvatska dru,{o, a Magiarska druSo,
No ta misao niie mogla postati Ein - bez snaSe, bez oruZia,
A za lo ie trebalo voivode i iunaka i drZavnika. A to ie bio
Jeladi6, On ie, moZe se re6i sigurno, stvorio novu narodnu
drZava hrvatsku, koie ve6 niie bilo, kad ie on postao ban. No
u onom 6asu,kad ie JelaEid ban, po5to ga ie car skinuo s banske
6asti i vlasti,.ostao na svojem miestu sam samcat sa hrvatskim
saborom, koiega ie sam sazvao, te naviestio Mapjarom rat, u
onom 6asu, kad Jeladid niie bio austriiski Eeneral, nefo samo
hrvatski ban, i to ne po imenovaniu carevo,rn, ier fa je car
shinuo, nego po volii hrvatskog naroda, - r tom dasu bio ie
Jeladi6 samostalni vladar, predstavnik nove hrvatske drZave,
To ie kratko trajalo, ali onda ie Hrvatska uzkrsnula. To niezino
uzkrsnude bit 6e, dok ie bude, svezano s imenom Jeladida bana,
("Dom., Goil. t909.Br. 20.)
----:.F
111
Ban fosip grof felaii6.
Petdesetgodi5niica niegove smrti.
Obitelj Jela6i6 rodorn je iz Bui,ima u Hrvatskoi (kraj Une
na medii turske Hrvatske), a poznala je ve6 prije 200 Sodina,
Otac glasovitoga bana Jeladida, bio ie Franio Jeladi6, kraji5ki
(granidarshi) dastnik (oficir) u vrieme francezkih ratova, Taj
Franjo Jeladi6 postao je ba5 priie 100 Sodina baronom, i to
radi hrabrosti u ratu s Napoleonom.
Josip Jeladi6, kasniie ban hrvatski, rodio se god. 1801. (16.
listopada). Mati mu ie bila barunica rodi. Portner iz obitelii
baruna l(neLevi6a. Ve6 kao djedak od osam Sodina dodie Jeladid
u bedku vojnidku Skolu, U 24. godrni oboli od njekakve dudne
grlobolje i malo da nije umro, fer ie odleZao {odinu danal
Godine 1831. podie u Italiju, koia ie onda bila pod Austriiom, i
tu (a upozna glasoviti austriiski voivoda Radecki. God, 1837.
dodje kao major za adiulanta feldcaigmaistoru i upraviteliu
Dalmaciie, fdie ie imao prilike upoznati ne samo dalmatinske
Hrvate, neSo je imao dosta posla i s Crnogorcima. God. 1842.
dodie u Glinu kao oberstar (pukovnik) i tu ostade do god, 1848.
Za vfieme Jeladideve mladosti hrvatski narod ni,je imao
nikahvih vodia i za Hrvatsku niie nitko ni'pitao: Hrvatska ie
od god, 1790. bila pod vladom ugarskom, koia je u hrvatske
Skole, koliko ih ie bilo, uvadiala ved i magiarski iezik. Ne5to
Livota i misli donesli su u Hrvatshu Francezi, koii su ba$ pred
100 Sodina stra5no potulcli carevu voisku i bedkim mirom (14.
listopada 1809.) dobili od niega uz dru{e zemlie i cielu banshu
Hrvatsku na desnoi strani Save. No za koiu godinu (1815.)slozi
sQ opet ciela Evropa proti Francezkoi, francezki car Napoleon
bio skinut a Austriia dobiie natrag sve, Bto ioj je Napoleon
bio oteo. Sad se u Austriii opet podelo vladati po starom redu,
t. i. proti svakoi slobodi, taho, da se nitko nije smio ni mahnuti,
Mir i pokoinost zavlada po cieloi Evropi, I tlrvati su mirovali,
No za 15 fodina (1830.)eto opet revoluciie u Francezkoi, gdie
skinuSe kralja Karla X, i izabra5e novoga Luia Filipa, Za
Francezima podeli se micati i drugi narodi, a kod Hrvata se
nadie mala deta mladih liudi, uz hqie pristane i stari grof Janko
t12
Dra5kovi6, ko,jiije i,ivio u Pailzu u Francezkoj. Ovi ljudi podeli
su govoriti i pisati o slobodi naroda, o slavenshom bratimstvu
i o starom pravu kraljevine Hrvatske. Najblizi i najlju6i ne-
prijatelji Hrvatima i Hrvatskoj bili su MaSjari, Njihovir velika5i
pristali su doduie uz novi duh slobode, koji je dolazio iz Fran-
cezke, da se o,slobodeizpod vlade bedkoga cesara. No u boj
proti caru htjeli su povu6i i Hrvatsku kao da je ona pod
Ugarskom, Ali su se MaSjari krivo' nadali. Niihovi su vodje
rnislili, da Hrvatska spava, kako je spavala 1790., i da u njoj
imadu ried samo velika5i i plemi6i, No to nije bilo tako, jer su
u Hrvatskoj vodili kolo ljudi iz naroda, koii su rnislili i radili
samo za narod. Na delu im je bio Ljudevit Gaj, ko,ji je {odine
1835. podeo izdavati prve hrvatske novine pod imenom
,'Dand,cau.Hrvatski s'u vode spoznali, da ne spadaju k Ma-
giarima, neSo da su loza veliko$a slavenskoga pleme,n,a,i to
loza ,ilirska", kofoj spadaju Hrvati, Srbi, Kranjci i t, d.
Ova-kosu Hrvati u borbi s Magjarima dodekali Aod, 1848,,
kadno bukne buna, i to o'pet u Francezkoi; Krali Luj Filip
morade pobje6i i Francezi pro$lase(po drugi put republiku, To
ie bilo na koncu mieseca veliade 1848. (To je ',veljadha revo-
lucijan,)
Ciela Austrija, koja je bila puna nezadovoljnih narcda,
nadje se u das kao u plarnenu. Magjari zalraZe i dobiju od kralja
posebno svoje magjarsko ministarstvo i vladu (16. oZujka 1848,),
Kralievskimt nanaiestnikomimenuie krali Ferdinand nadvojvodu
Stiepana, a prvim minristro,rngrofa Ba6ani'ia,
Maknu5e se fade i Hrvati. Do sada su se hrvatski rodoljubi
borili s Magjarima na zEedniEkom saboru (u PoZunu),a s plemi-
6ima i magiaronima u Zupanijskim skup5tinama, p,a je bilo vei
i mudenika (13 mrtvih u srpniu 1845.), na Sto je ban Haller
pobiepao, a biskup Haulik bio narnrjestnikbanske dasti. eim su
sad Hrvati do,znall, da su Magjari dobili svoje ministarstvo,
povede dne 17, oluika Ivan pl. Kukulievi6 deputaciju fradskom
poglavarstvu zaSrebadkom: neka zamoli, kralja, da sazove
hrvatski sabor. Gradsko poglavarstvo privoli, a rodoljubi (na
delu Gaf, Kukuljevi6 i Vranicani) se sastadoSena do$ovor za
narodnu skupStinu, koia bi imala izabrati poslanike na carski i
kral,ievski dvor. Tu je Gaj predloZio, da se kralju predloli za
bana pukovnik Josip barun Jelad.6,,a Gai to posebice javi nad-
113
voivofi Johanu. r zbiljaved dne 23. olulka imenuje krali Jeladida
generalom, tajnim savietnikom, upraviteljem vojne krajine
(granice) i banom, To je i5lo brzo i lo zalo, jer je,u Bedu bila
buna: djaci, radnici i Sradjani digo5e se proti vladi. Zato su u
Bedu iedva dodekali veliku hrvatsku deputaciiu (vi5e od 100
ljudi), koja se ie do5la caru pokloniti, Deputaciiu je vodio Gai.
Ban Jeladi6 podne vladati jo5 prije svoie instalaciie (uve.
denja): vel za mjesec dana (25. travnia 184t|.)izdade glasoviti
proSlas, lcoiim ukida tlaku, Svedano je ustoliden dne 4, lipnja.
No tu se ve6 vidjelo, da su u Bedu Sarali i da ie nastupila prava
revolucija, KraLj ie naime odredio, da Jeladid poloZi prisegu u
ruke biskupu Hauliku, a Haulika rema ni u Hrvatskoj, a kamo li
u ZaErebul Jeladid ie imenovan banom, a onoEa, koji bi ga imao
po odredbi kraljevoi uvesti u banstvo, - nema! Ali narodne
vodje ne izgubi5e glave, nego p,ozva5epravo,slavno$apatrijara --
nadbiskupa Rajadida iz Sriemskih Karlovaca, koji ie Jeladiiu
iitao bansku prise6iu, Ustolidenie se obavilo na trSu sv, Katariine
pred mno$obrojnom glospodom, velika5ima i narodom.
Sutra dan 5, lipnial sastao se hrvatski sabor, a Jeladi6 iavi
saboru, da ga kral,i zove u Insbruk u Tirolu, kamo se je car
pred bedkom revolucijom bio sklonuo. Magjarska ie vlada naime
zahtievala od kralja, da Jeladi6a skine i hrvatski sabor razpusti.
Zato JelaEi6 pohiti na carski dvor, a s njim patriiar Rajadi6 i
io5 nieki rodoliubi, No maSjarska vlada niie nikako dopustila,
da Jeladi6 dodje pred kralia sam, nego da bude nazodan i
ma$iarski ministar knez Esterhazi. Tako ie i bilo, samo Sto su
osim Esterhazi;ia bth, nazoEni i mnogi nadvoivode i dostoian-
stvenici, U tol audienciii razloii ban, Sto ho6e on i Hrvati, a
krali na to odredi nadvo,ivodu Johana, da porniri Hrvate s Ma-
gjarima, To ie bilo t9.llpnja. Medjutim se ve6 prije dulo, da ie
car skinuo Jeladi6a, a sada, kad se Jelaii6 vra6ao ku6i, dita
zbflia u sluZbernrimnovinanna carski pnoglas, da ie skinut,
ProSlas bio je izdan ve610. lipnia pa premda ie Jela6i6 bio
poslie to(a kod kralia, ni1'emu ni5ta redenol ,Sto sada?u upita5e
Sa nie{ovi, uSvaki na svoie mjestolu odgovori ban. I tako
ostade Jeladid na svom m,iestu, premda ie bio skinut. Do po-
mirenia s Magjarima niie doSlo,nego se ban i sabor spremao no
obranu oruljem. Voiska hrvatska (do 40.000) bila ie u Italiii, a
Jeladid skupi novrih 50.000 voiske i krene dne 11. ru,ina preko
8

Drave na Magjare, po5to ie car i kralj dne 4, ruina opozvao onai
propilas od 10. lipnia.
Kako je Jeladi6 s vojskom uni5ao u Bed (31. listopada) i u
Pe5tu (5, sijeEnia 1849.), pa kako su Rusi napokon potukli
Magjare, to bi bilo dugo pripoviedati. Dosta ie rc6i, da je
Jeladi6 prvi postao slavan i da mu je novi car Franio Josip dao
Srofovstvo (1853.). No narod hrvatski nije dobio niSta, neglo
njemadke dinovnike i niemadki jezik, To je banu otrovalo du5u
i srce i pomradilo um. Tako otrovana srca i pomradena uma
umre dne 20. svibnja 1859. t ranienitre, poplavlfenike itd, No proti ovakvim zabavama, Sdie.
("Donz",GoiI. 1909.Br 21.)
>rZanalu djecuu.
Pro5le nedielie bila ie u Zagrebu i u drugim gradovima po
Hrvatskoi njeke vrsti parada ili svedanost, tako zvani uDjedji
danlu. Priredilo ie tu svedanost iedno Zensko ili {ospoiinsko
druStvo, u koiem su vedinom uEiteljice, A tomu ie dru5tvu
zadata i svrha, da se stara ,za na5u diecuu, t, i, za svadiju
diecu, i lo za slabu i bolieZliivu djecu, koju treba poslati kamo
na drugi ili disti zrak, da se oiadaju i 6zdrave. Ovo je ve6 druga
svedanost u tu svrhu, a stvar dobro napreduje, Ve6 poslie prve
svedanosti skupilo se, kako duiemo, oko 50.000K, Treba naime
znati, da se kodr te svedanosti ne samo,sabinr darovi, ne$o se
u posebnim za to priredienim Satorima prodaiu razne stvari
(ielo, piie, kofekave sitnariie) uz ve6u cienu, ne{o ito stvar
vriedi, samo da druZtvo vi5e dobiie, Prodavadice su i sabiradice
darova gospodje i mladeZ Zenska, mtika, pade i dieca. Kao i
kod dru$ih tahvih sgoda, prodavadice su i nuditeliice izkilene
i u posebno odielo (kostim) obudene, Obiino se oblade u >na,
rodnou (t. i. seliadko) odielo. Ovai put bilo ie niekoliko grad-
skih momaka u seljadkom odielu. Sudjelovala su pade i seliadka
dieca, i to dievoilice iz Subotice (u Ugarskoi), koie su bile
obudene kao ,kralii ce<, >kriZarice.. ili ,mladarice< (ladarice),
koie o Ivaniu ili o KriZevu, kako ie Sdie obidai, idu od ku6e do
ku6e, pievaiu6i i sabiruii darove za svoie veselie (iaia, slaninu
i t. d.).
115
Radi ove gradske gospodske parade bilo je ovih dana, a
ved i lani kod prve svedanosti, prepirke po novinama. Vriedno
ie kazati koiu ried o razlozima, s kojih je nastala ta novinska
prepirka,
Ovo je tako zva,na ,dobrotvorna paradau, t, i, ljudi se
zabavliaju, vesele se i trode, a nje5to od to{a troSka ide za lt
"na5u djecu". Ne znamo, od kada, ali ovakve su
,'dobrotvorne<
z.abavei sve6anosti u prosvie6enom svietu ve6 davno obidne,
pa je ve| bilo i toga, da su liudi plesali na pr, za po$orelce, za
iedni plivairu u obiliu i razkoSi,,da se drugima od n'iihovih umrvi-
cau namakne hora kruha, dizali su se vrlo 6esto o5tri prigovori,
a prigovarali su i osudiivatriovakav postupak naiprosviedeniii i
naiplemenitiii liudi, prvaci u dmZtvu, osolbito kniiZennici, koii
su znati ovahvu dobrotvornost i milosrdnost sebiEnogai obidno
flupo$a Sradianstva izvrfii, nesmilienomu ruSlu, Sad su ovai pri-
govor prihvatili svedenici veledi, da je to ruSoba, kad se dieca
imudni,h roditelja zabavliaiu, da se siroma5noi dieci pomoEoe
milostiniom. To vriedia siromake,kaht ovi. A oni, koii zagova'
raiu ove zabave, kaZa, d.a to i iest ono pravo, kad Eoviek daie
milostiniu, a da to ne opnzi n{ on sasn, a ni sirornasi, koiimc
se daie,
Krivo bismo pitali, kad bismo sada pitali koii imadu pravo?
Treba naime znali, da 6e protivnici sve6enstva re6i ubielou,
ako sve6enici kaZt )crno(' i obratno" Ovdie ni iedni ni drufi
ne misle na Stvar, o kojoi se prepiru, ne$o im je vazda na
pameti niihova protivitina,
A na samu stvar treba Sledati ovako:
Mnogi bi Eoviek slu5aiu6i tu prepirku i gledaiu6i tu paradu
moElao reliz ,A pa StOtreba kakvoga druZtva i kakve parade
oza na5u djecu?u usvatko se neka stara za svoiu diecu, za sirote
je tu napohon ob6ina i niezrna sirotiniska blagaina, u koiu idrr
tolitrre globe,<
Ovakvo ie mi5lienje krivo.
Zivot ie bio uviek, a dandana5nii ie osobito tako zaplelen
ili kompliciran, ljudi se danas tako nafaniaia za dobitkom i
sre6om, uspieh ie i neuspieh, sre6a i nesreda danas tako btza i
nenadana, da doviek mole u tren oka postatii siromah. A to ie
zato, Sto se danas sve radi tako na veliko (velike tvornice.

t16
veliki kapitali), a sve medu sobom tako povezano, da nitko ne
moZe svega toga pregledati i na sve to paziti, ne6!o mno$e
poslove radi na sre6u >na rizikou, pa ka{ jedan padne, povude
za sobom stotinu drugih, ni krivih, ni duZnih. - AIi nije ni to
Slavno, osobito kod nas, nego ie valnlje ovat
Bolji ili loSiii Zivot znalne mnoZine ljudi danas ie u rukama
drZavnoi vlasti. Treba samo na pa:neti drlali, da driava daje
dobro pla6ene sluZbe, da odrediuje p,oreze, obavlia velihe
radnje i Sradnje (Zelieznice i t. d.), daie polak5ice i izdaie za-
brane i t, d., i t. d. Sve ovo jednima olaksava a druSima oteiava
Zivot, i to 6e,stotako, da se jedr:ri o,boga6triu,dok drugi stradaju,
a da se ipak ne mo2e svaSda prstom pokazati, komu ie uEinieno
krivo. Skolati se na pr, moZe svatko i postati gospodin s liepom
pla6om, pa tlco ie lcriv onomu, koii se ipalc nije Skolao?
Sve su ovo uzroci, da ie u svakom druZtvu i narodu bilo i
da ina sirotinje, a da i ne govorirno o onima, koiima je Bog dao
manie sposobnosti' pa ne mosu sre6e dostiidi, ili t<oii su i sami
krivi svomu siroma5tvu
Ima ih, koii misle, da bi se drlava imala s{arati i za siro,
make, No to niie moSu6e, i to iedno zato, Sto ni tu ne bi bilo
svima pravo, a dru€o zato, 5to bi se onda malo tko sam za se
starao, kad bi znao, d.a de se drZar a za niega poskrbiti, Drilava
u ostalom 6ini u toi stvari, Sto ie nainuidniie,
I talro nema dru6ie, nefo tako zvano ,rdruZtvo.,,,t,
i, nietko
I avatko, primi ovu stvar' u ruke i tako se barem ponie5to
izravna ono, Sto ie dttfitveno i drZavno uredenje poremetilo.
Ne radi se dakle kod ovih stvari ni o >milostinii. ni o kakvom
>milosr{iuu, neE:oo udovolieniu druZtvenoi pravici. Ne radi se
tu ni o ,siromasima", koiima ie tobole miliie, ako se i ne vidi,
da im se daie milostinia, Milostinja;se ne dieli u druitvu, nego
svatko to obavi sam sa sobom, po ono,i doista pravoi: da ne zna
lievica, 5to dini desnica, A ni srameilliivi nsiromasiu, koie bi
doviek darivao onako uza Saluu i ,u igri.., - doista nisu nihakvi
siromasi, nego druZtvenri nametnici, osobito danaSnie doba gdie
nitko
"za Saluu i ,za igru< ne daje svoie muke, - esi11robiestni-
ha, koji po tom takodier nistr drugo nefo druztveni nametnici.
Nema tu dakle posla sdu5nost ili poboZnost, lroiu bi imali
pravo naudati i suditi o nioi samo svedenici i za
koja odgo-
vara svatlco svoioi saviesti, nego ie.to stvar javnoga druZlve-
-
1lt
noga djelovanrja, u kojem dalaho ne sarno mofu, nego i moraiu
sudielovati svi dlanovi druZtva bez obzira na vieru - upravo
tako, kako svi moraju pladati porez,
Zalo imadu krivo oni sve6enrici, koii su ovoj stvari protivni
radi toga, Std nema vjersko'ga (katolidkoga) biljeSa. Svedenstvo
ie naime proti _ovorjsvedanosti i proti cieloj toj stvari i zato,
Sto na pr, u sobama, €die su smie5tena ta s,laba i boljeil4iva
>naSa djecao., nelrcra razpela, A nema razpela, branile su se
gospodie, zato, Sto medju tom djeco,rnima i iidova. Medjuti,m
ie ove godine stvar popravljena time, Sto ie vlada u sporazumu
s duhovnom oblaS6u ovu stvar preporudila, dozvo,lila Skolskoi
djeci slobodu od Skole na taj dan i t, d., a postavljeno je, dujemo,
i razpelo, Katolidke novine nd.suse ipak posve umirile, samo
ipak tiSe mrmljaju. No sad su proti toj stvari ustali socijalisti
velefii, da ne treba razpelal
Dg ove prepirke radi razpela do5lo ie ne samo radi to{a,
Sto ie katolidko sve6enstvo u Hrvatshoi nie5to vi5e zabrinuto
i uzruiano ovih posliedniih godina, od kada ie i kod nas za-
poEeo ukatoli6ki pokret.,, neSo i radi toga, Eto sve6enstvo po
na5em sudu krivo shvada cielu ovu stvar, naime: da se tu radi
o milostirnii i rnrilosrdnosti, t, i. o jednoj kr56anskoi krieposti, pa
da tu onda m,ora biti i tr<rSeanskoobilieZje, O tom shvadaniu
trebalo bi viSe kazati, no boiimo se, da se ovo razlaganie previ3e
ne oteglne. Toliko 6emo ipak re6i, da hr5danske krieposti za-
sluZuiu svako po5tova4ie, ali da su, kako se do danas u Zivotu
odituiu, preslabe, da udovolie svim zahLievima dana5niega
Zivola,
Sto se razpela tide, imade svedenstvo pravo,. ako se itko
razpelu ba5 protivi ili ga ne moZe ni vidieti. Ta na5a su djeca u
ogromnojive6ini krSdanska, mi smo u oSromnoj ve€ini kr56ani,
a siroma5na naia dieca - zacielo su bez izuzetka krS6anska
(iidovi su riedko siroma5ni), pa za5to bi komu razpelo smetalo?
No znamo mi na Zalost vrlo dobroo od kuda ova prepirha
radi razpela, Znamo mi, da ima liudi, lcoji do razpela ne drLe
niSta. Bog im neka sudi, to ie stvar njihove saviesti. Ali ni;ie
stvar niihove savjesti, nego se to tide ditavoSa druilva, t. i, svih
nas, kad radi to$a svoga mi5trienjaili uvierenia izazivaiu smutniu
te ne samo zastra.Suiui one, koiima ie razpelo svetinia, nefo i
 118
"Skode dobroj stvari, dokazajuti ujedno, da im nije do dobre
stvari, nego do i:nata s pop,ovima,
Nesre6ni taj inat! Kako 6e ioS dugo njime draiiti jadni neuki
sviet - i jedni i drugi: i framasoni i popovi! I njihov je ina't
kriv, Sto mnogi ne mogu vidjeti crkve ni razpela, Sva$dje bi
htieli gospodovati, pa to ljudima omrznulo te ih odbacuju, a
.s qjima zamrziie i naSu.vjeru i njezine svetinie.
To je Ziva istina. U cieloi ovoj stvani ne bi bilo do5lo do
prepirke, da nerna borbe izmedju framasona i popova; popovi
svuda vide framasone, a framasoni popove, i gdjegod
iedni
druge vide, bacaju si klipove pod noge, Stogod se dobra gdje
zapo,Ene,o'dmah se gleda: jes,' li na Eelu popovi, ili framasoni.
Ako nisu popovi, udri odmah na iednoj strani: to su framasoni,
protivnici Bo6ia,Crkve, vjere i sve6enstva to
, ie prokleto djelot
Ako ie pak pri tom koii sve6enik, udri odmah framasoni: to je
jeZuvitsko maslo, bjeiite od toga!
A o ,naSoi dieciu do zgode vi5e,
("Dom", God. i909. Br. 23.)
Utinimo kraj tomu ruglu !
Hrvatska gospodska politika postalo je pravo ruglo!
Priie svega: sva ie politika u novinama - osim tudnjave
na ulicarnra,o dem 6emo jo5 koju re6i. A Sto pi5u te novine?
Da li sto uEe, razlaiu? Da li iavljaiu, da se gdle sto uradilo ili
da se barem kani?
Ni6ta od svega toga!
Mjesto toga dan na dan iston i to vedinom takva svadja,
mrZnla, psovanje, podrugivani", - kao da to i5u sama o,bie,stna
irazazdana djeca, ili kao da se nad grabeZomlkrvarekakvi .,.
mrzko je i re6i.
Novine od koaliciie te5u dan na dan o veleizdajnicima -
Srbima, o Masaryku i o jo5 mnogim udenjacima po wietu, koji
haZu, da ie ciela ta parnica jedna ruEoba,.kako i
iest, - samo
Sto niie na Zalost prva takva rugoba u Hrvatskoi: ta bilo je po
tamnicama i Hrvata, i to ba5 njekako 52 mladila (prie 14
lt9
godina, radi spaljeqia magjarske zastave), - pa se niie rafi toga
sav sviet uzbu&o,
Frankove novine i opet isto: o uvlasimau, ,veleizdajni-
cima.., o uslavosrbima..,o beogradskim dinarima! Za odgovor
dobivaju opet dan na dan u mnogobrojnim novinama koaliciie,
tudjinski izmetari (sluge), austrijski izazivaEi, leSiona5i, raz'
bojnici ... Frank! Frank! Frank! - ori se dan na dan po svim
novinama, Jedne novine (rHrvat, Slob,*) dini se, za to se i
izdaja, da uniSte Franka: pune su 6!a u svakom broju!
tr takq Srbi, slavosrbi i Frank - to je danas sva n,a5a6lo-
spodska politika. Od Franka i Srba - od Srba i Franka - ni
korak dalje,
Ovo ie ruSlo od politike,
Kad dovjek ne bi znao, Sto je to gospodska politika, morao
bi se duditi, kako se je moglo ovakvo ruglo roditi, Ta je li
mogu6e, da imade moldjana, koji misle, da 6e u Hrvatskoi biti
i, za vlas bolje, ako njezini Srbi ve6 sutra ne budu pitali ni za
srbsko itne, a kamo li za kakvu zastavu ili srbsko pismo, 6iri-
licu? Ima li takvih moi,djana, ko,ji misle, da je prva potreba
srbskih stanovnika u Hrvatskoj, da im ss "prizna ime.., p,ismo
i jo5 kakva, recimo, narodna usvetinjau? Ne, takvih moidjana
nema! - Pa kako je onda to, da smo se gotovo' radi toga po-
klali, i to ne samo mi Hrvati sa Srbima, negio i sami Hrvati
medfu sobom?
Da, to je ono! Trebalo bi. znats.,ili se sietiti, da Frank ve6
preko deset godina bez prestanka pi5e u svojim novinama o
srbskoi ,propagandi", dok ioi za sjedinjenie Bosne ni za parnicu
protiv Srba niie bilo ni ipomenat Ta odmah, dim je podela
seljadka stranka, odmah ie proti nioj digao hajku radi Srba!
Paklenski ie morao govoriti seljacima, koji su upravo biesnili
na pristaSe seliadke stranke, i to u hraiu, Sdie srbsko ime niie
ni poznato! Je li ve6 onda znao, da 6e se Srbiia spremati na rat
i da 6e protiv Srba trebati skupliati legiie?
Nije znao, nego su rrru kazali oni, koji su se spremili na
sjerdinjenieBosne, jer o,ni su znali, da B,osne ne 6e dati tako
lako Rusijal Zalo e Frank imao zadatu, da za taj 6as razpintje
mri.nlu na Srbe. Imali su tu zadalu i drugi, svaki na svoj nadin.
Trebalo bi samo znati, Sto ie radio veliki Zupan Rubido, koil ie
 .t20
tzl
takodjer bio upuden u te stvari, Trebalo bi znati, Eto su
dovorila (doma6e ljudet) i - obrana magjarsko$a bana Raucha! A slidno
ve6 davno niekoja velika gospoda u Bosni.
No za5to i mi etolpi5emo opet o Srbima? ie ilt 6e biti slidno sa svirna ti,rna >rezolnrcii'ama<,'deklaraci-
Evo, zaito: Ve_likagospodska politika bacila iama<, konferencijama i starim i obnovl,jenim propramima.
fe ovo srbslco Mediu Tu5kanom i Frankom tu nema razltke ,, '
pi'artje medfu nas Hrvate; ona politika, koja ,r"r.rioi
marod.raz- Zato mi na5u veliku politiku postavliamo s pouzdaniem u
iart i razdraii,, a ond,a ga vodi i So,ni, kamo ho6e! A n4aruie i
razdrazuie narod time, sto u niega baca takove riedi nrke na5emu vladaru, koii napokori o njoi 'i od,lu6uje, Ta on
i -irti, - voisku. On iefini ne
koje progla5'urjeveli,ki'rna i svetima, koie narod. tim vise iedini ima za to sva sredstva: ugled i
od,usev- |:raii pri tom nikakvoga - profital
liuju, Sto ifl manie razumiie. Tih velikih riedi i misli, koie
malo
tko pravo razamiie, a radi koiih bi se mno$i pokiali, pune I to recimo narodu na skorim naSim skup5tinama.
su
nasc novine, Drang nach ostent Ruska Udinimo kraj ruglu, gospodshoj me5etarskoi politicil
"Pangermarizamr auto-
kracija (carska samovlada)! Suietska rnrisija (zada6a) pravo_
slavne Rusije! Natraznjadka Austriia! Dusanovo carstvol J"z,r- 1"Domu,God. 1909.Br, 25,)
viti! Framasoni! eista hrvatska misaolu ._ Eto, to
su riedi,
koiima gospoda,Sto po vlastitoj bedastodi, Sto po giotovomptanu
stvaraiu stranke i struje u narodu, oko tih ." ,i"ei
pravdaiu Sodine i godine, - a za prave narodne
naiei,a i I
Sto re prigovaraslavenstvu
potrebe, za
pravi narodni napredak nitko i ne pita,
7,ato mi od prvoSa podetka do ciele Opet ditamo u jednrim novinama (i to ne u franhovskim, neSo
. te politike nismo drnali
i ne drZimo ni5ta, i to ve6 za,to, Sto hrvatski narod u starievidanskim): da je slavenska rnisao iedna ludoriia i
u svim tim
stvarima ne moi,e ni5ta odluditi, ne$o ga gospoda
mogu, kako budalaitina, upravo bezamlie, petlianiia. ,Hrvatima ie slavian'
rekosmo, samo razjanti i razciepatii onda goniti po-volji, stvo - - ditamo tu - prokletstvo, Hrvati su sebi slavianstvom
da
postignu svoie cilieve. najvi5e Skodili . . , Da ie hod nas za preporodao (t, i, za Gaia i
Mi l.laiirno prije sveSa pravicu i slobodu za narod., Jeladida) ubilo manie slavianskih ditaonica, slavianskih napre-
- koii do-
danas to6!a nema, a to ie seliadtvo: s&'o ollol
sto,narod. moZe daka, slavianslcih domova i t, d,, da smo mi uviek, u svakoi
talro rekuii rukom opipati ili drugadiie nd sebi
osietiti, I ,"*o sSodi i na svakom mjestu izticali svqje hrvatstvo , , , mi bismo
to drZimo mi politidkim uspjehom i samo za tim
idemo. ulivali vi5e simpatiia (priiaznosti) kod tih istih Slavjana . ' .
Dakako, mi p"i tom mislimo na cieri hrvatski narod, Ne bi li dakle bilo ptrno bolie baciti sveslavianske obzire . , .
s rrojim
po naravi isto, iedan narod, pa dalcako, da i gledati korist Hrvatshe, te sliededi primjer Poliaka, a po
lm" nam fe i do toga,
da- stvorimo uredienu domovinu: da
iu oslobodimo'oJ ,r"p"i;u- [otovo Srba i Bu{ara oEiiukati (namigivati), makar se i spo-
telia i t. d. No za ta.lrebaprije sve{a narod prosvietom nzamieli iavno sa Niemcima? ' ' , (>Hrvat, Slob,u od 17, lip,
i druSim
napredkom pripraviti, - a onda ziati, d,aye
uy"dirrlirr""f"iorlo- 1eoe.).
badianie domovine vei verirra poritika, A o 'Darkle: makar se sporazu,mielis Niemcima, pa (zaStone?);
ioj v'elikoSpolitici
mislimo mi ovako: i s Ma{iarinra, s Tatriianima, a da.kalco, ako bi trebalo, proti
"Velika.r, me5etarska politika na5e gospode upropas tila ie Slovencima, Srbima, eesima, Slovacima ,,. pnoti Slavenima.
nas Hrvate. Mi ioi ne vjeruiemo, mi se y" Ovo ie iasno redeno, Tako iasno i otvoreno niie kod nas'
loyi-o f.""-JC, f,
cig-aniiamai prevarama nema kraia: tu Sto mi znano, nitko ioS nikada pisao o toi stvari.
ie narod samo go"spodska
luda i ,rlva. Gledaite sam_o,Sto je pod
Frank"- o?ri-"io Ovo fie ne samo iasno, ne{o i vrlo vaZno, i to ne salno za
Stardevideve samostarne Hrvatsrre: Iiajka "a
do kranii-r' b"t" na5u politiku, nego za cieh aaS prosvietni i druZtveni ilvat,
 t22 123
Zato je upravo nuZdno, da o toj stvari proglovorimo
ob.irnije i mjesec, otac, mati, sin, dieca, ljudi' Zivot, smrt , . , i stotine
s razlaglom,
drugihl
*
To dakle, tai slavenski govor, to ie od Bo[a, i to fe velika
Slavenska misao, misao o tom, da Slaveni spadaju
zaiedno, stvar, i to se pore6i ne mole, Je li bio bezumnik tko ie to tako
da bi jedni drusima imari biti pijateLji i pomagaei,
-li,'
iii, t ut o ," stvorio, - to prosudite sami,
obidnokai,e:da bi sraveniirnali biii
".ouau?"i. i-."ui ,^ Ali na6i 6e se i takvih,'koii 6e re6lPa to nije ni5ta! Sto
iednoga, iedan za sve) - ta tako zvana rslavenska soliiarnost*
(ili .- to zato, ako niekoji narodi, koje vi zovete slavenskima, - ako
"u2aiaano,stu) ie toboie bezamlje, slidno Sovoreli ako se ne5to razumiiu? Sto to nas briga? Tu se
Mi toga ne uvidjamo. Naprotiv mi kaZemo,
'i"-da je ovakvo pita, jesu li oni nam pri,jatelji i mo$u li nam Sto koristiti? To ie
misljenie bezumno! Sto je istina, vid,jet
de se nii,"g^ ,^r- ono! O tom ti nama govori!
Iagania.
Nitko ne p,ori6e, da su slavenski narodi Hodu i o tom, Samo priie toga treba da ioS jednom spome-
-_ med,ju sobom rod, nemo, u dem smo se sloZili, naime: da su slavenski narodi mediu
rodbina, suplemenici. To bi bilo i uzalud
pori""U,-i""-su svi sobom zbilja rod po naravi, po BoSu,
slavenski iezici tako sridni, na pr. neskorovani
Flrvai J"rto r.uz"
eehu ili Slovaku da govori ,po,t rr.r"rroo Dakle: Sto nas briga, Sto'su nam slavenski narodi rod, ako
hrvatski, a kad su se
hrvatski vo'jnici negdje u Itariyi pod Napol"ooorrr-'r*t narn nisu priiatelji i ako nam ne moliu niSta koristiti!
ti, Ro-
sima, rekli su isto. . Sto nam ie re6i na ovo? - Evo: To niie ni5ta nova! Znate,
- A to je veliha stvar, Mi sada doduse
ne cemo na sirorro do- da ima ljudi, koii brata ne drie za brata, - ako im niie priiateli
kazivati, da liudi, koii slidno govore, i ako im ne mole koristiti . . . No vl znate, i to, Sto liufi o tom
takodjer slidno i misle i
6ute, premda ie to Ziva istina, kad sude; vi znate, da ie rod - rod, pa kakav bio, i da se pravi
ie poznato, da ie govor
izreEena misao i osie6ai; nama ioviek svoieSa roda ne stidi niti la zalaiuie. Do€adia se dodu5e
ie dosta spomenuti, da ie ta
slidnost od naravi, t. medju ljudima, da tko odbaci i svoi rod radi'nepoSteniai radi
i, toSa nisu stvorili ljudi, i da 6e svaki
Hrvat svako,muSlavenu, t. zlo6e. No pita se, kad bi na to i3lo u ovoi stvari,' iesmo li zbilia
;, Sfr"""cu, Slorraku, eehu, Rusu i
Poliaku, redi,-da je to,na5 doviek.,. mi Hrvati i po Eem smo toliko bolji i vredniii, da bi mogli od
A to ne 6e nikada re6i ni
Niemcu, ni Magiaru, ni Taliian, sebe odbaciti toliki slavenski rod i da bi nas s niima mo$lo
I t. a.
Istina ie, na5a gospoda, toga sram biti , ,,
toliko ne osieiaiu, ili ako
osie.aiu, ne drze do tosa nista, Ali No to ioS niie sve, Ako naime idemo na to: Sto nas briga,
zaito? zato, Etonasa skorana
6iospoda r-azumiiu ve6inorn i niemadki ili taiiia;ski,-
-ioiii" Sto su nam Slaveni rod? - onda bi se mogao tko nadi, pa
mnoglobolie razumiiuri Niem"" i T"liy"n", or'^a"rto
,r"go St"- kazati ovako:
sdjekoii skolani Hrvat bolyerazuiriie Nie-Jcaili A Sto nas briga za drufe liude, koii se zovrl Hrvati, aho
l"_iil_1"o"de
ra[,ana' nepiohrvatsko,ga seljaka!To je zivaistina!Zato mnoga nam nisu prijatelii i ako nam ne mo'[u koristiti! Sto briga
na5a 6fospodanikak-o-ne mo{u razumieti,
Sto to znaEi,kad se Dalmatince za posavske Hrvate? Sto zato, Sto oni 6iovore
haZe >na.udoviek! NaSagosioa.
na to, da ie Niemac slidnim ili dak skoro jednakim iezikom, - osobito, kad se
Hrvatu "l-*i.f"
_sbilianiemac,t, i,liern: ,r"s J" doviek ne duie, kao da niekoii i ne zovu Hr"vati? Sto nas z^ sve to briga? Za5to bi mi
ie nieml Zato ie *""rr.ki, a" ,nemollu zapravo ni morali spadati zaiedno? Za6lo bi morali raditi sloZno? Ako
""s"Jr.poda
shvatiti, Stoie to, kad u ustima
,t""i""'rrfroati. i razumiieSsamo Magiari dadu posavskim Hrvatima viSe, samo da puste u miru
svaku desetu ried, ili samo svd gl""
a kamo Ii, kad znamo, Dalmatince, - zaSto ne bi primili? Sto ih briga za Dalmatince?
da se od Istre do Kam6atk; i';*;dranshoga
do Ledenoga A ako Dalmatincima bude bolie pod Bedom i bez posavske
mo,raEuju ba. iedna*o riedi: Bog,
nebo, zemliai ,ri""a". Hrvatshe, za5to bi lralili siedinienie?
"""",
I
124
t25
I neka nitko ne misli, da niie bilo i da nema tjudi, koii
ovako govore i radet skoga drZavno,galprava,Narod ie hrvatski i onako $diegdie ios
Eto, do toga dolazimo, kad ne gledamo na rodt neosvie5ten, a onda mu dolazi io5 slavenstvo, pa u istinu rre zual
Badava bi bilo re6i: ,Ali Hrvati su Sto ie. Slavenstvo je mutno, ma$lovito, neiasno, Malo tko zna,
iedamnarod? _ Koii su
Hrvati iedan narod? Po dem se to pozna? Zar po tko su i gdid su ti Slaveni i 5to bi nam mo$li pomo6i. PolaZudi
iezikt'? Ta
ima Hrvata, koji kaZu, da ne razumiia zagorskoga seljaka, nadu u to maglovito slavenstvo, da 6e nas to spasiti, ne mare
Badava biibilo re6i i tot uHrvati su svi, koji spadaiu hrvatsku Hrvati sami za sebe, nego dekaiu spas od to$a slavenstva,
i
dri,avul" Dok ml Hrvati sanjamo o nekakvosr slavenstvu, Srbi ne 6e
- Gdje ni da duju za Sto druSo, osim za svqie srbstvo, pa dok su naii
ie ta hrvatsha drZava? A napokon: onda su Ma_
giari svi, koii su, u prvaci bajali narodu o slavenstvu, iu$oslavenstvu i ilirstvu, Srbi
"magiarskoiu drZavi! su Euvali svoie ime, dapade €a i Sirili. BaS radi Srba naivi5e nam
No ie Ii bilo nuZdno ovoliko razplabati? Niie li i bez tofa
iasno i odevidno, da vi5a liudska zajednica niie moguea bez i Skodi to slavenstvo, jer samo radi nekakve toboZnie slavenske
osie6aia i bez pripoznan;1arodbinstva, srodnosti, koiule narav sloge moramo samo popustati Srbima od svoga, i to tim viSe, Sto
stvorila, koia ie od Boga. Tko kaZet ,Sto me za to biigal" _ se Srbi dri,e za prave Slavene (ier su pravoslavni, kao i veCina
taj mole i rodjenomtr) otcu kazati: Sto me briga, Sto si mi Slavena, t. i. kao i Rusi, i ier nisu - oni u Srbiji - pod tudiom
otacl
. Da ie ovakvo misljenje, koje toboZe vladom, hao ni Rusi), - pa im mi Hrvati moramo popustiti: Ta
ni5ta ne drii do na-
ravnoga rodbinstva mediu narodima, nenaravno i samo oni bolie osiedaiu, Sto ie pravo slavenstvot - A i pred druSim
na siru
izmudreno, to dokazuie stoljetni i tisu6rjetni iivot raznih Slavenima na5e nam slavenstvo samo 6kodi, ier i pred niima
na-
ro'da. Poznato ie naime, da su se razlidni narodi kud kamo moramo braniti samo niihove, slavenske intereser a za nas se
i
vi5e borili imrzili i ios danas se bore imrze,negio narodi Hrvate i ne pita, hao da mi nismo Slavenil To nam slavenstvo
srodni.
Poznato ie posebice cielomu svietu, da ba5 na Skodi i u to,m, 5to se mi ne smliemo zarniefili nijednomu Sla'
ir. ..ri..t,"*r,rki
narodi iednako nepovoljno sude o Niemcima, a Niemci venu, lcoii k nama dodie, Stono rieE, trbuhom za kruhom, ier
o svim
Slavenima: Hrvati, eesi, Poljaci, Rusi - od starine oclmah na nas vidu, da nismo Slaveni, Zato ie koiekakvim
drze Niemce
za Pemcima i Kranicima vrlo dobro mediu bedastim Hrvatimal ,,.
_sv9ie neprijatelie. Je li to samo slu6ai, ili ie i lo _ bez_
umlje? Kako to, da se niiedan slavenski narod niie I drugi prigovor znada pri$ovaradi obrazloLili, premda
do sada
opametio, pa odbacio sve,slavenskeuobzire..i davno
ve6 spo- malo slabiie, i to tek u noviie vrieme. Tu se kaZez Niemci i
razumio s Niemcima? Ili se Ma$ari boie sq ,rsveslavenstva.,,tako zvano{a upanslavizmau,
ie zbilia mediu nama naiedanput
n35ao i-o1iek, koii ie izna5ao onu mudrost, po
koiof 6e miliiuni ier za njim vide samo Rusiiu, Slavenstvo niie Niemcima drugo
slavenskih naroda preko no6i promieniti neEio )panrusizam.., t. i. da Sto vi5e Slavena dodie pod rusku
stolietne i tisudljetne
svoie osiedaie? vladu, pod rushu knutu (korbaE). Zalo mi, a ni dru$ slavenski
Vriedno se ie o toi stvari narodi u carevini, ne moZemo postiii ni ono, Sto nas ide po na-
io5 malo poraz6iovoriti.
("Dom",God.1909. Br.2S.) Sem pravu, jer nam Niemci i Ma$iari dovikuiu, da se mi ne
borirno za nikakvo svo{iepravo', nego za slavenstvo; da idemo
Dtoi" mefLiu Hrvatima osobitc prigovara slavenstvu, za lim, da sve poslavenimo, a onda pomalo' d,a sve dodje pod
I, ,^ 1e
ro, prvo: da se izticaniem slavenstva slabi hrvatstvo, i drugo, Rusiju, koia 6e ve6 Niemcima i Ma$iarima pokazati. I tako na5i
da nam slavenska misao pribavlia nepriiatelji drZe lo slavenstvo sarno urotom ili konspiraciiom
nepriiatelia,
Prvi se prigovor podlrepliui! o.,it o proti sebi, osobito proti austriiskoi carevini, I tako mi Hrvati
od prilike: Hrvat, koii
{ovori neprestano o slavenstvu, zaboravlia na hrvatstvo, naprdujerno sebi na vrat tolike protivnike i nepriiatelie, a za
iff
barem ne iztile i ne naglasuie svoiefa hrvatstva, ni3ta: za nekakvu slavenslculjubav i bratimstvo, od koje i onako
osobito hrvat_
nemarno nikakve koristi. . .
 126
Dosta! - KaZemo, odmah, da u ovim prigovorima ima
mnogo istine. No mi se nismo bojali iznieti sve ove prigovore,
koliko su nam ovai 6as na pameti, uz prkos tomu, Sto su ovi
prigovori viSe ili manje opravdani, A nismo se bojali zato, Sto
znademo na ove prigovore i odgovoriti, Mi srno ove prigovore
iznesli otvoreno i ne skrivaiuii niSta, a to zalo, Sto nama niie
do to6!a,da u narod Sirimo nekakvo slifepo odu5evlienie,koiega
ni'sami ne razumijemo, nego nam ie do toga, da narod podpuno
razumije tu stvar 'i da iu s razloSom prihvati, ili - odbije,
ali opet s razloglom,
Na prvi prigovor niie teZho odgovoriti. Mi smo nedavno u
prvom razlaganju o toj stvari potanko razlolili, da su Slaveni
mediu sobom rod, rodbina, pa htio tko ili ne htio, A zna se, Sto
se medju rodbinom doSadja: Za rodbinu dovjek desto mnogo
6ini zaboravljaiu6isam na se, a doZivi za to nezahvalnost,pade
i protivStina, Ta gdjekoga fe rodbina uni5tilal Hodemo li zato
prokleti svako rodbinstvo i reli, da ne treba priznavati nika-
kvoga rodbinstva? - No ako je istina, da gdjekoii Eoviek ima
od rodbine sramote i Stete,mno{i ima i koristi i Easti,Upravo ie
tako Sotovo na vlas i sa slavenskim rodbinstvom. Kao Sto [die-
koji dovjek ne bi bez svoga roda bio ni5ta, tako i poiedini sla-
venski narodi imadu u mnogloi prigodi vriednost samo po tom,
Sto spadaiu k slavenskomuplemenu,
Ne Cemo spominiati, da ie Srbiia i Bugarska oslobodiena
samo zato, Sto ie u rodbinstvu (k tomu i u vierskom iedinstvu)
s Rusima. Spomenut 6emo sarno za nas Hrvate, da se mi ne
bismo bili moZda nikada podigli i preporodili, da se nismo pri-
slonili uz na5u slavensku rodbinu, Danas je lako drugadiie llovo-
riti. Ali onda, kad se za nas niie gotovo ni znalo, kad Hrvati
nisu imali viere sami u sebe, ohrabrilo ih ie i pridiglo samo to,
Sto su osietili, da nisu sami i Sto su ih ostali Slaveni zbilja pfi-
znali za svoie, Ta to ie dovoljno poznato.
Istina je svakako, da rodbina desto zanemari ili ba6 odbaci
dlana svoiega,i to obidno naisiroma5nijegai naislabiiega,
loieCa
Tada dakako takvomu ne preostaie drugo, nefo da se ogleda
oko sebe i bez obzira na svoi rod traZi priiatelia i pomoei. Ne
poridemo, da su Hrvati koii put doZivieli ovakovu sudbinu medju
Slavenima,a da bi iu mogli doZivjeti i opet, No u tol stvari, kao
Sto i u obidnom Zivo,tu, treba paziti na dvoie: prvo na to, rjesmo
t27
li mi i samitomu krivi, a druSo;desuli nam na5aslavenshabrada
toliko kriva i iesu li tako zla i nepravedna,da nam ie bolje
prisloniti se k tufiinu? A Stoonda, ako nas ni tudiin ne ie, vei
nas jo5 i prezre? - Priie dakle, nego Sto odbacimo ,sve sla.
venslre obzire<,kako su ono nedavnopisale jedne na5enovine,
treba da to dobro prosudimoi da se ne prenaflimo dinedi ono,
Sto na5i nepriiatelii iedva dekaiu,
O drugom prigovoru, naime: da nam slavenstvopribavlia
samo nepriiatelia,moglo bi se mnogo razpravliati, no za sada
dosta 6e biti ovo:
Nemasumnie,da misaoo slavenskomrodbinstvui sloziniie
Niemcimai Magiarimapo volii, te da bi oni volieli, da ie i nema.
No to ie posve naravski, ier su Niemci i Madiari svoiim nasl-
liem upravo prisilili Slavene, da u slozi traZe svoj spas. Tu
slavenstvodakle niie niSta krivo, nego Sto ie Zivo. I dok su
Niemci i Magiari ovakvi, tu se ne dade niSta popraviti ni po-
pustiti.
Druga ie stvar s carevinom.Moguie ie, da se ie koii put
mediu Slavenima rodila mis,aoprotivna carevini. No to niie
dudo,ier u carevini i danasimadu prvu rieE Niemci i Magiari,
No istina ie i to, da su slavenstvumnogi protivni i zato, Sto
slavenstvoniie ni5ta drugo,nefo austriian5tina.
No Sto to znaEi,kad se proti slavenstvudiZu wako pro-
tivni prigovori, te iedni haZu,da ie proti carevini,a druSi da ie
dista austriian5tina?- To znaEi,da slavenstvonema jednoga
i stalnogapolitiekoga smiera,a hamo li bi imalo iedan i stalni
politidki program,Je li to dobro ili zlo, to ie dru€o pitanie,no
svakakona to treba upozoriti,ier ba5 radi toga nemaslavenska
misaomediu slavenskimpolitidarimaodluEnihprista5a,To i iest
Slavninedostatakslavenskemisli, o koiem se tek u na5edane
podelo ozbilinije nzpravljati. Tu ie vriedno zabilieEiti, da se ie
tom z$odommi5lienieo politi€koi zadati slavenstvarazdvoiilo,
te su iedni za rusko, druSi su za austriiskoslavenstvo't. i, iedni
su samoza Rusiiu (i za Srbiiu), a proti carevini,druSi za care-
vinu austriisku (i za Poliake),ali nisu proti Rusiii, Jedva treba
posebicere6i, da smo mi s ovima drugima,
(,Dom., God,. 1909.Br. 29.)

Politiika zrelosti nezrelost.
eesto se dqje i dita, da ovai ili onaj narod nije poliitidki zrio
(zreo, zrel, dozotio), Sto znaEi ovai prigovor, toga mnogi ne
znaiu, dapade iedni misle time re6i ovo, a drugi nje5to posve
protivno,
Tako njeki kalu, da ni hrvatski narod nije politidllc zrio, i
to zato, Sto tio5ne shva6a,Sto je to domovina, i ob6e dobro, nego
pita samo za svoie domade i osobne potrebe, lcao na pr. za svoie
parnice, za svoje pa5njake i Sume,u novije vrieme za koiekakve
kanale, osobito pak za sadjenje duhana i pedenje rakiie. Tko
bi ovo dvoje izhodio, taj bi do,bionajvi5e Slasova,to bi bio pravi
p,olitidar, pravi prijate$ naroda, Pa zato i ima politidara, koii
ovahve stvari narodu obe6avaiu i narod im vieruie, oTo je poli-
tidka nezrelostl Sto ,briga naiega selijaka za magjarski iezik n
Zeljeznicama i za ma$iarske Skole, Sto Sa brga za mapljarsku
zastavu i za ma{iarsko fospodstvo u Hrvatslcoi, - samo da ie
niemu duhana i rakijelu
I doista, ovako ie njehada bilo posvuda po domovini, a i io5
ie Cdie i gdie, No zadjimo danas u narod, evo Sto 6emo duti:
Dodjem ia u selo i podnem s ljudima razEovor o politici.
Selo ie ba5 potukla tuda (led), ili je tu bio veliki poZai, ili se
nekomu dogodila u nebo vapiju6a krivica od kojega silovitosa
pokvarenoga dinovnika, I mislite li, da rne liudi pitaiu hako bi
se svEmu tomu zlu moflo doskoditi, kako bi se narodu mogla
ved iednom i u Hrvatskoi osirgurati njegova muka i barem
takva pravica, kakvu ve6 imadu naSa fospoda?
Miesto togla, oni na5i liudi, koji ditaiu uHrvats,ki Narodu ili
"Prijatelj Naroda.., odmah me salete pitaniem: ,A Sto 6e biti
s timi Srbi? Ho6e li ih zbilia odsuditi? - Oni opet, koji ditaiu
Frankovu ,Zastavu.., ne pitaiu, neSo $alame: ,Eio, vidite tako
bi trebalo i Vama i svim hrvatskim izdajicamalu DoSadja mi se
i ovo: Govorim po dva, tri sata o hrvatskom drZavnom i o se-
Ijadkom pravu; razlalem i tuma6im, kako de se za 4
Sodine, t. i,
1913. opet o;bnavliati financijalna nagodba s Ugarskom i kako
bismo rni Hrvati mogli tada braniti stotine miiiiune svoie na-
ro'dne ,muke, da narn ne ide vi5e u magjarske ruhe, Tumadim,
kako ie ve6 skrainie vrieme, d,a se osnuje drZavna, seliadka
banka, koia bi postepeno preuzimala seljadke dugove, da nam
129
se narod ne raztepe i da nam dornovina ne propane, Pripovie-
dam, Sto se je u drugim zemljama na5e carevine u ovih zadniih
10 godina udinilo za seljadld slaleZ, o'sobito u Donioi Austriii
i u Moravskoj, Na koncu velim, kao obidno: Ima li tko Sto pri-
govoriti ili upitati? - eekam i dekam i nadam se, da 6e ih se
faviti i viSe, koji 6e neSto dodati o narodnoi teZkoli i o tom,
Sto se sviet medju se razSiovara,kako bi se dalo pomo6i u torn
i u tom. Ali cniesto lo$a zaliem ne$die otra$a povik: ,,A zaSto
vi nas veZete sa Srbiio,m? Za ito vi branite Srbe? Zaito ste vi
za srbsku zastavu?u
U svom {ovoru ja sam, recimo, Srbe sarno spomenuo i
rekao, da su po krvi 'i ieziku na5i lil.rdi, da su s nama u istoj do'
movini i da su iu duZni zaiedno s narna braniti; ako to udine,
onda su nam prava bra6a i mi 6emo niima, kao i sebi; ako to ne
udine, onda su nam zlabrala, koju 6emo i na datrieodvra6ati od
zla i liepom uputom i o5trom riedju, ali nipo5to silom, ier time
bismci Hrvatsku samo io5 vi5e oslabili i Ma$faru iu pod orstru$e
baci,li. - lz tih mojih riedi mogao ie svatko prosuditi, da ia
Hrvatske ne veZem sa Srbijom, i da nisarn za srbsku zastavu
itd,; pa ipak poslie dugo$a i mudnoSa razlafania o drZavnom i
seljadkorn pravu ia sad morarn razlaEati o srbskoi politici, Ta se
opet ne da razlolitibez velike politike, u kojoj na koncu konca
odluduju puSke i topovi, vladari i vlade, i to vladari i vlade sa'mo
velikih drlava ili velevlasti,
Sto sad mislite, je li ovo d,rugopolitidka zrelost, kad ie ono
priie bila politidka nezrelost?
Bit 6e ih, koii 6e reli, da ie ovo druSo politidka nezrelost.
A ako ie ovo politidka nezrelost, kad narod ne mari za svoie
livolne potrebe, - onda bi ono priie, Icad ie pitao samo za
pa5njake i Sume, za duhan i rakiiu, bi morala biti poli-
tidka zrelost, - pade vrhunac politieke zrelo'sti, A ako ie tako,
onda ie oEito, da na5 narod u politidkoj zrelosti ne napreduie,
nego nazaduie!
Sto je dakle s torn politidkom zrelo56u i nezrelo66u?
Po na5em sudu to ie ovako:
Dok ie ono na5 narod pitao za uduhan i ralnju", ono io5
niie bila ni politidka zrelost ni nezrelost. Zailo? Zato, Sto o
politid.koi zrelosti ili nezrelosti noZe biti govora samo ondie i
onda, gdie i kada narod hode, da zaiednidlcimnastoianiem ne3to
9
 130
131
postigne,A toSa onda nije bilo, nego ie narod, i to posve pravor
nosti ima u nas na Zalost ve6 dosta, a glavna je ova NaSa su
driao, da mu gospoda imadu dati ono, Sto su mu uzela, pa ako
giospodadosta nesposobna,ne shvadaiu novih potreba, ne znadu
dadu, dobro, ako ne dadu, - nikomu niSta: narod nije znao, da
na6i nadina, da narod povedu za sobom' ne6!o se kao piiau
o tom odluduie volja naroda, a nije znao ni puta ni naiina, kako
plota drZe starih i nezrelih politidkih praznih rijedi i onda, kad
se narodna volia moZe oditovati, t, i. nije imao ni pojma o politici,
ve6 sama u njih ne vjeruiu, ali ipak takvu politiku nose u narod,
Danas ie malo druSadije,Danas se sve to vi5e gospodei se-
ljaka bavi kako-tako politilcom, i tu se doista vidi mnogo ne- ier narod toboZe dru{o ni5ta ne razumiiel Tako na pr, Franh ne
drZi do Stardevi€eve politike niSta, - ali neprestano Sovori i
zrelosti,
pi5e o Stardevi6u, jer ne zna dru{o{a nadina, da narod za se
A nezrelost ie u politici ono, kada tko ho6e nje5to, Sto ne
predobije.
mole, kao Sto ie to u ob6e obilieljenezrelosti kod liudi: kad ne
A onda obidna posliedica politidke pohvarenosti Trai,ente
znadu prosuditi, Sto moSu, a Sto ne mogu, Sto moZe biti, a Sto
koristi u politici, trgovanie politikom, za tim to,like laii i izmi-
ne mole. To se opaZa,lc,akosmo spomenuli, i u naSoj politici.
Sliotine,u koje ni narod ne vieruie, a ipak se niima sluZi protl
Ovakvu nezrela politiku unesla su naSa plospodau narod.
politidkomu protivniku, pa onda primanie mita i s niim skop-
No to io5 niie nesre6a, ier tu je malo ili ni5ta kriv naS narod,
neEo su tu krivi vodie narodni, gospoda, koja jo5 uviek vode Cananeviera i izdaja, - to ie podetak politidke i narodne pro-
pasti. No tu ie, mi smo uviereni, u dobar Eas doSla seliaEka
nezrelu politiku, t. j, Slavna irn je briga ono, o Eem oni, a ni svi
mi Hrvati ne moZemoodluditi. Glavno ie obiljeZjenezrelosti hod stranka,
(,Dom., God, 1909' Br, 26')
liudi: htieti biti velik i iak, imati veliko imanie, silno blago i t. d.,
a u politici: veliku domovinu, nikoSa se ne boiati, nikoga ne
trebati, nikoSa ne moliti, sve svoie protivnike iednim udarcem
potudi i t. d, A ba5 ie takova na5a politika! Ljudevit Gaj.
No i toi nezrelosti,koia ie -- kao i svaka druSa nezrelost -
Stogodi5niica niegova rodienia.
u podetku sasvim naravska, mora biti jednom krai: Ijudi dodiu
k pameti, pak vide, da to tako ne ide, nego da se treba primiti
Sutra, dne 8. srpnja, navr5it 6e se 100 godina od rodienia
ozbiljnogaposla, t. j. 'onoga,Sto moZe biti, Tako 6e i naS narod
Liudevita Gaia.
sve po malo spoznati, da ie ludo nas Hrvate foniti >>spu5kom
Tko ie bio Liudevit Gaj i Sto ie udinio za hrvatski narod i
na Bedu, kad ne zna5 ni zaSto, ni po Sto, pah 6e se takvomu
domovinu, o tom bi se moglo napisati knjige, Nie5to malo ka-
iunalcu, koji ie Zelian tahvoSa marSa, samo smiiati. I onda 6e se Zemo o tom na drufom miestu, a ovdie 6,emokazati, Sto treba
na5 narod primiti posla ondie, gdje moZe odmah doii do uspieha,
znati, ako ho6emo da pravo ocienimo Gaievo politidko die-
na ime: u svoioi zemlii5tnoi zaiednici, u ob6ini, u Zupanili, rr
lovanie,
osnivaniu svoiih novdanih i privrednih zadruga i t. d,, - a ond.a
Kakav ie bio politidki pro$ram Gajev u doba niegove mla-
6e tek ovako u svakom pogledu upu6en, orglanizovan i po5to-
dosti, to se ne zna i ne 6,ese nikada znali, i to ne zato, Sto bi
van modi ponesto, ali odludno djelovati i na veliku politiku do-
to moZda bila kahva tainanneSo zato, Sto toga niie znao ni sam
movine i carevine.
Gai. To ie i posve naravski. Mladi6, bez politidke Skole Zivota,
Zato nas ta nezrelost na5e {ospode i na5eSanaroda, koliko mislio je i snovao zacielo ovaho i onako. Ta ni dana5nii na5i
narod u tom ide za Sospodorn,mnoE:one smeta, jer siedi politidari ne znada ioS pravo, Sto bi imalo biti od nas
ie dobno
poznato, da bez nezreloEaploda nema ni zrelo{a. Ali nas zato
Hrvata. , . No o tom sumnie nema, da ie Gai bio Zarki, plemeniti
smeta i upravo ,stra5ipomisao na to, da bi se na5 narod mogao i oduSevlieni hrvatski rodoliub, koji je za svoi mili dom i narod
priie politiEki pokvariti, 'ego dozoriti. A politidke pohvare-
bio spreman sve udiniti i cieli Zivo't sreCinaroda svoglaposvetiti,
 132
No to ne bi bilo dosta, a da Gai rtie znao i za pravi put, koiirn
se do srede narodne dolazi, a taj je put narodao iedinstvo,
Nama je danas telko i pomisliti, Sto ie Gai naSao, kad ie
prije 80 godina podeo raditi za iedinstvo hrvatskoga naroda.
Hrvata glotovo niie ni bilo! Bili su to ,Horvatiu oko Zagreba, pa
Slavonci, Dalmatinci, Bo5niaci . , ,, i lo ne kao danas Sto su,
nego su to bili posebni narodi, i BoZe saduvai re6i Slavoncu, da
ie uHorvat,,l Zato ie bilo posve naravski, da su i knjige pisali
svaki na svoj nadin. Jed,no$a kniiZevnoga jezlka hrvatskoga
niie bilol
Pa tko se je tu usudio ne samo pornisliti na kakovo iedin-
stvo, nego za to i :adttl? Tko se niie boiao prigovora od glu-
posti i sebidnostintko se nije boiao neuspieha?
To ie bio Gai, I zato je oin ono, Sto se kale: veliki doviek,
veliki ili geniialni um, koji ie u duhu svojem vidio: To je mo$u6e,
to mora bitil Zaludu ie se tomu protiviti glupost, neznanie i
sebidnostl
Da ne povriedi nijednoga diela raztrganoga naroda, Gai niie
hrvatskoga irnena narivavao ni uSlavo,ncimau,ni
"Dalmatin-
cimau, ni nikornu, rnegoje progla,si,o;Svi smo mi Iliri!
Zato su ga kasnije niekoji stra5no osudili, vele6i, da ie od
Hrvata htio nadiniti llire, - pre,md,aje sav udeni, doma6i i tudii
sviet sve nas skupa sa Srbljima zbilja zvao llirima, jer su Iliri
njelrada llvjeli i svoiu dri,ava imali u ovoi na5oj domovini. No
lako je bilo poslie prigovarati, kad ie hrvat'sko ime na temelju
Gaieve misli do5lo do dasti, i to zato, ier je sredi5te cielomu
Gaievornu nastojaniu bilo u ornomdielu naroda, Sdje se je hrvat-
sko drZavno i naro'dno irne saduvalo, Ta Slavomi,jaje bila 200
godina pod Turdinom, a Dahnacija 400
Sodina pod mletadkim
Taliianom.
No glavni je Gajev Srieh, Sto ie bio -,austriianacu!Ve6 u
30. niegovoi Eodini (1839.) cesar mu daruje prsten s dragim
kameno,m,a za deset godina (1848.),kad ie i5ao u Bed, da ce.
saru Franji I, predloZi Jeladiia za bama, irnenovan ie kraljev-
skim savietnikomt No to io5 nije ariita! Kad ie bedka vlada
poslie maSjarske bune niemitinom pokl,opila ne samo Ugarsku,
nefo i Hrvatsku, ukinula dapade i sabor, - toi nasilnqj bedkoj
vladi predao je Gaj u sluibu svoje niegda didne ,Narodne
Novine"!
1el
Da, to je istina, To su Gaju prigovarali odmah, tako da ve6
godine 1848,, odmah poslije rata, Gaj niie bio viSe vodia, niie
bio Sotovo ni5ta sve do smrti (1872.),nije se dapade ni padao u
politiku.
Sto je to bilo?
Mi svega ni pravo ne znarrrota ne znadu ioS ni mno,gidrugi,
moZda nitko, Za sitnice dodu5e i ne marirno, lcao Sto je na pr.
to, da ie za narodnu stvar potro5io - sav svoi imetak (izjeli
{a rodoljubi), pa fe morao novine predati i prodati, (Poslie mu
ie sabor 6llasovao i unar,odni daru), Glavno je ovo: Gaj je pri-
stao uz cesara i cesarslcupo,litiku, To su rnu zamjerali odmah,.
toga mu ne pra5taiu ni danas. O politidaru Gaiu vole i danas
Sutjeti i oni, koii Sa slave; a kada 6to o tom i kalu, saZaliuiu
Sa natucaju6i koie5ta, tako da se Gai na koncu konca ukazuie
kao njekakav politidki iadnik, - a sve radi ,Austrileul
Ne znamo, ho6erno li time iztierati na kraf pitanie o care-
vini Austriji, ali je nuZdno kazall ovoz
NaSi su politidari u.tom pitanju nezrell kao dieca, A eve
u dem i zaitoz
Preporod hrvatshoga narodan kako ga je zapoleo Ljudevit
Gai, bio je bez sumnje plod velilcoga prevrata ili revoluciie, No
na5i revolucionarci ho6e da budu vierniii revoluciji ne{o Fran-
cezi, koii su revoluciia zapoieli! Ta Francezi su skinuli i smak-
nuli svoS kralia, a niie pro5lo ni 15 Eodina, i ve| su imali caraf
Isto tako skinuli su Francezi svoga kralia i god, 1848,, a ve6
za Eetiri godine imali su opet cara (Napoleona III)I
A Sto hode naSi toboZnji revolucionarci? Nikada se ne"
pomiriti ni s carem ni s carevinom!
Ovo je, kako rekosmo nezrela djetiniska politika, a vode'
iu Sospoda do danas, Ljudevit Gaj, koii je malo dublje zaronio
u sudbinu hrvatskoga naroda, koji je mnogo ku5ao i izku5ao
traleti spas i sre6u naroda svogan koii je malo bolie poznao
i Rusiiu i Srbiju, a i Magjare, - on dakako niie mogao prista-
iati uz ovakvu politiku, koiu vode liudi, koji se za narodnom
sreiom nisu ogledali dalje iz jedno{a izborno{a kotara, a moZda
ni dalje iz koje havane, ljudi, koji se io5 nikada nisu u narodnom
poslu ni uznojili! I ovi Gaiu prigovaraiu! -
Jedno ie osobito, Sto hrvatshi seliadki narod ne'smiie i ne
6e Liudevitu Gaju nikada zaboraviti., a to ie ovo:

t34
Liudevit Gai niie toliko mario za Bog zna kakove planove
velike gospodske politike, ne$o $a je na rad za narod poticalo
ono, Sto i jest naive6e i naiplemenitiie u svakoSa politidara, a
5to se ipah vrlo riedko u niih nalazi, a to ie doviedna su6ut
prema biednomu seliadkomu narodu, Liudevit ie G'ai sam pri-
poviedao, da je njega na rad za narod potaklo to, Sto je u svom
zavilajuZa{orju, u svoioi Krapini, vidio toliko Soli, bosi i gladni
narod, koji ie njegova maika hranila i sinka svoga udila: Vidi5,
to su naSi, a kako su biedni! , ,,
U tom velikofa Gaia ne naslieduje Sotovo nitko od hrvat-
ske gospode, T zalo on nema vi5e pravih nasljednika ni Stova-
telja, Ali ide vrieme, i veliki 6e Gai imati slavitelia na stotine
tisuCa - u seljadkom narodu hrvatskom, koii mu ve6 danas,
koliko {a pozna, klider Viedni zahvalni i slavni spomen Ljude-
vitu Gaju, komu se je prvomu mediu hrvatskom fospodom fa-
nulo srce za hrvatsku potladenu sirotiniul
(*Dom<. GoiI. 7909.Br. 271
U Budimpestise moZesamop z^rutil
Mnogi se dude, kakci Jos. Frank moZe tako dugo tolike
Hrvate uza se drZatl njegovo ie Saranie oditot Kako se
"Ta
moZe nali i jedan dovjek, koji toSa ne vidit Taj narod ne 6e
nikada proSledatil Narodu ie svejedno laZ i istina! Dapade
laZi vi5e vieruiel"
U istinu, ovo moZe mnogoga smesti. MnoSi moZet Sledaju6i
to, izgubiti vjeru, da ie istina jada od lai;i, Ali ie sve to posve
naravski u narodu, koii niie u politiku upu6en, koii io5 niie
politidki izvjeiban, ili kako se io5 kaZez u narodu, koii jo5
nema politidke zrelosti, o dem smo nedavno pisali, Da bude
io5 iasnije Sto ie politieka nezrelost, kazat 6emo joS iedan znak,
po demu se ona pozlna,
Mno$i ste na saimu vidjeli sljepara ili >crnofa majstorau,
koii pred oiima narodu Suta noZevel eoviek bi se zakleo, da
ie na svoje odi vidio, kaho je tai sliepar progutao du$i noZl
A niie, ne$o je gledaoce zasliepio, Kako? Udinio ie svoiu slje-
-.%
..
135
pariju tako brzo, da se sve nije pravo ni vidielo, a udesio ie
stvar tako, da su gledaoci gLedaliono, Sto je on htio, a ne ono,
Sto ie on radio. A radi sljepar onako, kako se radi s malom
djecom, kad pladu: Uzme se zvondi6 ili bubnii6' pa udri zvoniti
ili bubniati, - i diete za das zaboravi na sve,
Upravo ovako rade i politidki sliepari sa nezrelim narodom.
To bi se moglo liepo pokazali na Frankovoi politici, ali ne 6e
nam se gubiti vremena,
No doSodi se, da sliepar sam odkriie svoju sljepariiu, i to
onda, kad mu drugi sljepar kvari uge5eftu: onda sliepar znade
kazati ljudima, koji idu k onomu drugomu slieparu: "Liudi, ne
idite tamo, to vam je slieparija, to on radi ovakotu I onda im
pokai,e kako se gutaju noZevi,
Tako je ovih dana udinio i Jos, Franh, na nesre6u dosta
poznati politidar u Hrvatskoi. Vidi on, kako koalicija ,s uspie-
homu me5etari u Pe5ti, pa evo Sto pi5u njegove novine ("Hrvat-
sko Pravou od 10, srpnja 1909,br, 4090,t, str, IL stupac, redak
$-8): uU Budimpesti se ne izvojstavaju prava hrvatsko$a na-
roda, , , U Budimpe5ti se doista moZe samo pazariti,,, - Da-
kako: to sve ide koaliciiu, Koaliciia dakle ide u Pe5tu, toboZe
da brani Hrvatsku i niezina prava, a u istinu samo zato, da
tamo pazari, - i"r uu BudimpeSti se doista moie samo
pazarilll"
Treba li sada pitati, Sto je dr. Josip Frank radio u Pe5ti,
kad je ono pet sati bio kod Vekerla? Moie li mu se vierovati,
da je u Pe5ti branio Hrvatsku, kad eto nie$ove novine piSu, da
se >u Budimpe5ti moZe samg pazariti"? Ako se u Budimpeiti
moZe samo pazaril| onda je tamo pazario i dr. Josip Frank.
Treba li nam za to drugoga dokaza, kad su to priznale
njegove novine, koiebez njegova znania ne piSu barem ovakvih
stvari?
Mi na ovo upozorujemo na5e pristaie i ditaoce, a oni neka
upozoruju na to zasljepljenie prista5e Frankove stranke, Neka
ih pitaju: Ako se u Budimpeiti moZe samo pazariti, po Sto ie
onda i5ao u Pe5tu njihov vodja Jos, Frank? Sjetite ih pri tom,
da Frank nije i5ao u Pe5tu samo na razgovor k Vekerlu, nego
da je i5ao u tako zvani ,kraljevinski odbor" za obnavlianie
financijalne nagodbe (i dobivao 15 for, na dan cielo vrieme,
doklegod je bio u tom odboru, pa makar bio ciele miesece u
 136
Zafrebu i radio u svoioj pisarni), Tu ih sietite i na to, da Frank
zove svakofa izdaiicom, tko ie za njekakovu na$odbu s Ma{jari,
a on se ie sam dao birati u odbor (Magiaroni su {a birali!) za
sklapanie na$odbe, pa nije Magjarima rekao, da te se s njima
nagoditil Nije li moZda i onda iSao u Budimpe5tu samo za to,
da pazari?
MoSu6e, d,a 6ete komu otvoriti oEi, ali ima malo nade,
ier nemojmo zaboraviti, Sto ie sljepariia, Ta pametni liudi ne
vjeruju ni vaSarskomu sljeparu, i to ne zato, Sto bi znali, kako
on izvadja svoje sljepariie, nefo zalo, Sto im zdrava pamet
kai,e, d.a dovjek bez Stete ne moZe na pr, noZ progutati. A
zdrava pamet kaZe svakomu na5emu dovjeku, da se Sarenjak,
koii ie bio ve6 i Zidov i bezvjerac i lutoran i sad ie katolik -
ne moZe boriti za dobro i za sreda na5ega potladenoga i siro-
ma5nogianaroda, iz koiefa niie niknuo i za koiepa nema srca,
nego da tu mora biti neSto Se5efta, pazara, I te zdrave pameti
ima u na5ega naroda dosta, - ali ie na Zalost niekima ve6 po-
kvarena du5a, pa misle: geSeft i pazar, a
",Sve ie to i onako
difut se u to naibolje razumije,, ,u Ovakvima dete badava go-
voriti, ier oni 6e biti zadovoljni, makar i znadt, da je Frank u
P e 5 t ip a z a r i o , , .
(>Dom<, God,. 1909,Br. 28.)
lavna kontrola drL,avneuprave.
Da u drZavnoj upravi u banskoj Hrvatskoi ima mnogo samo-
volie i nereda, to te pfiznati svatko, tko ikoliko dorazi u dodir
s narodom ili s tom upravom, Koliko seljaka iz najd,aljih kra-
ieva domovine putuje u Zafreb, upred banar., da nadju lieka
krivici, koia ih ti5til A koliko puta uzalud!
U zemlji, Sdie dinovnidtvo ima Sotovo odludnu rie6 kod
politidkih izbora, fdje vlada ima zada6u, da tzdrzi narodu nepo-
voljnu politiku, gdie je dinovnidtvo slabo skolano i obrazovano,
a
-krivim mi5ljenjem o narodu protiv niega gotovo pobunieno,
ldie ie narod ustra5en i neuk te ne zna i ne usudjuje se nidemu
prigovoriti, samovolia i nered mora cvasti,
Pone5to se ku5alo svemu tomu pomodi u saboru,.lako zva-
r37
nim interpelacijama. I doista, desto su za Khuenove vlade ditave
sjednice izpunjene interpelaciiama o kakvom nasilnom obCin-
skom bilieZnikul A sabor ima mnofo vaZniie$ posla,
Pa i kakva ie to lcontrola, kad se u saboru iznose samo
one stvari, koie ie zastupnilc tek sludajno doznao?
Nije se mno$o nadati ni od tako zvano$a >upravnoga su'
di5tao, t, j, nezavisnoSasuda, koii bi sudio krivice svih oblasti,
pa i same vlade, A nije se od toSa mno$o nadati zato, Sto bi
i onda kontrola ostala tajna, mediu Sospodom. A mi poznamo
naSe ljude i znamo, kako to ide, Danas je u ob6e saviest, po5ti-
vanje pravice, ili dak ljubav prema narodu - riedka stvar, tako
riedka, da se nioi na volju ne smije prepustiti tielesno ni
duhovno dobro nijednoga drZavljanina,
Kontrola ili nadzor, dok ostaie medju detiri zida, medju
samom gospodom, nije nikakva kontrola, uVrana vrani ne 6e
odiju izkopatilo To niie prazna rie6, NaS ioi narod dobro znade
smisao, on njezinu istinu kruto osie6a,
Kontrola nije kontrola, dok niie iavna, dok ne dodie pred
sud narodnoSa mnienja, Danas, Sdie se cieli sviet buni proti
nepofre5ivosti jednoga jedinoga Eovieka sv. oca pape, koii ie
nepogre5iv samo u stvarima vierskim, danas da budu nepo'
gre5ivi toliki mladi6i, tek iz Skole izaSli, podvrZeni koiekakvim
uplivima i strastima, i to samo zato, Sto su oblastl
Da kontrola bude javna i uspjeSna, treba da se zakonom
uredi ovako:
1. da se sve prituZbe proti odredbama, rje5itbama i odlu-
kama objave (tiskaju) u posebnom'sluZbenom viestniku;
2, da se u istom viestniku obiavi, kako je vi5a oblast ili
vlada prituZbu rie5ila;
3..da svaka ovim rie6enjem nezadovoljna stranka (i pri'
tulitelj i oblastni sluZbenik, proti kojemu se prituZuie) ima
pravo zahtievati, da se stvar iavno i konadno razpravi ili odludi
ili pred ob6, vie6em, ili pred Zupanijskom skup5tinom, ili pred
saborom,
Zakom bi, naravski, odredio i potanje, Sto treba,
Kad bi se stvar ovako uredila, na5a bi se uprava brzo po-
pravliala i posve popravila, te bi krupne i naiobiEniie nepo-
dob5tine bile za kratko vrieme odstraniene, dim bi se o niima
podelo iavno razpravljali, Zato se niie boiati, da bi Zupaniiske
138
skupitine ili sabor imao mno6lo posla s tim stvarima. Nepo'
dob5tine se dugo mo$u drZati samo u tami, nipo5to na iavi,
Jednako je vaZna joi jedna stvar, koia takodier dokazuie,
kako se na5a uprava malo bavi pravim narodnim potrebama.
Poznalo je naime, kako desto dolaze k vladi i banu tazre depu-
tacije moljakajuli ili kakvu cesticu, ili saiam ili podporicu,
'Ovakvo
ie moljakanje, klanjanje i obijanie $ospodskih pra$ova
nedostojno slobodnih ljudi i urediene driave, Ovo je upravo
nakaza, koja naiviSe podrilaie neustavni, pade robski duh i
udvr56ujevladu gospodskemilosti, kojoi danas, kad narod sve
uzdrZava Zulievima, a ne trali nidije milosti, ne bi smielo biti
ni traga. Zato je upravo nedostoinanepodob5tina,kad se obiine
ili Zupe zahvaljuiu, i to joS javno vladi ili banu, Sto se ie udo-
stojao to i to dozvoliti na narodni tro5ak, kao da ie dao iz
svoElaZepa, A upravo je sramotno, kad se nadje ciela politidka
stranka, koja vladu podupire samo zato, Sto pojedincima daie
koiekakve pogodnosti, dakako na narodni tro5ak,
tr ovomu neka bude krajl Neka prestanu te sasvim ne-
ustavne, robske, nedostojne, spekulantske, a desto i smie5ne,
a uviek skupe deputaciie, ve6 neka se svaka stvar za ob6e
dobro javno zahtieva i obrazloZi. To bi vlada mogla naredbom
urediti i zabraniti upravo sve te deputacije i poklonstva i odre-
diti, da se peticije, predstavke i molbe pojedinih miesta i ob6ina
predaiu i obrazla}u javno u posebnom sluZbenom viestniku,
a isto tako i rieSenie neka se daie javno.
Sve bi ovo bilo ne samo dostoinije i uspieSnije,ne5!oi jefti-
nije. Koliko bi ban i velika Sospoda oko njeSa pri5tedili vre-
mena, a pojedinci i vremena i tro5ka! A kad se mogu tiskati
toliki saborski zapisnici (i veleizdajnidka parnica!), mo{u se
tiskati (pa makar na tro5ak interesenata) i spomenuti sluZbeni
viestnici.
Dobro bi bilo, da se ova stvar spomene i na ovogodi5njoi
glavnoi skupStini seljadke stranke.
(>Domt, God. 1909.Br. 29.)
139
uSto su Slaveni uEinilt za Hrvatel<
Ovako pitaiu mnogi na5i liudi, kad se kod nas spomene
slavenstvo, slavenska'uzaiamnostu i slavensko bratimstvo.
Ovomu se pitanju niie duditi, Prije sve$a treba naime znafi,
da su Slaveni jedni za dru$e zbilia malo udinili, i to ne samo
zato, Sto su uz nas svi Slaveni i sami, ne iatzev(i ni Rusa, u
borbi i neprilici, nego po$lavito zato, 5to ni dru$i narodi, pa
bili i srodni, nisu iedni za dru$e Bo$ zna Sto udinili, Zato, tko$od
prigovara, Sto Slaveni nisu Hrvatima toboZe ni5ta udinili, neka
pomisli, da umediunarodna ljubavu i dobrodinstvo niie ba5 tako
obidna stvar, ne$o da bi se prije mo$lo Sovoriti o mediunarodnoj
mrZnji i zlodinstvu, za koie imamo dosta primjera,
No {lavni razlo!, Sto se ovakvim prigovorima ne treba
iuditi, iest to, Sto na5i ljudi zbilia ne znait, da su Slaveni nama
Hrvatima Sto udinili, A kad nietko prigovara iz neznania, treba
mu oprostiti, ier ne znat Sto Sovori,
Otvorimo dakle kniige, pa da vidimo, Sto kaZu,
' Hrvatima dobro poznati Slovenac dr. Fran Ile5i6, prolesor
u Ljubliani, iznio je pro5le godine u hrvatskoi kniizi "Hrvatsko
Koloo, Sto iu je izdalo knjiZevno druZtvo ,Matica Hrvatska..,
kako su Slovbnci sabirali €od, 1848. novdane prinose za Jela'
ii6evu vojsku, Ne pita se sada, jesu li Slovenci sabrali stotine
ili tisu6e, nego se pita, za dobrovoliu, i za bratshu ljubav, Pa
da Slovenci nisu dali za hrvatsku vojsku ni novdi6a, i da se
nisu ni oflasili, ipak je to nje5to dru$o ne$o ira pr, Ma$jari,
koji su se na Hrvate spremali s oruZjem,A kamo li Sto su Slo-
venci Hrvatima ne samo svako dobro Zeljeli, Sto je Hrvatima
svakako koristilo, ne{o su im eto po mogu6nosti i pomaSali.
No isti marljivi profesor i Zivi Sfuileli ljubavi i zaiednidko$a
rada mediu f,Irvatima i Slovencima priob6uie i u ovogodi5niem
nHrv, Koluu vrlo vriedne i zanimljive dokaze, kako su iste god.
1848, osobito eesi po5iljali prinose za novoosnovanu uMaticu
dalmatinsku., Tu vidimo, kako su de5ke ,>PraZke Novineu,
,Narodne Novine., ,Moravske Novineu, Slavenske
"Novine
Lipeu pozivale na sabiranje prinosa, primale prinose i oSla5i-
vale ih, Tu ditamo, da su mnoge de5ke ob6ine darivale daleku
bratinsku primorsku hrvatsku bra6u dodu5e malim, ali od srca
 140
danim darovima: po 5 for., 25 ior,, 21or,,86 novd., 4 Lor, 64
novd., I ior,54 novd,, i t, d,, i t, d, A davale su ne samo obdine,
negioi ditaonice, obrtnidke udru6!e,pa djaci, osobito bogoslovci
(s Seslom: ,'Komu mati Slava, tomu (pomaZu)svi Slaveniu),
pade i isti seliaci, makar s 1 ili 2 novlilal
I opet se ne pita, koliko su dali, negio se pita: A koliko
su dali Magiari? Koliko Niemci? Koliko Talijani? Koliko doma6i
Zidovi? (Koliko je dao otac Jos, Franka?)
A da potraZimo, koliko su Slaveni davali za priie osnovanu
uMaticu llirsku" (danas hrvatsku), na5li bismo zacielo takodfer
primiera ltepe bratske ljubavi i pomo6i. Zna se na pr,, da je
onda5nii srbijanski knez Milo6 dao za Ilirsku" 400
"Maticu
zlatnih forinti, Sto treba spomenuti ne samo istini za volju,
neSo i sa zeljom, da se ona bratska ljubav u naSa srca povrati.
Ali kud smo to zaili? Gdie se ie to dulo ili vidielo, da bi
iedan narod drugiomu pomagao novcem, - osim u dasu velike
kakve i stra5ne nesre6e {kao Sto se to iz doviednih ili humani-
tarnih razlofa ponie5to uobidajilo u nainoviie vrieme)? Ta spo-
menuli smo, da se medju narodima viSe moZe {ovoriti o mrinji
i neprijateljstvu, nego o ljubavi, a kamoli o novdanim daro-
vima. Narodi mogu biti zadovoljni i prezadovoljni, ako im bliZi
i dalji susjedi nisu neprijatelji, a veseli, ako o niima liepo i
dobro govore i piSu. A ovo, Sto smo vidieli kod Slovenaca i
Ceha, - to je dokaz, da su Slaveni medju sobom doista bra6a,
a ne razliEni narodi.
A gledamo li na ono, Sto jedan narod moZe od drufoga
odekivati, naime medjusobnu dobrohotnost, na6i '6emo opet
kud i kamo viSe, negloSto se i medju naiprijateliskiiim narodima
moi,e odekivati. Treba naime znati, da su u vrieme na5ega
narodno6la preporoda, tamo od god, 1g35, do 1g48., toliki sla-
venski udenjaci i rodoljubi ne samo s ljubavliu i veseliem pratili
naSe nastoianje, nefo su i glavom dolazili u na5 Zagreb, Kar-
lovac, Krapinu i drugamo te kao na5i ljudi, prava na5a bra6a
s rodoliubima razgovarali i vie6ali, narod na5 Sledali i prouda-
'stvar
vali i za svaku se zanimali, te o tom svoie zemliake
ustmeno i po novinama obavje56ivali, Tako ie onih godina bio
u Hrvatskoi Rus Sreznievski i glasoviti slovadki piesnik Kolar,
Rusa Sreznievskoga, premda ie naravski bio pravoslavne viere,
l4l
nije nimalo smetalo, da posieti rodoljubne hrvatske mladi6e,
koji su se udi.li za sve6enike u katolidkom siemeni5tu.
Zar je sve to mala stvar? Ta za Boga miloga ni u ono vrie-
me, kad su nas Niemci mrzili, i prezirali, kad su nas Magiari
htjeli sbrisati s lica zemlie u banskoj; a Taliiani u primorskoi
Hrvats$oj, bismo bili ba5 ni5ta napravili ni stvorili, da
nije bilo ove pomo6i od slavenske bra6e, mi bismo bili sami,
kao da smo s neba pali!
oDa, ali Sto dine danas za nas ti Slaveni?u - pitaiu joS
uviek porugljivo njeki na5i ljudi. - Doista, mora se priznatit
onolike ljubavi nema, Druga su dodu5e vremena, ier pravoga
oduSevljenja nemaiu ni sami Hrvati za svoiu stvar, - ali ie
hrivo i nje5to drugo, naime: Ni mi Hrvati ne marimo za Slavene.
A bilo bi i dudo, da marimo, Ta slavenstvo ie kod nas bilo
izvrgnuto ruglu (o dem je bolje Sutjeti), a dugotraina Khuenova
vlada ipak je svoje udinila, dok eto i niegda5nii uslavosrbin
nisu podeli prelaziti u tabor Jos, Franka, koii o Slavenima ne
de ni da 6$e,,, I o tom je bolje Sutieti, ali i ne pitati, Sto za
nas dine Slaveni, ti poruZeni ,Pemci, Kranici i Vlahi* ,..
Kako smo daleko do5li, vidi se po tom, Sto ni prve na5e
novine ne znadu barem kako-tako prepisati brzoiava, kad im
stigne u kojem slavenskom iezil<u,kako se to desilo ovih dana,
kad su krasni bratski pozdravni brzojavi deski prigodom Gaieve
stogodi5njice bili u na5im novinama tako na$rdjeno tiskani, da
je upravo sramotat Nitko kod nas glotovo ne zna niiedno$a
slavenskoga iezikal A Kolar se je ve6 god. 1841, razgovatao
s na5im boSoslovima dosta liepo deski, i svi na5i preporoditelji
uEili su se od Slavena: eeha, Foljaka, Rusa, Ta bez niih se ne
bi znali ni maknuti, A dana6nji na5i novinari ne mogu se mak-
nuli bez niemalko-Zidovskih, a po malo ni bez magiarskih no-
vina: tu im je sve znanje i putokaz,
Pa neka nam Niemci i Ma$jari i pomo$nul ,,,
(,Dom., God. 1909.Br. 34.)

142
Kakav je uiitelj, pristaSaseljaEkestranke.
Nikako mnogi naSi ljudi ne mogu dokuditi, za6to to mi
Hrvati ne moZemo napried. Krivimo svadiu, nehaj i sebidnost
medju na5om gospodom, krivimo neukost u narodu, koii ne
samo da ne mari za ovo i ono, ne$o je u svoi neukosti tako
lakovjeran, da vjeruie najgluplje i najbezboZaiie lali, Krivimo
i jo5 koie5ta, pa se i ne varamo, ier je i to sve istina, Pa spo-
znavaitali sve ovo zlo, dolazi nam sad jednomu, sad drugomu
u 6!lavu,da bi trebalo promieniti i popraviti, da bi trebalo upo-
krenuti akciiu" za ovo i ono, Imamo pade i novine, koje se
zovu ,'Pokret.., & to ime kai,e, da su ljudi, koji su oko tih
novina, pokrenuli ili da pokreiu nje5to veliko,
Ah, ti naSi i te naSe ,akciieul Slabo sviedode.
"pokretin
osobito u novije vrieme, i Sto dalje, to slabije, Svi smo omlita-
vili tako, da ve6 Sto$od zovemo ,pokretomu, Sazove na pr,
kofi od 50 i vi5e zastupnika jednu skup5tinicu, i ve1 bezbroi
na5ih novina razgla5uietai doSadjaj pod naslovom: >Skup5tin-
ski pokret", A pokrenulo se dakako niie ni5ta,
Sve mi ovo palo na pamet, kad sam ovih dana dovr5io
razgavor s iednim mladim hrvatskim uditeljem,
- Pa katrcoste ono rekli, da si sami kuhate? - upitam
6fa, kao da nisam pravo razamio, Sto mi ie pripoviedao,
- Da, sam, Znate da nisam olenien, jer jo5 nisam stalno
ni namje5ten,a nisam znao, ho6u li dobiti i ovo mjesto. Da ie
bolfe mjesto, sigurno ne bi ni to$a bio dobio, Ali za ovo se niie
nitko otimao,
- ,Pa kako vi to kuhate? Dospijete li? Ta imate posla i
u Skoli.
- Liepo, Jedna Zena donese mi litar mlijeka, pa to na-
lijem u rainlu, skuham, , ,
- Na dem skuhate, valida na Spiritu?
- A za5to bih ia kupovao Spirit, kad imam dosta drva?
- Da, ali treba drva izpiliti, naciepati, oSani naloZiti, Tko
t'am to pripravi?
- Ja sam sreZem liepo i naciepam drva za osam dana,
a sam i naloZim. Skuham tu litru mlieka, nalijem polovicu na
taniur, a drugu polovicu ostavim za obied, ili za veEeru, ako
.-
143
za objed sprZim kaiganu, ili hako dru$die kaZw praZetinu ili
cvrlie,
- I nikad ni6ta druSo: meso ili Sto drugo kuhano?
- Nikad, Samo koji put uzmem u jutro miesto mlieka
slanine,
- A tko vam posprema stan? - upita ga moia supruga.
- Sam, I onako mi je urediena samo iedna soba, To po-
metem, obriSemprah,. .
- A u drugoi sobi nemate ni5ta?
- N", posve ie prazna, kao i kuhinja, u kojoj ima dvie
rajnle i tri tanjura, ,, Ali bila ie i ova soba i kuhinia puna,
kad sam hranio bube, ili kako kaZu niegdie, svilce,
- Svilce ste hranili? Koliko ste dobili?
-
Dobio sam 58 for, Ali sam se i namudio,,No sad sam
vet zaboravio na svu muku, Bio sam birs oslabio, i sva sreda,
da sam se na voinim vieZbama oporavio.
- Na voinidkim vieZbama ste se oporavili?
- Pa da, Ne samo druga i bolia hrana, neSo sam se mogao
naspavati, Dok sam bube hranio, ustaiao sam u tri sata i prvi-
put hranio bube. Onda sam ih hranio u Sest sati, onda o podne,
pa u tri, Sesti devet po podne, i to bi trajalo sve do pol no6i,
a onda ustati opet u tri, Bilo mi ve6 dodiialo, No ve6 onda,
kad sam primio novce, sve sam to zaboravio, Liepe su bile
dahure: kao suho zlato. Bilo ih je Sest ko5ara, puna kola, Sve
ih je gledalo.Moie su bile nailiep5e.,,
I io5 je malo govorio tai mladi uditeli a ia sam za5utio i
mislio, Htio bih i na5im ditaocima re6i, Sto sam mislio, ali Sto
hasni fovoriti! Sto hasni govoriti, kad ie na5 iavni Zivot, t, i.
mi5lienfe sve naSe gospode,a dobrano ved i mi5lienie naroda
- pokvareno, te ba5 ova pokvarenost vlada. Htio sam re6i:
uTakvih nam ljudi trebalo - a boiim se, da se sav sviet ne
naruga i meni i tomu uditeliu: Tai uditeli
ie luda. Zaito nije
frankovac, pa bi dobio miesto,
Edie ie Skola kao gospodski
dvorac i Sdje Zivikao gospodint - A da redem, d,a ie tai mladi
uditelj ne samo prista5a seliadke stranke, nego da ie od onih
58 for., Sto ie poslie tolike muke dobio za svoie bube, odmah
poslao 50 for. za pet dionica seliadke tiskare, , .
t14
Da, da io5 to redem, morao bih dodati, pa i dodaiem: da se
danas ovakav doviek mole nati samo u seliadkoi stranci, t, i,
medju nama mudenicima,
A prodike dalje o tome ne treba nikakove, osim da pri-
sta5e i protivnike seljadke stranke upozorim na ovoi Ono, Sto
se danas zove seljaEka ostranka<<r - to niie samo nova i iedna
vi5e slrupina ljudi, koja 6e se s ostalim strankama nalezati za
otrcane gospodske prazne rieli i otimati za zasttpnidka miesta,
nego je to sasvim drugih duh i misao u shva6aniu cieloga livota
ljudskoga, i to najprije svoSa, A ni o tom duhu i toj misli ne
treba mno$o prodikati, kad je stvar odevidna; Hrvatskomu na-
rodu i domovini hode kod nas da toboZe pomognu liudi, koii
po onom, Sto svojim radom koristi udine, ne bi imali ni hladne
vode, a ho6e da Zivu gospodski.A to je moSu6esamo tako, da
razni ovrhovoditelji pliene narod, kojemu 6e ova Sospoda to-
boZe pomo6il
Onaj se mladi uditelj zove Stjepan Kranidevi6, a uditeljuie
u Dragotinu u dol. Hrvatskoj nedaleko Djakova. Dao mu BoS
snafe, da na zapodetom putu uztraiel
(,Dom., God. 1909. Br. 35.)
Prvi na5islobodnjacii narodnjaci.
eitav hrvatski narod, koliko Stogod znade o politici i o
na5im strankama, drZi danas magjarone za protivnike svakoi
slobodi i svakomu narodnomu napredku, a sve unarodneu ili
protuvladine (opozicionalne) stranhe drZi za branitellice slo-
bode i narodno5lanapredka, Magfaroni su, u kratko, siloviti
branitelji svih starih krivica, dakle natraZnjaci, a narodnjaci
su borci za svaku slobodu i napredak, osobito za slobodu i na-
predak hrvatskoga naroda, oni su, da tako kaZemo, slobodnjaci
i napredniaci,
No kad se ova stvar bolie pogleda, kaho je to naime bilo
u poEetku, vidimo nje5to sasvim drugo, pa je potrebno, jer je
vrlo poudno, da se to dobro razlleda i to mirno i razloZno, A
potrebno ie to zalo, Sto se svi na5i politidari i novinari u svoiem
r45
pisanju i politidkom dielovaniu vrlo dvrsto dtZe tobole proSlo-
oa koje ne popuStaju ni za dlaku, pa zato nikako ne moZe
"tl. do zaiednilkoga rada ni mediu onim ljudima, koii zapravo
do6i
jednako misle i za iednim ciliem idu' Fo$led na prve naie.
stranke i na njihove misli mo$ao bi tu stvar malo razsvietliti,
te u kojedem ljudima otvoriti odi. To bi bilo potrebno osobito
danas, kad je nestalo stare magjaronskestranke i stare narod-
ne (obzora5ke) stranke, i kad se stara stranka prava taztepla
a njekada5nji prava5i pristali az nafuazlidniie politidke misli i
smjerove, Razgledamo li dobro to, vidiet 6emo uiedno, na koje
su mjesto stupile nove hrvatske politidke strankel seljadka,
napredniadka i ukr56anskau (popovska, ufurtima5kau).
Po$ledaimo najprije madZarone.
'ditati
Koji put se znade u na5im novinama, da su prvi
magjaroni bili oni hrvatski velikaii, koji su {od. 1.1O2.(priie
800 god,) pfiznali svojim kraljem kralia uSarskoga, No mi na
ove 'ma$jarone( ne mislimo, jer je danas leLho prosuditi,
kakvi su ono liudi bili. Mi ovdie mislimo na prve prave ili mo-
derne magjarone,
Pravi, moderni hrvatski magiaroni iavljaiu se u Hrvdtskoj
odmah iza hrvatskoga narodnoga preporoda, t, i. god, 1835, do
184,8,,kad ie za nai narod svanulo u svem novo doba i to
time, Sto su do5le nove misli, novi ljudi i novi nadin iavno$a
djelovania. Nova misao je bila sloboda i narod, i to cieli narod,
osobito seljadki, a ne samo velika5i, plemi6i i sve6enstvo;novi
liufi - to su bili hudr.'rz naroda i za narod, a novi nadin -
to su bile novine i kniige, Svemu tomu do sada niie bilo ni
lrapa, Ljudi, koii su sve ovo kod nas zapoleli i dalie u tom
smislu dlelovali, to su bili na5i preporoditelii Gai, DraSkovid,
Vukotinovi6, Rakovac, Yraz, Sulek, Jeladi6 i druSi, To je bila
prva na5a >narodna< stranka,
Proti ovoi narodnoi'tltranci stajali su prista5e dosada5niega
miSljenia i vladanja ,mafiaronirr. Za ova stvar, koia tazlaiemo,
nije tako valno, Sto su se ove stranke borile u Zupaniiskim
skup5tinama, jer je ta. borba bila sasvim naravska: novi liudi
htjeli su istisnuti stare i do6i na njihovo mjesto, a stari se
nisu dali,
Mno€o je vaZnije, koie su misli ili nadela branili iedni, a
ko'ie drugi. Tu je vrtro vai,no iztaknuti, da su se prvi magiarorri
10
146
javili kao liberalci ili slobodoumnici, t, i. protivnici svake sta-
vidi
vlade, osobito protivnici sve6enstva' To se osobito
"irrrk" uSrEikeu' a
iz kniihice, koia ie iza5la $od' 1845' pod naslovom
kniilici kaZe
tiskaia ie Eak u Lipskom (u Niemadkoi)' U toi se
mediu ostalim:
Susedi dobro, bra6o, nam Zele,
Jer kane zlomit stare Povele'
. Za doveEanstvo bola I' ne vode?
Staru krivicu kane zatresti,
K slobodi vrata svem nam otPreti'
,susediu koii ,nam dobro Zele" Lo su Magiari; oni kane
,zlomiti.. t, j, ukinuti ustare poveleu, t, i, stare povlastice,
plemstva i sve6enstva i time staru kri,vicu ,'zalreti,u i otvoriti
>svem nam< vrata slobode, Oni se bote za dovjedanstvo'
JoB ie valniie, sto se u, toi kryti;ici pi5e za sve6enslvo, za
to >crno strasilo.., za koje ima samo iedno utrovilou (otrov)
na svietu, a to je >>svetlost<,t' i, prosvjeta;
Samo ie iedno u svetu trovilo,
Od koie€ po$ine crno stra5ilo:
Svetlost 'je demer za te kornare,
Ko stra5na bura ie za gusare,
Ovo, iedno i drugo, sasvim ie u smislu i u duhu prva5niih
i tada5niih slobodniaka ili liberalaca, koii su na svoiu zastavu
napisali borbu za pravo Eoviedanstva proti svakoi tisu6lietnoi
krivici. Ta se borba ima voditi osobito prosvietom, ier ie samo
onai straini mrak, t. i. neznanie krivo, Sto ie Eoviedanstvo u
robstvu,
Zar ne, da su ovo zanimive stvari? Magiaroni eto propo-
viedaju borbu za slobodu, za prosvietu, a proti starim povelia-
ma, pnoti staroj krivici i proti mradniadtvu. Oni zahttevaiu ve6
onda slobodu izpoviedania viere, slobodu tiska i porotu (pri-
seZnike) za sudienje. Oni pozivaju sve slobodniake, bili narod-
niaci ili madZaroni, da se sloZe u iednu stranhu.
A Sto su onda mislili naSi narodniaci? Jesu li oni bili proti
starim poveliama i proti staroi krivici? Jesu li oni bili za pro'
svjetu? U dem ie bila razlika izmediu madZarona i narodnjaka?
147
Prije ne{o Sto na ovo odgovorimo,kazat 6emo u dvie riedi,
kako se je stvar dalje nzvijala: Jedva ie pro5lo poslie flaso-
vite godine 1848, deset godina, javi se Ante Stardevi6 (1861,|
i dile Slas za hrvatsko drZavno pravo proti Austriii, I on 2e-
stoko udara na narodnjake (rslavosrbeu) i na sve6enstvo pi'
suii, da su katolidki svedenici "poiivindiliu hrvatski narod i da
hrvatski narod imade svoiu nesre6u pripisati naivi5e sve6en-
stvu, Stari narodnjaci naprotiv Livu u slozi i priiatelistvu sa
sve6enstvom, pade im je katolidki biskup Strosmajer vodja.
Oni po mogu6nosti Sire prosvietu (osnovaSe Maticu, Ahade-
miiu, sveudili5te), a Stardevi6 i niegovi prista5e Zestoko i bez-
obzirno na to udaraiu i sve to izvrfavaiu ruglu, Malo priie
svoje smrti pomiri se Stardevid sa Strosmaierom i niegovorn
strankom, no time nestade i stare narodne stranke. Stardevi-
6eva se raztepla, a javi5e se nove: seljadka i napredna, malo
za tim ukrS6anskau (popovska, ,rfurtima5kau). U to nestade i
starih madZarona (1908,),
Hodemo li sada da odgovorimo na pitanje, kakva je razlika
bila izmedju prvih magjarona i narodnjaka, treba io5 spomenuti,
da su na5i narodniaci nada sve uzdizali slavensko bratimstvo,
kojemu se je, da uz put kaZemo, Stardevi6 takodier rufao, i to
jo5 viSe, neSo magiaroni,
A sada da vidimo, kakva je bila razlika izmedja magia-
rona i narodnjaka.
Po onom 5to smo rckli za narodnjake i ma$jarone, vidi
se da su jedni i dru$i bili slobodnjaci uliberali" t, j, dieca novogla
vremena, koje ie htjelo sav stari red poru5iti, Ova misao o no-
vom redu medju ljudima rodila se u Englezkoj, a dozrela do
ploda u Francezkoj, gdje je velika revoluciia skinula ne samo
kralja s prestolja i uzela mu Zivot, ne6!ose je odrekla i samoSa
BoSa, No Englezi i Francezi bili su slobodni narodi, t, i, nad
niima nije vladao tudjinac, nego su krivicu trpieli od doma6ih
ljudi, Kad se ie poslie irancezke revolucije misao o slobodi
razSirila po ostaloj Evropi, poirnence po Njemadkoj, Austriji i
Italiii, gdje su nad narodom vladali tudjinci (u Njemadkoi Na-
poleon, u Italiji i Austriji Niemci), sasvim ie naravski, da su
borci za slobodu, dizali svoi Slas proti tudiincima, a za slobodu
svojega naroda. Tako su nastali narodni liberalci, koji su se

borili za slobodu naroda, dok su se stariji ili disti liberalci borili
za slobodu dovieka i doviedanstva,A kako su onda nad Hrva-
tima imali vlast MaSjari, koji su takodjer bili liberalci, sasvim
je naravski, da su na5i liberalci digli glas proti Ma$iarima.
I tako su se na5i liberalci razdvojili: oni, koji su imali vlast
ili su bili u kakvoj vezi s Magjarima, zamrzili su narodne libe-
ralce, a naSi su narodniaci zamrzili naiprije Magiare, a onda
po malo sve liberalce (ier su se Magjari dri,ali za prve liberalce).
No ovo nije sve. Kako znamo, na5i su preporoditelji na
srcu nosili slavensko bratimstvo, a doSlo ie do toga sasvim
naravski. Kad se ie naime podela borba proti tudjincima, sa-
svim je naravski, da se je pitalo, tko ie naS. A onda je sasvim
naravski, da ,rnaSionisu bili samo ,Hrvati, u banskoj Hrvatskoj,
neEo su na5i bili i Dalmatinci, i Bosanci, i Istranci, i Srbiii i t, d.
pade svi, koji su na5e$a plemena i jezika, t. i, svi Slaveni. No
iim se ie ova misao poiavila, ma$iaroni su ustali joS iade proti
narodnjacima, i to zato, Sto su Magjari vladali i nad Srbima i
Slovacima u Ugarskoi, Tu Sto 6e biti od MaSiara i njihove
drtave, ako se sdruZe i oslobode i ovi Slavenil I tako je sla-
venstvo joS vi5e i upravo temeljito razdielilo naSe slobodnjake,
tako, da se kod nas nije vi5e pitalo, je li tko slobodnjak, nego
je li narodniak,
Sad ie bilo lakSe i sve6enstvu. Dok se ie pitalo samo za
slobodnjadtvo,za koje smo rekli, da se ie odreklo i Boga, sve-
6enici su bili i morali biti proti slobodnjadtvu. Zdrav razlrm,
dobro srce i osjedaj pravice i ponosa bio ie vel priie potaknuo
fdjekojega sve6eniika,na pr. Zrqntka Stosa (g. 1831.),da je digao
svoi glas za narod i domovinu, Sad, kad se ie poiavila nova,
moderna, jednako odludna i napredna misao narodna, nalazimo
svedenstvo, osobito mladje, u prvim redovima narodnih boraca.
I od tuda onai magiaronski bies na svedenstvo, Narodniaci su
naprotiv sve6enstvo tako hvalili i uzvisivali, da se hod nas i
danas obidno pi5e >na5e didno sve6enstvo<..
Kad ie jednomrdo5lo do toga, kod nas se vir5enije znalo, Sto
je to slobodnjadtvo ili liberalizam, Ta oni, koii su se borili za
slobodu naroda i radili za njefovu prosvietu, liepo su se slagali
sa svedenstvom, koje je bilo razglaSeno, da ie proti slobodi i
prosvjeti; a oni, koji su u podetku htjeli staru krivicun,
"zatreti
___--=rtl
149
uzeli sve pravice! Kad ie
drzali su s Ma{iarima, koii su nama
stranka pristala uz magiatone (1873,),
fs tru to stara narodna
i dalie zvala ,,natodnra< stranka, iz{ubitri su nazivi
a ipak se
,liberalacn i "narodnjak.. pravo znaieniez naziv ,narodnjak"
- biti protivnik
niie znatilo niSta, a biti uliberalac" znaiilo ie
>crnomu stra5ilu<, t, j, svedenstrm, a o zatitaniu stare krivice
viSe ni spomena!
Zanimivo ie, kako se prema svemu tomu drZao Ante Star-
Eevi6, pa kako se u na5e dane iavi5e novi slobodniaci i narod'
niaci. O tom drugom z{odom,
,Ovako se ne mo1edalje!*
Na svojem putovanju po domovini rekao je ovih dana
podban pl. Cuvai satr<upljenimdrZavnim sluZbenicima, da se
ovako dalje ne mole, t, j. da se ovako bez sabora ne moze
dalje vladati,
Yet je ovo priznanje dosta, da nas sve, koji smo proti ova'
kovomu vladanju, ohrabri, Bilo je naime ve6 ob6e uvjerenje,
da nam je sve nastojanje uzal:u'd,Godine i godine nastoiimo, da
narod po5alje u sabor ve6inu zastupnika, koia 6e biti proti
tudjinskoi vladi, a kad smo napokon do takve ve6ine do5li, -
nitko nije za n|u ni pitao, neSo je ban, koga su poslali Magiari,
vladao i tro5io novce ne pitaju6i sabora. Mno$i su i mnoSi
mislili, da 6e to trafati Bog zna, kako dugo, moZda uviek!
Sad evo vidimo, da sam banov zamienik kale Sotovo
skru5eno i pokorno, da se dalie ovako ne moZe,
No g, podban rekao ie i vi5e, naime ovo po prilici: Ja sam
morao po6i u narod, da vidim, Sto narod misli i ho6e, jer od
politike kod zelenoSa stola nema ni5ta.
Politika kod uzelenoga stola< (g, podban ie ba5 rekao tu
ried), to je ono, Sto mi zovemo ugospodskom politikomn, proti
koioi se toliko borimo, Bilo ih je, koji su se toi na5oi borbi
smiiali vele6i, da su giospodavladala i da 6e vladati, a lo znali,

150
d,a 6e se politika voditi uviek kod zelenoga stola, t, i. ne
pilaiuli naroda,
I u ovoi dakle stvari kao da ie nastala velika promiena,
koja vlada na usta podbanova javno priznaie: gospoda su kod
zeleno{a stola nemo6na, Do sada su giospoda izdavala od zele-
noga stola odredbe i naloge svojim Zupanima i predstojnicima,
koji su imali sve ,rudesitin,kako Sospoda iele, a danas ne samo
podban, nego i ban moraju ostaviti zeleni stol, te i6i od mjesta
do mjesta, da dodju u dodir s narodom i s dinovnidtvom,
Treba naime spomenuti i ovo tre6e; podban je u Bielovaru
upravo molio dinovnike, da pomognu vladi, Sto vi5e, on ih ie
molio, da po5tuju njegovo politidko osvjedodenje,jet on po-
Stuje njihovol Nema dakle ni tu vise komande od zelenoga
stola, pred kojom su dinovnici strepili,
Sve bi ovo sviedodilo, da kod nas u Hrvatskoi kre6e poli-
tika na bolje, i to poglavito u tom, Sto se vlada podela ravnati
po volii naroda,
No kamo sre6e, da je tako! Ali banska Hrvatska danas
za pra:uoi nema vlade! Ban ie na dopustu, podban putuie, druSi
je vladin predstojnik takodier na dopustu, a trelega i nemat
Ovo, Sto se ie dulo od podbana Cuvaja, dokazuie samo, da
ie
vlada u velikoi stisci, No svejedno, I ako su ove riedi podba-
nove plod velitrre stiske, u kojoi se vlada nalazi, ipak je vaino
to, da vlada, ili barem onaj jedan, podban, komu je vlada ovai
das prepu5tena, ne vidi drugoSa izlaza, nego da se utede
narodu, da pita za niegovu voliu.
I nema sumnje, da te narod skoro biti pozvan, da pokaZe
svoju voliu, Kako 6e ja pokazati?
Misledi na to i mi smo prisilieni kazati cieloj opozi.ciii:
Ovako se dalje ne moilel
Ostane li nairne u naiirp strankama sve pri starom, za malo
6e biti, kako je ve6 bilo; bit ee drugi ban, a sve 6e biti onako,
kako ie i bilo, a ko,je5tai Sore, Na Zalost se na,i'ne mora kazati,
da hrvatski prvaci nernaju ni narodno€a, ni politidkoga, ni go-
spodarskoga, ni kult'urnoglaproglrarqa,t, j. u nijednoi stvari ne
znqu, Sto bi i kako bi, ve6 svuda vrladaili srnetnja, ili nebriga,
Sto se tide ob6e nebrige, to se je pok. zastupnik Vrbanii u
iednom pismu o,sjedkomuodvietniku Neuma,n'Sorko tuZio, kaho
u koalioiii nerna nriko,6ia,tko bi htio i znao voditi, a
iednako
T-...'.}AE
151
htio slusati, Sto se tide politiEkih pitanje'
ngfiv nikofa, tko bi
sad su za bratimstvo
i"-'"^Ui poiiti,U*i narod sarno smuduiu:
bore se proti Rauchu,
, Irt"glrri-at a za malo proti MaSiarirna;
koji su ga poslalil
i tr":i" proti niemu pomodi kod Magiara,
ia ,rbrtvom i s vier,om pr,ave se naigadnije Spekulaciiet draavna
viast, koia ie Srbe podupirala i, diz"alaprotiv Hrvata, sad ih
radi srbstva tttai i predlaZena viesala,a svedenstvo,koie teli
tobozekatolidki preporod, pomazepolitidko$a sljepara,koii se
u Za-
ie iedini otvo,renoprotivio prvomu katoliEkomu sastanku
grebu (god.1900.),kojim se ie kod nas katolidki pokret zapoileo.
Slavenskarnisao,koia ie od preporoda okupliala hrvatske rodo'
liube,tako je potamniela,da se ie mnogiodriEu,a dru[i iu s nova
ruZe,
I tako ibismomoEli nastaviti nabraiaiu6i vaZnapitanja, u
koiima je na5a inteligencija ili smetena,ili nebri1na,Nigdie ni-
hakve ozbiline i odluEnernisli ni cilial
No Sto ie glavno: hrvatska Sospo'da ili inteligenciiasasvim
je iz{ubila i sarn smisao za narod, posebice za selialki narod,
i to tako, da se odu5evlienerieEi za naro'dne mo$u viSe 6ufi
ni u zdravicama stoloravnatelia,ni u piesmicamama5ihpie'
snika.
Sve ovo sili i, nas, da ponovimo: Ovako se datriene moZel
Hrvatska inteligenciiatreba da obnovi ili revidira na5 narodni
i politiEki program,Ne velimo,da 6e to biti sutra ili prekosutra,
ali ta stvar svakako sazrieva,Tai 6e pro'liram,mi nimalo ne
sumniamo,biti zadahnutduhompravoSanarodno'[a,t, i' seliad-
koga Zivota i mi5lie,nia, a {lavna ma teZniaza pravicom seliaE'
komu narodu'
(,Domn. God' 1909.
Br. 37'l

Komu 6e biti 70.000jutara hrvatskezemljeI
(Viroviti6ko vlastelinstvo,)
Ve6 dulje vremena pi5u hrvatske novine o prodaji virovi-
tidkoga vlastelinstva, koje ima oko 70,000jutara, a sada5njiSa
vlastnik, knez Saumburg-Lippe, i,eli prodati.
Za tu se ie stvar zanimala i Peiadevid-Nikoli6eva (koali-
ciona) vlada prije tri Sodine, a sada pi5u novine, da se za tu
stvar zanima i ban Rauch, Radilo se i radi s,e o tom, da to
zemljiSte ostane u hrvatskim rukama, a da {a ne kupe tudjinci,
koji bi tu naselili svoie zemljake, valjda Magjare, Koaliciona
vlada ie nastojala predobiti za tu stvar hrvatske novdane za-
vode, banke i Stedionice, ali uzalud, a ban Rauch nastoii, kako
se duje, sklonuti bogatu bro,dsku imovnu op6inu, da ona ovo
imanie kupi i onda razproda. Novdani hrvatski zavadi. nisu se
htjeli upu5tati u taj posao, jer nemaiu, kaiu, to,liko novaca, a
proti tomu, da stvar uzme u ruke brodLskaimovna obdina, digao
ie nietko Slas i u novinama hrv. stranke prava, u "Hrvatskoi"
(dne 6. i 7. rujna o. g.),
Nema sumnje,da je ovo vrlb vaZna stvar, jer se radi o,tom,
da dvije d,o tri tisu6e hrvatshih obitelii, t. i. oko l0 do t2 tisu6a
du5a, dobij,edom u svojoj domovini, mjesto da idu za kruhom u
tudjinu, a k nama da se doseljuiu tudfinci. Zato ie vriedno, da o
tom vi5e profovo,rimo.
Sto hrvatski novdani zavodt nisu htjeli ove stvari uzeti u
svoje ruke, mi to razumijemo, Svi na5i novdani zavodi idu samo
za Sto ve6im dobitkom, tako, te se kod nas ob6enito rnisli, da
banke i Stedionice i nenaajud,ru{e zadate, ne$o vu6i Sto vedi
d,obitak, To ie mi5ljenje tako utvrdjeno, da bi bilo uzaludno
protivno dokazivati, Zalo je do5lo i do toga, da mnogi na5i nov-
6ani zavodi beru 15 po sto, pa i viSe, dobitka na svoiu 6il,avnicu,
i to bez ikakve brige, bez najrna4jefa razbitania flave, bez ika-
kvopia truda i posla. Zato nije iudo, Sto,na5i novdani zavodi nisu
imali volje za ovaj posao, jer bi ovo bio posao. Tu bi trebalo
imati posla s liudima, s narodom, - a demu sve to, kad se novci
i onako legu, i to io5 mnogo brle, jer ovaj pos,ao ne bi donio
toliho sigurnoga dobitha, na koliko su naSi novdari naudni.
Zanimljivo je i nzla{anje u ,,Hrvatskoiu, gdje se dokazuje,
-
153
da bi to bila propast za brodsku irnovnu ob6i,nu,kad bi kupila
ovo vlastelinstvo, Brodska imovna ob6ina ima Sotovih novaca
20,000,000(dvadeset miliiuna) K a niezine Sumevriede 30,000.0O0
K, Virovitidko vlastelinstvo staialo bi 42,000.000K., a s tro5ko-
vima prenosa d kamatima za prve 'dvie $odine i.do 50,000,000K.
Morala bi dakle brodska iru-ovnaob6ina :uzajmiti oko 30,000.000
K, na ko,!ebi morala pla6ati kamate, dok bi se kuplieno vlaste-
linstvo razprodal,o, a to bi, tvrdi uHrvatskau, dugo trajalo. Dok
bi se vlastelinstvo razprodalo, trebalo bi na njern vofiti Eospo-
darstvo, a to je za imovnu obdinu vrlo neprilidno. Za gospoda-
renje, za prodavanie kupljenoga zernlji5ta, za pobiranie kupov-
nine i kamata trebalo bi, kaZe, osnovati posebna dva ureda, a
tko bi sve to nadzirao? Zar su za to sposobni imovinski vie6nici
vedinom seljaci? Napokon zahljuduje ,'Hrv,u dugo svoje razla-
Qanje Ciena je preskupa, ier bi iedno iutro do5lo na 800 K.
Prije njekoliko godina cienio ie vlastnik cielo imanie 35,000,000
'Wrede,
K, sada ie predao poSadjanie njekomu me5etaru, knez
koii cieni 42 rnilijuna, jer Zeli pri tom zasluiitl Kad bi tai posao
mo$ao nositi koristi, ve6 bi se Magjari i njihove banke za tlm
polakomile, a ne bi toga nama prepu5tale i nudile brodskoi
imovini zajam od 30,000,000,Sto joi io5 treba za kupovninu.
Mi ne moZerno to6no prosuditi, ima li ,Hrvatska., u svem
pravo, ler ovai das ne znamo to,6no, koliko funatie irna jutara,
>Hrvatska< pi5e >30 do 40 tisuda jutarau, a 30 i 40 ie razlil<al
JoS govori o njekim Sumama,koje bi brodska imovina zadrZala
za sebe, a ne kaZe, koliko je tih Suma, I jo5 koie5ta niie nam u
tom razlaganju iasno, Jasno ie samo to, da bi pisac u uHrv.u
svakako htio odvratiti brodshu imovinu od te kupnje, jer se boji,
da bi mogla stradati: zaduZiti se kod magiarstr<ihbanhi (za5to
ba5 kod magjarskih?) te izgubiti i svoju fotovinu, i svoie Sume
i kuplieno zemljiilte, a sve u horist Magjara! Kako kod nas ide,
BoZe prosti, vrag po vragg, ovakvoj se boiazni ne smiiemo do-
du5e duditi, pade dobro upozorivati, na zlo i Stetu, koja bi nas
ie
1o€la i opet zadesiti, ali nama se uza sve to dini, da pi'sac u
>Hrvatskoi* previSe
crno gleda, ier po nieSovom d,okazivaniu
utazi, da bi pri ovoj kupnji morao svatlco izgubiti, pa da o njoi
ne moZe biti ni govora,
To je dodu5e takodier vrlo dobro, da se
za to vlastelinstvo ne lakomimo, ier kad trgovac vidi, da se
lrupci za njegovu robu otimaju, odmah
iu sku,plja cieni. Zato ie
 154
moZda ovomu imaniu i skodila ciena od 35 na 42 nrlijuna, iet
su na5e novine digle hajku, da to vlastelinstvo moramo kupiti
ba5 mi Hrvati po Sto po to! Dobro je zato, da se previ5e ne
jagmimo i ne videmo, da se to ba5 rnora kupiti.
Sto se posebice tide brodske imovne obiine, a i dru{ih
imovnih obdina i zemlji5tni,h zajednica, mi mislimo ovako: Boie
saduvaj, da itko ftaii od brodske ili koie druge imovine, da se
ona upropasti, samo da narodu i domovini pomogne! No sva-
kako treba na umu dttati ovo: Brodska imovina ima, kaiu,
oko 20 miliiuna novaca u drZavnim papirima, Tai novac iedva
ioj nosi vi5e od 4 po sto, Kad se to zna, a kad se zna, da nai
narod, koji kup'uie zemlja, pla6a i 10 po sto, i jo5 viie, onda
ie
doista na miestu pitanie, ie li to dobro, Aho brodska imovina ne
moZe svofih novaca dobiti i okrenuti ih narodu na korist dru-
gim putem, neE:o da kupi ovo vlastelinstvo, pa da
ioi duinici
budu hrvatski seliaci, koji Ge od nie kupiti zemlja i pla6ati
iof,
recimo, Sestpostotnekamate, holiki ie to dobitak za niu i za te
kupce seliaket Isto vrijedi i za dru{e imovine, na pr. za luro-
poljsku, lcoia takodjer ima svojih novaca oko dva miliiuna u
drZavnim papirima, gdje nose 4 po sto, dok mnoSi vlasnici tih
novaca pla6aiu i 12 po sto! Tu ie oEito, da se na5om imovinom
bogati u6larska dri,ava i niezini novdari.
Ovomu bi trebalo udiniti krai, pa zato ovo naivi5e i pi3emo.
NaSe imovine i zajednice imadu toliko imetka, da bi mogle
osnovati svoiu zajednidku banku i obavliati u prvom redu ova-
hve poslove, kao Sto ie kupovanje vlastelinstva mjesto da i tu
profit vuhu magiarske banke, dok na5a muka sluZit bogzna
komu. Dakako, da za to treba volinih, sposobnih, po5tenih i
marljivih ljudi, i to naipniie na prvim mie,s,tirna,
kod vlade, na Sto
se uz dana5njeneprilike ne moZe na Zalost ni misliti,
JoS iedno uz put. Pisac u ,Hrvatskoiu kale, da bi se kup-
- pomaZemo.Dosta srno se opekli. Budirno mi me'diiusobom sloZni,
lieno vlastelinstvo moglo naseliti samo narodom iz zagreba,E-
lro6ia ZaSoria, no zaforci se, kaZe nerado sele,
Istina ie, zaporci se nerado sele, ali se ipak na Zalost mo-
raiu seliti, ier ie nuzda jaEa od niihove liubavi prema odinskomu
lomu. No zar je ba5 nuZdno, da zaSorci ostavliaiu rodni dom?
Englezri imadu posjeda iak preko mora u Australiii, mjesec
dana i vi5e brze voinie na parobrodu, pa ipak tamo gospodare.
slieno bi mofli raditi barem njeki zagorci, t<tyima tJt i ostav-
ie
155
mo6iu danas i6i dak u Podravinu, da
liati dom. Pa kad za$orci
mlate za koru kruha tudie iiho, valjda bi im se isplatilo i6i na
rad na svoje zemlii5te, pa kad prodie radno vrieme, vratiti se
stalnomu domu. Danas, u vrieme telieznica, ne bi to bila ni-
kakva telkota' U ostalom kad s napredkom prometa i pro-
svjete za{orski naro'd bolie upozna domovinu i prilike u nioi,
lakie 6e se i seliti. Danas, u neukosti i neupudenosti, gdie mu
nitko niie na po,rnoi, selitba ie naravski seliaku kao prava
smrt. Ovu smrt olaksati bilo bi za du5u svakomu, pa i onomu,
tko bi ovih ?0.000jutara nabavio na5emu narodu.
(,Dom,, God. 1909.Br. 37.)
Zaslugesveeenstva.
Vrlo Eesto dujemo i ditamo, kako na5i svedenici i niihovi
prijatelji uzvisuiu zaslufe katolidkoga sve6enstva za narod i'za
domovinu hrvatsku. U noviie vrieme, od kada se svedenstvo sve
to manje slaZe s ostalom Sospodom, Eufurse ili ditaiu sve vi5e
ovakove pohvale hrvatskomu katotridkomu sve6enstvu. Tako se
i ovih dana iavio iedan sve6enik, pa spominje Akademiiu, uMa-
ticuo, sveudili5te: svuda su tu lcatoliiki sve6inici bi,li prvi.
,'Obzor. i Radi6ev uDomu (onai stari, mali) - i to su pomodli
i podigli sve6enici, A za sve to doZivli'uju crnu nezahvalnost.
Dok treba pomodi, sve6enicisu dobri, a kad je sve Sotovo, kad
. se njihovom pomo6u iz ni5ta napravi ne5to, onda se sve6eni-
cima pokalu vrata, onda moZe biti i bez niih, pade: udri po
niimat Zalo, bra6o (ditamo u tim ofordenim iadikovkama): bu-
dimo oprezni i pametnil Ne vjeruimo svakomu i pazimo komu
ne dajmo se izrabliivati!
Vriedno je promotriti, koliko je u svem ovom istine i Sto
nam ie do toga driati,
P-riie svega treba kazati, da
ie istina, da ,su posebice kod
nas flrvata katolidki brili jo5 do juier gotovo svuda
sve6enici
na prvom miestu, Pustimo staro vrieme, kad su biskupi bili
namiestnici banske dasti i glavni drZavnici (bishupi * o" pr,

bili ve6inom kraljevi pouzdanici) i kad su isti kanonici, pa5u6i
sablju i ja5u6i konja branili d.omovinu od Turaka-Os,manliia.
Jednako ostavimo na strani prve knjige hrvatske, koie su u po-
detku sve 'do jedne, a kasnije ve6inom pisali svedenici. DrZimo
se samo nainovijega vremena, recimo, posliednjega stolje6a. Tu
vidimo ovo: Biskup zaprebalki Mak.i-ilijan Vrhovac, rodjen
Karlovdanin (umro 1827.) daje upute, da treba zapisivati na-
rodne pjesme i poslovice, t. j. pokazuje bfigu za pravi narodni
iezik i knjiZevnost, bez koje narodu danas nema napredka. Sve-
6enih Pavao Stos jadikuje (god, 1831.)u pjesmi nad tuZnom
domovinom, nad nemarom Hrvata, koji se srame svoga jezika
te ho6e >dru$i narod postatiu. A onda (od 1849.) dolazi glaso-
viti bishup Strosrnajer (rodjen ,u Osieku), koji se glasno javlia
od god, 1861., te u bedkorn drZavnom vie6u i u zagrebadkom
hrvatskom saboru br,ani Hrvatsku i niezina prava, a nada sve
se stara za narodnu prosvietu: za ud,enodnuZtvo (Akademiiu,
koia ie otvorena 1867.) i za visoku Skolu ili sveudiliSte (otvo-
re.no 1874,). Prvi predsiednik Akademije opet ie sve6enik, ka-
nonilc Franjo Ra6ki (umro 1894.),a prvi rektor (ravnatelfl sveu-
diliSta sve6enik Matija Mesi6, Biskup Strosmaier uied,noie vodia
svih obr:azovanitr i rodoljubnih Hrvata (umro I9C/.,). - U dal-
matinskoj Hrvatskoi, €die se ie rodio i dielovao glasoviti, pravi
narodni i svahornu hrvatskomu dietetu poznati pjesnik Andrija
Kadid Mio5id, redovnik (fratar) franievac (umro 1260.) istakao
se kao vodja hrvatslcih rodoljuba - pravasa glasoviti Mihovilo
Pavlinovid (umro 188?.). O hrvatskoj Istri ne moZe se nista ni
Sovoriti, a da se ne spomene pok, biskup Dobrrila i sve6enilr
vlekoslav Spindi6. U Bos'nipak i Hercesovini sve6enici-redov-
nici jedini su do juder bili prosvietitelii naroda ri duvari hrvat-
ske misli, a osobito se mediu njima iztakao pred koju
{odinu
prerninuli pjesnilc Grgo Martid,
Ovo ie samo njeSto, a da i nema ni5ta viSe, ovo je vrlo
mno6loi sasvim do'sta,da se uzmo fne kazati, da hrvatsko hato-
lidko svedenstvo'ima velikih zaslu6laza narod i dornovinu hrvat,
sku, osobito za prosvietu,
No i ako je to tako, tuibe, fadikovke, prigovori i zahtievi,
koje sve6enstvo u obde, a dana5nje hrvatsko sve6enstvo napose
u svezi s ovim zaslugiama riznosi, nisu ni iz daleka onoli,ko
opravdane, kako to duiemo i ditamo,
15?
je i sasvim
Prife svega treba drZati na umu ovo: Poznato
naravski, da i cieli narod, kao Sto i poiedini doviek, Sto manie
zna, t7m viSe mora vjerovati drugomu, i Sto ie slabiji i nemo6-
niji, to vi5e mora ttaZiti pomo6i od dru$o$a, a kad mu ni'tko po-
mo6i ne 6e lli ne rnoZe vapi pomo6 od Boga. Zato ie sasvim
naravski, da svaki natod u poietku uz strah pred silnrimi nasil-
nim vladarima najvi5e po5tuie i dasti one ljude, koii mu mo'$u
izmoliti pomo6 od Bo€a, ili mu kazati kakvu spasonosnu tainu.
A to su od vaikada bili sve6enici, koiri su kod krivoboZnih na-
roda desto bili obidni vradi. No ostavimo staro i krivoboZno
vrieme,
U naSe kr56ansko vrieme bili su sveieniei stotine ri stotine
godina ne samo iedini pismoznanci, neSo i iedini liudi, koii su
znali mislitri i raditi i nje5to drugo, I tr€ Sarnoza sebet oni su
jedini dugo vremena gojili mi,sao o ob6em dobru, i to ne samo
za ovaj, ne{o i za drugi sviet. A mo'rali s'ubiti prirsmeni ve| za fo,
5to se kr5dansho naudanie i sluZba boZja ne moZe pravo ni po-
rn:isliti bez pisma. Za malo su sve6enici povrh toga dobili takav
poloZ,aj, da se nisu brinuli za kruh sva€da5nji, te su se rnoSli
baviti razmi,Slianiem,snovaniem, udenjem i naudanjem. To ie
trajalo dugo, pa Ne zalo sasvim naravshi, da slr sve6enici bili
prvi, kad se ie fdje radilo o knjiZevnoj prosvjeti i o obdem do'
bru, o dobru naroda, ier im ie viedno i vreme,nito d,obro bilo ne
samo vazda na iez|ku,,neSoi na misli, a osim togla su oni iedini
bili bez ostalih bniga (nisu na primier morali ratovati i t, d.).
Sve6eni6ka je inteligencija u kratko prvoro,dienac, medju inte'
ligencijom. No kao Sto niie liepo ni opravdano, ako sin-prvo-
rodienac s'po6itavamladjoi bra6i, da je on to i to udinio d stvorio
i da bez ,niegane bi bilo ni6ta, jer je on m,ladiu bra6u pomagao
odhranjivati itd,, tako fteba znati pravu mieru i u tom, kad se
iztidu zaslu(e svede,nrstva za, naro'd i prorsvjetu, Kao 6to naime
sin'prvorodjenac ne moZe razlolno kazalt, a je to njefova za'
sluga, Sto se je prvi rodio, tako ni svedenidki stalei, ne moZe
razloino sebi pripisivati u zaslugiu, Sto se ie po naravi stvari
prvi na javnom poliu pojavio.
No iz ovoga, sto smo spomenuli, izlazi svakako ovo: Nrije
opravdano tvrditi, da sve6eniEki staleZ nije udinio ni5ta za na-
rod i za prosvietu, ili dapade da i ne moZe ni5ta udiniti, te radi
to{a sve6en,idkistaleZ grditi, p,onizivati i mraziti. Naprotiv hao
158
sto sin - prvorod,jenac ri'iva izvjestno prvenstvo pred rnladjom
bra6om, tako i svedenidka sluZba i sama po sebi i po svoioj
pro5losti ima uZivati izvjestno prvenstvo i po5tovanje,
Pita se sada, ako je tomu tako: Kako je u toj stvari do5lo
do nesklada i nesporazumka mediu svedeni€kom i ostalom inte-
ligenciiom? Zaito naime ostala inteligencija ne priznaje sada-
njemu sve6enstvu spomenutih zaslu6ia,nego se sve6enici tako
reku6i moraiu sami hvaliti? - Odgovor na vaZno ovo pitanje
dat 6e si svatko sam, kad prosudi ovo: Spomenuti na pr. biskup
Vrhovac bio je takav prista5a napre<ika i novih misli, koje su
vladale u nieglovo vrieme, da su ga njeki drZali rrframasonomu
ili l. zv, uslobodnim zidaromu (t. j. prista5om posebnih slobod-
niadlrih misli, kofe se protive Crkvi i njezinu naudaniu, a tako-
vih ie lir-rdionda bilo mnogo), To je zacielo samo niedije domi-
Slianrje,no svakako stoji, da je biskup Vrhovac bio barem u prvo
vrieme u crkven'im stvarima prista5a cara Josipa IL, koii se je
u hojedem protivio papi, To sudimo po tom, Sto ie Vrhovac bio
postavlien za ravnatelja novoga svedeniEko'Ssiemeni5ta, koie ie
po svoiof zamisli osnovao car Josip IL No hako bilo u toi stvari,
poznato ie i to, da se je bishup Vrhovac drulio s Francezima
(koii su onda drZali Hrvatsku s desne strane Save), a Francezi
su bili svi slobodnjaci ili liberali. Pa bilo i s tim, kako mu drago,
svalrako je Vrhovac stupao uporedo sa mislima svojeSa vre-
mena, kad se ie, kako smo spomenuli, starao za narodni iezik.
Sasvirn isto vidimo u tom pogledu i kod svi,h druSih na5ih
Slasovitih svedenika, Biskup Strosmaier do5ao je na p,r. na Slas
time, Sto rie na crkvenom saboru ili koncilu (Eod. tA0gu70)odu-
Sevljeno i odludno branio slobodu, i to u s,hladu s misljeniem
svega prosvie6enoEiasvieta, a proti vedini ostalih lcatolidkilr bi-
skupa. Radki ie opet bio tako odu5evljeni prijateli Rusije, da ie
meni iednom rehao: ,Kad ne bih vidio, da sam potreban u
Hrvatskoj, ia bih bio u Rusiji." Pristao ie dakle uz narodnu sla-
vensku misao, ne izkljuEuiu(:i iz nje ni Rusirie,premda Rusi nisu
katolici, Jednako ie valno ovo,: Pre,mda ie pok. A, Stardevi6
znao ljuto o5inuti popove, sve6enstvoie hrvatsko gotovo listom
pristalo uz niegovu stranku,
I tako bi rnogao i dalje nabraiati primjere i dokaze za to,
da je hrvatsko katolidko sve6enstvo sticalo zaslu6iei zasluZena
hvalu samo onda, kad je ne samo pnistaialauz able,narodne i
159
svjetskemisli, nego im se postavljalo i za vodje, Danas naprotiv
vidimo njeSto posve druSio,naime ovo: Svedenstvone samo sa
s njekim nepovjerenjem gleda sve, Sto drugi, t. zv, usvjetov-
njaciu, rade i podinju, ne$o se orfantzuje samo za sebe, za inte-
rese Yjere, Crkve i svoSastaleZa,te pri tom izkljuduje sve, Sto
niie katolidko. Zato se na pr. danas ne mole ni zamisliti hrvat-
ski katolidki sve6enik, koj,i bi - kao Radki - ljubio Rusiiu.
Ovo odjeliivanie sveienstva od o,staloganaroda tako je ode-
vidno i ide tako daleko, da se desto duje o,vakvo umovanje,
kada tko zove sve6enstvona pomo6 u narodnoi stvari:
"Aha,
sad nas zovete, dok nas trebate, a poslie za nas ni pitanja", -.
kao da je svedenstvo izvan naroda te bi radi svojih interesa
smjelo i ne pomoii narodnoi stvari.
Ovo ie svakako novi put, koiim ie hrvatsko (a i ne samo
hrvatsko) sve6enstvoudarilo, To ie sasvirn nie5to drugo, nego
Sto smo mi Hrvati do sada bili naudni gledati i vidjeti u na5em
svedenstvu,Zato ie vrlo 6udno, kad se danair\ie naSe sve6en-
stvo poziva na zaslufe prva5niega naSe$asvedenstva,na pr.
na zaslu$e iednoga Radkoga! Tako na pr. o Rusiji n:,isledana5nji
naSi svedenici,,kako o njima pi5u naSekatolidke novine (,Hrvat-
stvo")!
TuZbe dakle na5eSakat. sve6enstva na nepriznavanje nje-
Sovih zasluga treba prosudjivati, Stono ried, 'sa zrncem soli,
t. i. ruzloZno- i bez obzira na to, Sto poiedini hrvatski sve6enik
nema ba5 nikalrve zaslu$e u tom, Sto su prije nje{a udinili na5i
i drugi po svietu svedenici,pa ie desto vrlo smie5no,kad se
istom tkogod poziva na ove zaslu{e i u inne toga zahtieva za
sebe ovo ili ono,
Zato mi pravo i ne razumijemo, zaito na5e sve6enstvoto-
liko iztide svoie (t, i. svoiegastaleZafzasluSei zaSto se Zali, Sto
se te zaslu$e toboie ne priznavaju. Mi dtlimo, da se o tim za-
sluSama, koie su nesumnjive, moie razlolno Sovoriti samo u
ovom smislu: Nelca na5e svedenstvo nasljeduie zasluZne pred-
Sastnike u svoiem staleZu, pa 6e biti EaSeenoi sada i u po-
tomstvu!
No ako tko misli, da bi zasluge niegdanjihsve6enika irnale
-
io5 i danas nositi komu bilo kakve hamate, t. j. da bismo se mi
na pr. za volju zasluSapok. Radkoga'dali voditi, recimo,
falas
Irakovomu S. Zaiger5midu (proti koiemu uostalom nemamo ni-

Sta, nego spc,minjemojedno ime, baS zato, ier o njemu liotovo
niSta ne znano), onda je tu potrebno re6i, to ne ide, Sviet nije
nikada trpio, a ni danas ne trpi ljudi, koji 'drZe, da su >zato ro-
djeni, da potro5e Sotove plodove" (ili kako se latinski kaie: ad
fruges consumere nati), ili kako kaZe na5a ried: da Zivi od tu"
diega sala.A nije to ni pravo, Plodove treba priraditi, a zasluge
treba - ste6i!
(,Dom*, God. 1909.Br. 39.)
Svietlapojava.
,Brat 6e brata i do jame, ali ga u jamu ne 6elu Ako ikada,
to se je sada obistinila ova narodna meE.Poznato ie naime, da
su uz Frankovce osobito katolidke hrvatske novine, uHrvat-
stvou, vrlo r,azd,rai,enoi ogordeno pisale proti obtuZenih Srba.
euo se je doduSeu tim novinama koji put i glas razbo,ra,ili ba-
rem njekoga sustezanja, ali u glavnom se je ,Hrvatstvo* pribli-
i,avalo u toj stvar'i frankovcima. No sad, kad je drZ,avniodvfet-
nik predloZio pet obtuZenihSrba na vje5ala,sad, dan uodi pro-
gla5enjaosude, sad se u uFlrvatstvu" iavlia usvedenikmiritelju,
koli lriaZezI ako su nam naSa brada nebra6a Srbi krivi to i to,
- Bo€ im neka sudi, oprostimo im! Oprostimo im i kao kr56ani,
i kao bra6a, i kao Slaveni, koii smo meka srca! A ako narn i
poslie toSa budu nebra6a, sudit 6e im i osudit 6e ih cieli sviet.
NaSe 6e ditaoce ovai Slas hrvats'ko$a sve6enika mirofiubca
i mironosca zaci.eloisto tako obradovati, kako je obradovao nas,
i to tim viSe, Sto se tai glas duie iz oHrvatstva", Pa komu bi
liepde i pristajalo, da navje56uie mir, ljubav i opro5tenie, ne{o
.'_ svedeniku! Ta, lcako kaZe odlidni hrvatski pjesnik, Franjo
pl. Markovi6, u najvedoj svoioi pjesmi: prolazna ie mrinja, a
ljubav ie viednal I doista Zalostno bi bilo, kad bi iitavo hrvat-
sko sve6enstvo uztraialo u onakvoj nr,rZniina naSe Srbe, hakvu
dan na dan Sire Frankove novine. Ta k demu vodi takovamri,-
nja i dim 6e uroditi; MoZe li la mrlnia viekom trajati? Je li
dostojno dovieka, - graditi cielu politiku, cielu budu6nost na-
roda - na mrZnii, i to na mrinii na sinove iste dornovine, na
bra6'tr na5u po jeziku i plemenu?
161
Ne, hrvatsko svedenstvo ne bi bilo ono, Sto je bilo (kako
je to u posljedniem ,rDomun razloi,eno), i Sto 6e opet, al<o Bog
da, biti, - da se niie duo u ovom 6asu i ovai glas, Mi, kad smo
to pro6itali, mi smo u duhu gledali ono vrieme, kad 6e hrvat-
ski svedenici u svojoj cielosti opet biti ljudi na svom miestu,
t. i. ljndi, kojima su svete sve velike misli dovjedatr'stvai na-
roda, i to io5 svetiie, nefo ikomu, ier su oni - svedenici.
Mi smo dvrsto uvjereni, da 6e ovaj glas hrvatskoga ,sve6e-
nika (a to ie glas dobroga diela ditavoga svedenstva) i, Hrvatima
i Srbima kud i kamo vi5e koristiti, ne{o sve ono d,ugotrajno
pisanje hrvatskih koaliciona5a, ier ovdie {ovori ljubav i telnja
za pravicom, a ondie ima dosta politidkoga raduna i prkosa.
Hrvatima ie koristiti time, Sto te d,okazati, da Srba ne zago-
varaju samo niihovi politidki saveznici, ne{o da Srbi i kao su-
gradjani Hrvata i niihova brada, i kao Slaveni mogu dodekati
bratsku i pravednu ried i od svoiih politiEkih protivnika, A to je
opet dokaz, da uza sve zablude srpskih (i hrvatskih!) politidara
Srbi u Hrvatskoi nisu krenuli stazom, na kojoi bi irnalo do6i do
smrtne mrlnje i nastati rat do uni5tenja, kako to propoviedaiu
njeki Spekulanti. Neka zato sud izre6e,os'udukakvu mu draSo,
to je njegova stvar, Za bududnost hrvatskoga naroda i domovine
glavno ie, kako sudi hrvatski narod, A ditav hrvatski narod,bez
ruzlike politidlcih stranaka, pokazule se u ovoj stvari kao brat
kr56anin i doviek, koii ne rnrzi, me osve6u,jese, tre bie,sni, nego
liubi, praita i razloll
Ne smeta nas nimalo, Sto se ie ,rsve6enik rniriteliu uz pu;t
zadio i o Sti. Radi6a radi niegova dlanka u predposliednjem
,Domuu, o toi stvari, MoZda 6emo se na to drugi put vratiti,
a sada prelazimo preko toga, - da ne kvarimo, liepoSa razpo-
vora, To nam je tim lak5e Sto taj plemeniti usvedenikmiriteliu
kaZe ne samo to, da se je ona misao Stjepana Radi6a u onom
dlanku proti vjeSalima: da 6e stoline hrv. sve6enika di6i svoi
$las proti tim vje5alima, - upravo $retno pojavila zajedno s ied-
nakom mi5liu toga svedenika, - neSo lo5 dodaje, bi se mo-
gli uz dobru i u drugim "da
[mislima) sioZiti i na istoj meti (ciliu)
na6in,
Dakakoo da bi. Mi smo i na posljednoinaSoi skup5tini javno,
iasno i glasno odbili od na5e stranke pri6lovor, da smo proti
Vieri, Crkvi ili proti katolidkomu sve6enstvu. No na veliko naSe
.11

dudo nadlo se ljudi, lcoj,inas uzprko,s tori na5oi otvoreno'i i iavnoj
izjavi na svu ''silu turaiu mediu protivnike Viefet Crkve i kat.
sve6enstva,* kao da bi im to bilo milije!
' -
No ostavimo to! Nama nije bilo nikada do inata, pa kakq
da narn bude sada, u Easu,kad se u
"Hrvatstvuu duje'glas: da
bismo se mi sa sve6enstvomna5li na istom ciliu!"
Nas to, kako rekosmo, napunia rado5iu, Mislit 6e tko, da
je to radi Srba. Niie. Mi do Srba ni iz daleka ne drZimo toliho,
da bi nas to moglo dieliti od koie hrvatske stranke, Ta Srbi su
politidki protivnici i nama ---trnama >cesarevcima<,
Drugo je po sriedi, i to mnoglo valnije. Niie to samo sludaii
Sto se je glas za slogu iavio u svezi s ovom stvariu, u ko oi se ne
radi tolil<o o Srbima, koliho o temelinim kulturnim i politidkim
nazorima, Radi se eto o Zlvotu i smrti nekolicine na5ih sugra-
djana i-bra6e na5e; radi se o o$ordenojpolitidkoi mrlnji i osveti
proti cielomu bratskornu plemenu; radi o izrabljivanfu narodne
na5e nesre6e u korist nizke Spekulantske politike, A u svezi
s ovim radi se o tom, da mi Hrvati sa6uvamo svoju dast i kao
Hrvati; i hao Slaveni, i kao kr56ani. I tu se ini nadiosmo s ple-
menitim
"sve6enikom miriteliem< sloZni u mislir da na5e hrvat-
stvo ne stoii po$lavito u mrZnii.na bilo koga, a naimanje na
Srbe; da na5e Slavenstvo ne stoii poglavito u slavlienju ruskoga
samodrZavlia i pfavoslavliai da naSe kr56anstvo ne stoji u vje6-
nom ratu sa svim, Sto nije rimsko,, - veC da riedi Hrvat, Sla-
ven, krSdanin imadu i drugi, rnnoEo 6iri, vir5i d dublii, a nada sve
mediu sobom Skladni sadrZai, koii se ie bio ve6 tako liepo usta-
Iio kod mnofih na5ih otaca, da ie bio postao na5im narodnim
ponosom, Kasniie se na Zalost na5e hrvatstvo, slavenstvo i kr5-
danstvo podelo iedno od druSoga dieliti i u sebi tamnjeti, dok
ne potamnie5e toliko, da predstavnici nrjihovi iedan druSo{a
ve6 i ne vi,de te se mediu sobom Sotovo pokla5e,
Sad opet svi6e. Mi i opet s rado66u i nailjep5im nadama
bilieZimo, Sto novi sklad izmediu glavnih misli, koje zu vazda
vodile velike na5e otce, navie5ta iedan sve6enik.
(,Dorn,, God. 1909. Br, 40.)
-
163
pod Srbiiu. . . ?u
uPa5ta,ako podpadnemo
Pred nedjelju dana o'sudjeni su u Za$rebu Srbi, koii su bili
obtuzeni, da su htjeli pod Srbi,iu i Crnu Goru.
Yelina hrvatskih novina stoji u ovoi stvari na strani Srba
veleti, da su ti Srbi vjerni kraliu, domovini i carevini, te da ie
po tom obtuZba osnovana na izmi5liotinama, a sve zato, 'da se
Srbi odvrate od Hrvata i od Hrvatske, za koiu se sada sloZno
s Hrvatima bore. Srbi su dakle, kalu le novine, obtuZeni radi
politike. Tp je dakle bila politidka parnica, Trebalo ie, kaia
jedni, svietu dokazati, da se Srbi spremaju na bunu, pa da ie
nuZdno siediniti Bosnu, Trebalo ie zavadili Hrvate i Srbe, Tre'
balo ie dati izSovor Frankun da moZe pri'stati uz Rauha,
Uz velinr hrvatskih novina pristaiu malone sve ugledniie
novine po cieloi Evropi, t, j, prigovaraju cieloi toi parnici i brane
Srbe vele6i u {lavno,m, da Srbi u Hrvatskoi vode srbsku poli-
tiku, a radi politike, se danas liudi ne obtuZuiu na vie5ala, ier
lo, kaZu, vi5e koristi obtuZenima, nefo onormu' koiL luZi,
Po svem torn niie 6udo, da su se i narodni zastupnici, i to u
ban,skoi i dalmatinskoi Hrvatshoj, oglasili u prilog odsudienih
Srba, Zastupnici hrvatsko-srbske lroaliciie, boravedi u Pe5ti
poslali su odanle iaiavu u tom smislu, a u dalmatinskom saboru
u Zadra prekinuta je u znak Zalosti sjednica, dim ie tamo do5ao
glas, da su Srbi u Zafrebu osudieni. Dakako, da se onda lako
razumije, Sto su onda obtuZeni Srbi, koii nisu odisudieni,bili u
Zagrebu odu5evljeno pozdravilieni i da56eni, kad su pu5teni iz
Tako je na iednoj strani,
Na drugoi strani novine Frankove stranke, za lim ,Hrvat-
stvo<, piSu, da ie bilo ve1 zadnie vrieme, da se Srbima 'odbiiu
ro$ovi< ili na rep<<,ier su zbilia ve! ne samo pteved
"stane
bezobrazni, nello su oEito radili, da se otrgnu od carevine i da
upropaste Hrvatsku, Srbska propaSanda niie se dalie smiela
trpieti. Hrvatski sudci, na koie su doma6e i strane novine toliko
vikale i grdile ih, sudili su blago (nitko nije osudien na smrt), ali
zato treba da vlada sada pritef ae azde, pa neka zabrami6irilicu,
srbske Skole, srbsku zastavu, srbske zadrafe i t, d. A Sto se tide
onih Hrvata, hoii Srbe brane, - to su izdalice, podpladene iz

Beograda, Oni to sve rade i pi5u za novcet za beogradske pare.
To su posrbice, - ti vajni, tuZni Hrvati. Dapade i svietske no-
vine - i one su podpla6ene iz Beograda ili od frarnasuna.
Razumije,s€, rni smo s iedne i druge strane zabilieZili samo
r\ie5to, valjda ni stoti dio stotoSa diela. Ta o tom se pi5e ve6
preko Sodinu da'na,a poznato ie, kako na5e novine pi5u!
Pa znafe, Sto je napokon izaSlo na vidjelo poslie sve ove
hajke na veleizdaini,keSrbe i poslie tolike omraze medjm samirn
Hrvatima radi tih Srba? Iza5lo je na javu, da i oni Hrvati, koji
su rad{ veleizdaje dizali hai'ku na Srbe, misle o carevini upravo
tako, kao i Srbi,
Evo naime, Sto ditamo u oHrvatstvuo dne 8. listopada u
6lanku: osude.,, koji je po obidaiu pun ogordenih i bies-
"Nakon
nih upravo navala na Srbe, a pohvale sudcima, koji su ih odsu-
diti:
,Sva dosadania politika mo'narkije (carevine) na judu iSla
je direktno (ravno) i sustavno (redom) za tim, da zatre, potladi,
pofazi, uni5ti hrvatsku politidku i narodnu ideiu (misao). Ho6e
li dinastija (vladarska ku6a) i monarkiia, da se ta politika i dalie
prosljeduje (nastavlja)? Ako hoie, dobro, mi 6emo Hrvati kao
narod propasti; ali zlo ie pri tom pro6i i nietko dru,gi, Neka
znadu i dinastija i monarkija, da se ovdie na iufu grle i izpre-
pli6u dvie po dinastiju i monarkij'rr najopa'sniie ideiet ideia ma-
giarska i ideja srbska, Jedini aztuk proti niima iest ideia hrvat-
ska, Ne 6e li dinastija i monarkija toga da uvide, to je njihova
stvar, No rni dozvoljujemo smiernu primietbu, uda bi u hrvat-
skim do sada lojalnimu (kralju vjernim) redovima znala zauzeti
ve6e dimenziie (1. j, raziiriti se) resignacija (odreknude), hakvu
smo duli priie kojih 10 godina iz ustiju iednog hercefovadkog
fratra: uPa Sta, ako podpadnemo pod Srbiju ili Crnu Goru? Sto
nam one mogu oduzeti? Jezika nam ne mo'gu oduzeti, Gore
nam nikako ne moie biti, ne{o li nam ie pod Svabom.u
Proditajte jo5 iednom, ne zaboravite, d,a to pi5e oHrvat-
stvou, promislite, a onda pograbite kamen i bacite na - Srbe,
koji su ovih dana jedva izmakli vjeSalima,a do,bili ipo 12 Sodina
tamnice zato, Sto su nastojali, da dodiu pod Srbiju i Crnu Goru.
A kakova je razlika izmedju niih i >Hrvatstvau?
Mislite o torn' a mi 6emo
""tt""tt1o" m.,
God..7e0e.Br. 41.)
r65
S kim 6emol
,Obzoru, a osobito uPokretu, budno razSl,asuiuovih dana
znameniti - valida - do$adiaj: d,a'ie seljadka stranka pre5la
u tabo,r "crnih klerikalau kranjskih, pade im se prodala! Tom
prilikom osobito iztilu, kako u seliadkoj stranci, porsebiceu nje-
zinofa vodie, nema stalno,stirvei je sad uz ovo6la,sad uz onoSa,
Doista, seliadka stranka, kao i svaka Ziva stranka, ku5ala
je osobito u ovo pos'ljednjemrtvo vrieme, od had nema sabora,
da bilo {dje probiie led, koiim smo svi zakovani, Tako je, pobi-
iaiuti i dalje riedku rezoluciju, pristala i uz hrv, srb, koaliciju
u niezinoj borbi proti nezahonitosti maSjar5tine u Hrvatskoj i
proti neustavnoi vladi Rauchovoi; na poziv naprednjaha pristala
ie na dogovore za sporazum s niima, a sama ie tralila sporazum
i slogu sa stardevi,6ancima,I zato je nestalna! I to ioj zamje-
raiu i pri€ovaraitr ne samo oni, lcoji se tuZe nrapremnoge ustranke
i strandice<, te uzd,i6u za slo$o'm zahlievaiuli za lo >rlrtve,i pre-
garanje< neSo i oni, koii su sami tako stalni, da su danas proti
Magiarima, a juder su se s n-jimabratimili; danas su s Fejadevi-
dern, a 'nedavno su bili proti njemu; danas su proti Rauchu, iu-
der su bili s niirn u jednom kolu! A Sto je najvi5e, to nam pri-
govaraju ljudi, koji, da niie bilo veleizdajnidke parnice, ne bi pod
Bogo,mznali, ni Sto ni o de,mbi pisali, a kamo li, Sto bi radili!
Napokon svi ovi zaboravljaju za dokaz na5e nestalnosti kazati:
kada smo bill uz Raucha i Franka, a to 1e barem po njihovom
pisaniu - Slavno,
Svi ovi prigovori ne dokazuiu medjutim, da je seljadka
stranka nestaln,a,nego da ie samostalna, jer su i njezini prvaci
i njezirai prista5e i niezini novinari sasvim samostalni ljudi, a
bududi takvi nisu se pokoravali nidijoj homandi, nisu se ravnali
po 6ilasovima bilo iz dije{a kabineta, nelio su radili, kaho su
najbolie znali - i zato 1e stranka ,nestalnau! Dobro mi to razu-
miiemo; Selia6ka stranka niie pro(utala ,nidije udice, nije bila
ni na dijoi uzici, nije bila zakaparena, pa se s niom niie moglo
hadunati,i zato je -
"nestalnan!
Vrlo je zanimliivo paziti, kako se razni na5i protivnici pletu
i motaiu radi na5e{a priblilenja ,slovenskoj Ljudskoj Stranciu,
Ta to su
"klerikalcin, popovska stranka, a mi, Sto smo mi? Tu su
 ,767
166

ie-ona osviestila i okupila najveii dio seliadkoSa,nar,odationir

nasi protivnici u neprilici. Znadu,da nase sve6enstvo ne pristaie jo : stvorila temeli za pravu pudku ili demokratslrtr " strankti,
trz seljadku strankui znadu, da se seliadka ,stranka or{anizuie
tlkloniti lzrakel koji do sada,srnetahu, d4 raa"taj temeli stane
bez svedenstva,pade proti volii svedenstvai uzprkos nie$ovim
sve6enstvo, a iznediu ostale inteligenciie i sveienstva.ukloniti
navalamal - a sad smo pristali uz slovenske uklerikalceu, koii
uzroke rnedjusobno$anepoviercnia - to bi nam'svima, koii ni-
su toboZe io5 i fori od naSih! Kako ie to?
rsrnove6 ozakipareni" u bilo.diiu sluZbu,imao biti naipredi po-
Stvar je sasvim ia,sna.Pitaite nairne stotine hrvatskih sve-
sao. Stvar je to moguda, a upravo nuZdna. MrLnje i nedostoj-
6enika, pa 6e vam priznati: da nlie zaftebadki nadbiskup S'
noga nadmetanja vet, je odavna previSe, a pogibelj z& il€rro'd,
7906. izdao na sve6enstvo okruZnicu, u kojoj odvra6a 'sveden-
domovinu, njezinu sreiu i dast prevelilca.
stvo od ,brade Radi6a", sve6enstvobi bilo ve6 danas vedinoin
Glavni odbor rra5e-stranke za stalno 6e mahnuti rukom na
u seljadkoj stranci. No mi znamo vrlo dobro, da se ie u vrieme,
sve nesporazumke i krivice, te s cielorn du5om pri,stati uz,ovu
kad ie drZavni odvjetnik zaplienio pro$ram Hrvatske Pudke
misao i poraditi, da Sto priie postane dinom, .;
Seljadke Stranhe, vlada obratila na nadbiskupa rafi toga pro-
grama. Tako mi sebi tumadimo postanak one okrulnice, Zato (,Dom., God. 1909.'Br. 42.)
nas nije ni najmanje uznerni'rivala, tim manie, Sto ie uvodnidar
>Hrvatstvau,novina naSih uklerikalaca", dim ie prollram iza5ao,
denuncirao s,eljadku stranku s neloialnosti vladaru i kritizirao
zahtiev oreferenduma<<,a prigovorirna kulturno-vierske naravi !
Obra6unajmo
- ni traga!
Tako je do5lo do toga, da ie sve6enstvo ustalo proti seliaE- euimo prije svegai
koi stranci, A Sto ,su ,bra6a Radi6i", ili koii od niih kada ure- Doktor Mihailo Mediimorec, sisadki Zupnik, pi5e u ,Hrvat-
kao" i unapisaou,to je bila samo izlika, ier programu i radu
stvuu dne 6, stud, o, f, medju ostalim od riedi do riedi i ovo:
seljadke stranke ni,ie moglo biti nzloZno$ prigovora prosto zato, uBorili smo se sa seljadkom stranhom, sa prista5ama g.
Sto ta stranka ne samo da niie o,snovanaproti Crkvi i sveden- Stjepana Radi6a, Spomenuo sam, da je borba bila laSana, i mi,
stvu, pa ni proti oklerikalizmu<, nego je naprotiv u tim pita- prava5i, vodismo ju nekako te5ka srca, ier napokon tko 6e i6i
niima konservativna, t, j, zadovoljava se u flavnom sa svim daviti Stii6e, Hati6e, Mari6e, Uzelce, Juhovide, Karamarkovi-
onim, Sto je i okako je do nas do5lou,
te, Blalutile, Kraljidkovi6e - ta to su ipak 'na5rili'udi! A njihov
Zato 1e nama bilo lako prlblii.iti se Slovenskoj Ljudskoj
napredniadki bojni klik bio je: u Savu s niim, s Radiiem!!! U
Stranci,,premda's(noza niu duli, da je "hlerikalna". No kad smo Savu, razumije se, nije oti5ao nitko, ali ie bilo mnogo nepotreb-
i vidieli, Sto je ta stranka, u nama se doista dogod,io odluEni
nih uvreda, pogrda i svakoiakopa zla, Naive6e pak zlo bilo ie
preokret,
to, Sto ie, da se svlada seliadka stranka, Saka liudi potro5ila
Mi 6emo o tom svem, dakako jo5 vi5e pisati i razlafati, u korte5aciiu deset puta vi5e novaca, ne$o kad smo vodili boi
Za danas 6e biti dosta, da iztaknemo Slavnu misao, koia se !e s madZaronima! Trebalo ie, Sto 6emo, stotinu sastanaka, na
nama za boravka u Liubljani rodila: Stvoricno u Hrvatskoj ono, svako6iaprista5u seljadke stranke dva, a na suho nije mogu6elu
Sto je Slovenska Liudska Stranka! A to se ne moie stvoriti -
Pravdo boZia i istino svetan mogu6na li si!
ni bez svedenstva,ni bez pudke inteligencije.
To je prva misao, koja nam je sinula u umu i razblaZila
U ovoj misli imala bi se danas, kad se sve hrvatske stranke du5u, kad smo ovo proditali,
ili razpadaju, ili su sasvirnnemodne, stvoriti zbilia jaka hrvatska
Pet Sodina radimo kao mudenici i svih pet Sodina cvilimo
puEka i narod'na stranka, Seliadka bi stranka pri tome imala upravo, jaudemo i vapimo nad nebratskim, nepravednim, pade
znarneniti dio, ier je nesumnjivo, pa toga nitko i ne poride, da
 168 t@

bezboini,m postu,pkom na5ih gospodskih stranaka proti nama,

Je li onda dudo, Sto su ova rodoliubna Sospoda, kad su
i nitko nam od te gospode ne vjerujel Vi buni,te narod, kaiu
dobila vladu u ruke' u miesec dana zabranila seliadkoi stranci
gospoda, - i to je sve, Sto mogu proti nama govoriti. Ali ie
16 skup5tina? Niie li to bila krasna narodna vlada?
dobri Bog u svoioj providnosti saduvao nas i od toga pri$o-
Ali sve ie to ni5ta Prema ovomu:
vora, ier uza svu haiku na nas - bune, hvala Bo6!u, niie bilo,
Kad su ova rodoliubna gospoda mislila, da moraiu u taho
pade niie bilo ni tudnrjave,pa ni najmanje€a nereda, ;nrina iednoi
sigurnom kotaru potro5iti te su zbilia i potro5ila deset puta
od stotina i stotina na5ih skup5tina i sastanaka. eisti smo dakle
vi5e novaca proti seliadkoi stranci ne$o proti madZaronima, i
kao sunce, - ali Sospoda ne vjeruju, ved vode protiv nas rat
kad su morali dri,ati proti svakomu prista5i seliadke stranke
kao protiv du6mana. - 'rNije istinal Mi se na vas i ne obazi-
dvie piianke (jer >na suho niie bilo mo$u6e<) pitamo mi, a pita
remol Vas niti nema! To ie par zavedenih seljalca,koje su Ra-
i svaki razuman dovjek:
di6i zaludili, d,a 6e biti zastupnici i veliki Zupanilu - Tako na
Odkuda toliki strah pred seliadkom strankom?
na5 iauk i na na5e proteste odgovaraju dan na dan novine gos-
Odgovor na ovo pitanie - to je ona naiveda strahota, o
podskih stranaka,
kojoj govorimo,
Kad eto na5ao se doviek pravednih, koiemu politika nije
Toliki strah pred seljadkom strankom mogao ie - i morao
ge5eft, i ptiznade istinu: da ie njeSova vlastita stranka, Hrvat-
ie - nastati samo zato, jer su ova gospoda bila duboko uvie-
ska Stranka Prava, u spregi s naprednjacima, potro5ila na borbu
rena, da rade zlo, a seliadka stranka da ho6e pravo i da radi
sa seljadkom strankom deset puta vi5e novaca - novaca! -
dobro, Da su ova Sospoda bila uvierena, da rade poSteno i
nefo u boiu proti madZaronima!.A potroSila ie te novce na
dobro, da seljadka stranka ima krivo, - bila bi se mirne du5e
opijanie naroda, - i., ,na suho niie mo€u6eo!
pouzdala u narod i u niegov razbor. Ali ie misao seljadke
Ah, ali ie Bog pravedan! Da smo mi izpisali vagone novina
stranke o pravu i po5tovaniu potladeno{a i zametavano$a se-
i izderali svoja prsa optuZuiu6i rodoljubnu na5u glospodu radi
liadkoga naroda i o svoj jadnosti i odurnosti pokvarene {ospod-
ovoga zlodinstva, *- nanur se ne bi vierovalo, Sad su priznali
ske politike bila tako jasna i tako iaka, da ie potresla i tisuiom
sami,
du5a do sada vazda ustalnih" sisadkih izbornika, I protiv ova-
Nisu priznali sve, ,Nisu priznali, da su na seliadku stranku
kove snaSe narodnoga uvjerenia rodoliubna sisadka Sospoda
polazili u ditavim koliiama oboruZani i s pijanom detom za na-
nisu znala druglo, nego uprilidivati pijanke, i to s deset puta
valu, Nisu priznali, - ali dosta ie, previSe ie i ov6, Sto su pri-
vedim tro5kom, nego protiv madZaronat Nije viSe bila dosta
znali, ier je ovo strahota.
,Posavska Stedionica", vet ie trebalo od sela do sela, na sva-
Za opiianje naroda deset puta vi5e novaca proti seljadkoi
ko$a pristaSu seljadke stranke dvie piianke, - da se u vinskoi
stranci negio proti madZaronima!
bezsvjestici potamni jasno spoznana misao o izbavljeniu naroda
I to sve u najve6em kotaru u cieloj banskoj Hrvatskoi, gdie
ispod nedostojne komande pokvarenih Sospodskihbe6ara i guli-
ie kandidat te rodoljubne gospode prosao osromnom vedinomt
ia5a, Doista, to su rodoliubil
A kako se ie onda moralo raditi u onim kotarima,
Sdie Ili ako nije ovako, neka kaZu rodoljubna sisadka Sospoda:
kandidati te Sospode nisu bili tako sifurni?t
po dem ie seliadka stranka deset puta Sora i poSibeljniia od
A kako je morao raditi i koliko ie morao potro5iti Frank
madZarona, - kad je vriedno bilo proti njoi potro5iti deset
proti kandidatima seljadke stranke, kad su rodoliubna gospoda
puta viSe novaca? Ili neka kal:u, kad znadu, da seljadka stranka
taho radila i deset puta vise novaca potrosila nego proti
nije na opijanie svojih pristaia potroSila ni filira niti im dala
madZaronu?
5to drugo osim nauka, od kuda tim prista5ama tolika jakost
A Sto je morao raditi Rauch u ludbreZkom kotaru, kad su
i stalnost uvierenja, da su proti svakomu poiedinomu morala
ovako radila i ovoliko potro5ila rodoljubna gospoda?
{ospoda prirediti dvie pijanke?
,J70
G, Zupnik sisadhi, dr, Mediimorec,: koji ie dietiniom beza-
zleno56u, a za stalno i s rodoliubnim i kr56anskim bolom i tu-
lom iznio i piznao Zalostnu ovu istinu, - kai,e, da su tako
htieli napredniaci,
I ovim >odkri6em< u6inio ie g. hupr:uksisadki veliku uslugu
pravednoj stvari u na6oi domovini, - ako kod nas ioS tko ima
osje6aja pravice. Ta nismo li pred koji dan u istom ovom
uHrvatstvu", u koiem g, Zupnik iznosi Zalostna ova odkri6a,
nismo li ditali, da su napredniaci ujednomi5ljenici..Stjepana ,Ra-
di6a, a S, Zupnik sisadki s nefodovanjem piSe, da su napred-
njaci htieli Sti, Radi6a u Savul Sto ie dakle istina? Ako ie
istina, Sto pi5e g, Zupnik sisadki (a cielo nieglovo pisanie odiSe
bezazlenom istinom), onda ie lal, da su napredniaci iedno-
mi5lienici Stj, Radi6a, eemu vam ie, sveta gospodo, nuZdna
ovakva bezboina laZ? Nije li ova laZ isto, Sto i opiianje naroda?
Ili zar 6ete se i vi, kad ne bude kud kamo, iz{ovarat| da ste
vi to uviek osudjivali, ali da ie i medju vama bilo va5rih una-
prednjakau, koii su traZili glavu Sti. R.adi6a? Mogude, Ne 6e
biti dodu5e kasno, ali ne 6e biti ni dastno,
A Sto se tide napredniaha u sisadkom kotaru, opaZamoza
sada samo ovo dvoje: prvo, da ie kod svih vedih tudniava i
smutnja u slavnoi borbi sisadkih rodoliuba proti seljaEkoi stranci
bio glavni vikad i vodia kapelan Fran Evgeniie Petrekovi6:
iedan kapelan ie dakle izvrSivao boini pohlik napredniaEki:
Radi6a u Savu! Ali zato su napredniaci iednomiSlienici - Sti,
Radi6a, a ne iednomi5ljenici - kapelana Petrekovida! -
DruSo: G, Zupnik sisadki pi5e, da ie ovakovu borbu proti se-
liadkoi stranci naivi5e osudjivao sisadhi zastupnik g, GrSa
TuSkan. No bez obzira na to, Sto mi do takvoga osudiivanja,
koie ni5ta ne hasni, ne drZimo ni5ta, mi io5 pitamo: A tko je
dao za borbu 'rdeset puta vi5e novaca< nepo za borbu protiv
madlarona? Napredniaci sisaEki? . ,,
Ali - dostat
G. Zupnik sisadki, dr. Mediimotec, priznao ie, kalemo ve6
po tre6i put, dietiniombezazleno56u iednu strahotu i odkrio
ie
onu grdnu i smradnu ranu u politici nasih rodoliuba, uljudi ime-
na i proSlostiu. On kao >prava5o pere ruke. Mi ga razrtmiiemoz
on ne pere sebe, ve6 ho6e da spasi prava5tvo i nie$ove prva-
ke? Zaludu! Sebe dr, Medjimorec ne treba prati, i to ne ,"*o
t7l
zato, Sto je svatko, tko $a poina, uvieren, da niie nielna i
umna njeSova du5a visoko i daleko od svake Sadosti i divliadke
strasti, neglo ve6 i zalo, Sto se ie on ovih gadariia, koli'ko ie
silom neprilika do5ao u niihovu blizinu" odrekao otvorenom,
iavnom izpovie56u, Stede6i dakako u svojoi plemen5tini i vier-
nosti staroi zaslavi uzrodnika svemu tomu zlu, tuZno fla,sovi-
toga Gr{u Tu5kana, No staru su zastavu sami zastavnici i voi-
nici ne samo bez straha razderali, nego i bez srama po$azili i
obezdastili, Liepo geslo oBog i Hrvatilu, kofe je desetke lieta
visoko lepr5alo na toi zastavi, prhnulo ie, odkinuv5i se od po-
failene i obez6a5€ene zastave, iz blatno$a niza strasti i opa-
kosti u slobodno podnebesie, kamo prema njemu upiru odi svi
dobri Hrvati, pa i S, Zupnik dr. Med,jimorec, No to geslo niie
vi5e vezano ni na ko|u zastavu, ne pripada nijednoi deti. Treba
da se kupi nova deta,
Ta je deta ve6 skupliena. Snagu joj je osietio naivedi i nai-
iadi kotar u domovini. Za to joj ie dao Zupnik Medjimorec
svjedodanstvo prvoSa reda: na svakoglapojedinca te nove dete
trebale su po dvie ciele dete podivljalih i s naprednjacima sve-
zanih pravaSa i deset puta vi5e novaca nego protiv ditavoga
aparata bana Khuenal To ie utvrdieno, to treba znati i pamtiti,
To ie jedno, naime snaSamisli seljadke stranke, Sto bi na5a
Sospoda, koia se bave politikom, imala uzeti na um, Ali to,
kolikogod mi mnogio drZimo do te misli, niie ni nama samima
flavno, ve| ie glavno ovo: Strahote, Sto ih je opisao g, Zupnik
sisadki, dokazuiu, da su sva na5a Sospoda,pa i prava5i, iednaka.
,Nismo li svi desetke Sodina proklinjali madiarski gula5 i
pijanke, kojima su se dobivali i duvali mandati, a sada ih isto
tako stidu i duvaju glasoviti rodoliubi! I sve to da im bude slo-
bodno zato, Sto su ,prava5i.rl
Ne, ovako ne ide daliel,
uDrZavno pravo<, to jedino toboi,e hrvatsko evan$jelje,
dopu5ta eto opiianie - ubijanie naroda. Domovina se osloba-
dja i ujediniuje piiankamal >Bog i Hrvatiu postaje poruga i na
BoSa i na Hrvate, Slobodna i uiedinjena Hrvatska sasvim je
odieljena od naroda, kad se eto domovina oslobadja, a narod
ubiia!
To je prava5tvo!
I nitko jo5 niie smogao dovoljno sna{e, da ovu nakazu,

koja evo desetke godina vriedi kao narodni proglram, iz na5e$a
livota makne.
Istina je: Prava5i se raztepo5e i pokla5e, Ostavi5e stvori-
telja i uditelja svogla,a on niih prezreo sve i pofedince, a bla-
Sosl,ovio iivutina!
Oeito ie, da tu nema blagoslova.
Zaito?
Re6i 6emo, iz dna du5e, svoje wjerenjez Stvoriteli prava-
Stva i uditeli prava5a bio ie doviek po naravi surov; po Skolama
hladni, oholi Rirntrjanln, bez trunka duvstva u ob6e, posebice
bez tra{a temeline lcr56anskecrte: liubavi i su6uti prema ma-
lenima i slabima. To nije dostojno Rimljanina! To je ludostl U
skladu s tim iznio ie prokletu aauku o slobodnoi domovini -
bez slobod,na na,roda, Rimljanirru, neznaboicu, podjarmitelju
naroda, 6iospodarusvieta - to ie rarumljivo; nama kr56anima
nije. Zato nam zamagli5e mozag Tomislavi, Kre5imiri, i ,180
malih i (holiko ono?) velikih brodovau, Zrinski i Frankopani, -
A Erdi li naduta dinovnidad seljaku Boga, otca i majku; globi
li ga i zalyarat stvara li mu u obiesti i neznanja na dan trista
jada, - gdie bi na to mislili Zvonimira<<i unuci Zrinskih
"sinci
i Frankopana!
Ova zasliepljenost traje desetke fodina - i io5 je prava-
Stvo svetinja, prava5ki proSram - hrvatsko evangjelje!
Plodovi se vide, G. Zupnik sisadki kao da ne razumije,
kaho je dospio u holo napredniaka, a ipak ni5ta naravnije.
Svoii se nadju priie ili kasnije. A oni, koiima ie uzor,,naddo-
vierku odpadnika od kr56anstva Niermca Nidea, kaii jedfuw za-
preku pravomu napredku iovjedanstva vidi u kr56anskom mi-
losrdju prema malima i slabima, nisu se sludaino na5li s udeni-
cima ledenoSa Stardevi6a, s kojim se u ostalom slaZu i u haici
na popove,
I jo5 ima svedenika, kojima je Stardevit uzorl KaZu do-
du5e; samo u politici. JoS stoputa gore, ier ba5 tirne pokaeuju,
da od politike ne traie viSe, neSo Sto je om trailo. A on je u
politici bio poganin: bez trunka mara za narod, s viednim na-
{la5ivaniem >prava<<,staroga prava, t, i. prava za one, koii ga
- imaju, A za one, koji
Sa nemaiu? Ta zar niste jo5 ptozreli,
da je u nje$ovu nagla5ivanju, zaiamEenogapr:ava - sva nje-
Sova politidka mudrost? No to je politika privileSovanih, bla-
t73
2enih posieduju6ih, sasvim u skladu s rimskim pravom (stranka
prava!), I na5a poluinteligenciia, paEe i naSe svedenstvo prisiZe
na to! A medjutim je ba5 kr5danstvo stvorilo sasvim novi sviet
i otvorilo novu borbu za sticanie i stvaranje prava' onima, koii
ga nemaiu,
Sav je prosvie6eni sviet danas u toi i takvoj borbi. Da ne
idemo daleko: eim su unaifanatidniii klerikalciu kranjski smrvili
u svojoj domovini liberalce? Marom i radom za Livi narod, koji
svima liberalcima ba5 - smrdi.
To ih jesl rz ostale friehe najvi5e zatrklo, a nas evo pri-
blililo >crnim klerikalima".
G, Zupnik sisadki traZi obradun s pravaSima - radi kr5-
6anstva, koje njihovi saveznici naprednjaci zametavaiu. Nisu
ludi prava5i, da iz oportuniteta ne osude napredniadke ludarije,
Ali tim nije postignuto niSta, Treba obradunati sa starEevidan-
stvom, sa ledenim, suhim, surovim, $rubim, ukodenim i bez-
krajno o$ranidenim - stardevi6anstvoml
Obradunaimo i na6i 6emo se mnogi i mno$i, bezbroj nas,
sloZni na vedrini puno$a narodnoga Livota u veselom i Zivom
radu za iivi, Livota Leljni i za Livot sposobni narod.
Obradunajmo,g. Zupnide - ?
(,Donr.. God. 1949.Br- 45.)
Programsmrti.
Ban hrvatski grof ,Petar Zrinski napisao je svojoj i,eni nje-
koliko sati prije, nego Sto mu je krvnik imao odrubiti Slavu:
Sutra budu, pi6e ban banici, meni i tvoiemu bracu glavu sekli,
ali se ti nemoi zato ialostiti ni bantuvati, kaZe, - 'rar je to
tako moralo bitiu; moralo ie tako biti, da ban hrvatski i niegov
Suriak knez Frankopan izSube Slavu - radi svoje politike, koja
je i5la proti Bedu i bedkomu dvoru, proti nNimcuu,
Davno je to bilo, malo ne prije 30O go,dina,i mi sebi pravo
ne moZemo ni pomisliti, kako je to sve bilo; ali svakomu, tko
ie ditao poviest o toi stvari, za stalno su duboko u du5u prodrle
ove zadnje riedi glasovitoSa bana z da ie tako moralo biti, t, i,
da ie on morao voditi takvu politiku, koia Sa ie staiala flave.
174
Te riedi nist samo prazna utieha, ne$o ie to odludna politidka
vjera, s kojom je i za koiu ie ban Petar Zriniski umro,
Ban Petar Zriniski izpovjedio ie ovu svoiu vieru malo sati
priie si{urne svoie smrti, Sto Eovjek osje6a i kako mu je pri
duii u tim dasovima, to od nas nitko ne zna, No svakako ie
stalno, da liudi Zivi, i oni, koji ho6e da liva, ne mogu imati isti
program Llvota kao oni, koji umiru, Banu Petru Zriniskomu
moglo je u predsmrtnoi tugi i muki biti sve sveiedno; on je
mo6Jaonapisati i podpisati pro{ram smrti, kad ie vet bio za
sviet, a za koji sat i u istinu mrtav,
No da bi i i:lvi dovjek, koii hode da Zivi, mogao sebi po-
staviti ovakav proglram smrti, mole li se u to vierovati? Moie
li se vierovati, da ima politidara, koii javno izpoviedaju ovu
politidku vjeru bana Petra Zfinjsko{a?
Na ovo 6e mnoSi odgovoriti, da moZe i da ima takvih poli-
tidara. Ta - koliki drEe, da su Zriniski i Frankopani uzor pra-
vim Hrvatima, a Sto se tide smrti, dakako da ie ubolie u(nrieti,
ne$o umirdtiu i da ie sarno dastno slavno po,ginuti i Zivot svoi
dati za domovinu,
No svi mi znamo, da su ovo samo fieEi, ier se ovo i ovako
dugo ve6 6!ovori, a nikakvih mrtvih nitko ne vidi, Zato mi i ne
pitamo za onet koii ovako govore u zdravicama ili Sdie dru-
Sdje, gdje se ne pazi ba5 na svaku ried, nego i opet pitamo:
Ima li hrvatskih politiEara, koji ozbilino vode politiku, s koiom
je i radi koje je ban Petar Zriniski poSao u smrt vele6i, da ie
to tako moralo biti, t, j, znaiu6i, da ta politika vodi u smrt?
Ima li hrvatskih politidara, koji znalice i hotice vode takvu
politiku, koia hrvatski narod vodi u smrt?
Ima,
eujmo priie sveSa, po dem to sudimo:
uHrv. Slob,u, novine
stranke prava<<,pi5u u
"StarEevi6eve
prekjuiera5niem broju (od 6. prosinca 1909,) mediu ostalim
i ovo:
"BeEu za Hrvatshu niie stalo, (BeC)voli, da se Magiar s na-
ma kolie za dugi niz godinah, dok nas ne upokori i uni5ti, nego
da budemo mi i Ugarska nezavisni i zadovolini u svoioi ku6i.
To Bed smatra za sebe naivedom pogibelii, 1rtvovat de nas
Magiarima, a potaiice 6e nas razi;aiti i podupirati proti njima,
kalro podupire i razjan4e Slovake ,i Ru,munie, da Magjari ne
r75
uzmognunikada biti basvimsigurniu svdioi'huti, Zato je veoma
teZak i, kritiEan polonaihrvatsko'{a iraroda.'Nu Bed snuie, a
tsog odluduje,Nikad se ne zna, 5to se moZedo$oditi, Na unu'
tarniu politiku monarkijeutide i vaniskapolitika. Sve te osnove
bedkih krugova moSuod 6asado dasapasti u vodu. Ako troini
savezlzdahne,nastati 6e sa svim novi kurs u nutarnioj politici
monarki;e,tada 6e hrvatski narod do6i do vaZnostii do odluri-
nosti po velevlastni poloiai monarkiie, Tada 6e trebati bedka
gospodazadovoljneHrvate,"
nKad vidimo; kako se'na Balkanu mieSa,lcako se ustra-
jaju savezi proti monarkiji, kako se Italija povladi iz saveza
sa dvimi njemadkimi 'driavami,rnoramose radovati ne tim pod-
hvatima nepriiatelistvaproti monarkiii, nego li posljedicamatih
podhvata. A posljedicesu oiadaniei udovolienje hrvatskoSa
naroda.u
,Tai das mora nastupiti prije nego se nadamo, a za tai Eas
mora da ie hrvatski narod pripravlien i dorasao, da uzmoglne
izrabiti sebi prijatne prilike vanishe politike.o
Jeste li duli i razumjeli? MaSiari su proti BeEu, ,na Bal'
lcanu se mie5au, t, i. Srbiia traZi pomo6 proti Be6u, - pa i
hrvatski narod mora biti rpripravlien<( - dakako proti Bedu,
ier tek tada 6elhrvatski narod do6i do >odluEnostiu,
Nama nad ovim pamet staie,
Mi bi mo{li pitati: eim 6e hrvatski narod odluditi u uopai
das", kad se na na5u carevinu dignu MaSiari, Taliiani i Srbiia?
Mogli bismo pitati: Ho6e li hrvatski narod osloboditi i
Hrvatsku stvoriti lMa{jari, ili Taliiani, ili Srbi, ili svi zaiedno?
Ili ee to molda uEiniti Rusija?
Ali tu nije vriedno pitati ni5ta niti razpravliati, Ovo, 5to
rade na5a glospoda, i to sva bez razlike {ne izuzimaiudi ni go-
spode oko uHrvatstva<, koia su nedavno pisala: ,'Pa Sto, ako
padnemo pod Srbiiu ili Crnu Goru?u), to vi5e niie novinsko na-
klapanie, nego je to u ovo ozbiljno vrieme tako vaZno i odludno
politieko drianie, po koiem ie cieli hrvatski narod do5ao na
$las, da ie proti carevini, da ie veleizdainiEki, Sude6i po pisa-
nju svih na5ih novina, to je za hrvatsku {ospodu podpuna isti-
na, Srbi, koaliciia, stardevi6anci i furtima5i - to ie sve ista
po'litika. Mi zato ne pozivamo drZav-rrogaodvjetnika, da on po-
digne tuZbu, jet to ne bi koristilo, nego mi pozivamo hrvatski

r76
narod, neka on sudi. On neka sudi, Sto zaslaluie novinarski
drdkar ili niegov Sospodar, hoii pi5e ili daie pisati, da 6e $olo-
ruki hrvatski narod odluiivati, kad se zametne rat izmediu ca-
revine i niezlnih neprijatelia? Ta ne vidimo li, kamo ie takva
politika dovela Srbiiu, koia ipak ima kakvu takvu vojsku i
barem nadu u Rusiiu, ili dak Englezkn? A kamo 6e nas dovesti?
I io5 ih irna, koji pitaiu, zaSto krali ne saziva saborat
I io5 ih ima, koii se taile,Sto nas Bed uviek 1rtvuie Ma$ia-
rima, kojima sami pod kopito plazimo!
Ta trpa li nas uBedr. pod Ugarsku, kad stardevi6anci eto
piSu ,mi i Ugarska svoii u svom< i rone suze, Sto Magiari
nisu Sospodari u svoioj kudi - ba5 po onoi, da ie ta maSiarska
ku6a - ,sveta na5a zaiednidka domovina.,, kako ie pisao A.
Stardevi6!
I ioS ih ima, koii se 6ude, Sto sviet ne vjeraie, da Magiari
tlade Hrvate, Slovake i Rumunje, kad evo Slob," piSe,
"Hrv,
da to samo BeE raziaruje i podupire ove narode proti Ma-
Sjarima!
Ovo ie sve odito, to je uzrok svih naSih neuspieha, to je
na5a srnrt! Tu ne hasni razlagati i naudati, nego tu mo'ra do6i
do preloma; na iednu stranu sva veleizdainidka na5a 6lospoda,
ulcoli Hrvati, toli Srbiu, koji bi htieli s koZom hrvatskoga na'
roda na pazart drugu stranu hrvatski narod, koji ie,
kolikogod ie neupuien, toliko ipak pri sebi, da zna, Sto ie to:
i6i s Magjarom, Taliianom (i Srbijancem, ako prije ne utede)
proti svomu kralju i njegovoi drlavil Jer, ne skrivajte se, rdie
novinarske, oBed< - Sto je to, ne$o na5 vladar i nie$ova
drlava?
I tek onda, kada dodje do toSa preloma, do preloma s So-
spodskom magjarsko-talijansko-srbijanskom ludo56u, koja ode-
kuje spas hrvatskoga naroda od uvanjske plluskeu i od propasti
carevine, - a zatazila ie ta ludost svu na5u gospodu, tek onda
6emo mo6i mi,sliti na prelorn s Magjarskofin, o kojem, kako se
vidi, Mile Stardevii samo bunca, kad niegovi ljudi rone suze,
Sto >mi i Ugarsha nismo,svoii u svo,m<,
Ho6e li hrvatshi narod da Livi, ovaj ie prelom nuZdan vi5e
nego iSto, A hrvatslci narod hoie io5 da Zivi, pa mu ne treba
rproE:ramasmrti<, to tako - ne mora biti!
(,Dom", GoiI. 7909. Br. 49.)
r77
Borba za >korito<.
Najvedi i natiaEi prigovor na5oj stranci iest to, d,a ona to-
boZe buni narod proti >Sospodiu.Seljadka stranka radi toboZe
zlo, zlo rad,enjezini prvaci i vodje, Sto seljaEko,mnarodu toboZe
bez prestanka najviSe govore o to,m,kako Sospodarade za sebe,
za svoi \ep.Tim seliaika stranka razdvajanarod, dieli seljaEtvo
od gospode,inteligencije,a to je zlo, stra5no zla, kole se seljad-
koj stranci ne mole nihako oprostiti, To je iedna,stra5nai zlobna
zabluda seljadkih vodja, to je velika iedna rak-rana, koiu 6e
trebati dugo liediti, dok se opet onaS do'bri narodu ne povjeri
svojoi Sospofi, koja su zanle{a uvieh radila i t, il. i t. d,
Ostavimo na strani
"razdvajanie naroda<, kad ie na Zalost
dobro poznato, da ie to i poh, A, Stardevil u poznatorn naputku
svojim prista5ama napisao, da izmedj'u hrvatskoga seliaEtva i
inteligencije postoji velihi iaz, ponor, nepovierenie. Nema dakle
nikakvofa smisla prigovarati seljadkoj stranci radi razdvajanja
naroda, kad je to postoialo i priie nje. A ako bi tko ovo i pri-
znao, ali uiedno uztvrdio, da seljadka stranka povetava jaz i
ponor amedju Sospode i seliadtva, to se proti takvoi tvrd,nii
moZe mirne du5e pokazati ved petgodiSnii zajedniEki rad seljad-
tva i dodu5e malobroine inteligeneije t seljadkoj stranci: u nje-
zirnomglavnom odbo'ru i na niezinim glavnim shup5tinama i na
obidnim sastancima. Ta toga prije seliadlcestranke niie ni bilo,
da bi sel,iaci zajedno s Sospodom kao iednaki dlanovi vieiali i
dogovarali se. To ie uvela seljadka,stranha.A koliko je to ha&o
seliaka ne samo podi6i, nego i pribliZiti Sospodi, toSa ne treba
tek do,kazivati.
No kako je spomenuti prigovor proti seliadkoj stranci ne
samo bez smisla,nego i bez srama, vidi se po ovom,
Tko je u Hrvatskoi samo malo duo za politiku, tomu su do-
bro poznate riedi ,koritou i, >me5ine..,To su riedi pok, A, Star-
devi6a. U tim ,ie riedima niegova politieka mudrost, to je nie-
$ovo glavno oruije. A Sto te riedi kaiu? Ni vi5e ni ma.nje,ne€o
to, da na5i politidari - a to su valjda na5a gospoda - vode
politihu samo za svoie trbuhe ili omeSine<(, sarlo za to, da dodiu
na ,koritou , !, j. na vladu, Sdje de mo6i dobro debelo, da opro-
stite, Zderati, pa makar se i prodali tudiincu, kao ito su se po
t2

t78
nazivao 'pro-
sudu pok. A. Stardevi6a i prodavali, pa ih ie zalo i
danim me5inama<.
ikada
Sad mi pitamo svako$a praved'nogadovieka: Je li tko
neSo
oditije i gruLlje prikazao hrvatsku $ospodu kao ni5tarije'
i nje$ove
Sto je to uettio fok' A. Stardevi6? Pa da li tlco nie1a
pri"ius" osudjuie, da bune narod proti {ospodi? Ta on ie tako
su njemu osim dvoiice troiice
fi."o o svoi hrvatskoj Sospodi,ier
njegovih pristasa sva hrvatska fospoda bili ,slavosrbiu i "pro-
d"ri" *"sinenlNe prigovara! A za5to? ZaStose na pok' A' Star'
ievi6a, koji ie tako bezobzirno$rdio na5u $ospodlubezizuzelka'
go-
zasto se na njega i na nje{ovu stranku niie dtzala radi toga
tovo nikakva, a po$otovo ovakova hajka, kako se di\e na se'
liadku stranku?
Ne ,n^^o do d,use,Sto bi na ovo odgovorili oni, koii kude
seljadku strantu, a slave Stardevida, no dini nam se' da bi odgo-
vorili ono isto, Sto odgovaraju, had im se spomene' kako fe
Stardevi6 napisao, da su upopovi poZivindili narodu: od$ovorili
bi, da ,., ,r^r"d poZivindili - slavosrbski popovi, obzorasi' Tako
bi rekli valjda, da pok, StarEevi6 niie ni svu Sospodu nazivao
>prodanim me5inamau, nego samo '>magiarolceu(kako ie on
zvao magiarone) i oslavosrbeu,
No premda ie ova obrana slaba, ier osim umadZarolacaoi
,slavosrba.. niie Sotovo ni bilo $ospode, . ipak u nioi ima
istine. To ie naime ovako:
Stardevi6evi ,slavoserbiu i ,,ma$iarolcia- {6 su bili ljudi,
,su znali, nisu
hoji ili nisq znali,. Sto ie liubav domovine, ili ako
-- njihova mesina' Oni su
za to,rnarili, ier im je domgvina bila
to na svoi nadin priznavali i sami: A, Sto domovinal Bili su to
dakle liufi ili neosviesteni, ili pokvareni, A takvih ie bilo i bit
6e uviek, vi5e ili manje, i politiha s niima nema posla (ier poli'
tici zapravo niie zadala, da liude osvieS6ujei popravlia, ne$o
da ih za kqi zaied,rtdki cili otfanizuiel. Dana5nii pak fospodski
politidari ne samo da znadu, sto ie dornoliublje, ne$o oni ho6e
da ih narod drZi rodoliubima. A Sto' se oni otimaiu za vlada, za
,,koritou, te 5to se pri tom sluZe raznim mudrijama, pa i la|ima,
to nije nikakav grieh, kaiu oni, ne{o to i iest politika.
I tako ie do5lo do to$a, da Sirenie lalnih viesti, "podme-
tavanie nogie< protivniku, podmidivanie i zatvaranie izbornika
i t. d. i t. d. - da to nisu nepo5teni 6ini, ne$o sasvim obiEna
t7*
politidka sredstva. Pa tho bi se' usudio kazati na pr, biv5em.
banu Khuenu, da nije poSten dovjek zato, Sto ie dao zatvarati
izbornike? Tko bi se usudio kazati biv5emu podbanu Nikolidun
ili zast. Tu6kanu, da nisu po5teni ljudi zato, Sto je prvi zabra-
niivao skup5tine seljadkoj stranci a druSi na opaianje izbornika
potro5io silne novce! Sve to niie Srieh, jer se tim putem dolazf
na ,korito., A kad si na okorituo sveiedno ie, kako si na niega
do5ao. Protivnici se mo$u radi toga liutiti, ali prigovarati ne
smiju.
Ovakova politika vlada ved poduZe u Ugarskoi i u Srbifi;
a sada je zavladala i u Hrvatskoj. Nas hvata froza, had 6itamo,
kako se Rauchove, Frankove i napredniaEkenovine ("Ustav-
nost.r, Pravou, uPohret, a i uObzoru) otvoreno i bez sva-
"Hrv,
koga srama upravo trfaju i Erizu, tko 6e do6i na vladu, na ,ko-
ritou, O domovini, o narodu - tu vi5e nema ni spomena,to na-
Soi gospodi nije vi5e ni na ieziku; glavno ie - na ,koritout
Gadi nam se a niie ni vriedno, da potanje ocrtamo to vudie
ili pasje, da prostite, natezanje i klanje. DrZali srno samo po-
trebnim upozoriti narod na to, kako ie sva gospodska na5a poli-
tika pala na to, .da 6e i 'sk,ori izbori voditi pod geslom: Na
korito!
("Dom., God,. 1910. Br, 2.)
|esmoli u TurskojP
Ima liudi, koji na svaku nepravdu odmah viEu i pitaiu:.
"Jesmo li u Turskoi?" Mi ni tima ne zamjeramo, ier znamo, da
ie svakomu teZko podna5ati krivicu i da ima pravo barem vi-
kati, ako druSo ne moZe.
No mi pi5u6i ovo nernamo na pameti ovakove poiedine do-
fadjaie, ne6lo ovo pi5emo u podpunom uviereniu, da danas u
banskoi Hrvatskoj nema ba5 nikakvo$a reda ni pravice.
Za dokaz 6emo spornenuti danas samo dva primiera, a ima-
mo ih mnogio.Svatko 6e pak priznali, da k nama ne dolaze svi,
koiima se ovalco dogadja, kao ovoi dvojici, od kofe smo saznali
evo ovoi
180
Gjuro Horvat iz Kopdevca, ob6, Dugo selo, pripovieda nam'
da mu ie provedena ovrha radi toga, Sto niie toboZe dovezas
je sludajno sa'
svoj dio pieska (Sudera)na ob6. saimiste, No on
duvao {iio sve seliak ne mora radi gospodske samovolie i ne-
marnosti Euvati!) - saEuvao ie potvrdu, da ie zbilia dovezao,
sto mu ie bilo naloZeno, i podie s tom potvrdom ob6, bilieZniku
Knivaldu, da ga pita, zasto mu ob6, poSlavarstvo dalo provesti
ovrhu, had je svoioi duirursti udovoliio, Uiedno mu pokaie
potvrdu i dodade: ,Tako ste mi dali provesti ovrhu i radi
poljske Stete srofu Draskovidu, prernda sam ja tu Stetu namirio...
bakako, da ie bilieZniku u lice rekao, da sve to nije u re'du'
A bilieZnik Knivald na nie$a: "Izditi' van, ti piiandura i prasica
pijanalu Giuro Horvat mu na to uzvrali, da ie prasac onaj, koji
nile upisao, da sam ia, kale, svoioi duZnosti udovoliio, te mi
time napravi nepotrebna troika. Knivald na to' pozove ob6'
stralare Stiepana KrEmara i Giuru VrbaniCa i zapoviedi im, da
Giuru Horvata sveZu i. t zatvot odvedu, Giuro Horvat niie se
dakalro dao na pravdi Bo$a natez alt i vezali, branio se dakle,
a ova mu dvoiica a natezaniu slomi5e srednii prst desne ruke i
zatvorise €a, a tek na nieSovu viku i lupanje, ier la ie slomlieni
prst bolio, izvedole ga posliie nekoliko sati, da moZe po6i k li-
ieEniku.
Razumiie se, da ie Gi, Horvattulio bilieZnika i straZare, ali
se na Zalostnzumiie i to, da niie dobio pravo, Ali ie zalopre-
sudom lrr, kot. oblasti od 13. sie6nia 1910. br. 7960/1909.dobio
na tuZbu Knivaldovu - deset dana zatvora. U kakvoj ie $. bi-
ljeZnik Knivald bio stisci i hakav ie to morao biti sud, neka
svatho sudi po tom, Sto ie svjedok proti Giuri Horvatu bio sin'
bilieZniha Knivalda, inade ob6. pisar kod iste obdine (liepo,
doistal) koji ie posviedodio, da se ie Giuro Horvat i rodio sa
slomljenim prstom, t. i. da mu je prst onakav od poroda! To
sviedodi mladi6, koii ie u Dugom selu tek tre6u Sodinu, sviedodi
o vreme5nom dovieku, koiemu ima blizu 50 Sodina, - a cielo
selo moZe posvjedoditi,,da ie Gi. Horvat do ono$a dana imao
zdrav p,rst! Ni to niie sve: Na tuZbu Knivaldovu bio je Gi. Hor-
vat pozvan na dan ob6,,izbon, pa dodie kot. predstoiniku i za'
moli ga, neka ga preslu6a, ier moram, kaZe, na izbon rDobr'o,
dobro, idite'samo, idem i ja, a vas 6u pozvati druSi putu. A pre;
sudjen je iz oflu.he! Dakako, da u presudi stoii, da mole uloZiti
181
utok na Zupaniju u roku od tri dana, tako da bi, kao da nema
druSe brige, morao odmah sutra letjeti u Zagreb k Zuparriji,
Dakle u kratko: dovjeku ni krivu ni duZnu provedo5e ovrhu,
opsovaSega, osramoti5e, zlostavi5e, prst slomise i io5 odsudile
na 10 dana zatvora. To ie Turska,
Drugi dovjek, dakako seliak, Josip Pohitek iz Sviniarca,
ob6. Dubrave, pripovieda; Rodjen sam u Zagoriu, pa sam se
od,ludiopreseliti u Dubravsku obdirur te prodao svojl zemljiste
i dobio od kupca mjesto kupovnine rnjenicu na po{odienu svotu.
Kad ie mie,nica dospiela, predade ju odvjetniku Tonkovi6u
u Zlataru i odvietnik zbilja uLiera ktrpovninu od kupca, ali
ie
PohiZeku niie dao, ne$o ga zvao za osam dana, p" op"t za osam
'kuko
dana, dok Tonkovida niie na nesredu njetko .rbio,
ie po-
znalo. PohiZek se se prijavio medju vierovnicima, ali do danas
svojih novaca niie dobio. zvali su ga na licitaciju Tonkovideve
o_stavstine.Dosao je i rekao up,raviteliu ostavstine, odvietnilcu
Kriglovidu: ,Sto ste me zvali? Ja kupiti ne 6u niSta, negiodajte
moie novce(<- ,Dodiite za trt danau rede mu tal odqetirik.
l
Do5ao ie, a odvjetnik mu rekao - prosto, ne mote se napisati:
idite v ..,, ia s tim nemam posla, to ie sad pri sud,u.Ilao
ie
sudcu,'premda ima pie5ice tri dana hoda, -- ,ri5t", ," badava!
Pisao sudcu 13 preporudenih pisama pitaju6i, ho6e li lrada dobiti
svoie novce. Nikad odgovora! Obratio se Eetiri puta na kr. ban.
ski stol, koji naravski niiedamput niie obnasao onista odreditiu.
Ima t,aj PohiZek poziv od hr. ,sudb. stola u Yaraildinu, da se po
tom i p,o tom paragrafu stedajnoSa reda ima priiaviti, pa ide
doviek po VaraZdinu s tim pozivom, bio je >u detiri kancelarije..
i svuda su Ea - iztjerahl Saliu ga advokatu, tieraiu
Sa u neza-
sitne odvietnidke ralie, - a advokat
{a je na to spravio, da
mora svoju sirotiniu ovaho po svietu traliti,
Sto vele na to tolike naSe stranke i toliki rodoljubi, koii su
svi ,za narodu?
_ Ali, imadu oni drugoSa posla: bore se i pogadiaiu za to:
Tko 6e, oni ili tko drugi, op"i a'i"-tri godine gtoblti'i'rutuurJi
ova'i nesredni narod, te mu otimati i ono
malo sirotinie, Sto ie
ima. i ni5ta druSo je politika naie gospode, kad su na sve
Jo
ovo gluha i sliejpa.
Mi smo u Turskoj, - ili jo5 fore.
(,Domn, Goil. 191b.Br. 5.)
 183
t82
sad vidite, da bi bogovski smie5no bilo - sada, poslije svega'
Sto vidimo, govoriti naSoi saborskoj vedini o domovini, o nargdu,
Preokretkoaliciie' o zakonu, o pravici?
NaSi su dakle politidki prvaci podinili opet iednu bo'sovsku
hrvatskoi politici' pi-
Za ono,Sto se ie ovih dana dogodilo u lopov5tinu? Jesu'li?
Da se rczumiie' Sto to
sale su novine, da 'e to "za bo$oveu' Jesu, o tom nema sumnje. No Bto 6emo im? Sto im molemo?
u koie su Grci i Rimliani
znati, treba znali, da su krivi bofovi' Ho6emo Ii udriti u viku: Yi izdaiice, vi varalice, vi lopovi? Ne
svoiih viernika - velike
ol"ro.,"tl, bili po vierovaniu i'pri61niu 6emo: Gdie bi nam pamet bila! Ta tko ve6 Sto drZi do tih i ta-
mediu sobom varale' sva-
ilLrii". i'"istaiie, lcoie su t" t'i"ko-. kvih rie6i?l Ni,su li eto ti liudi, o koiima pi5emo, vikali, do bieso-
otimale i razne lopov-
ai"i"li"f.f" , trbii^L, i"ne jedne druSima mudnosti na Khuena i nie$ove maSiarone, a danas su s niima
koiega uhvatili u ma-
siine'pravile i tepnariie zL\ale, a- kad bi za istim stolorn, da ne redemo koritom? Sta to hasni? NaSa bi
onda'bi se ostali upravo
snoi kakvoi tepnariji'ili lopovluku, vika potvrdjivala samo uvierenje cielofa na5e$a naroda da su
stari Srdki drdkari'
logorrrti smiiali i radovali'. iako bezposleni sva fospoda jednaka i sva,skupa da su I'opovi. A toSa na Zalost
priEaiu, kako je iedan
t"*" !i"ro.,iti ili uklasidni piscio zvani, ne treba potvrdjivati, ier je to uvierenie i opet'eto na oEifled
koia ie imala muZa'
i"1"., ilit ou bog hodao za fednoanboZicom' dokazano, No kako reko'smo: do tih izdaiica i lopova ne drZi
- a bo$ovi se srni-
p;ih rmz obolJ ulovio u niekakvoi mreli' nitko upravo tako, kao Sto ni do tolikih ,didnih rodoliubau,
- rekli bi na5i liudi' To je bio prizot oza bo-Sove<:
lahu kao konii udelik Hrvatau i l. d,, Sva se ta imena daiu ve6 i pravima i kri-
prizor ili slika
.-ii"ti se lopovitinama i tepnariiama' Takav ie vima, i vriednima i nevriednima' pa do to{a ne dtZi nitko niSta.
if."i"lp"f."ut* i "Hr.,. pravl*) bilo i poklonstvo naSe.saborske A preokret, kqii je eto koalici,iu i ma$iarone s Khuenom
i niezina p'o'mirba
ve6ine, koaliciie, pred Khuenom u Pe5ti doveo u isto ko,lo, udinio' je svaku viku na ,,izda1ilce"i >pro'
dane me5ineu odurnom slleparijom,
" ",tTluor,a nasa {ospoda imadu pravo, ovo ie zbiria zaonakve Ne 6emo govoriti o politidkirn razloaima' koji su koaliciiu
od nqozbili-
boSove, kad se odlaisvetiie stvari napravi sprdnia' natierali na ovai korak. O tom 6e io5 biti govora. No ti politidki
niie Sala,sve bez ikahvoga srama i straha' razlozi nisu za nas nipo5to tako vaZni, kao Sto ie vaZno ovo:'
novine' Sto
Prosudite sa*o malo: Sto sve nisu pisale na5e Koalicija ie politidku borbu na5e$a naroda izvtfla ru$lu'
o zakonu'
se niie Sovo'rilo u saboru o Khuenu i lchuenov5tini' A koaliciia - osobito, aho drZimo na umu' da ioi nisu protivni
koju poni-
koii ie pogazio, o dornovini oliublienoi" i "rniloiu -ie ni stardevi6anci. a frankovci da su takodier bili spremni primiti
je sa svoiim upro-
zivao, o 'roilo- na5em naroduu, koieSa tladio od Khuena vladu, - koalicija dakle - to ie sva na5a inteligen-
- a sada ovi' koii su tako pi- cifa, hoja ie eto narod gadno prevarila, po6to $a ie pet Sodina
danim meSinama., maSiaronirlo,
pred Khuena
sali i govorili, zaiednol ti-" istima meiinama idu mudila i za nos vodila.
i prim-aiu
^ od nie$a vladu, - brane Sa i hvale $a! Posliie toga mora u narodu nastati temeliita prormiena: to
obilia i
D", to ie doista bo$ovski! Sita i piiana' od svakoga mora u narodu ubiti svako povierenie u svu na5u inteli$enciiu,
- podupa5e se i poke-
od obiesti iedna drugirou 1"1"" gospoda hoia ie preokretom koalicije konadno pred naro'dom, koii i5to
pre-
fa5e, uhvati5e se gdj;koii i za Qtkliane, no kad o$lad:rie5e' razumije,, izfubila svaku vriedno,st: ona ie banhrotirala,
- nikounu niSta' Ako
Irinuie boi, spr"miie se'za pune stolove i To osobito vriedi za dvie inaEe protivne, ali vrlo slidne
i oborio ili osramotio' oso- €rupe, za.naprednlake i franhovce. Napredniaci su bili podigli
ie tko koie$a ne,spretniakai slabi6a
ili na kom
L,ito p"k,'ut o ;" ti<o ko'mu vje5to podmetnuo nogu' talrovu, Stono ried, lcolosalnu drehu: proti prodiraniu na iztok'
demu smiiati i
izkalio davni bies i mrZnju, sad se imadu barern proti tiraniji, korupciii itd, i zbilia se to,m'drekom nametnuli
pravica ' ' '
veseliti za punim stolom, A domovina, narod' zakon' na5oi dobro6udnoi javnosti, Sad 6e tomu biti krai. A kako ie
da i vi
3;ht,zar o", au I vi,,koji nikada niste duli za bogove,
ru
narod, koji 5to razumije, na distu i s frankovskom politikom,
moZemo se nadat,i, da 6e ta na5a inteligencija nralo zamuknuti,
a onda molda udariti drugim ozbiliniiim i -poSteniiim putem.
Dredanje i lajanje ne 6e vi5e biti u tolikoi cieni - a nama, koii
smo od podetka rafili druSadiie,bit 6e posao olakSan.
(,Dom., God. 1910. Br. 6.)
Furtimaitina u Gjurgjevcu.
Ne znam je,samli vi5e od dva, tri li puta napisao rie6 ,fur-
tima5i", premda sam u svoiem rnalom uDomuo prvi, mislim,
upozorio na riedcu ,furtimu, koiom je pokojni biskup Strosrnajer
okrstio postupak onih svedenika, koji su ga naSovorili, da pri-
stane na osniva,nieposebnih katolidkih novina, t. j. uHrvatstva".
Biskup je naime rekao, da su oni sve6enici "furtimu, t. i. tatski i
s prevarom izmamili od njega privolu, Sovoredi mu, da osni-
vaiu novine za obranu katolidke vjere, a kad tamo, snovali su
i osnovali sasvim nieito drugo. Od onda su liudi oko oHrvat-
stvan dobili to ime i nose ga i danas, pa6e se kadkada i sami
tako zovu. No ia, a ni na5 'Domn nije se rado sluiio tim imenom
jedno zato, Sto je doista pogrdno ili barem malo ozbilino, a
drugo zato, Sto se ie to ime iesto nadjevalo koiedemu, Sto je u
svezi s katolidkim svedenstvom,premda ba5 nije ili ne mora biti
furtima5tina. O,sim toga ia nisam bio na 6istom, Sto je zapravo
>furtima5tina.., a ni naSa stranha nije do haike na furtima5e
drlala viSe, neSo do ostalih na5ih malo ozbilinih novinarskih
upitanja< i
"poiavau. No ovih sam dana borave6i dne 27. i 28.
veljaEe u Giurgievcu imao prilike, da furtima5tinu vidim na dielu
i da sebi o nioi stvorim sud, Evo dahle, Sto sam duo, vidio i Sto
sudim.
Nod od pror5le srbote na nedielju prospavao sam u lru6i
Valenta Hodali6a ili praviie niegova starca otca: Sin je davni
i revni pristaSa seliadhe stranke. U veder smo sa io5 dva pri'
jatelia razgovarali o politici, pa o gospodarstvu. Doma6,e Zene,
starica majka Valentova, pak nieSova supruga, nisu utjecale u
raz[iovor, osim kad je bio {ovor o krasnoi kravi-simentalki, s ko;
185
iom ie snaha Hodalidka bila u Zafrebu god. 19O6.na izloZbi. U.
jutro ustadosko po seoskom obieaiu u 5 sati. Mladi odo5e po
poslu, da prostite, u Stalu, a ja ostadoh sa starom mamicom,
koja se za malo podela spremati k misi. Ne znam, iesmo li
koju ried o 6ernu drugom pro$ovorili, kadno mamica, 70-godii-
nja starica, deSljaiu6ise poEne meni razla$ati od prilike ovako:
Sve bi to druSadiie bilo, da niie bilo kapelana Kubovi6a.,
On je podeo skupljati tercijarce i tercijarke i nadinio takovo
zlo, d.a se to premisliti ne moZe, Uviek ie.sovorio, da to niie
nikakva politika, a Sto ie od toSa nastalol Medju narodom ie
nastala takva mrilnia, da se to ne moie izre6i, Ovi tercijarci i
tercijarke, koii se svaki tiedan izpoviedaju, a svaki dan pride5-
6aia, dr1e sebe za druSe ljude od nas, koii nismo u tom dru-
Ztvu, Oni imaju i svoie posebne pro5enciie, pak idu posebice i
na skupnoj pro5eciriil I BoZe saduvaj, da bi koji od niih i5ao
uporedo s koiim od nasl Mi smo drugi za niih kao bezvjerci. A
kolika ie iz toSa nastala mrlnial Sestra sestre ne 6e ni pogle-
dati. Oni se nam niiednomu ne 6e ni pokloniti {ti, pozdraviti).
Mene moja sestridna, koja je tercijarka, kad smo se sastale
pri kapelici ,na pro3tenju, niie ni pogledala, a kamo li bi mi se
poklonila, Znale, da su me suze oblijale. A ovai nai susied,
koji je uviek iiepo Zivio s moiim starim, sad niegov sin ne 6e
nas niiednoga ni poSledati. I Sto su, vidite napravili! Sviet su
medju sobom omrazili i posvadili, da sestra sestre, kako sam
rekla, gledati ne moie, A Sto ie to$a lreba? Sto treba svaki
dan na izpovied i onda ostati u crhvi do 10 i 11 sati? Mi za to
nemamo BoZe moi, ni vremena. Sto nije dosta, kako ie pri nas
od starine, u nedjelju k misi, pak na izpovied, kako je do sada'
uviek bilo? A kakva korist od toga? Sviet su omrazili, sestra
sestre fledati na moi,el
Ovo nije ried po ried, ali ovo ie redom ovako i u ovom
smislu redeno, samo ie topa redeno viSe, a osobito ie ona mrlnia
razloiena mno6lo iivlie, s mnogo viSe zabrinutosti, Zalosti i boli,'
Kad ie starica pripoviedala svoj susret sa sestridnom, dinilo mi:
se, da plaie. ';
Slu5aju6i ovo, ja sam iedva koiu ried proglovorio, a kad ie'
starica svr5i,lai oti5la u crkvu, ja sam se zamis,lio.Meni je ovo
razlaganie ove starice vi5e vriedno od svih kniiga, bro5ura ii
novina protiv hlerikalizmu, ier ovo ie pravi Zivot, ovo ie Eivi:
186
osie6aj, ovo je istina, bez strasti, bez ikakve tendenciie, Zato
ia ovo razlaSanje od podetka do kraia uzimam kao pravu Zivu
istinu, koia se ne dade nidim oboriti.
Ja ne znam) Sto o dielovaniu tih crkvenih udru$a ili kon-
Sregacija, koje su se i u nas u novije vrieme podele osnivati,
misle izkusni, priznali pastiri-duSobriZnici, i iesu li i oni opazili
mo6iu6nost,d.a 6e se tim kr5dansko stado u istinu razdvoiiti na
vriedne i manje vriedne sa svim onim posliedicama Sto ih sviest
ili umiSlianje o ve6oj vriednosti u dovieku stvara, Da u kato'
liikoj Crkvi nije prihva€eno nadelo: da laici (nesve6enici) ne-
maju riedi u ravnanju kr56anskog Zivota, ia bih bio protiv ova-
lrvomu^stvaraniu Crkve u Crkvi, Ali, kad ie ve| tako, o tom
neka sude crkveni poglavari, kako to djeluie u crkvenom Zivo-
tu. No kako djeluie u druZtvenom i politidkom iivotu, o tom
svakako treba da vodi raduna svaki politidar,
Evo naime, Sto se dogodilo u Giur$ievcu:
Terciiarci i terciiarke nadio5e se naiedamput u posebnom
politidkom kolu pod vodstvo sve6enstva, koie si ie za kandi-
dala izabralo stardevi6anca-milinovca odvietnika, Bala5ka. Ko-
liko ie tu politidke sviesti i uvierenia, za to se ne pita, ve6 se
samo po sebi razumiie: tko ie u torciiarskoi druZbi, tai ne spada
medju ,bezvjerceu, a ,bezvjercio su sve osim njih, - Uz put
samo budi spomenuto, da osoba, nazori i livot niihovoga kandi-
data divno pristaje na 6elo ovoi druZbi,
A sad evo, Sto sam vidio:
Na javnoi skup5tini, Sto su ju dne 27, veliaEe sazvale pri-
sta5e seljadke stranke u GjurSjevcu, zal'raiio ie i dobio ried
i doma6i, kapelan Jakupek. I premda je bio naipriie upozoren'
a onda opomenut, neha govori o onom, o dem su Sovorili dru$i
pred njim i radi Eefa je skup5tina i sazvana, on ie strastveno
i razdrai,eno prihvatio ried samo za !o, da iznese o nazoEnom
dru Anti Radi6u iednu klevetu, na ime: da se ie &, A Radi6
u svojem uDomu.. rugao sv, pridesti, Kad sam $a ja upozorio, da
to nije istina, i pozvao njefa neka opetuje, 5to je rekao, a slu-
Satelis.tvoneka dobro pamti,, Sto g. kapelan govori, podeo se
izmotavati, da nema ,Doma*, da ie to pripoviedao jedan seliak,
napokon da ie to bilo u novinama. No ia ga nisam tako lako
pustio, ne$o sam mu pred cielom skupStinom rekao ovo:. Niie
187
zanienili kapelanu, Sto laZe, kad lai,e nieSov biskup KraPac, i
to pod sluZbenim brojem duhovno'Sa stola' Biskup ie Krapac
pod sluZbenim brojem podpisao lai, da ie dr. Ante Radi6:u$a-
dr, Ante Radi6
fu6i se sv, pridesti Sovorio o kruinom Bo€u, a
j"uoo mu ie u novinama (u uDonruu) rekao, da pod sluZbenim
troj"m Siri izmisljotine, i pozvao fa, neka la ttr'i sudu' Bislcup
Krapac niie Sa do sada hfiio, A dok biskup Krapac ne tuZi radi
to$a, Sto mu se kaZe, da ie lai, podpisao, moZe nie$ov kapelan
la€ati, Sto ho6e,
Svatko si moZe misliti, kako ie bilo iadnomu kapelanu pred
velikom skupstinom, Nije pomoglo ni to, Sto ie drhture6i dolca-
zivao, da je bio pristaSa seliadke stranke, dapade niezina Lrlva.
da ie i on du5om i tielom i sada uz seliadku stranku, samo'da
- sve niie pomoSlo, neSo ie iadni
ioj vodstvo niie ,rdostojnou,
kapelan bio u oEima naroda io5 iadniii,
A to ima zahvalili >furtima5tiniu, Furtirn ie doSao do riedi
i izvalio klevetu, furtim se htio izv:uLliiz Skripca, I sad 6e biti
kriv oRadi6u Sto ie iedan sve6enik, pade i bishup pred narodom
osramo6enl
A znale li, kako ie imao raditi katolidki sve6enik, koii niie
furtima5? Ovako: Imao ie do6i na skup5tinu, Sovoriti o onom,
o dem ie {ovorio Radi6, i - pobiti $a, ako ima krivo, a nad-
kriliti Sa iasno6om razlafania i snaSom uvierenia, ako ima
pravo! Tako radi sve6enik Slove,nacdr. Krek, pa mu u bedkom
saboru plie5€u i - sociialisti!
Jest, ali kapelan Jakupek ne zna ni beknuti o onom' o dem
se ie tu govorilo, pa dolazi na politidhu skup5tinu - kao iz
neba u rebra sv, pride56u, koie nitlco ni spomenuo niie,
kao Sto u ob6e o vieri niie bilo ni govora.
A to ie nedostoiino sljeparenie =- \o ie furtima5tina.
(,Dorn., God. 1910. Br. 0.)

188
Seljaku gradu.
DuSo mi je ova stvar na srcu' Pa haide da iu iednom iz-
nesem. Priie svefa da vam pripoviedam:
Jedne ieseni prije dvie godi,ne dodje rano u jutro k meni
znanac iz moiega sela, seljak dakako, i iza malo fieEi kale mi'
da ie tu u Zagreba iedan moi priiateli iz naieqa sela u zatvoru
s io5 jednim susiedom: uhvatili ih, kaZe, $radski panduri i zatuo'
rili kod >crvene lampeo,nJa brZe tamo, na redarstvo, $die su
mi rekli da su ti ljudi napravili >izfred<, ti, da su se rdiavo
ponaiali, pa da 6e biti preslu5ani, globlieni i puSteni. I zbilia,
pusti5e ih priie podne, a kad se sastadosmo, iapripoviedi mi
priiateli da su se kao iu6er vradali nie5to priie 11 sati iz Srada
Petrinjskom ulicom na Saimi5te, gdie im stoje hola sa sienom,
pa smo, kaZe, malo zapievali, a straZari nas, odmah poSrabili
i s nama u zatvor, Badava mi dokazivali (bili smo triezni), da
nismo znali da se ne smije pievati, i da niie tako kasno, i da
nikoga ne bunimo, ier ie sila svieta ioS na nogama i po gradu,
pomalet vodi nas r zatvor i psuie nas i grdi, oh, da ie
mrzko kazali, to io5 niie ni5tau, kaZ,e dalje, >nego kad nas
"Ali
je druSi jedan zalvarao, udario tai mene Eitavom rukom, u
koioj je driao sveZanjkliudeva, udario me taho po licu, da sam
sve zviezde vidio, Ali Sto za zviezde, ne6lo kako me ie bilo
sram pred samim sobom: Sto se to sa mnom radi? Nidiia se
ruka niie io5 dotakla moga obraza, a sad eto nietko od niekuda
udara me po licu, Oh, maj'ku ti tvoju! Skrinem zubira i da 6u
€au (a moEao bi onahva tri) - ,da 6u Sa medju SakamapotrSati
kao repu i zgnjeEili kao kupus! Ali sjetim se na Zenu, na diecu,
na svoie sieno na Saimi5tu, na sramotu i na sve, Sto iz tofa
moi,e izati, Pozvat 6e oni svu tu svoiu kasarnu, $rom u niu
udario, svladat 6e me, svezat 6e me, pa Sta imamt Pustio sam
mira, pa ni onomu u iutro niihovomu komandantu, koji li je
vra$, nisam ni5ta kazao - od sramote, brate! Nego da mi koii
od tih kosturaSa, sveca im ljubi,m, da mi dodie u iake, pamtit
6e on seliadheSake.,..
Sto 6u da vam dalje fovorim, nefo zakipielo i u meni od
srama i iada! U glavnom >na5emqgradu, u bielom Zaerebu, u
toj "dikin naSoi,u tom srcu naSem- na5 ie seliak tu kao cigianin,
189
i joi Sore! - Odem 6lorena po$lavarstvo, i prijavim cielu stvar.
Poznati me dinovnik tamo liepo posluiao, sve popisao - i do
danas nikomu niSta, osim Sto je moi priiateli doma na ob6ini
platio 5 K, Sto je a Zafreba zapievao i dobio Sakom po obrazul
A evo i druga pripoviest, kako ie seliaku u glradu: Jedno
priie podne dodje mi supruga sva uzruiana iz Qrada: - ,Po'
mislin, kaZe Sto mi se dogodilo, Malo da me ne zatvoriSe! A, to
je zbilja Skandal!" - uSto je?" upitam ia. - oA, tomu ipak
mora iednom biti kraj! Siroma5ni tai sviet, . , Vradam ti se ia
Zrinievcen s trSa ku6i i vidim, kako se straiar dere nad iednom
seljakinjom, Pristufiim i 6uiem, da ju psuie i tiera, da se tu ne
smije sjedieti, A ona sirotica bila siela na jednu klupu na Zri-
nievcu, i to dosta po strani, da poiede nie5to malo, 5to ie imala
u sveZnji6u,Ja sam rekla straiaru, neka ienu pusti u'miru, Sto
ioi smeta, a on na me, Sto mu smetam uuredovanieu,da on zna
svoje propise, i ka,ko se ja zovem, da 6e me prijavitil A ia
mislim: Priiavi ti, Sto ti drago, ali ova 6e sirota to svoje bogdiie
pojesti, ma ia bila zatvorenal Ali valida nema takvih propisa!
tu uz vas staiati.
"Samo vi ostanite tu(, redem Zeni, a ia 6u
Budemo vidieli . , . I zbilia stralar pusti sirotu u miru i po malo
se mrmljaiu6i udalii, A da si vidio ono siroEet Onai strah, ona
plahost, kao u proSoniene ilivine, a onda onai zahvalni pogled
prema rneoi, ah, tako mi se sirotica smili,lal.,,
I tako bismo moSli joS dugo pripoviedati, i ioS ne bismo
izpripoviedali svih neprilika i sve sramote, 5to seliaka mole
sti6i u Sradu, posebice u >naSemuZafreba.
Krivo bi mislio, tko bi krivniu za ovakve do$adiaie sva-
ljivao ria gradske straZare, koii nisu dosta obrazovani i upudeni,
kako imadu poatupati, Mi znamo, da su ti straZari i sami ve-
6inom seljaci, ali znamo i ovo: Gospoda Sradiani bez razlike,
pade i isti manji trSovci i obrtnici, drZe seliaka nedim niZim od
sebe, ti, ne drle Sa sebi ravnim doviekom, koii ima pravo na
iednako po5tovanie. Ovo glupo preziranje seljaka tako ie jako
da se brzo uciepi svakomu gradskomu stanovniku, pa taho i
straZaru, osobito kad vidi, kako niegovi poglavari postupaiu
sa seljacima i kako se prema niima vladaiu, Ovakav stralar
brzo izgubi onu nieZnu vezu sa seliadtvom, on se po6ima sve
vi5e stiditi svoieSa seliadkofa roda, onda ga podne tajiti, na-

pokon mrzili i prezirati i draati sebe sretnim, Sto vise niie
seljak, Sto se ie "civilizovao<<- poSospodio,
Kako je ovakvo mi5lienie i postupanie sa seliadtvom nera-
zumno, ne treba dokazivati. A osobito ie to nerazumno kod nas
Hrvata, kofi smo seljadki narod, Ta Sto je Hrvatska bez se-
ljadtva? Sto bi Za{reb bio bez seliadtva? Od ko$a iiva za{re'
badki {radianit? Tko uzdrlava tolike oblasti, po kojima ie
Zafreb sredi5te domovine?
Sve bi ovo imali promisliti oni, koii imadu u rukama vlast
nad Zagrebom, To bismo osobito preporudili novomu girad-
skomu vie6u, Seliak ie iezSra hrvatsko$a naroda, temeli domo-
vini, On treba da a Za{teba bude kao u svoiem, da u nie{a
stupi s ponosom i sigurno5€u' a ne sa stidom i strahom na
svakom koraku'
(,Dom,, God.1910.
Br. 10.)
Novi izborni zakon.
Proiirenie izborno$a Prava,
Svemul zlu u na5oi politici i u ob6e u na5em narodnom
Livotrt,t nasilnom i nepravednom vladaniu, Sadnomu klanju
Sospodskih stranaka ie tomu krivo to, Sto u banskoi
Hrvatskol ve6ina naroda nema nikakvoga prava' ne$o tako
reku6i Saka liudi bira zastupnike, koii onda rade, Sto ho6e, ier
vlada moZe napraviti izbore kakve ho6e,
Gospoda i gospodske stranlce znadu vrlo dobro za ovu
krvavu krivicu; one znadu i to, da ie ta krivica tako velika i
lelka, da bi narod dao i Zrtvovao sve' samo da se ta krivica
ukine. To vrlo dobro zna i sadainja saborska ve6ina, koaliciia,
pa se ie zalo i usud,rla sporazumieti sa starim mafjaronirna,
dobro radunaiu6i, da 6e ioi narod sve odobriti, samo neka se
proiiri izborno pravo, tr doista: novine od koaliciie bubnjale
su upravo zaglu5no, da 6e sada najednom preko 300,000 (trista
tisu6a) naroda dobiti pravo glasa! Pa niie li se za tu cienu
vriedno sloZiti i sa samim vrallom, budi Bog s nama' a kamo li
ne bi s madZaronima!
No nije duSo potraialo, a te novine poEele Seprtljati, O
191
prosirenju izbornoSa prava ztade se naime io5 uviek vrlo malo.
Toliko su ipak javile i vladine novine, da 6e se kod toSa pro-
Sirenja najvi5e paziti na to, da u Hrvatskoi ne bude razmjerno
vi5e izbornika - nego Sto ih je u Ugarskoj, U tom ie smislu
ban Toma5i6, vie6ao s ministrom-predsiednikom Khuenom dne
9. oiujka i premda ie u kratkom sluZbenom izvjeEtaju o tom
vie6anju naglaSeno,da ie pro5irenie izbornofa prava na5a do-
ma6a stvar, ipak ie eto stalno, da mi Hrvati ne smijemo dobiti
vi5e izbornoSa prava, nego Sto Al razmjerno imade Ugarska
ve6 tolike godine. Tamo preko Drave ve6 odavna imade izborno
pravo svatko, tko pla6a deset kruna porezat te iednoSa zastup-
nika bira obidno par tisu6a izbornika. Samo su magiarska So-
spoda stvar tako udesila, da za Slovake, a jo5 vi5e za Rumunje
vriedi drugi izborni cenzus, nego li za Magjare, a bududi da
vedina magjarskoSa seljadkoSa puka nema svoje zemlje, ne{o
su to prosti nadnidari, to i po tom proSirenom izbornom pravu
u Ugarskoj vladaiu, kako to vidimo i znamo, samo magjarski
velika5i s maSjarskim Zidovima. Od svih 413 kotara devet mili-
juna nemagljarskih naroda nema ni trideset zastupnika, a osam
milijuna Ma{iara ima ih preko 380, od toSa ie 150 Zidova. I gle,
sad bi nie5ta slidna htieli uvesti i u Hrvatsku, kao da nije dosta
nepravde i sile po ovom dana5njem izbornom zakond
Iz sve$a ono$a, Sto se o pro6irenom izborno,mpravu u sluZ-
benim novinama piSe, a joS vi5e iz ono{a, Sto se o niemu ne
piSe, vidi se naime ved sada posve jasno, ovo dvoje: Prvo, da
ne 6e svi dosada6nii biradi postati izbornici, ti. da ne 6e pravo
glasa dobiti svaki onai gospodar, koji pla6a 10, dotidno 6 kruna
izravnoga poreza, neSo da 6e se zahtievati mno$o ve6i izborni
cenzus, i to 15 ili 20 kruna. DruSo je ovo: U gradskim kota-
rima, gdie je ve6 sada cenzus za pol manji neSo u kotarima se.
oskim, tra1il6e se i u budu6e daleko manii porez za pravo
gilasa,nego na selu, po svoj prilici 6 K.
Ona prva stvar, da naime svi biradi ne postanu izbornici,
ier bi to bilo toboZe previse prava za narodt ta prva stvar,
ako se zbilia dogodi, sramotna.ie i gadna prevara; no ako se
dogodi jo5 i ovo druglo,t, j. ako u gradskim kotarima bude i opet
za pravo glasa dosta pladati pol poreza manie, nego u kotarima
seoskim, onda je to opet iedna u nebo vapijuda krivica, pravo
zlodinstvo proti narodu,

seljadkoj stranci prigovaraju sa svih strana, naravski bez
svakogla razlo{a, da ona ciepa narod i da sije mrZnju mediu
seljadtvom proti 6lospodi, A pitamo mi, sto moZe seliaka vise
ogorditi, nego kad ve6 danas vidi, da je na selu potrebno pla-
6ati 60 kruna za pravo glasa, a u gradu je dosta trideset, te
ie
sva sila gradjana, hoii, kako se ono kale, nemaiu ni pirunta, ni
funta, a ipak biraju narodnogla zastupnika, a ogromna ve6ina
dobrih seliadkih gospodarane smije na biraliste, kuko se kaze,
ni Bosa moliti, I sad bi se ta krivica imala ios pove6ati i to sve
s razloga, Sto su gradjani sami po sebi prosvje6eniii, a seljaci
kako se fino veli, zalupaniji.I ovakvo por"brro pra.uo'za
{radove
zafovara ,Hrv, Slobodao!
Proti toi krivici i zlodinstvu treba unapred ustati ostro i
odludno izvan sabora i u saboru, i to na temeriu ovih neoborivih
istina:
1, svaki onaj staleZ, koji se mora boriti za koru svakdas-
njega kruha, spada iednako medju narod, dotidno mediu puk.
S glediSta gospodarskepotrebe narod
ie dakle ;edna c;elina,
koja se ne smije pod nikakovom izlikom dieliti na toboZe
vise
i nile staleZe.
2, Ako u gradu Eovjek viSe svakojakih novosti vidi i
te na prvi po$led izgleda pametniji, to umjesto toga
duie,
Zivi seliak
u takvoj svezi s prirodom, i tako se teZko pati u-Zivotu,
po svom izkustvu, a pogotovo po svoioi vieri u Bogla,
da ie
po svoioj
stalnosti i po5tenju popredno vredniii od gradjanirra-.
Zlb su ,"
seljadki kotari na pr. pod Khuenom opirali svekolikomu
slui-
benom nasilju i pokvarenosti i onda, kad vei gradski
kotari,
a na delu im sva tri kotara za{rebalka, bijahu u magjaronskim
rukama,
Da nema ni5ta drugo6la,ova sama stvar bila bi
dovoljnim
razlogom, da hoaliciona saborska ve6ina ne
udini te nepravde
i toSa zlodinstva, Ako to ipak udini, bit ee to
iasnim i rr"po-
bitnim dokazorn, da se je do kraja pomagjaronila
i da samo
takvom krivicom misli zadrZati svoiu ve6inu,
MoZda Ce joi to na neho vrieme i uspieti,
- Ali kad dodie
do obraduna, bit 6e tai ozbiliniii i stra5niii,
nego je bilo sa
starim magjaronima.
Pudka politika, osobito kako ju vodi seliadka
- stranka, ne
da se vi5e nidim ugusiti i unistiti. ovakva
Lrivica, rrakva se
193
proti seljadkom staleZu sprema, sa sasvim dru€im izbornim
r"dom, nego sto je bio obe6an, takva krivica moZe udiniti samo
to, da seljadka stranka dodie nesto kasnije do odludne vedine
u saboru, A bilo proiirenje izborno$a prava kakvo mu dra$o,
bit 6e to ujedno i takvo proSirenje seliadke stranke ne samo
izvan sabora, nego i u saboru, da 6e danasnia koalicionaska
ve6ina jos ljuto poi,aliti, sto Zrtvuiudi sveob6e izborno pravo
nije znala ni htiela posti6i barem takvo pro5irenje, po koiem
bi sav puk ,osim tvornidkih radnika i poljskih nadnidarau
(sre6om kod nas jo5 dosta malobroinih), i seoski i gradski
postao velika politifka cjelina, $lavni i prvi faktor za na5u
gospodarsku i politidku slobodu, Ovom svoiorn lukavom i ludom
popustljivo56u koalicija miesto da se oiada, na koncu 6e se
pred narodom do kraia osramotiti i upropastiti.
Razdielienie izbornih kotara,
No po svem sudedi koaliciia bi iedva do6elcala,da ne dodie
do nikatvoga proiirenia, A tu bi ioi mogli pomo6i frankovci'
Proti ovomu kakvomu-takvomu prosireniu izborno$a Prava
ustaju naime, kako smo ve6 iavili, frankovci i priete se, da 6e
na svaki nadin ovo prosirenie spriediti, To bi koaliciia iedva
dodekala i rekla: Mi smo htieli, ali nisu dali frankovcil zato ie
upravo nuZdno prosuditi, Sto to ho6e frankovci'
Frankovci (na svoi ved nadin, t, i, $rdnjama i bukom) doka-
zuju ovako: Ovo prosirenie ojadat 6e samo Srbe, koii i danas
imadu kud i kamo ve6i broi zastupnika, ne$o sto ih ide' Novi
nairne izborni zakon, kako $a ie zasnovao bivii podban Nikoli6'
a prihvatio ban Tomasid i koaliciia, zadt1al6e isto razdielienie
kotara, kakvo ie i danas. A danas su kotari tako razdielieni, da
70 Srba u Lici bira iedno$a zastupnika upravo tako, kao i deset
i dvadeset puta toliko Hrvata na pr, u du$oselskom i sisadkom
kotaru, To je razdielienie zamislio i stvorio Khuen, samo da
oslabi Hrvate, ,Za lo 6e se frankovci svim sredstvima boriti
proti tomu novomu zakonu,
Ovo, Sto frankovci pi5u za izborne kotare, niie ni5ta
nova, dudno samo, Sto o,ni ovu krivicu vide, a kao da ne vide
i drugih stra5nih krivica, kao Sto je na pr. ono, da seliak, kojl
spada pod Zagreb ili Petriniu i t, d,, ima pravo 6!lasa,preurda
13

pla6a 30 K poreza, a njegov susjed preko gradske medje, koji
plada na pr. 50 K poreza,nema prava Slasa!Ali to nije 6ilavno,
Sto nama u ovom frankovadkom dokazivanju smeta, neEionas
smeta ovo; Frankovci piSu, da bi ban Toma5id moSao podekati,
dok se oble izborno pravo uvede u Ugarskoj! Frankovcima je
toliko stalo do toga, da se izborno pravo ne pro5iri sada, da
se sluZe i izvra(,anjem, te pozivait u pornod i kraljevu ried,
sjeiaju6i naime bana Toma5i6a,da je krali odredio novi izborni
zakon za Hrvatsku istom za ondankad se uvede u Ugarskoi,
- a nije tako! Krali je naime pisao saboru, da 6e se ob6e
izborno pravo uvesti u Hrvatskoi onda, kad se uvede u
Ugarstr<oi, - ali sada se ne radi o ob6em izbornom pravu, nego
samo o pro5irenju,
Ovim su se frankovci odali, Nife njima, po svem se vidi, do
ob6ega prava glasa i t, d,, ne6!oim je glavno do to$ar ili da se
izbori obave po starom izbornom zakonu, tj, po starim listi-
nama (koje su sastavljenepo Rauchovom nalogu i uz sudielo-
vanje mnogih frankovaca!), ili barem da ostane, kako jest, ti,
da se izbori jo5 jedno vrieme ne razpisuju,ne5!oda frankovadki
zastupnici zadrLe svoje kotare, jer kakvogod bilo proSirenie,
- frankovci se ne boje, da 6e njih biti manje,
'
Ako nije ovako, mi nikako ne razumijemo za5to vole stari
izborni zakon - koii ima iednako nepravedno, a za Srbe po-
voljno razdieljene kotare - nego kakvo-takvo pro5irenje,
A Sto se tide razdielienja kotara, o tom nema sumnie, da
ie to jednaka krivica kao Sto i izbornidki cenzus (visina poreza),
pa ako koaliciia ne 6e da bude ona ista staromadzaronskadeta
prodanaca i nasilnika, ona 6e uz pro5irenje izbornoga prava
ulrinuti i sadasnje khuenovsko razdielienje kotara, Ne 6e li,
ona se pred' narod ne te smjeti ni porkazati, To joj mi jamdimo,
Ne radi se tu naime samo o Srbima, premda je na'Zalost istina,
da je to razdieljenje stvoreno radi Srba. I ako Srbi irnadu i
prst obraza, te ako ne Ee da i dalie sve Srbe, pa i Srbe
samo-
stalce smatramo toporistem, na koje'se moze nasaditi svaka
_ ma€iarska i magiaronska siekira, - orri moraju sami zahtievati,
da se ukine ova,sramotankoju im je Khue,n namienio, Tu 6e se
vidieti, iesu li Pribiievi6i i Baniani drugi srbi, nepio sto su bili
Giurkoviii i Giurdjevidi. Ali ne rad.i se, rekoh,
o Srbima,
nego se radi o iednoj rugobi, koie se mora stidjeti ".*o
svaki po5ten
-
1e5
politidar, Fa ako koaliciia doista pristane na staro razdielienie
kotara, onda 6e biti odito, da su frankovci uza sve svoje ArSuse
i Fridiunge prema nioi - pravi po5teniaci,
Mi smo dakle za pro5irenie - pa bilo Sire samo za vlas,
ali smo u isti das i za drugo razdielienje kotara, Ne kaZem, da
smo za upravednou razdielienje kotara, jer bi se kod vlade
podeli i,zgovarati,,da moraju tek ,rproudavatin broj Ziteljstva
i t, d. Ali odite nakaze, kako smo spomenuli i za koie svatko
znade, - to se mora i mole jednim saborskim glasovanjem i
iednim glasom ukinuti,
A da su oni, koji su proti proSirenju, a kalu, da su za obte
pravo Slasa, da su to ili prkosnici ili bilo kakvi spekulanti, -
to je odevidno, pa to ne treba ni dokazati - i bez obzira na
to, Sto ie kra\j,odredio, kada 6e se kodlnas'modi uzakoniti obde
pravo glasa, a kraljevska se ne poride.
Napokon tako pro5ireno izborno pravo, da svatko, tko
pla6a 10 K poreza, dobije pravo glasa, to je za seljadtvo u
istinu ob6e pravo 6llasa,Mi Zalimo dodu5e, Sto 6e koja tisu6a
radnika ostati bez prava gllasa,ali pitamo: Je li ve6a krivica,
da Sa ne dobije deset tisu6a (to je najvi5e rad'nika), ili da Sa
ne dobiie trista tisu6a (to ie naimanje!) seljaka?
(,Dotn,', God. 1910.Br. 11.)
Nova hrvatskavlada pred saborom.
Kad na5i ditaoci proditaju govor bana Toma5i6a, Sto Sa ie
dne 20, oiujka izrekao u hrvatskom saboru, za stalno 6e pomi-
sliti, ako i ne 6e uzviknuti: Ne5to se je promienilo!
i ;,"iff;" l:;:::;:"f,o*;",," u tom,stoie jedanod
zastupnika seliadke stranke i uiedno predsiednik flavno$ od-
bora, Stjepan Radi6, po vi5e puta odobravao govor bana To'
rna5i6a,i Sto ie drugi zastupnik seljadke stranhe, Vinko Lovre-
kovi6 pridruZio zastupnicima vedine i dopratio bana u sabo,r,
je sabor ustanovio, te bana dopratio u sabor, Ta sve se stranke
znadu hvaliti i obe6avati, da 6e uviek odobravati sve, Sto ie
196
dobro, pa dolazilo to od ko$a mu dra$o, a narod drii, da ie lo
zastupniku upravo duZnost. A i ono, Sto se ie zastup. Lovre-
kovi6 pridruZio zastupnicima veline i dopratio bana u sabor,
ne bi jo5 samo po sebi morala biti nikakva osobita promjena,
ier kad se u druZtvu, u koiemu se sastanu tazlilni liudi, imade
udovoljiti uljudnosti ili obidaju, desto se do{adia, da uliudien
dovjek izkal,e dast i onomu, ko$a inade ne Sleda. Sve ovo dakle
ne bi bilo jo5 niSta, No nije samo to, ne$o je posliie prvofa ba-
nova 6lovora u saboru odevidno, da se vlada u istinu promie-
nila, t, j, da ie vlada druSadiia, nefo 5to su bile ma$jaronske
vlade. Proditav5i taj banov govor na5i 6e se ditaoci i sami o
tom uvjeriti, a ovdje 6e biti potrebno, da se posebice spomene,
na sto u banovom govoru treba osobito paziti,
Prvo, Sto treba zapamtiti i iztaknuti, a Sto se razlikuie od
dosada5niih govora svih magiaronskih banova, pa i bana za
unarodne.. vlade, Peiadevida, jest ovo; Ban Toma5id kaZe, da
ie na stolicu hrvatslcih banova do5ao po poviereniu predstav-
nidtva naroda, t, i, po povjerenju ve6ine sabora. Ne kaZe dakle
ban Toma5i6, kao Sto su do sada svi naSodbeni banovi bez izu'
zetka pred saborom govorili: da su na bansku stolicu zasjeli
upovierenjem ugarskoSa ministra-predsjednika", Ne5to je do-
du5e o tom upoviereniu ministra-predsiednika" kazao i ban
Toma5i6, ali na drugom mjestu i s^druSadiiom nakanom, No o
tom kasnije, Ovo dakle ne bi imao biti ban, koiega su nam
MaSjari ,poslaliu, nego ban, koga ho6e narod, t, i. vetina za-
stupnika, koje ie narod izabrao,
DruSo je ovot Ban TomaSif nlje ni jedne riedi potro5io na
to, da je novoi vladi zada6a duvati vezu s ,Ugar-
"osampodi5niu
skom.., da ioi je Euvati i pazlti na >interese zajedniceo,- kako
su to bez izuzetka svi banovi otvoreno, odludno i kao njekakvu
vi5u zapovied pred saborom iziavljivall Bilo je pade banova,
koji su se naibezobzfunije,kao pravi tudjinski komisari, prietili,
da 6e naiodludnije profoniti one, koii budu radili proti toi
osamgodi5nioi vezi, Novi ie ban spominiao Ugarsku samo kao
iednu stranku iednoga ugovaratelia, proti kojemu hrvatski ban
irna posebno, hrvatsko staiali5te, od kojega ne odstupa,
No Slavno ie ovo: Ban Toma5i6 govorio ie tako uviereno
o potrebi, da se na5 narod novim izbornim zakoriom oiada, t, i,
da se izborno pravo pro5iri i Sto prije na cieli narod protegne,
t97
- da ie to moralo zadovoljiti svakoga, tko doista ho6e, da hr-
vatski narod dobije odludivanje o svojoj sudbini u svoje ruke,
,Pita se sada samo ovo: No nije li dana5nii ban Toma5i6
njekda5nji khuenovac, pade vodja njegovih ma$jarona, kojima
ie i uspomenu prokleo ditavi hrvatski narod? Je li mogu6e, da
taj dovjek, kojega je toliko proklinjani Khuen predloZio Nj. Ve-
lidanstvu za bana, je li mogu6e, da tai dovjek hode dobro
Hrvatskoj? Je li mogu6e, da ie Khuen predloZio kralju tako-
voga dovjeka, koji bi htio dobro Hrvatskoi, koji bi smio braniti
njezino pravo i proti Ugarskoj? Nije li naime, kako je to i u
saboru kazao zast, Elegovid, protuslovlie, kad ban TomaSi6
kai,e, da stoji na hrvatskom stanovi5tu, a uiiva povierenje mi-
nistra-predsjednika Khuena, koji stoji na maSjarskom stajali5tu,
Ovo i ovako mofu pitati ne samo strandari, koji nikako ne
6e da priznadu isto dobra komu drugom, i koii za drufim nidim
i ne idu, neSo da se kao opoziciia iztaknu, te time na glas
dodju i Sto vi5e pristaSa steku, - nego ovo i ovako moZe i
mora pitati i svaki Hrvat, koii jo5 nije zaboravio, Sto je bio
Khuen i nje{ovi maSjaroni, I dobro ie, da se tako pita, ier se
samo na takova pitania moZe odgovoriti ovako:
Ako nam ie Sto drZati do riedi novoga bana Toma5ida, onda
je odevidno da se ie njeSto sasvim promienilo, No ta se pro-
mjena niie do{odila proSle subote, kad ie novi ban onako gio-
vorio, Ta se promjena dufo spremala, Borba naime na5ih rodo-
ijuba Kvaternika, Strossmaiera, RadkoSa, Star6evi6a, Makanca
i t, d, niie bila uzaludna, pa premda ie mno$i iz njihovih redova
pre5ao medju magjarone, baS zato ie i mediu magjaronima
znalo biti liudi, koii su mislili i htjeli ovo i ovako, kako tg,
danas govori ban Toma5i6, pa su ovi liudi znali i ve6inu hrvat-
skoga sabora sklonuti, da kako-tako ustane barem na obranu
nagodbe protiv samovolje uSarske vlade, Ban Toma5i6 pade
kaie, da ie unargdnau (magjaronska) stranka i onda rodoljubno
radila, kad je bila na vladi, ali da nije imala uspieh, pa ju je on,
kaZe, htio opet uzkrisiti, da dokaZe da ie doista tako.
No ban Toma5i6 priznaje dodu5e mnogo, ali ne pfiznaie
sve, On priznaie, da magiaronska ,rnarodnao,stranka niie imala
uspjeha, ier nisu bile prilike povoline, t, i, ier su Magiari bili
prejaki; on priznaie pade, da u toi >narodnoi", magjaronskoi
stranci ima ljudi, koji ne pitaiu za domovinu, ne{o za sebe.

198
Ban Toma5i6 napokon priznaje, da je narod tu stranku odsudio,
i nijednom riediu ne prigovara, 5to je to narod udinio, pa tim
priznaje, da je narod pravo udinio, Ali iedno ie telko banu To-
ma5i6u priznati, a to ie ovo: Rodoljubni Hrvati ne hrive ma-
gjarona, zato i nisu na njih o$ordeni zalo, Sto nisu domovine
oslobodili od Magjara, i jo5 ju moZda ujedinili, nego hrvatski
narod krivi ma$iarone zato, Sto su pro$onili prave rodoljube,
pade svaku rodoljubnu misao i poku5ai, Sto su bili nasilnici i
tladitelji rodjene svoje bra6e, To je ono, Sto boli i Sto se zabo-
raviti ne moZe,
Zato je bilo uzaludno nastojanie bana TomaSi6a, da uzkrisi
narodnu stranku, jer se je tomu uzprotivila i sama koalicija,
premda ban nije valjda i6ao za tim, da uzkrisi nasilnike i tladi-
telie vlastitoga naroda, ne6io da uzkrisi iskrene pfijatelie
Ugarske.
Ali mi niti toga ne moZemo odobriti. - Mi seljadka stranka,
a i ditavo seljadtvo - ne molemo i ne 6emo ni toga odobriti,
ier su uiskreni priiatelii Ugarske" bfli uviek zakleti neprija-
telji ne samo opravdanih tetnia hrvatskoga naroda, ne$o i naj-
lju6i i naisuroviji tladitelji seliadkoga naroda, Zato je prei!-
siednik seliadke stranke i naglasio, da 6e seljadka stranka
vladu i vedinu u saboru i izvan sabora podupirati kod pro5i-
renia izbornoga prava i kod odstranjivanja dinovnidke samo-
volie, ali da 6e se i vladi i ve6ini naio5triie, upravo nepomir-
ljivo uzprotiviti, dim samo pokuSaju Hrvatsku moZda jo5 jade
svezati s Ugarskom, nego Sto je danas, jer za nas Hrvate bit
6e to bolje, Sto manje budemo imali posla s Pe5tom i s Ma-
{iarima,
(,Dorn,, Goit. 19t0. Br. 12.)
Vlada, vedinai opozicija.
NaS hrvatski drZavni sabor imao ie do sada samo detiri
siednice, a to niie dosta, da se vidi, kakva ie nova vlada, kakva
ie saborska velina i kakva opozieija,
Vlada ie kod nas u Hrvatskoj, kakav ie banz ban je takav,
-
kakav ie poloZai u carevini, u Ugarskoj i u na5em saboru,
A poloZai ie u kratko ovakav: Bosna ie siediniena, - sa
------
199
Srbiiom, dakle i sa Srbima >svima i svudau - mir, Zalo ie ban
Rauch, koji ie bai radi poloZaia u carevini bio udario na Srbe
u Hrvatskoi svom silom svoje vlasti, morao oti6i,
Ovo je djelovalo i na Ugarsku, gdie su Ma€iari cielo vrieme,
dok ie prietila pogibelj rata, radili Sto su htieli, a moralo im se
popu5tati, ier su se grozili, da 6e uzkralLti novac za voisku
i t. d, eim ie nestalo pogibelji rata, osieti5e Magjari uzde, a
kad ne posluSaSe,dobi uzde u ruke Khuen, Magiarske se stranke
preko no1i razlepoSe vide6i, da ne 6e Solim velikim obe6anjima
i dalje moii svoj narod voditi, A kako ie tamo politika dobrim
dielom spekulacija, nafrnu5e svi Khuenu nudedi mu se za za-
stupnike. Novine piSu, da se ie Khuenu ponudilo za svaki kotar
do 20 kandidata!
A u Hrvatskoj? Koalicija se dobrano razftieznila: Prvo -
ne didi se vi5e magjarskim bratimstvom, dapade pljuie na one,
s ko,iima se bratimila; ne ide s pu5kom na Bed, dapade usred
Beda sklapa s Austrijom mir, i to ne samo Hrvati, nego i Srbi.'
A Srbi se pogotovo razlriezniSe,vide6i, da ne samo ni Englezka,
ni Turska, nego ni Rusija ne 6e u rat, da Bosna bude Srbiii.
Ovako razlrielniena koalicila nije mogla imati druge Zelie,
nego da se ukloni Rauch. A to je lako, to je dapaie nuZdno,
I to ie uiinio, Khuen!
I mi da primimo bana od Khuena?! Od Khuena, koii ie . . 't,
- >rZaihone? S Ko5utovcima smo se bratimili, i to ne samo u
Pe5ti, nego i u Beogradu, a oni ne samo da su povukli rep, nego
su na banskoj stolici drlali Raucha, koji ie gniavio Srbe radi
onoga, o dem smo mi, Hrvati i Srbi, s njima divanili i Sto smo
pone5to i u riedku rczoluciju metnuli. To su hulje, ti ko5utovci,
a prva ie hulja sam Ko5utl Neka Raucha makne i sam vrag,
samo da Sa makneln
I maknuo Ea je - i dobro je,
Ali to niie sve, Khuen ie mofao maknuti Raucha, a pred-
loZiti kraliu za bana - Josipovi6a, ili Stjepana Kova6evi6a, Ali
nije, neSo je predlolio Toma5i6a, koji je malo priie to$a napisao
udenu knjigu o hrvatskom drZavnom pravu, u koioi kniizi do-
kazuje na temelju starih pisama, da je hrvatsko kraljevstvo
bilo uviek slobodno, Zaito ie profesor Toma5i6 pisao kniiSu
o drZavnom pravu, a nije pisao o financijama, Sto bi svatko
odelcivao, ier je Toma5i6 o financiiama naudao u sveuEilistu?
 200
2gl
Nema sumnie, profesor je Toma5i6 pisao knjigu o hrvat-
skom drZavnom pravu zato, jer ie to trebalo, Komu? Valjda niie Hrvatska i katoliika misaou Bosni
to trebalo Magiarima, nego Hrvatima, ier treba znali, da ie na-
rod u hrvatski sabor birao ve6inu zastupnika, koii su za hrvat- i Hercegovml.
sko drZavno pravo, naime: preho 20 prava5a u koaliciji, t6 uz
Franka, 9 uz Milu Stardevi6a, 3 u seliaEkoi stranci, t, i, sve osim
Smutnfe medju katolidkim Hrvatima dovele su napokon
Srba, naprednjaka i ono neSto presvietle gospode.
do toSa, da biskup ustaje proti biskupu, ili bolje: biskup proti
No za dudo - nitko i ne znat da je u saboru, recimo tako,
nadbiskupa,
ved sada hrvatska drZavopravna ve6ina, ili ako zna, ni5ta do
Ove su smutnje vrlo vaZne za bududnost naSe{a naroda,
topia ne drZi, nego se Srbi, naprednjaci i presvietla gospoda
a razjainiuju nam i mnoge dana5nie prilike i neprilike u banskoj
dri,e, kao da ie Toma5i6 niihov ban, a prava5i im
Sa ioS pokla- Hrvatskoj, pa je zato potrebno, da i naSi ditaoci barem u kratko
njaju i naturuju! Sve joS misli, da je u vedini koalicija, ona ko-
saznadu, o dem se radi, Za bolje razumievanje treba segnuti
Sutovsko-srpska hoaliciia, koja ie sklopila riedku rezolucijut
i koju stotinu Sodina natraS.
I tako doZivjesmo dudnu stvar, naime: da su bana Toma-
Katolidkih biskupija bilo je u Bosni i FlerceSovini od sta'
5i6a, koii se je za banstvo pripravio proudavaniem i iznaSanjem
rine, t, j. tamo priie 700-300 Eodina, a spadale su pod gla-
starih, tisudljetnih pisama i uspomena, pozdravili kao svoga
varstvo nadbiskupa spljetskoga u primorskoj Hrvatskoj (t, i, u
bana bas oni, srbi i napredniaci, koii ne samo da do tih starih
Dalmaciji) ili barslcoga (u Baru, u dana5nioj Crnoj Gori), No
pisama i uspomena niSta ne drZe, nego su im se znali i te kako
kako su se ove nadbiskupife otimale za crkvenu vlast nad
naru6lati!
Bosnom i Hercegovinom i kako se je radi razdvojenja kr5danske
Ovoliko ie za sada bilo dosta natuhnuti, a Sto bi se iz ovoga
Crkve na iztodnu (greku) i zapadnu (rimsku) i na5 narod ve6
moglo izleli, io5 u ovom saborskom zasiedaniu, to 6emo moZda
u to doba razdvoiio na dvie Crkve, moralo je biti mno6lonereda
d,oiivjeti.Iz ovoga naime iasno izlazi, da se danas joS ne zna,
i nezadovoljstva, pa je narod odstupao i od iedne i od druge
tko je i kakva ie banova ili vladina ve6ina, a tko
le i kakva Crkve, te prihvaiao novu kr!6ansku vieru, bo{omilsku, koja
ie opozicija. eini se dodu5e, da ie t, zv, koaliciia ve6ina, a sve niie priznavala nikakvih biskupa ni biskupiia, Proti ovoj novoi
ostalo da ie opoziciia. No kad se prosudi, da su razciepani pra_
vjeri i njezinim prista5ama ustade i Crkva i drlava, pa su se
vasi izvan koaliciie, tj. frankovci i stardevi6anci, vise opozicija
proti bo{omilima vodili i krvavi ratovi, To je bilo tamo za
iedni drugima neso vladi, za tim, da se bivsi frankovci vrlo Kulina-bana bosansko€a, t. i. priie ?00 Sodina, a ratovi su tra-
obzirno, pade priiateliski drZe i vladaiu prema toboZnioi ve-
6ini, a sada5nii su frankovci jos iali io5 100 i vi5e godina posliie toga, Zato ie Turcima-Osmanli-
iuder podupirali nagoibenoE iama, koii su god. 1463,(priie 450 godina) u Bosnu provalili, bio
Raucha, onda ie doista odevidno, da se ni za pravrn
opoziciiu lak posao: naSli su narod razciepan, zavadien i zara1en, Vedina
ioS ne zna, i to tim manie, Sto ie ban tako govorio, d" ,., -.,
velika5a.bosanskih,' koji su pristajali uz bogomilsku vieru, pri-
pljeskala i dva zastupniha seljadke stranke,
hvati sada vieru Muhamedovu, postanu muslimani, Sto je ostalo
Mnogo bi trebalo razlagali, za5to to ovako u.hrvatskom
icj krS6anskoganaroda, podpalo je pod grEko-iztodnu Crkvu u
saboru, ti, za5to su razciepani i raztepeni oni, koii
visoko diZu Carigradu, koja je sada i sama doila pod osmanlijstrruvladu, a
. i-neprestano naglasuiu hrvatsko drZavno pravo, a zaSto su
ka5nje su se vjernici ove Crkve radi vierskoga jedinstva s na-
sloZni tako razlidni ljudi u koariciii koia se po
tom dini kao rodom u susjednoj Srbiji podeli sve to vi5e nazivati srbi, razu-
vetina, a nije ve6,ina. Ovo se ipak moie
re6i: Samo obee ili mievaiui pod tim nazivom jedino vieru,
pro5ireno izborno pravo moZe ovu rana
izliediti, ti. dovesti u I tako je uredienie katolidke Crkve u Bosni i Herce$ovini
sabor druge liude.
sasvim zalrto, t. i. nije vi5e bilo ni Zupa, ni biskupiia, ne6lo su
(,Dom.,- Gocl. 7970. Br. 73.)
 -

202

ostali, poslije se dizali samo samostani, 203

u kojima su iivjeri re-
dovnici (fratri) franjevci, koji su od onda,
pa za ditave osman_ u katolidkoi crkvi? - Oko to! pitanja vodila se Zestoka borba
lijske vlade, t, j, preko 400 godina sve
do god, 1gg3,,bili jedini malne cielu godinu,
katolidki sve6enici i pastiri katoridkih
vfernika u'rr- dieru Nadbishup je Stadler naime sa svojim ljudima, kanonicima
nase domovine, pa sto se je lcatolidh
a viera Bo;"iJ Herce_ i sve6enstvomzahtievao, da barjak ima posvetiti katolidki sve-
govini saduvala, to se ima
zahvaliti njima, " 6enih, a tomu su se protivili ne samo muslimani, dlanovi druZtva,
Malo iza to6la, sto je Bosna i Hercesovina
dosla pod vladu negio i oni katolici, koji nisu htjeli, da muslimani radi topa iz
na.ega vladara,.uzpostavljena
ie u njoj i katolidka crkvena drnLtva izstupe. Napokon je do5lo do preloma i barlak nije bio
vlada (hijerarhija),
nikako posveden, ne6!o samo svedano prvi put razvijen,
Osnovana je iedna nadbiskupija,
^ vrhbosanska,sa sjedi5tem Ve6 tom zgodom pokazale su se velike opreke izmedju
u Sarajevu i dvie bis'kupije, i
to u'Iian;aruci i u Mostaru, Nad- nadbishupa Stadlera, pa njegovoga sve6enstva,i izmedju ostalih
biskupom je imenovan sve.enik
iz banske ur.,r"i.t Josip Hrvata katolika, uz koje su ve6inom pristaiali ne samo fra-
Stadler, biskupom banjaludkim "
tr"rrpru" Marijan Markovii, a njevadki sve6enici, nego i njihovi biskupi, Po onom naime, Sto
rnostarskim franievac paskal Buconfie.
Osnovano i" , .,r."rrr"r,o_ je Stadler Zelio i zahtievao, moglo se ie misliti, pa su mnoSi
i iedno 10 novih ilupa,na koje
su postavlieni svietski svedenici, i mislili, da on hode ovo; Sve, Sto ie hrvatsko mora biti i kato-
a ne franievci,
lidko. Fo tom se samo po sebi rantmije, da Hrvati mogu biti
Ved u poietku opaiala se njeka
protiv5tina izmedju fra_ samo katolici, a to znadi od Hrvata Soniti i muslimane i pravo-
nievaca i novih svjetskih sve6"rrika,
slavne (uSrbeu po vieri), I doista je ova misao izredena na kato-
ravski, jer je uzpostavljena crkvena ":,, i"-iii, i .;";* ""_
vlada, t. j. nd._ lidkom kongresu (sastanhu) u Zaprebu. Sod, 1900., kod kojega
stojao, da katolidku Crhvu uredi ""aii.f.upr
onalco, i."t o ," ;;;;;"" ie kongresa prvu ried vodio nadbiskup Stadler,
ostalom katolidkom svietu, naime, o,
da upravlia nie Zupepredade Kamo vodi ova misao, po koioj bi svi Hrvati imali biti
svietskim sveienicim a, a lranie"i
J. se vrate u svoie samo_ katolici, to se vidi iz dana5njih smutnja mediu samim'katoli-
stane,
cima Hrvatima u Bosni i Hercegovini, naime u protivStini iz-
U to dodje i novi pokret narodni
i katolidki. Hrvatska medju nadbiskupa Stadlera i biskupa Markovi6a, O tom jo5
narodna misao iavlja ." po
_"lo , Bosni t H";;;iloi o"e ried,
pred 50 godina, za
franjevci, koie -osmanliftke vlade, a prvi su iu poprimili oni Kad se je slutilo, da 6e se i u Bos.-Herc,uvesti sabor, dopu-
ie skolovao bisr.up-'djarcovaiki stiosmaier stila ie vlada, da se i trIrvati njekako za to priprave, i tako bi
svoiem sveienidkom siemeni5tu,poslie u
je hrvatska narodna okupacije il.""-"i"e"f. osnovana Narodna Zajednica" (HNZ), druZtvo, hoie
misao ,r"rrt o_-fok, A, Stard "Hrvatska
evi6a, koji ie bi se imalo starati za prosvietu i gospodarski napredak Hrvata
osobito cienio bosanske ,rrurli_"rr"
i rr;itorrr, ;";;;-;; u Bos,-Herc, Da dugo ne pripoviedamo, re6i demo odmah, da
sve to vise i muslimana, osobito i" ,Uo
mladjih, kr,i ; ;;'pii.i^u^li ie proti ovoj Zajednici naCbiskup Stadler osnovao ,Hrvatsku
za Hrvate.No ru ie saddoslodo
z".i"i*, ,""ii, ."_,. Katolidku Udrufu" {HKU), a svim sve6enicima i viernicima
katolicima Hrvatima, i to
vei priie kojih"p;"t;
lZ godina, A evo, zapoviedio, da izstupe iz ll}l'2, Uz prkos toj 2apoviedi, koju fe
k"ko_-.9 ie to prvi put pokazalo.
nadbiskup Stadler proglasio u svojoi korizmenoj'poslanici,iavio
U Saraievu se osnovalo hrvatsko
pjevadlco druZtvo ,Tre_ ie biskup Markovi6 u novine, da on ostaje u HNZ, a ostao ie
b.":iul., koie ie sebi nabavil"
d;;i;;i bariatr iti zastavu. po u nioj i jedan sve6enik-franjevac, koji ne spada u biskupiju
obidaju' koii se dri'i i drusdie,
k;;;il ie barjak posvetiti 'i Stadlerovu, Razumije se, da su svega toga pune tamo5nie novine
blagosloviti. No tko 6e
i gdje 6e ga posvetiti, kad u i da se o tom mnolio {ovori i piSe,
.{a
ima i muslimana, , -r.lirn"rr?;; druZtvu
;U; f,.i.ustvo.,rati posve6eniu Da ie oi'o smutnia, i to stra5na smutnja, ier je to otvoren
sukob i rat medju svietovnim i redovnidkim sve6enstvom jedne

vlere i. Crkve, to je odevidno. A tko ie kriv ili Sto ie krivo?
Kako je i za5to je do to{a doilo?
Nadbiskup Stadler zahtievao ie od HNZ, neka se postavi
na katolidko staiali5te, Da zaprieli razkol medju Hrvatima-
katolicima, ljudi u HNZ primili su u svoia pravila, da 6e se
Zajednica u vjerskim i prosvjetnim stvarima prema svojim dla-
novima katolicima driati nauka katolidke Crkve, Ali to niie
bilo Stadleru dosta, ved on zahtieva, da se Zajednica i u poli-
tidkim stvarima, i ne samo prema katolicima, nego u svem i
prema svakomu ima drZati nauka katolidke Crkve, jer pravi
katolik ima biti svaSda i svagdie podpun katolik, dri,ati se
nauka svoje Crkve i naredaba crkvenih poglavara, posebice
bislcupa. Narodito sva katolidka dru|tva treba da budu pod
pazkom i nadzorom svoEiabiskupa,
Ne moZemo i ne 6emo za sad potanko razlagati, sto o svem
tom mislimo, Kaiemo samo u kratko: Svatko razborit vidi. da
po ovom, Sto ho6e nadbiskup Stadler, Hrvati razlid,nevjere ne
mogu nikako i ni5ta zajednilki raditi, dapade i Hrvati katolici
morali bi biti svi u jednoj stranci, i to pod vodstvom svojih
biskupa, Katolidka misao, kako fu shva6a i provodi nadbiskup
Stadler, protivi se dakle ne samo hrvatskoi narodnoj misli,
nego i svakomu slobodnu razvojt, a do defa vodi, to se ve6
dovoljno vidi po nadinu borbe i po neslozi i mrZnji medju kato-
lidkim sve6enstvomu banskoj Hrvatskoj, a sada .evo po ovoi
stra5noj smutnji medju samim katolidkim biskupima u Bosni
i Herce$ovini.
(>Dom<, God. 1910. Br. 14.)
Seljaikastrankai Slovenci.
Pod naslovom >Radi6 i Slovencio bio je u nHrvatstvu<<u
ponedjeljak 18, travnja dlanak, u koiem, kako kai,e urednidtvo
,Hrvatstva., dobar poznavalac slovenskih prilika razlaZe, zailto
hrvatsko sve6enstvo ne mole pristati uz seljadku stranku,
elanah niie, kao inade u nHrvatstvu<<,
samo psovanje,lomatanie
i izrusivanie, nego ima ne6to i stvarnih prigovora, koji dakako
ne stoje, Tako se sad naiedanput prigovara seliadkoi stranci,
20s
Sto je uz vladu bana Tomaiida, i to uHrvatstvo" debelo tiska,
te je odito, da do toga mnogio drLi, pa pita Slovence: Sto 6e
oni na fo? Ye6 se po ovom vidi, kako su razlozi uHrvatstvan
proti seljadkoj stranci slabi ili nikakvi, Ta svatko, tko ho6e
znali, znade, da je Radi6 u saboru iziavio, da 6e novu vladu
podupirati samo u proSirenju izbornog praYa, Ili zar pisac
ovog dlanka u uHrvatstvuo ne zna, da ie Sti, Radi6 jasno, od-
ludno i otvoreno iziavio, da seliadka stranka ne priznaie ,,ma'
gjarske kruneu i da mu ie na to ban odmah i odgovorio? Je li
onda, recimo odmah, po5teno, prikazivati seliadhu stranku
tako, da ona pristaje u magjaronsku vladu?
Ali pustimo >Hrvatstvoo,jer mi od njega, kako se po svem
vidi, ne 6emo dodekati ozbilinoga i pravednogiasuda, pa makar
bio i nepovoljan za nas, Nas vi5e zanima ono niekoliko riedi,
Sto ih je u ,Hrvatstvuo poslie onoga dlanka uRadi6 i Slovenciu
objelodanio jedan (nama dobro poznat) Slovenac (dakako sve-
6enik) {kao Sto nam je, budi uz put redeno, poznat i pisac ono$
dlanka u >Hrvatstvun),Taj Slovenac (dakako sve6enik) pi5e u
oHrvatstvuu dne 23, ftavnja o, Q,,z
,VaS dlanak ,Radi6 i Slovenciu je bil prav potreben, Tu
je treba natoditi diste vodel Cerkvi naravnost sovraZne (nepri-
iateljske) politike ne moremo in ne smemo podpirati, Mi smo
seveda (dakako) mislili, da bo Radi6, ako se z nami zdruli,
krenil v tem oziru na drugo pot, Na preteklost (proSlost) se
sicer (dodu5e)nismo ozirali, ee bi hoteli namred (naime) devati
besede vsake{a politika, ki iih ie kdai v Zivlieniu giovoril, na
tehtnico (te:ailja, vagu) bi 5e marsikdo (ioSnetko) odletel. Vsak
i:lovek se lahko moti (pogrie5i), A de (ako) ie svojo zmoto {za'
zabludu), pofre5ku spoznal, se mu odpusti, Vse kaj druSega pa
je, ako zmo.lo svojo nadaljuje in moZe odnehati (ne 6e odu-
stati) od nje,
Radi6 mora vendar (ipak) vedeti (znati), da je na5a stranka
odluino katolidka, da je boi z liberalizmom nie Zivlienjski ele-
ment, in da ie mo6lodnastavba (z{rada) na5e ljudske or$aniza'
cije v pri vrsti delo na5e duhov5dine (sve6enstvo),- da torei
roma, da blatilci cerkve ne morejo biti na5i zaveznikil
Toda povejte mi, ali ni res (istina), kar smo sli5ali, da ie
Radi6 sodeloval pri L hrvatskem katoli5kem sastanku? 0e 'ie
 206
to res, kako bi mo$el potem grditi katoli5ke instituciie?l Tega
ne razumemo,
Tu je treba iasnosti, Treba vedeti, pri dem da smo, Veste
(znate), kako naredimo! Sklidimo (sazovimo) jugoslovanski ka-
toli5ki sastanak, kjer hodetet v Zagrebu, ali v Ljubljani, in tam
se pogovorimo jasno, odkrito!
Toda de (ako) nam pa z Radi6em res ne bo mogodehoditi,
na koga naj se obrnemo? Oprostite mi vpra5anje (pitanielt Za-
kai se VaSa stranka boli ne posveduje orpanizaciji hrvatskeSa
seljaka? Zakaj prepu5date polje samo Radi6u? Zakaj stofite
nekako visoko nad ljudstvom?
O vsem tem treba jasnosti!-Eno (jedno)paje jasno sedaj:
Liberalne agrarne stranke mi ne smemo in ne borno podpiraliu,
Mi se dodu5e s ovim ne slaZemo,ali se o ovakovom pisa-
nju ipak moZemq razglovaratir pa se moZda sloZimo,
Vrlo dobro piSe brat Slovenac, da se ne treba obazirati
na to, Sto je tko kada rekao, jer dovjek lako pogrie5i, A mogao
je dodati: i zalo, Sto protivnici mnogo toga izmisle i podmetnu,
Za to smo imali ovih dana primjer, kad se ie toliko navaljivalo
na nar, zastupnika Stj, Radiea zato, Sto je u saboru kazao, d.a
ie seljadka stranka i proti popovskomu zaSlupljivanju naroda,
Nema sumnje,da se je zast, Stj. Radi6, kad se je posluZio onim
riedima, svakako prenaglio. One riedi; da ,popovi zaSlupljuju
narodn, uviek su na jeziku protivnicima katolidhe Crkve, oso-
bito sociialistima, i oni to kazu za sve popove za sve6enstvo
bez razlike, jer tvrde da vjerovati moZe samo glupan, Zast, Stj,
Radi6 kazao je doduie iasno, da je danas ve6ini hrvatskoga
sve6e'nstvauzor pokr5leni i,idov i tudjinac Frank, i da to sve-
6enstvo zaslupliuje narod, A da nije mislio ni mogiao misliti na
ditavo hrvatsko sve6enstvo,a kamo li na sve6enstvo u ob6e.
to moZe svatko suditi po tom, Sto ie u istom svojem govoru
slavio stros,majerai Radkoga, koji su takodjer bili sve6enici,
Krivo mu dakle dine oni, koji ovim riedima u zloj namjeri pod-
me6u drugi smisao, Naprotiv ne moile se zamieriti onima, koie
su ove riedi ozlovoljile ve6 zato, Sto su izredene, jer se tim
riedima, kako smo spomenuli, sluZe otvoreno protivnici kat,
Crkve. Tu se je dahle zast. Radi6 bez sumnie prenaglio, i on
bi sam, kako ie nama dobro poznato, bio one riedi pJalio, da
mu ie predsiednik dao izgovoriti. Da su ba5 one riedi pale, to
207
Zali svaki pravi pristaia seliadke stranke, premda znade, da
doista ima popova, i to ne samo frankovaca, koii "za$lupliuiu
narodo, Mi za to, naZalost,imamo dosta dokaza' 'Nli od toga,
pa do tvrdnie, da svi popovi ve6 po svoiem zvaniu za$lupliuiu
i moraiu zaglupliivati narod - do toSa ie daleko'
No kako se doviek lako zalet| dokazuie evo i sam brat
Slovenac, koii se ie sigurno takodier zalelio, kad ie napisao'
da ie ,boj s liberalizmom Zivlienski elementu slovenske Ljud-
ske Strank e, ti' da S' Li, S. ne bi mo$la ni Zivieti, da nema
bojb s liberalci! Ta za Bo$a, to tvrde sami liberalci! A mi mi-
slimo, da bi S. Lj, S, mogla tek onda pravo Livieti i raditi, da
se ne mora boriti io5 i s liberalci!
Sasvim pravo pi5e brat Slovenac, da S' Li' S' ne dade
blatiti Crkve. No neka nam kai,e, dim i kako blati Crkvu se-
liadka stranka ili Radi6? l'/I,i otvoreno piznaiemo, Sto se i bez
toga vidi, da nam ie kat' sve6enstvo protivno i da se moramo
ovdie-ondje s niim i boriti. No ie li to bladenie crkve i niezinih
institucifa? Ako jest, nisu li onda novine biskupa Mahni6a
(oJutroo) i nadbiskupa Posilovida (o,Hrvatstvon)blatile Crkvu,
kad se je u niima onako pisalo o sve6enicif,a, - protivnicima'
- Prosimo
pade o cielom katolidkom pokretu u Hrvatskoi?
odgovor!
I mi smo, i to odu5evlieno za to, da se sazove iuSoslavenski
katolidki sastanak, na koii, dakako, imadu pristup svi katolici,
pristase svih politidkih stranaka iz nasih zemalia. ovai sastanak
neka odred'i, koiu stranku imadu katolici podupirati. To mi
jedva iekamo! Onda 6emo barem vidieti, kamo 6e oni Zupnici,
koiima ie Lidov u njihovom mjestu iedini druS i prijatell, a
seliak-katolik nedostojan, da siedne s niima za isti stol' Onda
6emo vidjeti, ho6e li i dalie biti mo$u6a ruSoba, da u kojem
kotaru svi do jednoga katolidki svedenici flasuiu zaiedno sa zi-
dovima proti ve6ini katolidko$a seliadtva.Na posao za iugosla-
venski (bolje; hrvatsko'slovenski) katolidki sastanak!
,Razumiiemo i podpisujemo, da katolidka i puika S, Li' S'
ne moZe podupirati liberalne aErarne stranke. No iednako na-
glasujemo, da pudka seljadka stranka ne moZe biti klerikalna
(upopovska..).A nas je ibez na5ef pitania uvieravao sam pisac
ove poruke u ,Hrvatstvuu, da ni S, Li. S. nije klerikalna stranka'
eekamo priiatelfski odgovor, (,Dortt"'God. 1910'Br' 77'l
 208
,Sto se tovjek sve vi5eugiblje, oni sve gori !u
Primio sam ovo pismo: Veleudeni gospodinel Saliem vam
evo Stadlerovo smetiSte,pak vidite, 5to pi5e njekakav: , , , Mato
Majnari6, ne znamt Sto je, oli pop furtima5, oli Frankova i Stad-
lerova prirepina, Zar ta. ., ba$ra ne 6e prestati lajati, 5to je
bilo prije 6 godina i nako izkrivljivati, svoje djubre na dru{e
bacati! Ama ne imam niti vremena, niti imam sve brojeve uDo-
yn4,,,iz kojih on vadi jedno slovo, pa iz njefa izvadja veliku
jamu smrdei,a, :okome treba da se sam zadavi, Vi to bolje znate
i vremena imate, a pri ruki su vam svi oni ,Domoviu, pa ga
odrapite onako, kako bi to ja toj {ospodskoi ,,,. skresao, Sto
vas ti , , . , sinovi ne puste na miru? Ta vidim: Sto se dovjek
po5ten tim , . , , viSe ugiblje, oni su Sori! Moje je toz vi5e niti
za vlas uzmicati, pak bio pop, grof, biskup, papa ili sam vragi
Udinite, kako rekoh, neka ta Samad truie narod laZiu,i kleve-
tom. Rekoh; obriSite tu Smrkavu kukavicu, ja mu prostiti ne
mogu,
S BoSoml VaS
di6a Ilija Martinovid,
Da znate radi se o pisanju u saraievskoi
"Vrhbosniu [izlazi
dva puta na m,jesec,gdje pop Mato Majnari6 pi5e na duSo i
Siroko o Radi6ima, Sad pi5e o meni, pa vadi iz broieva starogia
uDomau po nekoliko riedi, u kojima nema ama ba5 ni5ta od
onoga, 5to bi on htio, negio se otr sam domi5lja i onda te rie6i
po svoioi volji tumadi i nadopuniuie, samo da dokaZe, kako
sam ja protiv kr56anstvu,
Ja sam proditao ono u uVrhbosnio i snebivao sam se, no
nisam ni das mislio, da na to odgovorim, Sad evo odgovara moi
priiatelj, dida Ilija Martinovid, On ie ditao stari 'Domu od po-
detka, pa zna, Sto je u njem bilo, a kad sada dita, Sto ovai pop
u njem nalazi, ne snebiva se, negio {a spopada takav bies, da
ie u prvom iadu sasuo na pisca svu silu poSrda, koiih mi ne
moZemo ni natiskati, a onda zakliuduje: uVi5e niti za vlas
uzmicati<,
Ovo je vriedno zabilieliti i nad tim se zamisliti, Svatko
ie
naime rnogao opaziti, da seliadka stranka i svojim drZaniem i
pisanjem pokazuie najboliu volju, da se opreke izmedia nje i
209
svedenstva odstrane. To je, osobito poslije na5e[a pohoda u
Ljubljanu, na skup5tinu nesumnjivo katolidke
"Sveslovensken
Ljudske Strankeu, i5lo tako daleko, da to eto na5 dida Iliia
shva6a kao uzmicanje, pa vide6i, da to ni5ta ne koristi zahlieva;
uViSeni za vlas uzmicati!< uTa Sto se dovjek poSten tim , , , .
vi5e uSiblje, oni sve Sori!"
I doista ie tako, Nitko od nas ne vidi, da bi na5a dobra
volja ikoliko djelovala, dapade navale na seljis[ku stranku, na
uRadi6eu,sve su Ze66e,sve bezdu5nije, A eto, sad se vidi: Jesu
li to Radi6i? Je li Jal2abeti6 i Martinovic, Koren, Pollak, Stivi6
- je li i to ,Radi6n? Ne vidi li medju sve6enstvomba5 nitho,
do de$a evo ove bezdu5ne navale dovode?
Znam, da 6e nam odgovoriti: ,Vi ste ih tako odgojiliu, No
u oDomuu ie vet kazano, da su barem JalZabeti6, Koren i Mar-
tinovi6 do5li u seliadku stranku kao gotovi liudi. A onda, i to je
glavno: Ako smo mi u pet Sest godina odgojili ovakove liude,
koji samostalno,bez straha i otvoreno pod svojim mi5lienjem
protiv naopakoga djelovania sve6enstva,- Sto ie to sve6enstvo
radilo, kad u tisudu Sodina niie odgojilo nijednoga seljaka, koji
bi samostalno i otvoreno ustao protiv "bezvieracau Radi6a? Tu
nije dosta onaj seljak-ma$iaron Jaki6, koii se je hvalio, da je
boSat, Sto se je pridestio, a bio je medjutim u tom bogatstvu
tako lakom i hrivodu5an, da ie ve6 pol sata iza sv, pridesti do-
kazivao, da je ob6insko zemlji5te njeSovo - 241s, Sto Sa je 30
godina ulivao - milo56u khuenovskoga ob6. viefla i poglavar-
stval I to ie do sada jedini seliak, branitelj vjerc i sve6enstva
proti Radi6imat
Sve je ovo, kao Sto i pisanie u uVrhbosnl<, nesumniivi znak
pokvarenosti sve6enrstva.Fadzeii 6e se dakako nad ovom
tvrdnjom zgratati ali uzalud, jer ie toga u Crkvi katoliEkoi bilo
ve6 vi5e puta, To ie dokazano, pa ni crkvena poviest toga
ne taii,
rNo mi sebi ne umi5liamo, da 6emo mi sve6enstvo popra-
viti, To nije na5 posao. Pazimo samo, da ga na5e uzmicanie
pred njeSovom pokvareno5du ne udini io5 €orim, I u tom ima
6ida Iliia pravo.
("Dom', God. 1910.Br. 18.)
t4
=
2to
Pogledajte,kakvi ste sami!
Odkad je podelo izlaziti >Hrvatstvou dakle ve6 sedam So-
dina, traje neu6lodnokomeSanjeu Hrvatskoj, Na5lo se nekoliko
ugodnika u mantiji dastnoi, koii su znali izrabiti i priliku i bolest
starca nadbiskupa, pak na radun toboZe obrane sv. vjere izma'
rniti od nje{a silne novce da mo{u podrZavati Slasilo za svoje
osobne interese. Ovim ugodnikom niie ni5ta sveto, Lupaju
lievo, lupaju desno, sve po onima, koii s niima ne pu5u u isti
rog, Briga njih za opravdane zahtieve i potrebe cieloga sve6en-
stva! U svoioi mahnitosti ve6 su tako daleko zabtazdili, da za
malo ne ee biti ugledniieS otadbenika, svietovniaka i sve6enika,
ko{a nijesu svojom stra56u i zlobom poprskali' Mare oni za to,
Sto to ni malo ne dolikuje svedeniku, samo kad ie para, da se
moZe dalie. Sve to na Stetu sve$a hrvatsko$a naroda. Briga
njih, da se bolie odgaja sve6enstvo, da se zamisle i porade,
kako bi se otklonili prigiovori na katolidko sve6enstvo,
Poznato je ogavno pisanie ,rHrvatstvau protiv prebendara
Koreni6a, proti sveud, profesora dra Bauera, a nedavno protiv
uzornog sve6enika, Zupnika Juria Ortnera. A za5to protiv po-
lonie{a? - Zato 5to je pre5ao u seljaiku stranku, da kao sve'
6enik narodni ne radi bez narodal
Ovaj destiti Zupnik, koji ie ostavio najliep5u uspomenu na-
rodu svaSdje, gdje ie sluZio, usudio se redi tim uSodnikom oko
uHrvatstvau istinu. Tai vriedni Zupnik, koii niie opaiao mla-
deZi po izletima konSreSacija, niti imao prilike da pravi iz nad-
biskupova dvora no6ne kavane i piianke, - pratedi stanje do-
movine doviknuo ie onima, koii su zastranili: Ne izazivaimo
boial Zar ne znate, da nismo hod ku6e uredieni, da naSe stvari
s narodom nisu uredjene, da i nas napokon ima svakakvih, ,Po-
gledaimo i na sebel..
Taj sve6enik opravdano dovikujez Zamislimo se radje u
ono, Sto se svedenstvu prigovara, da to odklonimo. - A pri-
$ovara se, da sve6enstvo nema dosta opde naobrazbe, da plitko
propovieda, da ne poznaje bibliie, da je f.arizeisko prema oko-
lini. MoZda su koji prisovori i opravdani. Taj sve6enik navodi
u iednom dlanku, da klerikalna stranka niie opravdana u Hrvat-
skoj, ier pro5lost i sada5niosl pokan\e, da ie hatolidko sve-
2tt
6enstvo poZrtvovno i samopriegorno sudjelovalo u politidkof
borbi za narodna prava Hrvatske, a da je desto pu5talo s vida
svoj staleZki interes,
I radi loSa diiu se pogodjeni protiv nje$a i ne biraju sred-
stva, kojim da Sa denunciraju. Stidite se, farize|ci! - Danas
mu videte Hosana, a sjutra Propni Sa! ,Pokretu Vam je dobar,
da oblatite svedenika, Vi, koji diiete nebo i pakao, kada tko
drirSi dirne u koje{a od vas, Zar je to obrana svedenstva! To
je obrana va5e druZbe! Vi sebiEniaci!
U brizi. ste za sv, crkvu i ugled sve6enstva? - A kad ste
razpravili dogodov5tinu kanonika Barona sa Strasnofom? Kad
ste pozvali dra Cenki6a i druge, da pobiiu ono, Sto vriedja cieli
stalel? Vi mu otvarate stupce u svojim novinamal Kad ie pobi-
jeno i protumadeno ono, da je iedan kanonik podmitio novinen
da protiv njeSa ne piSu?
eekamo drZanie svega sve6enstva - nad ovakim farizei-
cima oko Slasila crhvenoga. Valida 6e ih ipak biti, koji 6e i
kao krS6ani i kao ljudi ipak iednom po{ledati i sami na sebe,
pak se upitati; Jesu li zbilia svemu krivi ubezvjercio, ili ima
krivnje i druSdje, nije li pade to izticanje >bezvierstva<<samo
pla5t za prikrivanie farizejstine i sebidnosti! ,Po$ledai{e, kakvi
ste sami!u
(,Dom", God. 1910.Br. 20.)
Pro5irenoizborno pravo!
Hrvatski sabor t Za{reblu prihvatio ie zakon o pro5ireniu
izbornoga prava,
Ovaj zakon nije bez prigovora.
Ne prigovaramo mi samo tomu, Sto nije uvedeno ob6e
pravo Slasa, ili Sto nije visina poreza (cenzus) sniZena barem
na 10 K., kako se ie obe6avalo, nego prigovaramo tomu, Sto
ovaj zakon ni na svojem temeliu niie pravedan, Ne 6emo go-
voriti o krividnoj razdiobi kotara, po kojoj iedni kotari nemaiu
ni 500 izbornika, druSi ih imaiu samo od jedne do dvie tisu6e,
a njekoii i prelco pet tisu6a, To spada u drugi zakon, a zakon
o uredienju sabora, pa ie vlada obe6ala, da 6e se to dru€irn

zakonom izravnali, No nikako ne moZemo pustiti bez prigovora
to, Sto u zadrufama imade izborno pravo samo $ospodar za-
druge i onda, ako zadruga pla6a koliko ti dra$o poreza, Jedna-
ko je krivo, Sto i po ovom zakonu Sradski stanovnici imaiu ve6e
pravo, ier se od njih zahtieva samo 10 K, (u gorskim i primor-
skim Zupaniiama 6 K,), u od seliaka (u ostaloj Hrvatskoi) 15 K
poteza za pravo glasa,
No uza sve ove prigovore moZe se i mora se reii, da s ovim
zakonom nastaie za hrvatski narod novo doba.
Stoie6i na praglu toga novoga doba mi se raduiemo i zato
skromne ove svoje seljadke novine okitismo svedanim znakom
narodne hrvatske trobojnice, ier ie ovo za nas veliki i za bu-
du6nost naroda i domovine na5e znameniti do$adjaj, jednako
znamenit, kao i onaj dan godine 1835,,kad su iza5le prve hrvat-
ske novine, ili kao godina 1848,, kad je na5 narod pokazao,
da ne 6e biti podloZan Ma$iaru.
Za koiu Sodinu 6emo i mi, koji smo proZivjeli izbore po
starom izbornom zakom, - i mi 6emo jedva mo6i vjerovati,
d.a ie zbilia obstoialo ovakvo izborno pravo, a dieca na5a i
unuci ne 6e mo6i poimiti, kakvi su to bili izboril, Oni 6e ba-
dava sebi nzbijati glavu, da shvate, kakvo je to bilo pravo
kad ie cieli narod u koiem kotaru bio za svoiega dovjeka, a ipak
ga nije mo6lao izabrati za svojega narodnoga zastupnika! Njima
ne 6e i6i u Slavu, da je moglo obstojati tahvo pravo za izbor
narodnoSla zastupnika, po kojem pravu sam narod nije imao
nikakvoSa prava, nego su to pravo imala samo gospoda i go-
spodske sluge, kao Sto su pisari i lugari, a svoii gospodari, vri'
edni i po5teni seljaci, - nisu imali to,Saprava, i to 6esto samo
onda, alco ih kotarski predstojnik nije izpustio iz popisa!
Ali Sto rekoh, da na5oi dieci to ne 6e i6i u Slavu! Dieca
6e na5a to i te kako razumjeti i slobodna 6e se du5a i misao
njihova buniti nad ovakvom nepravdom io5 kud i kamo viSe,
nego Sto se ie bunila i Sto se io5 i danas buni du5a i misao onih
tisuda probudjenoga naroda, koii tu krivicu io5 danas ne samo
na svoie odi Sleda, nego ju ditavim svoiim bi6em trpi, Ta djeca
na5a znati 6e tek pravo prosuditi, 5to je to bilo, kad su mediu
ovai seliadki narod, nad koiim su vladala gospoda sasvim po
svoioi volji te mu dapade kao za poru6iu obiralau zastupniha,
2t3
- kad su medju taj narod podeli dolaziti liudi' koii su mu na-
vie5tali, da sav narod ima do6i do riedi i do svoieSa prava,
Dieca 6e na6a istom pravo mo6i prosuditi, Sto su uradili
osnivadi i prvi Siritelii nauka pudke politike i seliadke stranke
u hrvatskom narodu,
,(
Hrvatski narod' osobito seliadki, za koie{a nieki misle, da
za sve, Sto ima, mora biti niekomu zahYalan, pa i za to' Sto ie
ioS Ziv, - komu dakle ima zahvaliti ovo pro5ireno izborno
pravo?
Bit 6e ih bez sumnie, koji 6e s tim pitaniem do6i pred na'
rod, pa 6e odmah i odgovoriti: uTo imate zahvaliti namalu Prva
6e biti valida dana5nia vedina zastupnika u hrvatskom saboru'
koja 6e za to pravo |raliti od naroda zahvalnosti i - na$radu;
mandate, t. i. da ih narod opel izabere za svoie zastupnike,
No krivo 6e imati svi, koii 6e se tim hvaliti i llaliti za'
hvalnost,
Pro6irenje izbornoSa prava u banskoi Hrvatskoi do5lo ie
naivi5e i pfiie svega, da tako kai,emoz ))samood sebeu.Dakako,
>samo po sebilo to su samo ri.efii, ier samo po sebi ne nastaie
niSta, nego te riedi znaEe ovo: Svuda oko nas uvedeno ie vet
podavno Sire izborno pravo nego kod nas' pa ie naravski, da
je to do5lo i k nama.
Hrvati naime nisu odielieni od ostaloga svieta, ne{o motre
i odlaze u susiedni sviet, a susiedi dolaze k nama; mi gledamo.
kako je kod njih i ulgledamo se u niih, pazefl| da nam ne pri-
govore, Prosvie6eni je sviet naime danas kao iedno drultvo,
u lrojem svaki mora paziti, kako se vlada, da mu drugi ne pri-
Eovore, ili dak da Sa iz svoiega druitva ne odprave, Zaiednica
prosviedenih naroda danas ie tako dvrsta, da se ne moZe ni
pomisliti, di bi koji narod u toi zajednici Livio i vladao se sasvim
na svoi nadin, Osobito pak niie mofude ni pomisliti, da bi koii
narod, ako ho6e da Sa smatraiu dlanom te zaiednice, moglao ne
mariti za ono,Sto svi ostali narodi pfiznaia za pravo, A takva
jedna stvar, koiu svi prosviedeni narodi priznaia za pravo, iest
i izborno pravo naroda. U tom prosviedenom svietu Zivimo i mi
Hrvati, i dosta smo s njim u svezi ve6 od starine, pa ie sasvim
naravski, da se je napohon i kod nas moralo piznati za pravo
ono, Sto za pravo pfiznaju ostali prosvie6eni narodi,
 _-

214 2t5
Pro5irenje izbornoga prava ima dakle hrvatski narod, za- izborno pravo u Hrvatskoj bilo ne samo prava rugoba za Eilav
hvaliti priie svega prosvietnoj zaiednici naroda. prosvie6eni sviet, nego i sablazan za velilr dio probudieno{a
To treba da znade, o tom treba da bude sebi vise ili manje seliadkoga naroda, Da pak u probudiivaniu seliaEko€a naroda
svjestan svaki hrvatski izbornik: svaki treba da zna, d.a
mi ima seljadka na5a stranka velik dio, to ie poznato.
Hrvati ne Zivimo sami za sebe i sami o sebi, nego da je Pro5irenjem izborno$a prava stupa na5a Hrvatslta Pudka
i naS
duhovni i tielesni Livot rt dvrstoj svezi s ostarim prosvie6enim Seljadka Stranka pravo i podpuno u livol. Sestgodi5niaSotovo
svietom, Spoznanie ove sveze potrebno je sada lim na5a muka donosit ie istorn sada obilniie plodove, Raditi 6e
viSe, Sto
sada velik dio na5ega naroda dobiva ried u mno6lim se morati dakako io5 i viSe, ali 6emo raditi kud i kamo vese-
stvarima.
na koje ie i ostali sviet paziti, Lije, jer ne 6emo raditi samo u nadi, nego u podpunoi sigurno-
ier se i njega tidu,
*- sti, da je sada bududnost naSa'
Ima dakako i bliZih uzroka, koii su pripo,mogli, da ("Dorn", God. 1910. Bt. 21.)
ie bas
kod na's prosireno izborno pravo, kao sto i[ i-u na
,sada ia-
lost, koji su uzprkos nasoj svezi s ostarim prosvie6enim
svieto,m
zaprijedili, da izbo'rno pravo nije ve6 davno kod nas
uvedeno.
Poznato je naime, da su sve hrvatske politidke
stranke za ob6e
uPravaiiui seljadtvo.
pravo gla,sa,i to s razloga, koli smo spornenuli,
naime radi
ostaloga svieta. No uza sve to ne bi bilo do5lo ni do prodirenja Kad se iavila seliadka na5a stranka i podela zahtievati i
izbornoga prava, da se ve6ina hrvatskoga
sabora ikoaliciia) za seljaka pravo i slobodu, odgovarali 'su pofrankovljeni star-
nije u politici zapl,ela,pa je morala napokon pristati Eevi6anci- prava5i, da seliadkogaprava niti nema, ier toboZe
iotovo uz
sve ono, Sto je kudila i ona sama i cieli narod; pristala je
naime, nema ni gospodskogaprava! A kad smo im na to pokazali,
obidno 6!ovore6i, uz ,mad.Zaronstvo<,No da kako fi5hali imadu pravo ne samo radunati svoiu zasluZbu,
s" p"ud ,r"rodo*
bare,m s nedirn pokai,e, iznesla ne{o dovieka upravo oguliti; kad smo im kazali, kako svake
ie ovaj 6as projireno izborno
pra_vo,Vlada pak, i zajednidka u pesti i doma6a, d,o5laje ta_ ruke sluZbenici imadu pravo ne samo na dobru pla6u, dok
kodjer i radi ko5utovske politike u Ugarskoi sluZe, ne$o i na dobru penziiu, kad ve6 ne sluZe; kad smo im
i radi pripoienia
Bosne-Herceglovinei pro,So,naSr a u Hrvatskoi
tutoa;", , kazali, da i svaki Zupnik ima zapisano u kakvoi makar sto
takvu nepriliku, da je iedva dodekala, da u
Hrvatskof bude fodina staroj ,rvizitaciji., svoje pravo na kokote, sire, )po-
mir. I tako su ove o,badvie strane, i saborska veiina
i otadvie vjesnan, "luknjenkeu, telake i t, d,, i da to pravo' premda
vlade, upotrebile z{odu, da hrvat,sk(mu narodu
toboZe po- Sa nema u nikakvom zakornt, ipah vriedi toliko, da se po tom
k_lone_ neito, Sto se samo po sebi razumiriei Sto pravu moZe voditi eksekuciia; trrad smo im pokazali, kako
ie Nj, Velidan-
stvo krali ve6 god. 1906, naviestio. Razl,o€pak,
,"ito Nj, V. trpovci imadu ne rsamo trgovadku komoru, neSo i svoi trSo-
car i kralj zahtieva p,ravo glasa za u"r, ,r"rod
lehi priie svega vadki zakon - i t. d., i t. d., da seljak nema ba5 nikakvo$a
u pravednosti mudro{a na5ega, izkusnoga
i dobroja vladaia, prava, nego samo, kad treba platiti i pred $ospodom Sutieti'
a onda bez sumnie i u to,m, Sto je velika.ko_Zidovsia - onda su se ti ,,prava5iu dosietili, pa rekli, da ie seliadko
poiitik"
u ugarskoj dodijala cieroj carevinl i zaprietila
nesre6om i samoy pravo oukljudeno< u njihovorn pro$ramu, t. i.z kad se o'pet
Ugarskoj. uzpostavi samo,stalnahrvatstrra drZava, kako to zahtieva pra-
Sve su to uzroci, koji su dopriniieli, da va5ki program, onda 6e biti dobro i hrvatskom seljaku iet ne
ie misao cielo6ia
prosviedenoga svieta o pravednosti
ob6ega izbornoga prava ee biti tudji slufa. bit ee svoj u svom i tako daije, praznih
dozorila i u Hrvatskoi iiedi, koliko ho6ete. Dok se ne stvori slobodna i samostalna
do5lo kao samo od sebe, _toliko, da ie jgurnije,
pro.i r.r4. i"borrro-g" ir".r"
Hrvatska - dokazuiu dalie ti >prava5i<<, - z? seljaEtvo se i
i to tim Sto ie dos,ada5nie
 216
ne moZe ni5ta udiniti jer ne dadu - Madjari, ,ne da nagodba
koja onemogu6uie svaki pravi druZtveni i Sospodarski rad,
Ovo ie i d,anas,sva politidka mudrost svih takozvanih
>pravaSa<,bili disti ili nedisti.
Da se prava5i pi5u6i i brane6i se ovako samo pletu i mo-
taju, vidi se vei po tom, Sto su najpriie tvrdili, da seljadko{a
prava niti nema, t, j. da Sa niti ne treba, kad to,boZenema ni
gospodskoga prava, a za tim, videii, da su nepravde proti se-
liadkornu narodu odevidne i da se sam seliadki narod
froti tim
nepravdama sve to vi5e dii,e, - stali su seljadtvo uvjeravati
i miriti, da je to pravo
"ukliudenoo u prava5hom pro6lramu;
napokon, i;ide6i, da se po tom programu ne da za seljadko pra-
vo ni5ta udiniti, stadose opet po obidaju oEajavatir da se za
narod ne moZe ni5ta, dok obstoji nagodba. No kao da to nije
dosta 'smetenosti, iavlia se iz katolidkoga pravasko{a krila
[las: da bi prava5ki profram ipak trebalo popuniti i pomladiti
novim zahtjevima pudke i baS seliaike politike, Ovo je fte6e
io5 najpametnii,e u tom cielom prava5tvu, ier ovi ipak ne 6e
da budu sliepi kod odiiu.
Mi smo ve6 vi,Seputa spomenuli, hako se je kod nas Hrvata
ustrojila ve6 detvrta, koja Ii ustranha prava< i kazali, da to,mu
lezi uzrok u tom, sto nasa gospoda u velikoi vedini jedno ne-
maiu ni naimanie samo'talnosti i odluEnosti, jer se nitho ne
usudiuje ni korak dalje od onoga, sto su i lcako su nasi otci
radili: s'vatko se boji vike i graie, da ho6e uopetn ne5to novo.
A ,tomu ie opet uzrok to, Sto ie mirsaoi volia- u na5e
Sospode
sasvfunzakri:liavila, Tko se naime odluci na novi kakav politi-
dki put ili pro€ram, tai mora prije sveSa biti na 6i,stuu mnogim
velilrim stvarima, a za to lreba znania, treba uditi. motriti
i
svojom Slavom misliti, za lim treba - i to je
Slavno _ biti
spreman na borbu za le nwe misli, - a toga se velikoi
ve6ini
na5e 6fospodene te, i zato se, gotovo bi ioviek ,ekao,
sliepo
drZe nekahvoEa )programa 1g94, god,u, L"o ila je u
tom pro-
Eramu Bog zna Sto.
A u t,om proliramu ne samo da nema ni5ta osobita,
nego
se na5a gospoda ne drie ozbilino ni o,noga,Sto jest
u tom pro-
gramu. Tako smo imali ve6 prilike
spomenuti,,da tai program
ho6e uiedinienu i slobodnu Hivatsrru ,u
okviru ororr""t ii".l t. i.
u ovoi carevini, pa bi prema tomu bilo ,sasvim
naravski da
217
svi pristaSe toga proSrama nastoie carevi'nu uzdrZati i da fu
brane, da se ve,sele,njezinu napredku i jako'sti, - a kad tarno
da o drugom ne $o,vorimo,ru$aju se nama zovuti nas cersarev-
cimra za!o, Sto' svakorn zgodom naglaSujemo, da smo za ova
carevinu, a proti svim niezinim neprijateljima.
A Storkaiu, da taj pro{ram "ukliuduieu i seliadko pravo,
upravo ie smieSno,,Znamo mi, kako gospoda umuiu, naime
ovako: Prava5ki program ho6e dobro i sre6u cieloi Hrvatskoi,
pa je onda sa,svimnaravski, da hode dobro i seliaku, No to ie
ba5 ono, Sto to ne stoii i Sto prava5ki pro$ram to{a ne uukliu-
duje*. Da to dokaZemo, ne 6e nam trebati mno$o razlafafi'
Ako ne 6emo da dielimo Hrvate, osobito po'litidare hrvat-
ske, samo na dvoie, naime na rodoliube i prodane mje5ine,
onda moramo priznati, da svi Hrvati ho6e dobro i sre6u sieloi
Hrvatskoi. No to je baS ono, Sto jedni misle da 6e Hrvatskoi
biti sasvim dobrb i da 6e biti sretna i o,nda,ako ostane sve,
kako ie danas, samo,da se rieiimo Magiara; neka dakle i dalie
fiSkali gule, neka Stedionice-gulionice beru i 20% karnata, neka
ob6, biljeZnici i predstoinici tieraiu seliaka riedima "mar5 vanln
iz ureda, neha ga globe i zatva,ralu za svaku Sibu, Sto posieEe
u Sumi i za svaku sitnicu, neka mu prave neprilika Zdriebcima
i bikovima i t. d,, neka se giotovo sav porezni novac Sto Sa
seljak i ostali narod teZkom mmkom skupi u drlavnu bla$ainu,'
i dalje tro5i na Sospodske pla6e, na kainienike u Lepo$lavi ili
Mitrovici, pa na i,andare, na kazali5ta, Stipendiie i Sospodi na
podpore na stotine tisuda - i tako dalie; neka i dalie
svako gradsko deri5te smije seliaka slobodno i pogrditi, neka i
dalje u domovini bude zadnji seoski difut irmao vi5e ried pred
fospodom, nego prvi seo,ski gospodar, - neka bude sve to
tako, llrvatska 6e biti sretna, samo, lcad ne bude Magiar ili
Svaba fospodar u Hrvatshoi!
Smie5no bi bilo pitati na5e prava5e; Zar MaSiari zapovie'
daiu na5im fi5kalima, da gule narod? Zar Magiari nalala naSim
sudcima, da vi5e gledaju na fi5kalski brk, ne{o na seliadke
saze? Zar I,[a{iari bubnjaiu seliadke {runtove? Zar Magjari
odredjuiu, ,koliko 6e hrvatski sabor u Zaqrebu odrediti novaca
za pomo6 seliaEkom glospodarstvt? Zar su ona Sospoda Ma-
Siari, koja hrvatskqmu ,seljaku Srde mater, p,suiu Bofa, za'

tvaraju ga kao krmka i globe hao Turci? Zar zbilia treba tek
nagodbu ukinuti, da ovo prestane?
lli zar ta 6lospodaprava5i zbilia toSa ne vide?
Ali Sto pitamo! Vodja dana5njih "iedino" pravih prava5a,
dr. Miio Stardevid, rekao ie u hrvatskom saboru, da 6e u Hrvat-
skoi nastati pokoli ako seljadka stranka dobiie ve6inu, t. i, ako
seljadtvo dodje do odludne riedi u javnorn Zivohu. To je izre-
deno javno u saboru i ne moZe se pore6i. A Sto to, zna1l? To
znaEi, da je hrvatsko seljadtvo takovo, da ono, kad bi doSlo
do riedi i vlasti, ne bi znalo druSo, nego klati!
Ne, prava5i, zvall,se oni frankovci ili stardevi6anci, ili kako
drugadiie - oni ne poznaju i ne pripoznaiu seliadtvat za niih
ie to io5 uviek divlfe mnoZtvo, koje dapadene zna dru$o, nefo
klati i klati se, I takav sud o seliadtvu duo se u sabonu od
ljudi, koji su se u novinama hvalili, da su tomu i tomu uopipali
rebrau! I nitko se u s,aboruosim zastupnika seliadke stranke
niie na5ao, tko bi biio to,rnuprigovorio. A da niie, kako iest, t, i,
da sva glospoda nisu upravo biesna na seljadku stranku, bio
bi onaj nesretni Miio Stardevi6 dobio drugi odgovor, kofi bi
od prilike ovako glasio: I tako se o hrvatskom seliaku usudjuiu
Sovoriti gospoda, koja od toga seljaka Zivu, kofa fa dan na
dan gule i uza to ponizuju i prezint, pa ipak jo5 niie rse do-
Sodilo, da bi tko od te gospode bio radi takvo,ga po,stupka za-
klan, Sto - ne bi bilo dudol
Mi smo s prava5tvom odavna na €istu. Mi vidimo, da se
prava5tva drZe samo ljudi do skrainosti du5evno lieni, koii
drZe, da je u politici naibolje Zivjeli, Sto no ried, od
"staro,pia
salau. Pri tom ie nainedostoinije to, Sto ti liudi proflasi5e i
proSlasuiu,da ie prava5tvo iedino hrvatsko,rodoliublie i prema
tomu narodna sVetinja, pa tho niie prava5 t. i, tko ne pristaie
u niihovo kolo, tai je slavosrb, obzoraS, izdaiica. Jednu dakle
sasvim naravsku narod,nu rnisao i osie6ai uzeli su nieki ljudi,
Stono ried, u zakup za sebe. To je dakle sasvim obidna i po-
znala poiava; da se nesposobni i lieni liudi priliepe uz jednu
misao, kao da je njihova i kao da su ioi oni jedini branitelii.
Onda je naravshi, da ovakvi ljudi ne samo nemaiu smi,sla za
druSe poiave i potrebe narodnoga Eivota, neE1ose i boje pri-
stati uz koie novo nastojanje, - samo da.im se ne rede, da
vi5e nisu oni ,prava5i", oni s'tari, oni nepoptlstljivi i t. d, rodo-
279
ljubi, Zato je sasvim naravski, da prava5tvo nema smisla ni za
borbu seljadtva,vei se naprotiv, dto je doista nepoimljivo, kao
kakav starovjerski zemaljski gospodin'- boii seljadtva i pro-
ride na usta svopla najdi56e{a-vodye, javno pred cielim sabo-
rom: da 6e nastati ob6i pokoli, ako seljadtvo dodje u domovini
do riedi i do svoiega praval Pa kad uzmemo na um, da je pri-
Sodom raz+rave o pro5ireniu izbornoSa prava ban Toma5id
proglasio, da se ne treba radi toga pro5irenja niSta boiati, -
onda tek vidimo, kako su 50 godina politidkoSa razvoia pra-
va5i kao prospavali, te da jo5 spavaju, Zato nije ni dudo, Sto
io5 radunaiu, da bi mogli svoju jaku stranku obnoviti. Ali ni-
kada! Jake stranlceu Hrvatskoj nema vi5e bez seliadtva, a Sto
prava5i drZe o seljadtvu, to ,smo duli,
Sudbinu pravaSa - po na5em: lienih pospanaca- zape-
datit ie seljadtvo,
(,Domn, God,. 1910. Br. 23.)
G. Ivanu Periieu,
novinaru i narodnom zastupniku.
U svojoi nHrv, Slob,.. od juder i danas pi5ete, da su mene
u Ludbregu izabrali madZaroni, dime hocete reli: da za me u
ulem izboru nisu glasovali izbornici, koii su kod prvo$ izbota
Slasovali za kandidata koalicije, p,rista5u pro$rama g.
7894.< (tako se je sam prepo,rudivaona izbornim plakatima), T
ia ne bih bio izabran ,
Prema ovoi va5oi tvrdnii stoie ove dinienice:
1. Ja sam imao kod prvo$a izbota, kod koje{a su madZa-
roni glasovali za svoieSa kandidata, 33 Slasa vi5e od va5e$a i
franco-Zido-popovskogakandidata dra Ivana RttZiEa, pa da ie
va5 taj kandidat odbio madZaronske flas,ove, ia sam bio siguran
i u al,em izboru, Nisam dakle trebao magiaronskih glasova sve
dotle, dok se va5 kandidat niie s niima sloZio,
2. YaE se ie kandidat sloZio s kandidatom ma$iaronskim,
Sto je magjarski kandidat dr, Damaika javnro iziavro.

220
3, Za vaiega kandidata dra. Ivana RuZida {lasovalo ie 28
madZaro'nanpa i sam maSiaronski kandidat, - po5teno po spo-
razulnu,
4. 'Ja sam javno, pred drom Dama3kom i niegovim tzborni-
cima i pred mnopo svojih izbornika, odbio madZaro,nskegilasove,
t. i, glasove onih izbornika dra DamaSke,koji dekaiu na kakav
sporazua:aili mig. To ie rno'gaoduti i va5 prista5a zast. Stj. Za-
gorac, ier mi ie torn z$odorn stajao iza ledia,
5. Za mene su u uZem izbora Slasovala 24 izborntka, koii su
kod prvoga izbora glasovala za dra Dama5ku.
6. Za va5efa su kandidata {lasovali magiaroni po spora-
zltmut po do,sovoru po pofodbi: da ie vaSi, aho uztreba, Slaso-
vati za dra Dama5ka, za madZarona. Tako mi ie rekao dr.
DamaSka,
7, Za vaiega su dakle kandidata Slasovala 4 magiarona
vise ne6foza mene.
Ne stoii dakle, da su mene izabrali mafiaroni, ier ako su
za me glasovala 24, za vaiega ih ie Slasova\o 28, te mi po tom
nisu ni5ta pomogli, A 5to su za me flasovali 24, zaito ie to vedi
Srieh i sramota, neSo to, Sto ih ie zaYaie{a kandidata glasovalo
28? Olito samo zato, Sto vaS handidat niie izabran, - uzprkos
tomu, Sto se ie s magjaronima sporazumio, a ja sam izabran,
premda nisam s niima io u sporazunru ripremda sam iavno
odbio komandirane glasove.
Budu6i da vi sve ,ovo znate pa ipak i u neupudeni narod
Sirite laZi, da su mene izabtali maSjaroni, moram Vam ovim
putem dati na znanje, da Vas ne drLim po5tenim dovjekom, te
da 6u se prema tomu spram Vas i vladati, a isto tako i spram
svih, za koie znam, d.a za ovaj VaS postupak znadu, a ipah ga
ne osudiuiu, ili ne,osude.Radi niih (ier mediu niima imam zna-
naca i priiatelia) ovo i izjavliuiem, da razumiju moie pona5anje.
U Za{r,ebu, dne 12. srpnja 1910,
Dr, Ante Radi6,
narodni zastupnik.
(,Dom., God. 1910.Br. 28.)
22r
Ban Toma5ieodlazi
Pro5le subote podele su iz Pe5te nenadano dolaziti viesti,
da se ban Toma6i6 ne slaZe ve6 sa hrvatskim delegatima na pe-
Stanskornsaboru, a za malo eto viesti, da f e ban predao ostavku,
da odlazi, Razumiie se, novine o druSom sva ova tri dana i ne
piSu, nego o tom, kako ie do to$a nenadano$a preokreta do5lo
i kako 6e se to svr5iti, Po novinskim viestima (koie su ovai put
sasvim pouzdane i istinite, ier ie ban k viedaniu s dele$atima
pustio i novinare) do5lo ie do sukoba zato, Sto ie sabo'rskave-
6ina zahtievala od bana Toma5iia, da podpuno izvrii sve ono'
5to su ugovorili (t, i. pakt), a u$ovorili su mediu ostaiim i to,
da 6e biti sa svofih miesta maknuti svi oni visoki i vi5i dinovnici'
koii su za bana Raucha radili nezakonito i nepravedno, Medirr
tima je na prvorne mjestu vladin predstoinik za pravo'su'dje
Slavko Aranicki, za lim veliki i,tryan Vudeti6, i Junkovi6, pod-
iupani Horvat, Malvi6 i io6 nieki. No na vie6aniu u Pe5ti prosle
subote ban je naiedanput i iznenada obiavio koaliciii, da to ne
moZe udiniti, t. i. da ovih dinovnika ne mole maknuti, pa ako
koaliciia ostane kod tofa zahlieva, da 6e on otiCi. Koaliciia ie
isti dan po podne pisrneno iavila banu, da ostaie hod svoiefa
zahtieva, a na to ie ban ministru predsiedniku Khuenu naiavio,
rla predaie svoju ostavku. ,Khuen 6e radi lofa za koii dan u I5l,
{die sada hralj boravi, i onda 6e se stvar rieSiti.
Iz ovo6la nenadano{a dofadiaia vidi se priie sve$a ovo
troiez l. da Magjarima niie nikada vierovati; 2. d,a u na5oi po-
litici uviek odludno dieluiu Srbi; 3, da taina politika nadmudri'
vania i varania ne vodi nikamo,
Sto se tiie prvoga, vidimo o'pet, Sto smo vidieli poslie riecke
rczolucijez Dok .su Ma$iari Hrvate trebali, pristali su na bra'
timstvo i na sve; dim ih nisu trebali, iznesli su zakon o rnaSiar-
skom jeziku na Zeljeznicarna, sam'o da se rieSe Hrvata. Tako i
sada: Dok ie Khuenu trebalo, da u Hrvatskoi bude mir, da on
rzmoEine mirno provesti izbore u Ugarskoi, Hrvate ie gladio;
dim ie sad malo dw56e sieo, nije mu stalo do Hrvata, i to tim
inanie, Sto 6e MaSiare tim vi5e udobrovoliiti, Sto 6e viSe Hrvate
ozlovoliiti.
Sto se ti6e Srba, poznato ie, daje Rauch do5ao i strahovao

radi niih, Oni su se protivili pripojenju Bosne, radi njih bili su
i Hrvati saborske veiine u toj stvari niemi, Sto se ie tumadilo
tako, da u tom 'drZe sa Srbima proti carevini. Od tuda sumnje,
procesi. Isto imamo i danas; Srbi traZe Slavu Aranicko$a, koji
ie kao vladin predstojnik pravosudia dopustio veleizdajnidku
parnicu. Ali oni, po diioj Zelji se je ta parnica zapodjela, imaju
i danas ried, i ko'liko Sod su bili spremni, da se protiv Srba ne
tiera mak na konac, tako sada ne dadu. da se mak na konac
tjera protiv rauhovcima, No Srbi (skoro polovica sabo,rskeve-
iine!) ne popu5taju, a koaliciona5ki Hrvati im ne znadt kazati
pametne riedi u toi stvari.
Napokon ta tajna politika nadmudrivanja: nMirujte!u To
samo finta! Nismo mi za Magjare, mi 6emo niih prevaritil -
ie
Tako su rezoluciona6i znali tje5iti seoshe svoie prista5e - ne
seliake, nego seoske krdmare i krojaEe. I mislili su, da vode
veliku politiku. AIi se eto vidi, da ni MaSiari nisu ludi, pa da i
trni znadu, Sto ie
"fintan. A da se je i ovaj put mislilo na fintu,
moZemoslutiti po ono,m,Sto ie ban Toma5i6 rekao jednomu no-
rinaru, naimel da mu je od koalicije dosta neiskrenosti i vara-
nja, pa da ho6e 6ist radun.
Iz svega ovoSa moSli bismo se mnogo nauditi ve6 za sutra,
a kamo li ne za budu6nost. Mosli bismo naime nau6iti, da se
s Magiarima nemamo dogovarati ni po$adiati drugadiie, nego
iz na5e{a sabora uz sudielovanie na5eSavladara. Tu onda pre-
vare i finte ne moie biti. A proti posebnoi srbskoi pcilitici, koja
nas na svakom horaku dovodi u nepriliku i vodi na stranputicu,
imali bi barem svi Hrvati biti slozni. Danas naprotiv Stbi .,t
slozni kao iedan, a ni tri Hrvata u koaliciji nisu slozna, sto bismo
mi Hrvati imali podeti i de{a se drZati u ovoi carevini,
Dnevne, i to iedine novine saborske vedine ,rpokret,., podele
su junaditi, pa ve6 pi5u, da ie ban Toma5i6 unaprasitu. Brzo
doSlo do toga - od onolike iudera5nie hvale! Ne zrramo, li to
ie
ie
iunadtvo radi Srba, t.i.u pouzdaniu u niih i niima zavoliu, ili
vide, da 6e morati opet u izbore, pa se treba unapried
iunaditi.
Frankove se novine, dakako, vesele, Malo se pletrq
ier bi
naivo,ljele, da mogu iaviti, kako su koaliciona5l prignuli gl"orr,
a. ne da se bore proti vladi. No franlcovci, viedni stianiari, na-
laze i ta izlaz: pidu naime, da se koaliciona5i bore za svoie
osobe, a ne za narod, Ne znamo, koliko se frankovci nadaiu
od
223
toga preokreb. eulo se doduSe ve6 u Za$teba odmah posliie
ovoga preokreta: oDolazi Rauchln No Rauch ne 6e do€i, Ali
poitika, kojoi ie sluZio ,R.auch,nije sasvim pokopana, To do-
'fomabi6a.
ba:atie ovaj nenadani preokret i odstup bana
8r,29.)
("Dom",God,1919.
Brafa Dumboviei.
Zivu r Vukancih, iedno pol sata kolima od postaie zagor'
ske leljeznice Sutinsko, koia dolazi priie postaie Zlalar -
Bistrica,
,Tu ie tai na5 grdi iarak" - rele mi Imbro kad smo se
pribliZili domu niihovomu, a po Slasu mu se p'oznalor kako mu
- kako
ie tai "grdi iarak.., ili klanac, kako bi drugdje rekli,
nru je tai iarak draf i kako se ponosi, Sto ie to niihov dom,
Bra6a Dumbovi6i Zivu dakako zaiedno, t. i, pod iednim
krovom i za jednim stolom, Zar ne, to ie danas riedkost? Malo
toga ima io5 po Hrvatskoj, Pitao sam Imbru, kad sam sav zado-
volian i sretan ostavliao nieSov dvor: kaho to, da se ne diele
i da tako dobro i sloZno Livu, a on mi odgovorio kratko i ra-
zl:rmnot onako tazlTmnot kako to po zrelom muZkom tazlumrt
znadt govoriti svi na5i seljaci, ali ve6inom samo onda, kad ie
ve6 kasno, ,Izprobqo sam ja to i kod vojniEtva: $dje ima iesti
za dvoiicrt, ima i zi trojicu, a gdie ima za petorict, ima i za
osmoricu, To i Vi znate, i o tom ste pisali. Da smo svaki sam,
bili bi siromaki, nihad dalie, nikako si ne bi mogli pomo6i, Ja
sam s tim na distu: ni misliti na diobulu
- A slaZete li se? SluSaiu li vas? - upitam Ea, Fitao
sam nieSa, Imbru, slu5aiu li ga, ier ie on stariji, ima mu 56
godina, a Gabro ie mladii skoro deset {odina, I da vam ie komu
bilo duti, kako mi ie razla$ao niihov sloZni iivotl To ie bila
piesma ljubavi i razuma, sre6e i zadovolistva,
- Uviek, doktore! - odgovori kratko Imbro, ali vi5e mi
ie Sovorio uvjereni i zadovolini nieSov Slas, ne$o same rieEi:
po glasu sam poznao, da $ovori istinu. - )l ns samo on, ne$o
i djeca* - nastavi i podne mi upravo s djetiniim veseljem pri-
poviedati, kako ie nehi dan.rano probudio Gabrinu diecu, da
224
podiu s niim obaviti njeki pre5ni poliski posao, a djeca veselo
i jedva dodekala, da na mig stridev urane i s njim podju. Treba
naime spomenuti, da lmbro nema ni iednoga dieteta, a Gabro
ih ima osmero; od 20-godi5njegasina i udavade kterke, koja
nam je stol cvie6em okitila', pa do maloga Iveka, kojeg sam od
radosti na rukama tako zanjihao, da se je malo i prestra5io
i na tren zaplakao,
Jedno me je io5 zanimalo razgovarajati ovako s izkusnim
i razumnim ovim dobrim dovjekom, naime: kako njihove iene,
ier i,ene - to je onaj, budi Bog s nami, to ie onaj vraS, koji
bradu razdvaja. Vidio sam ih obadvie, i govorio sa svakom, ali
malo, na skoku, Ostavio sam ih zadovolian, jet je sve, Sto sam
vidio, sasvim pristaialo onomu, Sto sam vidio i Sto znam za
njihove muZeve, Nisu mudaljive, namrgodiene (kako lo zna
biti, kad dodju ovaho strani gosti), nego otvoreno sasvim slo-
bodno razfovaraju, po dem sam mogao suditi, da razumiju i to,
po kakvom su poslu danas njihovi malevi po5li.od kude,
- A kako nevjesta? - upitam Imbru. - Kako se slaZe
s va5om i,enom?
- Dobro, doktore, da ja bolje ne Zelim, Mi smo to ovako
uredili; Moja Zena kuha i gospodari kod ku6e, a neviesta ima
sav vanjski posao, Imamo koji put i 30 do N telaka na polju,
a ia ih po tri detiri dana i ne vidim: ona to sve uredi i nadgleda,
a meni u nedjelju predade samo popis i radun, da izplatim. A
moja i,ena todno na uru (ima ju u njedrihl) Salje teZakom ielo,
pazi na diecu, - pa je sve, hvala BoSu, u redu. Ne velim Vam
samo tako, - nego za istinu; ne mogu se potuZiti i ne mogu
bolie Zeliett.
* u svakom dobru, Zato ie mogude bilo, da su sloZna bra6a ne-
U to smo se provezli krai iednoga selca, podalje od ceste.
a Imbro mi pokaZe rukom:
- Iz to{a ie sela moia i,ena, - I misao mu se vrati natrag
za cielih 30 i toliko Sodina, pa nastavi: Bio sam vam ja straZ-
me5tar kod domobranstva, Onda su io5 mogli poddastnici dodi
u trudovika-akademiju i postati dastnici, Poznam ih, koii su
tako postali dastnici, a jedan je nedavno umro kao major. I
mene su htieli i zvali na priiavu, ali ia sam ve6 bio obeiao
svojoi dana5njoj len| da 6u ju uzeli, pa zato nisam htio. Kad su
rne pitali, za5to ne iu, morao sam im lagati: da imam dievoiku.
225
koje ved ne mogu i ne smijem ostaviti, ier 6e biti skoro maika.
A vidite, ni danas nemam dieteta, - ali se drugadiie nisam
mogao izgovoriti, , . Htieli su me svakako, bio sam, znale,
velik, jak dedko, Ali ne samo radi toga, nego radi doma i mo-
tike, - nisam htio, Motika mi je i danas najmilija, - zavr5i
Imbro svoju pripoviest,
Slu5ao sam ia i druSda na5e ljude, Sto govore o motici, ali
nikad to niie na me tako dielovalo, hao sada, sad mi se 6inilo,
kao da vidim krasno6ia zagorsko{a mladi6a, kako uz svoiu
motiku gleda i liubljenu svoju djevoiku i "Srdi svoj iarahu i nad
njim ku6u i oko nje breialike, vinograde, oranice - rieiju -
dragi svoi dom, kojega ne bi dao ni za cielo carstvo, a kamo li
za dastnidke zviezde.
rf
Sasvim je naravski, da ovakvi liudi imadu blagoslova, Da
Zagorci na5i imadu vina, osobito laniskoga, to nije Bo{ zna
5to, kao Sto ni to moida, Sto ga na5i Dumbovi6i imadu kojih
140 hektolitara, No uz put da i ovo spomenem: Pili smo kod
stola dobro, jako staro vino, a na5 Imbro dvorio i kucao se sa
prijateljima ba5 veselo, kao pravi doma6ina, Zato me tim vi5e
iznenadilo, Sto mi ie putem kazao, da oni nikad skoro ne piiu
iistoga vina, ne6los vodom. - uTo Vam jeu, reEe, 'ri ndi ledie,
koja se bolje Sasi razriedjenim vinom, a onda, znalet doktore,
niie dobro piti; kad doviek piie malo vi5e nije mu razum bistar,
iovjek vef nije pravi, Ja toga ne trpim i ne podnosimu,
Da, i pozna se, da su Dumbovi6i triezni liudi. Trezno6a,
vazda bistar razum - to ie razbor, to je sloga, to ie napredak
davno kupila od propale loborske grofiie kojih sedam jutara
zemlie po 24O0K jutro i sve odmah gotovim izplalila, Cifut se
io5 branio primiti novce: niie sila, nisu velike kamate, - ali
Dumbovidi ne 6e da budu duZni,
Pa Sto da jo5 velidam tu bra6u, kad znate i to, da a Zafo4u
ima seljaka, koji nisu dfini?
*
Ipak imam jo5 nie5to kazatl
Tko zna, Sto je seljadka stranka, tai odmah vidi, da bi bilo
iudo, kad ovakvi ljudi, seljaci, ne bi bili u seljadkoi stranci,
15
226
I doista: lJ Zagofiu nema - osim stubidko€ kotara - seljadka
stranka skoro'nimalo prista5a, a ipak su se u njoj od prvoga
podetka na5li bra6a Dumbovi6i i uztraiali uz niu Sodine i godine
sami u svom kraiu, I ova njihova stalnost u osamljenostizaslu-
Zuje, da im se ime duje po cielom hrvatskom narodu, osobito
seljadkom. Nije to mala stvar, Pristati uz to i uztraiati sam
proti ovakvoi naSoi gospodi a uz onako neuko i zasliepljeno
mnoZtvo zarobljenoga naroda, kakvo$a ie bilo i ioS $a ima u
krajevih, gdje najboljim Hrvatom i katolikom drZe iedno$a
Franka!
Cielu bi pripoviest trebalo izpripoviedati, kako su bra6a
Dumbovi6i na prvu Slavnu skup5tinu selfadke stranke u Zagreb
do5li tako, da su no6u jedva priekim i neobidnim putem utekli
- Zandarom! A kad spomenemo, da su obojica od prvoSa
podetka dionidari seljadke stranke, i to svaki sa pet dionica,
onda je doista toga dosta, u Sto se prosvie6eni i osvieSdeni
seljaci Sirom domovine mogu ugledati.
Za nas osnivade i prista5e seljadke stranke ovo ie ne samo
dika, neSo utjeha i jo5 vi5e nada, Sto su medju nama ovakvi
ljudi. I kad bi na5oj gospodi, koja seliadku stranku sliepo mrze,
sebidno ju, jalno i kukavno ocrniuiu, - kad bi toj Sospodi Sto
hasnilo govoriti, mi bi joj rekli: Gledajte i osviestite se! Ova
bratinska i rodbinska ljubav, ova razborita sloSa, ova treznofia,
marljivost i skrbnost, ova odludnost i stalnost za ob6e dobro,
u jednu ried: ova seljadkadu5a - to je sna$ai jakost Hrvatsket
To nam je sve, Sto imamo!
Ho6e li do te sviesti do6i hrvatska gospoda, ne zflamo.
Ali mi BoSu hvalimo, Sto do te sviesti dolaze na5i seljaci, mediu
koiima su prvi dubovi ili hrastovi - kako im i ime kaZe -
bra6a Dumbovi6il
(r>Dom<, God, 7970. Br. 37.)
Ciela Hrvatsk^z^ tri milijuna.
Vani izvan Zafreba dufe i sazna dovjeh vladinu osnovu,
koju u samom Za{rebu drZe naive6om tainom. Tako se na pr,
u dolnjoj Hrvatskoj odmah na podetku banovanja TomaSi6eva
227
dobro znalo za glavnu todku pakta ili sporazuma, kojim se
koalicija obvezala, da te u sabor opet uvesti stare magjarone,
radi kojih je narod i svoju krv prolievao. Tako se i sada naro-
iito u Podravini ve6 gllasnogovori, da 6e kod skorih saborskih
izbora odluiiti novac, i to da je uejena za Hrvatsku postavljena
tri milijuna, i ta tri milijuna da su ved u pripravi, Ovo govor-
kanie prikaztje se istinitim onaj das, kad vidi5 i znaS, kako su
na pr. frankovci iz ,Peteranca u Koprivnici dne 4. o, mj. kao
iedan iovjek glasovali za tribiljeinika, da budu Zupaniiski skup-
Stinari, i kako se dudno pona5aju mnogi liudi iz svih stranaka,
lroji su se do juEer izticali kao opozicionalci,
eim se po svoi carevini raznio glas, da su magjarski koSu-
tovci kod pro5lih izbora u Ugarskoj potroSili 12, a lrof Khuen
18 miliiuna, te je jedan Slas popredno stajao oko 50 Kruna,
bilo ie stalno, da 6e se i u Hrvatskoj s vi5e strana poku5ati
s tim istim nadinom, Sad ie ta stvar sigurna i po tom, Sto svaki
das kojekakve sumnjive osobe duie5, Sdje se hvale, da je po
novom izbornom zakonu lak5e postati zastupnik, ne6!o ie bilo
po starom, jer ako ima vi5e izbornika, da su zato mnogo gladniii
i da 6e biti mnogo ieftiniji.
Sto 6e na to ova na5a gospoda, koja narod toboZe uviek
samo odgaiaiu i koja su Sa io5 kod zadnjih izbora vodila, kamo
su htjela? eovjek bi mislio, da na5i politidari svih stranaka, a
osobito narodni zastupnici dri,e na sve strane sastanhe i skup-
Stine, da narod upu6uju i slaZu ved svaki prema svom politid-
komu uvjerenju, Narodito bi to doviek odekivao od saborske
ve6ine, koia se hvali, da ie u niezinim rukama sudbina Hrvatske,
kako donekle na Zalost u istinu i iest,
Da, da! Dri,e i na5e fospodske politiihe stranke i te kako
dobro posiedene sastanke i skup5tine, samo duite, Sto se na
niima radi! Evo Sio dit"-o u ,,Obzoruo od 16. kolovoza o, g, o
sajamskoi izlolbi u Zagrebu: Tu naiprije ditamo, kako ie pred-
siednik teizloibe, €, Grahor, otvaraju6i iu,kazao doslovce i ovo:
gospodarske sna$e
",Ova izloiba nema da bude ogledalom na5e
i na5ega razvoia, ve6 lih saiamska izloiba, Da uzdrZimo obidai
i navike kralievskoga saima, uprilidili smo prostor za okrepu,
koii smo uredili ljep5e, shodnije i otmieniie, a na zabavnom
prostoru trsili smo se, da okupimo Sto vi6e i boljih privladi-
vosti, , ,u Dalie nastavlia ,Obzoro svoi opis ovako; >'Poput

228
valova naSrnuli su posjetnici u izlotbu, , , Potokom tede hladno
pivo, da opere pra5inu i okvasi suha Srla. Preko 7000 osoba
posjetilo je tai dan izlolbu. , . Svi su paviljoni (Satre), narodito
oni, gdje se todila kapliica, bili upravo nagnieteniu,
To su vam eto koaliciona5ke, stardevi6anske i furtima5ke
skup5tine i sastanci, Imaiu i do 7000 sluialaca, i svi su zado'
voljni, svima ie dobro!
Ali nije tako samo u glavnom gradu Za$rebu' I malo dalje,
u toboZe najrodoljubivijem gradu Karlovcu, bilo ie dne 14, i 15,
o, mi. toboZe veliko narodno slavlje, a kad tamo, zapravo ne'
prestana Sostba i zabava. Prvi dan ie zabava traiala do rane
zoret a drugi dan bio je na tro5ak grada Karlovca, t, j. i na
tro5ak karlovadke sirotinje banket, koji ,Obzor.. od 17, o, m|
ovako opisuie: oBanket je tekao u vrlo ugodnoj zabavi trz
izvrstno karlovadko pivo, Zarku karlovadku kapljicu - te voj-
ni6ku glazbu i skladno pjevanje, ,. Otvarafu6i banket rekao ie
dr, Vinkovi6, neka se svatko zabavlja, kako ho6e. , , MoZe da
6lovori svatko, ali ostali nisu duZni da ga sluSaju, , , U 5 sati
poEela ie opet velika pu6ka zabava, a u 9 sati na veder ples
.,. do zore.,.
Samomu veselju i samoj zabavi i pjesmi nema pri$ovora,
ali zato ne samo prigovararno, nego ZiSo5emoovo troie:
t, da se svakom zSodom prirediuiu skupi banketi, 6esto i
na tudji radun tako, da je to samo gospodska gostba, a nipo5to
druZtveni srdadni sastanak;
2, ito se na tim banketima duiu same prazne rie6i, pa i
podpune ludosti, kao na pr. da 6emo se rodoliubnom pjesmom
naiuspieSnije odrvati svahomu neprijateliui
3, Sto se sve ovakve zabave obidno izrode u proste piianke
i Sto su im desto na delu i stariji politiiari, lcoji nikad nemaju
ni vremena ni novaca za narodni posao, a seljadtvu ne priu5te
ni najskromnijega ulitka, ve6 neprestano llovore o neukom,
lienom i zapu5tenom narodu, Pravi ie ipak ponor podpunoga
nemara za svet osim za uLiLak i zabavu, ono, Sto ie rekao na-
delnik Vinkovi6: Neka govori, tko Sto hode, ali drugi ga ne
moraiu slu5ati! Ta to ie podpuni razsap to$a druZtva! Tu ve6
nema traga nikalcovoj zaiednidkoj misli i teZnii, na koiu bi
iedan drugofa poticao, dapade; svatko se boii, da tko Zivom
riediu ne dirne zaspalu savjest ine uzbuni puni Zeludac,pa zato
__---
229
doma6ina unapried proSlasuie: nitko ne mora sluiati, Sto tko
glovori. Svatko se neka sasvim predade grlu i Zeludcu!
I onda njihove novine piSu, o niekakvim konferencijama
i rezolucijafla, - kao da su ovakvi ljudi sposobni za i5to drugo,
osim da uSode sebi; svome tielu i Zeludcu,
Sve ovo spominjemo zaiedno s tri miliiunat za koie ho6e
da kupe Hrvatsku, s toga razloga, jerbo na5i protivnici i nepri-
jatelii na5 narod sude po na5oj gospodi. NaSa Sospoda vedinom
su raztro5na, liena i kukavna, a takvi ljudi ne mo$u imati ni
jakoga po5tenja iliti karaktera, te se lahko po,kore sili, a i novcu
podaiu, To ie dobro izprobao nepopravljivi silnik Khuen, pa ie
valjda u nieSovoj Slavi i nikla ta osnova, da Hrvatsku treba za
njezine novce kupiti, za niezino iu uZe obiesiti,
' Ovu strahotu trebalo je ovako iavno i bez obzira refii, a
treba joj i otvorenor po{ledati u lice i upitati se: M,oZeli se Sto
u takvom narodu?
Mi velimo, da se moZe. Ali velimo i sada kao i do sada:
Od gospode ne nadamo se niEemul Tu nema govora o tom, da
bi se to moglo popraviti i preokrenuti, Gospodi ie, koia Zivu od
narodne muke, predobro, ona iivu prelako, bez brige, -- ier
niihove su pla6e, a po tom hladno pivo, Zarka kapliica, ples do
zore - to im ie osigurano',pa n,advladao kod izbora Toma5i6,
Nikqli6, VraS ili Sotona, Njima je svejedno. Ima ih dodu5e, koii
to sve vide, koii sve to u du5i i kude, ali ima ih malo, pa i oni
se bojd sje6i granu, na kojoi sjede,
Ali osim gospode ima tu i velika ve6ina ostalogia naroda,
se'liaitva, koii Zivi sasvim drufim Zivotom, Ne velimo, da se se-
Ljadtvo ne zabavlja, da ne zna za veselje, i t, d, Ali je temelina
nzlika mediu onim, koii svojim zubima kruh jedu, i onim, koji
Zivi na tudji raEun, pa kad nru ponestane, diZe viku, uneka se
povise pla6e" radun naroda, a za bankete i fostbe! Te-
meljna je razlika izmediu seliadtva i gospode i u po5teniu.
Gospodi je, reka,o bi dovjek, skoro sve slobodnonSto ne spada
na drZavnoga odvjetnika, a selia6tvo ima u tom stalne 6iranice,
koje mu je postavilo ljudsko livl1en1e od starine i kr5ianski
nauk od tisu6u i vi5e Sodina. A sad k tomu dolazi io5 seliaika
sloga,Staro ovo selia6kopoStenjei nova seliadkasloga - to !e
 230
jedino, Sto Hrvatsku moZe obraniti od sramote, da tko njezino
pravo, slobodu i dast -- kupi za navce.
To 6e dokazati skori izbori!
("Do^", God.Dft. 8r.33,)
Uzroci preokretuu hrvatskojpolitici.
Sjetimo se malo posljednjih politidlrrih dogadjafau dornovini:
Po5to je ban barun Rauch skoro pune dvie Sodine vladao
proti volji veline hrvatskoga sabora, imenovan je banorn bivSi
hrvatski'ministar dr. Nikola pl, Toma5ii, kojega je ista saborska
ve6ina (koalicija) podupirala, te mu medju o,stalim dopustila
troSenje javnih dohodaka do konca studeno6iao, 61,'Proti no-
vomu banu ustadoSe Zestoko oni, koii su branili Raucha, naime
Frankova stranka i ono malo o,rganizirano6lasve6enstva (oko
"Hrvatstvau): od Frankovaca Zupnik i zastupnik Tomac navali
na Torna5idau prvoj saborskoi siednici nazivaluti Sa apostatom
t, j, odmetnikom od katolidke crkve, dok ga ie zastupnik Ele-
govi6 nastoiao uiesti iznaEaluti na iavu nieke njegove doma6e
stvari; o,dsve6enstva pak napisa u oHrvatstvu< glavni mu ured-
'nik, prevendar Lo,ndari6,Ze,stokunavalu na
novoga bana i poziv
na sve6enstvo, da ustane p,roti banu-"odmetnikuu, Medjutim ie
hrvatski sabor, po5to ie brzim radom prihvatio novi izborni
zakon i ioi brZe izabrao,40 izaslanika u peStanski sabor, bio bez
potrebe odgodien i gospoda se razidjo5e koii kuda, a ban u top-
lice; u Ugarskoi naprotiv obavtriali su se izbori i naskoro ie
sazvan novi tako zvani. zajednidtrrisabor, u kojem su se imali
pokazal;t i Hrvati te, naravski, podupirati ministra Khuena, ko-
le$a je velina tih izaslanika2[.. Sodina, u Hrvatskoj po,biiala,No
do toga aije do5lo, jer se 1e pije sastanka pe5tanskoSa sabora
ban Toma5i6 s koalicijom razkrstio I za rnalo predao ostavku.
Po5to kralj ostavke niie primio, pozvao je TomaSii javno sabor-
sku ve6inu, da se s njim sporazumije za dalinli rad, na Sto mu
je ona, takodier iavno, odgovo,rila, da ho6e, ali na to do danas
niie dobila odgovora, i lo zato, Sto ona niie banu odgovorila;
ostaje li ili ne ostaie kod toga, da se vladin predstoinik Aranicki
makne. Ali iz novina se doznalo, da ban miesto mnogo stranaka
u saborskoi velini Zeli iednu stranku, i dok ovo piSemo, Hrvati
23t
u koaliciji slaZu se u jednu stranku, koja 6e se onda sporazu-
nrrjetisa srbsko,msamo,stalnomstrankom. No ban ie vet po'rudio
koalici,ji, da ne Zeli dvo$lave (hrvatske i srbske) vladine stran'
ke, ved neka Srbi i Hrvati budu jedna vladina stranka,
Dok se ovo izmediu bana i saborske veline do$adialo i io3
dogadja, opai,a se na druSoi strani velika promjena: glavnom
uredniku oHrvatstvau, Londari6u, ko'ji je onako Zestoko udario
na Toma5i6a, lzeto je uredmidtvo, a EleSovi6u i T'omcu ni traga
ni Slasa u njihovo,j straLnci!Kod sveienstva i lrankovaca vode
ried drugi ljudi, pa su zato i sasvim drugi glasovi; Toma5i6,niie
vi5e odmetnik, osrbin" i t. d. ali nije samo to, neSo i ovo fran-
kovci i sve6enstvo slaZu se u iednnr stranku, za kqu ima dosta
znakova, da bi mogla podupirati bana T'oma5i6a.
Stvari su se na iednoi strani dakle mno$o promienile, Niie
ni malo valno, Sto,se je p,romienio Elegovi6, ier ie on sam, a i
zna set da se je promienio radi sebe, a ne radi kakve politike,
Ali ie valno, Sto je vodstvo svedenstva promienilo' svoju politi'
ku i Sto se s tim vo,dstvom slaZu stardevi6anci-'frankovci,
Niie dodu5e ni5ta neobi6na, Sto svedenstvo podupire vladu,
a niie ni to sasvim novo, da i pravi stardevi6anci ovako ili onako
podupiru bana magjarona. Ali je u naSemiavnom Zivotu sasvim
novo ovo dvoje: prvo, da se vodstvo hrvatsko$a svedenstva
slaZe sa stardevi6ancima, druSo Austriju ili za catevinu.
Da se bolie vidi, kako se je u tom nastoianie protivnih stra-
naka sasvim promienilo i na protivnu stranu rrkrenulo, treba
iztaknutl ove dinienice :
'Do nedavna dielili su se na5i prvaci na dvoie: na stardevi-
6ance (prava5e, >samo Hrvateu) i ,slavosrbe (Jugoslavene,
Srbo-Hrvate). Ova se ie dioba iasno oEitovala n,e samo u politi'
ci, neSo i t knjiilevnosti i u i,ivolu, S politidko$a se Eledi5ta
mora iztaknuti, da su stardevilanci drL,ali slavosrbe austriian-
cima, prista5ama Beda i Austriie; dapade se je mno$o pisalo o
tom, da ie Austrifa stvo,rila i pomagala slavenstvo, iuSoslaven-
stvo, srbstvo i srbo-hrvatstvo, Stardevi6anci ili usamo Hrvatiu
bili su Zestoki protivnici Austriiie 1 i:elieli joi sve, samo niSta
dobra, dok str slavosrbi znali s njorn ,surovatu, I uZivali niezi-
no'pov'ierenje.Danas je ba5 obratnor hrvatsko-srbska koaliciia,
u kojoj su i hrvatski Srbi i koia se ponosi, da vodi narodnu, sla-
vensku politiku, o,naje ne samo o,sumniidena,da je proti care-
 232
vini, nego se je u istinu dogovarala L zajedniEkupolitiku vodila
s Magjarima kosutovcima, koji su poznati protivnici carevine,
Naprotiv stardevi6anci-frankovci posljednjih godina dru{o i ne
rade, neSo vode boj proti neprijateljima carevine (mo,narkije).
Ta svakomu je djetetu u Hrvatskoj poznato, kako su na pr.
frankovci-stardevidanci bili zabrinuti za carevinu u vrieme ve-
leizd,ajniEke parnice proti hrvatskim Srbim a, a naiiad,enjihovo
orui,ie protiv hrv.-srbskoj koaliciji upravo je to, Sto se franko-
stardevi6ancidrie braniteljima i duvarima carevine, koju srbi,
posrbice i kojekakvi Slavjani ho6e da poruse ili da joj naskode.
Kako se je doSodio ovaj preokret?
Prije svega treba znali, je li se tu u istinu dogodio kakav
preokrer? odevidno je naime ovo: Ako Jos. Frank hvali Austri-
iu ili joj sluZi, ne moZe se re6i, da su se stardevi6ancipromie-
nili, ier da su prije bili proti Austriii, a sad su za niu. To bi se
moglo re6i onda, kad bi na pr. Ante Stardevi6, da
ie iiv, okre-
nuo kabanicu i podeo hvaliti Austriju i carevinu. Jednako je sa
slavosrbima;kad bi biskup Strosmajer,da ie Ziv, podeo graditi
slavenstvo, onda bi se mopilo re6i, da su liudi stare narodne
stranke promienili svoie miSlienie.
Ali toga ni iednoga ni druSoganema, i to ne samo zato, Sto
niie iiv ni A, Stardevid, ni biskup Strosmajer, nello i zato,
Sto ni niihovi za Zivota im drusovi i pomagadinisu u istinu pro-
mienili mi5ljenia. Zato; ako se mediu ,slavosrbim3... duie ried,
da treba s pu5kom na Be6, ne iuie se ta ried od staroSlausla-
vosrban, neSo od staropla pravaSa-starEevi6anca- Tu5kana;
ako se mediu koalicionasima duje ried, da treba unistiti tu sra-
motu- od monarkiie, i opet ju izrile prava5ki
Soienac _ Vinko_
I tako dalje, Na druSoi strani, ako se u novinama, hoje
_vi6.
brane carevinu, dan na dan, godinu za godinom siplju pogrde
na srbstvo i slavenstvo,ne dine to nekadasnii braniielii sluge
i
carevine slavosrbi, ne{o to dini rodien Zid i stari pomagad
magiaronskoga bana Raucha - Jos, Franh.
Sto se je dakle prornienilo, ako se liudi nisu promienili?
ZaEto tolika vika na izdajice (na pr, na izdaiice svoiega uditelja
A. Stardevi6a),kad su na5i liudi ostali vierni svofemu mi5lienju
i pro{ramu?
Na ovo pitanie odgovorit 6emo drufi put.
(,Domn, God. 1910.Br. 35.)
233
Da u kratko opetujemor
koji su prije bili proti Austriii i proti sve-
"Stardevi6anci",
6enstvu, koji su voljeli s Turskom negio s Austriiom, a za sve-
6enstvo su katolidko pisali, da je poZivindilo narod, - oni su
danas sloZni s katolidkim sve6enstvom, a sve za voliu Austri-
ii i Bedu!
Naprotiv uslavosrbio,.i to slavosrbi "svih dlakau, koji su
prije Surovali ili Sarali s Austrijom (s Bedom) i sluZili joi, a sa
sve6enstvom katolidkim Livjeli u liepom skladu, -- danas 5u-
ruju s Magjarima, 5lrozese, da 6e s pu5kom na Bed, a sve6en-
stvo se ie katolidko glotovo sasvim od niih odbilo (dok ih ie
prije vodio iedan biskup Strosmajer).
Kako se je to tako preokrenulo? Gdje je obraz onima, koii
slave Antuna Starieviia, i Austriju, abez sve6enstvase ne mollu
ni pokazati, ni maknuti? - Gdje je obraz onima, koji su godine i
Sodine pisali za Magjare, da su divljaci i dokazivali, da Ugarska
nema ba5 nikakvoSa prava nad Hrvatskom, a danas ili juder
proSlasuiu, da je nastojanie Magiara opravdano? Gdie je obraz
onima, koji nisu mo$li napisati ni novinstrcebilieZke, a da ne
spomenu danas im ie ditavo sve6en-
"didno$a sve6enstvau, a
stvo - odurna koiu treba prije svega uni5titi.
"furtima5tinau,
Da se ovaj podpuni preokret protumadi, mi smo posljednfi
put upozorili na to, da su nieki stari stardevi6anci pre5li medju
slavosrbe, ali su ostali stardevidanci (na pr, TuSkan), a tako
zvani slavosrbi (,sluge Austrijeu, Spekulanti i t. d.) do5li su
mediu stardevi6ance, ali su ostali, Sto su i bili (na pr. Jos.
Frank). Obidno bi se to reklo: starEevidanci su navukli na se
kolu ili hrinku austriiansku, a slavosrbi koZu stardeviCansku.
No pita sez Zaito? Zaito su predstavnici glavnih naSih
politidkih srnierova uzeli.krinke, a u du5i ostali isti? Za5to se na
pr. Tu5kan, kad ho6e joS uviek s pu5kom na Bed, niie ostao
stardevi6anac? ZaEto na5e sveienstvo koie ho6e da vierno sluZi
caru i carevini, ide pod zastavom A. ,Stardevi6a,koiemu je ca-
revina bila najgora zlotvorka, a sve6enstvo najpokvareniii dio
naroda?
Na ovo pitanje, moSao bi na pr. TuShan odgovoriti ovako;
,Ne mo6!u ja biti s onim Svindlerom Frankom! Ta sad ie on
stardevidanac, a ja nisam! On ie pliunuo u zdielu, iz koje smo

sam
rni steklisi jeli, pa nam se je osadilo. Ja s,amostao isti, koji
i bio, ali kad su difuti stardevi6anci, ia ne 6u biti"'
U ovom odgovoru ima mnogio istine' Samo se pita; Kako
je tko mogao vierovati, da dilut moZe biti stardevi6anac?Kako
druSih
ie pue" sam "irrorr.c pok, Stardevi6a (da ne spominiemo
Hrv"ata) mogao godine i Sodine vierovati, da jedan difut moZe
biti bolii Hrvat, nego toliki rodjeni Hrvati?
Ovakvim razlaganiem tlazimo evo u onu upolitikuu, koie
su pune na5e novine, na5e skup5tine, na5 sabor, i iz koie se
aini, da nema izlaza, ier jedni kaZu za dtaSe, da su Svindleri
i sebidnjaci,t,i,da samo na oko pristaju i prisiZu na ovaj ili
onai pro$ram, a u iitinu rade samo za sebe, za svoj \ep, za
svoj trbuh, i to ponajvi5e na i,elia vlade, na leliu BeEa, na i,eliu
MaSjara.
Je li sve ovo samo kleveta, ili tu ima i istine? Je li istina,
da na5i politidari zbllja imadu krinku? eemu im krinka i Sto
ho6e da pokaZu, a Sto da sakriju?
Na ovo se moze bez srdbe i ljutine odgovoriti sasvim otvo-
reno, da na5i politidari doista imadu krinku, To je odevidno.
Odevidno je, da ie ;Stardevi6 Franku samo krinka, jer nema
dovjeka koji ne bi vidio, da Frank radi nje5to sasvim protivno
onomu, Sto je radio ,Stardevi6, To u ostalom pfiznaiu medju
sobom i nje$ovi prista5e, Isto vriedi i za mnoSe dlanove sve-
6enstva,osobito vi5eSa:svakomu je jasno, da se svedenstvone
moZe iskreno odu5evljavati za Stardevi6a, koii ie kao malo tko
sve6enstvopo$rdio.
A da se i uviereni stardevi6anci znadu pritaiiti te u{ovarati
ne samo s nagodbenim vladama i banovima, nego dak i s mi-
nistrima i dvorskim liudima u Bedu, - i to ie dovolino poznato,
Pita se samo: eemu ove krinke? eemu pritajivanie?
Odgovor nije telak. Stardevi6anska ie misao bila tako
obladala u naSoi javnosti, da je svaka politika osim stardevi-
6anske proSla5ena izdajstvom. Zato, tko{od ie htio, da pred
naSom javno56u ima uspjeha, morao se oditovati kao stardevi-
6anac, ako i nije bio stardevi6anskoglauvierenia,
No: nO kakvom ie to govor uspiehuu - upitat 6e mnogi.
-
"Ako tko ho6e uspjeha, po stardevi6anskoj nauci zaito mu
treba, da se samo odituie kao stardevilanac? - Ta svaki takav
i jest stardevidanac!u
-
235
Jest! Ali to je ba5 ono, Sto ih ima, koji su htjeli sasvim
ne5to drugio nego stardevi6anci, ali nisu mo$li, ier za to niie
bila javnost, nije za lo bio narod, ili ono malo naroda, koii
nje5to razumije i nje5to ho6e. Ovi i ovakvi, koii su to htieli,
na5li su svoje ljude, da to provadiaju - pomo6u samolla na-
roda, a da im narod vjeruje, morali su. se oditovati kao starde-
vi6anci,
No, kako se vidi, stvar ta, Sto se tide star6evi6anstva' nije
uspjela: Nije pro5lo ni 10 godina, i ljudi su spoznali, da Frank
nije stardevilanac, Jednako 6e za malo biti jasno, da ni hrvat'
skomu sve6enstvu nije do stardevi6anstva, nego do nedeSadru-
Soga, ali (kako prekjuder dokazuje >Hrvatstvo,.) - ne moZe se
proti narodu, p& treba pristali uz prava5e, za koie ie tobole
narod.
Jedan je dakle uzrok preokretu u na5oj politici dielovanje
iz vana: izvaniska politika htjela je stardevi6ance skrenuti na
drugi put - i shrenula ih ie, a da im zastave nije uzela,
Ovo ie uostalom - ta stardevi6anska austrijanStina - bio
samo prividni, toboZnji preokret, jer su stardevi6anci, koliko
su Sto mislili, ostali isti: dobili su samo drugoga vodju.
No mnogo valniji i istinski preokret zbio se je i zbiva se
danomice u dobrom dielu ozbiljne hrvatske inteligencije, Taj
se preokret zbiva u tom smislu, da ie ciela na5a narodna poli-
tika, i stardevi6anska i ,slavosrbskau, bila u jednoi stvari na
krivom putu, naime u tom, Sto ie drlala, da ie nama Hrvatima
i u ob6e Slavenima Austrija tadja drZava, i drugo: da su pravi
Slaveni samo Rusi i Srbi,
Ovu je zabludu spoznao ve6 Gai i zato je umro zaborav-
lien, Spoznao ju ie i Strosmajer,i zato je preko 30 godina Zivio
mrtav, barem za politiku, Danas ovu zabludu, koiu ie naismie-
lije odsudio i najbistriie razloli,o predsiednik seljadke stranke,
javno i iasno pobija pred cielim narodom seljadka stranka, i
zato se ona ne preokrefie, ier zna iasno, kud joi ie po6i.
No o toi zabludi i izlazu iz nie kofom z6lodom,
("Dom'", God. 1910.Br. 36.)

I opet seljaikakrv !
oobzoru od 5, rujna o, $, ima pod naslovom 'krvavi dogo-
djai u Zapreiilrt" ovaj dlandi6:
,U petak se ie u selu Dreniu kod Zapre5i6a doSodio krvavi
dogadjaj, koji ie uzbunio cielo okoliSno pudanstvo,
Sam ovaj dogadjaj sbio se ie ovako; Ivan Ra5en, 55'€o-
di5nji seljak, bio fe po miestnom sudu u Zapreiil,u osudjen, da
plati 60 K, U petak priie podne doSao ie ob6inski pisar s, oruZ-
nicima, da zaplieni za taj duS kravu, Ivan Ra5en niie dao za'
plienjene krave s teletom odvesti, a ovrhovoditeli, miesto da
je seljaka uputio, pozvao je orulnikq neka ureduiu, Ra5en se
je suprotstavio oruZnicima, te je pograbio u Stali srp i stao na
vrata, Ra5enova pako Lena pograbila ie vile i priskodila muZu
u pomo6. OruZnik ,Mane Topi6 pozvao ie Ra5ena, neka se
makne, a kada ovaj niie htio, oruZnik opali puSku, a tane po-
Sodi Ra5ena u prsa i Ra5en se sru5i na zemliu. Sada se ie mo$la
provesti zapliena. Smrtno ranienoga Ra5ena prenieli su uku-
6ani u sobu {die je u najvefiim mukama umirao do 11 sati u
nodi, kad ie umro.
Suseljani duvSi hitac pu5ke, dotrdali su do Raienove ku6e,
a kad opazi5e oruZnike, uzavrije im krv, te odu kulama i bez
ikakova dogovora se vrati5e naoruZani u Ra5enovo dvori5te.
Tek sada su oruZnici uvidieli, Sto su udinili, pak su u brzo do-
zvali preho Sutle slovenshe oruZnike u pomo6. Kada su seljaci
vidieli, da imade osam oruZnika, malo su se prestra5ili, a kada
su ih nekoii pametniji stali miriti, povratili su se svi ku6ama.
Ciela ova stvar prijavljena ie oruZnidkim i vojnim oblasti-
ma, koie su izaslale u subotu komisije, Juder je pako izi5lo na
mjesto sudbeno-liednidkopovjerenstvou,
Sto ie opet ovo? Po pisanju ni5ta dru6lo,samo
"Obzorovu..
jedan ukrvavi dogadjaj<, a o kojem se piSe isto tako, kao o
kakvoi tuinjavi na ulici, ili tako kao da ie onogla seliaka ubio
Srom, A ipak prosudite samo ovo troje: Jedan ovrhovoditeli
ima pravo pozvati oruinike, uda ureduiu.r, t, i, da dovjeka i
ubiju. OruZnidhi zapoviednik Mane Topi6 u istinu svoie uure-
dovanjeu shva6a takodier i kao ubijanje, jerbo poslije pukoga
poziva na seljaka, da se makne, tai razboinilcu oruZnidkoi odori
237
joS isti dan u nai-
Sadja ravno u prsar a po$odien seliak
ve6im mukama umirel napokon eto ti tu cielo$a sela na strasan
puska, koia
{las, da im imetak i aivot otima bas ona orirznidka
nosi krasno ime si$urnostne straZe, t' i' koia im mora u prvom
redu imetak i aivot 6uvati! Na tai $las selo dotrda i po samom
naravskom naElonuskodi samo na obranu prvo$a svolla dovie-
dieSa prava, koje le stariie od svih zakona' iet ie stariie i od
same drZave, prava, koie ie dovieku dao Bog, a to ie pravo na
zivot, No mediu tim tu ie ve6 osam oruznika na delu s onim
razbojnikom; i da tu nije naravski strah bio iadi od one liutine,
da se n,iie na5lo i samih seljaka, kofima ie zdtava parnet kazala,
da ne idu silom proti takvom razboistvu, hoje se izvr5uie pod
zakonskim cimerom, da niie prevladao tai strah i tai razbor,
bilo bi Eitavo Drenie u krvi - i nikomu ni5ta'
A Sto 6ete na to.vi seljaci, koii ovo proditate?
eujte i dobro svaku rie6 vaSnite; Strah iz kostiiu, a pamet
u glavul To je prvo, Oni su seljaci dobro udinili, Sto nisu na
onfinike navalili, pa da su bila samo dva oruZnika, ili samo
iedan jedini onai razboinik. Ali za5to su se raziSli? Za5to se
nisu kao razumni liudi odmah sastali na do$ovor sve po za-
konu? Zaito nisu, po5to su sve sami vidjeli i duli, odmah poslali
pred bana odaslanstvo, ko'je bi mu sve iskazalo i po'zvalo 6la,
d" ra svoga visokoga mjesta Euva barem seliadki iivot od
ovakvoga razboistva?
Ali tu su io5 ove tri stvari: Frvo i prvo, onai orulniilki za-
povjednik niie pozvan na ,uredovanieo ni iz 'Pe5te ni iz BeEa,
nego od na5ega hrvatskoga ovrhovoditelia, dakle od na5e hr-
vatske upravei drugo; ni tai ovrhovoditeli niie pozvao Manu
Topi6a, da seljaka ubije, a da Sa ie i pozvao, Mane Topi6, kao
i svaki druSi oruZnik, imade propise, koii mu naistroZe zabta'
njuju upotrebiti na ovaj nadin oruije, osim sludaia, kad sam
brani svoj Zivot pred navalom uzbuniene svietine; trete na-
pokon; tu se seliaku imala odvesti zadnja krava. A ieste li kad
duli iti ditali, da su koiemu dinovniku za ikakav duf zaplienili
cielu niegovu mljesednupla6u? BaS naprotiv: Svakomu ie Ei'
novniku naive6i dio njegove pla6e osi$uran proti svakoi ovrhi'
Sve ie to tako, Pa ipak sve na5e gospodske stranke bez
razlike najviSe vidu na Bed i Pe5tu, a mnogi njihovi napuhnuti
prista5e vidu sve to vi5e i na seliaka, kao na krivca svemu zlu,
I 238

a mi eto vidimo, da je veliki glavni koren zlu u naSoj upravi, 239

koja je sva zadahnuta neprijateljstvom iprezfuomproti seliadtvu
i .puna takve samovolje,pa i bezduSnosti,da se seliad,tvo habsburZkoi monarkiji, le u pravedno'j drZavno'j zajednici sa
i bez
razloga ne samo globi i zatvara, nego dak i ubija. A kraljevinom Ugarskom, narod,nu, 6lospodarstvenu i kulturnu
ta je
uprava, jerbo ie i sam ban, kofi joj je plava, odgovorna na5emu ,snagu naro'da podile i jala, a drZavopravnu samosta'lnost kra-
hrvatskomu saboru. No gle, velina toga sabor ljevina Hrvatske i Slavonije duva i razviia'"
a nije ni sada
s banom Tomasi6em dosla u sukob radi nepodopstina III. 6e strarnkau prvo,m redu nastoj,ati,da se na$od-
i nasilia "Nova
naSe uprave proti seljadtvu, te ni sada nijldne bene povrede iz ciele, neprovedene uistacrovenrlene podpuno
novine te io5
juder saborske ve6ine nisu proti provedu, a osobitu brigu kod te pr'ovedbe voditi o,naSim firnan-
ovomu krvoprori6u a zapre-
Siiu prosvjedovale, a kamo li da bi sva cijalnim i gospodarstveniim zahtievima.o
naSa Stampa jedno-
du5no ustala na obranu ovoga prvoga i
lemeljnoga dovjedjega IV. pojedine ustanove hrvatsko-
prava' zar su zbilja nasi gospodski poritidari "Nastojat 6e nadalje, da se
i iorrinari tako u{arske nagodbe prema cjelokupnom razvoirt na5eg d,rZavnoga
nizko pali, pa ih ova stvar n" ogord"rr", tu ubijen iedan prava ustavnim putern nadopune i izmienel,
seljak? Ako je tako, s kojim "ito
ie se obrazom ti isti politidari na_
Semu seliadtvu predstaviti rrao kandidati V, ,Nova 6e ,stranka raditi, da se prema naielu narodnog
o^"idn" zastup-
nike, dakle za narodne branitelie? fii "^
zbilia, iedinstva i samoop,redieljenjaa u skladu sa drZavopravnim ugo-
misle,'r"J" i" ao.t"
samo govoriti osobito pred izborima; ,I vorima, za,konima i kraljevshim prisegama pr,ovede ajedtnjenie
mi smo
io5 i vi5e neSo seliadka strankatu ""tl"etrro onih zemalja habsburLke rnorarki,je, u kojima prebiva narod
hrvatskog i srbsko,gimena.n
(',Dom,,, God, 1910. Br, 36.)
VI, jedi,nstva Hrvata
"Stranka stoii na stanovi5tu naro,dnog
i Srba, te na stanovi5tu, da se ovo pitanje ima rie5iti posebnim
zakonom na ternolju obostranogl q)orazuflra i u duhu ravno-
p'ravnosti,n
Nove stranke. Dalje se potanko nabrajaiu zahljevi za osiguranie gradjan-
Dne 4. kolovoza zakljuEili su zas,tupnici ske slobode, pobolfsice u s,udstvu i upravi, pobo,lj5ice seljad-
hrvats,ke stranke
prava, koja je bila u koaliciji sa komu ,staleZu i obrtu, napohon o Skol'stvu, gdje se vjeronauk
srb, sarnost. i hrv. napredno,m
strankom, da se i,rnadu p'ozvati svi prepu5ta Crkvi i vjerskim obiina,ma.
Hrvati u koaliciji, da stvore
jednu stranku, Ovom pozivtt Dne 15, rulna sastal,i s,u se ostatci Stardevideve diste hrv.
odazvala,se je hrv, napredna stran-
ka te 1e dne 20' korovoza,prihvat'a stranke prava sa p,rava5ima oko ,Hrvat,stva< (fu,rtimaSima)i
taj poziv. Na to je posebni
odbor obiiu stran aka uz sudi"ro,.ani" shlopili su ovalj spo,razum:
aru Aleksandra Tadaja
sasfavio p,ro6iramnove stranke, koji I, nStardevi6eva hrvat,ska dista stranka prava( i prava5i
ie progirarm,odbor nap,redne
stranke prifrvatio dne 30. ihorovoza,'a-hrv-, o'ko uHrvatstva.. uvaZiv5i dinie,nicu,da se i do sada niihov rad
stranka or-ri. an"
6. ruina. Taj proErarm glasi: podudarao u politiekom pravcu, a, u iskren oi i,elji, da s,e svi
I, uNova strantrra,pris,tupaju6 rije5avanju prista5e prava5koga proglrama Sto prije nadju u jednoj stranci.
rodnih zadalaka ,, smislu t r"utrtoit savremenih na- sjedinjuiu se u jed'nu stranku pod imemorn ustranka prava<, te
narodnih cilieva, uzima za
temeli i izhodiSte ,svo,gapo,litidJ<oga 6e stoie6i nepokolebivo na drZavo,prravnompro,grann od 26,
rada posto iee" zal"one i
drZavopravne uEiovore,< lipnia 1894. nastaviti svoi dosadanji politidki rad u disto hrvat-
IL skom duhu i pravcu pokojnoga dra Ante Stardevi6a,
"Stoie6i na tom te,meljunova st,ranka odredjurjekao svoj
zad,atal<,da u naprednoi po IL
i ,lozrr-n- radu svih naroda jakoj "Stranka prava< uzimlje za, osnovku svog rada na poliu
kultu,r,nom,gosp,odarskomi soci,jairnornnadela kr56ansko-soci-

240
jalna, te 6e na osnovi ovih nadela osobirtubrigu posvetiti po'
dignu6u hrvatsko{a ,seljadtva,radnidtva i obrtnidtva.
IIII. prava( :uzimajtrli u obzir dinjenicu, da se je-
"Stranka
<iinstveni hrvatski narod dieli u vi5e vjeroizpoviesti, stoje6i
sErmanepo'kolebivo na ,svoiem katolidkorn stanovi5tu, poitivat
de vjersko wierenje pripadnika svih zakonom priznatih vjero-
izpoviesti, pa je po torn omogu6eno i inovi'ercirna, da u stranci
suradiuiu oko oZivo,tvo,reniladrZavopravnoSa progirama od 26.
lipni,a 1894.
IV, Stran'ka prava sto,fi na nadelu, da su katolidka crkva i
drZava svaka u svom dielokruSu nezavisne, prema tomu imadu
one mje5ovita im pitanja dogovorno i u skladu rie5avati, a u
svim vierski,m crkvenoupravnim pitanjima traZi >stramkapravao
za katolidku crkvu potpunu autonomiju.
Dalje je uredje,no, da 6e zaiednidke novine biti oHrvatsko
Pravon, trroje6e se tiskati u katolidkoj tishari, koja 6e mu biti
vlastnica, I doista je ,I{rvatstvon prestalo.
Mi 6emo ,se na ove nove stranke i nji,hovo znade,njeo,svr-
nuti u sliede6em broju,
("Dom", God. 1910. b. 38.)
, U predposlfednjem broju priob6ili smo prvi dio programa
>nove stranken a sada evo, Sto tai proSram kale daljet
VI. 1, ,Nova 6e stranka navlastito uzakoniti i za5tititi fra-
dianske slobode, kao Sto ie sloboda osobna, sloboda saviesti,
sloboda izjave misli i po tom Stampe, sloboda sastaianja i
udruZivanja, sloboda znanosti, nepovredivosti kudnoga praga
i listovne taine, te gradianska iednakost pred zakonom. Uve-
denje op6eS, jednakof, tajnog i izravno{ prava glasa za sabor
i Zupaniiske skupStine bit 6e ciliem politike nove stranke, kao
i naistroZa distoda i podpuna sloboda izborau.
2, ,Nova 6e stranka poimence nastojati o tome, da se re-
darstveni patenti i naredbe iz absolutistidke dobe izmiene
novim zakonskim propisima, koiima 6e oblastima biti dozvo-
ljeno razpolagati sa slobodom i imetko m drZavljana samo na
temelju zakona i zakonsko{ priuzdrlanja. Ima se stvoriti re-
darstveni zakonik, Imade se urediti upravni postupak u na-
2;41
prednom duhu, Ima se za zaititu iavnih subjektivnih prava i
ovla5tenih interesa stvoriti upravno sudi5te, Ima se poloZai di-
novnika i njihov obiektivan rad osigurati uvedeniem dinovnidhe
praSmatike, Upravni organizam ima se preustroiiti u pravcu
boljeS i brlep poslovanjau
3, "U sudstvu 6e nova stranka posvetiti painiu tomu, da
se zastarieli zakoni izmiene savremenim novim zakonima,
Svakako 6e mediu prvim zadatcima uzeti u posao lihvarski
zakon, uvedenje novoEi sudbenog Sradjanskog postupka, B u
kaznenom postupku proSirenje porotne sudbenosti na sve po-
litidke i teike delikte, Sudadka nezavisnost ima se obezbiediti.
Odvjetnidtvo kao, vai,an pravosudni organ ima se preustrojiti u
duhu samoopredjeljenja i stali5ke discipline",
VIIL 1. Nova 6e stranka nastojati, da se u kraljevini Hr-
vatskoj dine drZavne investicije i podupira iz zajednidkih pri-
hoda pojedine Sospodarstvene glrane, poimence industriia, u
razmiera porezne snage kraljevine Hrvatske naprama onoi
kraljevine Ugarske, da se izgrade potrebni prometni putevi i
uredbe, napokon da se urede tarifalni odno5aji prema intere-
sima zemlie, Fo5to samo u skladnom razvitku svih narodnih
sila nova stranka vidi iamstvo za op6i napredak, nastojat 6e,
da se odrli pravedno ravnoviesie medju svim gospodarstvenim
interesima domovine, Ali 6e se nova stranka narodito brinuti,
da se promiSljenom aglrarnom politikom u seliadkom staleZu
odrZi jez{ra na5ega naroda na svojoi domaji i da se ona orga-
nizuje podev5i od seliaike porodice pa do ukupno6! seliadtva
u svrhu uspie5nijeSaSospodarenjai boljeg blagostania.Zalo 6e
nova stranka poimence nastojati, da se donesu,zakoni o za5titi
seljadkogaposjeda, o promjeni seljadkoganasljednogprava; da
se organizacijom ieftine vieresije ublaii seljadka prezadulenost
i provede seljadko n.aseljivaniete istodobno zaustavi ili barem
shodno uredi izseljivanje,
- Nastojat 6e stranka nadalje, da se kod kr. zemal| vlade
ustroji posebni gospodarski odjel, a javna uprava zemlie
proZme Zivahnom glospodarstvenom politikom na temeljima
strukovnim; da se iz{radi sveukupno gospodarsko Skolstvo, da
se podupru gospodarstvene samoupravne organizacije i gospo-
darsko zadrugarstvo, kao i 'rzvoznatrgovina; da se prema go-
spodarskim mjestnim potrebama uredi uprava zemlji5tnlh za-
t6

iednica i imovnih obdina, te niihovi posiedi privedu intenziv-
niioj kulturi; da se bolie obezbiedi poljodielstvo promienom
lovno6fa zakona i wedjeniem poliskoSa redarstva, da se uvede
pladanje svih ob6inskih i slidnih da6a po razmiem izravno$a
drZavnoSa poreza bez privilegiia preurede prema savremenim
zahtjevima fospodarstva, napokon da se provede nadelo pro-
Sresivnoga drZavnoga poreza,
3, Da se doma6i maloobrt uzmo$ne odhrvati svietskoi
utakmici, nova 6e stranka raditi, da se on podupre sa svim po-
ma$alima savremene gospodarstvene politike - kao Sto su
reforma obrtnog zakona, promicanje obrtno$ udruZivania i
Slrolstva te jeftina vjeresija, tz razliEite drlavne popiodnosti'
Nova stranka nastojat 6e, da se i radnidkom staleZu shodnim
ustanovama socijalno-politidkim pobolj5aju uvieti za Zivot,
,Da se pak ojada zdravi razvitak ob6ih kreditnih prilika u
zemlji, nastoiat 6e nova stranka, da se sve zemaljske zaklade
i pod nadzorom iavnih vlasti stoie6i novci u iedinstvenoi upra-
vi organizuju,
XL il. govori o Skolstvu, pa medju ostalim kaZe, da Skola
treba da bude narodna odgojna, obrazovna, dudoredno-reli-
liozna i savremena, za lim da unutra5nje uredienie Skole ima
biti samostalno, ne diraju6i pri tom u nadzor, koii drZavi pri-
pada nad sveukupnom nastavom i rzpoiem, kao ni uredienie
vierske obuke, koja prinadleZi crkvi i vierozakonskim
druZbama.
Hote6i da kaZemo svoju o ovim ,rnovimu strankama treba
prije sve{a redi, da ovo nisu nove stranhe, A nisu nove ni po
proglramu, ni po liudima, neE:ose stare stranke slaZu u iednu,
a stari programi prekraiaiu, Zato, na zadovolistvo mnoSih na5ih
ljudi, koii se boie ve6 dosadaSniihtolikih stranaka, a kamo li ne
bi mrzko Sledali koiu novu stranku, ! na njihovo zadovolistvo
niie se ovim toboZe novim strankama broi stranaka pove6ao,
ne{o se ie pade umanjio: miesto starih detiriju imamo sada
dvie,
Sto znade ove stranke u na5em narodnom i politidkom Zi-
votu, o tom niie potrebno mno6io nzlagatil Dosta 6e biti ka-
zati ovo;
Hrvatski politidari koji su se god. 1905. s MaSiarima-ko-
Sutovcima sporazumieli i obe6ali, da 6e se boriti za podpunu
243
samostalnost Ugarske, do5li su tim putem za Sodinu dana
(1906) do vlade, po5to su koSutovci na5e stare ma$iarone od-
bacili" Uz ove nove magjarone pristali su (kao obi6no) za malo
i Srbi i tako nastade hrv.-srb. koalicija, No had su ko5utovci
stvorili i,elieznilarski zakon, koiim se ma$iarski iezlk qvodi i
na hrvatske ilelieznice, do5lo ie izmedia te koaliciie i Magiara
opet do nesporazuma i protivStine, a Hrvatskoi posla5e za
bana Rauha,'koii nije bio po volii ni koaliciii, ni starim ma$ia'
ronima. Koaliciia podje u nove izbore proti Rauhovoi vladi -
i dobije vedinu. Ali Rauch ostade na banskoi stolici i vlada5e
dvie Sodine bez sabora, ier je vedina sabora, koaliciia, bila
proti njemu, a bila ie proti niemu poSlavito s to6!a, Sto ie dao
obtuziti Srbe radi veleizdaie, Kad je Bosna i Hercegovina pri-
poiena carevini i minula pogibeli rata sa Srbiiom - a radi toga
ie doSlo do obtuZbe Srba, ier se ie bilo boiati, da 6e Srbi li6i'
ustanak. - Trebalo je nadiniti mir i red, Zato je bilo potrebno,
da ban ,Rauh otidie, a nova vlada da se s vedinom sabora i
Srbima pomiri, Koalicija i Srbi dobi5e Rauhovu glavu i zatc
pristadoSe, da banom bude biv5i ministar, stari ma$iaron dr,
Nikola pl, iloma5i6, koii ie sasvim stao na stranu koaliciie i
Sro-a. Posebice ie novi ban pristao uz koaliciiu u stvari qrr;ofa
lelieznid,arckoga zakona te izposlovao, da taj zakon niie u hr-
vatskom saboru progla5en (ali se zato svejedno vr5i), Uz Srbe
jd pristao ne samo time, Sto je Sovorio o hrvatskom,i srbskom
narodu, neSo i time, Sto ie haikade na Srbe (frankovce) 'tazvao
,pokvarenim elementimau, Da i narod ne5to dobiie, pristade i
ban i koalicija, da se proSiri i izborno pravo, A da se dokate,
da je sve opet u redu, saborska vedina izabra naipripravniie
izaslanike'u pe5tanski sabor, Time se ie saborovanie svr5ilo,
No kad se imalo prodi dalie, vidjelo se, da niie sve u redu. Sto
se ie poremetilo, to' se pravo ne zna, Toliko se zna, da ie novi
ban zahtievao i novu stranka, I zbilia se od koalicije podela
stvarati nova stranLa, - ali ne od ciele koaliciie' nego samo
od Hrvata u koaliciii, naime od starih prava5a i od napred-
njaka, a Srbi ostado5e,kako su ibili,Zato ban niie bio i ioS niie
zadovolian: on ho6e i Srbe u novu stranku,
Fo tom se dakle moZe suditi, da ie >nova strankau nastala
it<t telji bana Toma5i6a, t, i, zato, da uzmoSne ostati uz vladu,
Prema tomu je ude5en i progiram nove stranke. Sto ban niie
r: 244
s tim programom zadovoljan, to ie zato, Sto su pro$ram sasta-
vliali i stari prava5i, pa su, da ostanu u odima izbornika koliko-
toliko ono, Sto su bili, metnuli u program i to, da su one zemlie
u carevini, u koiima stanuje hrvatski i srbski narod, uiedine.
Ban kaZe, da se to protivi postoie6im zakonima, ier bi' se tim
stvorila u carevini trela dri,ava {trializam), a toEia oni vesi i
jadi ne dadu,
Ostalo, Sto fe u tom programu, osobito ono, Sto danas pri-
ob6ujemo, nema nikakve vaZnosti. Tu ima toliko to$a, Sto ie
samo onako napisano, da se ne kaZe, da nije napisano, ili da
dospoda nisu na to ni mislila, pa se zalo ne moZe ni ozbilino
uzetl Tko 6e na pr, ozbiljno tzeti ono, Sto se tu glovori o se-
liadtvu? Kako je lako napisati, da se seljadki staleZ >or$anizuie
podev5i od seljadke porodice pa do ukupnog seliadtva u svrhu
uspie5nijegagospodarenja i bolieg blaSostanja..i t, d, Ta to su
samo riedi i opet riedi, kod kojih svatko osje6a ve6 kad ih dita,
da su samo riedi, Stranka, koia zbilja njeSto hode, a ima ve6
ve6inu, ne trpa toliko toga u iedan mah i na jedan dah, ne$o
uzima u pro$ram ono, Sto zna, d,a 6e mo6i provesti. Zato ie
odevidno, da je mnofo toga u tom proglramu samo radi toga,
da bi se mogli bolie predobivati prista5e, i to oni, koii io5 koliko
toliko vjeruju ovakovim gospodskim obe6anjima, Dok stranka
okuplja prista5e, da dodie do ve6ine, mora dakako izna5ati sve
dobro, Sto kani, no kad ima ve6inu, suviSno je i ozbiliniie ie, da
ne giovori praznih riedi,
Mi posebice hao seliadka stranka naravski ne moZemo ni
malo biti zadovoljni s ovim programom, Ovoi je gospodi naime
iednako vaLno na pr. "odvietnidtvo kao vai,an pravosudni
oqfan< kao i krvave nuZde seliadkoga staleZai a ipak je ocie-
vidno, da barem odvjetnicima ne treLa tbliko po-oei i za5tite
od vlade i zakona, koliko seliaku.
Uz ovo ima jo5 jedna stvar, radi koie nama ova nova
stranka nije ni malo po volji, a to ie, Sto se ie ova stranka dala
sasvim pod okrilie vladino. Istina je, ona se pone5to ne6ka, da
se pokori banu, ali nipoSto ne poride, da bi pristala az vladu.
To mi sudimo po tom, Sto ie pripravna udovoljiti banovu za-
lrtjevu; stvorila naime novu stranku, A mi se sie6amo, kahvi
su ovi lfudi bili, kad je vlada bila niihova, pa se boiimo, da 6e
245
i opet biti tako: da 6e.naime vlada ovu novu stranku, ako se
prije izbora s banom sporazumiie, milom i silom napried turati
- po starom obidaju. A Hrvatsku je ovakva vladina stranka
dovela dovle, fdje je danas: da narod ni malo ne vjeruie u sebe,
kad vidi, da vlada moZe sve, Zato bi bilo pravilno iedino to,
da se nova stranka sporazumije s banom poslie izbora, u sa-
boru,
Uz put moZemo zabilieliti, da je nova stranka pokopala
naprednu stranku, koja se ie stvarala, stvorila i radila poslie
s tolikom Zestinom, s velikim nadama, a sad ie eto ve6 iza pet
(odina nema. MoZda dospijemo, da se na prestanak ove stra.n-
kb povratimo,
Dru{a ie nova stranka prava(, t, i. siedinjeni fran-
"stranka
kovci i t, zv, fwtima5i ili ,pravaSiu oko
"Hrvatstva<,
U sjedinieniu ovih dviju stranaka ne razumiiemo mi sasvun
niSta, Ne razamijemo. za5to bi se kr56anska misao, koju nose
prava5i oko u,Hrvatstvaoimala provoditi u duhu A, Sta.rlevi6a,
ili u duhu bilo koiega dovieka, had kr56anstvo ima voditi duh
Kristov i drugi nidiji, Ne razumiiemo toga osobito onda, kad se
spomenemo,-Stoie i hako ie Ante Stardevi6 sudio o katolidhom
sve6enstvu pa i o samom kr5ianstvu, A kad se spomenemo,da
su se borci za katolidki pokret i5li na dan siedinjenja pokloniti
Slavnomu, otvorenomu i iavnomu do iuder tako rekud protiv-
niku katolidke organizacije (katol, kongresu god, 1900), dru
"Iosipu Franku, onda poEiotovone razumijemo ni5ta u to stvari,
Govori se dodu5e i piSe, da ie do toSa siedinienia do5lo
radi toSa, Sto su frankovci sasvim propali a katolidki pokreta5i
cko uHrvatstvau vidjeli, da u sedam godina nisu moSli ni5ta
udiniti, Pisalo se i fovorilo u svezi s tim o kupovaniu fran-
kovske tiskare i.pla6anju dugova {100 ili 150 tisuda), Sto ie u
glavnom zacielo i istina, Ali to sve ne ie biti Slavni tazlozi
ovako nenaravskomu sjedinieniu, ve6 je moi.da bliZe istini to,
da je i ova drugla nova stranka nastala upravo tako na niediiu
helia, kako je nastala i ona prva, Tomu se moZemo domi5liati
poSlavito radi to{a, Sto nadbiskup za{rebadki i dalie, kako se
duie, daie velike svote za novine ove nove stranke, a poznato
ie, kako ie nadbiskup Stadler u Saraievu, koii ie spadao rnediu
najodre5itiie protivnike pok, A. Stardevila, dri,ao za zgoCnoi
potrebno, da se iavno izliubi s Josipom Frankom, o koiem
ie

246
zacielo jos nedavno mislio onako, kao i sva ostala hrvatska
inteligenciia, I ovo ie dahle siedinienie kud i kamo vise djeio
visoke gospodske politike, nego siedinienie napredniaka i koa_
licionaia, A kgia ie politika Zeliela ovo dru{o sledinienye,.r
tom
6emo moZda kazati koiu drugom zglodom,
Jedno je ipah, Sto nas kod ovoga drugoga siedinienia za-
_
dovoljno, a to je ovo: Premda
ie ,rHrvatstvo< ioS nedavno o5tro
pobijalo zahtieve seliaike stranlce za temeliito olaksanie
i po-
boliSanie tivota seliadhoga staleia, niekoji su prista5e nove
stranhe prava (na pr, sve6enih Cunko), kad ; do5li pred
narod, sami Zivo zagovarali ove zahtieve. Bude li
toga vr.{e i
prevladaiu li u novoi stranci prava ovakvi liudi,
koii ie sipaiu
praznih riedi, ve6 zahtievaia temeliitu i
brza po-oi seliaEtvu,
- mi 6emo se s ovim liudima na6i
sloZni i iednodu5ni, pa Cemo
im na svaLom koraku, pomaSati. T,o iemo diniti
i saia poye-
dincima, koii ozbilino i odludno ovim putem udare,
("Dom",God.1910.Br. 40.)
,Kakovo zlo prieti Hrvatskoj i seljadtvu
od Radi6evestrankel<
Fod ovim naslovomiza5la ie, kako ie to ,Hrvatska Slo-
bodauve6 i naviestilakniiZicaod punih 55 stranica,a ciena
!.:i
niie naznaEena, ne6lose badava dieri do sada narodito po ko.
taru petriniskom i brodskom, ier ie u ta obadva kotara imao
lrandidirati onai, koii ie dao novac za ta hniiiicu, naime
dr. .
Miio Stardevie. I{niiicu je napisao i podpisao Irtilio gh*l
po-
magad,Ivan Persi6,To je vei napredak,Glavni
su iaslovi: 1.
''Kaho Radi6 obsieniuiei vara sefadtvou. ,Radi6
2. i Lovreko-
vi6 samo sramote seliadtvoui sli6no, pod drusim
nasrovimai r1
:i"l"i
kniiiici sve ie puno straha za selialtvo i za dor,rJr,u.
Naivi.e se pise o seliadkoitiskari i o niezinu
dugu,pa se dorra-
zuie, da tiskara mora propasti ili da se serjadkJ
stianka i nie-
koii za duS iamde,moraiu vladi prcdati,
:,_"t_i":tupnici,.se1iaci,
qa
Postanuveliki Zupani,pa da uzmoglnqduS platiti, I premda
ie to toboZesasvim sigurno,iaude pe?si6odaino (na
slr,, 29,)t
_=___
247
,'Nesre6a, koia prieti Hrvatskoi, radi koje, da iu zaprreiimo,
svatko pametan i rodoljuban, mora nastoiati, da priie Radiieve
tiskare propane Radi6eva stranka, ne 6emo li, da bude une-
sredena Hrvatska", Per5i6 ie ovo pisao u takvoj zdvojnosti, da
mu eto ova izreka nema pravo$a smisla, Malo dalje (na str, 4t)
pi5e; uJa pouden Zalostnim izkustvom sve malo precrno Sledanr,
pak sam moZda i u ovoj stvari pla5ljiviji, nego bi trebalou. To
svoie Zalostno izkustvo Per5i6 obSirno razla\e na str,30, do 35,,
gdie pripovieda, kako su frankovci badava turali u narod silne
novine i proglase, a to da je koStalo silne novce; kako su dobro
pladali par svojih govornika (medju koiima ie bio i Per5id); kako
su ustrojili legiona5e, a to ie opet koitalo; kako su podeli izda-
vati male, ieftine dnevne novine i opet za silne novce; kako su
za 100 tisu6a kruna kupili na dug tiskarske strojevei kako ie
mladi Frank udinio na nekakvom imaniu Jankomiru za dvie {o-
dine kvara do sto tisuda kruna i kako ie naiedanput sve to tre-
balo nadoknaditi, da da su se zato frankovci naipriie predali
Rauchu, onda nudili Khuenu i napokon.prodali furtima5ima za
preko sto tisuia kruna.
Svaki pristaSa seljadke stranke znade dobro, da se seliaElca
stranka ba5 sveSa ovogla duvala i duva i radi to{a se ie ba5 i
Per5id nama rugao, vide6i, gdie se na5i proSrami prodaiu, a ne
diele se badava, kao Sto.mi nikomu ni uDoma.. badava ne 5a-
liemo. Uza sve to Per5i6 ie toboile u silnom strahu za seliadku
tiskaru, a ponaiviSe za one seliake, koji iamde za niezin zajam
u Ljubljani. Malo za tim pi5e (na str. 36.), da ie dosta, da seljadka
tiskara dobiie od vlade na tiskanje Skolske kniige i odtnah bi
moSla do6i do godi5njefa prometa od stotine hiliada kruna
tako, da bi ostalo i za dugove i za 6isti dobitak. Ali uiedno
dodaie, d.a 6e onda seljadka stranka zalmiriti na iedno ili na
obadva oka, ti, da ne 6e biti proti vladi, a to ie ta propast za
"""1:11., Ivan p"rsie dobro znade,kakoto ide, jer i" on
sam, Per5i6, 12 podina za dobru pla6u lmirio na sve ono, Sto
ie Frank sa svakom vladom me5etario, te je sa svoiim danaS-
niim gospodarom Mijom biv5ega svoga Qazdt Franka, ve6 ne-
broieno pata nazvao lopovom, pa sad misli da ie sav sviet lopov,
Zalo ova nieglova kniilica moie seliadkoi stranci i se-
liadkoi tiskari samo koristiti, ier tko iu proEita, mora

se uvieriti {ako nije podpuno g,lup),da je sve ne samo vrlo plitko
zami5ljeno, nego i nedostojno korteSko sredstvo koie 6e, kako
rekosmo, vi5e koristiti seljadkoi stranci, nego bivSim frankov-
cima, Zato ie niS predsjednik umolio Fer5i6a, da mu dade 3500
kom, ovih kniiliea, da ih priloZimo )Domu.., no PerSi6 rede,
da ih - nema! A tishali su 5000! Tako su ihbrzo prodali,
'No ova knjilica, hakoSod je napisana za sasvim stranadku
svrhu, naime, da oslabi ili moZda uniSti - ne nagodbeno$abana
Toma5i6a, i nagodbeniadku koaliciju, nego divnu ve6 seljadku
slogu, - ipak 6e bez sumnje koristiti ob6oj narodnoj stvari,
ier je i nehotice izniela iednu, vrlo vaZnu i ozbiljnu stvar u na-
Sem politidkom Zivotu, a to je pitanjet Tko ima nositi tro5kove
i i,rtve za narodnu naSupolitidku borbu, u prvom redu tro5kove
za politidku Stampu, za politidke novine?
Svi mi naime, koji se i koliko bavimo politikom, znamot
da borba za pravo naroda i domovinu stoji Zrtava, novaca,
Per5id kritiz$e giospodarstvou seljadkoj tiskari i kale, da ima
gubitka, pade da i. ne moZe imati dobitka, jer nema dosta pro-
meta ili zasltibe, To dodu5e niie ba5 tako po radunima seljadke
tiskare, ali neka bude, No mi znamo, a i ,Per5i6 zna, da je jedna
stardevidanski tiskara ve6 propala. Bila je to oTiskara dra Da-
vida Stdrdevila i druglova< v, Zaprebu (smie5tenau Kukovi6e-
vueirfu6i), Pbk, D, Sitardevi6 i ilrugovi nisu pladali liorte5a i
smutljivaca, nisu organizovali lefiona5a, nisu izdavali dnevnih
jeftihih novina, nisu protepli ni Jankomirskih novaca, - pa
ipak je njihova tislcara propala, Zailto? Zato, ier ie politidka
borba, jer su hovine staiale novach. D, Stardevi6 i drugovi se
iztro5ili, a pomo6i, Zrtava nije bilo, Poznato ie dalje, da su i
pravaSke novine, i to ve6 po vi5e puta, propale (na pi. nedavrio
"Hrvatska").
tSve se je to dogodilo uzprtrcostomu, Sto su nekoii prvaci
i,rtvovali silne novce za stardevidanske tiskare i novine. Pok,
lupnik Zerjaviit znao ie Sovoriti, da je za stardevi6anske novine
Zrtvovao do 100.00Ofor, (sto tisu6a for,!), a slidno je znao re67
i pok, Zupnik Boro5a, da ne spominjemo Tu5kana, koji ie bez-
broj puta prekleo sve te novine zlovoljno se tuieli na troSkove
i Zrtve,
Sve ovo dokazuje, da politifka borba stoii novaca, pa je
po tom sasvim naravski, da i politidko nastoianie seliadke stran-
-----
249
ke stoji novaca i Zrtava, Mjesto bopatih poiedinaca, kakvih u
seljadkoj stranci nije bilo, primilo ie na sebe le Lrtve vi5e ljudi,
i to seljaka, - prvi put, od kada postoji hrvatski narod. Pravi
i po5teni rodoljub morao bi se tomu samo veseliti, dapade svaki
prosvie6en dovjek kojega bilo naroda mora priznali, da ie to
napredak, i to veliki napredak, kad naj5iri slojevi naroda ved
i znatnim irtvama sudjeluju u politidkom nastoianju za dobro
svojeSa staleZa i domovine, A Sto vidimo evo mjesto toga? PiSe
se ciela knjilica zalo, da se ovakvi poZrtvovni ljudi, koji imadu
smisla i volje za oble dobro, - da se ustra5e, jer da bi moSli
biti upropa5teni! Pa tko to stra5i ovakve rodoljube? Oni, koji
su znali i znadu govoriti i pisati, da za domovinu imademo
Zrtvovati i isti Zivot! Zivota dodu5e nije nitko lrIvovao, ali kad
su nieki dokazali, da su spremni najposlie Lrtvovati i ne5to od
svoga imetka, - isti ovi, koji ina6e tta1e i 21vot,straSe ih, Sto
su za BoSa udinili, jer da 6e dak propastil
Tko bi dakle imao Zrtvovati, kad ie vel stalno, da borba
za narod i domovinu stoii Zrtava? Imali bi valjda Zrtvovati bo-
Sati pojedinci, naravski gospoda, kako je to bilo do sada, A sad
mi pitamo - kako Per5i6 (na str, 37) pita za naie seljakez zar
se utim boSata5ima<<mole toliko vierovati i. pouzdanja poklo-
niti, da oni ne bi bili u stanju u moZebitnom sludaiu rcdje 1rtvo'
vati i domovinu i stranku, i program i nauk, nefo li svoju imo-
vinu?u , ,, Ne vriedi li i za ove poZrtvovne bogata5e ono, Sto
Per5i6.pi5e (str. 35): je sebi naibliZi"? Zar su ovi liudi
"Svaki
pod koZom manje krvavi od drugihu, kako to Fer5id (str. 35)
ne moi,e vjerovati za Radi6a? Je li moZda manje od drugih pod
koZom krvav M. Stardevi6, koji pla6a i Per5i6a i nie$ove no-
vine? To se moZe pitati tim ve6im pravom' Sto Periid pi5e (str.
37): uTa i boSati Tu5kan i trIinkovi6 i drugi svedano su {ovo-
rili, da ne 6e nikada u Pe5tu, , , u, da i ne spominiemo,Sto pi5e
o Franhu,
Sto dakle ho6e Per5i6 i drugovi s ovom kniilicom? Jer kad
se on boji, da bi trideset i vi5e ljudi moSlo izdati stranku i do-
movinun kako se ne bi mi drugi boiali, da 6e iu izdali iedan
dovjek koii stranlcu sam uzdrZ,avate ju ima sasvim u rukarria!
Ali steta ovoga razlafanjal Per5i6eva ie knilLica najzreliii
plod niegova t2-Qodisnjega sluZenja Franku, I doista 6e biti
Zalostno, ako ditava na5a javnost ne shvati i s gnju5aniem ne

250
osudi nizki i za cieli narod do krvi uvredljivi smisao sramotne
ove knjilice,
Jednako bi Steta bila dokazivati, kako nesretni ovai do_
viek u neobuzdanoi strasti sam sebe pobiia i upravo ubija, Ta
svako diete znade, da je pok, A. Star6evi6, hrvatsku gospodu,
poimence Strosmajera, Radkoga i t, d,, cieli svoi Zivot nazivao
,prodanim mesinama< te se ie svako stardevi6ansko diete
upravo didilo preziru6i te prodane mesine, Glavni izdayica bio
ie ban Jeladii, taj sluga Beda, To ie znalo svako steklisko diete.
A Sto piSe Per5id u ovoi kniiiici? Brani hrvatsku gospodu,a za
d,okaz, kako su hrvatska gospoda htiela dobro ttarodu i domo-
vini, spominje: Jeladi6a; Gaia, Bogoviia, Vuhotinovi6a, za koie
kaZe (str. 43.) da su to bila udosta dobra gospoda<. Spominje
(str. 44) i ,A,,Stardevi6a, Eugena Kvaternika, Strosmaiera,Rad-
ko€a, pa jo5 veli ,i t. d,o ikale, da su to bila uvi5e manie dobra
na5a 6lospodau- i da su terprodane me5ineu stvarale >prilidno
krasne zakljaEke o slobodi, samostalnosti i uiedinienju nase
hrvatske domovineu, - A 30 {odina niie A. Stardevi6 i stranka
prava drugo radila, nego dan na dan,
Sodine i godine grdila ovu
na5u >viSemanie dobru gospodu<,ove ,slavosrbeo, koji se jedni
po finim Stardevi6evim riedima od drugih razlikuiu samo toliko,
koliko se razlikuje turopoljska svinia od englezket - Ali kad
treba pobiti zahtieve seliadkosa naroda i tuilbe na
6lospodsku
silu i krivicu; - onda su i uprodane meiine< ,viSe manie dobra
na5a fospoda<,
Ali nisu dobri samo stari slavosrbi, nego su sasvim dobri i
danasnii nagodbeniaci, koalicionasi, To per6i6 dokazuie sa vise
primiera iz fod. 1906. i 1907.,kad su koalicionasi bili u ve6ini
i na vladi, pak (na str. 52) pi5e od riedi do rie6i: Sva naia go.
spoda vide silnu nepravednost u tome, sto nasi velikasi i spa-
hiie ne moraiu porazmierno iednahi obdinski namet pladati kao
i seliadtvo. I stvorila su na5a gospoda 1906,sve bez Radi6a
ied-
noglasni zakljulak, Ali opet ni5tat Ne dadu Bed i pe5tao ....
Gospoda dakle na5a u saboru ho6e sve dobro narodu, ali
ne mosu! samo mi onda te znamot zasto stardevidanci toliko
vidu na nagodbenu vedinu i za5to zovu narod u svoju stranku,
da dobiiu vedinu, kad ta vedina ne bi mogla ni5ta, kako ne moi,e
ni dana5nja, po priznaniu PerSi6evu, sasvim dobra
Sospodska
ve6ina, Ali nismo 6!otovi, nego duite: Ta dobra gospoda, pi5e
-
2sl
Per5i6, svedano se zakliniu (na pr. Tu5kan i Vinkovic), da ne
6e u PeStu, ali za novce ipak idul I to su ta gospoda, koja su za
narodl
Doista, i Hrvatska ima prosvjetitelia naroda i blago naro-
du, lrojemu ie sudieno primati ovako jasnu i zdravu politiEku
uputu!
x
A Sto se tiEe seljadke tiskare i njezinoga duga, kaZemo i
priiatelju i neprijatelju: Jedna dobra skupitina seliadke stranlce
kadra je podmiriti sav dug seliadke tiskare, - kad bi to tre-
balo, Ta koliki su nam ve6 predlagali: Razpi5imo po I Krunu
na svakoga, pa ie sav dug pladen u das!
Na koncu ovo: Kad ve6 neki Periid misli, da mu je strepiti
nad propa56u onih, koii su dobre volje stavili, recimo, u pogi-
beli svoj imetak za stvar, koju drZe dobrom, ne bi li mi drugi
imali pravo pitati: A od kuda oni novci, koje ie Per5ii dobivao
od Franka i sad ih dobiva od M. Stardevida? Ne bismo li imali
pravo pitati, kojim ie nadinom stedeno ono 80,000 Kruna, Sto
ih ie dr. Miio Stardevi6 ba5tinio od svoie brade, Martina i Da-
vida? Ne bi li se na5lo, da se malo samo potraZi, koliko ie se-
liaka moralo dati od svogla imetka, i ti nipo5to dobre volie, da
se skupi ona hrpa novaca od 80.000 u posjedu Stardevi6eve
brate? I ne bi li Per5id imao kuraie kazali, koliko ie ukupno
dobio ve6 od Franha i StarEevida? I lcad bi se pokazalo, da
ie zacielo u iednoi godini dobio viSe, i to za Qtdienie Frankovih
protivnika, poStenih Hrvata, nego Sto su oba Radi6a dobila za
pet Sodina, odkad po naiboliem znaniu okupliaiu i upu6uiu se-
liaEki narod, - bi li imao tolilco po5tenia i srama, ne oR, nego
itko u niegovom kolu te rekao: E ipak ie to Sadno, da ovakav
pladenih hode da uzrne ovim 'siromasima jedino, Sto imaju,
dobar glas!
Ne, ne 6e se na6i takav tako slcoro, ier ie stranka prava
iedva poiela provadiati ovai naputak svoieSa uditelia, pok. A,
Stardevi6a, kojim iu ie svietovao, da uodbaci iz svih staleZa
nediste liudeu, A ako pisac ove neEiste kniiLice niie nedist, onda
ne znamo, tko ie nedist.

252
Molimo ditaoce,da nam oproste,Sto smo im radi ove nedi-
sto6e toliko dosadili,
Dr, Ante Radi6,
Stiepan Radi6,
' boru, ili ne bio, hrvatski narod moZe mirno dekati nove izbore.
("Dom", GoiI. 1910. Br, 4L)
Ban Toma5iei koalicija.
Kako smo javili, sluZbene su uNarodne Novineu pisale, da
je hrvatski narod u ogromnoi ve6ini vieran temeljnomu zakonu
- na$odbi i da
ie to na posliednjim izborima dokazao, poSto je
birao ve6inu zastupnika, koii ,rpriznaju nagodbu.., Mediu te za-
stupnike broie ,Narodne Novineu i devetoricu od seljadke
stranke, na Sto smo mi u posljednjem broju odgovorili, Radi
toga: da li seljadka stranka pfiznaje ili ne priznaie nagodbu,
vodi uHrv, Pokretu s ,Narodnim Novinamau prepirku, koia nas
ne bi ba5 iako zanimala, da u nioi ne vidimo kako koaliciona5hi
,Hrv. ,Pokret" krivi bana Toma5i6a, Sto ie u sabor do5lo vi5e
protunaSodbenjaka, neSo Sto ih je bilo u posliednjem saboru,
,Hrv, Pohret.. naime (sasvim pravilno) pi5e, da
ie i seljadka
stranka proti nagodbi, ali ne pi5e to zato, da selia€ku stranku
ili pohvali ili pokudi, ne{o zato, da dokaZe, kako je u sabor
i5lo 10 drZavopravnih opozicionalaca vi5e, a umaniio se broi
upozitivnih elemenataur- 4 sve to, ukrivniom bana Toma5i6a,..
A nedvojbeno je, pi5e dalie isti uPohret<, ,>da bi sabor imao
70 mandata na nagodbenom temelju, da ie Tomadid i5ao u iz-
bore sporazumno i s poviereniem hrvatsho-srb'ske koaliciieo,
Ban Toma5id je dakle kriv, Sto u saboru nema Z0 mandata
na nagodbenom temelju, ili, kako uNar, Novineu pi5u: Z0 man-
data uvjernih temeljnom zakonu nagodbiut To mu u krivniu upi-
suju oni, koji se danas smatraju iedinim pravim predstavnicima
Hrvatske!
Ovo i ovakovo okrivljavanie bana Toma5i6a u ovaj das go-
vori i odkriva viSe, ne6!osva novinska i skup5tinska nafadjania
o sporu izmedja sada5nje{a bana i hrvatsko-srpske koaliciie.
Odito je naime, da ie koaliciia sasvim magiaronska skupina,
koja svoi spas vidi jedino u podpunoj viernosti Magiarima, Ona
253
je uiedno jedina prava magjaronska stranka, koja eto hrvat-
skoga bana tuZi (MaSjarima) da je doveo u sabor protunagiod-
benjake. Takve stianke u Hrvatskoi io5 nije bilo!
Sve ovo podpuno nzjainjuje pololaj, pa bio ban TomaSi6
,kriv.,, Sto su se protunagodbeniaci pomnoZali u hrvatskom sa-
Novi 6e izbofi broj ,pozitivnih elemenatau hrvatsko-srbske ko-
alicije sigurno ne samo umaniiti, neSo ih s'asvim izkliuEiti iz
hrvatskoga sabora, jer se zacielo ne 6ena6i.Ziva hrvatska du5a,
koia bi i5to hrvatsko i domoljubno vidjela u ovoj sasvim ma-
gjaronskoj skupini, koja u ovom ozbiljnom dasu ne 6e i ne moZe
drugo, nego tuZiti hrvatsko$a bana Ma$jarima, da je u sabor
doveo protunagodbene zastupnike, Pita se samo: Kako je ova-
kva stranka mogila od hrvatskoga naroda dobiti i 2O mandata?
Dobila ih je iednom sasvim obiEnom obsjenom,tim naime,
Sto se je prikazivala, da je proti banu, dakle i proti vladi i proti
nagodbi, i proti Magjarima, jer je u Hrvatskoi po ob6em mi5lje-
nju sve to iedno: i ban i naSodba i Magjari, Mediutim to nije
tako. MoZe se na6i ban, kofi ie doduSeza nagodbu, ali ie i za
carevinsku politiku, a moi,l,ese naii stranka, koja ie proti banu,
ali je za nagodbu i za Ma{jare, jer je proti carevinskoi politici,
Takova je stranka dana5nja hrvatsko-srbska koaliciia.
Zaflo ta koalicija vodi takvu politihu?
U kratko zato: Hrv,-srbska koaliciia ne moZe ni5ta bez
hrvatikih Srba, a nema Srbina, koii bi bio za carevinsku poli.
tiku, ti, za lo, da na5a carevina bude iaka, Hrvati u koaliciii mo-
raju u tom i6i za Srbima, i zato su proti carevinskoj politici,
koiu vodi i ban Toma5i6, pa su zato i proti banu. Ali su proti
carevinskoi politici i maSiarski ko5utovci i ma$jarslcojavno mni-
enje, pa ie koaliciia zalo i za Ma$iare,
("Dom.s,God. 1910.Br. 46.)
Seljadkasffanka z^ r^d u saboru.
Objavili smo ved poziv, Sto ga je ban upravio na zastup-
'nike
seljadke stranke, da sudjeluju kod sastava saborske radne
ve6ine i radnoga proElrama,Na tai poziv dali su na5i zastupnici
banu ovaj odgovor;

NjeSovoj preuzvi5enosti
dru Nikoli pl, Toma5i6u,
banu kralievine Hrvatske, Slavonije i Dalmaciie,
U Zagrebu,
Na poziv VaSe Preuzvi5enosti od 9, studenog o, f. s obzi-
rom na suradniu Hrvatske Pudke Seljadke Stranke kod sastava
saborske veline i radnoga proframa dast nam ie odgovoriti, da
zastupnici Hrvatske Fudke Seljadke Stranke prihvadaju tu po-
nudu uz ove uvjete:
L Hrvatska Pudka Seliadka Stranha stupa u radnu sabor-
sku ve6inu za ovu saborsk.uperiodu bez obziqa na to, od koiih
stranaka i zastupnika bude sastavljena, i to kao samostalna
stranka, sa svojim dosadanjim proEiramom, orfanizacijom i sa-
borskim klubom, koii te naravski svoi saborski rad ude5avati
sporazumno sa spomenutom radnom ve6inom, dok bude s niom
u sporazumu,
II, U previ5nji odpis, kojirn 6e se.otvoriti sabor, imade se
kao dio radnoSa proglrama uvrstit skrb za seljadki staleZ kao
najbrojniii i naivazniii u drzavi udovoljenjem naipredih seljadkih
potreba, a napose:
1, novo uredjenie ob6inske i Zupaniiske uprave;
2. promiena Sumshoga zakona i zahona o upravi kraii5kih
imovnih obdina;
. 3, uredjenje izseliivaniai : Sto je ban do5ao u poloZai, da Ni, Velidanstvu, uzvi5enomu
4, uredjenje odkupa iavnih radnja i doprinosa za cesle;
5, promiena zakona o lovu;
6, briga za seliadki kredit i postepeno umanienje seliaike
prezaduZenosti;
'1,
relorma SradjanskoSapostupnika,
Na uzakonjenje ovih zahtjeva imadu prista.ti sve stranke i
svi zastupnici, koji 6e stupiti u radnu saborsku ve6inu time, da
pismeno prime i ovai dio radnoga proSrama uz obvezu, da 6e
ga uzakoniti u duhu programa Hrvatske Pudke Seljadke Stranke.
IIL iU zajedniEki ugarsho-hrvatski sabor ne 6e zastupnici
Hrvatske Pudke Seljadke stranke ni drugih dlanova bi-
"abora
rati, ni sami izbora primiti s onih razloSa,koji su u ime seliadke
stranke izneseni u zadniem saborskom zasiedaniu,
255
ry, 6vai spora zum ne vriedi:
1. alco ne dodje do sastava spo'rnenuteradne vetinei
2, ako do odgode sabora ne bude u'dovolieno barem prvo-
mu ili drugomu od navedenih zahtieva.
U Za{rebu, dne 12 sttrdeno$a 1910,
Predsjednikr
Stiepan Radi6 v, r.
Podpredsjednik:
Tomo Jallabefie v. r.
Dr. Beniamin Superina v. r'
Dne 22, ,studenoga sabor ie hrvatski otvoren previ5njim
kraljevskim odpisom, u kojem ie sadrZan ne sarno obii uviet:
da u radnom programu vlade ima biti uskrb za selia6ki staleZ,
najbroiniji r zemljl.,udovoljeniem najpreEih seljadkih potreba..,
nego je u njem sadrZana i vedina poiedince nabroienih uvjeta,
koje su postavili zastupnici seliadke stranke. Niie prihva€en
uvjet o promjeni Zupanijske uprave i Sumskoga zakona,
Razumije se, da su zastupnici seljadke stranke za zado-
volistvo primili na znanie ovu ,svedano iziavliena 'spremnost
kralj. vlade, da zadovolji naipredim potrebama seliadko$ sta-
leta, ier to je bez sumnie prvi .put, od kada obstoii hrvatski
sabor, da iedna stranka od kraljevske vlade zahlieva priie
sve6la udovoljenje naipredih seliadkih potre6a; prvi je to put'
kralju na5emu' sluZbeno na znanie dade- potrebe L zahtieve
or{anizovanoga seljadkoga naroda u banskoi Hrvatskoi, a}ime
i obstanak toliko od gospode mrzene i klevetane nase seliaEke
stranke. I uzvi5eni vladar i krali na5 stavio ie pod zahtieve te
stranke i svoi previ5nii podpirs, Dakako, time su uvieti na5ih
zastupnika .u-L ,ru pol izpunie ni, ier ie io6 potrebno, da na
ove uviete pristane i saboiska ve6ina i da se obvele, da 6e ih
u saboru uzakoniti.
,l
Radi ovopa dogovaranja ili po$adianja na5ih zastupnika
s banom digle su novine lcoaliciie i Miie Stardevida pravu
haiku na eljaEku stranhu: da je postala madZaronska, izdai-
nidka.
 256
No mi prepu5ta,mo mirne du5e ne sarho pri,sta5ama se-
ljadke ,stranke, nego i cielom narodu, da sve ovo prosudi. Upo-
zoruiemo ipak ir prista5e i protivnike da niti u banovom pozivu,
a jo5 rnan'je u odgovoru na5ih za,stupnika nema ni spomena o
tom, da 6e na,Sizastupnici podupirati vladu, neSo da 6e u sa-
boru sporazumno raditi s onim ,strankama i zastupnicima, koii
pristanu na to, da sabor radi. Pristane li dakle na saborski rad
i stranka prava ili Stardevi6eva stranka prava, - seljadki ie
zastupnici raditi sporazumno s njirna.
No seljadka je stranka toboZe magjaronska ve6 zato, Sto
se i dogovara s banom, kojega su Magjari poslali, koii je Kue-
rrov slu$a i t. d. Seljadka stranka tim priznaie i naSodbu.
Kad bi to bilo ma6ljaronstvo, onrda bi seliadka stranka
doista bila magjaronska.No mi danas drugoga bana nemamo,
nego onolia, ko,jega na predloS zajednilkoga mini,stra-predsjed-
nika'imenufe Nj. Velid,anstvokralj. Pa ipak s takvim banom su
se dogovarali ili barem razgovarali ve6 politidari svih naSih
stranaka, pa bi po tom sve na5e stranke bile maSjaronske,-
'Jesu, ali nisu pristale uz njefa, a seljadka je stranka pristala
te 6e {a podupiratiu - mogli bi nam odgovoriti. A mi odgova-
ramo: Ako je pristala, neka se kai,e, na koje je zlo pristala.
Nije li na pr. i Mii,o Stardevi6 mnogo puta izjavio, da 6e podu-
pirati svakoga, tko ho6e Sto dobra za narod?
A Sto se tide priznavanja n'agiodbe,seliadka stranha pri-
znaie sve zakone, pa i na,godbui ali je drugo priznavati, a druSo
odobravati nagodbu, a da seli,adka stranka ne odobrava na-
Sodbe i d,a 6e ju nastoiati u saboru i ukinuti; to ie poznato
svakornu prista5i seliadke stranke.
Mi dodu5e razurni'jemo i one, koii kaiu i naudaju: ,S na-
godbenom vladom, s nagodbenim banom
ni6ta! Naiprij,e
treba sruSiti nagodbul - No mi razumijemo, kad ovo haZu
gospoda,jer gospodi ie kako-tako, pa i dobro i onda, ako se od
nagodbe ne ide dalje, ier i nagodba daj,e gos,podi dosta: od-
vietnidke kancelarije i Stedionice mogu mirno dalje raditi,
pla6e i penzije teku u redu i I, d, Zato Sospoda moEu dekati
jo5 i 50 godina, dok se nagodba sruSi. Ali ne bismo razumieli,
kad bi ovako govorili seljaci, a koji tako govore, ne znaju, Sta
Sovore,
257
U ostalom predsjednih ie seljadke stranke prigodom kon-
ferencije hod bana pozvao i izaslanika stranke prava dra
Aleksandra Horvata i Miiu Stardevida: neka se sloZe sa se-
Iiadkom stranhom proti nagodbi, pak je Miio rekao, da od toga
ne mole biti niSta, Sto onda hole?
Malone sve novine pisale su ili otv6reno, ili prikriveno, da
ie Stiepan Radi6 pristao uz vladu za svoju osobnu korist"
uPokret.. ie pisao, da su sveze s banom >unosne(, t.
i. da nose
korist,
TeZko ie trpieti ovakve Sniusobe,ali u tom gniusu valja sa
sav na5 politi€ki Zivot, Napokon 6e se doista vidieti, tko
ie
dobio kakvu lcorist, pa to bezdu5ni klevetnici i sami znadu, -
ali oni su barem niesto postigli: naskodili su na 6as protivniku.
Jedno 6e im ipak nepo5teni niihov posao smetati: zastupnicl
seliadlcestranke ne 6e u Fe5tu,
("Dom*, God. 1910.Br. 19.)
StarEevidanstvo
i magjaronstvo.
Zabilieiili smo u posliednjem broiu, kako Stardevi6eva
uHrv. Slobodau na Livot i. smrt brani i izpfiEava srbsko-hrvat-
sku hoaliciju, osobito poradi toga,'Sto ie u pe5tanskomsaboru
dala izjavu magjarskim iezikom, Rekosmo: na Zivot i smrt, ier
se iz ciele obrane vidi, da ostatci stardevidanstva brane tim i.
sebe, vide6i, da 6e s koaliciiom nestati i njih,
Stvar ie zanimliiva, pa da je prostora i vremena, bilo bi iu
vriedno i poudno potanko razloiiti, Jednom 6e se i to morati.
Za sada 6e molda biti dosta ovo:
Da je hrv,-srbska lcoalicirja iedina prava magliaronska
stranka u Hrvatskoi, to su joi ne samo spoditavale sve stranke,.
ne$o je to i ona .sama pune dvie Sodine otvoreno priznav.rla,.
propoviedaju6i narodu sporazum, slogu, pade i bratimstvo !$
Magiarima. Da se to bolie razamiie, triba kazatijo5 to, da ie ta
koaliciia staro-magiaronska hrvatsku vladu sru5ila s pomoiu
Magjara, te toga niie ni poricala, nello se tim hvalila. Od onda.
do danas drZi hoaliciia Peitu sredi5tem hrvatske politike te
17

odaule juri5a na hrvatske banove, MaSjari jedva mogu vi5e
i,eljeti.
Ovo je ob6enito poznato, To nije nidije domiSljanje, nego
su to politidki dini, A po tim dinima ,sasvim ie opravdano mi-
Slienje, da je koali,cija prava magjaronska stranka, - ako ried
>magfaronstvouima io,Ssvoie pravo znadenie.
Uz ovakvu dakle nesumliivo magiaronsku stranku pristaiu
i dana5nji stardevi6anci, kako se to vidi iz svakoga broja nji-
hovih novina, a vidjelo se i u proSlom zasjedanju hrvatsko$a
sabora, Biv5i drugovi stardevi6anaca (frankovci) odmah su
poslie razkr5tenja (u travnju 1908) pisali, da su ,,odmetnieiu,
Mile Stard evi| i drugiovi, pristali uz koallciju, ili kako su oni
voljeli reli: uz ,posrbiceu i
"veleizdainikeu. Stardevidanai su
se s poietka branili, a danas se vi,Sei fe brane, naprotiv, brane
koaliciju.
No narod, koji jo5te velikom vedino,rn drli, da se ma{ia-
ronstvo i stardevidanstvo ne ntoLe slagati, morao bi znati, Sto
je samo obidna novinarska i strana6ka kleveta Lli zaba.danje,
Po na5em sudu, kako se svatko mole i sam uvjeriti, ako
mirno promisli i dinienice prosudi, stoii stvar ovako:
Vei pok. A, Stardevidu prigovarali su njefda5nji ,obzo-
ra5i.r, da je driao s magjaro,nombanom Rauhom otcem, a A.
Stardevid nije ni poricao, da je pisao u magiaronske novine,
samo se je branio: da se ne pita, gdie ie pisao, nego Sto ie pisao.
To u ostalom doi,sta ne bi moralo imati odl,uEno$apolitidkoga
znad,enjau ovoi stvari, kad ne bi bilo na pretek dokaza, ko,ji
ovo Starievi6evo drlanle iasno tuma6e. Jednako bi se toliko
spominjano Saranie nasljednika A. Stardevi6a, Jos. Franka, sa
svakom magiaronskom vladom moglo tumadifi samo kao iaso-
vita stranadka taktika, t, i,nuZdno postupanie u stranadkoj
borbi.
Ali stvar ima u pro5losti i sada5njo,sti du,blie korenje,
Stardevi6 je nairne, hako ie dovolino poznato, bio proti Au-
striii, Volio bi imati p,oslas Tursko,m nego s Austrijom - to ie
Stardevideva ried, koia se ie mnoglo spominiala. A da su i Ma-
Siari i te kako proti Austriji, i to ie dovoljno poznato,I to sve
niie samo onako, kao za,Salu, ili ,od inata, neSo su i stardevi-
6anci i Magjari jednako odu5evlieno slavili kiniske i Franko-
pane i grdili Jela6i6a bana. To znadu i dieca,
-
259
Zato je ved po ovom sasvim razumlyvo, da se prava ma-
{jarska i prava s,tardevi6anskastranka ne sa,mo moglu neplo i
moraju slaSati,
A pogotovo ie to rantmljivo danas, kad je sasvim odevidno,
da ie Jos. Frank pod imenom A, Stardevi6a - znao i
htio posluZiti politici Austriie, osobito za vrieme pripoj,enia
Bosne i Hercegovine, Tu se i iesu dotadasnji drusovi razkrstili
i zavadili, te ,sada io5 biiu boj oko Stardeviieve ostavStine,
Sasvim je dakle naravski, ,da su se pravi stardeviianci na5li
na istom putu s magijaronskomhoalicijom, koja i,e tri pune go-
di,ne s Frankom bila odajni boj.
,Pa za5to ne priznadu, da su maEiaroni, kako, je ta hoali-
cija priznavala? Zaito zovu magiaronima i grde one, ko,ii pri-
znaju nagodbu, ili'se d,ogovarajus banom, a ne zovu mafjaro-
nima i ne grde onih, koji ne samo takodier priznaju nagodbu,
pade su po njoi i vladali, nego se do{ovaraiu i bratime sa samirn
Magiarima ko3utovcima i svu hrvatsku politiku prenose u
Peitu?n
Preslabi su za to i premalo saviestni prema narodu, Ma-
gjari i ma€jaroni to,liko su zla i krivice udinili hrvatskomu na-
rodu, da ie veC svaho diete proti Magjaru i magjaronu. Zato je
pogibeljno hvaliti Magiare i magiaronsku politiku. To ie moSla
koaliciia, ali samo onda, dok je uz nju bila ko5utovska ugiarska
vlada i 's niom zaiedrnEkldinovnici, koii su po starom izbornom
zakonu mnoEo odludivali. Danas se ni ona ne hvali svoiim
magiaronstvom. Mno$o ie lakde pred neupudenirn narodom
grditi magjarone i time predobivati prista5e - opet za ma$a-
ronsku politiku.
,Niie rnogu6e! Kako bi starievi6anci htjeli magjaronsku
politiku, kad su oni ne samo proti nagodbi, nego u sav Slas
traLe paEe preloan s Ugarslcom!.
Pa ba5 u tom i iest politidka smje6nost i narodna tu$a
stardevidanstva:stardevidancisu kao i svi pravi Hrvati i proti
nagodbi i proti Ugarskoj, a htjeli bi nagodbu sruSiti i s Ugar-
skom se razkrstiti - magjaronskorn t, i, protu,carevinskom
politikorn.
Tosa. 6{ardevi6anci ne vide, sve od starinske taliiansko-
ma$jarske mrZnie na Austriiu, i to ih dovodi u magiaronske
 260
stope i u toliko smiesni,koliko Zalostni polozai,da i slavitelie
Jeladi6abana zovu - magjaronimai grde ih.
(>Dom<, God, 1910.Br. 50,)
U kojemsesmieruimadupreurediri
na5eobCine
I Da se ovo uzmoSne usp,je5n,oprovesti, trebat 6e stvoriti
Naie ob6ine imadu se preurediti u tri smjera, i to: u poli-
tiihom, uredskom i gospodarstvenom-druZtvenom(socijalnom).
L Politidko preuredjenje ob6ina stoji u tom, da vlast u
obdini dobije u ruke zbilja narod, sto kod nas dakako znadi
s_eljadtvo,Ta ie stvar ve6 dovoljno razpravliena, te
ie posve
dozrela i nema vi5e mnogo protivnika barem u
Slavnoj stvari,
naimer da obdinshi odbor biraiu svi ob6inari, koji izmedju sebe
biraju tre6inu ob6. odbora.
No ako ho6emo, da u ob6ini dobiie vlast zbilia narod,
treba tu i6i i dalje, t. i, treba ob6inu urediti tako, da zbilja
iitav narod, t.i.svi ob6inari imadu ried u obdinskoi upravi.
Doklegod je naime ob6ina u rukama samo odboru, koii bez
odgovornosti pune tri Sodine radi u ob6ini, Sto ho6e, ne 6e biti
zadovoljstva, nego 6e se stari bezuspie5niprigovori proti od-
boru'i dalje opetovati i stvarati zlovoiju. za{o tieba odtuaivanie
o Slavnim ob6inskim stvarima dati u rul<e obeinskoi skupStini,
t. i. svim ob6inarima, kojima ujedno treba zajamiiti i omoguiiti
pravo nad,zoranad radom odbora, A to se ima urediti tako, da
obdinska skup5tina, u kojoi ima ried svaki ob6inar, ne bira
samo ob6, od,bor, nego i ob6. naEelnika, za tim ob6inske sluZ-
benike (biljelnika, blagajnika i t. d.), a Sto je glavno: ob6, odbor
imade svake godine dati obeinskoj skup5tini potanko izvielle
o radu, a ob6. skup5tina ima pravo to izvieile prosuditi, odo-
briti ili ne odobriti , a za propuste i za svako prekoralenie za-
kona pozvati odbor na odgovornost.
IL Uredsko poslovanje obdine treba preurediti takoi da
_
obdinom upravliaiu birani odbornici, a ne sluZbenici, drugim
riedima: sluZbenici, {osim nadelnilia) doista imadu hiti sltiZbe-
aici, koji obavljaiu naloleni im posao,. ali nemaiu nikAkve
26r
vlasti, niti odgovornosti, nego svu vlast imade ob6inski odbor,
koji je ob6inskoj skup5tini odgovoran,
,Praktidki se ovo poslovanie ima urediti tako, da se odbor
podijeli u vi5e odjela (pododbora) po 3 do 5 dlanova, koji 6e
u odredjene dane u ob6. ure'du uredovati, a obi, 6e sluZbenici
odluke pododbora izvrSiti (napisati, ubilieiiti, odpraviti i t, d,).
Odlulce 6e podpisati i, za nje odgovarati nadelnik i svi dlanovi
pododbora,
sposobne odbornike, a trebat 6e im i njihov rad u obdini na-
graditi, Za to 6e trebali svakom kotaru urediti svake zime od-
bornidke tedajeve (Skolu), gdje 6e vje5ti upravni dinovnici
novo izabrane odbornike dvie do tri nedjelje uputiti u ob6.
zakon i obdinsko uredovanje. Za ured,ovanjeu ob6ini, kao Sto
i za obdinske sjednice imade obdi'.-a odbornike od5tetiti umie-
renom naliradom (naknadom tro5ka i dnevnicom),
IlL Gospodarsko i druZtveno (socijalno) djelovanje ob6ine
treba pro5iriti, a samo gospodarstvo staviti sasvim na drugi
temelj, Ob6ina ima naime biti prvi i najuzorniji gospodar u ob-
dini, i to ne gospodar,koji samo troSi, ne$o Sospodar, koii i
privredjuje, Zato se ob6ina ima na svoj radun baviti prema pri-
likama raznim 6lranama poljodielsho€a i rukotvorno5ia {ospo-
darstva nastojedi, da u tom dade posla nezaposlenimob6ina-
rima. A od trgovadko-prometnoSa gospodarstva treba s ob-
zftom na na5e prilike da ob6ina svakako lzme ! svoie ruke
novdani promet time, da stvori svoiu obdinsku Stedionicu i
posudionicu,
DruZtveno svoje djelovanje treba da ob6ina pro5iri ponaj-
prije time, da nastoji umanjiti broi parnica, U tu svrhu treba
ob6inskim zakonom odrediti, da je svatko, priie ne{o Sto preda
sudu kakvu tuiba, duZan pred ob6, odborom poku5ati na$odu,
te dok nema potvrde, da je nagoda pred ob6, mirovnim od-
borom poku5ana, ne moile poEeti parnice. Da se pak sporovi
medju ob6inarima lak5e izglade, mo6i 6e ob6ina drZati kod
mirovnoSa odbora zakonu vjeSta dovjeka, koii 6e stranke mo6i
upozoriti, kako bi se parnica mogila svrliti, te ih time sklonutj
na izvan parbenu nagodu.
to 6e ob6ina nastojati, da ukloni i same uzroke par-
- U za

262
nica i to tirne, Sto joj po zako,nu ima biti dana ovlast, da pazi
na uredno vod,jenje6lospodarstvaii na red u kuci,
Premda,bi po ovom ob6inski tro5kovi, i to ve6 radi od5tete
odbornicima narasli, to se ipak ima nastoiati, da se ob6inski
namet sasvim ukine, a tro5kovi ob6inske uprave, da se pokriju
dohodcima ob6inskoga sospodarstva. pri tom treba driari na
umu i to, da bi ob6ine imale od drZavnoga proraduna dobiti
svakako odStetu za preneseni djelokrug (za pobiranje poreza
i t. d,), ako joj to i dalje bude povjereno, a onda i to, da ob6ine
moraju svaka;ko dobiti pripo,mo6 za azdri,avanje Skola iz do_
maiegla drZavnoga proradu:na,
Ovo je u kratko 6i,lavnoo preuredieniu na5ih ob6ina, pa mi
naS,imp,rista5ama i ostatro,munarodtr preporuduiemo, da ovo
razmisle i medju s,obom razprave te svoie mnienje svoiim za-
stupnicima priob6e,
("Dom", God. 1910. Br. 5L)
Gospodase slaZu!
lznemada faviSe ovih dana novine, da je hrv,-srb. koalicija
pozvala na dogovor ,stranku prava< (ofranko-furtima5en) i
stardevi6ance (Miju Stardevida i drugove), viest se obistinila,
i dok'ovo pi5emo, Sospodase dogovaraju, Sto 6e i kako 6e u
saboru.
Sto ie bila sva na5a politika posliednjih, osobito posljedniih
triju godi,na,na ime: borba hrv,-srb. koalicije proii franko_
rarchovcima, pojadana god. 1908, bo,rbom obnovlilnih stardevi-
6anaca s istim frankovcima, - to nam
ie jo5 svima u iivoi pa_
meti, Ta borba nije bila dala,,j,er petdeset liudi bilo oblu,i,eno
ie
z,a fieEala, te su iedni obtuZene branili, a druSi ditavu
fodinu
da,na bez prestan,ka i kao porna,mni vikali: na vieSal,
na
vieSala!
Danas ne,sudjeniobje5e,njacii vje5atelii - siede za jednim
,
stolorn, - bare,m niekoliko sati, da viedaju, ne bi li zajedno
i skoj politici nema ni5ta stalna, nello da je svaki ias sve mo,Su6e.
dalie ostali.
Sto ie to? Sto se ie dogodilo? Sto
ie ovakve krvne nepriia_
telie potahlo ili prisililo na slogu?
7,63
je koalicija prozvala franko-furtima5e, da
"Obzor.. piSe, da
ih dovede u Skripac, neka se vidi, iesu li u istinu proti naSod'
beno,mubanu, kako kaia, veli, da ie stupica dobro
"Obzor" io5
namie5tena.
No odito ie, da ie ovo ,Obzoru izrnislio samo zato, da kako-
tako protumaii ovaj neduveni Skandal,
Skandal??Ta oni se slaZu za dobro domovine - uvjerava
i nPokretn i
' "Hrv,Pravon.
No da "Srbiu i posrbice mogu vieiati o dobru domovine,
o sre6i Hrvatske, - zar to moZemo vierovati uHrv. P,ravun?
Ili da franho-rauchovci rnogu vie6ati o dobru domovine, -
zar 6ernoto vjerovati oPokretun?
Ali, kako se dini, bit ee ljudi, koii 6e i, to vierovati uzprkos
tomu, Sto su obadvoje ove novine godine i godine, a dan na
dan pisale, dokazujuli protivno i time opravdavale cielu svoju
politiku.
Gdje ie sad ta politi,ka? Je li i iedma ri,ed i,stinita u tom
pisanju, radi kojega ie narod do bjesnila tzrujan, radi kojefa
ie bilo krvavih i mrtvih glava, radi koieSa ie narod Stetovao
milijune?
Sto ostaje od sve te gospodskepolitike? Je li istina i jedna
ried od onoga, 6to su jedni o drugima pisali po novinama, po-
vorili na skup5tinama i u saboru?
Mi ne vjerujemo, da se tu radi o, dobru domovine. Ta Sto
radio Khuen? Sto rie juder radio Rauch! I'nisu se sloZili!
ie
Je li mogude, d'a su tako neozbiljni politidari preko no,6i
doSli k pameti? Je li se Sto osobito do$odilo, Sto ih ie na slo(u
prisililo?
Mi ne vidimo toga. Mi vidimo iedino tu po'fibelj, da koali-
cionaSi izfube peStanske mandate, a time sav politidki upliv
i znalne dohod'ke,Je li to samo posriedi? Pa ako i jest zakoaii-
ciiu, Sto sili novu 'stranrku prava<, franko-furtirnaie, na zaie'd-
nidki rad sa 'Srb,imau i posrbicama? Je li irn samo do to€a, da
ih koaliciona5ka javnost prestane smatrati Spe,kulantima,ta'
'rzmetamrrl.a?
djinskim
Bit ee svella toSa, I sve to dokazuje, da u svoj toj go,spod-
'
Jedno samo nije mofu6e, nairne: Nije mogu6e, da se gospodske
stranke sloZe sa seljadkom.
264

NaSimprista5amane treba toga,na Siroko tumaditi: mi smo

to prorekli na stotinama sastanaka i skup5tina, Gospodske 6e
stranke jedna drugoi sve oprostiti, sve zaboraviti, pogaziti i
svoje progirame, samo da utuku seljadku s,tranku, SADRZAJ
Mi to ne izmi5ljamo, Ta oni sami priznaju, da ih na sloSu
sili samo seliadka stranka, Evo, Sto pi5e uHrv. Slob,o (od iuder); Ilom 1909.-L910. Strana
zove lcoaliciiu, da loboi,e nadini prelom s Ugarskom te ne bira rIJ okvi,ru rnorrraFkijeo
novih delegata u PeStu, ali onda odmah brani koaliciju pi5u6i rCarevci< l0
1l
doslovce: bi mogli ukinuti na5 sabor, mo{li bi provesti Flrvati i carevina
"MaSjari >Sin ne,ba< n
izravne izbore u Pe5tu. A na Zalost imadu uviek uza se bra6u
Srbi pod obtttEbom 26
Radi6e, koii su voljni predati im se, kako su im se predali Obtuinnca proti Srbima radri vetreizdajstva w
sadau, Zagorac i Supilo 3?
Jeste li duli? Magiari bi mo{li uhinuti hrvatski sabor, - Srbi - gospodani u Hrvatskoj 48
J'utorqni 44
ier imadu uza se bra6u Radi6e! Devet zastupnika ustranke NaSi
Mile Stardevi6 48
brade Radi6au mole, pa bilo i sa 18 banovih, vi5e ne6io sva 6l
U rnetezu
koalicija (35) i svi prava^Si(24J, njih 60 zajednol Sudbina Hrvat- uGdje su Zrirnski, Frankopani( 54
slceu rukama je Radi6aul Na kojem se tenaelrju' sta'Zu ,na5a gospoda 50
"braCe
00
Jedina pogibeli d,akle za Hrvatsku - to su danas brada Poljaci i Rursri u Ganicijt
Sto vrjedi disto6a, u gospodiarstvu? 6l
Radi6i, seljaEka stran,ka.Zato - svi sloZno proti niima, proti 68
Novi Star6evi'ew program
njoil Rat i narod 7\
I to ie ta nainovija gospodskaslogia,od koie Hrvatska pred Sto moZermo, a Sto ne rnodemo? 74
BoZiC 1910. ima dodekati svoj spas! Fnenk za Rau,cha 71
Hrvati i Srbij'a 80
Zaista - p,rriel<a Potreba vl
(,Domn, God, 1910, h. il.)
Vla6i ili Ru,rnuni B4
,Iedini pravi put VT
Parnioa proti obtuien:im Sr ima 90
Od k'ud,a nerad i r:rrtvilo? 98
DrZavna banka 9t
Prava i zdrravg misao 99
Nar. zastupnriku Stj' Zagorcu 10q
Sto ho6e dr. Josirp Frank? 1{b
Ban Jeladie 1848. 1Q9
Ban Josip grof Jeladi6 111
oZa na5u dj'ecuo 114
u8
Udinrim,o kraj tomu ruglu!
t2L
Sto se pri,glovara sl,aveo:stvur?
128
Politidka zrel'ost i nezlel.ost
G'aj
191
Ljurdevit
134
U Buidimpesti se nl'oze serno pazariti!
Ja\Etra konttola drZanrne uprave 136
,Sto su Slaveni udinili za Hrr/q'te?< r39
 Strana
Kakav je uditelj, pristala eeljadke stranl<e t42
Frvi nasi slobodnjeci i narodnjaci r44
>Ovako se ne moZe dalje!(
149
Komu 6e biti ?0.000 Juta,ra hrvatske zemlje? 152
Zaslu€e sveEenstva 155
SvieUa pojava 160
rPa Sta, aiko podpadnemo pod Srbiju . . .?s
r.63
S kim 6emo? 165
Obratunajrno! 16?
Program smrti
u3
Borba. za rkorito< r77
Jesmo li u Turskoj? u9
Preokret koalicije ue
Furtima5tina u Gjurgjevcu
184
Seljak u gradr.l
188
Novi izborni zakon 190
Nova hrvatska vlada pred saborom r95
Vtrada, vecina i opozicija 198
Hrvatska i katolidka misao u Bosni i Hercegovini 201
Seljadka stranka i Slovenci 204
rSto se tovjek sve vi5e ugiblje, oni 6ve gori!(
208
PoEledajte, kakvi ste samil 2lo
Pro5ireno izborno pravo! ztl
rPravaSi< i seljattvo
216
G. Ivanu Per5i6u 219
Ban TomaKi6 odlazi 227
Braoa, Dumbwi6l n3
Clela Hrvatska z.a tti rnilijuna, ?26
Uzroci preokretu u hrvatskoj poutici 230
I opet seljad.ka krv!
?36
Nove stranrke 238
rKakovo zlo prieti.HrvatEkoj -
i seljaCtvu od Radi6eve stranJ<e? w
Ban Tomaii6 i koalicija 2,52
Stardevidanstvo i magjaronstvo 251
U kojem Ee smjeru ,imadu preurediti na5e ob6ine? 260
Gospoda se slaZu! 262