PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJIEVNOSTI

Biljeke o autorima i njihovim djelima sastavljene prema obvezatnoj i dopunskoj literaturi & Saeci knjievnih djela predvienih ispitnom literaturom & Kronoloke tablice i bibliografija & Pregled vanih datuma i dogaaja

Romantizam
Hrvatski narodni preporod
Kada mislimo na HNP1, istovremeno u obzir uzimamo i ilirski pokret jer su se oba pojma mijeala, osobito od 1836. kada Ljudevit aj uvodi ilirsko ime za novine i !asopis pa ilirski pokret traje sve dok je ilirsko ime bilo u upotrebi u va"nijim #rvatskim ustanovama, a posljednji put je to bilo 18$%. kada je najve&a drutvena ustanova #rvatsko' naroda ( )ati*a ilirska promijenila ime u )ati*a #rvatska. Prema tome bi se HNP ili ilirski pokret mo'ao podijeliti na pet razdoblja+ I. pripremno razdoblje, od kraja 18. st. do 18,-. II. poetni period, 183/. do 183%. III. razvijeni period, 1830. do 18%,. IV. doba zabrane ilirskog imena, 18%3. do 18%0. i V. doba iezavanja ilirskog imena i prevlast narodnoga, od 18%6. do 18$%., I. PRIPREMNO RAZ O!"#E 1kraj 18. st. do 18,-.2 3 1-. st. #rvatski narod vodi 'lavnu bitku za narodnu individualnost na tri ratita 14alma*ija, 5stra i sjeverna Hrvatska2. 6adanji HNP vu!e svoje poti*aje iz drutveni# i politi!ki# prilika 18. st+ )arija 6erezija pokuavala je provesti neke re7orme, me8u njima i *entraliza*iju, zbo' !e'a je 9lavonija padala pod ma8arski utje*aj. :snivanje be!ko' ;6#eresianuma< u kojemu su se kolovali mladi plemi&i, dje*a #rvatske i u'arske vlastele, ozna!ava po!etak 'ermaniza*ije #rvatsko' plemstva, a time i otu8enja narodnom jeziku. =ari*a je uskoro vlast u Hrvatskoj predala 3'arskom namjesni!kom vije&u pa je Hrvatska podvr'nuta 3'arskoj vladi, a >ijeka pridru"ena u'arskoj kruni. ?bo' ti# do'a8aja, kao i re7ormi @osipa 55, 1$80. je zapravo nestalo Hrvatske jer je, skupa sa 9lavonijom bila podijeljena na nekoliko nasilno upravljani# "upanija. Hrvatski sabor 18$-. zaklju!uje da bi trebalo osnovati zajedni!ku vladu za Hrvatsku i 3'arsku, !ime je pri#vatilo 7inan*ijsku i administrativnu zavisnost od 3'arske. Aeudalni odnosi bili su rasklimani, a tr'ovina je po!ela napredovati za#valjuju&i iz'radnji @oze7inske i Lujzinske *este. >azumljivo da se javila "elja Hrvata za eman*ipa*ijom, u !emu su i# spre!avali )a8ari, nastoje&i im oduzeti i narodnost i jezik. Btovie, !ule su se 'lasine da )a8ari namjeravaju uvesti ma8arski kao slu"beni jezik u Hrvatskoj, to je izazvalo jo ja!e ne'odovanje i protivljenje 1osobito bana 5vana CrdDdEa i biskupa )aksimilijana Fr#ov*a2. 5pak, ma8arski je uveden u 'imnazije i na sveu!ilite. Poslije to'a se Hrvatski sabor opet sastao $. lipnja 1$-1. na kojem je #rvatsko plemstvo 1iz stra#a pred kraljem i dr"e&i se zajedno s ma8arskim plemstvom2 pri#vatilo odluku da se ma8arski uvede u kole kao neobvezatan predmet. 6ime su
1

Hrvatski narodni preporod (dalje u tekstu HNP). Mijeanje pojmova HNP i ilirski pokret prisutan je od I. do IV. perioda, a tek je u V. periodu, poslije 18 !. ilirsko ime u"mi#alo pred $rvatskim narodnim.
2

%
Hrvati postali ovisni od ma8arske ve&ine. lavnu rije! imao je *ar, me8utim on je bio priklonjen )a8arima. Leopolda 55, naslijedio je sin Aranjo. ?a vrijeme 7ran*uske revolu*ije pala je )leta!ka republika pa je odlu!eno da se )leta!ka 4alma*ija kao dio nekadanje #rvatske dr"ave preda #rvatskoj odnosno u'arskoj kruni. )e8utim, 4alma*ija je ipak 1$-$. pripala Gustriji. Prva austrijska uprava trajala je do 18/0. Poslije poraza kod 9lavkova, 4alma*ija je predana Aran*uzima, a 18/6. 7ran*uski 'eneral je doao pred 4ubrovnik i varkom 1izjavom da vojska tra"i doputenje da se odmori2 zaposjeo 'rad. 6im !inom prestala je postojati 4ubrova!ka >epublika, a 18/8. je sasvim ukinuta. Potalijan!avanje naroda preko kola poja!alo se za vrijeme 7ran*uske okupa*ije. Providur Fi*ko 4andolo koji je upravljao 4alma*ijom, 1,. srpnja 18/6. pokre&e prve #rvatske novine Il regio Dalmata 1Kraljski almatin2 koje su izlazile do 181/. Gustrija je 1$-$, osim 4alma*ije dobila i 5stru, a 18/0. morala ju je ustupiti Aran*uzima, da bi 18/6. bila pripojena Kraljevini 5taliji. 18/-. Napoleon dobiva *ijelu 4alma*iju, 5stru, zapadni dio Koruke, Kranjsku i Hrvatsku s desne obale 9ave sve do u&a 3ne. 9ve to dobiva naziv Ilirski$ pokrajina ili Ilirije, sa sjeditem u Ljubljani, a pod pravom Gu'usta )armonta. )armont je bolje poznavao prilike u 4alma*iji, kao i "elje naroda pa je u 5lirske provin*ije 1protivno 4andolovu miljenju2 odlu!io uvesti i ilirski 1H#rvatski2 jezik kao slu"beni te je nov!ano pomo'ao 7ranjev*u #oakim% &t%llij% da 181/. u 4ubrovniku izda svoj trojezi!ni rje!nik Vocabolario Italiano illirico latino! 3z unaprije8enje #rvatsko'a jezika, )armont je mislio i o kolstvu pa je izdao naredbu da se obuka u kolama vri na materinjem jeziku, dok &e se 7ran*uski odnosno talijanski upotrebljavati u li*ejima i srednjim kolama. ?a te potrebe, 'ime &tarevi( 181,. izdaje No ! ri"o#lo nic! 1I2 dok je za potrebe slovenski# kola 'ramatiku napisao )alentin )odnik. 5lirske provin*ije postojale su do srpnja 1813. 181,. Napoleon pokuava osvojiti >usiju, ali do"ivljava katastro7alan poraz, poslije !e'a se sva podjarmljena Curopa di"e protiv nje'a. ?a vrijeme ti# borbi Hrvati u 5lirskim pokrajinama padaju pod austrijsku okupa*iju. :d *ivilne Hrvatske 1>ijeka, 9enj, Karlova*2 Je! je s Kranjskom stvorio 1816. tzv. *raljevin% Ilirij% i sve podvr'ao pod njema!ku upravu u Ljubljani. 6ek 18,,. Je! je vratio Hrvatskoj dio dananje u"e Hrvatske. 9ve ovo rezultiralo je povla!enjem ljudi u sebe i tajnim radom u Gustriji. Proirilo se slobodnozidarsko dr%tvo, kojemu je me8u ostalima, pripadao i Maksimlijan )r$ova+. 3skoro su zidari bili otkriveni i mno'i me8u njima osu8eni na smrt, a Fr#ova*, koji se jedva spasio, predao je zbo' optu"bi tek kupljenu tiskaru, urjaku Gntunu Novoselu. Na zajedni!kom saboru 18/8. )a8arima je bilo doputeno da osnuju ma8arski "arodni muzej# a poslije pobjede Napoleona nad Gustrijom i osvajanja Je!a, )a8ari i Hrvati su se usprotivili Napoleonu. Nakon 7inan*ijsko' sloma Gustrije, i nepri#va&anja prijedlo'a iz Je!a na po"unskom saboru ,0. F555. 1811, Aranjo 5 raspustio je sabor i uz pomo& prvo' ministra )etterni*#a po!eo samovoljnu vladavinu ( tzv. Metterni+$ov apsol%tizam. )e8u narodima je nastupilo op&e mrtvilo, ali ).Fr#ova* 1813. okru"ni*om poziva na prikupljanje narodno' bla'a, narodni# izraza i rije!i narodno' jezika. 1810. Ant%n Mi$anovi( izdaje brouru Re" $omo ini o$ %a#no#ti &i#an'a $omoro$nem

'e(i)! u kojoj 'ovori o potrebi uvo8enja #rvatsko' jezika umjesto latinsko' koji je bio slu"beni. Gpsolutisti!ki sistem postajao je sve nesnosniji pa su "upanijske skuptine dizale proteste. ,,. F555. 18,0, prije po"unsko', sazvan je Hrvatski sabor u ?a'rebu na kojemu je odlu!eno da se u Po"unu tra"i sjedinjenje 4alma*ije i Fojne krajine s u"om Hrvatskom. Na po"unskom saboru otvorenom 10. 5K. 18,0.2 )a8ari su opet za#tijevali uvo8enje ma8arsko' jezika u sve urede i kole krune sv. 9tjepana, dakle i u Hrvatsku. >asplamsala se "estoka borba koja je trajala tri mjese*a i na kraju koje su #rvatski poslani*i opet popustili pred )a8arima i kada je 1/. 5K. 18,$. opet sazvan Hrvatski sabor, pri#va&en je zaklju!ak da se svim kolama u Hrvatskoj obavezno u!i ma8arski jezik3. II PO,E-NI PERIO 1183/ ( 183%2 ?bo' prisutne *enzure stvara se knji"evnost koja ve&inom 'ovori o domovini, narodu i slobodi, a budu&i da se nije mo'lo otvoreno pisati, ona je prepuna matoviti# elemenata kako bi se zama'lile prave misli i *iljevi kojima se te"ilo. :r'anizirala su se i drutva te izdavali !asopisi. 4o'a8aji iz dru'i# zemalja upleli su se i u #rvatski romantizam, kao i utje*aji razni# mislila*a, osobito KollLra, P. @. Ba7aMika i dru'i#. :d 18,/. javlja se niz revolu*ija diljem Curope 1Bpanjolska, Portu'al, r!ka, Aran*uska, Poljska, 5talija, I2 Aranjo 5. zbo' stra#a od smrti "eli okruniti sina Aerdinanda pa saziva sabor u Po"unu, 10. svibnja 183/. odlukama koje' je ma8arski uveden u #rvatske kole. 3 isto vrijeme #osip *%evi( pie knji"i*u na latinskom jeziku u kojoj se na temelju isprava dokazuje da je Hrvatska uvijek imala svoj posebni dr"avopravni polo"aj koji je bio nezavisan od 3'arske. 6o je djelovalo na 'ra8ansku patriotsku inteli'en*iju jer se i na sljede&em saboru, 8. rujna 183/. nastavilo nasrtanje na Hrvate i time je po!ela borba izme8u Hrvata i )a8ara koja je kulminirala 18%8. Historijski 'ledano, HNP i nije donio nita novo jer je zapravo bio nastavak rada iz prolosti+ pitanje zajedni!ko' jezika bio je postavio ve& Fitezovi&. pitanje knji"evno' jezika i pravopisa Kai&, Judini& i Fitezovi&, a i izdavanje novina prije aja bilo je ve& prisutno 1Jo'dani&, Na'E i dr.2 Novost je bila samo u stupnju reak*ije na prilike. 9ada je bio potreban or'aniziraniji na!in borbe u koju se, uz 7eudal*e i dio 'ra8anske klase nastoje uklopiti i svi ostali. Novosti su u nje'ovim *iljevima i te"njama+ u"e povezivanje svi# #rvatski# krajeva, tra"enje ire kulturne osnovi*e na temelju jedno' knji"evno' jezika prvopisa za sve Hrvate, ali i 9loven*e i 9rbe, primjena novi# drutveni# oblika, ire pravo 'lasa, ukinu&e kmetstva, unaprije8ivanje 'ospodarstva itd. G da bi se u svemu tome i izborila neka prava prvenstveno je bio potreban jedinstven narodni jezik pa je trebalo stvoriti zajedniki pravopis i pri#vatiti jedno knji.evno narjeje kako bi se jezi!no ujednili svi #rvatski krajevi. 6oj potrebi udovoljio je "j%devit /aj svojom knji"i*om Krat)a o#no a %or at#)o* #la en#)oga &ra o&i#an'a 1Judim, 183/.2 u kojoj za'ovara jedinstveni i to jednostavniji pravopis, a pri'ovara i to jezik u Hrvatskoj nije di'nut na razinu 'otovo nikakvo' potovanja. ovori o velikom slavenskom jeziku 1jeziku svi#

Ma&arski je uveden s i"likom da mlade' ina(e ne )i mo*la na+i namjetenja u "ajedni(kim uredima,

9lavena2 koji se dijeli u !etiri 'lavna narje!ja+ rusko, poljsko, !eko i ju"noslavensko. ?na!enje te knji"i*e je veliko, a nje'ov prijedlo' 'ra7ije uveden je 'otovo odma#. :dma# poslije aja javlja se Pavao 'toos s pjesmom Ki& $omo ine ! &o"et)! leta +,-+ 1?a'reb, 18312 u kojoj opisuje ;majku domovinu< u *rno uvijenu, naputenu od svi#. dok dru'e narode obasjava svjetlost, nju prati *rna sudbina jer su Hrvati zaboravili vlastiti jezik. 6a pjesma najve&a je optu"ba #rvatski# 'enera*ija prije HNP. Pjesmom Re" 'e(i)a naro$noga 1?a'reb, 183,2 #osip *%ndek ponavlja 'otovo isti sti#+ ;G ( sin moj neverni z menum se sramuje, N 9taru slavu moju strano na'r8uje<. Gli on ipak vjeruje u borbu mladi# koja mora dovesti do uspje#a. 5ste 1183,2 'odine izlazi i znamenita broura Ivana erkosa D!% $omo ine na$ #ino ima # o'im )o'i #&a a'!, pisana na latinskom jer je bila namijenjena prvenstveno u!eni*ima, starijima i onima koji su poputali ma8arskom pritisku. 4erkos otvoreno dolazi s prijedlo'om jedno' dijalekta za knji"evni jezik, upozoravaju&i na teko&e jer &e svatko #tjeti braniti svoj dijalekt, bez obzira na *jelinu. ro7 #anko rakovi( izdaje spis Di#ertaci'a iliti Ra(go or $aro an go#&o$i &o)li#arom. 1Karlova*, 183,.2 napisanu tokavskoNijekavskim dijalektom, upravo onim istim za koji &e se kasnije opredijeliti preporoditelji. 3 isertaciji prije sve'a tvrdi ;da mi narodno'a jezika imademo u kojem sve izre&i mo'u&e jest<, a od 9abora tra"i da se bori za taj jezik. 5zabrao je tokavskoNijekavavski dijalekt jer se njime slu"i ve&ina Hrvata. Protivno tra"enju #rvatski# 7eudala*a da zadr"e latinski jezik u Hrvatskoj, 4rakovi& tra"i da Hrvati od'ovore )a8arima istom mjerom, tj. da za svoj jezik tra"e ista prava koja je imao ma8arski odnosno latinski. :n se nada i sjedinjenju svi# #rvatski# krajeva, a izvrnu vlast u Hrvatskoj "eli predati banu. Na sljede&em saboru, 11. studeno'a 183,. prilike su se promijenile, na to su svakako utje*ala i navedena izdanja i navedeni autori. 5zlaze i jo neke broure+ 0%re Ro$on1a i Andrije %goni+sa ( jedno' od prvi# ma8arski# jezikoslova*a. G iste 'odine 'ro7 2ranjo )ojk331 tiska svoju issertatio de introducenda in regno $ungariae negotiis publicis ingua hungarica u kojo se zala"e za prava #rvatsko' naroda. 183,. Ljudevit aj podnosi molbu da mu se izda doputenje za izdavanje politi!ki# #rvatski# novina s knji"evnim prilo'om. Novine su dobile doputenje za izla"enje, ali bez politike, zato je aj molbu napisao osobno kralju Aranji 5. 4ozvola je bila izdana tek -. srpnja 183%. Na zajedni!kom saboru u Po"unu, ,/. prosin*a 183,. )a8ari su #tjeli oteti 9lavoniju jer su smatrali da je oduvijek bila ma8arska, zatim su po!eli svojatati i >ijeku i Primorje ali su naposljetku ipak pora"eni. ?a vrijeme zasjedanja 1830. umro je Aranjo 5, a naslijedio 'a je Aerdinand F. )a8ari su ponovo tra"ili da se u svim kolama od peto' razreda navie uvede ma8arski jezik kao nastavni, a zatim je zaklju!eno da Hrvatska sa 9lavonijom mora uvesti ma8arski kao slu"beni jezik. Hrvatski poslani*i "alili su se kralju pa navedeni zaklju!ak ipak nije realiziran. Ni Hrvati ni )a8ari nisu bili zadovoljni zaklju!*ima ovo' sabora i izme8u dva naroda po!eo se stvarati sve dublji jaz+ ve&ina )a8ara tra"ila je propast #rvatsko' naroda i pove&anje svoje dr"ave od Karpata do mora, pove&ane Josnom i Her*e'ovinom. III RAZ)I#ENO O!A 11830 ( 18%,2 4ozvola aju da izdaje novine zna!ajan je do'a8aj jer su novine i anica bili jaki pokreta!i razvijanja drutvenoNknji"evni#Npoliti!ki# ak*ija. 3z aja je stajala 'rupa kulturni# radnika. Prvi ajev %glas, datiran ,/. listopada 183%. pisan je

.
kajkavski i starim pravopisom. Najavljuje da &e izlaziti No ine %or at#)e i Danica %or at#)a/ #la on#)a i $almatin#)a. No ine %or at#)e izale su 4. sijenja 5678, a prvi broj Danice 1/. sije!nja iste 'odine s motom+ ;Narod prez narodnosti je telo prez kosti.< Na naslovnoj strani*i objavljena je >akov!eva pjesma anica. 5za te pjesme javlja se Fjekoslav Jabuki& tokavskoNikavski pisanom pjesmom &ranici i anici. :ba lista sastavljena su tako da privuku to vie ljudi u borbu za prava #rvatsko' naroda, a u narodu su primljene s velikim oduevljenjem, iako ponajvie u u"oj Hrvatskoj. aj je !lan*ima po!eo iriti narodne vidike+ npr. Na0 naro$# anica 3%O1830. u kojem iznosi pojam sveslavenske %zajamnosti i na kraju ilirsk% misao. :d 1836. "ovine horvatske mijenjaju ime u Ilir#)e naro$ne no ine, a anica u Danic! ilir#)! te po!inju izlaziti na tokavskom dijalekt% i u novom pravopis%. 6ime je aj povezao sve #rvatske krajeve u kulturnoj djelatnosti koja je sa sobom nosila i politi!ke *iljeve. 4a bi poja!ao liniju kulture, aj pie !lanak Ne)o'a $r!0t a #la 'an#)a )ao #re$#t a naro$ne i(obra1eno#ti u kojima za'ovara osnivanje drutva koje bi se zauzimalo oko kulturni# nastojanja ( mislio je zapravo na osnivanje 'atice hrvatske. 183$. dobio je dozvolu da u ?a'rebu osnuje tiskaru. Pene 'ra8ana i plemi&a bile su ve&inom odnaro8ene, sklone njema!koj knjizi pa je @anko 4rakovi& 1838. izdao Ein 2ort% an lll3rien# %oc%%er(ige T4c%ter 5Ri'e" $ra1e#nim ilir#)im )6er)ama7 koja je mno'e "ene potakla da vie paze na #rvatski jezik te se okrenu #rvatskoj knjizi i !asopisima. Preporoditelji su posao nastavili osnivanjem itaoni+a koje su pridonosile ve&em koritenju narodno' jezika i okupljanju ljudi. Prva takva !itaoni*a Prijatelji naeg narodnog slovstva otvorena je 1838. u Fara"dinu 1). :"e'ovi&2, dru'a iste 'odine u Karlov*u, prozvana Ilirskog itanja dr%tvo 1G. Franji*an i G. Fakanovi&2 i tre&a, Ilirska itaoni+a u ?a'rebu, %. kolovoza 1838. 14rakovi&, Btajda#er, Jabuki& i dr.2 Najbolju prozu za vrijeme ilirsko' pokreta napisao je )atija )a"urani&+ Pogled u Bosnu 118%,2 Na po"unskom saboru 4rakovi& je zatra"io da se osnuje posebna #rvatska vlada te se Hrvatska upravno odijeli od 3'arske. Hrvatski sabor tra"i da se u za'reba!koj akademiji i svim 'imnazijama osnuju katedre !isto' narodno' jezika. 5sto tako je zaklju!eno da se tra"i priklju!enje 4alma*ije u"oj Hrvatskoj. 6ime je i Hrvatski sabor napokon stupio u slu"bu HNP. 18%/. 5lirska !itaoni*a potakla je i osnovala Narodno kazalite, a 'odinu dana kasnije osniva se i ospodarsko drutvo. 9ve to, jedno za dru'im, izaziva nove ini*ijative i dru'e potrebe pa 5lirska !itaoni*a na svojoj 'odinjoj skuptini 1/. i 11. velja!e 18%,. osniva knji"evno znanstveno drutvo Mati+% ilirsk%, koja uskoro po!inje izdavati knji'e stariji# #rvatski# pisa*a. primjeri*e 18%%. unduli&eva %smana s )a"urani&evom dopunom 1%. i 10. pjevanja. 3skoro )ati*a postaje sredite kulturni# nastojanja i 'lavni izdava! knji'a. )a8aroni su krenuli u protunapad osnutkom *asina 118%12 koji se trebao suprotstaviti 5lirskoj !itaoni*i. )a8arima je smetalo ilirsko ime, a #tjeli su da se #rvatsko primijeni samo na naju"u Hrvatsku 1bez 9lavonije2. Protivili su se i zajedni!kom dijalektu i novom pravopisu jer je to okupljalo Hrvate iz svi# #rvatski# krajeva te tako ja!alo broj!anu i udarnu sna'u protiv ma8arski# pretenzija. Podijeljeni u dvije politi!ke skupine, po!etkom 18%1. zdru"ili su se neki plemi&i oko Kasina, zajedno s )a8arima u tzv. $rvatsko9%garsk% strank%, nazvanu

/
ma:aronskom. 3skoro su ma8aroni po!eli optu"ivati ilir*e za veleizdaju i "aliti se kralju, nazivaju&i jedino sebe pravim Hrvatima. 6e ma8aronske ak*ije prisilile su #rvatsku 'ra8ansku stranku da se i ona or'anizira pa je osnovana i ilirska narodna stranka. Prilike su se sve vie zaotravale, a ilir*i su se isti*ali nonjom surke, *rvene kape s ilirskim 'rbom, polumjese*om i zvijezdom, a ilirska mlade" je budni*ama i davorijama !eli!ila pristae i osvajala nove. 18%,. po!elo je izlaziti Kolo pod urednitvom Fraza, >akov*a i Fukotinovi&a. :p&enito se dr"i da je ono bilo Frazova zamisao. 6o je prvi #rvatski !asopis u kome se po!ela 'ajiti knji"evna kritika. )a8ari su nastavili sa "albama i pritu"bama pa je dvor za bana postavio 2r. ;allera, ma8arski od'ojeno' !ovjeka, a komesarom je imenovao #osipa 'ikovi(a koji je trebao provesti istra'u. Protuudar daje rag%tin Rakova+ svojim 8alim )ate)i(mom (a eli)e l'!$e u kojima 'ovori da su ma8aroni izdaji*e #rvatsko' naroda i slu'e )a8ara. 6ako je dolo do me8usobni# optu"bi i teki# rije!i to je u Hrvatskoj i 9lavoniji di'lo veliku prainu. Nakon Hallerova ustoli!enja za bana prilike su se jo vie zaotrile. pokretu su se aktivno pridru"ili Aranjev*i iz Josne, pa je i bosanski namjesnik Me$med )ed.i$i9paa optu"io ilir*e da su u Josni pripremali bunu nato su se uzbudili i )etterni*# i Fatikan te su se svi udru"ili da unite ilir*e zbo' tobo"nji# prevratni!ki# namjera prema Gustriji. 9to'a je 11. sije!nja 18%3. u Je!u izdana kraljevska naredba kojom se zabranjuje ilirsko ime, ilirizam i 5lirija, a isto tako i novine te svako sudjelovanje mlade"i u politi*i. 3 ?a'rebu je ta naredba objavljena 18. sije!nja i tada je izaao posljednji broj (lirskih novina. Naslijedile su i# "arodne novine s anicom kao prilo'om. 5lirski 'rb nestao je sa javni# mjesta, dotadanji *enzor Mo1ses, ina!e sklon ilir*ima bio je smijenjen, a na nje'ovo mjesto postavljen )a8ar Matsik. 9ve to trebalo je poslu"iti ;smirivanju situa*ije<. 5lirskom je pokretu me8u prvima pristupio i 9lovena* &tanko )raz. )e8utim pokret nisu podr"avali ostali 9loven*i, osobito ne 2ran+e Preeren koji je vrsno&om svoje poezije opravdao posebnost slovensko' jezika. 9loven*i su u'lavnom bili svi pod Gustrijom, dok su 9rbi bili podijeljeni na one u 9rbiji, u Gustriji i u 6urskoj te su se me8u njima izdi7eren*irale dvije skupine N za i protiv ilira*a. Na protivni!koj strani bio je urednik Srpskog narodnog lista i )etopisa 'atice srpske -eodor Pavlovi(. :ni su odbijali ilirstvo zbo' srpske na*ionalne misli te su podr"avali *rkvenoNruskoN slavenski koji su smatrali srpskim jezikom. )e8u protivni*ima su bili i 9ima )ilutinovi&, @ovan 9terija Popovi&, Jranko >adi!evi& i dru'i. 4ru'a skupina, prijatelja ilira*a bila je mala, a me8u njima je bio i urednik Ba*ke vile Petar #ovanovi(. 9uprotstavljanje 9lovena*a i 9rba ilirskom imenu bilo je razumljivo, iako aj nije namjeravao brisati individualitete ovi# naroda, tovie, zbo' to'a je "rtvovao i samo #rvatsko ime. I) O!A ZA!RANE I"IR&*O/ IMENA 118%3 ( 18%02 Posljedi*a zabrane ilirsko' imena prote'la se i na (lirsku stranku koja se odsad zvala "arodna stranka, dok se (lirska *itaonica nazivala samo +itaonica ili "arodna *itaonica. =enzor )atsik nemilosrdnom je *enzurom plijenio svaki izraz pa su sve davorije i mno'i !lan*i morali biti izostavljeni. Hrvatski rodoljubi po!eli su se sastajati privatno, npr. kod 'ro7a @anka 4rakovi&a.

8
Kada se na Hrvatskom saboru, ,. svibnja 18%3. 'ovorilo o unapre8ivanju #rvatsko' jezika i literature, mladi Ivan *%k%ljevi( odr"ao je prvi $rvatski zast%pniki govor kojim je tra"io da se narodni jezik uvede umjesto latinsko' kao slu"beni. 3 Po"unu su i dalje nastavljena #rvatskoNma8arska previranja, a 18%%. je odlu!eno da svi dopisi, prijedlozi i zakoni stvoreni na saboru moraju biti isklju!ivo na ma8arskom jeziku, no )a8ari jo uvijek nisu bili zadovoljni te su i dalje uporno radili protiv Hrvata. 18%%. Hrvati u Jeo'radu tiskaju Bulekovu brouru 9ta nam'era a'! Iliri. Prije sve'a su #tjeli u!vrstiti ilirske redove te tra"ili !uvanje *jeline ustava i koritenje jedinstveno' ilirsko' jezika koji treba oja!ati narod. 3 studenom iste 'odine javlja se i list :rani#la 1s 'eslom ;Ne dajmo se, ne bojmo seQ<2 koji je bio tiskan u Jeo'radu budu&i da u ?a'rebu, zbo' )atsikove *enzure, to nije bilo mo'u&e. Branislav je tra"io i re7ormiranje sastava #rvatsko' sabora, odba*ivanje latinsko' jezika, povienje Gkademije na stupanj sveu!ilita, osnutak narodno' kazalita, narodno' muzeja itd. te je mno'o pridonio da se javnost uputi u potrebe #rvatsko' naroda. Pisanje to' lista napokon je uvjerilo be!ki dvor da ilirsko ime nije opasno pa je 18%0. dopustio u knji"evnosti i to za oznaku jedinstveno' knji"evno' jezika i knji"evnosti. No u politi*i je ime jo uvijek bilo zabranjeno. 6ada je osnovana i katedra za ilirski jezik i knji"evnost na za'reba!koj akademiji.

O!A I',EZA)AN#A I"IR&*O/ IMENA I PRE)"A&- ;R)A-&*O/A 118%6 ( 18$%2 Poznatom Preradovi&evom pjesmom ;ora &!ca/ bit 6e $ana, u ?adru je po!etkom 18%%. pokrenuta ;ora $almatin#)a. List je od po!etka uzeo tokavski dijalekt s ikavskim 'ovorom pisan pravopisom iz 18,/. koji je nastao spajanjem dalmatinsko' i dubrova!ko' pravopisa. ?a'reba!ki preporoditelji tra"ili su od urednika lista Gnte Kuzmani&a da se pridru"i knji"evnom jeziku i pravopisu to je on odbio pa je ,ora dalmatinska prestala izlaziti 18%-. Krivnjom ma8arona i vojske dolo je do tra'i!ni# do'a8aja na )arkovom tr'u prilikom !e'a je "ivote iz'ubilo deset ljudi. 6om pri'odom Gntun Nem!i& napisao je svoju poznatu Himn! 1rt am <=> #r&n'a +,?@, a iste 'odine tiska i najbolji putopis ilirsko' perioda ( P!to#itnice. )a8aroni su od u'arske vlade zatra"ili da se aju oduzme tiskara te pravo izdavanja "arodnih novina i -gramer ,eitunga nje'ovim vlasni*ima. Jilo je zabranjeno i pisanje ajevim pravopisom. 6o je Bii& o*ijenio atentatom na narodna prava. Hrvatski sabor sazvan ,3. rujna 18%0. iskazuje potrebu da se obnovi #rvatska vlada te da se 4alma*ija sjedini s u"om Hrvatskom. :vi prijedlozi na'ovijetaju neku radikaliza*iju kod Hrvata, ali sve to nije mno'o zna!ilo jer je prije moralo pro&i kroz Petu i Je!. )a8aroni su tra"ili da se ponite navedeni zaklju!*i #rvatsko' sabora. 3sporedno su se vodile i borbe na polju #istorio'ra7ije+ ma8arski su #istori!ari svojatali 9lavoniju koju su smatrali sastavnim dijelom 3'arske pa su, u obranu takvi# neistina, po!ele ni*ati razli!ite ;#istorijske< radnje. odine 18%/N18%6, znamenite su u #rvatskoj kulturi+ 18%/. po!elo se osnivati #rvatsko narodno kazalite. 18%%. unduli&ev %sman s )a"urani&evim dopunama, ali i 4emetrova ramati*ka pokuenja i .euta, Jo'ovi&eve pjesme )jubice. 18%0. Frazova &usla i tambura, a u kazalitu i'raju prijevodi i ori'inalna djela. 18%6. je posebno zna!ajna jer je tiskana Smrt Smail/age +engi0a, a u ?adru izlaze Preradovi&evi

!
Prvenci. 5ste 'odine Hrvati dobivaju i prvu operu+ Lisinski je u'lazbio 4emetrov libreto )jubav i zloba1! 18%0. Hrvatski sabor je zaklju!io da se na Gkademiji popuni stoli*a za ;jezikN #rvatskoNslavonski<, a prvim pro7esorom imenovan je )jekoslav !ab%ki(. Nakon revolu*ije u Je!u 18%8, )etterni*# je otputen, obe&ani su ustav i sloboda tiska. Pri#va&en je Kossut#ov prijedlo' o personalnoj uniji Gustrije i 3'arske !ime bi od Karpata do @adrana bio samo jedan politi!ki narod ( ma8arski. aj i Kukuljevi& sazvali su ,0. o"ujka 18%8. veliku narodnu skuptinu i donijeli tzv. narodna za$tijevanja+ da se @ela!i& imenuje banom Hrvatske, 9lavonije, Fojne krajine, 4alma*ije i >ijeke 1koje treba ujediniti2, da se narodu da od'ovorna vlada, nezavisna od 3'arske. da se uvede stalni #rvatski zastupni!ki sabor te da se ukinu osta*i kmetstva i staletva, provede jednakost sviju bez razlike stale"a i vjera. Na "alost, od ti# za#tijevanja u Je!u nije bilo koristi. Judu&i da u novu vladu 3'arske nije uzet niti jedan Hrvat, ban @ela!i& prekinuo je s 3'arskom viestoljetne veze, a poslije raspisao izbore u u"oj Hrvatskoj, seljake oslobodio tlake i time ozna!io kraj 7eudalizma. Aranjo @osip izjavio se za ;ravnopravnost svi# naroda< te je imenovao @ela!i&a 'ubernatorom >ijeke, a poslije i 4alma*ije. 6ako su se ujedinile sve #rvatske zemlje 1jo uvijek bez 5stre i Kvarnera2 za !im je narodni preporod i te"io. ?a vrijeme rata s )a8arima, %. o"ujka 18%-. Aranjo @osip pro'lasio je oktroirani %stav koji je bio pro'laen na temelju staro' #absburko' na!ela+ jedinstvena dr"ava, koji je za!udio #rvatsku javnost, ali taj ustav nije bio povoljan ni )a8arima pa su se prilike opet po!ele zaotravati. Gustrija je primijenila apsolutizam, a bansko vije&e je poslije du'a natezanja moralo pro'lasiti oktroirani ustav, koji je potrajao sve do 186/. 3vedeno je oru"nitvo, a #rvatski zakoni iz 18%8. prila'o8eni su novom ustavu. 3stav je ukinut 1801. i tada je sasvim zavladao apsolutizam, po ministru unutranji# poslova Gleksandru Ja*#u prozvan !a+$ovim apsol%tizmom. :d 180%. slu"beni je jezik postao njema!ki, a u Hrvatsku je ulo mnotvo Nijema*a i pripadnika dru'i# narodnosti koji nisu bili ;politi!ki sumnjivi< te su kole i veliki dijelovi drutva bili ponijem!eni. ajeve "arodne novine postale su u slu"bi apsolutizma slu"bene, a 5lirska !itaoni*a prestala je postojati 180/. 6e 'odine Kukuljevi& je osnovao r%tvo za povjesni+% j%goslavensk%, u irokoj osnovi ilirizma. 3 tom tekom periodu )ati*a ilirska pokre&e ;zabavni i pou!ni list< Ne en 1180,2. 3 njemu su pisali tadanji najbolji knji"evni*i, a "even je dodijelio i prvu na'radu u povijesti #rvatske knji"evnosti za neko knji"evno djelo. 4obio ju je Luka Joti& za romanti!ki ep Pobratim#t o. @avljaju se i dva miljenja o nekim obli*ima #rvatsko' jezika+ 2rana *%rel+a 12ije*ka kola2 i Adol3a -kalevi(a 1,agreba*ka kola2 u kojem je, zbo' ar#ai!ni# prijedlo'a Kurela* bio pora"en. 9labo unutarnje 7inan*ijsko stanje i poraz austrijski# imperijalisti!ki# pokuaja u 5taliji ponukali su Aranju @osipa 5 da 10. lipnja 180-. izda proglas kojim obe&ava poboljanje zakonodavstva i uprave te je sazvao dr"avno vije&e na kojem su se izdvojile dvije struje+ 7ederalisti!ka i *entralisti!ka, a preva'nula je prva+ da se prizna #istorijskoNpoliti!ka individualnost pojedini# naroda zemalja )onar#ije. @a!a narodna borba pokrenuta je i u 4alma*iji. osnivaju se $rvatska narodna i a%tonomaka stranka. 6ime po!inje preporod u 4alma*iji kao nastavak ono' zapo!eto' u ?a'rebu 1830. 1861. 4alma*ija dobiva sabor u ?adru te po!inje izlaziti i
0pera je prika"ana 2%. o'ujka 18 .. i i"a"vala pravu )uru oduevljenja u narodu.

11
Naro$ni li#t koji su ure8ivali Natko Nodilo i )i#ovil Pavlinovi&. Narodna stranka je pobijedila 18$/. 6ako se borba #rvatsko' naroda vodila na dva ratita+ na sjeveru s )a8arskom i Gustrijom, a u 4alma*iji s Gustrijom i autonomaima. Kada je u sjevernoj Hrvatskoj za bana postavljen #osip 'okevi( 1186/2 uveo je u urede #rvatski jezik, a kazalite su morali napustiti njema!ki 'lum*i. Judu&i da Narodne novine nisu zadovoljavale potrebama, 186/. je pokrenut !asopis Po(or. Janska kon7eren*ija 186/O1861. zaklju!ila je da se *aru poalje deputa*ija o uvo8enju #rvatsko' jezika u sve javne poslove, osnivanju #rvatskoNslavonske dvorske kan*elarije, imenovanju veliki# "upana, sjedinjenju Hrvatske s Krajinom, 4alma*ijom, Kvarnerskim oto*ima i 5strom. =ar je pri#vatio sve osim pripojenja 5stre i 4alma*ije, a tra"io je i izaslanstvo u Je!. Predsjednik izaslanstva bio je 5van )a"urani&, ali u Je!u je odlu!eno da se )e8imurje mora vratiti ma8arskoj "upaniji, zbo' !e'a je )a"urani& zatra"io da mu se primi ostavka. 6ako su svi ovi #rvatsku ;uspjesi< bili tek polovi!ni. Na Hrvatskom saboru otvorenom 10. travnja 1861. vodile su se borbe izme8u unionista, sredinje' odbora i krajnje ljevi*e 1Kvaternik2. 9abor je rasputen nakon zaklju!ka da Hrvatska nema nikakvi# zajedni!ki# poslova s Gustrijom. lavne to!ke sredinje' odbora bili su pro'rami nekoliko stranaka. Pripadni*i narodne stranke nazvani su &o(ora0ima 1po !asopisu Pozor2+ 9trossmaEer, >a!ki i dr. :ko stranke prava bili su okupljeni Kvaternik, 9tar!ev&, Frdoljak, a zatim je osnovana i samostalna stranka. )a"urani&, Kukuljevi&, Pri*a. Na izborima 1860. pobijedili su %nionisti i narodna stranka s ,O3 'lasova. "evin Ra%+$ koji je imenovan za bana 186$. proveo je izbore nakon koji# su ostali sami ma8aroni. 6aj sastav #rvatsko' sabora utana!io je s 3'arskom tzv. $rvatsko9%garsk% nagodb% koja je rati7i*irana ,%. rujna 1868. 3 'atici ilirskoj pokrenut je !asopis Kn'i1e ni) koji je trebao biti potvrda o #rvatskom znanstvenom radu te uvjet za osnivanje akademije. Poslije tri 'odine nje'ova izla"enja potvr8ena je JA;A 1%. o"ujka 18662 koja je postala prvi i najvii znanstveni zavod na Jalkanu. Krajem 1868. 'atica je zaklju!ila da po!ne izdavati i !asopis Vienac/ (aba i i &o!ci koji je mno'o pridonio op&oj narodnoj stvari i #rvatskoj knji"evnosti. 18$3. za bana je imenovan Ivan Ma.%rani(. ?a nje'ova banovanja otvoreno je sveu!ilite u za'rebu s tri 7akulteta 118$%2, a pokualo se ubrzati i sjedinjenje 4alma*ije i Fojne krajine kao i kona!no rjeenje rije!ko' pitanja u korist Hrvatske. Hrvati se nisu mo'li sporazumjeti s )a8arima oko 7inan*ijske na'odbe pa je )a"urani& predao ostavku na mjesto bana. Na kraju je apsolutizam ipak urodio uspje#om narodno' preporoda u 4alma*iji i 5stri, to je pokrajine jo ja!e povezalo+ knji"evno i politi!ki. HNP je zavrio kada je #rvatski narod postao svjestan sebe, or'anizirao drutva i stranke kao sredstva borbe i u svim krajevima preuzeo #rvatsko ime. 'atica ilirska 18$%. je promijenila ime u 8atica %r at#)a, !ime su u'asio i posljednji odbljesak ilirsko' imena. Najve&a korist svi# poduzeti# ak*ija bila je ipak u tome to se narod aktivizirao u borbi. HNP je utro puteve modernoj #rvatskoj knji"evnosti. Pored ve&e' broja knji"evnika, ona je dobila i djelo vr#unsko' zna!aja+ Smrt Smail/age +engi0a. Postala je bo'atija i knji"evnim rodovima 1drame, novele, putopisi, 7eljtoni i dr.2 a i !itava knji"evnost ujedinjena je pod jednim imenom.

11
5ako #rvatski narod u HNP nije doao do pobjede, ipak je postao jedinstveniji i or'aniziraniji to mu je omo'u&ilo daljnji rad i daljnju borbu za opstanak.
1@aka >avli&+ PS$K 34, ?a'reb 1-60.2

Programski tekstovi
HNP se naj!e&e ve"e uz razdoblje izme8u dvaju apsolutizama+ )etterni*#ovo', zapo!eto' 1810. i Ja*#ovo', zavreno' 186/. 9tvarno or'aniziran i u svom kon*eptu jasan, HNP se po!inje realizirati uvo8enjem tokavtine kao standardno' knji"evno' jezika u ajevoj anici 118362, ali ve& od poznato' Fr#ov!eva poziva ;du#ovnim pastirima< 1813. na sakupljanje narodno' bla'a zapo!inje otvorena borba za jezi!ni preporod HrvataQ Ilirizam kao jedna od terminoloki# oznaka za preporodna kretanja obilje"ava samo jedan se'ment zbivanja u slo"enom pro*esu 1politi!ko', kulturno', jezi!no' i knji"evno'2 prepora8anja. ?a!et na !elu s ajem izme8u 180/ ( 1830 i 18%-, bio je prije sve'a politi!ki pokret kojemu je knji"evnost slu"ila samo kao sredstvo u borbi za ostvarivanje nje'ovi# *iljeva pa je i tadanje stvaralatvo imalo isklju!ivo utilitarni karakter. 3 svojim osnovnim kon*ep*ijskim te"njama HNP se zapravo razvija sve do Benoe. Preporodna 'enera*ija svoje je djelovanje najprije najavila pro'ramskim istupima kojima se #tjelo nazna!iti to se to "eli tom ;novom< knji"evno&u i kakva ona treba biti. Po!eti se mo'lo jedino spoznajom vrijednosti vlastito' jezika, a pro'rami koji su tada napisani, kao autenti!an 'las svo'a vremena, za*rtavaju smjerove budu&nosti. :ni su bo'ata rizni*a spoznaja oni# prijelomni# knji"evni# trenutaka u kojima novo i nepoznato po!inje smjenjivati staro i poznato. >azvojnu liniju pro'ramski# tekstova HNP mo'u&e je pratiti u tri 7aze+ prvu sa!injavaju pis*i koji otvaraju problematik% jezika. dru'u u kojoj se jezik pokuava podi&i na razinu estetske kategorije i s#va&anja knji"evnosti kao zasebne autonomne vrijednosti ljudsko'a du#a. tre&u ( koja se svodi na sintetike prikaze prije8eno', predvi8anje daljnje sudbine i odre8ivanja *iljeva knji"evno' stvaralatva, nakon to je pitanje jezika u osnovi rijeeno.
1)iroslav Bi*el+ P2%&2-'SK( SP(S( $"P, ?a'reb, 1--$.2

Maksimilijan Vrhovac (1752 1827)

Nakon doktorata u Jolo'ni, 1$$0. zare8en je za sve&enika, poslije je vrio razne du"nosti u sjemenitu i za'reba!koj bo'osloviji te postao kanonikom u Razmi. 6ada je stupio i u slobodne zidare. 1$80. postaje rektorom novootvoreno' sjemenita u ?a'rebu, a 1$8$. biva imenovan za'reba!kim biskupom. Kako je bio svjestan da se latinski jezik 1koji su Hrvati branili samo da se suprotstave nasrtajima uvo8enja ma8arsko'2 ne&e mo&i du'o odr"ati, kupio je tiskaru koja je trebala slu"iti za unaprije8enje ;ilirsko'< jezika. Judu&i da je bio osumnji!en zbo' revolu*ionarni# ideja, uskoro ju je morao predati svom urjaku Novoselu. 3 njoj je tiskan ve&i broj knji'a na kajkavskom i tokavskom narje!ju.

12
Kod Fr#ov*a ne mo"emo 'ovoriti o knji"evnom radu u u"em smislu jer je on bio samo vjerski, kulturni i politi!ki radnik. 5pak, zanimao se za pitanja jezika i knji"evnosti. 4opisivao se s 4obrovskim i Kopitarom te bio pristaa to'a da na 9lavenskome @u'u treba biti jedan knji"evni jezik i to ;ilirski. Poznat je nje'ov Po(i na # e $!%o ne &a#tire # o'e bi#)!&i'e 1813. pisan na latinskom jeziku kojim uzdi"e ilirski jezik i spominje neke pis*e iz sjeverne Hrvatske koji su na njemu pisali, te poziva na prikupljanje narodni# umotvorina, poslovi*a, 7raza, rije!i i starinski# knji'a. 6aj pot#vat nije urodio ve&im uspje#om, ali je svakako zna!ajna priprava na ilirski pokret koji &e nastupiti kasnije.

Antun Mihanovi (1796 1861)

antolo'ijska pjesma+ Hor at#)a $omo ina@

@edan od najobrazovaniji# preporoditelja, pravnik i 7ilozo7, vojni slu"benik i austrijski konzul, najpoznatiji kao tvora* #rvatske #imne. 1810. u Je!u objavljuje Re" $omo ini o$ %a#no#ti &i#an'a ! $omoro$nom 'e(i)! 'dje, u du#u romanti!arske misli ono'a doba jezik promatra kao nerazdvojiv dio !ovjekova bi&a, izraz nje'ova karaktera i karaktera !itavo' naroda. 6o je i svojevrstan protest protiv latinsko' jezika. Nje'ova op&a poruka i upozorenje najavila je po!etak ozbiljni# rasprava i razmiljanja te pro'ramski# ini*ijativa oko utvr8ivanja i spoznavanja jezika kao osnovne odredni*e narodno' bi&a. 1830. tiskao je u anici pjesmu Hor at#)a $omo ina, koja je daleko iznad ostali# budni*a to'a vremena, ali se pro!ula tek kada ju je 18%6. u'lazbio @osip >unjanin. 3 njoj je sadr"an pro'ram #rvatski# ilira*a koji su nastojali okupiti sve #rvatske krajeve.

Janko Drakovi (1770 1856)

@edan od rijetki# plemi&a u ilirskom kolu. 3 poznatoj Di#ertaci'i iliti ra(go or!>>> 1Karlova*, 183,2, namijenjenoj #rvatskim poklisarima koji su na 3'arskom saboru trebali braniti #rvatska muni*ipalna prava, zala"e se za ravnopravnost #rvatsko' jezika s ostalim jezi*ima monar#ije, a svoj tekst pie na tokavskom dijalektu, koji smatra najpo'odnijim za op&u upotrebu.

Ljudevit Gaj (1809 1872)

antolo'ijska pjesma+ Hor ato #loga i #'e$in'en'e

9ljedbenik KollLrovi# ideja o sveslavenskoj uzajamnosti. aj je u prvom redu na umu imao politi!ku viziju Hrvatske, pri !emu je jezik u tome samo trebao pomo&i. ?animala 'a je re7orma pravopisa pa je, u skladu s tim, u Judimu objavio
-

2ntolo*ijske pjesme "a sve autore navo&ene su prema Pavleti+evoj ZLATNOJ KNJIZI HRVATSKOG PJESNITVA, NZMH, 3a*re), 1!/-.

1%
Krat)! o#no ! %or at#)o*#la en#)oga &ra o&i#an'a 1183/2 u kojoj izla"e svoju re7ormu pravopisa 1jedan znak N jedno slovo2. 6. sije!nja 1830. po!inju na kajkavskom narje!ju izlaziti nje'ove No ine %or at#)e s nedjeljnim knji"evnim prilo'om Danica %or at#)a/ #la on#)a i $almatin#)a. Fe& od sljede&e 'odine tiskaju se na tokavskom dijalektu i po novom pravopisu, !ime se sve ju"noslavenske pokrajine stapaju pod ilirskim imenom te tim !inom po!inje uvo8enje tokavtine kao slu"beno' standarda svi# Hrvata. 1838. po!ela je djelovati i nje'ova tiskara, a zatim i Ilirska itaoni+a. 18%8. izabran je za zastupnika u Hrvatskom saboru. Nakon to je 1861. iz'ubio na izborima, do smrti 18$,. "ivi u bijedi. aj nije knji"evnik umjetnik, barem ne u svojim lirskim ostvarenjima, ali kao poti*atelj i osniva! brojni# kulturni# sredita, izdava! novina i !asopisa na #rvatskom jeziku te re7ormator nae' pravopisa, jedan je od prvi# ljudi HNP.

Dragutin Rakovac (1813 185 )

Rim je zavrio studij prava pridru"io se ilirskoj omladini pa je kao 'orljivi pristaa bio i urednik ajevi# "ovina 11830 N 18%12. Javio se prevo8enjem njema!ki# drama i pisanjem vlastiti#. 9 Fukotinovi&em je 18%,. izdao zbirku rodoljubni# pjesama PB#marica I> u koju su bile uvrtene sve bolje patriotske pjesme od po!etka ilirsko' preporoda do 18%,. @edan je od troji*e osniva!a Kola. 18%1. postao je tajnikom ospodarsko' drutva, a se nalazi i me8u osniva!ima Narodno' muzeja. 9voj knji"evni rad po!eo je pri'odni*ama, ali !ini se da 'a je najvie zanimala drama. Preveo tri Kotzebuove drame, kao i KDrnerovu dramu ,rin5i. Fe& 1831. napisao je ori'inalan i'rokaz Veroni)a De#ini")a, a 'odinu dana kasnije D!%, ale'oriju u kojoj se prikazuju "alosne prilike u Hrvatskoj. Kad se pojavila anica 118302, na naslovni*i prvo' broja bila je nje'ova pjesma ; Danic!m, koja je u isto vrijeme bila poziv svima da s njom po8u u borbu. 18%,. napisao je 8ali )ate)i(am (a eli)e l'!$e da bi svima pokazao to je ilirski pokret, a u (lirskim novinama neto kasnije tiska i Do$ata) ) malom )ate)i(m! (a eli)e l'!$e u kojemu kritizira doma&e izrode. 5 Katekizam i odatak otvoreno su tra"ili samo temeljnu pravdu, opiru&i se unitenju #rvatsko' naroda.
1@aka >avli&, PS$K 36, ?a'reb, 1-60.2

Ivan Derkos (1808 183 )

183,. napisao je knji"i*u Geni!# &ariae #!&er $ormientib!# Cilii# #!i# 1D!% $omo ine na$ #ino im # o'im )o'i #&a a'!2 koja je tiskana u ,0/ primjeraka, ali zbo' svo' veliko' zna!aja pripada me8u najznamenitije knji'e ilirsko' preporoda. Njome je 4erkos tvrdio da je trojedna kraljevina nekad bila jedno te da Hrvati trebaju nje'uju&i svoj jezik opet postati jedno. ?ato bi trebalo spojiti sva tri na!ina izra"avanja+ u"e #rvatsko s onim iz 4alma*ije i 9lavonije. >ana smrt u ,6. 'odini nije mu dopustila da od zamisli prije8e na djelo jer umire 183%. u praskozorje ilirsko' pokreta. Nje'ov spis koji je pisan upravo na po!etku ilirsko' pokreta napisan je na latinskom jeziku jer je bio upu&en u!eni*ima i kulturnim ljudima koji bi prvi trebali

1
s#vatiti va"nost jedinstveno' narje!ja u #rvatskoj knji"evnosti. Fezivanjem dijalekata treba odba*iti sve to nas razdvaja ili ;treba "rtvovati malo da se izbavi mno'o<. 3 tome se, za#valjuju&i preporodu, uspjelo kasnije.
1@aka >avli&, PS$K 34, ?a'reb, 1-60.2

Budnice davorije ! ostalo "jesnitvo Antun Mihanovi

1vidi biljeku o )i#anovi&u+ 2%'-".(,-' 7 P2%&2-'SK( .8KS.%9(2

#avao $toos (1806 1862)

3 svojim je radovima naprednjak i patriot, a u kajkavskim pjesmama prije ilirizma budi #rvatsku narodnu svijest i poti!e na otpor protiv ma8arski# za#tjeva. :d 1836. pie tokavskim narje!jem te tako postaje iritelj ilirski# ideja, tra"e&i narodnu slo'u i te"e&i slobodi #rvatsko'a naroda. Neke od najpoznatiji# pjesama su mu Ki& $omo ine u kojoj pokazuje "alosno stanje Hrvatske 1831. te Po(i ! ilir#)o )olo u kojoj u jedno kolo poziva sve 9lavene.

Ljudevit Gaj

1vidi biljeku o

aju+ 2%'-".(,-' 7 P2%&2-'SK( .8KS.%9(2

Ljudevit %&arka' Vukotinovi (1813 1893)

3 Je!u je upoznao 4emetra, Kurel*a i aja. 3 Kri"ev*ima, 'dje je bio "upanijski podbilje"nik postao je prvak ilirsko' pokreta po!evi u "upanijskoj skuptini prvi 'ovoriti #rvatski. 18%$. izabran je za narodno' zastupnika u Hrvatskom saboru, a 18%8. je povjerenik bana @ela!i&a, zatim kapetan i major. Judu&i da je odbio da se slu"i njema!kim jezikom, 180%. iz'ubio je radno mjesto pa je preao u ?a'reb 'dje je od 1800. do 180$. urednik &ospodarskog lista. ?bo' svoji# znanstveni# radova s podru!ja prirodni# znanosti 186$. postao je prvim !lanom @u'oslavenske akademije, a 1868. biran je za narodno' zastupnika i !lana Hrvatsko' sabora, priavi unionistima jer je mislio da &e tako rijeiti pitanje odnosa s 3'arskom. Povremeno je ure8ivao i knji"evni almana# )eptir. Pisao je, po!evi od kajkavski# drama, preko pjesama, pripovijedaka, razni# kulturnoNpoliti!ki# spisa, do znanstveni# radova s podru!ja prirodni# znanosti. 3 vrijeme #rvatsko' preporoda on je pjesnik, pripovjeda! i 7eljtonist. Nje'ova prva djela+ i'rokaz u % !ina Gol!b te Pr i i (a$n'i )i& imaju veze s pret#odni*ima jer su pisane kajkavskim dijalektom, ali i oblik drame koji treba osvojiti narod za #rvatsko kazalite. )e8u nje'ovim pjesmama ima i nekoliko dobri# umjetni!ki# ostvarenja, npr. u zbir*i P'e#me i &ri&o i'et)e 118382 koja je posve&ena ;milim 'ospojam i djevojkam ilirskim< da bi "ene osvojile za narodnu stvar. :va zbirka sadr"i ljubavne

1pjesme, balade te pripovijetke Sar$ar*&a0a i :ela IV> ! Iliri'i. 3 dru'oj zbir*i su pjesme posve&ene nje'ovoj "eni. Fukotinovi& spada me8u prve #rvatske pripovjeda!e. R!1e i trn'e 118%,2 posve&ene su @anku 4rakovi&u, a zbo' 7eljtona ;rin#)e mi#li, smatra se za!etnikom 7eljtonistike u #rvatskoj kulturi. 9 Frazom i >akov*em osniva !asopis Kolo 118%,2 u kojemu se javlja prva #rvatska knji"evnoNstru!na kritika, a iste 'odine s >akov*em prire8uje i antolo'iju rodoljubne ilirske poezije PB#marica I. 5ste 'odine pie i znameniti 7eljton Iliri(am i )roati(am u kojem od'ovara protivni*ima ilirske misli da ilir*i ne te"e za stvaranjem neke dr"ave jer je kroatizam nji#ovo politi!ko uvjerenje. 5lirizam "ele zbo' knji"evnosti. Fukotinovi& je dosta to'a napisao, ali svi nje'ovi radovi danas imaju samo knji"evnopovijesnu va"nost jer je bio slab dramatik, a isto takav i pjesnik te novelist.
1@aka >avli&, PS$K 36, ?a'reb, 1-60.2

((( )tanko Vra* (1810 1851)

Spravo ime+ Ja)ob Dra#. pseudonimi+ Ja)ob Eero "an/ Ja)ob Re0etar/ J>E>/ Ilir i( 9ta'eraT
antolo'ijske pjesme+ Li'e&a An)a/ Ot)!$ mo$re o"iF/ :orba/ Ga(ela/ 8ornar/ Na$ri)n'i0t o

@edini pisa* ne#rvatsko' podrijetla 1rodom 9lovena* iz Btajerske2 koji je osnovnu misao ilirizma pri#vatio u *ijelosti. Pisao je lirske i epske pjesme te prevodio, me8utim nita nije uspijevao objaviti6, ali !im je 1830. u ?a'rebu po!ela izlaziti anica ilirska, pjesmom Stana i 'arko postao je njezinim suradnikom, da bi se 1838. za stalno preselio u ?a'reb. Knji"evni poziv smatrao je 'lavnim "ivotnim zadatkom pa je sve do posljednji# 'odina "ivio isklju!ivo od prodaje knji'a i #onorara, ali je naposljetku zbo' bolesti pri#vatio stalan posao. 18%0. je izabran za u!itelja #rvatsko' 1ilirsko'2 jezika na pravoslovnoj akademiji u ?a'reb, a 18%6. postao je tajnikom )ati*e ilirske. Fraz pristupa ilir*ima zbo' uvjerenja da ni 9loven*i, ni Hrvati, ni 9rbi zbo' malobrojnosti ne&e stvoriti jaku knji"evnost te da &e tek ilirizam na osnovi tokavtine kao zajedni!ko' knji"evno' narje!ja dati !vrstu podlo'u za razvijeniji knji"evni "ivot. lavno nastojanje mu je bilo 1u skladu s KollLrovim s#va&anjem da su 9loven*i samo dio 5lira i da kao takvi nemaju pravo na samostalan knji"evni jezik2 da 9loven*i pri#vate zajedni!ki knji"evni jezik s Hrvatima i 9rbima, ali u tome nije uspio. 14a je to kojim slu!ajem i posti'nuto, to ne bi dovelo do ilirizma, ve& bi naputanje vlastiti# na*ionalni# obilje"ja samo poja!alo 'ermaniza*iju.2 lavni Frazov protivnik me8u 9loven*ima bio je 2ran+e Preeren koji je u poznatom epi'ramu osudio Fraza kao narodno' odmetnika koje'a vodi samo bri'a za materijalnu korist+ "elja da od knji'e ima i zarade. Gli Fraz ipak nije doao u

Vra" je svoje prve radove pokuavao o)aviti u knji'evnom almana$u Kranjska belica, me&utim, to mu, ")o* domina#ije Preerna i nje*ovi$ sljed)enika koji su u knji'evnom i"ri(aju nje*ovali kranjski dijalekt, nije pola"ilo "a rukom.

1.
Hrvatsku samo iz sebi!ni# razlo'a ve& i zato to je tek tamo mo'ao do&i do ve&e' izra"aja 1tada su u 9loveniji prevlast dr"ali Kranj*i, na tetu ostali# 9lovena*a2. Frlo aktivno sudjeluje u tadanjem knji"evnom "ivotu 1odr"avao je koresponden*iju s istaknutijim knji"evni*ima svo'a vremena2 nastoje&i to bolje upoznati knji"evnosti slavenski# naroda, ali i da dru'i slavenski narodi upoznaju ju'oslavenske knji"evnosti pa je objavljivao po poljskim i !ekim !asopisima. 3 politiku se, iz stra#a da ne nateti knji"evnosti, nije "elio previe mijeati, a upravo podre8ivanje knji"evnosti politi*i zamjerio je jednom od svoji# 'lavni# ilirski# kole'a ( "j%devit% /aj%. 4o nji#ovo' potpuno' raskida dolazi kada Fraz pokre&e zbornik Kolo 156<=2, koje' ure8uje s >akov*em i Fukotinovi&em. 1osim Kola objavljuje u anici, "arodnim novinama# (stri# Slavenskom jugu# )etopisu 'atice srpske# Be*koj vili# Podunavki# budimpetamskom Skorote*i# zadarskom Srpsko/dalmatinskom magazinu# varavskoj ennici/:utrze;ki itd!< ?a "ivota je izdao tri knji'e ori'inalni# i prevedeni# pjesama+ G!labi'e 1?a'reb, 18%/2. Gla#i i( $!bra e 1era in#)e 1?a'reb, 18%12. G!#le i tamb!ra 1Pra', 18%02 te zbirku slovenski# narodni# pjesama Naro$ne &'e#ni ilir#)e 1?a'reb, 183-2. 9abrana djela izdala mu je 'atica ilirska u pet knji'a 11863 ( 186$2, a kriti!ko i potpuno izdanje izdala je @G?3 1-0,. Fraz je bio najobrazovaniji me8u pis*ima ilirizma, znao je sve europske jezike i djela veliki# svjetski# pisa*a u ori'inalu, a osobito s mu bili dra'i JUran'er i 3#land te Pukin i o'olj. 3 javnost je uao kao pjesnik, !esto "ive&i vrlo skromno, samo kako bi si mo'ao priutiti knji'e. Frlo senzibilan, lako se zaljubljivao 1jake i potresne ljubavi prema selja!koj djevoj*i >ozi te prema k&erki samoborsko' tr'ov*a "j%bi+i >antil1 koje su propale zbo' nje'ova nezavidno' materijalno' polo"aja2. No i ina!e je Fraz propa'irao nazor kako se pjesnik ne smije vezati bra!nim okovima. "ena mo"e poslu"iti kao nada#nu&e, ali ne i kao "ivotna dru"i*a. 5ako je po svojim po'ledima na "ivot i knji"evnost bio izrazit romanti!ar, realisti!ki je 'ledao na drutvene odnose 9lovena*a i u Hrvatskoj, te knji"evne prilike i veze izme8u politike i knji"evnosti. Frazovim djelom i li!no&u po!eli su se baviti brojni 1slovenski2 stru!nja*i ve& nedu'o nakon nje'ove smrti, ali nje'ov u'led kod 9lovena*a padao je i rastao ovisno o pojedinim 'rupama slovenski# intelektuala*a koje su mijenjale po'lede na odnos 9lovena*a prema Hrvatima, a kasnije, kada je 9lovenija krenula ka osamostaljenju, Fraz je !ak bio pro'laen i izdaji*om. Na slovenskom je pisao od 183/. do 183-, a na #rvatskom od 183-. do 1801. Prevodio je 4antea, Petrarku, Gnakreonta, oet#ea, JErona, a u svom radu koristi 'otovo sve pjesni!ke 7orme+ sonete, balade, #eksametre, sti# slovenske narodne poezije, staroklasi!ne stro7e, poljski krakovjak i staro#rvatski narodni desetera*. Na nje'ov rad dosta je djelovao Preeren ( oblikom i sadr"ajem soneta$. Kada je upoznao KollLra, po!eo je pisati o 9lavenstvu i nje'ovim neprijateljima. Prisutan je stvaran do"ivljaj naroda i nje'ove sudbine no s vremenom se po!eo sve vie osloba8ati tu8i# uzora. 5ako Fraz, ako 'a uspore8ujemo s Preerenom, ostaje u nje'ovoj sjeni ( usporedba nije sasvim opravdana jer je Preeren tada bio zreliji i iskusniji te je objavljivao samo ono to je smatrao u potpunosti uspjelim, dok kod Fraza u kasnijim objavljivanjima nije vrena selek*ija ve& je objavljivano kompletno djelo, s uspjelim i manje uspjelim pjesmama.

Npr. u Venc !"#"lj bni$ s"ne%"& 4ormalno i patriotskim tonovima nasljeduje Preerena.

1/
5z nje'ovi# se slovenski# pjesama vidi da je ve& prije tridesete 'odine potpuno iz'radio svoje knji"evne pojmove pa je !esto kriti!ki i ironi!no pisao o razli!itim drutvenim do'a8ajima u 9loveniji 1npr. #rvatski sonet "adriknjitvo2. 5pak, tada u 9loveniji nije uspio nita objaviti i to je jo jedan od razlo'a zbo' !e'a je po!eo pisati na #rvatskom. 3 #rvatsku knji"evnost Fraz dakle ulazi kao zreo knji"evnik, a kasnije mno'e svoje slovenske pjesme prevodi na #rvatski. Po svojem temperamentu bio je najizrazitiji romantik me8u ilir*ima. 3 knji"evnost unosi individualnost i 7ormalne elemente iz stari# knji"evnosti neprestano se nada#njuju&i na narodnoj poeziji. Knji"evni u'led u Hrvatskoj stekao je najprije ljubavnim pjesmama iz *iklusa G!labi'e 1u podnaslovu+ Vi'enac &o&'e a)a $rago' i $omo ini2 koje je nakon objavljivanja u 4ani*i, 18%/. izdao u knjizi. 6o je prva knji'a izrazito ljubavne poezije u novijoj #rvatskoj liri*i. 3 =ulabijama4 je jednostavnim krakovja*ima- izra"ena ljubav prema "j%bi+i >antil1. Crotika je isprepletena #rvatskim i slovenskim pejza"ima, izrazima ljubavi prema vlastitom narodu i 9lavenstvu. Prvotno su izala samo dva dijela *ijelo' *iklusa, a nakon Ljubi!ine smrti tre&i 1opisuje svoje duevno stanje nakon njezine udaje2 i !etvrti dio 1uzdizanje ljubavi prema njoj na 'lobalnu razinu ( prema narodu i !ovje!anstvu2. 3 zbir*i se osje&aju KollLrove i Herderove misli o premo&i ljubavi nad mr"njom i vizija budu&e' !ovje!anstva kad &e svi ljudi biti bra&a, a vidljiv je i klasi!ki uzor 1mitoloka imena2 te pridavanja mitski# svojstava antike slavenskim likovima. 3 dik*iji ovo' ljubavno' kan*onijera vidljiv je i utje*aj #rvatske renesansne i barokne lirike. Pena nije samo simbol ve& i stvarni pojam. prisutan je ideal "ene kao dio domovine, "ene koja se ra8a iz pejza"a 1samoborske okoli*e2. Rar =ulabija je u nji#ovoj 'otovo naivnoj jednostavnosti i neposrednosti, a u #rvatskoj su knji"evnoj povijesti pro'laene ljubavnim romanom u sti#ovima, sli!nim Pukinovu 8vgeniju %njeginu 1Pro#aska2, no to je ipak pomalo pretjeran zaklju!ak. 3 svojim Gla#ima i( $!bra e 1era in#)e Fraz je ( prema narodnoj tradi*iji ili povijesti, ili iz vlastite 7antazije ( iznio u sti#u razli!ite pripovijesti, ili ljubavne ili s primjesom patriotizma. Neke od nji# 1>ridrik i 9eronika# ,ora i Bogdan2 opse'om predstavljaju male epove, a baladu je pro'lasio epopejom u malome. 3 nje'ovim epskim pjesmama ima izrazito lirski#, mo"da i autobio'ra7ski# elemenata, npr. u 9jeri i nevjeri, s ironiziranjem "enski# zakletava o vjernosti do 'roba. Fe& u vrijeme izdavanja &lasa, nje'ova je lirska produk*ija opadala te je poslije to'a na #rvatskom jeziku izdao jo samo knji'u G!#le i tamb!re. lavni su njezini dijelovi prepjevi slovenski# pjesama iz prve mladosti. *iklus neke vrste roman*a ?vije0e i vo0e, vie prijevoda pod natpisom (za mora te *iklus Povjestice. Karakteristi!an je *iklus (stina i ala, zbirka aljivi# pjesama, satira i epi'rama. :tprilike u to vrijeme napisao je i niz soneta koje je kasnije obu#vatio pod naslovom Sanak i istina i *iklus Ga(ele u kojemu se, ve& potkraj "ivota, bole"ljiv i bez si'urna mjesta, upitao+ N Bto sam posti'ao u "ivotuV %8 soneta u *iklusu Sana) i i#tina po op&em je sudu 7ormalno najuspjeliji dio Frazova pjesni!ko' stvaranja. Karakterizira i# iskrenost, meko&a, neto 'otovo djetinjski bezazleno. 3 njima je iznio svoj posljednji proplamsaj ljubavi N prema ?a'rep!anki ;ildegardi *avani(evoj. 6amo nje'ova zrelost sasvim dolazi do
8 !

' l 5 tur. r (a6 ' labije 5 vrsta ja)uka, #rveni$ kao ru'e, R"sen)*+el. 7rakovjak je sti$ poljske narodne pjesme6 8 sti$a.

18
izra"aja ( nema vie mladena!ke neobuzdanosti i posvemanje' podvr'avanja eroti!nim !uvstvima kao to je to slu!aj bio u =ulabijama. Pjesme izra"avaju vie divljenje ljepoti i dobroti ne'o "elju za posjedovanjem, a neke su proniknute sje&anjem na mrtvu Ljubi*u. Kao 'lavni osje&aj u !itavom *iklusu izbija motiv Heineove pjesme u bist @ie eine Blumme. Nakon !etiri 'odina boravka u ?a'rebu, Fraz vie nije 'ajio tako jake iluzije kao nekada. nita nije bilo onako kako je o!ekivao ( politika je po nje'ovom miljenju smetala knji"evnosti. 4ozrijevaju&i, sve vie prelazi u kritiku. :draz to'a su nje'ove satire i epi'rami, kriti!arski rad te izdavanje Kola. otovo nitko od pjesnika nje'ova vremena na ovim prostorima nije pokazivao toliko razumijevanja za stvarnost svo'a doba kao Fraz, i nitko nije toliko nastojao da svoja opa"anja izrazi u pjesmama. Nje'ovi epi'rami u *iklusima Komari i oba$o i te O#e 1u knjizi &usle i tambura2 'otovo su osamljeni u tadanjim ju'oslavenskim knji"evnostima. 5mao je smjelosti da uo!i i napadne niz naopakosti u kulturnom, drutvenom i politi!kom "ivotu. Po tome 1osobito nekim svojim epi'ramima2 Fraz je bio jedan od najnapredniji# ljudi svo'a vremena ( ne samo literat ve& i !ovjek koji "ivi s pitanjima svo'a doba. 4okaz tomu je i nje'ova suradnja u Slavenskom jugu. 18%8. priklju!uje se 'rupi ajevi# protivnika 1Kulan, Bulek, )a"urani&, Fukotinovi&, Kukuljevi&2, a u svojim je epi'ramima britko okarakterizirao #rvatske ma8arone, ali i neodlu!nost ilira*a. Nastojao je s#vatiti knji"evnost u njezinom umjetni!kom i drutvenom zna!enju. Javio se problemima knji"evne publike i problemom knji"arstva. znatan broj nje'ovi# epi'rama odnosi se na knji"evnike. Nastoje&i da #rvatsku knji"evnost podi'ne na razinu europski# literatura, zajedno s >akov*em i Fukotinovi&em pokrenuo je 56<=. zbornik Kolo. Pod pseudonimom @anko >eetar, stao je pretresati novija izdanja i bilje"iti sve to mu se u umjetnosti !inilo va"nim. 6e svoje biljeke i opa"anja tiskao je i izvan Kola, npr. u )etopisu 'atice srpske te (lirskim narodnim novinama. Nje'ova te"nja bila je stvoriti knji"evnost koja &e po vrijednosti biti umjetni!ka a po du#u i stilu narodna, slavenska. ?animao se za pojave u svim ju'oslavenskim knji"evnostima te je nastojao zabilje"iti izlazak 'otovo svake nove knji'e 1Preradovi&a, )a"urani&a, >adi!evi&a, Nje'oa, I2 @edan je od rijetki# svoji# suvremenika koji je ve& tada s#vatio da knji"evna djela ne smiju biti odraz strani# uzora ve& plod nai# prilika. 3pravo iz to' razlo'a kod nje'a je toliko vidljivo nastojanje da uo!i u !emu su bitne zna!ajke nae' jezika i nae knji"evnosti te da sam pie na!inom po kome bi ostao narodan i svoj. Nastoje&i razlu!iti to je u starim djelima nae a to talijansko, prema dubrova!koN dalmatinskoj knji"evnosti odnosio se kriti!nije ne'o ostali ilir*i.. 6ako je za junake %smana 1iako poneto preotro2 tvrdio da su samo po obliku nai a po jez'ri odraz talijanski# djela. :dbijao je knji'e u kojima je uo!avao povo8enje za njema!kim, talijanskim ili staroklasi!nim uzorima. Prvi je i jedini u svome vremenu pisao o naem sti#u i o naoj prozi, isti!u&i pri tom du"nosti nai# knji"evnika+ da piu jezikom kome &e biti izra"en i na jezi!ni ritam. 4r"ao je da je u narodnoj poeziji stvorena narodna umjetnost po izrazu i sadr"aju pa je dosljedno tra"io da se nai pis*i u'ledaju u narodnu pjesmu. Retrdeseti# 'odina nje'ov je polo"aj u #rvatskoj knji"evnosti bio prili!no te"ak, osobito otkako se po!eo baviti kritikom i tako zamjerio brojnim st#otovor*ima,

1!
a naro!ito aju koji je dr"ao da u knji"evnosti mora imati vodstvo. ?ato je Kolo nailo na "estok otpor. svaki sljede&i broj prolazio je sve slabije. 3 svom !lanku o =ulabijama# Pro#aska Frazu zamjera nekoliko stvari+ udarao je na dubrova!ke pis*e, a sam je od nji# preuzimao i rije!i i du# ljubavne poezije. nje'ov za#tjev da se #rvatska knji"evnost povodi za narodnom poezijom nije niti ori'inalan 1jer je preuzet od romanti!ara, osobito Relakovsko'2 niti ispravan 1jer je sva #rvatska knji"evna kultura zapadnja!ka2. 5pak, zna!enje Fraza u svemu tome nije malo. on nije #tio prekid sa zapadom ve& samo da unato! svemu ostanemo svoji, a ne da kopiramo tu8e. 3 svom posmrtnom !lanku % breviru Stanka 9raza u $rvatskom kolu 1-3%, )ilutin Ne#ajev pro'lasio je Fraza jednim od prvi# liri!ara svijeta. Naravno da je takva tvrdnja pretjerana+ Fraz je bio svjestan svoji# nedostataka, osobito to'a da kao ro8eni 9lovena* nikada nije uspio u potpunosti svladati tokavski ak*ent to je !esto ilo na tetu pjesni!ke lako&e i virtuoznosti. 5pak, me8u slovenskim pjesni*ima to'a vremena, Frazu pripada odma# dru'o mjesto iza Preerna, a sli!no i me8u pjesni*ima na #rvatskom 'ovornom podru!ju. 4a nije imao problema sa boljim osje&anjem tokavsko' na'laska, zasi'urno bi svojom poezijom uspio posti&i puno bolje rezultate. 3nato! svemu, on je uz Nem!i&a, Kukuljevi&a i Fukotinovi&a jedan od najplodniji# #rvatski# prozaista u razdoblju ilirizma. Kako u liri*i, tako i u prozi, do izraza ponajprije dolazi neposrednost kazivanja. bez nepotrebni# uvoda i uvijanja ( naprosto iznosi ono to je do"ivio. dje 'od pie o umjetni!kom izrazu, Fraz na prvom mjestu isti!e potrebu prirodnosti i istinitosti. to su 'lavna obilje"ja nje'ovi# knji"evni# djela. Jilo bi krivo u tome 'ledati realizam jer su i istinski romanti*i te"ili za istinito&u i prirodno&u, koliko su bili istinski umjetni*i. @er jedina je prava umjetnost samo ona u kojoj je stvoren neposredan, neizvjeta!en izraz. 5ako mu kao liriku mo"da i ne pripada prvo mjesto u knji"evnosti, u narodnom "ivotu ide svakako me8u prve ( jer je prvi ukazao na put kojim #rvatska knji"evnost mora i&i ako #o&e biti i narodna i samostalna, a istovremeno i umjetnost.
1Gntun Jara*+ PS$K AB, ?a'reb, 1-60.2

Dimitrija Demeter (1811 1872)

4emeter je jedan od vode&i# knji"evnika HNP, a me8u kulturnim djelatni*ima svo'a vremena posebi*e zaslu"an za razvitak #rvatsko'a kazalita, kojemu je od 18%/. do ezdeseti# 'odina 1-. st. bio neprijepornim vo8om. :d najranije mladosti kulturno i na*ionalno oblikovao se u dvojezi!noj sredini+ novo'r!koj 1podrijetlom je bio rk2 i #rvatskoj. Naposljetku se pod ajevim, Fukotinovi&evim i Kurel!evim utje*ajem opredjeljuje za #rvatsku kulturu. Po svojoj novo'r!koj i kasnije #rvatskoj liri*i, 4emeter je romantik, dok je kao dramati!ar romanti!ki klasi*ist, naslonjen na tradi*iju njema!ko' kazalita. 3 mladena!koj novo'r!koj liri*i iskazuje se kao izraziti romanti!ar pa u tim sti#ovima prevladavaju slike idili!ni# krajobraza, neuzvra&ena ljubav, ruinisti!ka atmos7era, a lirika mu se odlikuje poznavanjem anti!ke kulture te 'r!kim patriotizmom koji &e kasnije sve vie prerastati u #rvatski.

21
Fe& iz prve knji'e nje'ova dramsko' stvaralatva Dramati")a &o)!0en'a $io &ar i 118382 sna"no izbijaju sva obilje"ja kasnije' stvaralatva i 'oleme zauzetosti za razvitak #rvatsko' 'lumita. 6o se osobito o!ituje u pro'ramatskom Pre$go or! koji bismo mo'li nazvati prvim #rvatskim *jelovitim dramatur'ijskim spisom. 3 njemu 4emeter postavlja temeljne prin*ipe koje ilirski pokret name&e teatru i dramskoj knji"evnosti. Poziva se na dva stara dubrova!ka pjesnika+ Ant%na /le:evi(a i nje'ovu ,orislavu koji tiska u vlastitoj ina!i*i pod imenom L'!ba i $!1no#t te 'ika /%nd%li(a od koje' za svoju Kr n! o# et! preuzima motive iz Sun*anice. 9voj pred'ovor nastoji ostvariti kao sintezu knji"evnoteorijsko' i na*ionalno pro'ramatsko' s#va&anja drame i kazalita pa je zapo!inje para7razom Hora*ijeve interpreta*ije knji"evnosti 1spoj korisno'a i lijepo'a2. 4oti!e se i jezika isti!u&i kako se upravo s pozorni*e knji"evni jezik mo"e najlake i najbr"e proiriti. Panrovski se 4emeter priklanja povijesnoj drami koja tematizira "ivotne sudbine znameniti# li!nosti, !ime usvaja klasi*isti!ku staleku klauzulu =orneilleova tipa, ali i odre8ene postulate koji su razvidni iz njema!ke re*ep*ije 9#akespearovi# tra'edija u pisa*a Sturm und ranga, odnosno romantika. Fa"nost 4emetrova pred'ovora jest i u autorovu jasnom izjanjavanju o modalitetu dramsko' izraza. 3 Krvnoj osveti u #rvatsku dramu uvodi desetera* po uzoru na nau juna!ku epiku, koji &e kasnije obilje"iti i nje'ovu .eutu i mno'e kasnije tra'edije dru'i# autora. 18%%. se u Je!u 1zbo' opasnosti od *enzure u zemlji2 pojavila Te!ta. :va povijesna tra'edija u pet !inova tijekom vie od stotinu 'odina izazvala je mnotvo rasprava i polemika 1od krajnje pozitivno' )arkovi&evo' do krajnje ne'ativno' )atkovi&evo' krajem %/Ni# 'odina2. 9vojim obilje"jima .euta predstavlja vr#una* #rvatske romanti!koNklasi*isti!ke drame. 6emeljni tematski supstrat je iz na*ionalne povijesti, s kojom aktualna politi!ka i na*ionalna pitanja mo'u dovoljno vidljivo korespondirati. 6ako u pred'ovoru .euti 4emeter izjavljuje kao nije ;preuzeo #istoriju ono'a vremena pisati<, ve& je iz nje ;uzeo samo predmet, da u poeti!koj sli*i silu !ovje!anski# strasti predstavi<.
TEATA CD411< (lirska kraljica Te!ta# poznata po svojoj oholosti prema mukarcima# protjeruje svoju dvorjanku E Bt! jer ju je zatekla s 8ili o'em! (ako se .euta zarekla da nikada ne0e pokleknuti pred mukarcem# igrom sudbine# iz sigurne smrti pred medvjedom u lovu spaava je Dimitar i ona po prvi put osje0a slabost prema nekom mukarcu# ali u svojoj oholosti to ne eli priznati! 2imljani ele zauzeti (liriju i imitar Ckoji je smrtno zaljubljen u .eutu< prividno stane na rimsku stranu te nastupa kao izdajnik# samo da bi kao novi kralj mogao ispuniti .eutino obe0anje da 0e po0i za njega kada bude kralj! .euta je prognana i bjei u 2isno gdje nalazi uto*ite u kolibi u kojoj sada sretno ive ?vEta# 'ilivoj i njihova djeca# koji ju# unato* tome to ih je neko0 nemilosrdno protjerala# uzimaju u zatitu! olazi imitar i trai od .eute da ispuni svoje obe0anje Cda 0e se udati za njega kada bude imao carsku krunu<! .euta# koju je progonstvo probudilo i osvijestilo pristaje! -li 2imljani kre0u u napad i imitar mora u bitku! .euta ga o*ajna i*ekuje# ali $rvati su u bitci sasvim poraeni i dolazi poslanik s vije0u da je i imitar poginuo! Kad to sazna# o*ajna .euta pograbi sina iz kolijevke i po*ini samoubojstvo skokom u more!

Povijesni izvor 4emeter je pronaao u 55. knjizi $istorija 'r!ko' povjesni!ara Polibija1/. Naravno, kao uzori, 4emetru su se nametnuli i brojni europski autori, pa
11

Poli)ije opisuje sud)inu ilirske kralji#e 9eute koju je *usarenje na ju'nom :adranu dovelo do rata s ;imom (22!. pr. 7r.) u kojemu 9eutina 4lota do'ivljava pora" pod Visom, a kralji#a se povla(i u ;isan, dok vladanje nad dijelom kraljevstva preu"ima nje"in nekadanji vojskovo&a <imitrije Hvaranin.

21
je .euta zasnovana kao tra'edija ekspirske inspira*ije, a potilerovske dramaturke strukture. :dma# kada se pojavila, postala je klasi!nim djelom novije #rvatske dramatike, s perspektivom da bude i reprezentativno s*ensko djelo, ali je istodobno smatrana i pro'ramatskom dramom !itavo' HNP. )e8utim na s*enu je ipak dola prekasno 1186%2 da bi prilikom praizvedbe polu!ila neki zna!ajniji uspje#. Najvredniji dijelovi su njezini izrazito romanti!koNklasi*isti!ki se'menti, a u *jelini sa"ima klasi*isti!ke, romanti!ke i sentimentalne elemente te izra"ava politi!ke *iljeve HNP. Na #rvatskom jeziku 4emeter je napisao jo samo nesa!uvanu dramatiziranu ale'oriju Pomo0 iznenada 1186-2 nastalu povodom posjeta Aranje @osipa 5 i *ari*e Clizabete ?a'rebu. 3 autorovoj ostavtini nalazi se i rukopis njema!ke drame Der Ei#&ala#t 1)edena pala*a2, napravljena prema romanu 5. 5. La"e!nikova. Fjetinu dramsko' komponiranja prikazao je i u opernim libretima. Prvobitnu verziju libreta koju je @anko =ar sro!io za prvu #rvatsku operu Fatroslava Lisinsko' pod naslovom Fzajamna vru0a ljubav, 4emeter prera8uje i opera biva 18%6. izvedena pod naslovom L'!ba i (loba. 3 libretu je vidljiv utje*aj 9*#illerove tra'edije Spletka i ljubav. Pravi libretisti!ki dar 4emeter je pokazao tek u operi Porin ili O#loboHen'e %r ata i#&o$ Crana")og 'arma u kojoj se opisuje pot#vat junaka Porina koji u -. st. osloba8a Hrvate od 7rana!ke domina*ije. 4emeter je prvi or'anizator, utemeljitelj dobrovolja!ki# dru"ina i artisti!ki ravnatelj #rvatsko' kazalita. 5ako aktivni sudionik svi# kazalini# 'ibanja, morao se pri#vatiti i kritike jer kvali7i*iraniji# za tu zada&u tada nije bilo. 6ako je morao istovremeno djelovati i peda'oki i kriti!ki. 3 svojim kasnijim kritikama on &e postati pravi analiti!ar kazaline predstave i njezini# brojni# aspekata. Kao uzor je imao repertoarni i or'aniza*ijski model be!ko' Jur't#eatra, dok se Benoa 1s kojim je 4emetar !esto sna"no polemizirao2 zala'ao za slavenski i romanski repertoar koji je 4emetru bio poneto stran. Kona!nu bilan*u zauzetosti za sve esteti!ke i or'aniza*ijske aspekte #rvatsko' kazalita 4emeter je iznio 186%. u poznatom !lanku Naro$no )a(ali0te )ao (emal'#)i (a o$ u omobranu u kojem je jo jednom #tio upozoriti na va"nost kazalita u #rvatskoj kulturi. Prevodio je s njema!ko', rusko', talijansko', poljsko' i 7ran*usko'. Najbolja su mu ostvarenja prijevodi 9*#illera, dijelovi oet#eova >austa te izbor iz Heinove, Pukinove i Fittorelijeve lirike te 7ra'ment JEronova on :uana. Posebno mjesto u nje'ovom stvaranju predstavlja epski spjev Grobni")o &ol'e koji je tiskan 18%,. u prvoj knjizi Kola, dvije 'odine prije klasi!no' epa #rvatske preporodne knji"evnosti, Smrti Smail/age +engi0a. 3 spjevu se nalaze i autorova (zjanjenja, koja su u tuma!enju spjeva nezaobilazna. 3 0%/ sti#ova te podjelom na 13 numerirani# odjeljaka te zavrnim ,aslovjem, sro!eno u razli!itim metrima, &robni*ko polje je po 'eneri!kom ustrojstvu svojevrsni "anrovski #ibrid. 3z osebujno pripovijedanje javljaju se i lirske pjesme 1Pjesma .atarkinja2, zborske budni*e 1Pjesma $rvata, poznata po prvom sti#u Prosto zrakom ptica leti, najbolja 4emetrova pjesma, poznata kao soloNpopijevka F. Lisinsko'2 kao i dramski intonirani dijalozi. 5 &robni*ko polje opjevava povijesni do'a8aj+ 18%,. slavila se esto'odinji*a bitke na robniku u kojoj su Hrvati navodno pobijedili )on'ole nakon nji#ova upada u Hrvatsku. 4emeter pod sna"nim JEronovim utje*ajem u svoj spjev uvodi ;ja< pripovjeda!a koji 'ovori o svojim osje&ajima i dojmovima izazvanima pri!om o 'robni!koj bit*i. )ijeanjem "anrova, ovo epsko djelo polemizira s tradi*ijom i

22
klasi*isti!kim s#va&anjima o stro'o odre8enim kompeten*ijama pojedino' roda. 9pjev zapo!inje lirskim akordom ;ja< pripovjeda!a koji nakon evoka*ije sjevernotalijansko' pejza"a 1Jrenta, Fene*ija, Ferona, I2 apostro7ira umjetni!ka i *iviliza*ijska dosti'nu&a slavni# ljudi to' podneblja 1Petrar*a, >a7ael, =anova, biskup Karlo Joromejski i dr.2 :d to' idili!no' pejza"a, u sr*e se jo sna"nije me8utim urezalo robni!ko polje 1silna raka, 'nijezdo no&ni# snova2, tako da nas u povijesni do'a8aj pripovjeda! uvodi kontrapunktnim suprotstavljanjem. ,aslovjem je &robni*ko polje uokvireno vizionarskom slikom subjektivne interpreta*ijske povijesti. 9 mno'o nedore!enosti i aluzivne simbolike, 4emetrov ekstati!ni ;ja< pripovjeda! i ne "eli zapravo opisati konkretni do'a8aj, ne'o samo prenijeti osje&aj i atmos7eru povijesno' zbivanja, to za posljedi*u ima sna"nu aktualiza*iju spjeva+ nedvojbeno opjevava probleme suvremenosti. Neosporiv je utje*aj JErona, ali i Pukinova Borisa &odunova 1kolektiv, juna!ki narod koji se bori za slobodu2. 5 po kon*ep*iji spjeva i po poetolokim i idejnim s#va&anjima, &robni*ko polje je pravi europski romanti!arski spjev, sinteza brojni# romanti!arski# prava*a. Lirske pjesme i novele !ine manji dio nje'ova opusa. Fe&inom su to pri'odni*e i po#valni*e, a dananje zna!enje samo im je knji"evnoNpovijesno. 3 almana#u (skra objavio je !etiri novele 1I o i Ne$a, Vi'a ica, Je$na no6 i Otac i #in2 koje 'otovo sve *rpu 'ra8u iz razli!iti# predlo"aka. 5zuzmemo li doktorsku diserta*iju o menin'itisu koja pripada polju medi*ine, ostatak 4emetrova znanstveno' rada je usredoto!en na 7iloloka pitanja i probleme+ 8i#li o ilir#)om )n'i1e nom 'e(i)! 118%32 u kojem se poziva na dubrova!ku jezi!nu tradi*iju. sudjelovanje u :e")om $ogo or! 1180/2 koji je nastojao uni7i*irati #rvatski i srpski jezik te autorstvo #rvatsko' dijela pravnoNpoliti!ke terminolo'ije za slavenske jezike u austrijskoj *arevini.
1Nikola Jatui&, S$K, ?a'reb, 1--$.2

Ivan Ma+urani (181 1890)

antolo'ijske pjesme+ Ja or/ Smrt Smail*age Iengi6a 5Ago an'e7

5van )a"urani& za sobom nije ostavio veliki pjesni!ki opus, ali je ve& nje'ova Smrt Smail/age +engi0a 1uz dopunu unduli&eva %smana2 dovoljno veliko djelo da 'a ubrajamo u najve&e pis*e epo#e. :ta* 5vana )a"urani&a bio je za kolovanje odredio samo starije' sina Gntuna, ali je upravo za#valjuju&i zauzimanju starije' brata koji je zarana spoznao dje!akovu nadarenost i 5van nastavio kolovanje. Njema!ku pu!ku kolu oboji*a su zavrili u rodnom mjestu, a klasi!nu 'imnaziju u >ije*i. :boji*a su se odlikovala izuzetnim znanjem strani# jezika, ali i potovanja prema vlastitom jeziku te nje'ovanjem !akavsko' dijalekta. Prva objavljena )a"urani&eva pjesma je ma8arska #ora*ijevska oda posve&ena Aeren*zu 3rmUnEiju, koju je napisao 183,. 3 ?a'reb je doao 1833, nakon zavretka 'imnazije. 3pisao je studij 7ilozo7ije i, upoznavi se s ajem, doao u doti*aj s preporodnim idejama. 3skoro po!inje objavljivati u anici i za tu suradnju aj mu je dao nov!anu naknadu ( prvi #onorar u novijoj #rvatskoj knji"evnosti.

2%
1830. upisao se na za'reba!ku Pravoslovnu akademiju koju je zavrio 1838, nakon !e'a se zaposlio u odvjetni!koj kan*elariji, a kasnije prelazi kao suplent na za'reba!ku 'imnaziju, da bi 18%/. ( polo"ivi odvjetni!ki ispit ( otvorio vlastitu kan*elariju u Karlov*u. Fe& 18%1. "eni se sa sestrom 4imitrija 4emetra ( Gleksandrom te stupa u slu"bu karlova!ko' 'radsko' po'lavarstva 'dje ostaje sve do burne 18%8. 3pravo to razdoblje karakterizira intenzivan knji"evni rad. 180/. @ela!i& is#oduje nje'ovo imenovanje 'eneralnim prokuratorom za Hrvatsku i 9lavoniju, a poslije postaje i dr"avni odvjetnik 'dje ostaje sve do pada apsolutizma 186/. 3z to je i predsjednik )ati*e ilirske 1do 18$,.2, a 1860. povla!i se iz javno' "ivota. 3 me8uvremenu se sklapa u'arskoN#rvatska na'odba 118682 koja se revidira 18$3. prilikom !e'a Narodna stranka )a"urani&a kandidira za bana i on na tom mjestu ostaje nepuni# sedam 'odina 118$3 ( 188/2. Poslije to'a se vie ne bavi politikom. 1880. umire mu supru'a Gleksandra. Posljednje 'odine proveo je bave&i se !itanjem, astronomijom i matematikom. 3mro je u ?a'rebu, %. kolovoza 18-/. Ritavo )a"urani&evo stvaranje karakterizira jasno&a kon*ep*ije i !isto&a izvedbe+ pomno odabrana tema i suvereno poznavanje te#nolo'ija umjetni!ko'a postupka. Jio je sklon isprobavanju mno'i# postupaka prije izbora ono'a koji mu je najvie od'ovarao. 18%%. objavljena je nje'ova dopuna %smana 11%. i 10. pjevanje2 u kojem je )a"urani& uspio u&i u du# unduli&eve poezije, nastoje&i ne upotrijebiti niti jednu rije! koja nije bila potvr8ena u izvorniku. 5ako je, nasuprot unduli&evo' barokno' osje&anja nitavnosti i ljudske prolaznosti, )a"urani& sav u romanti!nom aktivitetetu, veza izme8u ta dva pis*a vrlo je o!ita, a to je jo vidljivije u nje'ovom 'lavnom djelu Smrt Smial*age Iengi6a, koje je virtuozan spoj narodno' i umjetno', desetera!ko' i osmera!ko', dru'im rije!ima ( Ka!i&a i unduli&a. 3 njemu je )a"urani& opjevao stvaran #istorijski do'a8aj 1iako 'otovo bezna!ajan, koji se odi'rao 18%/.2 Podijeljen je u pet pjevanja Ago an'e# No6ni)# Ieta# Hara" i Kob.
S8RT S8AIL*AGE IENGIJA CD41G< -&%9-":8 prikazuje Smail/aginu okrutnost koja nuno vodi do raspleta u $-2-+F i kona*no do pravedne osude u K%B(! Kao silnik ubija nemo0ne protivnike# ali i pripadnike svog vlastitog svijetaH starog uraka koji mu je savjetovao da pusti ?rnogorce jer bi njihovo smaknu0e mogao platiti vlastitom glavom! +engi0 je bijesan i na ?rnogorce koji umiru bez straha i jauka i na uraka jer mu se *ini da su njegove rije*i samo poja*ale otpor raje! 'ilost za uraka moli i njegov sin "ovica# ali +engi0 nema milosti! "akon urakove smrti# "ovica spoznaje da vie ne pripada tom svijetu nasilja i be0utnosti! "ovica C?erovi0< je historijska li*nost# kr0anin i ?rnogorac# *ime postaje o*ito da je 'aurani0 IiznevjerioJ povijesnu istinu# u korist motivacije# koja je time postala mnogo ja*a! "%K"(KDD prikazuje "ovi*in moralni i fizi*ki prijelaz na stranu ?rnogoraca! F ovom pjevanju "ovica no0u dolazi do vladi*ina dvora# gdje strai iznosi svoje jade# ali ne predstavlja se imenom pa do kraja ostaje Ineznana delijaJ! "jegov dolazak na kapiju obiljeava i zalaz +engi0eve zvijezde# *ime je Smail/agina kob ve0 sada jasno odreena! +8.- na neki na*in obnavlja pojedina*no "ovi*ino no0no putovanje# ali taj paralelizam nije slu*ajanH svako pjevanje nosi u sebi odjeke prethodnog i najavu idu0eg! %vo pjevanje predstavlja eti*ku kulminaciju pjesniH *eta koja se kupi nije samo izvritelj "ovi*ine osvete# ve0 nositelj vinje pravde# a propovijed je moralni stoer *itavog djela jer nudi idealnu koncepciju ivota i polemi*ki se obra0a tzv! civiliziranoj 8uropi koja ne shva0a stoljetni napor balkanskih kr0ana da ostane njezinim dijelom! ,ato star*eve rije*i poti*u *etu da se eti*ki i moralno digne na visinu svoga poslanja! .ada se pojavljuje "ovica koji izri*e svoje razloge priklanjana njima i eli sudjelovati u izvrenju crnogorske pravde koja je sada i njegova! Sve0enik krsti "ovicu i daje mu oprost od grijeha! +eta se upu0uje k izvrenju svog zadatka!
11

= rukuopisu naslovljen N"&ica.

2
$-2-+ je najbogatiji zbivanjima i dramati*kim sukobima! (ma najvie stihova od sva ostala *etiri pjevanja zajedno! +engi0 je poao da kupi hara* na gata*kom polju i tamo po*eo mu*iti raju# ali dogaa mu se nezgodaH konj mu posr0e i on umjesto IvlahaJ pogaa vjernog Safera te mu izbije oko! 2azjaren# +engi0 za raju izmilja sve stranije muke# ali raja ne daje hara* jer ga nema otkud dati! Poslije ve*ere poziva doglavnika Bauka da mu zapjeva uz gusle i pjesmom povrati ponien ponos! Bauk pjeva o 2izvan/agi koji je na Kosvu doivio jednaku bruku prilikom kupljenja hara*a! Smail/aga prihva0a sudbinski glas poezijeH i on je osuen da poput 2izvan/age postane sprdnja raji# a kako se sramota ne da izbrisati L valja ih sve pobiti te nareuje da se raja stavi na jo gore muke# ali utom stie *eta! ,ame0e se kratak boj u kojem je ve0ina .uraka pobijena# uklju*uju0i i Smail/agu! Pravda je izvrena# ali je i "ovica pao pored age# od $asanove ruke# kada je mrtvom agi htio odsje0i glavu! Pjesan dobiva univerzalnu dimenziju! F K%B( je Smail/aga sveden na najobi*niju lutku to podrhtava i od malo ja*eg stupanja noge# to je svojevrsno likovanje nad poraenim junakom! - sjajno sunce za koje Smail/aga tvrdi da raja nije dostojna da je ono grije# to sunce# kad obasja Smail/agu# obasjat 0e zapravo mrtvu lutku!

Smrt Smail/age +engi0a nastala je dijelom i kao autorovo intimno uvjerenje u potrebu da se Curopa obavijesti o do'a8ajima na ovim prostorima. Aranjo )arkovi& izdi"e ju, ;po savrenoj umjetni!koj sastavbi i po veli!ajnom sadr"aju< na razinu #rvatske klasi!ne epopeje, a )a"urani&a uspore8uje s balkanskim Homerom koji je opjevao !etiri stolje&a z'oda na Jalkanu. Kratak opse'om, zbijen dik*ijom i leprav izrazom, ovaj spjev nije plod !asovita nada#nu&a. Kritika, koja je od sami# po!etaka 1npr. Bulekova u anici2 bila pozitivna, na neki na!in je u*rtala i daljnju kriti!ku re*ep*iju ovo' djela koje je svakako najvrednije ostvarenje ilirsko' razdoblja #rvatske knji"evnosti i jedno od najznamenitiji# #rvatski# djela uop&e. )arkovi& je dao *jelovitu kritiku koja ovo djelo situira u relevantni kontekst i zna!i vr#una* ono'a to epo#a sedamdeseti# 'odina 1-. st. mo"e izre&i o )a"urani&u. 4ru'i dio nje'ove kritike, napisan tek 1-/0. previe se oslanja na trope i 7i'ure kao najautenti!nije dokaze 1)a"urani&eve2 poezije, !ime se stje!e dojam da je pjevanje zapravo 'ra8enje 7i'ura i pobija prvi dio svoje teorije u kojoj isti!e da )a"urani& nije pisao ;po teoriji, ne'o slobodno, kako 'a je nosio polet prosvijetljeno' 'enija<. :!ito je da )a"urani&evo djelo karakterizira jez'rovit jezik 19eeber'er, 186%.2, a povezanost s unduli&em uo!io je ve& Pro#aska 11-112, povezavi izravno kon*ep*iju Kobi s temeljnim raspolo"enjem unduli&eva pjesni!ko' svijeta. :sim to'a, spjev je iz'ra8en na vrlo sna"nom lirskom raspolo"enju, koje je razlo' osebujnoj kompozi*iji koja nema ni epski ni dramatski oblik. Pitanje oblika zaokupljalo je kritiku sve do danas, kad se 'od 7ormalno pretpostavljalo stvarnome i estetskome. Najvie je za sintezu spoznaja o )a"urani&u dao Gntun Jara*, svojom velikom mono'ra7ijom 'aurani0 11-%02. :n primarnu vrijednost )a"urani&eva spjeva vidi u prvom redu u izvanrednoj zbitosti i jez'rovitosti kojom je pjesnik plasti!no i jasno iznio jedan naoko neznatan do'a8aj u nje'ovom najop&enitijem ljudskom dnu te je na jedinstven na!in znao upotrijebiti sna'u #rvatske rije!i da iz nje, prema potrebi, izrazi, i lirsku meko&u i dramatsku udarnost i 'lazbenu lelujavost i kiparsku plasti!nost. 4akako, Jara* spominje i ostatak ono'a to je neizre*ivo i neobjanjivo, a !emu i jest zna!ajka svake prave umjetnosti. Fe& na prvi po'led #rvatska knji"evnost ilirsko' razdoblja pokazuje izrazito zanimanje za jezik i jezi!na pitanja, a jezi!na svijest postaje jedna od temeljni# sila preporoda. 5 u )a"urani&a je pjesni!ki rad potaknut rodoljubljem jer mu je jasno da bez iz'ra8eno' knji"evno' jezika nema ni knji"evnosti, ni kulture, ni znanosti 1o tome 'ovori u ,/. broju anice, upozoravaju&i kako neiz'ra8en jezik sapinje i najve&e umove2. ?ato je )a"urani&eva poezija bila unaprijed odre8ena, i tematski i jezi!no.

29mrtni udara* turstvu #rvatske knji'e zadao je upravo on, zato su #rvatski knji"evni*i poslije nje'a krenuli u potra'u za jezikom koji &e izraziti #rvatsku 'ra8ansku *iviliza*iju u nastajanju, to je prvom polo za rukom Benoi. @o jedan prinos razvitku jezika i izraza dao je u politi!ki inspiriranom, ali tipi!no literarno izvedenom tekstu, brouri Hr ati 8aHarom 118%82 1'dje iznosi potrebu da se odnosi izme8u Hrvata i )a8ara urede tako da 3'arska postane zajedni!ka domovina ravnopravni# naroda2. 6aj tekst dokaz je izra"ajne sposobnosti #rvatsko' jezika i obraza* moderne #rvatske proze, a uz Smrt Smail/age +engi0a pokazuje osnovne zna!ajke )a"urani&eve umjetnosti+ pre'nantnost, sa"etost, lapidarnost, zaziranje od narativnosti i neprestana te"nja prema 'nomi!nosti 1u trenutku kad #rvatskim knji"evnim stvaranjem vlada zbunjena, mu*ava razlivenost2. 6vrdnja da niti jedan jezik ne mo"e biti podre8en dru'ome dio je )a"urani&eve jezi!ne teorije+ jezik je prije sve'a sredstvo za ostvarivanje komunika*ije, on slu"i prvenstveno ;porazumljenja radi<. 3pravo tome je i namijenjen nje'ov pro'las, vjeran ilirskoj tradi*iji o jeziku kao 'lavnom obilje"ju narodnosti. ?ato su $rvati 'aarom i prva velika proza moderne #rvatske knji"evnosti 1proza kao samostalna izra"ajna te#nika2, u !ijoj je temati*i i stilu vidljivo )a"urani&evo mladena!ko bavljenje )i*kieWi*zem. )a"urani&u dakle pripada slava da je, prije 9tar!evi&a, Kurel*a, Pavlinovi&a, Benoe i dru'i# prozaika 1-. st. stvorio prvu modernu #rvatsku prozu. Pjesma V'e)o i Iliri'e 118382 tako8er je dio )a"urani&eva pjesni!ko' razvitka, 7ormalno' i idejno'. 5lirija je pjesnikov zanos i zalo' budu&nosti nje'ova naroda pa je, u skladu s tim, po!etak tipi!no idili!ki, bukoli!ki ( po!inje opisom krajolika 5lirije te odma# na po!etku mo"emo povu&i paralele s o!itim uzorima+ Fer'ilijem i :vidijem. Pjesma je du'a i spora u ritmu i slikama uokvirenim desetera!kim oktavama, a nji#ovo osnovno raspolo"enje su idili!nost i ljepota davni# vjekova 5lirije. ?atim se opisuju nasrti dumana 1>imljani, Aran*i, Huni, 6atari2 koji su na'rnuli sa sve !etiri strane svijeta te, naposlijetku ( 6uraka, koji su tu i ostali i koji su postali 'lavni narodni neprijatelj, simbol zla i zaostalosti uop&e. Aran'e apstraktne slike iz 9jekova (lirije uspore8uje s naturalisti!kim slikama u $ara*u. op%ni O#mana )a"urani& pristupa ozbiljno, sistemati!no i samosvjesno+ nita to ve& u unduli&u nije upotrijebljeno ne smije na&i mjesta u dopuni. Kritika je primijetila opse"nost dopune i !injeni*u da su )a"urani&eva pjevanja bo'atija od unduli&evi# jer on unosi i velik broj epizoda i opisa te su mno'i skloni miljenju kako je dopuna kvalitetom !ak nadmaila izvornik. Pojedini dijelovi dopune 7unk*ioniraju i kao autonomne *jeline 1Pivan!evi&2, a kon*ep*ija dopune opet je usporediva sa Smrti Smail/age +engi0a jer je u oba slu!aja, iznad individualne tra'edije, izdi'nuta tra'edija naroda u kojoj su likovi tek "rtve #istorijske tra'ike. G )a"urani&, kao i unduli&, vjeruje u ;kolo od sre&e< i vjeruje u kob. )a"urani&ev pjesni!ki razvoj mo"emo podijeliti u tri 7aze+ priprava, do dopune %smana. dopuna %smana. Smrt Smail/age +engi0a. Naavi svo' pjesnika ( unduli&a, naao je )a"urani& i sebe pjesnika+ imita*ijsko dopunjavanje di'ao je na visinu novo', vlastito' izraza. nje'ov sti# balansira izme8u deseter*a i osmer*a 1"ebesa su knjige od vijekaM2 nastoje&i sa!uvati i stari #rvatski narodni sti# ( desetera* i unduli&ev osmera*. 6ako je )a"urani& stvorio izraz koji stvarala!ki izmi!e krutostima me#ani!ke klasi7ika*ije. Na tom temelju on je stvorio uvjerenje od koje'

2.
vie nije odstupao+ pjesni!ki je izraz artist!ka tvorevina, ra8a se iz narodno' 'ovora, ali se istovremeno di"e i iznad nje'a. Pjesni!ki jezik svako' trenutka mora !itatelja upozoravati na tradi*iju jer u njoj )a"urani& 'leda osnovu knji"evno' stvaranja. >ije! mora istovremeno pokazivati svoje dvostruko li*e+ duboku drevnost i neo!ekivanu svje"inu, ponovljenost i neponovljivost. Resto puta je u literaturi o )a"urani&u spominjana veza nje'ova spjeva s JEronovom poezijom. @edan od autora koji su zastupali takvo 'ledite bio je i Glois 9*#mauss koji pri#va&a tvrdnju da je struktura bajronovska, ali odba*uje bajronovski karakter 'lavno' junaka jer 9mailNa'a nije samo 'lavni junak djela ne'o istovremeno i jedino li*e koje je psi#oloki podrobnije opisano. :n nije bajronovski junak jer nije nikakav ;pobunjenik< koji se stavlja izvan drutva i nje'ovi# zakona, ne'o zato!enik jedno' odre8eno', tursko' vladaju&e' sistema. 9mailNa'a nije kriti!ar drutva ve& le'itimist, klasi*ist, zato!enik reda i poretka. Novi*a bi mo'ao biti 9mailNa'in oponent, ali zapravo je pravi oponent 9mailNa'in neimenovano bo"anstvo, ;sam on SIT kojX je 'ori.< 6ime su suprotstavljena dva sistema+ eti!ka pravda i eti!ka nepravda, dobro i zlo, ;raj< i ;pakao<, pri !emu je 9mailNa'a zapravo unduli&ev Lu*i7er, ;vlastodr"a* od propasti<. )a"urani& je primjer zrela pis*a u jo nesazrelo doba. 3nato! tome, )a"urani& je ipak bio knji"evnik tradi*ije, knji"evnik svjestan svoji# pret#odnika, ali i knji"evnik nasljedovanja+ klasi!ne i talijanske, starije #rvatske i narodne knji"evnosti. 9a ti# sto"era )a"urani& se vinuo u besmrtnost, a viestoljetni sukob 5stoka i ?apada, islama i kr&anstva, dobio je tu istu dimenziju. Nadrastao je sebe i postao umjetnost.
15vo Aran'e+ pred'ovor u Sabranim djelima, ?a'reb 1-$-.2

#etar #reradovi (1818 1872)

antolo'ijske pjesme+ P!tni)/ 8rt a l'!ba / L'!$#)o #rce/ Ol!'a/ Erni $an/ No6na &'e#mica/ Pitan'e/ Konac )ra'!

3z Preradovi&evo ime vezane su tri misti7ika*ije+ recepcijsko/kriti*kaN biografsko/ romanti*ka i pedagoko/interpretativna! Kako vidimo iz nje'ovi# od'ovora 9tanku Frazu1,, Preradovi& je bio prili!no samokriti!an, dok je *jelokupna kritika 1Benoa, )arkovi&, Fodnik, @e"i&, Aran'e, Haler2 podijeljena u o*jeni nje'ova djela. =ijeli nje'ov rad izvire iz jako' intelekta, sna"ni# osje&anja, ali i vojni!ko' "ivota pa, kako se vie od nje'a udaljavamo, nje'ove pjesme su sve manje dokument osobe, a sve vie ostaju u kru'u tre&e' #orizonta ( interpreta*ije teksta, odnosno knji"evni# !injeni*a. : razvijenosti nje'ova unutranje' "ivota najbolje svjedo!e nje'ova pisma u kojima iskazuje svoje nazore o "ivotu, umjetnosti, osobne emotivne komplekse i raspolo"enja, ali i stoi!ko ponaanje, koje je vjerojatno izravni produkt vojni!ko' drila, to je, osim u koresponden*iji vidljivo i u nekim pjesmama, u kojima je taj 7atalizam dodue, vie univerzaliziran 1Smrt# "ada# 'ujezin# ,mija2. 3 tom
12

Vra" je )io jedan od prvi$ Preradovi+evi$ knji'evni$ kriti(ara6 po(eo je pisati o Preradovi+evim pjesmama jo "a pjesnikova 'ivota.

2/
smislu Jara* 'ovori o Preradovi&evoj poeziji kao dokumentu intimne ispovijesti nje'ova bi&a, ali u nekim pjesmama 1npr. 'oja laa2 nalazimo i tipi!nu romanti!ku morsku meta7oriku la8e i plovljenja, kao jedne od temeljni# romanti!ki# ideja ( ideje s u d b i n e. Po svojemu miru, odmjerenosti, ravnote"i i poop&avanju, Preradovi& je zapravo antiromantik s atiindividualisti!kim pozi*ijama te po tome bli"i predromanti!kome oet#eu ne'o romanti*ima poput Lenaua, rYna i Heinea. 6ematski se Preradovi&eva poezija mo"e podijelti na+ ro$ol'!&)e, l'!bo )e te ra(li"ne &'e#me s op&om tematikom. 3 posljednju skupinu on u pjesni!ki korpus #rvatsko' romantizma unosi nove motive i sadr"aje. 9vemu tome treba pridodati i pri'odni*e, kora!ni*e, epi'rame, nad'robni*e 1epita7e2 i prepjeve 1kako i# sam naziva+ ;pjesme tu8inke<2. )e8utim, takvom podjelom zanemaren je nje'ov opus na njema!kom jeziku, 1ne2dovreni spjevovi , kao i ;misterijska< drama Kral'e i6 8ar)o, pa bi vremenska podjela mo"da ipak bila pri'odnija od tematske+ Prva 7aza obu#va&ala bi razdoblje pisanja na njema!kom jeziku od 183%. do 18%3. 1Z *iklus Lina*Lie$er2. zatim 7aza od dolaska u ?adar i suradnje u ,ori dalmatinskoj 118%3O18%%.2 pa do objavljivanja dru'e zbirke pjesama 1801. No e &'e#me. 6re&a 7aza obu#va&a razdoblje je od 186/. do smrti 18$,. Njema!ku poeziju po!eo je pisati 183%, povodom po"ara u kojemu je iz'orio !itav Neustadt, o !emu 'ovori u autobio'ra7skom zapisu Ertice moga 1i ota 11806.2 3 toj 7azi Preradovi& se o!ito nalazi unutar romanti!ke paradi'me, dodue, ve& s motivima i idejama ilerovske proven*ijen*ije, ali i ve& poznatim budu&im motivima mora i olujne la8e. otovo tijekom !itave vojne akademije i boravka u 5taliji, nalazi se pod izravnim JEronovim utje*ajem koje'a !ita u njema!kom prijevodu. 6aj utje*aj o!it je u motivima bajronovske !e"nje za ne!im nepoznatim, sanjive sre&e, ideala i bez'rani!ne velike ljubavi 1GegenKart/ ;!)!nCt/ Trenn!ng2. 6ada Preradovi& na njema!ki jezik prevodi povjesti*u !eko' bajronisti!ko' pjesnika K. H. )L*#a 8L3, a i nje'ova ele'ija JMngling# Klage korespondira s )L*#ovim motivom djetinjstva i iz'ubljene mladosti, melankolijom i pesimizmom. Frlo !esto koristi motiv usamljeno' pjesnika !ije je vr#ovno na!elo umjetnost, nasuprot banditskoj sili s kojom se valja vje!no boriti 1Da# A#)o)en*8N$c%en/ An mein Vaterlan$2, koje &e kasnije koristiti i u #rvatskim pjesmama 1npr. u Pr im l'!$ima2. Lina*Lie$er nisu u *ijelosti datirane13. Namijenjene su *arolini &+$a%33ovoj, opernoj pjeva!i*i u !ijoj je ku&i bio domjenak znameniti# ilira*a 1Fraz, Kukuljevi&, Jo'ovi&, Preradovi&2, a u to vrijeme nisu bile objavljene vjerojatno iz razlo'a to je to bilo vrijeme nje'ova braka s Pavi*om de Ponte, kao i Pavi!ine smrti 118002 koja je po!inila samoubojstvo. Prijelaz sa njema!ko' na #rvatski jezik zna!io je svojevrstan ;primjenjeniji< romantizam, katkad ;one!i&en< pra'mati!koNideolokom nu"no&u. :ne su u znaku Heinea i Lenaua pa je razumljivo da u njima nije prisutan domovinski ne'o ljubavni motiv 1Dein :il$ [pandan joj je Je$inica. An mein Her( \ 8ir!'/ mir!' #rce mo'e i dru'e2. Fa"no je upozoriti i na nje'ove prijevode i njema!ku orijenta*iju jer &emo u njima prepoznati motivski inventar primjeren tome kru'u, osobito motive Oeltschmerza. :d Heinea u'lavnom pri#va&a ljubavnu liriku, a ne nje'ovu kritiku 'ra8ansko' drutva. Na #rvatskom je po!eo pisati u dru'oj 7azi ilirsko' pokreta, nakon zabrane ilirsko' imena, kada je nastala 'lavnina ilirske knji"evne produk*ije i u 7azi pada
1%

Nastale su 18-1>18-1, "a vrijeme Preradovi+eva )oravka u 3a*re)u).

28
mno'i# politi!ki# iluzija, to se osje&a i u nekim nje'ovim pjesmama 1 :ra6a2. :n se zapravo iz pra'mati!ke preporodne 7aze povla!i u svoju njema!ku intimnu liriku, a zatim u jo ve&u unutranjost, ali sada u re7leksivnoNmisti!ku i spiritisti!koN 'nosti!ku. Gli o tome ne treba 'ovoriti kao o ;najnutarnijoj strani nae' preporoda< niti u tome treba tra"iti tipi!nost ;slavenske due< 1Fodnik, 1-/3.2 jer misti*izam nije samo karakteristika slavenstva, niti je teorija #rvatsko' narodno' preporoda smjerana meta7izi!kim i trans*edentnim *iljevima, ve& stro'o pra'mati!kim. Prva Preradovi&eva pjesma na #rvatskom jeziku je Po#lanica 9&iri Dimitro i6! 118%32 u kojoj je po du#u, motivima i reminis*en*ijama propjevao ka!i&evski, ali ju nije uvrstio u svoje Per ence 118%62 te je sam istaknuo kako se 18%%. mo"e smatrati po!etkom nje'ova #rvatsko' pjesnikovanja, kad ina!e dosta sudjeluje u ,ori dalmatinskoj! 5ako ilirskom pokretu mo"da ne pristupa sasvim naivno i idealno, ipak on ne odudara od uobi!ajene tematike po!etka ilirsko' pjesnitva, to je najbolje vidljivo u pjesmi P!tni)+? koja je ale'orijskim prikazom lirsko' subjekta N biblijsko' iz'ubljeno' sina koji se iz mraka tu8ine vra&a u oprataju&i za'rljaj domovineNmajke, ustvari biblijskoNstaro#rvatska tema ;suza sina razmetno'a<. 9li!an motiv koristi i u pjesmi :ra6a, zapravo maloj poemi u dijalokoj 7ormi, pisanoj u narodnom osmer*u. Preradovi& dakle, podosta pesimisti!ki, ali i ironijski 1na 'rani*i 'roteske2 'leda na aktualno drutveno bi&e, to dodatno dokazuju nje'ove alo#tin)e 1,ora dalmatinska, ,$,01O18%%2 ( devet desetera!ki# pjesama u kojoj se motivima mora, smrti, romanti!ko'a zatravljenja i patosa, bezvoljnosti te povijesnim, ratni!kim motivima, i onima *rnine i posvemanje' mraka, ski*ira obzor lirsko' ontoloko' statusa i nje'ove strati7i*iranosti u drutvenoNstvarni krajolik. 3 prvoj 7azi prevladava domoljubna tematika prepuna iskreni# patriotski# osje&aja, melankolije, ali i radosti ilirizma u ljubavnoj liri*i. ?a razliku od mirotvorstva u patriotskoj temati*i, u ljubavnoj je ipak intimniji, bio'ra7i!niji i subjektivniji. Nje'ov opus na njema!kom jeziku sasvim je u skladu s visokim za#tjevima europsko' romantizma, dok prelaskom na #rvatski jezik, on postepeno ;stanjuje< romanti!ku paradi'mu, ubla"uju&i romanti!ki radikalizam i razdrtost lirsko' subjekta. Aaza koja je u kriti*i u'lavnom de7inirana kao 7aza opadanja i banalnosti, raznovrsna je i bo'ata 1uz ve& spomenute )ina/)ieder, tada nastaje i drama Kral'e i6 8ar)o, libreto Vla$imir i Ko#ara, pjesme Ribar/ 8o'a laHa/ Na Grobni)!2, a 1801. objavljuje zbirku No e &'e#me u kojoj ipak, u *jelini 'ledano, umjetni!ka razina pada pa je umjetni!ki dojmljiv tek manji broj pjesama 1Pamet i #rce/ L'!$#)o #rce/ 8o'a laHa/ Sli'e&ac 8ar)o/ Na0a An)a2. >azo!aranje 'a dovodi do duboke krize 1P'e#ni)o a )ob, 18%-.2, ali jo uvijek vjeruje da &e neka ve&a mo& 1D!% #la 'an#)i2 ;izvesti narod iz bespu&a<, to je mojsijevska tema koju je kasnije nasljedovao Kranj!evi&. Frijeme apsolutizma svojevrsni je intermezzo, kada osim )ina/)ieder nastaje manji broj pjesama, nedovreni spjev P!#tin'a), Lo&!$#)a #irotica 1koristi motiv pu!ke le'ende N ljubav siromane djevojke i dubrova!ko' vlastelina, to svjedo!i o ostanku u pravoj romanti!koj paradi'mi2, ele'ija ;emal'#)i ra' te oda Smrt koja najbolje karakterizira autorovo raspolo"enje u razdoblju na'omilani# nesre&a. Kod Preradovi&a je osobito zanimljivo uo!iti jedan 7enomen+ dok su ilirski pjesni*i ili kon*entri!no od ire' ka u"em kru'u, od op&osti prema pojedina!nosti, koja je bila utopljena u tu op&ost, on ide obrnuto. smjer kretanja mu je od pojedinosti
1

Z"ra !al#a%inska %>18

2!
ka univerzalnosti, transtemporalnosti koju &e se ipak mo&i na&i u nekoj budu&nosti. )o"emo 'ovoriti kod nje'a i o ontolokom statusu bi&a, odnosno ;punjenju< bi&a ontolokom supstan*ijom te o onti!kom statusu 1Kra'oli) :oga/ :o1e 1i i/ Ne&o'amno#t :oga2 to je dio kritike, nedovoljno pre*izno, nazivao romanti!kim misti*izmom. 5pak, Preradovi& nikada ne ide u ekstreme, voli ;mirnu misao i mirno !uvstvo< 1Fodnik, 1-/3.2. Kao i ostali #rvatski preporoditelji, primijenio je poznatu #istorio'ra7sku Herderovu tezu o svijetu i !ovjeku, ali u slavenskome ;klju!u<. 6om je elementu pripojena kate'orija sr*a, tj. ljubavi i osje&anja, koja je u liku Jo'a ( idealitet, a na zemlji &e zavladati u vidu !isto&e, mira i me8usobno' uva"avanja. 5sti# s#va&anja su i ostali slavenski romanti!ari poput )i*kieWi*za i KollLra. 5ako se nije deklarirao kao ruso7il, ipak je kod nje'a mo'u&e uo!iti polariza*iju 5stoka i ?apada 1osobito u drami Kral'e i6 8ar)o, koja je, poput >austa, izrasla na pu!kom vjerovanju2, kojemu on suprotstavlja 9lavenstvo, prvenstveno po snazi bo"anske ljubavi, a ne vojnoj i politi!koj mo&i. Judu&nost je *rtom mesijanizma iskazana vizijama. 3 pjesmi Na0a (eml'a 118662 prisutna je ideja rada u kojoj se idealizira autenti!ni narodni, prirodni "ivot, dok se podrijetlo zlu nalazi izvan takvo' modela. 3 svojoj tre&oj 7azi Preradovi& pie epske pjesme i spjevove 1Starac )le#ar/ ;mi'a/ 8!'e(in2 s dominantnom idejom sudbine koja je zapravo 7undamentalno nje'ovo odre8enje koje varira od melankoli!ne poluodre8ene !eznutljivosti u prvoj 7azi 18ir!'/ mir!' #rce mo'e2 do tvrdo&e i oporosti u zadnjoj. 9ve vie na'laava svoju osnovnu platonisti!ku idealisti!ku pozi*iju prema kojoj se ljepota nalazi u eti!koj ideji, a nju treba zaodjenuti od'ovaraju&im oblikovnim ru#om. :va 7aza je na prvo mjesto stavila kate'oriju uzvienoga u doslovnom motivskoNtematskom smislu s idejom ;slavenski# ideala<, Jo"je istine i sklada svemira. 9pjev Pr i l'!$i 1186,2 priskrbio je Preradovi&u svojom idejom evolu*ije, za razliku od romanti!ko'a revolu*ionarno' obrata, usporedbu s )iltonovim (zgubljenim rajem10. Preradovi&a ovdje vodi ideja !isto' dualiteta izvorne !ovjekove prirode. 5sta ideja evolu*ije spomenuta je jo mno'o ranije i u pjesmi D'e$ i !n!) 118%02+ sa s*ene ne&e nestati ono to je stvoreno, ne'o &e mlada 'enera*ija nastaviti isti posao ( na svim podru!jima i planovima. :n je za'ovornik pro'resivno' razvoja due pojedin*a i !ovje!anstva, prema kojemu nije imanentna svijest o prvome 'rije#u, pa dakle niti o vje!noj kazni. Prvi je !ovjek tek poten*ija umna savrenstva. 3 Prvim ljudima je, dakle, osim evolu*ijske teze prisutna i ideja razumne mjere i ljubavi na kojoj sve po!iva, pa je dakle i u"ivanje doputeno. ideja ravnote"e tjelesno' i du#ovno', senzitivno' i spiritualno', bez umanjivanja jedno' ili dru'o' elementa. 6reba ukazati i na Preradovi&ev kompleks jezika. Preradovi& 'a poima kao zapis i po#ranilite tradi*ije, narodno' "ivota, na*ionalno', kulturno' i prosvjetno' identiteta te razlike spram dru'o'a. 3op&e, on de7inira ontoloki status ljudsko' bi&a i nje'ove pripadnosti komunika*ijskoj zajedni*i 1Ro$! o 'e(i)!2, ali je s dru'e strane, on medij umjetnosti, knji"evnosti pa kao takav sam izri!e mo'u&nost artisti!ke realiza*ije 1Je(i) ro$a moga2. 3 posljednjim 'odinama napisao je i nekoliko pjesama s dominantno e'zoti!nim motivima 1;mi'a, 8!'e(in2 koje ispovijedaju prevlast zla u zbiljskom

1-

Ipak, valja upo"oriti kako se Milton doslovno dr'i ,iblije, dok je Preradovi+u kao podlo*a poslu'ilo slavensko vjerovanje o postanku (ovjeka i" )o'je su"e. ?li(nosti nala"imo na ra"ini neki$ motiva i slikovnosti, a ne na ra"ini ideje ili o)rade.

%1
svijetu, ali samo s ljudske, drutvene strane. 6akvi e'zoti!ni, orijentalni motivi pribli"avaju 'a JEronu, 9#elleEu, Pukinu i )i*kieWi*zu. 5zme8u udvorne i 'alantne njema!ke poezije i 'randiozne romanti!ke idealisti!ke kon*epi*ije reli'iozno' s#va&anja ljudske povijesti, s mesijanisti!kom ulo'om 9lavenstva, spiritisti!ko obojenim 7ilozo7skim upitnostima, Preradovi& nam se nadaje kao istinski poeta vates, uz Kranj!evi&a, jedan od posljednji# u 1-. st. u kojemu je #rvatski knji"evni um pokuao detektirati #rvatsko bi&e.
1=vjetko )ilanja, S$K, ?a'reb, 1--$.2

#R,-A Antun .em/i (1813 18 9)

9vojim malobrojnim knji"evnim pokuajima Nem!i& je u prvoj polovi*i 1-. st. uspio ostvariti spe*i7i!nu umjetni!ku vrijednost pa !ak i izvjesnu izvornost. Judu&i da je boravio izvan ?a'reba, nije mo'ao mno'o utje*ati na razvitak #rvatsko' knji"evno' "ivota, ali je zato temeljito prou!avao nau i stranu knji"evnost, osobito Hora*ija, )ar*ijala, @uvenala, 4ositeja, 9*#illera, 3#landa, Foltairea, >ouseaua, a u svojim djelima !esto je koristio i *itirao >a*inea, )oorea, Heinea, rimma, 4antea, unduli&a, KollLra, 9*#le'ela i mno'e dru'e. >o8en je u Cddi u )a8arskoj, a djetinjstvo proveo u Ludbre'u i Koprivni*i, 'imnaziju zavrava u Fara"dinu, a 7ilozo7iju i studij prava u ?a'rebu. 3 kru'u ilira*a naao se ve& na samom po!etku pokreta, a osobito je bio blizak s 6omom Jla"ekom. Poslije o!eve smrti naslijedio je imanje na brdu zvanom 9tari'rad koje izrijekom spominje u Putositnicama16. 3 prisnom prijateljstvu s )irkom Jo'ovi&em ostao je sve do smrti. 4osta vremena radio je kao suda*, a povijesne 18%8. bio je izabran za zastupnika u #rvatskom saboru. Na'lo je obolio na slu"benom putu u Podravinu i 0. rujna 18%-. umro od kolere. Knji"evni rad zapo!eo je, kao 'otovo svi nje'ovi suvremeni*i ( poezijom, ali upravo taj dio nje'ova opusa bio je podvr'nut najsna"nijoj kriti*i. Po karakteru je bio kriti!an i ra*ionalan pa su zanimljive nje'ove pjesme satiri!ko' karaktera, dok mu je pjesnitvo usporedivo s onim Frazovim ( oba, naime, spadaju me8u najstarije pokuavatelje stvaranja poezije ;lako' sti#a< kod Hrvata 1npr. pjesme Prili*je poltrona# 9ol i komarac# "aglost pua2. )e8utim, iako je )irko Jo'ovi& 1801. izdao P'e#me Ant!na Nem"i6a, u uvjerenju da je otkrio jedno' zna!ajno' pjesnika, zna!enje Nem!i&a kao liri!ara nije veliko. Nje'ovo neveliko prozno djelo daleko je vie utje*alo na razvitak nae knji"evnosti, prije sve'a nje'ov putopis slikovito nazvan Putositnice, nedovrena proza Fdes ljudski 1kritika je podijeljena u miljenju radi li se o 7ra'mentu romana ili pripovijesti2 te komedija Kvas bez kruha ili .ko 0e biti veliki sudac! 3 svojim malobrojnim djelima Nem!i& je uspio pru"iti radnju, odre8enu
1.

@Pisa$ u ?tarom Aradu na svojoj ville*iaturi u po"noj jeseni 18

.B

%1
atmos7eru, stvoriti samosvojne karakteriza*ije pojedini# osoba ili situa*ija i sve to izraziti razumljivim jezikom. 3 svojem djelu, osobito u P!to#itnicama, uspio je stvoriti samostalan izraz sa lu*idnim i opserva*iji sklonim stilom koji se svojim karakteristikama skladno uklapa u postoje&i tok europske pripovjeda!ke tradi*ije. ?na!enje Putositnica ne is*rpljuje se samo u "elji da se !itateljstvu pru"i pou!na proza, ve& je uspjelosti ostvarenja svojevrsno' autenti!no'narativno' izraza, nezavisno' od samo' sadr"aja izvjetavanja. 3 njima nas ne zaokupljaju samo spomenuti do'a8aji, ve& i na!in na koji su zabilje"eni+ u prvom redu otkrivaju&i temperamentno' pis*a koji je u svakoj prili*i i na svakom mjestu osje&ao potrebu da istakne v l a s t i t o s t a n o v i t e i "elju da izrazi osobni dojam koji u putopis in7ormativno' karaktera ni u kojem slu!aju ne ulazi. Kao i nje'ovi uzori 1Lauren*e, 9terne, Heine2, on ne putuje samo da !itatelju pru"i objektivan opis putovanja te 'a upozna s 'eo'ra7ijom i etno'ra7ijom ve& svoje putovanje opravdava ponajvie upoznavanjem novi# ljudi, tra'anjem za smislom pejza"a kroz koje prolazi i nastoji da mu sve to bude dobar povod da izrazi svoj stav i nazor o ljudima, krajevima i obi!ajima s kojima se na putovanju upoznao. ?ato !esto iz objektivno' stava po!inje beletrizirati pa nje'ov putopis postaje imaginativna proza. 3 tom smislu, Putositnice zauzimaju va"no mjesto u razvoju novije #rvatske proze. Na prijelazu iz 18. u 1-. st. putopis je zbo' svoje strukture 1koja je omo'u&avala da se unutar zajedni!ko' okvira pomijeaju razne "anrovske 7orme2 privla!io du#ove sklone #umoru, ironiji i sli!nim obli*ima izra"avanja1$. 6akva struktura omo'u&avala je autoru ve&u slobodu. da di'resija postane va"na okosni*a pripovijedanja te da se u okviru reporta"e dotaknu i oni# tema koje su se prije 'otovo isklju!ivo povezivale uz pri!u ili roman. Putositnice svrstavamo u tzv. s%bjektivni p%topis koje'a karakterizira pripovjeda!ki ton koji je mno'o va"niji od predmeta o kojem se pri!a, a utis*i su zna!ajniji od autenti!nosti opisa, podataka i povoda. 5z to' razlo'a je provjerljivost svi# navedeni# 'eo'ra7skoNpovijesni# podataka sasvim irelevantna, dok stil i na!in izvjetavanja postaju, naprotiv, od vrlo velike va"nosti jer se u toj s7eri krije korijen moderne proze ( te"nja ka subjektivnosti. Fladoje 4ukat Nem!i&ev stil iz Putositnica smatra 3eljtonskim18. Kao daroviti obraza* bidermajerske sjeverno#rvatske knji"evnosti, one u sebi stapaju elemente pou!no' i ironi!no' pripovijedanja stvarni#, kao i ne posve provjerljivi# z'oda i "ivotni# !injeni*a. >adi se o prozi vrlo razvijene di'resivne strukture i visoko' narativno' nivoa, a ono to im daje veliku zanimljivost jesu i vrlo !este improviza*ije u kojima se krije podrijetlo lako&e koja neprestano izvire iz nji#. 5zravno obra&anje !itatelju pridonosi uvjerenju da se radi o beletristi!koj prozi, a ne o su#oparnom izvjetaju s puta.
PATOSITNIEE Pripovjeda* kre0e iz )udbrega na Pokladni utorak# 34! velja*e D41A! i istog dana dolazi u Krievce! Slijede ,agreb# 2ijeka# Bakar# Kraljevica# .rst# 9enecija# Padova# 9erona! ,atim se opet
1/

7ao djela koja su 4unk#ionirala kao nosio#i i"vjesne ideolo*ije, ali i a4irmirala odre&ene pro"ne postupke, oso)ito tre)a spomenuti putopis 2. N. ;adi(eva P %"&anje "! Pe%r"-ra!a !" M"sk&e (1/!1) i 7aram"inova Pis#a r sk"- * %nika (1/!%). 9o su ve+ samosvojna umjetni(ka djela s mnotvom epi"odni$ li#a i do*a&aja te putnikom kao *lavnim junakom pripovijedanja koja se vie ne *ledaju kao isklju(ivo @auto)io*ra4skoB djelo niti o)jektivan i"vjetaj o do*a&ajima ono*a vremena. I" isto* ra"lo*a i Nem(i+eve P %"si%nice tuma(imo kao )eletristi(ko djelo. 18 7i+en i aren, natrpan tropima i 4i*urama, pun ala i dosjetki, nemiran, nesre&en i 'iv, s ne(im intimnim i 4amilijarnim u se)i pa se time du)oko ra"likuje od $ladno* i korektno* *ovora klasi(ki$ pisa#a.

%2
preko 9enecije vra0a u .rst pa preko Postojne u )jubljanu# 'aribor i &raz te preko Semmeringa u Be*! Prema nekim naznakama moemo zaklju*iti da je namjeravao putovati i dalje!

4ru'i dio Putositnica 1put prema 9rbiji, rije!nim putem parobrodom ;Hermina<2, objavljen posmrtno, 180,. u "evenu, ni izdaleka nije dose'ao vrijednost prve knji'e, ali i to to je napisano bio je tek na*rt budu&e' putopisa koji nikada nije zavren. A$e# l'!$#)i tako8er nije zavren, ali tamo otkrivamo dosta elemenata koji 'ovore o ukusu, te"njama i knji"evnim stremljenjima malobrojne #rvatske !itala!ke publike te nam tako posredno pru"a i vrlo dra'o*jene so*ioloke podatke. 3 njemu je Nem!i& prvi put u #rvatsku knji"evnost uveo 'ra8anske kru'ove. Prema F. 4ukatu, Fdes se sastoji od pet dijelova, od koji# prva dva !ine zasebnu, 'otovo novelisti!ku *jelinu, dok u ostala tri proza postaje di7uznija, radnja se do'a8a na nekoliko mjesta i pa"nja pis*a uvijek je usredoto!ena na neko novo li*e. 4aljnji razvoj mo"emo samo pretpostavljati. ?animljivo je da imena likova 1 rbovi&, 4avori&, Klopotui&ka2 predstavljaju dio karakteriza*ije junaka, a to je osobito izra"eno u drami Kvas bez kruha! Komedija K a# be( )r!%a ili T)o 6e biti eli)i #!$ac1- 1u podnaslovu+ 9esela igra u *etiri *ina2 napisana je 18%6, a tiskana u "evenu tek 180%. za#valjuju&i )irku Jo'ovi&u koji se pobrinuo za Nem!i&evu ostavtinu. 6o je prva #rvatska izvorna komedija pisana novim knji"evnim jezikom. Pojavljuje se kao prva autenti!na komedija nastala poslije pri#va&anja tokavsko' dijalekta za slu"beni knji"evni jezik ilirsko' preporoda 1ujedno i jedina komedija to ju je dalo preporodno doba, prepuno budni*a i davorija te zato nesklono #umoru i ali2. >ije! je o komediji zabl%de #umoristi!noNsatiri!ke orijenta*ije, a po mno'im detaljima mo"emo je povezati s komedijom be!ko' kru'a te s njema!kom 'ra8anskom dramatur'ijom. Povijesni temelji 1restaura*ija vara"dinski# !asnika u Kri"ev*ima 18%6., na kojoj je kao kandidat sudjelovao i sam autorQ2 uzeti su tek kao osnova radnji, jer u drami nalazimo mnotvo op&i# mjesta iz komedija bidermajera, a premalo individualni# i povijesni# karakteriza*ija to' trenutka i spomenute situa*ije. 5mena junaka simboliziraju i nji#ove karakteroloke osobine+ suda* 9tarotinovi&, nje'ova k&i Peljka, advokat Frto'lav, nje'ova sestra Hilde'arda, vlastelin 9rdeni&, plemi&i+ 9latkovi&, Jezobrazi& i 4obrovolji& te prosti plemi&i ili ;kortei<+ Poderani&, Nenasiti&, ladni&, 6uri*a i Jr'les. :dma# je jasno da je rije! o satiri na stvarnu restaura*iju, o s*enskoj 'roteski u kojoj se prvi put u naoj zemlji pojavljuju ne samo politi!ki ne'o i so*ijalni problemi Hrvatske ono'a vremena. 3 du#u njema!ke i austrijske komedije s kraja 18. i po!etka 1-. st., i ona se oslanja na motiva*iju poteklu iz neobi!ni#, 'otovo nevjerojatni# zapleta. Nem!i& je uspio stvoriti slojeviti s*enski jezik. 6ekst je s*enski nedotjeran, ali ipak nije knji"evno bezbojan.

Nem(i+ je, ve"ano u" u ovoj komediji o)ra&enu restaura#iju napisao i novinski i"vjetaj, na kraju koje spominje komediju Aostovinsko* K&as be. kr $a koja je tre)ala )iti i"vedena prilikom restaura#ije, ali diletanti su uslijed restaura#ije promukli pa od predstave nije )ilo nita. 9eko da je to )ilo o")iljno miljeno. 7omedija sadr'i tipi(ne elemente )e(ke komedije tj. pu(ke *lume i prisutnost dijalekta (ime joj je dat lokalni ton, kao i dvostruki na"iv koji vjerojatno slu'i "a privla(enje pa'nje *ledatelja. Prvi dio na"iva C K&as be. kr $a, o(i*ledno o)ilje'ava 'ivotnu 4ilo"o4iju malo*ra&anske sredine u kojoj se odi*rava. Prika"ana je nekoliko puta u ve+im vremenskim ra"ma#ima (ve+inom ju)ilarno, povodom *odinji#e autorove smrti ili ro&enja), u*lavnom s podijeljenim kritikama, ali danas je u*lavnom promatramo tek kao dokument preporodno* do)a.

1!

%%
Nem!i& je neko vrijeme u anici ilirskoj i u "ovinama horvatsko/slavonsko/ dalmatinskim djelovao i kao novinski dopisnik i ti se nje'ovi prilozi odlikuju du#ovitim opserva*ijama i slikovitim stilom, a vrlo su aktualni unato! svojoj kon*iznosti, npr. dopisi 9to 'e to &ara$o)#onF i No a &ara$o)#a, a nje'ov rad i ot Tome :la1e)a, bez obzira na pri'odni karakter, predstavlja jedan od najraniji# pokuaja #rvatske bio'ra7ske kritike.
1Jranimir 4onat, PS$K 3%, ?a'reb, 1-60.2

Matija Ma+urani (1817 1881)

@edino djelo )atije )a"urani&a, Pogle$ ! :o#n! ili )rata) &!t ! on! )ra'in! !"in'en +,-= ?O> &o 'e$nom $omoro$c!, do"ivjelo je ve& pri samoj pojavi 118%,2 oduevljen do!ek pa za!u8uje !injeni*a da je od svo' nastanka objavljeno tek tri puta,/. >adi se o zna!ajnoj prozi u razvitku #rvatsko' prozno' izraza. Prvu o*jenu ovom djelu dao je 9tanko Fraz, koje'a u prvom redu zanosi pu!ki karakter )a"urani&eva pisanja. Ne smeta mu to autor 1iako posve opravdano2 unosi velik broj tur*izama i dijalektizama jer mu je prvenstveno do "ive, neknjike tematike, do sadr"aja koji se uspjeno otima svakoj artisti!koj izvjeta!enosti. Fraz je oduevljen opse'om nevelikim djel*em mlado' samouka,1, po zanimanju kova!a, koji ne zna niti jedan dru'i strani jezik osim materinsko'a te svojim primjerom potvr8uje ;da se pamet ne u!i samo u kolama<. 4oista, )atija nije imao veliko obrazovanje kao brat mu 5van. nema erudi*ije da se u nju odupire, nema svijesti o te#ni!kim pitanjima literature da i# rjeava odnosno teoretizira o njima. Preputen je sebi i vlastitom talentu, a on je, kako iz ovo' kratko' djela vidimo ( znatan. )atija )a"urani& bio je peti, najmla8i sin 5vana )a"urani&a Petrova. >odio se u Novom Finodolskom 181$. Premda je, kao i bra&a mu, bio odli!an u!enik, za nastavak nje'ovo' kolovanja vie nije bilo sredstava i dje!ak je svrivi kova!ki zanat, postao kal7a te je 1po tadanjem obi!aju2 poao u svijet. 4ao se na put kroz austrijsku *arevinu, a nakon kra&e pauze, poslije dvije 'odine, opet je nastavio putovanje ( ovo'a puta u =rnu oru. Pelja mu se nije potpuno ostvarila+ krenuo je u Josnu, vratio se, poao u 9rbiju, a zatim otuda opet u Josnu, o !emu opirno i "ivo pripovijeda u svome djelu. 18%1. je u Novom Finodolskom, 18%$. u Je!u, a 18%8. ponovno u Josni. Josna i :rijent neobi!no su 'a privla!ili. Poslije 9arajeva otiao je i do =ari'rada, a neki tvrde i dalje. 180,. opet je u rodnom mjestu, sve do 18$-. kada su se po!eli javljati simptomi pomra!enja uma. 3mro je 1881. u Kra77tNCbin'ovu sanatoriju pored raza. )a"urani& je tipi!an primjer pis*a koji je zabavljen isklju!ivo potrebom da iska"e ono to je vidio i koji se brine samo oko to'a da nje'ovo izvije&e u svemu ostane vjerno prvotnom, iskonskom do"ivljaju. 3 antolo'ijama #rvatske proze !esto se navodi nje'ov opis 9arajeva kao uspio prikaz nje'ove putopisa!ke vjetine+ name&e se do"ivljaj prostora koji dominira opisom 'rada, mjesto koje je neizmjerno ;i nikakav 9arajeva* ne zna koliko je<. 3pravo prostor, nje'ova veli!ina i nje'ovo svladavanje djelima ljudski# ruku jest 'lavno divljenje ove iskrene i neposredne proze. 3 svom izvije&u on kriti!ki, realno, slobodoljubivo i patriotski prikazuje prilike u Josni, ali kao o!evida* ne uspijeva zatomiti mjestimi!na oduevljenja,,.
21 21

=)rajaju+i i i"danje u PSHK, Matiji Ma'urani+u su u vrijeme pisanja ovo*a djela )ile samo 22 *odine. 22 Poslije deset *odina u jednom pismu +e napisatiD @jer sam ja, )ojim se, samo "a ovu "emlju ro&enB.

:brazlo"enje svom putovanju dao je u Predgovoru. Fe& od prvi# re!eni*a stvarno' opisa osje&a se uvjerljivost !ovjeka koji je sam pro"ivio ono o !emu izvje&uje i pie neizbrisivom "ivo&u do'a8aja koji mu jo uvijek lebde pred o!ima. Historijski prezent tu je jedini mo'u&i na!in prikazivanja. 9adanjim vremenom on do'a8aje pribli"ava !asu kazivanja, ali i posve usvaja tu sadanjost, 'ovori o apsolutnoj sadanjosti 1sve se zbiva sad# jutros# danas# no0as2. 5ako nije obiao svu Josnu 1uop&e nije bio u Her*e'ovini2, nje'ova je slika bosanskoN #er*e'ova!ki# prilika autenti!na i "iva. neusiljeno i bez neke ire sistemati!nosti pripovijeda o do'a8ajima u kojima je sudjelovao, o ljudima s kojima se dru"io i o krajoli*ima koje je vidio, a mno'i, ovdje tek uz'red spomenuti i tek za*rtani motivi i elementi i pojave kasnije &e opaziti i 5vo Gndri& te i# iskoristiti u svojim djelima. 3 kriti*i je !esto spominjana veza izme8u Pogleda u Bosnu i Smrti Smail/age +engi0a. Fiziju polja, te"ak polo"aj raje i mrsku so*ijalnu 7i'uru a'e, 5vanu )a"urani&u kao da je najsna"nije predo!io brat mu )atija u svome djelu. 6ako ova dva razli!ita i posve samosvojna talenta, u mno'im pojedinostima nosi jedan isti zanos+ osje&aj pravde i ljubavi me8u ljudima, mr"nja prema nasilju i prezir neukosti iz koje se ra8aju najve&a zla. 9vojim primjerom ;slu!ajno'< umjetnika, )atija )a"urani& je posvjedo!io da umjetnost nije nita dru'o ne'o smisao za stvarnost i sposobnost da se taj smisao izrazi.
15vo Aran'e+ PS$K A3, ?a'reb, 1-60.2

DRAMA Dimitrija Demeter Antun .em/i

1vidi biljeku o 4emetru+ 2%'-".(,-' 7 P2%,-2

1vidi biljeku o Nem!i&u+ 2%'-".(,-' 7 P2%,-2

Ivan 0ukuljevi )akcinski23 (1816 1889)

9ak*inski pripada prvom narataju #rvatski# preporoditelja koji su ve& u ranoj mladosti po!eli djelovati pod ajevim utje*ajem. Kao i ve&ina kole'a iz svo' narataja, ni on nije po!eo pisati prve pjesme na #rvatskom, ve& na njema!kom jeziku. Kao ro8enom kajkav*u, novopropisani mu je tokavski idiom na po!etku bio posve stran. Po vlastitom iskazu, na !itanje #rvatski# knji'a potaknuo 'a je stenjeva!ki "upnik 6oma )ikloui&.
2%

4akultativno

%183%. nastaje nje'ova !esto spominjana, nostal'i!noNdomoljubna davorija An Kroatien 1s akrosti#om2, a 1830. bilje"i nastanak svoje prve, danas iz'ubljene drame Pa#tir, dok je prva verzija ;juna!ke i're< J!ran i SoCi'a ili T!rci )o$ Si#)a nastala za boravka u Je!u, 1836. 3 #rvatski literarni "ivot uao je 183$, kao i ve&ina tadanji# mladi# pisa*a N lirskom pjesmom 1.uga za ljubom2 na strani*ama ajeve anice 'dje &e i kasnije aktivno sura8ivati. Kukuljevi& nije bio samo knji"evnik i politi!ar ve& i vrstan knji"evni povjesni!ar, prire8iva! i urednik brojni# edi*ija stari# pisa*a #rvatski# 1prvi na novovjeki izdava! )aruli&a, )en!eti&a, ?latari&a i Kavanjina2, bio'ra7, leksiko'ra7 i povjesni!ar umjetnosti te utemeljitelj moderne #rvatske #istorio'ra7ije i osniva! #rvatske biblio'ra7ije. )e8u nje'ovim brojnim aktivnostima osobito se isti!e nje'ovo zanimanje za !itanje i znanstvenu valoriza*iju Ja!anske plo!e. 3pravo je on, poti*anjem brojni# znanstvenika, zaslu"an za postupno dei7riranje to' njastarije' spomenika #rvatsko' jezika. Judu&i da su mu mno'a djela prevo8ena na njema!ki i ve&inu slavenski# jezika, u dru'oj polovi*i 1-. st. nje'ov u'led u slavenskom znanstvenom svijetu bio je 'olem. 6ijekom "ivota, sakupio je 'olemu privatnu knji"ni*u od preko 1, /// svezaka, koju je 1868. kupila @G?3 te ona jo i danas !ini veliki dio njezina najvrjednije' bibliote!no' 7undusa. Nje'ovo djelo na #rvatskom jeziku mo"e se razvrstati u tri 7aze+ prva traje od 1838. do 18%8. u kojoj je napisao tri *iklusa intimne lirike, !etiri pripovijetke i najva"nije drame. 4o 18%$. objavio je 'otovo sve to je do tada napisao 1 Ra(li"ita $Bla po!eo je izdavati jo 18%,.2. 18%8. objavljene su politi!ki intonirane Slavjanke, a zatim se sve vie okre&e #istorio'ra7skom i knji"evnopovijesnom istra"ivanju. 4ru'a 7aza traje u vrijeme be!ko' apsolutizma, kada se Kukuljevi& bio povukao iz politike i do 186/. nastala su dva slabija i manje poznata dramska djela 1"enadani sastanak i Penit se il ne enit se2 te novela va Slavena. 6ada mno'o putuje i sakuplja 'ra8u za svoje putopise. 3 posljednjoj 7azi svo'a rada, sasvim je bio zauzet multidis*iplinarnim istra"ivanjem te brojnim izdava!kim pot#vatima 1prire8ivanje 9PH,%, biblio'ra7ije, bio'ra7ije itd. Ponovno se vra&a drami 1Poturica i 'arula2, a u povijesnim pjesmama 118$%2 kojima zavrava svoj lirski opus, tiskao je kona!nu redak*iju Slavjanki te objsvio tri *iklusa ;povjesti*a<. Knji"evno djelo 5vana Kukuljevi&a 9ak*insko' jasni# je i pre'ledni# romanti!arski# obilje"ja kojima se tek rijetko pridaju i odre8ene klasi*isti!ke, a u noveli va Slavena i protorealisti!ke zna!ajke. Kao dramati!ar, isprva je izraziti romantik, s na'laenim ;ilirskim< idejnim opredjeljenjem, to je razvidno iz 7abule :urana i Sofije odnosno i'rokaza "enadani sastanak dok je pripadnost europskoj romanti*i deklarativno iskazao dramatiza*ijom JEronova spjeva &usar. 3 kasnije povratku drami, nakon pada apsolutizma vie su prisutna klasi*isti!ka obilje"ja, a u ideolokom smislu jo uvijek za'ovara bratstvo i slo'u me8u ;ilirskim plemenima<. )e8u nje'ova knji"evna djela svakako treba uvrstiti i putopise, koji su tek nedavno okarakterizirani kao ;romatni!arski pripovjedni "anr<,0 6u su i nje'ovi govori, najva"niji me8u njima, od ,. svibnja 18%3. ( prvi 'ovor na #rvatskom jeziku u Hrvatskom saboru i ,3. listpada 18%$, nakon koje'a je #rvatski jezik postao slu"benim jezikom u Hrvatskoj.

2 2-

SPH je krati#a kojom se o"na(ava edi#ija S%ari *isci $r&a%ski/ <ean <udaD PRI0A I P1TOVANJE2 Ma%ica $r&a%ska, 1!!/.

%.
Fe& u !etvrtom svesku 2azli*itih dEla, u PB#mama, 18%$. on pie kako se namjerava udaljiti od ove vrste poezije i okrenuti k znanosti, ali kasnije je izdao jo dvije rodoljubno sna"no intonirane zbirke+ ve& spomenute Slavjanke, a zatim i Povjestne pjesme. 3 mladena!kim lirskim *iklusima 1Koral')e, SPr"anice i K!&ine2 prvenstveno je pjesnik intimni# suzvu!ja u kojima u'lavnom nasljeduje njema!ku kasnoromanti!arsku tradi*iju 3#landa, Lenaua i KDrnera, a mo"emo zamijetiti i odjeke #rvatsko' petrarkisti!ko' pjesnitva s !ijim se prijepisima upoznao u Je!u. 6ematizira se neuzvra&ena, ali i sretna ljubav, re7leksivni sutonskoNsjetni sti#ovi melankoli!no' raspolo"enja, brojni pejza"ni lirski prizori prisje&anja na dojmove s putovanja. 3 toj 7azi, Kukuljevi& je prvenstveno lirik intime, a tek zatim rodoljublja, to se posebno potvr8uje u roman*i VBra i ne Bra te baladi L!cin#)i ir. Gli ve& 18%1. objavio je u anici ubrzo veoma popularnu Sla 'an#)! $omo in! koja najavljuje autorove stavove koji &e 'a kao zato!nika sveslavensko' etni!ko' i eti!ko' jedinstva i bratstva obilje"iti do kraja "ivota. 5ako je ova pjesma zapravo tek adapta*ija njema!ke patriotske pjesme es eutschen 9aterland C. ). Grndta, Kukuljevi&evi sti#ovi predstavljali su u tom trenutku sliku idealno zamiljene, zajedni!ke sveslavenske domovine. Nje'ova intimna lirika ipak ne dosti"e razinu lirike nje'ovi# suvremenika+ Fraza i Preradovi&a, ali povremeno je dostizao vie domete #rvatske preporodne poezije, posebi*e pjesmama $Qrvatsko zagorje# "a zagreba*kih zvircih# omorodcu ili za!udnoj lirskoj prozi 'olba na san, punoj romanti!ke rezi'nativne kontempla*ije, jedinstvenoj u tadanjoj preporodnoj knji"evnosti. Nove intona*ije u svojoj liri*i pokazao je u zbir*i Sla 'an)e koja je 18%8. objelodanjena pod i7rom Q. izazvavi op&u pozornost kritike i javnosti. 6a zbirka predstavila 'a je kao izrazito politi!ki opredijeljeno' pjesnika. 9astoje se od dva *iklusa 116 Z 1, pjesama2 a iza slijede $istori*ke primEtbe kao svojevrsni komentar nas 'otovo -/ strani*a u kojima se autor izjanjava kao za'ovornik sveslavensko' jedinstva kojemu te"i vie kao politi!ar povjesni!ar ne'o kao pjesnik. Kukuljevi& u toj zbir*i opjevava !uvene slavenske predjele+ od Gtosa do )oskve, od 6ri'lava do bu'arski# planina, od Krakova do #rvatski# pejza"a. 3sprkos plakatnoj izravnosti i neprijepornoj opredijeljenosti za jasne i tada posve razumljive politi!ke ideale, Slavjanke u pojedinim sti#ovima pro'ovaraju iskrenim pjesnikovim romanti!kim s#va&anjem zna!enja povijesti u oblikovanju i osobni# op&ena*ionalni# politi!ki# stavova. 18$%, kada se ve& dru'i put povukao iz politi!ko' "ivota, tiska Po 'e#tne &'e#me, svojevrsnu politi!ku oporuku. 6amo su prera8ene i akutalizirane i Slavjanke te *iklusi Hr atom 1'dje dominira opse"na balada :an Petar S a"i62, Hr at#)e #li)e +,RS. i Grobo i %r at#)i 1opjevava tra'i!na razdoblja #rvatske povijesti i pjesni!ke bio'ra7ije njeni# slavni# prota'onista+ )judevit Posavski# &rgur "inski# 'arko 'aruli0# Petar ,rinjski# I 3 tim je pjesmama a7irmirao "anr domoljubne i politi!ki opredijeljene ;povjesti*e< koje su kasnije poznate po enoinskoj viziji, a valja istaknuti i kako je Kukuljevi& ovdje spretno amal'amirao ulo'u pjesnika, povjesni!ara i politi!ara.2 Preina!ene Slavjanke imena su sada dobile po toponimima, zemljama ili narodima 1Sveta gora# Balkan# $rvatska2, neke su izostavljene, a neke su znakovito nove. Bto se proze ti!e, objavio je pet novela. 3 njima u'lavnom tematizira neke od dominantni# ideoloki# sastavni*a preporoda. Kao ni u pjesmama, ni u pripovjednoj prozi nije uvijek ori'inalan. Kao jedno od prvi# djela koja su a7irmirala na*ionalnu

%/
pripovjeda!ku prozu spominje se nje'ova pripovijest 8arta Po#a$nica to je zapravo adapta*ija Karamazinove povijesnoNsentimentalisti!ke pri!e 'arfa Posadnica ili pokorenje "ovgoroda 118/32. 3 du#u sveslavensko' an'a"mana, Kukuljevi& >use pretvara u Slavjane, pru"aju&i #rvatskom !itatelju prozu s didakti!kom 7unk*ijom. Prema jednom njema!kom predloku nastala je i novela Pa!), u kojoj, kao i u noveli :!garin i :rat'a, tematizira ideju ;pobratimstva< kao zalo' na*ionalno' jedinstva svi# @u"ni# 9lavena. 3 obje se javljaju sve zna!ajke preporodne klasi*isti!koN romanti!ke proze, pri !emu romanti!arski tematski i stilski postup*i prete"u nad klasi*isti!kim. 180-. objavio je novelu D a Sla ena/ koja u nje'ovo pripovijedanje unosi izrazitu novinu, za razliku od raniji# ( izrazito je dokumentaristi!ka, a otkriva i neke protorealisti!ke *rte. Prva knji"evna priznanja Kukuljevi& je nesumnjivo stekao svojim dramama koje su 18%/. postale sto"ernim dijelom na*ionalno' repertoara 4omorodno' teatralno' drutva i oni# dru"ina koje su 'a nakon 18%,. naslijedile, pa je do 186/. bio najizvo8eniji #rvatski dramati!ar na za'reba!koj pozorni*i. :sim dosad navedeni# dramski# djela, nakon dulje stanke, ponovno se javio tra'edijama Pot!rica 118612, D a brata ili Sla 'ani ! T!r#)o' 118602 i 8ar!la 118$-2, ali bez ve&e' uspje#a, a za!ule su se i prve otro intonirane kritike, osobito od strane Benoe. :d svi# nje'ovi# drama, do danas je pre"ivjela u s*enskoj izvedbi tek jedna, ujedno i prvijena* ( ;juna!ka i'ra< J!ran i SoCi'a,6> ?na!enje to' djela za #rvatsku dramatiku danas prvenstveno vrednujemo po !injeni*i da je na praizvedbi u ?a'rebu prvi put u sjevernoj Hrvatskoj s pro7esionalne pozorni*e pro'ovoreno tokavskim narje!jem, koje od tada postaje s*enskim standardom na*ionalno' 'lumita. Prerada je i drama StB&)o 9!bi6<S, to je Kukuljevi& ponovno preradio 18%%. u Pora(! 8ongola% 'dje je dijalektalnim 'ovorom Klisa, 9plita i Krka pokuao osvje"iti radnju, ali se iz'ubio u predu'im monolozima i pretjeranim zapletima. Najvie po#vala kritike 1koja mu je ina!e bila bla'onaklona osobito od 4emetrove strane u anici2 dobio je za dramu G!#ar 1tiskanu 18%%, a praizvedenu 18%$. za koju je kao predlo"ak poslu"io JEronov .he ?orsair2. ?a vrijeme apsolutizma Kukuljevi& naputa "anr povijesni# tra'edija i pokuava se a7irmirati kao pisa* pri'odno' i'rokaza s pjevanjem odnosno drutvene komedije. 6ada nastaje jedno!inka Nena$ani #a#tana) koja je posve&ena sve!anostima povodom @ela!i&eva dolaska u ?a'reb. Fe&e ambi*ije pokazao je u ;drutvenoj i'ri iz za'reba!ko' "ivota u dva !ina< enit #e il ne 1enit #e koja je prikazana samo jednom 1800. Nakon povratka parlamentarno' "ivota, opet se vratio povijesnoj tra'ediji+ 1861. izvedena je izvorna destera!ka tra'edija u !etiri !ina Pot!rica 1o!ito nastala pod utje*ajem )a"urani&eva epa2, zatim desetera!ka drama D a brata ili Sla 'ani ! T!r#)o' 118602 te nje'ova posljednja drama ( 8ar!l koja tako8er nije izvorna i koju je Benoa vrlo otro napao. Putopisne knji'e P!to an'e &o :o#ni 118082, P!tne !#&omene i( Hr at#)e/ Dalmaci'e/ Arbani'e/ KrCa i Itali'e 118$32 mno'o du'uju Nem!i&u i )a"urani&u, ali i nekim njema!kim putopis*ima 19eume, Ni*olai2 te Re#u @anu KollLru. Kukuljevi& putuje kao znanstvenik s jasno odre8enim *iljem te unaprijed postavljenim
2.

Vjerojatno se radi o preradi njema(ke vitekoEromanti(ke drame Re%% n- ! rc$ 3eiber%re e F. Aindla, a mno*i su interpretatori nali jasna prisje+anja na 9assa, ?orko(evi+evu dopunu Os#ana te Zrin4 9. 7Grnera i" 1812.). 2/ ;adi se o preradi Kotzbeuova i'rokaza u sti#u BelaRs >lucht!

%8
zada&ama, ali 'a putovanje odjednom namami i na literarne ekskurze u kojima se jasno o!ituje kao romantik. Kukuljevi&eve bio'ra7ije iskazuju niz obilje"ja knji"evnoNpovijesni#, odnosno kulturnoNpovijesni#, literarizirani# portreta. :ne se zasi'urno u'ledaju na 9vetonija i 6a*ita, budu&i da su vie knji"evnoNpovijesne interpreta*ije ne'o su#o i 7akto'ra7ski kon*ipirani "ivotopisi. Ne podlije"e ane'dotalnim komponentama iz "ivota li!nosti koje opisuje ve& prvenstveno bira njezine intelektualne kvalitete. @edna od najpoznatiji# svakako je ona o 5vanu Resmi!kom+ I an Ie#mi")i na( an Jan!# Pannoni!#. Jio'ra7ije je kon*ipirao posve u skladu s praksom 1-. st. koje je bio'ra7iju do"ivljavalo kao "anr u kojemu se predstavlja povijesno reprezentativna i zna!ajna li!nost vo8ena politi!ki razboritom voljom ili #e'elijanskim svjetskim duhom!
JARAN I SODIA Sisak je pod turskom opsadom i $asan# baa od Bosne# nudi banu .omi 8rdSdiju veliko blago i posjede ako se preda! Ban to odbija# ali uskoro u turske ruke pada njegov sin :uran! :uranova majka Katarina moli svoga supruga da izbavi sina i pristane na bainu ponudu# ali ponosni ban ne moe pristati na predaju # *ak niti pod cijenu sinovljeva ivota# to Katarina smatra bezduno0u# ali na banovoj strani je i :uranova ena Sofia koja takoer ljubav prema domovini i o*uvanje ponosa smatra vanijom od vlastitoga ivota! (pak# Sofia svim snagama pokuava spasiti supruga pa se preruava kao vojnik i odlazi u turski tabor gdje pokuava umilostiviti $asana! 'eutim# sve to uspijeva jest to da dobije nekoliko minuta vremena da se zauvijek oprosti sa voljenim suprugom! %na meutim u tamnici :uranu predlae planH da ona ostane u tamnici# a da njega# preodjevenog kao nju Cu mukoj odori< izvedu van i tako se spasi! :uran na tako neto ne eli pristati# i kada ve0 oboje misle da je sve izgubljeno# tajnim prolazom u tamnicu upada :uranov prijatelj# knez :anko rakovi0 koji ga je s pedeset momaka doao spasiti! $asan biva zarobljen# ali mu oni kao kr0ani ipak poteuju ivot i odreuju da ga vode kralju koji 0e mu suditi! Baa je posramljen takvom gestom! "a kraju svi zahvaljuju Bogu to se sve dobro svrilo!

?na!aj :urana i Sofije je tradi*ijske, a ne dramaturkoNstilske vrijednosti. Najva"nija je !injeni*a da ona predstavlja kona!an proboj tokavsko' narje!ja na pozorni*ama sjeverne Hrvatske te od tada ono postaje imperativ u kazalitu.
1Nikola Jatui&, S$K, ?a'reb, 1--$.2

%!

Protorea!izam

Poezija28 Ivan Trnski (1819 1910)

Po!eo je s knji"evnim radom u anici 1830, a posljednja pri'odni*a objavljena mu je u Savremeniku 1-1/. Nje'ov rad obu#va&a nekoliko desetlje&a ( od po!etaka ilirsko' pokreta do kraja #rvatske moderne. Pod utje*ajem njema!ke metrike 1prije Benoine pojave2, 6rnski je najplodniji novelist u 9ijencu, kao i prevodila* razni# pjesnika 19*#illera, oet#ea, )i*kieWi*za, 9#akespearea, Pukina i dru'i#2. ?a vrijeme apsolutizma Kri'e#nicama<= se suprostavlja 'ermaniza*iji. 6e pjesme nastojale su aktivirati "ene u borbi za narodna prava, a ujedno 6rnskom donijele 'las najbolje' lirsko' pjesnika. 3 kasnijem radu vie je pri'odni!ar koji je obra8ivao patriotske motive. Pisao je epske pjesme 1slabo uspjele2, a autor je i nekoliko pripovijesti. 6rnski nije ostao zabilje"en kao velik pjesnik, ali mu ime ostaje vezano uz imena brojni# ilira*a s kojima je prijateljevao 1me8u njima i 4ra'ojla @arnevi& kao jedina aktivna "ena spisatelji*a2. 3mro je 1-1/. kao posljednji ilira*.

Lavoslav Vukeli6 (1840 1879)

antolo'ijske pjesme+ Ko$ SolCerina/ Ko$ ProCo(a :d zaborava je ovo' pjesnika spasila 18$-, u 9ijencu posmrtno objavljena pjesma Ko$ SolCerina koju je Krle"a u knjizi 'oj obra*un s njima o*ijenio kao izuzetno
28 2!

4akultativno 0)javljenima u Glas"n"5i 18.%.

1
umjetni!ko ostvarenje te kao stvarala!ku uvertiru u period ozbiljni# lirski# svjedo!anstava u panorami #rvatske poezije. 3z Palmovi&a, Fukeli& je doista bio najsna"niji lirski talent, kao lirik ja!i i od Benoe i od )arkovi&a 1Jara*2. >o8en je 18%/. u Kosinju, a u 9enju zavrio 'imnaziju. Po!inje studij u ?a'rebu, koji prekida zbo' nedostatka 7inan*ijski# sredstava, a 186/. odlazi u Je! u zavod za izobrazbu krajiki# !asnika te 186,. postaje poru!nikom krajike uprave u ospi&u. ?adnje 'odine "ivota proveo je u 9v. Kri"u ?a!retje 'dje je 18$-. umro od tuberkuloze. 5ako je bio pravoslavne vjere, postojano se osje&ao 'orljivim Hrvatom. Pjesme je po!eo pisati vrlo mlad, a na poti*aj 5vana 6rnsko' po!inje i suradnju u 9ijencu. 4jela su mu post#umno izdana 188,. u redak*iji nje'ova 'imnazijsko' kole'e Jude Judisavljevi&a pod naslovom Kn'i1e no c i'e6e La o#la a V!)eli6a 1188,2 9voju ljubavnu poeziju 1najve&im dijelom bez stvarne inspira*ijske osnove, osobni# tonova i li!ni# do"ivljaja2 Fukeli& pie pod utje*ajem poljske romantike i nae starije dubrova!koNdalmatinske lirike. Kao pjesnik i pripovjeda! nastavlja knji"evna s#va&anja ilira*a, smatraju&i knji"evnost sredstvom za odjelotvorenje na*ionalni# *iljeva. Klieiziranoj s#emi otela se jedino ve& spomenuta pjesma Kod Solferina koja se posve oslobodila retori!no' ratoborno' patosa i zanosno' #erojstva te kroz tra'!nu sudbinu na*ionalno' maritirija izrazila besmislenost rata. 3 tom razmiljanju smrtno ranjeno' Krajinika na stranom bojitu te u pitanju zato se prolijeva #rvatska krv na stranim ratitima, izra"en je duboki osje&aj tra'ike osobno' i na*ionalno' udesa. Fukeli&ev prozni rad sastoji se od sve'a dvije kra&e novele 1$ajduk 2ade i Krvava dioba2 te nekoliko nedovreni# *rti*a za koje je 'ra8u uzimao iz krajiko' "ivota. Po jezikoslovnom opredjeljenju bio je pristaa Kurel!eve ;rije!ke kole< te nje'ov prozni izraz ima zna!ajke narodno' izra"avanja.
1Nedjeljko )i#anovi&+ PS$K 11, ?a'reb 1-$/.2

Andrija Palmovi6 (1847 1882)

antolo'ijske pjesme+ O#mo "!$o/ Kon'! 8r)o$in!

3 prvim pjesmama nastavlja predromanti!arsku ilirsku poeziju, a kasnije se javlja kao re7leksivnoNlirski pjesnik, po du#u romantik, s lirikom intimni# do"ivljaja i subjektivni# raspolo"enja izra"eni# u ele'ijama, baladama , roman*ama i sonetima te 'a mno'i kriti!ari karakteriziraju kao najlirskiju pojavu u razdoblju nae' romantizma. >o8en je 18%$. u >asinji pokraj Koprivni*e. Po "elji majke stupa u bo'osloviju iako nije osje&ao "elju za sve&eni!kim pozivom pa su 'a do kraja "ivota pratili !esti iz'redi i nepovjerenje za'reba!ko' Kaptola, a na svoju teku kob tu"io se i u pismima Aolne'ovi&u, Benoi i alovi&u. 3mro je 188,, dva mjese*a poslije Benoine smrti. Kada je 18$1. u 9ijencu objavio svoju ele'i!nu pjesmu O#mo "!$o-O u kojoj pod maskom anti!ke inspira*ije iznosi svoje ljubavne osje&aje, jedno'lasno je bio pri#va&en kao veliki pjesni!ki talent. Nje'ova ljubavna lirika pro"eta je jednim
%1

2lu"ija na sedam svjetskim (uda,

1
duboko zatomljenim i sublimiranim treperenjem erotike. :na je ujedno bol i strast u"itka. 3 njoj ne nalazimo niti jedno' reli'iozno' motiva jer iz ti# sti#ova izviru iskrene emo*ije nei"ivljene ljubavi jedno' nesretno' pjesnika kapelana. Kod Preerna nalazi uzor za svoj Sonetni i'enac u kojem se upustio u slo"enost novi# poetski# oblika. Najizvornije objavljivanje nje'ove pjesni!ke izra"ajnosti i duevni# trzaja patriotizma o!itovalo se u nje'ovoj ele'iji o nesretnoj sudbini ;ore Veroni)e ;rin'#)e koja raste do stravi!no' obujma sablasni# prizora i u kojoj se odrazuje demonska slika stanja nae prolosti. 3 strukturi Palmovi&evi# sti#ova opa"amo tra'ove stvarala!ke napre'nutosti. radio je sporo i teko, s#va&aju&i knji"evni rad kao ozbiljnu umjetni!ku djelatnost. 3 nje'ovoj poeziji osje&a se oporost 7orme i tvrdo&a izra"aja, ali i 'r!eviti napor za individualnim poetskim izrazom. 3nosi i stvara nove metri!ke s#eme i bo'atu bujnu 7razu te prili!no slobodno upotrebljava dijalekatske izraze 31. 9tvorio je vlastiti ritam, stil i kompozi*iju.
1Nedjeljko )i#anovi&+ PS$K 11, ?a'reb 1-$/.2

Rikard Jorgovani6
antolo'ijske pjesme+ No6/ A ti%o' $ri'ema'!6o' no6i/ Dr o l'!ba i/ S etor)rilac 1vidi biljeku o @or'ovani&u+ P2%.%28-)(,-' 7 P2%,-2

Luka Boti6 (1830 1863)

antolo'ijske pjesme+ S'a' mi/ #!nce/ $omo ini #lat)o'

Joti& je jedan od rijetki# knji"evnika 0/Ni# i 6/Ni# 'odina 1-. st. u naoj knji"evnosti, koju su tada zastupali ;dobronamjerni diletanti i poli#istori kao 6ombor, Ailipovi&, @arnevi&eva, :kru'i&, 9tojanovi& i dr.< 1Jara*2. >o8en u 9plitu, a umro u ]akovu, 'dje je i pokopan. 9tudirao je teolo'iju u ?adru, ali je zbo' neprimjerena ponaanja izba!en u kolskoj 'odini 180/O01. Pripadao je skupini bo'oslova pro"eti# rodoljubljem i preporodnim 'ibanjima, koji su se zavjetovali da &e napustiti bo'oslovlje i staviti se ^u slu"bu naroda_. Gli kada je to trebalo u!initi, odustali su svi osim Joti&a. :tiao je prema 9rbiji za koju je smatrao da je ^slobodna od njema!ke i turske tlake_, a prije to'a je neko vrijeme proboravio u Josni 19arajevo2 odakle je pobje'ao pred :merNpainom stra#ovladom. 3skoro se pokazalo da niti 9rbija nije ono to je o!ekivao. :pet se vra&a u ?a'reb i neko vrijeme radi u ajevoj tiskari, a potom se u ]akovu zapoljava kao aktuarNprotokolist u 9trossmaEerovoj biskupiji. Po!etkom 180%. odlu!io se pridru"iti 9rbima u borbi za oslobo8enje JiH od tursko' jarma, a istu 'odinu karakterizira i plodan knji"evni rad u kojem je svoj "ivot poistovjetio s juna*ima svoji# djela. 1806. o"enio se Pavkom Jos*#, ali uskoro mu umiru i "ena i dje*a iz to' braka. 1861. 8akova!ki kraj odaje mu priznanje izborom za narodno' zastupnika u 9aboru, 'dje je 1. srpnja 1861. odr"ao va"an drutveni 'ovor o drutvenoNpoliti!kom
%1

Palmovi+ se pridr'avao se 7urel(evi$ je"ikoslovni$ na(ela.

2
stanju u Hrvatskoj. Po rasputanju 9abora, vratio se u ]akovo i tamo sre8ivao svoja napisana djela, objelodanio Bijednu 'aru 118612 i Petra Ba*i0a 1186,2. :"enio se i dru'i put, ali je uskoro obolio i ,,. kolovoza 1863. umro od sui*e. Pokopan je u ]akovu. 9va Joti&eva djela pro"eta su tematskim i stilskoNizra"ajnim jedinstvom. 5zlazila su ovim redoslijedom+ Pobratim#t o 1180%2, tri kratke pjesme 1Tto 0e meni cvUje0e svakojakoV# .ri muke bjeguncima# Srb ide u rat 1180%2 te Dilber Ha#an 1180%2, :i'e$na 8ara 118612, Go or ! Hr at#)om #abor! 118612 i Petar :a"i6 1186,2. Prvu 7azu Joti&eva rada karektirizira jaka tenden*ija ka nasljedovanju usmene knji"evnosti 1Pobratimstvo i ilber $asan2. Narodna pjesma potaknula je nje'ove motive i pripremila 7abularnu okosni*u, a kompozi*ijsku s#emu obradio je sam 1u Bijednoj 'ari nalazimo npr. likove usmene predaje, brata i sestru :mera i )erimu 1)elku22. 3 dvama tiskanim djelima dru'e stvarala!ke 7aze Joti& je motiviran mleta!kim kronikama o "ivotu u 9plitu i 4alma*iji u 16. st. Po sudu knji"evne kritike :i'e$na 8ara-< predstavlja *jelovito i dotjerano djelo za koje je motiva*iju Joti& pronaao u talijanskom ljetopisu iz dru'e polovi*e 16. st. o "ivotu u 9plitu i okoli*i. 6o je romanti!arski ep sastavljen od 6 pjevanja u deseter*ima 1,$%3 sti#a2 koji obra8uje nesretnu i zabranjenu ljubav dvoje mladi#+ lijepo' muslimana Gdela 9eimovi&a i 9pli&anke )are. Prema motivima, stilskim i izra"ajnim obilje"jima, djelo mo"e biti uzorak kasno' #rvatsko' knji"evno' romantizma. : svojim je ljudskim i umjetni!kim te"njama Joti& pro'ovorio preko !etiri svoja muka lika+ >admilovi&a, Hasana, Gdela i Ja!i&a+ oni su preosjetljivi, nezadovoljni, #iroviti, odlu!ni u #tijenjima, ali nesposobni dovriti zapo!etu ak*iju. 3 djelima naj!e&e koristi motive sna, rodoljublja, pejza"a, mora, satanizma, pobune i suvinosti. )otivi se !esto me8usobno isprepli&u, !ime je !esto posti'nuta simultanost motivski# skupina. Kao Primora*, Joti& !esto tematizira more, sna"nije od bilo koje' #rvatsko' romanti!ara, to je osobito vidljivo u :i'e$no' 8ari i Petr! :a"i6!. Joti&evo djelo pokazuje sve odlike europsko' knji"evno' romantizma, a romanti!arski svjetonazor iz'radio je preko svoji# likova+ sna"an kult individualizma, ispunjenje osje&ajem suvinosti, kidanje op&i# drutveni# konven*ija 1u potrazi za !istom slobodom ljubavi2. 9ve to su eminentno romanti!arski motivi. Pisao je leksikom #rvatsko'a jezika svo'a vremena koje'a je ve& karakterizirala stabilna norma i koji je bio sposoban izraziti sve obavijesne i stilisti!ke nijanse, budu&i da je bio temeljen na #rvatskoj usmenoj i pisanoj knji"evnoj tradi*iji koju je Joti& svjesno slijedio i u njoj ostavio prepoznatljiv bilje'. 3 nje'ovom djelu dadu se naslutiti utje*aji )aruli&a, unduli&a, Ka!i&a te njemu najdra"e' ( )a"urani&a. osobito kada razmilja o dobru i zlu, pravdi i nepravdi, !ovjeku i Jo'u, sr*u i udesu ljudskom. 9voje knji"evne suvremenike 1osobito suradnike "evena2 nadvisio je i talentom i knji"evnim ostvarajem, ali nje'ove lirske 7ra'mente, osim Preradovi&a, sve do Kranj!ev&a i nje'ovi# Bugarkinja nitko nije slijedio. Joti&eva ^zavi!ajna du#ovnost_, ^*rne slutnje_ i nostal'ija za zavi!ajem, naravno s druk!ijom intona*ijom i te#nikama, osje&at &e se u #rvatskoj poeziji sve do nae'a vremena.
%2

,ije!na Mara podnaslovljena je kao His%"rika *ri*"&ijes% i. nar"!n"- (i&"%a *"l"&ici 5esnaes%"- &ijeka.

6al#aciji

!r -"j

%
19tipe Joti*a+ po'ovor Bijednoj 'ari, ",'$, ?a'reb, 1--6.2

#ro*a Adolfo Veber Tkal"evi6

Prema vlastitoj odlu*i, djela su mu bila tiskana u samo ,/ primjeraka, koji nisu bili odre8eni za prodaju ve& samo namijenjeni knji"ni*amaQ 6kal!evi& je pripadao pokoljenju #rvatsk# kulturni# radnika koji su po!eli djelovati jo u vrijeme ilirizma. 4anas je poznatiji u'lavnom kao 7ilolo'33. 9ebe je Feber dr"ao osniva!em #rvatske metrike, to su mu mla8i knji"evni*i 1Benoa, Brepel2 pori*ali, dr"e&i da je to bio 6rnski koji je svojom raspravom o #rvatskom sti#otvorstvu u 9ijencu 18$%. doista rijeio pitanje treba li se #rvatski sti# zasnivati na ak*entu ili na kvaniteti, ali pitanje #rvatsko' ritma nije rijeio. Feber je dodue tom pitanju pristupio i prije 6rnsko', iako 'a nije uspio rijeiti, te mu se mo"e priznati da je barem postavio taj problem. Nje'ovi# est pripovijesti danas imaju u'lavnom knji"evnoNpovijesno zna!enje 1,agrebkinja# -velina Bakaranina ljuvezne zgode i nezgode# "adala Bakarka# Paskva# obrotvor a*ki i Boi0no zvonce2. Fe& u prvoj, ,agrebkinji, dva prijatelja ( bonvivan Fojko i knji"evnik Finko, idealist ( 'ovore o zada*ima knji"evnosti. Fojko izri!e po'lede samo' Febera+ ;Pis*i motre narav da joj prave sliku<. u toj re!eni*i sadr"ana je na neki na!in teorija realizma, koju je Feber iznio ve& 1800Q
;AGRE:KINJA C"even# D4WW< )ijepa zagreba*ka djevojka 8ilica prosje*na je ,agrep*anka / ne zna dobro hrvatski# *ita strane romane# muu obe0ava sve to eli# iskreno nastoji da se zanosi svime *ime se zanosi i on! (pak# njegovi ushiti njoj su strani# a njezine elje takve# da on# ispunjavaju0i ih# postepeno pada u dugove i upropatava se! "a kraju ga 'ilica naputa i odlazi s njegovim prijateljem! "jen mu# knjievnik Vin)o# shrvan od bola i razo*arenja umire# a ona propada u bijedi!

:vdje Feber predstavlja likove iz za'reba!ko' "ivota s takvom smjelo&u, koliko se do nje'a i u nje'ovo vrijeme nitko nije usudio. 6ek su kasnije Benoa s )jubicom te Kumi!i& s %lgom i )inom poli tim tra'om. Nastavljaju&i oslikavati lokalne karaktere, pie pripovijesti iz "ivota svo' rodno' Jakra, a zajedni!ka okosni*a sviju ti# pripovijesti jest problem vjere i nevjere.
1Gntun Jara*+ 98)(+("- '-)8"($, ?a'reb, 1-%$.2

NADALA :AKARKA C9ijenac# D4XB< 'ornar Toni6 5Ante7 i Na$ala Kora'i6)a vjen*aju se# nakon *ega on mora na brod! "a ispra0aju u 2ijeci ona mu obe0ava vjernost# a on joj preporu*uje da *uva staru AnH!lin! C"adala je -nulinina pastorka< i da ne dira u susjeda 8ar)a s kojim on ima nerijeenih ra*una oko smokve i trsja! 'eutim# po povratku u Bakar# -nulina od nje trai da rijei upravo taj problem pa "adala trai pomo0 mladog suca ane koji se u lijepu djevojku zaljubljuje i pokuava je zavesti# ali ga ona odlu*no odbija! Kako vrijeme prolazi# "adala i -nulina zapadaju u sve ve0u bijedu te je "adala
%%

Ve)er je edan od utemeljitelja t"v. .a-rebake 5k"le, iako je jo :a*i+ tvrdio da Ve)eru nisu jasni ni osnovni po*ledi na lin*ivistiku kao "nanost jer je prekrajao je"ik po vlastitim na$o&enjima, tj. onako kako je i sam *ovorio.

prisiljena zaloiti zlato da bi preivjele! "askoro -nulina umire# a "adala odlazi u 2ijeku kod prijateljice ne bi li vratila zaloeno zlato! F meuvremenu# nakon dvije godine izbivanja# vra0a se -nte! Po ponaanju i utljivosti mjetana zaklju*uje da mu je "adala bila nevjerna te je# ne davi joj mogu0nost da ispri*a to se zapravo dogodilo# istjera iz ku0e! Potom se brodom vra0a i "adalin brati0 Ja)omin koji -ntu uvjeri u "adalinu nedunost! -nte se kaje i eli da mu se "adala vrati# ali prekasno# njezino srce je slomljeno L mogla je podnijeti i bijedu i samo0u# ali nepovjerenje *ovjeka koje voli slomilo joj je srce zauvijek!

Novela se pojavila na po!etku protorealizma. Aabula je linearna. Pripovijest obra8uje staru pri!u o vjernosti "ene mu"a pomor*a. Kritika joj zamjera nedovoljno motiviran zavretak, ali je karakteriza*ija 'lavno'a lika *jelovit. Nadala je vjerna, vra'olasta i koketna, a takvo o*rtavanje karakterni# osobina likova znakovito je tek za kasniji realizam, a rijetkost u knji"evnosti ono'a vremena. ?animljivo je da autor kao podlo'u koristi novel% zbivanja, da bi na njoj iz'radio novel% karaktera 1vidljivo ve& u naslovu2. 5sti postupak primjenjuje kasnije i Benoa 1Prijan )ovro# 'ladi gospodin# Barun (vica# I2. 6ek &e osamdesete 'odine de7abularizirati #rvatsku novelu i po u'ledu na 6ur'enjeva stvoriti pravu novelu karaktera 14ra"enovi&, ]alski i dr.2 >azlo' zbo' koje'a je novela zbivanja u ovom obliku jo uvijek tada prisutna jesu "elje !itala!ke publike koja je jo bila navikla na 7abularno zanimljivu pripovijest, a iz takve malo'ra8anske sredine potekao je i sam Feber te se morao prila'o8avati ukusima !itala!ke publike svo'a vremena. 3 svom osnovnom s#va&anju svijeta Feber jest realist, ali sa znatnim elementima na*ionalno' didakti*izma, prosvjetiteljstva i moralizatorstva, te je u tom smislu doista pripadnik nerazvijeno' realizma ili protorealizma, prisutno' $/Ni# 'odina 1-. st. u #rvatskoj knji"evnosti.
1Gleksandar Alaker+ K":(P89"8 P%28 B8, ?a'reb, 1-68.2

Mirko Bogovi6 (1816 1893)

SLAVA I LJA:AV-? I an K!l'ani6 i Janica :lagai6# kao i njihove obitelji# poznavali su se od najranijeg djetinjstva# a kad su poodrasli su se i zavoljeli! Pivjeli su u jednom selu kod Severina na Kupi! Kad je (vanu umro otac# brigu za nastavak njegova kolovanja preuzeo je Blagai0 te mu ishodio mjesto u "apoelonovoj vojsci# to je mladi0 s oduevljenjem prihvatio! F vojsci je brzo napredovao# a kada je "apoleon krenuo na 2usiju# gdje je doivio katastrofalan poraz Cobraeno u pripovijesti dosta detaljno<# (van je zaostao ranjen te ga je u snijegu pronaao boljar Kurganov kod kojega se nekoliko mjeseci oporavljao# a zatim je krenuo prema $rvatskoj! F meuvremenu je Kri !$i6# koji je elio :ani*inu ruku# lairao (vanova pisma iz 2usije te Blagai0u podastro vijest da je (van poginuo! "akon toga# otac je pristao da :anicu uda za Krivudi0a# a :anica se odlu*ila rtvovati# bolesnom ocu za ljubav! 'eutim# (van se vra0a na sam dan vjena*anja i nakon to su svi nesporazumi razjanjeni# (van i :anica se vjen*aju!

Janko Jurkovi6 (1827 1889)

%

4akultativno

@urkovi& se pojavljuje u jednom od najte"i# razdoblja #rvatske knji"evnosti, a kao plodan i obrazovan pisa* utje*ao je i na na na*ionalni i drutveni razvitak. >o8en 18,$. u Po"e'i, u ?a'rebu upisuje 'imnaziju, a nakon nje bo'osloviju koju zavrava burne 18%8. Kao pomo&nik Katoli*kog lista po!inje se baviti literaturom, a u me8uvremenu u!i i pravo pa je odustao od prvotne namjere da se zaredi. Poslije to'a prelazi u ajeve "arodne novine, a 180,. postaje 'imnazijski u!itelj u ?a'rebu. 3z to je i savjetnik vladina :djela za bo'otovlje i nastavu, sudjeluje i u izradi brojni# zakona s podru!ja kolstva te je autor nekoliko kolski# ud"benika. Nakon Benoine smrti izabran je za potpredsjednika knji"evno' odbora )ati*e #rvatske. 6u 7unk*iju obavljao je sve do smrti 188-. Prije @urkovi&a u #rvatskoj knji"evnosti nije bilo pis*a koji bi se s tolikom teorijskom spremom pri#va&ao izvo8enja svoji# zamisli o zada*ima narodno' knji"evnika 1N. Gndri&2 o !emu svjedo!e neki od nje'ovi# rani# !lanaka u kojima je iznio svoje knji"evne kon*ep*ije 1'oja o kazalitu# 'isli o jeziku# "ai kalendari# Pismo mladomu prijatelju o spisateljskom zvanju2 te neke kasnije rasprave o Gkademijinu 2adu 1% narodnom komusu# %b esteti*nih pojmovih uzviena# % enskih karakterih u naih narodnih pjesmah# % metafori naega jezika2. :!ito, @urkovi& je bio pisa* klasi!no' obrazovanja i zavidne kulture, ali i knji"evno' talenta. Kad iz dananje perspektive !itamo nje'ova djela name&e nam se uvjerenje kako je na ma#ove znao izvrsno zapa"ati, ali nije uvijek raspola'ao osje&ajem za mjeru niti smislom za nijanse. 5pak, za ono vrijeme, on je bio veoma vjet stilist iako je nje'ova inven*ija bila prili!no skromna. 3'lavnom je primjenjivao tu8e sadr"aje koje je prila'o8ivao naoj sredini. @edna od takvi# pripovijedaka jest i Pa ao I!t!ri6 ili Flomci iz tamna i krevita ivota jednog starovjerskoga pu*koga u*itelja 1"even, 1800.2. 6om pripovijetkom u #rvatsku literaturu ulazi lik poluobrazovano' poluintelekta u tmurnoj atmos7eri zaba!eno' i zaostalo' sela. Kronoloki 'ledano, Pavao +uturi0 nalazi se na !elu povorke likova ostvareni# u #rvatskoj umjetni!koj prozi do danas, likova koji nisu samo svjedo*i vlastite sudbine ne'o i reprezentanti *ijelo'a drutva koji 'otovo da prerastaju u pojam i simbol+
PAVAO IATARIJ ,ahvaljuju0i nekom dobro0udnom upniku kod kojega je radio# seoski u*itelj Pa ao I!t!ri6 od sedlarskog je egrta i kalfe preko no0i postao kolnik! Kao svi poluinteligenti# imao je visoko miljenje o sebi i svojim sposobnostima# daleko precjenjuju0i svoje mogu0nosti i svoje Iizgubljene anseJ! Fpoznajemo ga jedne ljetne ve*eri nakon dvadeset godina njegova u*iteljevanja# kada uz *au vina# prijatelju Lo ri pri*a o svome ivotuH svoje ivotne poraze i neuspjehe tuma*i zlim udesom# a ne svojom pretjeranom samouvjereno0u i nedovoljnom pripremljeno0u za posao koji je obavljao! F cjelini# pripovijest je ipak vie tuna negoli smijenaH smijean je *ovjek koji je svom uobraenju i samoveli*anju toliko izgubio smisao za realnost da je postao bezgrani*no slijep za sve svoje nedostatke.

)etodom 'lumljene ozbiljnosti, naoko ozbiljan ton tijekom pripovijetke odr"ava i autor. 6ek na samom kraju, kada 'a opisuje kao ^nesretnika i mu!enika ovo' svijeta sred umiljene svoje sre&e`, donosi vlastiti sud o njemu. 6aj pi!ev sud odjednom mijenja na odnos prema junaku ove pripovijesti. Ruturi& je lik koji nas na ma#ove nasmijava, ali ve& dru'i tren prisiljava da 'a iskreno po"alimo. Prikazivanje jedno' takvo' lika, u kojemu se uspostavlja puna ravnote"a komi!no' u tra'i!nom, zna!ajan je dokaz @urkovi&eva talenta.

.
Lik u!itelja javlja se i u nje'ovoj poznatoj i vrlo uspjeloj tur'enjevljevskoj pripovijet*i Timoti'a Pat)o 118$,2. lik poluinteli'enta koji sa seoskim bri*om sasvim ozbiljno vodi u!ene prepirke o svemirskim problemima i putanjama nebeski# tijela, dok se u Seo#)im mecenatima 1188/2 pojavljuje ve& kolovana 'enera*ija u!itelja kojima me8utim nedostaje prisnost prema narodu, karakteristi!na za stare u!itelje. @urkovi& je autor i osam dramski# djela, ali niti jedno od nji# nije nad"ivjelo doba svo' postanka. Kao kulturan !ovjek koji je poznavao tenden*ije svo'a vremena, @urkovi& je zasi'urno znao o !emu bi trebalo pisati, ali mu je u ovom se'mentu nedostajalo stvarala!ke sna'e da svoje ideje, iznesene u poznatom !lanku 8o'a o )a(ali0t! 118002 adekvatno realizira. 3 tom !lanku on je ukazao na nau povijest kao bo'at izvor dramske 'ra8e, osobito za tra'ediju 1koju ina!e ne smatra osobito prikladnom s*enskom 7ormom2. 3 du#u ti# na!ela, i sam je napisao jednu dramu, Posljednja no0, koja je, u usporedbi s ostalim nje'ovim dramskim djelima mo"da najbolji tekst te vrste koji je napisao. >adnja je vezana uz naredbu @osipa 55. 5z 1$86. o ukidanju pavlina u Hrvatskoj, ali likovi djeluju prili!no be"ivotno, #ladno i neindividualizirano. jednako kao i u Smiljani, tra'ediji iz seosko' "ivota. 3 raspravi Ob e#teti"ni% &o'mo i% !( i0ena 118$/2 opet raspravlja o tra'ediji te isti!e narodnu poeziju kao vrlo prikladan izvor 'ra8e za doma&u tra'ediju, iako je i dalje propa'irao komediju kao najprikladniju za kazalite. @urkovi& je nesumnjivo realist, ali istovremeno se u nje'ovim s#va&anjima osje&a i utje*aj romanti!ara koji su u narodnoj poeziji vidjeli savrenstvo umjetni!ko' izraza. 6ako u raspravi O naro$nom )om!#! 1186-2 nastoji uvjeriti da se izvori narodne ale prvenstveno nalaze u narodnom knji"evnom bla'u pa bi zato trebali postati primarni izvori prilikom tra"enja komi!ni# e7ekata. )e8utim, svi ti savjeti nisu pridonijeli da sam napie makar i jednu dobru dramu 1uz ve& navedene, tu su i Pradjedova slika# +arobna biljenica# Kumovanje# Tto ena moe2 ( u njima je sve usiljeno i uko!eno, bez ikakvo' umjetni!ko' rezultata. Fe&inu nje'ovi# pripovjedaka karakterizira i prenametljiv didakti!ki karakter. )oralne pouke kre&u se od univerzalni# moralni# prin*ipa 1(ma i tomu lijeka2 do aktualni# pouka koje su bile izazvane nekim novijim nastalim drutvenim pojavama i kretanjima. 5ako bi se iz neki# dalo zaklju!iti da je okorjeli konzervativa*, on je zapravo !esto bio realan i trezven, pisa* koji je samostalno mislio i na sve 'ledao bez ikakvi# idejni# o'rani!enja. ?animljive su i nje'ove T!#)!lani'a$e 1186/2 koje mo"emo smatrati uspjelim po!etkom nae' literarno' 7eljtona i pret#odni*e Benoini# ,agrebulja. 5z dananje perspektive 'ledano, nje'ov stil nije ni po !emu poseban, ali ukoliko 'a promatramo u okviru nje'ova vremena, uo!avamo da je nje'ova proza prekretni*a u jezi!nom i stilskom po'ledu+ prva oslobo8ena verbalisti!ke ki&enosti, eksklama*ija i dru'i# oblika pateti!ne ;poeti!nosti<. nje'ova re!eni*a je pre*izna, jasna i sadr"ajna. 5 kronoloki, i po svojim idejama, @urkovi& je bio Benoin pret#odnik. mno'e nje'ove ideje nale su odjeka i u Benoinom radu. @urkovi& je prvi po!eo isti*ati ozbiljnost knji"evno' posla. prvi na'laavao potrebu sistematsko' rada. poklonio izuzetnu va"nost jeziku koje'a je smatrao izrazom svi# unutarnji# vrijednosti svako'a pojedin*a 1!lanak 8i#li o 'e(i)!, 1800.2 i me8u prvima po!eo na'injati realisti!kom na!inu pisanja.
14ubravko @el!i&+ PS$K A4, ?a'reb, 1-68.2

Ivan Perkovac (1826 1871)

3 knji"evnost ulazi sedamdeseti# 'odina 1-. st. pripovije&u I 1ene l'!be i#)reno-@, neo!ekivano napustivi karijeru politi!ara i novinara. Nekoliko prozni# ostvarenja to i# je ostavio predstavlja ozbiljan pokuaj trasiranja puta kojim &e kasnije krenuti Gu'ust Benoa, no i ovdje se ve& dovoljno jasno naziru elementi realisti!ke poetike novele. Politi!ko i novinarsko iskustvo imali su znatan utje*aj na kristaliziranje Perkov!eva odnosa prema tadanjoj #rvatskoj stvarnosti u nje'ovim djelima. :n ne robuje literarnim konven*ijama i ne povla8uje se dominantnom literarnom ukusu, ne'o odma# iznosi svoje osvjedo!enje o klasnim i 'ospodarskim problemima svo'a vremena, tra"e&i takve 7abule u kojima na najan'a"iraniji na!in mo"e javnosti su'erirati svoje nazore o drutvenom ustrojstvu. 6ime Perkova* pripada an'a"iranoj knji"evnosti izrazito so*ijalne orijenta*ije. Pripovijest Stan)o a")a !"itel'ica-R koju su mno'i kriti!ari uspore8ivali s Benoinom Brankom2 svjedo!i o tim nastojanjima.
STANKOVAIKA AIITELJIEA 'lada u*iteljica 'arta Boi0 dolazi u Stankovac# gdje je malograanska sredina ne prima s oduevljenjem! :edina obitelj s kojom odrava kontakt Ci uskoro postaje prili*no prisna< su Tavori0evi# a Tavori0 se trudi da joj omogu0i to bolji rad u koli! Fsamljena# 'arta pie pisma svojoj prijateljici Klari u ,agreb# u kojima se jada na malograantinu i neimatinu koja ovdje vlada# ali sve to skriva od svoje majke# ne ele0i je raalostiti! 'ladoj u*iteljici udvara mladi Tavori0ev sin :anko# ali ona se naposlijetku ipak zblii sa# u selu neomiljenim i nepri*ljivim# tajanstvenim kapetanom &ranoem# iz kojega postepeno uspijeva saznati razloge takve povu*enosti i hladno0e prema ve0ini ljudiH nakon to je u ratu izgubio ruku# sakatog ga je napustila zaru*nica i on se doselio ovdje# razo*aran u ljude! &ranoa se velikoduno nudi da 0e financirati izgradnju nove djevoja*ke kole u Stankovcu# a uskoro se i zaru*e! Presretna 'arta# rijeivi se usamljenosti# prekida korespondenciju sa prijateljicom i poziva ju da ju posjeti!

@una*i nje'ovi# proza stoje izvan veliki# ambi*ija, drutveno su neupadljivi, a ipak pro"eti #istorijskom svakodnevi*om. Gutor provo*ira !itatelja da se zamisli nad problemima koje determinira nji#ovo vrijeme, ali nastoji djelovati i na stvaranje klasne svijesti u pripadnosti 'ra8anskom stale"u, nastoje&i svojim suvremeni*ima pru"iti uvid u one drutvene me#anizme koji konstutuiraju na*ionalnu 'ra8ansku svijest3$. 3 nastojanju da u svoja djela unese "ivo osje&anje stvarnosti, matovitost i poezija izmiljeno' za nje'a postaju irelevantne kate'orije. Cpistolarna 7orma Stankova*ke u*iteljice ispunjava pi!evu potrebu da se u#vati ukota* s 7ormalnim problemima izraza, ali na taj na!in detaljno opisuje u!mali "ivot malo' pokrajinsko' tr'ovita. Pisma )arte Jo"i& zapravo su ima'inarni dijalozi s udaljenim su'ovorni*ima. a sakriven pod paravanom izvjetaja, autor u prvom redu iznosi
%%.

Vijenac, 18.! S%ank"&aka i%eljica napisana je s #"%%"#D @= 'ivotu se do*odi (esto to*od, to nikad i"misliti se ne +e6 a koji pripovijetke i"miljaju i mu(e se dosta, da stvore sliku i priliku 'ivota. Hvo dalje ovi$ pisama, kakva jesu6 tko "na, nisu li istinitaIB) %/ ;adi se o ra"do)lju koje slijedi ukinu+u kmetstva i stvaranju temelja moderno* sa)orsko* 'ivota u Hrvatskoj.

8
vlastite ideje, ali ne stvara zaklju!ke ve& samo ni"e do'a8aje u nji#ovom vremenskom slijedu. 3 starom vojniku ranoi autor stapa osobine !ovjeka sklona ak*iji i kontempla*iji, !ovjeka koji ne troi rije!i uzalud. 6o je prototip so*ijalistaN utopista sedamdeseti# 'odina. 4rutvene !injeni*e postaju presudni se'ment Perkov!eva pri!anja. :vdje moramo 'ovoriti o identi!nosti drutveni# i knji"evni# !injeni*a to nu"no dovodi i do zamjene umjetni!ke inten*ije politi!kim tenden*ijama zaodjenutim "anrNslikama iz "ivota suvremenika. Perkova* je 7abulist. u niti jednoj svojoj pripovijesti ne pokazuje sklonost za 7inu psi#oloku analizu svoji# li!nosti i nji#ovi# postupaka, ali istovremeno vrlo radikalno odba*uje trivijalni zaplet. Aabula je linearna. Prostor sela zanima 'a prvenstveno zato to su tamo ja!e uo!ljive drutvene promjene o kojima je "elio 'ovoriti, a ne iz tur'enjevljevski# razlo'a38. Promatrano u kontekstu sedamdeseti# 'odina 1-. st, name&e se ideja o svojevrsnom paralelizmu neki# osnovni# tenden*ija 5vana Perkov*a sa stremljenjima Rernievsko', ali ne u smislu konkretne povezanosti, ne'o u na!inu tuma!enja stvarnosti i tra'anju za bitnim in'redijentima stvarno' u umjetni!kom. Nje'ovo novatorstvo nije isklju!ivo knji"evne, ve& prete"no so*ijalne provenijen*ije. on ne uvodi nove pripovjeda!ke postupke ne'o u'lavnom samo novu tematiku, a nje'ov jednoobrazni stil slu"i samo kao prenosila* jedno' sustava ideolo'i!ni# vrijednosti. Pripovijest u pismu karakteristi!na je za upravo ovakav tip prozne orijenta*ije. epistolarna 7orma omo'u&ila je Perkov*u da to detaljnije opie odnose nove sredine u koju je sti'la nova u!itelji*a, a da mu se ne mo"e pri'ovoriti zbo' preopirnosti i osobni# interven*ija jer je autor 1posredstvom pisama 'lavne junakinje2 kao autenti!an svjedok iz pri!e eliminiran.
1Jranimir 4onat+ S.F (:8 ( P%2.28.( % $29-.SK(' P(S?('-, )H, ?a'reb, 1-8$.2

Rikard Jorgovani6 (1853 1880)

3 #rvatsku poeziju @or'ovani& ulazi u trenutku kada nastupa prva 7azu intenzivnije' knji"evno' "ivota i rada nakon zanosa HNP, kada se ve& osje&a du# novi# po'leda na stvarala!ku djelatnost+ 1860. Benoa pie svoj !lanak "aa knjievnost u kojemu na!ela knji"evno' stvaranja zasniva na iroj knji"evnoj osnovi i 'otovo realisti!kom postupku prila"enja "ivotu preko literature. 9poznaja o umjetni!kom stvaranju i oblikovanju knji"evne 'ra8e sve se ja!e di7eren*ira. Gli iner*ija knji"evno' pro'rama HNP u @or'ovani&evo vrijeme jo uvijek je bila jaka jer u knji"evnom "ivotu sudjeluju ljudi koji su nastavljali ilirske literarne kon*ep*ije. 3 poeziji >ikarda @or'ovani&a prevladava ljubav, ali on, za razliku od dotadanji# pjesnika kod koji# je ta ljubav redovito impersonalna i !esto zasnovana na spajanju patriotizma i erotike, postaje prvi izraziti subjektivni ljubavni pjesnik. 5ako u nje'ovim re7leksivnim pjesmama ima tra'ova Preradovi&eve misaone poezije, a u rodobljubnim Benoine patriotske lirike, on ipak nije bio ni!iji nastavlja!. Nje'ova nesretna sudbina bila je za nj 1paradoksalno2 izvor sretne inspira*ije.

%8

7od 9ur*enjeva se pej"a' poten#ira kao 4unk#ija due.

!
>o8en u )alom 6aboru na 9utli 1803. pod prezimenom Alieder 1iz domoljubni# razlo'a promijenio 'a u @or'ovani&2. 9tupivi na za'reba!ko sjemenite, prve radove po!inje objavljivati u listu du#ovne za'reba!ke mladosti ,vijezda. Judu&i da se teko prila'o8avao du#u stro'o' sjemenino' reda, poslije dvije 'odine prekida kolovanje i pre"ivljava kao !inovnik. Fe& u ranoj mladosti postao je veliki ljubavni sanjar, ali pla# i neodlu!an. 3 ,6. 'odini zbo' sarkoma mu je amputirana no'a, a uskoro je obolio i od sui*e i ta strana tra'edija stvorila je u nje'ovim ljubavnim pot#vatima osje&aj manje vrijednosti te mu u poeziji nametnula tu"an, ele'i!an i sjetan ton. 5z takve duevne predispozi*ije proizlazi nje'ov osje&aj !iste ljubavi, platonizma, pla#osti i neuspje# u ostvarenju ljubavni# snova i !e"nja 1"a zabavi# "o0na etnja# .ri djeve volim2. 3 ljubavi je senzitivan, ali ne i eroti!an, a zbo' pla#osti i plaljivosti sve nje'ove pjesme imaju dojam iskrene djetinje intimnosti i neposrednosti, ali slutnje smrti daju nekim pjesmama stanovitu re7leksivnost 1:o jedan *as# Fminuli steM2. 3 najintimnijim pjesmama razvio je kult "enske ljepote iako je sva nje'ova ljubavna ak*ija bila u erotskoj kontempla*iji i senzibilnom sanjarenju. @or'ovani& je volio idealno kao trubadur, a nje'ova spe*i7i!na distan*a prema voljenoj "eni predstavlja posebnu suptilnost nje'ove poezije. 5pak, sna'a nje'ovi# !uvstava i pjesni!ka inspira*ija slabili su u mu!noj borbi s izrazom i u svladavanju prepreka koje mu je postavljao neiz'ra8en pjesni!ki stil. 9voje balade i roman*e 1Sastanak# 'ladi0ev san# 9odeni ljiljan2 ispjevao je slu"e&i se najbanalnijim romanti!arskim pjesni!kim sredstvima. 5pak, nje'ova poezija u sebi nosi neki skriven osje&aj "ivota 1svoju bol prikriva djetinjom nadom i vedrinom2 i stvarala!ke pretenzije za postizanjem to ve&e' umjetni!ko' savrenstva. 6u eksploatiranu romantiku mo"da spaava upravo autobio'ra7ska autenti!nost. 5 nje'ova proza pro"eta je kreativnom te"njom da na8e individualan umjetni!ki izraz. Pie u maniri njema!ke romantike i zapadnoeuropsko' sentimentalizma. 9voja djela temelji na bo'atoj 7antaziji, katkada sa mno'o senza*ija i pustolovina, iako je u uzbudljivom misti7i*iranju do'a8aja katkad i pretjerivao. Pripovjeda!kim radom javio se kada mu je Benoa u 9ijencu objavo roman 8linar#)a $'eca u kojemu je realisti!ki 1iako vie spontano ne'o svjesnim stvarala!kim postupkom2 prikazao "ivot na selu, u Bestinama pokraj ?a'reba. Prema modi tadanje romantike, on pie pripovijesti s motivima iz aristokratsko' "ivota pa 'a @ovan Hranilovi& naziva ;salonskim pripovjeda!em< koji pie ;u du#u 6ur'enjevljeva realizma<. 5 u prozi je "ena tajna i nedosti"ni ideal pred kojim nje'ov junak stoji boja"ljiv i stidljiv 1Io 'e) be( #rca# L'!ba na o$r!# Stella RaT a2. Pored to'a, ove novele otkrivaju i nje'ov izvanredni dar za pri!anje i elemente psi#oloko' produbljivanja radnje. @or'ovani&evi 7eljtoni predo!uju nam atmos7eru drutveno' politi!ko' i kulturno' "ivota u tadanjem ?a'rebu, a iz neki# se ane'dota naziru i stvarna zbivanja i odre8ene li!nosti. Na "alost, smrt 'a je zadesila veoma mlado'3-, u !asu kada je po!eo najintenzivnije stvarati, samo djelomi!no ispunivi napone svo' du#a i pjesni!ko' nada#nu&a, a nje'ova najve&a zaslu'a je upravo u tom stvarala!kom tra"enju i #tijenju da izi8e iz klieja i pro'ovori vlastitim pjesni!kim jezikom.
1Nedjeljko )i#anovi&+ PS$K 11, ?a'reb 1-$/.2
%!

:o jedan tra*i(an podatak i" :or*ovani+eve kratke )io*ra4ije jest i taj da se samo jedanest dana prije smrti, na )olesni(koj postelji, vjen(ao sa svojom "aru(ni#om, mladom "a*re)a(kom *lumi#om 2ntonijom Ma(uko.

-1

ragojla Jarnevi6 (1812 1875)

>o8ena je 181,. u Karlov*u u tr'ova!koj obitelji, a odrasta u vrijeme razvoja ilirsko' pokreta to djeluje i na mladu 4ra'ojlu te ona, aktivno sudjeluju&i u knji"evnim zbivanjima postaje jedna od nai# najnapredniji# "ena 1-. st, a !estim putovanjima u inozemstvo, njena kultura poprima jo ire razmjere. 5ako u svom provin*ijalnom du#u !esto ne razumije bitne uzroke i posljedi*e aktualni# zbivanja, njen rad s dje*om 1radila je kao 'uvernanta, u!itelji*a i peda'oki radnik2 otvorit &e joj iroke peda'oke po'lede na dje!ju psi#u te pitanja od'oja, prosvjete i kulture uop&e. Kao "ena, bila je ko!ena u svojim naumima tadanjim drutvenim prilikama, tako da njezino pisanje pokre&u dva osnovna motiva+ istina "ivota i duboko ;!eznu&e<. Po!inje se javljati ponesena ilirskim pokretom s pjesmama u anici 183-, inspirirana tadanjom njema!kom, ali i #rvatskom poezijom 1Fraz, 6rnski, narodna knji"evnost, dubrova!ki pjesni*i2+ Pelja za domovinom# omovina# ?vEtak prijateljstva# Kraj jeseni# 'olba na prolEtje# 'oj sanak# Banu :ela*i0u itd. 3 svim tim ostvarenjima prisutna je nei"ivljena !e"nja za domovinom i dra'im ( dva osnovna motiva romanti!ne poezije. @ezik joj je prili!no nez'rapan jer se 'otovo sve do poodmakle dobi mu!i s 'ermanizmima, a i osnovni osje&aj !esto je iskazivan nevjeto, bez odre8eno' ritma. 3 "aricanju je npr. kroz ester*e vidljiv utje*aj Fraza i nje'ovi# ]ulabija, %stavljena dieva podsje&a u mno'o!emu na narodnu poeziju. Njen lirski raspon nije velik, a bore&i se s jezi!nim i stilskim izrazom 1poput Fraza2, nije mo'la do kraja izre&i sve ono to je nosila u sebi. @arnevi&eva je pisala i pripovijetke, ili, kako i# ona naziva N ;poviesti<. :bjavila je 10 pripovijedaka, od to'a 3 u zasebnoj knji"i*i pod naslovom Domoro$ne &o ie#ti 1Karlova*, 18%32 3 ve&ini obra8uje tipi!ne romanti!ne motive+ ljubav, vjernost, domovina, sudbina, ubijanje i sl. 6o je bilo vrijeme kada je i proza, ba kao i poezija imala odre8en politi!ki zadatak, pa i ona pie u tom du#u. ?arana osjetivi da treba iskrenije pro'ovoriti o "ivotu, te"i da u svoje pripovijetke unese neto novo 1Sudbina# )jubav i prijateljstvo# Plemi0 i Seljak 2, a u nekima pokazuje smisao za psi#oloka analizu 1N. Gndri&2, osobito "ene 12uin pupolj# Strana enidba2. Njezin #rvatski jezik poboljava se dolaskom na selo, a popravlja se i u stilskom po'ledu pa tako !esto pripovijetke obo'a&uje narodnim poslovi*ama i izrekama. >azvu!ena kompozi*ija, slab razvoj radnje, unoenje subjektivnosti, du'i dijalozi itd. slabe su strane njezina pripovijedanja. Napisala je i roman D a &ira 1izlazio u nastav*ima u omobranu, 1863.2, !ime je postala autori*om jedno' od nai# prvi# romana. 6ema je uzeta iz suvremeno' "ivota+ me8usobni obiteljski odnosi u Hrvatskoj na osnovi*i ire' ratno' zbivanja, a vremenski raspon radnje obu#va&a oko ,/ 'odina. Feoma je vidljiv Nem!i&ev utje*aj 1osobito kada je rije! o imenima likova2, a !itav roman prepun je domovinsko' zanosa i slavensko' osje&aja. Kao zaljubljeni*a u kazalite, autori*a je i dvaju drama u 0 !inova+ Veroni)a De#ini6e a i 8ari'a/ )ral'ica Agar#)a, ali one nisu sa!uvane.

-1
Pored navedeno', bavila se i pisanjem peda'oki# !lanaka, osobito potkraj "ivota+ O )la iri#t! P!0!/ O !"itel'ima/ O $omol'!bl'! i o$go'en'! 1en#)e mla$e1i/ O !(go'i an'! 1ene, itd. 3 tim svojim !lan*ima, kao iskusna od'ajatelji*a dje*e zala"e se za ideje mladi# i moderniju peda'o'iju. Dne ni) 4ra'ojle @arnevi& po svom je obujmu i bo'atstvu materijala jedno od najve&i# djela kojima se mo"e po#valiti naa knji"evnost to'a vremena. Prvi dio vodila je na njema!kom, a potkraj "ivota 'a je prevela na #rvatski. 3 njemu je sistematski obu#va&en period od 1833. do 18$0, dok su 'odine od ro8enja do 1833. zabilje"ene retrospektivno, tj. po sje&anju. Gutori*a iznosi zbivanja u Karlov*u, ?a'rebu, Jistri*i i dru'im mjestima u kojima boravi, a mno'e pojave promatra kriti!ki. nevnik je optere&en mnotvom subjektivisti!ko' i romanti!no', ali ukoliko izuzmemo te dijelove, dobivamo bo'at dokument za poznavanje ljudi i pojava 1-. st. 3 svoj nevnik unosi i najskrivenije misli i tajne te nam tako otkriva svoju kompli*iranu, ali i iznimno bo'atu "ensku psi#u koju odlikuju prirodna nadarenost, kompenza*ija prirodni# mana, bje"anje od same sebe, tra"enje smirenja i ravnote"e itd, a njezin odnos prema sve&enstvu 1brat @osip bio je sve&enik2 jedna je od najja!i# optu"bi protiv sve&enika u #rvatskoj knji"evnosti. Ritaju&i nevnik otkrivamo i mnotvo kompleksa od koji# je patila. N. Gndri& uspore8uje 'a i s >ousseauovim (spovijestima.
19tanko 4vor"ak, pred'ovor u+ ! :arnevi0H P(9%. :8 "8 P8"8, ,nanje, ?a'reb 1-08.2

Mate Vodo!i6 (1816 1893)

Bime Fu!eti& nazvao je u PS$K T!1n! Jele, Fodopi&evo najpoznatije djelo ;prvom naom realisti!kom pripovije&u koja se mo"e !itati<. :bjavljena je 1868, u razdoblju kada #rvatska knji"evnost na neki na!in sta'nira%/. Prije .une :ele, dubrova!ki sve&enik i kasnije, do smrti i biskup N )ate Fodopi& ve& je bio napisao 8ari'! Kona o)!?+ i romanti!nu poemu Robin'ica 118$02.
TANA JELE 1almana# ubrovnik, 18682 Po i'e#t gr!0)a Jele Jo(o a teko je bolesna nakon strane tragedije koja ju je zadesilaH u brodolomu je izgubila dva sina :al$a i Pa#)a# a potom i mua :ozu# koji je jo prije tri godine otplovio brodom i od onda mu se izgubio svaki trag! Bolesnicu na umoru njeguje starica 8ari'a# a *esto dolaze i druge susjede da obiu bolesnicu! "ekoliko puta dolazi i upnik# o*ekuju0i :elinu skoru smrt i daju0i joj posljednju pomast! :ele sanja strane komarne snove u kojima vidi svoje sinove i svoga supruga koga nepretano eljno i*ekuje! (znenada# u snu joj se objavi da 0e prije smrti jo jednom vidjeti svoga mua i ona to radosno saop0ava 'ariji i upniku! "itko ne vjeruju u njezino nevjerojatno predskazanje# ali sutradan u gruku luku doista uplovljava brod kojim se vra0a Jo(o! :ele je ve0 gotovo mrtva kad on ulazi u ku0u ali na trenutak jo jednom dolazi k sebi# da ga zagrli i oprosti se s njim i tada# nakon to je ispunjena njezina najve0a elja / umire!

Gtributom tuna u naslovu djela, Fodopi& odre8uje temeljno ozra!je svoje pripovijetke, njen osnovni ton pun veristi!ke bole&ivosti, ali ;bez pla!ljive sentimentalnosti< 1G. Haler2. 6om oznakom autor su'erira karakter svoje pripovijesti
Jara# primje+uje kako (ak ni u najva'nijem "a*re)a(kom knji'evnom (asopisu 6anici od 18.%. do 18./. nema *otovo nita va'no "a $rvatski knji'evni 'ivot, 1 0dlom#i su tiskani ve+ 18.%, po (emu Vodopi+ pripada samim po(e#ima romana u NH7,
1

-2
i na'ovijeta njen tu"ni zavretak ( smrt 'lavne junakinje. Kombina*ija mati*e tokavsko' 'ovora i lokalni# dubrova!ki# elemenata kojim je pripovijest pisana dose'ao je zavidnu razinu autenti!ne !isto&e i sna'e, ali istovremeno ostvario i posebnu atmos7eru u djelu. dubrova!ki 'ovor pridonosi plasti!nosti nara*ije i autenti!nosti slike male pu!ke sredine onovremeno' ru"a kao osebujno' mikrokozmosa koji polako i!ezava pod invektivama novo' vremena, pa time i novo' 'ovora. .una :ele veristi!ki je puna mjesno' kolorita, obojena dijalektom kao autenti!nim znakom sredine, rudimentarne i pomalo epske, koja e'zistira unutar o'rada svoje stoljetne samotnosti. svijet velike tiine i samo&e, ali ne samo 'lavno' lika na samrti, ve& i !itavo' jedno' malo' svijeta koji se nalazi na izdisaju. Polemi!ki ili satiri!ki tonovi potisnuti su tonovima bezna8a, pesimizma i skepti*izma, a sve zajedno rezultira spe*i7i!nom Fodopi&evom ;rezi'novanom spokojno&u u promatranju ljudi i "ivota< 1Haler2, !ime se pribli"ava du#u talijanski# verista. 5pak, svojom sentimentalno&u i samilosnom odnosu prema likovima i svijetu on ne ispunjava jedan od temeljni# na!ela verizma ( impersonalnost. >ealisti!ka detaljnost u .unoj :eli odjek je )anzonijevi# ,aru*nika%, koji su bili svojevrstan tekstNposrednik izme8u Fodopi&a i Fojnovi&a. Felika prisutnost upravno' 'ovora pribli"ava ovu pripovijest drami 1kao to je to !esto u veristi!kim tekstovima2, *ijeli prizori pripovijetke zapravo su dijalozi koji bi se te#ni!ki dali lako dramatizirati 14. 9uvin2. 6akvim postupkom autor ispunjava veristi!ke za#tijeve po kojima se roman mora sve vie svoditi na norme drame, isklju!uju&i svaku osobnu interven*iju pis*a. 3 okrilju realizma, u ovom djelu ne i!ezavaju ni misti*izam i simbolika, naslije8eni iz romantizma. Fe& u prvoj re!eni*i nalazimo simboliku broda, !ime se podvla!i temeljni veristi!ki ton i lokalna boja te se si'nalizira tema djela ( smrt 'lavne junakinje. 3 korela*iji se nalaze dva pu!ka simbola+ brod i lijes 1grebina2, dakle i smrt, a na su#o izvu!en le8ev brik treba !itati i kao simboli!ki prikaz @ele same koja bole&u izba!ena iz mora "ivota le"i nasukana na ;karu< svoje samrtni!ke postelje !ekaju&i opravak ( @ozin dolazak kojemu se !itavo vrijeme nada. 9li!nu ulo'u imaju i @elini komarni snovi. )alim 'rukim svijetom Fodopi&eve pripovijetke vlada 3sud ( 9udbina, koja, utjelovljena u elementarnoj snazi mora postaje prirodom o7ormljen simbol koji u i'ru uvodi nu"nost objanjivo' obrazlo"enja naiz'led neobjanjive propasti !itavo' ustrojstva takvom objanjenju apriorno sklono' pu!ko' svijeta, 9udbini podre8eno', ali i suprotstavljeno' tradi*ionalnim postulatima vjere, ljubavi i nade 1ovdje i# zastupa "upnik, s autorom stopljen u isti lik2 koja se u ovom slu!aju javlja kao Aortuna, ali i nu"daOsilaOnevoljaOneizbje"nost, kao manje ili vie prikriven anta'onist, ali nikad izlaz i saveznik. Aortuna kao promjenljiva sre&a u tekstu se i izravno spominje u 555 po'lavlju 1rota vota. tal. rota Y kola i voltare Y obrnuti2. ra8u za svoju metaNpripovijest Fodopi& je 7ormirao prema svjedo!anstvima @elina mu"a @oza Jaldova i 'ruko' barkariola, bive' metra )i#a, zvano' )az'a te slu"e&i se ar#ivom 'rukoNlapadske "upe u kojoj je slu"bovao. Neki su ovu pripovijest povezivali s djelom Al3reda -enn1sona Enoc% Ar$en 118602 koje je odma# nakon to je napisano steklo veliku popularnost i bilo prevedeno na sve europske jezike. :no to je ta dva djela povezuje svakako je osnovna tema+ i!ekivanje mu"a mornara koji je nestao ne'dje na moru i za koje' se du'o vremena nita ne zna. kao i motiv Cno*# Grdena i @oza Jaldova ( da se otisnu
2

Misli se na po"nato* talijansko* pis#a 2lessandra Man"onija i nje*ov roman Zar nici.

-%
na more da na taj na!in svoju obitelj izvedu iz bijede. )e8utim, kod Fodopi&a umire 'lavna junakinja, a kod 6ennEsona 'lavni junak. 5sto tako, 6ennEason spominje do'a8aj koji se odi'rao sto 'odina prije, dok je Fodopi& 'otovo neposredni svjedok zbivanja .une :ele, kojom se zapravo do#vatio velike europske teme ( ekanja<7. .una :ele u *ijelosti se temelji na me#anizmu neOiznevjereno', 1ne2ispunjeno' krajnje' is#oda @eline neminovne smrti koja je nazna!ena ve& na samom po!etku, a odvija se u vremenu od sve'a tri dana. 6ijek 'lavne 7abule presije*a se umetanjem razli!iti# stanki, !ime se posti"e izuzetno primjeren ;timin'<, kadriranja 'otovo nalik 7ilmskom. :!i'ledno, radi se o tekstu koji se odlikuje znala!ki elaboriranom kompozi*ijom, a kao pripovjeda! Fodopi& je zaslu"io da bude istaknut kao jedan od nai# najraniji# tvora*a realisti!ke novele. 5pak, 'ledano u *jelini, ovo djelo ima prete"no #istorijsko, a manje umjetni!ko zna!enje, a 'lavna Fodopi&eva zaslu'a jest u tome to je svojim djelom nada#nuo Iv% )ojnov(a 1koji to otvoreno priznaje2. 9vojim verizmom 1prije Fer'e2, koji stvarala!ki uspjeno anti*ipira 1u razdoblju kada se Benoa tek sprema u knji"evne vode2, Fodopi& nam se otkriva kao kompleksan stvarala* koji uspjeno na kraj izlazi s problematikom e'zisten*ijalisti!ke tjeskobe svoje pri!e.
1Luko Paljetak, po'ovor knjizi .una :ele# '$, 4ubrovnik, 1--3.2

.una :ele djelo je slabe narativne ko#eren*ije i raspada se u niz epizoda koje 7unk*ioniraju kao samostalne novelisti!ke *jeline. Pri!u o @elinu "ivotu pripovijeda "upniku intradija'eti!ki pripovjeda!+ stara )arija. >adnja je za!injena 7olklornim detaljima 1Fodopi& ( 7olklorni realist2, a pripovijedanje je nematovito i te!e u ravnomjernom ritmu usmeno' kazivanja.
1Kreimir Neme*+ P%9(:8S. $29-.SK%& 2%'-"-, ?a'reb, 1--0.2

August "enoa (1838 1881)

antolo'ijske pjesme+ Na &o)la$e/ Grob (a 1i a/ I!$ni l'!$i/ Earmen Hi#toria itae magi#tra??

i kolovanje Gu'usta Benoe karakterizira izrazita 'ermaniza*ija, sve do prekretni*e u !etvrtom desetlje&u 1-. st, kada se javlja "j%devit /aj sa svojim preporodnim i ilirskim te"njama oko koje'a su se okupile brojne pristae. 5 u Benoinoj obitelji 'ovorilo se njema!ki, ali budu&i da su se roditelji zanimali za lijepu knji"evnost, umjetnost i 'lazbu, mladi Gu'ust zarana je stekao a7initete prema knji"evnosti. 5pak, zanimljivo je da su o*jene nje'ovi# pismeni# uradaka u koli prvi# 'odina bile prili!no slabe 1VQ2, ali s 'odinama su se popravljale. ?a#valjuju&i nekim svojim pro7esorima 1osobito Ant%n% Ma.%rani(%2 u nje'a se razvija #rvatska svijest i on se ve& kao 'imnazijala* po!eo opirati nametnutoj 'ermaniza*iji. Nje'ov prvi susret s nekom #rvatskom knji'om bio je unduli&ev %sman koje'a je posudio od jedno' kolsko' prijatelja, a kasnije su 'a uputili kod aja koji je imao veliku i poznatu knji"ni*u. 6aj susret 'a je 7as*inirao i u njemu usadio misao koju je kasnije
Kekanje kao dominantna tema, osim s 9ennLsonom, pove"uje ovo djelo i s Islan!ski# ribar"# Pierrea Fotia. lat. P"&ijes% je i%eljica (i&"%a C )ilo je temeljno na(elo Menoina stvaranja
%

propa'irao sve do smrti+ da su Hrvati sami sebi najve&i neprijatelji jer se najvie mrze izme8u sebe. 9ti#ove je po!eo pisati ve& u ranoj mladosti, naj!e&e pri'odno ( povodom imendana ili ro8endana, ali i povodom smrti kolski# dru'ova. )no'e nje'ove mladena!ke pjesme posve&ene su nje'ovim prvim ljubavima, iz koji# su nastale i poznate nje'ove pripovijetke 1npr. KaramCil #a &'e#ni)o a groba2. 6ako8er su kao rezultat nje'ovi# putovanja nastala neka poznata djela 1Pro&a#t Veneci'e/ I! a' #e #en'#)e r!)e2. Nje'ov 7eljton u Pozoru, koji je izlazio pod 9trossmaEerovim pokroviteljstvom, V'e"ni i$ ! ;agreb! 1186,2, najotrija je satira na mentalitet tadanje' #rvatsko' drutva. Nakon prve 'odine studija na Pravoslovnoj akademiji, pokuao se posvetiti i medi*ini, ali za to je imao preslab "eluda* ( nije podnosio krv. Judu&i da nije uspio ni s :rijentalnom akademijom, odlu!io je da nastavi studirati pravo. 4obio je 9trossmaEerovu stipendiju 13// 7orinti2 i 186/. otiao studirati u Pra'. 6amo je odma# uao u drutvo praki# @u'oslavena%0. 3skoro se sa studija ba*io na politiku i publi*isti!ki rad. 5z Pra'a pie za Pozor, a radi i za neke !eke !asopise. 186%. zapao je u 7inan*ijske neprilike pa je pri#vatio Luki&evu ponudu da do8e u Je! i preuzme redak*iju lista Slavische BlZtter. 1860 u &lasonoi izlaze i prve nje'ove pripovijetke+ T!ro&ol'#)i to& i :li'e$i m'e#ec. Kada su Luki&evi listovi zapali u krizu, Benoa se opet naao u 7inan*ijskim neprilikama pa je 1866. pri#vatio ponudu Pozora da stupi u nji#ovu redak*iju i postane urednik za ^Listak_ i rubriku ^Knji"evnost i umjetnost_. Benoa je u Pozoru odma# nastupio vrlo otro ( napavi od'ovorne za nepovoljno stanje u kazalitu, a osobito se okomio na vrlo loe prijevode kazalini# komada i lou dik*iju 'luma*a. 9vojim a'resivnim nastupom u kojem se !esto okomljavao na pojedin*e koje je smatrao kriv*ima za pojedine stvari, Benoa je polako stvarao sebi neprijatelje. Fr#una* je bio kada je u Pozoru po!ela izlaziti nje'ova komedija L'!bica 1,1. svibnja 1866.2 u kojoj je zapravo prikazao skandal sa starom i pokvarenom za'reba!kom nami'uom >ozom Ain'er. Nakon premijere 1,6. o"ujka 1868.2 mno'i su se u'ledni 'ra8ani 1prepoznavi sebe u likovima2 nali uvrije8eni, a )jubica je ve& na premijeri propala. Nove politi!ke prilike odrazile su se i u "ivotu kazalita+ poslije iz'ona njema!ki# 'luma*a i prekida njema!ki# predstava, ,%. 11. 186/., trebalo je iz'raditi #rvatski repertoar i od'ojiti novi 'luma!ki pomladak. Poslove dramatur'a i upravitelja obavljao je 4emeter. )ladi Benoa i stari 4emeter mno'o su se puta nali u "estokim me8usobnim okrajima, ustaju&i jedan protiv dru'o'a u !lan*ima. )e8u njima je osobito poznat Benoin !lanak O %r at#)om )a(ali0t! 118662. Benoa "eli da od #rvatsko' kazalita nastane #ram umjetnosti, a ne vaarska komedija ili obi!no provin*ijsko kazalite. 6ako8er smatra da prednost treba dati slavenskim pis*ima 1tu tako8er do izra"aja dolazi nje'ova sveslavenska te"nja2, a od neslavenski# se najvie zala"e za )oliarea i 9#akespearea. 3za sav otpor kazalini# kru'ova protiv Benoe, nje'ov u'led je ipak pomalo rastao te je 1868. postao i !lanom kazalino' odbora, a uskoro i artisti!ki ravnatelj kazalita. Nje'ove kazaline kritike sastavni su dio 'radiva za povijest #rvatsko' kazalita. 3 njima je obra&ao pa"nju i na teko&e s kojima se uprava borila zbo' nedostatni#
Me&u njima je )io i mladi student 4ilo"o4ije Lovro Mahni, (iju je nesretnu sud)inu Menoa kasnije opisao u svom Prijanu Lovri.

-7inan*ijski# sredstava, borio se protiv ukidanja opere, a u drami je pazio i na kvalitetu komada, i na jezik prijevoda, i na i'ru 'luma*a. :ne nam i danas daju dobar uvid u tadanji "ivot kazalita. 5ste 'odine Benoa se zaljubio, a uskoro i zaru!io te vjen!ao sa &lavi+om Itvani(evom. 6ada je pri#vatio i !inovni!ku karijeru koja mu je osi'uravala stalni izvor pri#oda, no to je ilo na tetu nje'ovo' knji"evno' rada za koji mu vie nije ostajalo previe vremena. )no'o je prevodio, a poznavao je i sve va"nije zapadnoeuropske i slavenske jezike. :d nje'ovi# prijevoda osobito treba spomenuti 9#akespearove Romea i J!li'! i 8nogo i)e ni (a 0to. Preveo je i >a*ineovu >edru te mno'e dru'e 7ran*uske komade. 1868. je zaklju!eno da se o troku )ati*e ilirske izdaje novi beletristi!ki !asopis Vi'enac, koje'a je Benoa kasnije postao urednik i jedna od najzna!ajniji# li!nosti u povijesti to' !asopisa. 186-. izlaze u 9ijencu i prve nje'ove zna!ajne povjesti*e+ Kameni # ato i i Kugina ku0a, 18$1. ;lataro o (lato u nastav*ima koje je izazvalo pravu senza*iju. Fe& tu se vidi te#nika koju je Benoa nastavio provoditi u svojim romanima+ 'lavna intri'a vodi se oko izmiljeni# li*a koja povezuju istinitu #istorijsku 'ra8u u jednu zaokru"enu *jelinu. )o"da su Benoini likovi postali !itao*ima tako bliski ba zato to im se !inilo da s i# ne'dje vidjeli, i da bi i# mo'li, tako re&i, prepoznati na uli*i. Kada je predsjednik )ati*e postao 5van Kukuljevi& 9ak*inski, ta ustanova po!ela se razvijati velikom brzinom i uskoro je to bila velika narodna knji"evna ustanova koja je postala poseban prosvjetni pojam u kulturnoj povijesti #rvatsko'a naroda sa sna"nom izdava!kom djelatno&u. @edan dio ak*ije za prosvje&ivanje naroda bilo je i pridobivanje "ena za #rvatski jezik i #rvatsku knji"evnost jer su one jo uvijek najvie stajale pod utje*ajem njema!ko' jezika i kulture. 6ome je veliki prilo' dao i Benoa, iako u to vrijeme nije bilo nimalo lako stvoriti !itala!ku publiku. : tim teko&ama 'ovori i u svom pred'ovoru Prijana )ovre. 13. prosin*a 18$%. Benoa je postao 'lavnim urednikom 9ijenca. Gli ne samo urednik koji uvrtava dobivene prilo'e. on je davao ini*ijativu da iz'radi temeljnu 7izionomiju lista, da u neku ruku poka"e i kako treba pisati. 4odue, njemu je pisanje bilo potrebno i iz materijalni# razlo'a, ali i da preko te aktivnosti izrazi svoju li!nost. ?ato je postavio prili!no visoke umjetni!ke ;norme< i nije rado primao po!etni!ke radove. Jio je stro' suda* mladi# knji"evnika i to su mu s vremenom neki sve vie zamjerali. )e8utim, bio je vrlo susretljiv i strpljiv kada bi osjetio da ima posla s pravim talentom 1npr. prema Kumi!i&u2. Jara* je primijetio kako ;Benoina perioda #rvatske knji"evnosti zna!i borbu s knji"evnim dilentatizmom mla8arije i en*iklopedi!no&u stari# pisa*a. 1I2 Pa ako osamdeseti# 'odina imamo ve& poprili!an broj knji"evnika koji su ve& doista knji"evni*i, onda to treba za#valiti i brutalnosti Benoinoj s netalentiranim po!etni*ima.< Kao urednik 9ijenca, uspio je Benoa podi&i broj pretplatnika na oko 10//, to je veliki uspje# ako se npr. usporedi sa stanjem &lasonoe koji je 1860. imao samo ,08 pretplatnika. 9ijenac je u Benoinoj redak*iji prokr!io put #rvatskoj knjizi u #rvatskoj obitelji.

-.

18$$. postao je predsjednikom )ati*e #rvatske. odinu dana kasnije, 18$8. Btampan je i Diogene#, poslije ,latarovog zlata i Selja*ke bune, tre&i velik Benoin roman, iako mu u podnaslovu stoji I$istori*ka pripovijest [9((( vijekaJ! 3 ono vrijeme nije izraz roman nas jo bio uobi!ajen, a prije Benoe nije niti bilo doma&e' djela koje bi se s pravom mo'lo tako okarakterizirati. Naslov roman upotrijebio je prvi put kod Kletve. Klet a je nje'ov posljednji roman koji je pisao kada je ve& bio teko bolestan %6 6amo je prikazan pokret nastao nakon smrti kralja Ludovika 5, ali je uba*io i borbe izme8u biskupsko' Kaptola i 'ra8ansko' ri!a. Naslov romana uzet je po kletvi koju je pred Jo"i& 13-6. na 'ra8ane ba*io biskup Re# 9mile. kletva je bila skinuta 1,. travnja 13-$. >oman je izlazio u nastav*ima sve do Benoine smrti u "arodnim novinama, a Benoa se trudio da svaki nastavak zavri to napetije kako bi !itatelji s nestrpljenjem o!ekivali sljede&i broj. ?ato se oni lako !itaju kako kakav kriminalisti!ki roman, to !esto ide na tetu razumijevanja jer se 'ubi osnovna nit pripovijedanja. )e8utim, unato! zapletenoj 7abuli, Benoa je u Kletvi svjesno proveo svoju temeljnu tezu, koju je nasljedovao jo od aja+ kako je najve&a nesre&a za Hrvate trajna neslo'a izme8u sebe, kako im je miliji i strana*, dalek od osje&anja za nji#ovu zemlju i narod, ne'oli doma&i !ovjek kojemu bi trebali priznati neko prvenstvo. Benoa je bio protivnik na!ela njema!ki# knji"evnika da je knji"evnost sama sebi svr#om+ ;knjievnost# a povlastito beletristika# jest sredstvo da se razvije# usavri narod# *ovje*anstvo. SIT 4vije vrsti novelistike moraju se u nas 'ojiti+ #istori!na i so*ijalna. a tomu ima sila 'radiva, jer nam jo mno'o lijeka treba. 9vr#a jedne i dru'e vrsti jest ista, svr#u jedne i dru'e nalazi u natpisu nad del7ijskim #ramom+ &noti seauton. Putevi su dakako razli!iti. 3 #istori!nom romanu mora, analo'ijom me8u prolosti i sadanjosti, narod dovesti do spoznaje samo'a sebe.< SIT Kao poznati satiri!ar 18$-. pokrenuo je i H!mori#ti"ni li#t, po uzoru praki# $umoristick5 list5! ledaju&i Benoino o'romno djelo, 'otovo je nedoku!ivo 'dje je i kako smo'ao vremena da svlada sve one du"nosti koje mu je "ivot natovario na le8a+ senatorska du"nost, brojni birokratski poslovi, I ?animljivo je da 'a je, kao 'radsko' senatora 18$8. bila zapala zada&a da dade nova imena za'reba!kim uli*ama, tj. da se izmijene stari dvojezi!ni njema!koN#rvatski nazivi koji su ostali iz doba 'ermaniza*ije. tako je npr. Jrbuer'asse postala Pivarska, a Nonen'asse :pati!ka uli*a. Nordpromenade postalo je ;Frazovo etalite<, a 9Ydpromenade ;9trossmaEerovo etalite<. Nje'ov sin )ilan smatra da je od nje'a potekla i ini*ijativa za iz'radnju novo' 'radsko' 'roblja na nekadanjem ajevu posjedu ;)iro'oju<. roblje je bilo ure8eno ve& 18$8, a su odma# sljede&e 'odine na nje'a su mo'li biti preneseni posmrtni osta*i Petra Preradovi&a. Najte"i udara* Benoi je zadao teki potres koji je ?. st%denog 566@. po'odio ?a'reb. 9vi problemi i bri'a oko obilaska razrueno' 'rada i pru"anja pomo&i unesre&enima pali su na nje'a. Benoa je bio skren i plakao je poput nejaka djeteta. 5z to' potresa proizale su i neke nje'ove potresne ;agreb!l'e u kojima su opisani razli!iti prizori iz "ivota ?a'rep!ana nakon potresa.
.

Menoa je )olovao od )olesti na 'elu#u, teko* reumati"ma, a kasnije su nastupili i pro)lemi sa sr#em.

-/
3skoro mu se bolest po'orala i od o"ujka 1881. vie i nije izlazio iz ku&e. pisao je u krevetu i u ku&i primao posjete. Posjetio 'a je i 9trossmaEer na svojem putu u >o'aku 9latinu. 5ako mu se stanje iz dana u dan sve vie po'oravalo, nada u oporavak nije 'a ostavljala do posljednje' trenutka. 3mro je 13. prosin*a 1881. Benoin po'reb bio je veli!anstven i dostojan nje'ove veli!ine. 3 *ijeloj Hrvatskoj vladala je op&a i iskrena "alost, a brojni u'ledni*i odu"ili su mu se pri'odnim radovima u !asopisima, spominju&i 'a kao pionira suvremene #rvatske knji"evnosti, na terenu u kojem nije imao niti prete!a niti uzora. :n je stvorio iru !itala!ku publiku, a nje'ov odnos prema ?a'rebu okarakterizirao je )ato apostro7iraju&i pis*a+ ;I ti si svijest ovo' 'ri!ko' brije'a, unutranje nje'ovo svijetlo, sjaju&i jasnije od vasroki# 7enjera. ( "ek bude ,agreb\ L re*e L i ,agreb bi! @er 'radovi bez svoji# pjesnika nijesu 'radovi. 9tara Gtena i danas "ivi, dok je Karta'a mrtvo slovo. Literatura je vii "ivot, akonto od smrti. Jeo'rad nije jo 'rad, jer jo nema Benoe.< :tokar Kerovani primje&uje kako je Benoa bio pisa* koji je ^u!inio da se #rvatska knji"evnost iz ere patriotsko' dilentantizma umjetni!ki di'ne na evropski nivo.` :n je zna!io !itavu jednu etapu razvitka kroz koju je hrvatska knjievnost morala pro0i!
19lavko @e"i&+ P(9%. ( :8)% -F&FS.- T8"%8# 9abrana djela, K55# ,nanje# ?a'reb, 1-6%.2

Pro'ramatskim !lankom Na0a )n'i1e no#t 1&lasonoa, Je!, 18602 upozorava na postoje&e ^knji"evno mrtvilo` te kao kritika dotadanje knji"evnosti a7irmira dru'i Benoin knji"evni postulat da ^knji"evnost mora biti realisti!na` te se zala"e za prikazivanje prolosti u svim se'ementima i to prvenstveno preko romana.
1biljeke sa seminara -ugust Tenoa, ,//1O,//,2

;LATAROVO ;LATO CD4XD< Potkraj [9(! st! medvedgradski velmoa St'e&)o Gregori'anec sukobio se s gri*kim graanima! $rvatska se tada nalazi u tekom poloaju# stalnom prijetnjom od turskih napada! F takvoj situaciji Stjepkov sin Pa ao Gregori'anec zaljubi se u lijepu Dor!# k0i najuglednijeg zagreba*kog graanina# starog zlatara Petra Kr!&i6a koju je ve0 bio zaprosio gradski brija* Grga Io)olin# ali mu je Krupi0 nije htio dati pa +okolin namjerava osvetiti! ,agrep*ani pokre0u parnicu protiv &regorijanca# kojom svojataju 'edvedgrad i Kraljev Brod Cprijelaz preko Save<# a Stjepko po svaku cijenu nastoji sprije*iti vezu svoga sina sa zlatarovom k0erkom pa uz +okolinovu pomo0 alje Pavla u Samobor# ne bi li ga lijepa# ali zla Klara Gr!baro a zavela i udaljila od ore! Budu0i da taj pokuaj propada# +okolin i stari &regorijanec planiraju orinu otmicu od koje je Pavle# uz pomo0 nijemka Jer)a Cza kojeg saznaje da mu je zapravo nezakoniti polubrat< u zadnji *as spaava! olazi do svae oca i sina# zbog koje Pavlova majka umire# a Pavao zauvijek odlazi od ku0e! "akon to je za bana izabran Fngand# Stjepko izaziva incident u kojem je ozlijeen stari Krupi0! Fngand osvaja Samobor# a time i Klarinu ruku# koja se sada odlu*uje na osvetu suparnici ori i ,agrep*anima! (zbija sukob izmeu graana i banove vojske# a ora je otrovana! :erko i krajinik Ra$an osve0uju se +okolinu# koji je zapravo turski pijun# a Pavle odlazi u boj protiv .uraka! Stari &regorijanec umire osamljen u medvedgradskom dvorcu# a loza &regorijan*evih se gasi Pavlovom smr0u u borbi protiv .uraka!

KARA8DIL SA PJESNIKOVA GRO:A C9ijenac# D4X4<

-8
Ga")a &ri"ica Pripovijeda*1X i prijatelj mu Albert# kao aci putuju u Kranj! .amo odsjedaju u ku0i -lbertova ujaka te upoznaju djevojku Ne1! Ckoju su -lbertov ujak i ujna usvojili# budu0i da nisu imali vlastite djece<! "ea oboava Preerenove stihove pa njima op*ini i mladi0e14, pa skupa odlaze i na Preerenov grob gdje im "ea poklanja svakomu po jedan karamfil! %bojica mladi0a zaljubila su se u "eu# ali ne mogavi otkriti za kojim ona vie *ezne# odlaze na dva tjedna na Bled i Bohinj! .amo borave na izvoru Savice16! "a povratku ih zati*e velika alost L "ea se naglo razboljela i umrla# a pripovijeda* je Preernove pjesme# zajedno s karamfilom L po djevoj*inoj posljednjoj elji L zadrao! "aavi taj karamfil mnogo godina kasnije# prisjetio se *itave pri*e o karamfilu s pjesnikova groba!

8LADI GOSPODIN C9ijenac# D4XW< Pripovijeda* dolazi u Breznicu gdje upoznaje starog kapelana Jan)a L!gari6a@O koji mu ispripovijeda nekoliko pri*a! "akon :ankove smrti Tenoa pie ovu pripovijestWD! :anko pod svaku cijenu eli pomo0i vjen*anje djevojke 8are Ck0eri ene koja mu je pomogla da ozdravi# a onda je umrla< s Pericom! %boje su siromasi pa :anko# ele0i im namaknuti miraz# igra neku vrstu ]tern^_# tj! lutrije kako bi im namakao novac! F mladosti se :anko zaljubio u lijepu Veroni)! koja se udala za drugoga pa je :anko odlu*io po0i u sjemenite# ali tamo nije imao osobitog uspjeha# jer je :anko ]imao i kratke noge i kratku pamet_! .uropoljac 8ato I!n"i6 radi oklade se eli oeniti lijepom# ali neplemenitom Jagom! Brak je u po*etku bio sretan# ali jezi*ava kuma okrivljuje vraga# koji je navodno u :agi za njezinu neplodnost pa :aga uskoro bjei od ku0e! :anko je pronae i vra0a ku0i te *itavu stvar sreuje# a kasnije i krsti njihovo dijete! .o je njegov prvi ]terno_! ruga pri*a govori o barunima :!)o a")im i grofovima 8alino i6e im# koji su se zavadili nakon svae njihovih ena! 'ladi grof Karlo 8alino i6 zaljubljuje se u Kamil!# k0i baruna Bukova*kog! ,bog zavade njihovih obitelji# Karlo otima djevojku# a njezin otac kre0e u protunapad svojom vojskom! %pet se u sve umijea :anko koji izmiruje zara0ene strane te vjen*a mladence! .o je bio njegov drugi ]terno_! F tre0oj pri*i rije* je o mladome odvjetniku nepoznata podrijetla# Erne#t! ;abor#)om koji se proslavio nakon pobjede u jednoj tekoj parnici! 8rnest se eli vjen*ati lijepom Klarom# k0eri 8rnestova profesora# odvjetnika 8ari6a# ali zli jezici po gradu razglase upitnost mladi0eva podrijetla# nakon *ega 8rnest 'ari0u ispri*a da je zapravo plemenita roda# ali kopile! ,atim nakratko odlazi iz ,agreba dok se ne smire ogovaranja# ali nakon to se vratio# :o'"e i6 je ve0 oenio Klaru# a stari 'ari0 umro! 8rnest je izigran i razo*aran!"akon mnogo godina# stie mu Klarino pismo# ali on ju vie ne eli vidjeti ele0i je pamtiti mladu kakva je nekad bila! 8rnest se sada drui s :ankom# a kada umre# :anko gs pokopa! .o je njegov tre0i ]terno_! "a kraju# :anko na ]ternu_ osvaja GBB forinti# ali novac nikada ne dobiva jer je slukinja nepanjom uplatnicom naloila pe0\ .im novcem :anko je planirao vjen*ati 'aru i Pericu pa sada zapada u depresiju! "akon to tu pri*u *uje barunica L!# odmah alje novac za njihovo vjen*anje! :anko uskoro umire# ali sretan# jer je ispunio svoju zavjet da vjen*a 'aru i Pericu!

PRIJAN LOVROW3 C9ijenac# D4XA< Ertica &o i#tini Po poda#ima kojima je opisan, o(ito se radi o Menoi/ = pripovjet#i prisutan sna'an slaveno4ilski na)oj. ! I"vor ?avi#e ina(e je mjesto radnje (uvene Preernove pjesme Krs% *ri Sa&ici. -1 ?vojim i"*ledom i postup#ima (esto je i"a"ivao posmije$ i poru*u jer je ostavljao utisak (udaka svoje vrste (to je i )io), ali )io je prije sve*a neis#rpna ri"ni#a do)rote, plemenitosti i altrui"ma, (ovjek koji se odri#ao sve*a i "a se)e nita nije tra'io, naavi smisao svo*a 'ivota samo u tome da (ini do)ro dru*ima (<. :el(i+). -1 = stvarnom 'ivotu Menoa je doista po"navao junaka pripovijesti, koji se "apravo "vao :anko Pukari+, a kako je do smrti ostao kapelan, "vali su *a do smrti Nmladim *ospodinomO.
8 /

-!
Pripovijeda* u Pragu upoznaje profesora jezikoslovlja Lo r!# s kojim uskoro postaje cimer! )ovro se rodio u selja*koj obitelji kod Postojne# a rodtelji su ga poslali na bogosloviju u )jubljanu# ali mladi0 nije osje0ao sklonost prema celibatu Cpo povratku u zavi*aj zaljubio se u djevojku 8al in!# a potom se i teko razbolio< pa su ga raspopili! Po povratku ne nalazi na razumijevanje oca te se mora vratiti u )jubljanu gdje postaje odgojitelj sina vladina predsjednika! "a jednoj zabavi upoznaje Der$inan$a N! koji ga upoznaje sa svojom enom! .o je 'alvina\ %na mu priznaje da je i ona njega voljela# ali se zbog nemogu0nosti njihove ljubavi udala za drugoga! Predsjednik je vrlo zadovoljan s )ovrom pa mu po svojim vezama trai namjetenje! )ovro se vra0a ku0i# a nakon to mu iz Be*a stie negativno rjeenje njegove molbe za posao# zapada u vru0icu! %tac ga ipak alje u Be* na vlastiti troak! )ovro ivi bijedno# ali mnogo u*i! (pak se nakon nekoliko godina mora vratiti jer mu je otac sasvim financijsk iscrpljen! "akon toga radi kao u*itelj u $rvatskoj i u Pragu! )ovro upoznaje pripovijeda*a sa slovenskom obitelji# hofira s 8in)om te je odlu*i oeniti zbog njenog imetka# nadaju0i se da 0e tako ivu0i vlastitu obitelj iz nevolje! "a nesre0u# 'inka zapravo nije imala imetka pa je vjen*anje propalo! "a nagovor almatinca Ante L!# )ovro odlazi u almaciju da se oeni bogatom djevojkom# ali njen stric obustavlja vjen*anje kad do*uje da )ovro eli djevojku samo zbog novca!"akon tog posljednjeg neuspjeha# nesretni )ovro preree si grkljan!

PROSJAK LAKA CD4X6< Pri&o i'e#t i( #eo#)og 1i ota Prosjaka L!)! Ne&o(nani6a drutvo Cradnja smjetena u selo :elenje2 od samoga roenja odbacuje pa on uz pomo0 spletkara L pisara 8i)ice Ribari6a i ?iganina Agar)o i6a pokuava postati poten *ovjek# ali na nepoten na*in L spletkom i prijevarom! "a kraju doivljava duhovno pro*i0enje# i to uz pomo0 osmjeha nevinog djeteta kojega je uzeo iz kolijevke i htio ubiti! Kada ga je podigao# dijete mu se# u svojoj nevinosti i neznanju L nasmijalo! Bio je to prvi ljudski osmjeh njemu upu0en! -li njegov pokuaj da postane poten *ovjek je propao i )uka ivot zavrava skokom u Savu# a svi protiv kojih je radio Cali se pred kraj i pokajao< zavravaju sretno!

>adi se o prvoj so*ijalnoNpoliti!koj studiji #rvatsko'a sela, o ^prvoj drutevnoj kroni*i inspiriranoj 'olom stvarno&u` 1Neme*2. Prije samo' djela imamo Pripomenak tiocu u kojemu se upozorava da "ivot sam pie najbolje romane te da je #rvatski seljak dovoljno zanimljiv da se o njemu pie. Pripovijest03 prati tri 7abularne razine+ 1. prosjak Luka ,. izbor 'radski# ^assesora` 3. ljubav Gndre i )are Prema nekim kriti!arima 1Jara*2 ovo je najbolje Benoino djelo u kojemu je autor, piu&i ^o prosjaku Luki koji je #tio postati !ovjekom` prvi put ^zaronio duboko u ljudsku duu` 1N. )ili!evi&2.
1biljeke sa seminara -ugust Tenoa, ,//1O,//,2

VLADI8IR C9ijenac# D4X6< 'ladi pravnici Vla$imir 8il)o i6 i E!geni' Petro i6# prijatelji su od djetinjstva# oba (lirci# ali# dok je 9ladimir vie pjesni*ki nastrojen# 8ugen na sve gleda realnije! 9ladimir dobivao posao odgajatelja Dobrani6e e k0eri L!ci'e u koju se zaljubi# to pokuava sprije*iti njezina majka Klara# koja k0er eli udati za bogatog# ali starog grofa To&al)o i6a! Klarinom spletkom# 9ladimir# da spasi *ast# daje prisegu da 0e po0i u rat Cdogaa se oko D414# u doba zna*ajnih previranja i hrvatske borbe protiv maarizacije<!
-2

= ovoj pripovijet#i prvi put se javlja kasnije (esto o)ra&ivana tema $rvatske knji'evnostiD tra*i(na sud)ina intelektual#a seosko* podrijetla, (iji teki 'ivotni uspon "avrava tra*edijom.
-%

Menoa je Pr"sjaka L k de4inirao kao pripovijest, ali nje*ova unutranja sruktura upu+uje na to da se radi o romanu. = dananjoj kriti#i prisutno je tako dvojako miljenje.

.1
Stie vijest da je 9ladimir poginuo! )ucija je sasvim shrvana# a obrani0 je umirovljen# i sasvim financijski propao pa Klara nagovara )uciju da se rtvuje udajom za starog .opalkovi0a# kako bi spasila obitelj od propasti! )ucija tekom mukom pristaje! 9ladimir se iznenda vra0a Cjer je bio samo ranjen<# ali vie ne eli )uciju jer misli da ona svojevoljno polazi za .opalkovi0a! "a kraju .opalkovi0 ipak ne vjen*a )uciju# ve0 je osramo0enu ostavlja# a 9ladimir odlazi u :unu -meriku! "akon mnogo godina# 9ladimir se vratio i razgovara s 8ugenom koji mu ispri*a sve o prpoasti obrani0evihH stari obrani0 i )ucija umrli su uskoro nakon kobnih dogaaja u velikom siromatvu# a )ucijina zla majka Klara postala je bludnica! %*ito je pripovijeda* enu smatrao glavnim krivcem za propast ove obitelji# konstatiraju0iH ].ako propade po eni staro hrvatsko pleme!_

rama August "enoa

1vidi biljeku o Benoi+ P2%.%28-)(,-' 7 P2%,-2

LJA:IEA CD4GG< rama u tri *ina govori o zagreba*koj staroj djevojci L'!bici R!1i6e o' koja se# uz pomo0 meetara Gra%o ca bavi lihvarstvom te voli koketirati s mladi0ima! a bi joj se osvetio# lije*nik G!ro Ra$i6# uz pomo0 mladog pjesnika Vlat)a E 'etini6a Ckoji je zaljubljen u mladu L'!bic! :en"i6e !< smilja osvetuH 9latko 0e uzeti podstanarsku sobu kod )jubice 2ui0eve# a njoj 0e =uro pismom anonimno dojaviti da je mladi0 potajno zaljubljen u nju# ali da se stidi iskazati svoju ljubav jer je on siromaan# a ona bogata te da bi mu )jubica stoga trebala darovati X! BBB forinti! )jubica nasjedne na smicalicu# osobito nakon to joj zbunjeni mladi0 recitira pjesme u kojoj slavi svoju ljubav L )jubicu Cali onu mladu# Ben*i0evu\< te priprema slavlje na kojemu 0e objaviti svoje zaruke! F i*ekivanju mladoga zaru*nika# )jubici stie pismo u kojoj joj 9latko zahvaljuje na njenom dobro*instvu Czbog darovanog novca< te ju poziva na svoje vjen*anje s )jubicom Ben*i0evom! %*ajna i prevarena stara )jubica ve0 smilja osvetu# ali ju zaustavi 2adi0# koji je ucijeni njenim pismima koje je pisala mladi0ima pa se stara )jubica# hine0i sre0u da joj je drago zbog vjen*anja 9latka s mladom )jubicom L mora povu0i!

#ranjo Markovi6 (1845 1814)

Kao pisa* )arkovi& je danas u'lavnom zaboravljen i time dijeli sudbinu ve&e' broja #rvatski# pjesnika 1-. st. !iju bi valoriza*iju trebalo obnoviti i de7inirati. ?a "ivota je objelodanio 'otovo trideset djela. me8u njima nekoliko #istorijski# drama i tra'edija, dva epa, tri sonetna vijen*a te nekoliko kriti!ki# studija o unduli&u, Frazu, Jo'ovi&u, Fojnovi&u i >. Jokovi&u. Preko svoje' be!ko' pro7esora ?immermanna naslanjao se na Herbartovu estetiku s na'laenom 7ormalisti!kom komponentom to se odrazilo u nje'ovom knji"evnom opusu. )arkovi&u se esteti!nost umjetni!ke tvorevine nalazi u obliku, a ne u sadr"aju i ima pet zna!ajki+ oblik "ivota, sna'e i savrenosti. oblik sklada. oblik osebujnosti i karakteristi!nosti. oblik skladno' zavretka i oblik pravilnosti. 6o bi bila neka

.1
simbioza klasi*izma i romantizma, koju je Pro#aska imenovao kao akademijska romantika, to se uobi!ajilo i kao distinktivna sinta'ma za )arkovi&ev opus. 3porite nje'ova svjetonazora temelji se na njema!koj 7ilozo7iji, dok mu je literarna naobrazba bila znatno ira i obu#va&ala je en'leske i dru'e europske romantike i klasike. Aormirao se kao liberalni 'ra8anski intelektuala*. 5dili!ni ep Dom i # i'et pokazuje otklon od 'ermanizma, prosvjed protiv ponjem!ivanja i politi!ki# prilika u Hrvatskoj. 3pravo na promisli slavensko' mesijanizma i mirotvorstva 'radi svoju sliku bolje budu&nosti i sre&e, bivaju&i posljednjim nepatvorenim KollLrevim sljedbenikom, otkuda proizlazi i nje'ovo djelatno polono7ilstvo. )arkovi&ev patos i uzdi'nuta rje!itost, daju dojam neke otmjenosti jer i# poti!e "udnja za sveop&om dobrotom, ljepotom i ljudskim napretkom. 4rama Karlo Dra")i 19ijenac, 18$,2 ima vidljivu antiklerikalnu i antipapinsku *rtu. Nastala je 18$,, nakon 9trossmaEerova istupa na Fatikanskom kon*ilu, a mo"da i u rezonan*iji karbonarski# i masonski# ideja. Naslovni junak je sna"na i samosvjesna individualnost, prosvije&eni vladar koji se bori za slobodu !ovje!anstva, ;da uskrisi !ovjeka iz mra!ni# raka stoljetni#<. 3 tu povijesnu 7resku )arkovi& unosi i aktualne domoljubne opserva*ije0%. 5znosi i problem #rvatske orijenta*ije prema >imu, odnos papinstva prema Hrvatima i prirodno pravo naroda na slobodu. Karlo 4ra!ki je otvoreni bora* protiv papinsko' autokratstva i presizanja na svjetovnu vlast. 3 njemu je izra"ena ideja slobodoumlja u du#u tadanji# obzirni# tenden*ija kulturno' liberalizma. 6o je borba izme8u do'matizma i slobodne volje, za ideju renesansne misli, koja se opire tamnim strastima srednje'a vijeka. 4jelovanje Karla 4ra!ko' pro"ima du# renesanse i ideja du#ovno' oslobo8enja !ovjeka. Kao i dru'a nje'ova tra'edija :en)o :ot, i Karlo ra*ki spjevan je u jampskom kvinaru, s klasi!nim ritmom te predstavlja kultiviranje visoko' stila u naoj tra'ediji.
1)irko 6omasovi&+ .2- (?(:- ( K%".8KS., ?a'reb 1-88.2

Josi! #reudenreic$ (1827 1881)

>o8en je 18,$. u Novoj radiki, a poslije je "ivio u Karlov*u 'dje je prisustvovao predstavama 4omorodno' teatralno' drutva iz ?a'reba to je presudno utje*alo na nje'ovo kasnije posve&ivanje kazalitu. Nakon preseljenja u ?a'reb, 18%0. po!inje sudjelovati u malobrojnim #rvatskim predstavama koje su or'anizirali zastupni*i njema!ko' kazalita u ?a'rebu, a i sam je vodio manju kazalinu dru"inu. 9 njema!kim ili manjim vlastitim dru"inama nastupa u Karlov*u, Fara"dinu, Jjelovaru, Petrinji i lini. Poslije 1800. odlazi u njema!ko kazalite 6emivara odakle se vra&a s rukopisom &rani*ara, najbolje' svoje' dramsko' djela i najpopularnije' pu!ko' i'rokaza koji je praizveden u ?a'rebu $. velja!e 180$. Pisao je i i'rokaze 1?rna kraljica2 te tada popularne ^uodlibete, kola"ne pro'rame sastavljene od ala, parodija i pjesama. ,%. studeno' 186/, prosvjedima iz 'ledalita ukinuta je du'o'odinja njema!ka domina*ija na za'reba!koj pozorni*i, a 1861. Hrvatski je sabor za'reba!ko kazalite podi'ao na razinu na*ionalno' 'lumita. 4emeter tada sve va"nije muke
-

@0d$rvat se Mad'arom na je #ilj C dru*ovat s njimi ne mo'emo nikad,B

.2
ulo'e, re"iju i kazalinoNor'aniza*ijske poslove povjerava Areudenrei*#u. Nakon utemeljenja stalne opere, 18$/. postao je i naim prvim opernim redateljem, a jo 1863. postavio je prvu operetu na #rvatskom jeziku. 9to'a 'a kazalina povijest, uz 4emetra i Benou smatra utemeljiteljem novije' #rvatsko' kazalita. 9voje Grani"are 1prvi pravi pu!ki i'rokaz u HrvataQ2 Areudenrei*# je zasnovao na svojim ;6espisovim kolima< i to je nje'ov jedini veliki dramatski uspje#00.
GRANIIARI ILI S:OR 5PRO9TENJE7 NA ILIJEVA I( orni naro$ni igro)a( # &'e an'em i &le#om ! - "ina/ &o# e6en J> Jela"i6! An$ri'a 8il'e i6 biva nepravedno optuen za ubojstvo strametra Joce :oci6a kojega je zapravo ubio odbjegli Sa o I!i6 dok je -ndrija no0u pratio :ocu! okazi Cprazna puka< ili su protiv -ndrije i on je po brzom postupku osuen na smrt! "jegova ena 8aca# )r"mar Grga# kao i ostali seljani dolaze moliti suca A!g!#ta Sarni6a da se smiluje nedunom *ovjeku kojega je osudio# ali Sarni0 se koleba izmeu izvrenja svoje dunosti iako mu je i samom ao nevina *ovjeka! "aposlijetku popusti pred molbama svoje ene Dran'e i k0eri Pri#)e# a svemu je pomogla i sobarica Karolina! -ndrija biva osloboen u posljednji tren# ali je poludio i raspame0en luta selom! olazi na groblje i pri*a nad :ocinim grobom! .akvog ga zati*e Savo koji se vratio jer vie nije mogao izdrati u bijegu! Savo -ndriju moli za oprotenje i dobrovoljno se predaje andarima! -ndriji se vra0a zdrav razum i sve se sretno zavrava pjevanjem i zahvalom Bogu!

5ako autor &rani*ara nije bio previe obrazovan te je u'lavnom stvarao po na'onu i zovu pozorni*a oni su se, za razliku od svi# onodobni# predstava 1.euta, Kvas bez kruha i dr.2 odr"ali na pro7esionalnim i amaterskim s*enama sve do danas. &rani*ari su naa ina!i*a be!ko' pu!ko' i'rokaza koji nastaje izme8u 18,/. i 183/. pod utje*ajem austrijske pu!ke komike u kojoj se nalaze elementi alpski# lakrdija i obilje"ja sajamske 7arse, ali se vrlo lako mo'u otkriti i utje*aji talijanske komedije dellX arte koja je u dru'oj polovi*i 18. st. odi'rala 'olemu ulo'u u oblikovanju be!ko' i dvorsko' i pu!ko' s*ensko' "ivota. Jitne odredni*e be!ko' teatra su improviza*ija, zanemarivanje !vrsto 7iksirane knji"evne podlo'e, sna"na dramaturka 7unk*ija 'lazbe, tipiza*ija pojedini# likova u odre8eno' pis*a, sve do nji#ova pretvaranja u modelNmasku itd. 4o nas su takvi i'rokazi dolazili prera8eni i lokalizirani, to je slabilo nji#ove knji"evne vrijednosti pa su oni kod nas izme8u 18,/. i 183/. nerijetko obje8ivani s trivijalno&u, a Areudenrei*# svojim &rani*arima ulazi u kru' oni# knji"evnika koji su stvarali na izdan*ima be!ko' pu!koN komedio'ra7sko' "anra, to je prvi utvrdio Jranko avella. Areudenrei*# je pokazao punokrvni osje&aj i za pozorni*u i za 'ledateljstvo u dvorani. 9talna mijena osje&aja. suza i smije#a prouzrokovana melodramatskom radnjom, iznimno vjeto ostvaruje izravnu svezu s publikom. Komika je prostoduna, bezazlena i nepatvorena+ iz kr!mara r'e izbija tipi!an narodni #umor, a Karolinine replike pribli"avaju nas tipu be!ke komike koja u sebi ima i so*ioloki obojene kriti!ke *rte. Nji#ove pojave u neprestanom su kontrapunktu sa "ivotnom stvarno&u #rvatske 'rani!arske sredine u kojoj su surovi vojni!ki zakoni predstavljali jedino mjerilo izme8u pravde i prestupa i tada jo uvijek duboko bili urezani u svijest tamonji# ljudi.

--

I*roka" 7rna kraljica (18-8), te Ma-jari H8r&a%sk"j (18.1) i 1!#ani9 ili Zl" r"!i .l" s predi*rom Pr"*ala "bi%elj (18//) tek su neuspjele dramati"a#ije o od)je*lom junaku :o#i =dmani+u.

.%
6ako je ovaj autor ostao pis*em prvo' nae' pu!ko' i'rokaza koji &e kao novi "anr obilje"iti posljednja desetlje&a dramatike 1-. st. 9to'a 'a ne treba o*jenjivati samo kao 'lum*a, redatelja, peda'o'a i or'anizatora #rvatsko' 'lumita, ve& i kao knji"evnika koji je potaknuo i pu!ko kazalite, stvorivi nove odnose u trokutu pisa*(pozorni*a(publika.
1Nikola Jatui&+ po'ovor &rani*arima , Slavonica, Finkov*i, 1--%.2

REA"IZAM

POEZI#A A!g!#t Haramba0i6 CD4GD L D6DD<

antolo'ijske pjesme+ Naro$!/ T!ga/ San

3 #rvatsku knji"evnost ulazi potkraj sedamdeseti# 'odina 1-. st, kada pitanje knji"evno' ukusa biva svedeno na romanti!arsko s#va&anje 7olklorni# vrijednosti, a omalova"avanje knji"evne tradi*ije starije #rvatske knji"evnosti dovodi nove knji"evne 'enera*ije u polo"aj nevjeto' politi!ko' starta. 5 Harambai&evi knji"evni po'ledi bili su posljedi*a takvo' stanja, koje je u pitanjima problematike knji"evno' stvaranja bilo u ve&em zaostatku od ilirski# preporodni# misli. Harambai& npr. nikada nije jasno uvidio da se #rvatska knji"evnost mora nastaviti na tradi*iju, to je vidljivo iz nje'ovi# kriti!ki# napisa. 5z nje'ovi# autobio'ra7ski# zapisa mo"emo vidjeti da je u odnosu prema europskim knji"evnim li!nostima bio dosta samokriti!an, osobito u kasnijoj 7azi stvaranja, kada u jednom sti#u svoje pjesme ozna!ava kao ;skrpane<. >o8en je 1861. u 4onjem )i#olj*u, 'imnaziju polazi u :sijeku i Po"e'i, a poslije to'a u ?a'rebu upisuje pravo, pokazuju&i ve& na po!etku buntovni!ke sklonosti !estim priklju!ivanjem 8a!kim demonstra*ijama. Fe& sa dvadeset 'odina biva istaknut kao vo8a #rvatske omladine u mno'im kulturnim i politi!kim mani7esta*ijama. Kao 8ak oduevio se politi!kim pro'ramom 9tranke prava pa si ve& u 'imnaziji pridaje naziv StekliWG. Kao student prve 'odine ulazi u odbor i me8u suradnike almana#a $rvatska, a 1881. mu je povjereno ure8ivanje $rvatske vile na 9uaku0$. 6amo se upoznaje s Kumi!i&em i prijateljuje sa 9tar!evi&em. Nakon Benoine smrti 1881, dobiva ponudu da preuzme i urednitvo 9ijenca, ali ju odbija. 3 tom razdoblju objavljuje nekoliko zbirki svoje rodoljubne lirike u vie izdanja te postaje popularizator pravako' pro'rama pa ve& sa trideset 'odina postaje vrlo u'ledan narodni zastupnik u 9aboru i !lan odbora u 9tran*i prava. Naavi se tako u pozi*iji na*ionalno' pjesni!ko' tribuna i ljubim*a ;noeno' na narodnim rukama<, potpada pod vanjske utje*aje te se !esto povodi za konven*ijama ukusa i dopadljivosti. Fe&i dio svoje poezije stvara prema za#tjevima svoje strana!ke pripadnosti i raspolo"enju naroda, a ne prema diktatu vlastito' nada#nu&a. Nje'ovo rodoljublje prije sve'a je moralni osje&aj, osje&aj potenja, eti!nosti i moralne sna'e. Na*iju mo"e osloboditi samo beskompromisna #rabrost, domovina mu je iznad svi# moralni# zakona i drutveni# konven*ija. Kao i Kranj!evi&, i on na*ionalnu ener'iju nalazi u prolosti, no dok Kranj!evi& so*ijalno i na*ionalno rjeenje pronalazi u ideji rada Harambai& svu nadu pola"e u svemo&nu sna'u pravde i #rvatsko' prava, a motiv na*ionalno' oslobo8enja postaje mu vr#unska motivska obuzetost. 5pak, po'reno je o*jenjivati
-. -/

S%ekli5 5 kajk. bijesni, o"na(ava pripadnika ?tar(evi+eve ?tranke prava. Haram)ai+ je tada )io dvadeseto*odinjak,

.da je nje'ova poezija strana!ko' karaktera, on ima obilje"je na*ionalno' pjesnika, jer je u nje'ovo vrijeme pravatvo 1kojemu je pripadao2 odista i bila Hrvatska08. Resto je zbo' svo' opozi*ionarstva i opstruk*ije optu"ivan kao veleizdajnik i zatvaran. nje'ove politi!ke aluzije bile su odre8ene i otre, a u nje'ovom patriotizmu nema ni!e' preten*iozno' i koristoljubivo', sve je bez okolianja i diplomatski# smi*ali*a. 3z veliku ljubav prema domovini, izrazio je svoja intimna lirska ljubavna osje&anja prema "eni. 6o spajanje politike i ljubavi ipak preva"e u korist rodoljubni# re7leksija. Ljubavni osje&aj !esto prelazi u simbol, a nedostatak senzibilnosti !esto tu poeziju !ini beskrvnom, impersonalnom i suvie #ladnom. 3 nje'ovom ljubavnom lirskom opusu susre&emo vie ljubavni# objekata, koji su u poetskoj obradi bili ili spiritualizirani lirski simboli 1T!gomil)e2 ili su zavravali u vul'arnom ljubavnom raspletu 1R!1marin)e2, ali najintimnije' i najsuptilnije' Harambai&a prona&i &emo u nje'ovoj ljubavi prema djevoj!i*i -%gomili, nje'ovoj mladena!koj ljubavi, koja je rano preminuvi u trinaestoj 'odini, ostala u pjesniku jedna platonska idealna !e"nja. >adi se zapravo o 7ormi du#ovno' prijateljstva izra"eno' 'otovo u 7ormi teoloko' spiritualizma. :slobo8ena svake !ulnosti i tjelesne prisutnosti, ona prelazi u apstrak*iju i simboli!nu lirsku ima'ina*iju o "eni i ljubavi. Harambai&evi izra"ajni nedosta*i bili su manjeNvie posljedi*a op&e' tadanje' stanja jezi!no' razvoja i neki# subjektivni# !imbenika. 5ako nje'ova knji"evna naobrazba nije bila malena, nje'ovo estetskoNteoretsko razmatranje umjetni!ki# 7enomena bilo je oskudno. >ijetko se obra&ao zapadnoeuropskim kriterijima o stilskoNizra"ajnim osobinama knji"evno' ukusa, a nedostajao mu je i ja!i osje&aj za viu umjetni!ku tvorbu pjesni!ko' izra"avanja. 3 strukturi ritma rijetko tra"i ori'inalnost, posve je zadovoljan svojim pjesni!kim ostvarenjem ukoliko je u njemu jasno izra"ena patriotska, moralna i eti!ka misao ili konven*ionalni i ljubavni osje&aj. Re&e je ravnoduan prema 7ormi ne'o prema sadr"aju. Po rasponu izra"ajni# sredstava nije irok, a !esto koristi i ispraznu i'ru rije!i. Nje'ova poezija u prvom redu je ideja i akcija, ali ne bez jedno' osobno pro"ivljeno' zanosa. Harambai&ev stil doista je bez vii# artisti!ki# pretenzija, ali s jakim patriotskim osje&ajem, s 'ipko&u i okretno&u u sti#otvorstvu te s da#om toplo' ljubavno' nada#nu&a koji tu liriku izdi"u iz prosje!nosti. Na polju knji"evne djelatnosti bio je prili!no svestran. jedno vrijeme bavio se i kazalinom umjetno&u, piu&i kritike, libreta te prijevode dramski# djela, ali bez ve&e' uspje#a. =jelokupan nje'ov knji"evnoNkriti!ki rad ostao je na razini amatersko', bez razvijenije' estetsko' mjerila i kriti!ko' stava. 5zuzmemo li Kranj!evi&a, Harambai& predstavlja i zavrnu 7azu jedno' lirsko' izraza nae romanti!arske poezije. Podnijevi 1-/-. molbu banu >au*#u za imenovanje i slu"bu tajnika kr. ?emaljske vlade, na sebe je navukao zaziranje svoji# strana!ki# dru'ova i knji"evni# obo"avatelja. 6eko oboljevi, umro je 1-11. u bolni*i za duevne bolesti u 9tenjev*u, pomra!ena uma i izobli!ena du#a, !ime je postao jednim od najtra'i!niji# li*a u #rvatskoj knji"evnosti. 3!inivi ustupak prakti!noj "ivotnoj zbilji, do"ivio je unutranji duevni sukob izme8u vlastiti# ideja i savjesti, te je pao pobije8en uz po'reb vlastiti# ideja.
-8

I 7rle'a *a spominje kao vatesa i )arda @ne samo jedne stranke ne*o jedno* (itavo* *rada.B

..
1Nedjeljko )i#anovi&+ PS$K, W1, ?a'reb, 1-66.2

Pravai, koji# je Harambai& bio !lan, javljaju se kao na*ionalisti!ki pokret s jasnim *iljevima i milju o potpunoj #rvatskoj dr"avnosti, a ne vie naslonom na Gustriju ili u vezi s )ad"arskom kao kod stariji# politi!ara. Harambai& je u knji"evnosti najizrazitiji predstavnik te stranke. H9P na sna'u dolazi $/Ni# i 8/Ni# 'odina, kada je plemstvo ve& iz'ubilo 'ospodarsku mo&, a na nje'ovo mjesto postepeno dolazi 'ra8anstvo koje se po#rva&uje. 6adanji pravaki kriti!ari tra"e od knji"evnosti da bude ;vie #rvatska<. Pokuaji takve literature naziru se ve& kod Benoe i 6omi&a, no pravi #rvatski pjesnik u du#u tadanje pravake ideolo'ije bio je tek Harambai&. Frlo je o!ita nje'ova mr"nja prema Gustriji i Nijem*ima te )a8arima. Pod krinkom 7anati!ne mr"nje na 6urke koje su opjevali bu'arski pjesni*i Jotev, 9lavjekov i Karavelov, on izdaje Bugarske pjesme, pomo&u koji# raspaljuje bojovnost protiv stvarno' #rvatsko' neprijatelja. 9voje pjesni!ke uzore 1?maj, Hu'o, Leopardi2 silno je uva"avao pa si je uzimao za pravo i da i# nasljeduje i donekle oponaa, to mu je kritika pri'ovarala. 9 'odinama je sve vie sumnjao u kvalitetu svoji# pjesni!ki# uradaka N mno'e od nji# 1osobito pri'odni*e2 'ra8ene su ablonski, bez umjetni!ko' talenta, ali pripada mu va"no mjesto kao jednom od najzaslu"niji# 'raditelja #rvatsko' sti#a.
1Gntun Jara*+ 98)(+("- '-)8"($, ?a'reb, 1-%$.2

Sil i'e Stra%imir Kran'"e i6 CD4GW L D6B4<

Spseudonim 1u jednoj pjesmi2+ Deli*Ko#ma' D!rmitoro T antologijske pjesmeH I(a #&!0teni'e% tre&a ica/ L!ci$a inter alla/ 8i#ao # i'eta/ Herone'#)i la / D a bar'a)a/ EliU EliU lama a(V taniFU/ 8o'#i'e/ Go#&o$#)om! Ka#tor!/ A 1el'i l'!ba i/ Ja mi0l'a%/ In t3ranno#

>astom sitan, ali vrlo vedre i "iva#ne naravi, jo u djetinjstvu je bio neobi!no povu!en. nije volio i're s vrnja*ima i najvie se zadr"avao s majkom u ku&i. 3 petom razredu 'imnazije ostao je bez majke. :ta* se uskoro ponovo o"enio i mladi Kranj!evi& dobio je ma&e#u, Gmaliju Perin. Nakon to mu je uskra&eno pravo pola'anja mature zbo' jedno' istupa u kojemu je pokuao obraniti nepravedno optu"ene dru'ove, na za'ovor senjsko' biskupa Posilovi&a, odlazi u >im, u rimski *rkveni zavod ermani*oNHun'ari*um. 9#vativi da sve&eni!ki poziv nije za nje'a, uskoro se vratio u domovinu te se u ?a'rebu uklju!io u pravaki knji"evni!ki kru' oko Harambai&a. Judu&i da je ostao bez sredstava za "ivot neko je vrijeme proboravio kod tetke Gmalije Lona!ari& u Fr#ovinama. Nakon zavrene u!iteljske kole, morao se preseliti u Josnu jer namjetenje u Hrvatskoj ni'dje nije uspio dobiti. Najprije odlazi u )ostar, a potom dobiva premjetaj u Livno, Jijeljinu te naposljetku u 9arajevo. 3 svim tim mjestima, Kranj!evi& je svojom vedrom naravi brzo stekao naklonost svoji# u!enika, a u 9arajevu je napredovao i do pro7esora te ravnatelja sarajevske 6r'ova!ke kole. 3za sve to, u 9arajevu je devet 'odina ure8ivao !asopis Na$! 1kao nepotpisani urednik, jer je njen nominalni urednik bio dvorski savjetnik *osta ;Armann2 i tim !asopisom

./
Kranj!evi& je mno'o pridonio kulturnom napretku Josne. "adu je 7inan*irala ?emaljska vlada i to prili!no izdano pa je to bio prvi !asopis koji pis*ima nije davao simboli!ne #onorare ne'o je pristojno pla&ao nji#ov rad. 3 njoj su sudjelovali i mno'i #rvatski pis*i 1Leskovar, )ato, Je'ovi&, Ne#ajev, Nazor i mno'i dru'i2, a njen pro'ram zala'ao se za slobodu umjetni!ko' stvaranja. 9av posao oko ure8ivanja i izla"enja bio je na Kranj!evi&u 1ba kao to je nekad !itav 9ijenac bio na BenoiQ2. "ada je ukinuta nakon devet 'odina izla"enja. Paradoksalna je !injeni*a da je Kranj!evi&, koji je pisao sumornu poeziju, punu tra'i!ni# misli i tra'i!ni# ak*enata, u "ivotu bio vedar, pun #umora i nimalo sumoran. 3jedinjavao je suprotnosti+ nje"nost i sarkasti!nost, pitomost i buntovnost, sanjarenje i skepti!nost. iz nje'ovi# misli izvire spe*i7i!na kranj!evi&evska di#otomija+ pesimizam i aktivitetQ 9vaka napisana pjesma troila 'a je, ne samo du#ovno, ne'o 1po svjedo!enju nje'ove "ene Cle2 i 7izi!ki. ?a "ivota je zbo' svoji# pjesama bio napadan s katoli!ke strane, ali on je u svojim pjesmama samo tra"io vie i bolje kr&anstvo prolosti i sadanjosti. Posljednje 'odina "ivota obilje"ene su bole&u+ najprije je 1-/,. operiran u sarajevskoj bolni*i zbo' kamen*a na mje#uru, potom boravi u :patiji, a kada je bolest napredovala, potra"io je lije!ni!ku pomo& u Je!u. ?dravstveno stanje mu se na "alost sve vie po'oravalo. Kratko vrijeme prije smrti, sarajevski :e%ar !itav jedan broj, u povodu ,0N 'odinji*e nje'ova knji"evno' rada posvetio je Kranj!evi&u. Fe& mjese* dana kasnije, krajem listopada 1-/8, Kranj!evi& je umro u %3Noj 'odini. Pokopan je na koevskom 'roblju, a na po'rebu je bio i )ato 1jedini Hrvat prisutan na po'rebuQ2. 9vi listovi u Hrvatskoj o"alili su nje'ovu smrti, kao to su 'otovo svi pri'ovorili #rvatskim ustanovama, od @G?3 do )ati*e #rvatske to nisu odaslali izaslanstva na po'reb.
14ubravko @el!i&+ K2-":+89(K, ?a'reb, 1-8%.2

Po nesretnom "ivotu, neki Kranj!evi&a uspore8uju s Jaudelaireom. Na mno'e "ivotne neda&e 1poput bolesti i materijalne oskudi*e2 nije mo'ao utje*ati, ali neke je sam izazvao+ pobunivi se protiv kolsko' reda ( iz'ubio je pravo na pola'anje ispita zrelosti pa je morao pristati na o!evu odluku da ode na studij teolo'ije u >im iako 'a to nimalo nije privla!ilo. Nakon est mjese*i vratio se iz >ima te upisao peda'oki te!aj u ?a'rebu, ali namjetenje u Hrvatskoj nije mo'ao dobiti pa je morao po&i u Josnu, 'dje radi kao u!itelj u )ostaru i Livnu. 6amo se i o"enio Elom *aaj, s kojom je "ivio sve do smrti 1-/8. @o Preradovi& je to!no naslutio da budu&nost #rvatske poezije nije u nastavljanju pu!ke narodne linije ne'o u stvaranju jezika koji &e biti kadar izraziti, ne samo ono to vidimo, ne'o i ono to osje&amo. ne samo 7izi!ko ve& i meta7izi!ko. 6o je Kranj!evi& uspio posti&i+ Prvu svoju pjesmu objavio je u Harambai&evoj 9ili, a ve& kao devetnaesto'odinjak, 1880. objavljuje svoju prvu zbirku koja navijeta obnovu ondanje #rvatske lirike N :!gar)in'e. 9 estetsko' 'ledita, one su u svome vremenu bile pravo iznena8enje. :dma# se name&e usporedba s Harambai&evim Slobodarkama jer Kranj!evi& i radi po uzoru na Harambai&a, a te dvije zbirke prijelomne su zbirke ono'a vremenaQ 5pak, Harambai&u je Josna politi!ki problem, dok Kranj!evi&, osim to'a, u Josni vidi i projek*iju polo"aja jedinke u drutvu, pa !ak i !ovjeka u svemiruQ

.8
5zme8u Bugarkinja i I(abrani% &'e#ama razmak je od puni# trinaest 'odina. Pjesnikova "udnja i opsesija jest iza&i, iskopati se, probiti iz ropstva i ste'a 1 8o'#i'e2, a da se izrazi, u svojoj bosanskoj samo&i, prisiljen je iskovati nove metre pa tokavtinu obo'a&uje iskustvom i ekspresivno&u klasi!no' izraza starije #rvatske knji"evnosti, !akavtine. 9va Kranj!evi&eva poezija 'ovori u ime spoznaje, ona je potekla iz biblijske povijesti u kojoj bo"anstvo stvara !ovjeka, ali ( !ovjeka su'ovornikaQ Povijest biblijsko' !ovjeka zapravo je trajan dijalo' s @e#ovom. Rovjek, Gdam, nije odolio napasti i jeo je sa zabranjeno' stabla. drznuo se dirnuti u tajnu dobra i zla i time se osudio na povijest B Cbesmislen% tragedij%DQ 'ojsije je svakako jedna od nje'ovi# najva"niji# pjesama. Ljudski ideal mu je pojedina* koji se bori i "rtvuje za dru'o'a, koji spoznaje ideale i spreman je za nje'ovo o"ivotvorenje podnijeti svaku "rtvu. 9poznaja ljudsko' ideala najve&a je sre&a. spoznaja nji#ove neostvarivosti ( najve&a nesre&a. Gdam je svoje pleme opteretio 'rije#om, ;povije&u<. )ojsije, i iznimni ljudi poput nje'a, imaju ideal i poti*aj+ za svoje bli"nje oni se "rtvuju i bore. Gdamov je !in po'reka. )ojsijev ( op&eljudski ideal. :d 'ojsija po!inje veliki Kranj!evi&. Najava te veli!ine iskazana je ve& u "o0i na >oru 'dje o!ituje svoje zanimanje za velike prostore, masovne prizore, sudbinske probleme. 3za sav smisao za intimne tonove, Kranj!evi& je ipak pjesnik epsko' zama#a i #omersko' izraza 1npr. usporedba ljudsko' "ivota s li&em u 'ojsiju2. :d sami# po!etaka Kranj!evi&eva je poezija ;velika<, zabavljena klju!nim pitanjima opstanka. prikazuje velike povijesne z'ode, ali isto tako i iznimna duevna stanja 1(za sputenih trepavica2. Nje'ov razvoj ide od konkretno' prema univerzalnom+ rodoljublje se ne smanjuje, ali se ja!a svijest o plemenitosti na*ionalno' osje&aja, to kulminira 18-$. u pjesmi 'oj dom. 9na'u Kranj!evi&eve poezije mno'i su nalazili u paralelama s europskim autorima, osobito s Glp#onseom 4e Fi'nEjem 1osobito zato to su obradili isti motiv+ 'ojsije i 'o`se2, iako je 4e Fi'nE od Kranj!evi&a bio stariji sedamdeset 'odina i Kranj!evi& 'a nije !itao. Kranj!evi&ev je )ojsije prorok malo', porobljeno' naroda, nje'ov je *ilj obe&ana zemlja, on se ne boji samo&e ne'o neuspje#a. nje'ova sumnja je stra#. 4e Fi'nEjev )ojsije pripadnik je veliko' 17ran*usko'2 slobodno' naroda koji 'ovori pou!en iskustvima i skepsom burni# 'odina. 4ru'i veliki pjesnik s kojim su 'a uspore8ivali bio je Heine 1koje'a je Kranj!evi& doista puno !itao i *ijenio2. Prvu istinsku kritiku o Kranj!evi&u objavio je 18--. #aka ,edomil, u odnosu Kranj!evi& ( =rkva. 3za sve svoje sumnje, on je ipak ostao iskreni vjernik. 4va eseja o nje'ovoj poeziji napisao je i )ato 1,a Kranj*evi0a i F sjeni velikog imena2, zatim Krle"a 1% Kranj*evi0evoj lirici2 i mno'i dru'i. Kranj!evi& je bez sumnje najve&i pjesnik #rvatsko' devetnaesto' stolje&a, prvi kojemu zna!enje nije isklju!ivo knji"evnoNpovijesno i koji mo"e podnijeti europska mjerila. 6ako je postao jedan od veliki# univerzalni# pjesnika. Pjevaju&i o prolosti, i on opjevava budu&nost+ smisao nje'ove poezije jest ;izlazak iz pustinje<, o"ivotvorenje ljudsko' i na*ionalno' *ilja. 9adanjost je samo tren koji povezuje prolost i budu&nost, bez budu&nosti, ni prolost ni sadanjost nemaju smisla+ prolosti je ;du"nost< da objasni budu&nost. sadanjosti da je o"ivotvori. poeziji da taj *ilj oblikuje 1- bez rtve za budu0nost# sva je povijest mrtva\2.

.!
Naslijedivi i usavrivi pjesni!ki jezik Preradovi&a i Benoe, Kranj!evi& stvara izraz koji je i vr#una* pret#odno' i pretpostavka budu&e'. 6re&i milenij Kranj!evi& do!ekuje kao istinski klasik, jednom od de7ini*ija poezije+
a nas dri# da nam *emer ne otruje grudiH .o je zanos# krilo due koja naprijed udi\ 19vijet i pjesma2
15vo Aran'e+ S$K, ?a'reb, 1--6.2

PROZA Ante Ko a"i6 CD4W1 L D446<

>o8en je 180%. u =elinama u Hrvatskom za'orju, a nakon osnovne kole polazi u sjemenite koje naputa nakon nekoliko 'odina zbo' preburne naravi te upisuje Pravni 7akultet. Nakon diplome "eni se )ilkom Hajdin s kojom je ostao do smrti i imao estoro dje*e. )lado'a Kova!i&a u knji"evnost je uveo sam Gu'ust Benoa koji je u 9ijencu tiskao prvu nje'ovu pjesmu Elegi'a, kao i jo nekoliko prvi# uradaka. No u trenutku kada je Benoa po!eo s kritikama, Kova!i& je, ne mo'avi podnijeti nikakvu kritiku odma# napustio suradnju u 9ijencu i preao u $rvatsku vilu, nastavivi voditi "estoke polemike sa Benoom i svima koji su ne'ativno kritizirali nje'ov rad. >azlo'e nji#ova razlaza treba, me8utim, tra"iti i na ideolokoNpoliti!koj razini 1Kova!i& je bio vatreni prava, a Benoa narodnjak2. 9erijom 7eljtona I( :omba'a 118$-2, zamiljeni# kao niz slika i do'a8aja u Hrvatskoj u kojima se autor sukobljava s 'otovo svim pojavama u javnom i drutvenom "ivotu ono'a vremena koje su bile protivne pravakoj ideolo'iji. Napadnut je bio i Benoa, kao i mno'o puta kasnije u polemikama. >at Kova!i&NBenoa nastavljen je i nakon objavljivanja travestije Smrt babe Iengi6)in'e 1188/2 u kojoj Kova!i& aludira na )a"urani&a i nje'ov epski spjev te ironi!noNsarkasti!no izvr'avanje ru'lu narodnjaka i nji#ove politike, u kojoj nije bio pote8en ni sam biskup 9trossmaEer. Benoi Kova!i& zamjera i monopolisti!ki odnos prema mladim pis*ima 1osobito nenarodnja*ima2, a nji#ovo nadmetanje traje sve do Benoine smrti. Krajem 1881, nakon Benoine smrti, Kova!i& seli u Karlova* 'dje dobiva mjesto u advokatskoj kan*elariji. 3 pet 'odina koliko je tamo boravio, napisao je dva romana+ Di0)al 19enj, 188,2, u kojemu se nazire ironino9sarkastina odredni+a nje'ova daljnje' stvaranja 1koji je kritika do!ekala na no"2 i 8eH! 1abari 1u kojem se "estoko obruio na izru'ivanje neki# Karlov!ana, ali je objavljivanje po!eo tek kada se odselio iz to' 'rada2. 3nato! maksimalnoj preoptere&enosti poslom, jo uvijek je nalazio vremena za pisanje. Falja napomenuti i kako Kova!i& zapravo nije bio osobito naobra"en, ali je taj nedostatak nadokna8ivao dnevnim tiskom i vrlo bujnom matom, osobinom koju je uo!io Benoa jo u Kova!i&evim prvijen*ima. Poeziju je

/1
nastavio pisati sve do kraja "ivota, iako je ona danas u kriti*i relativno slabo zastupljena. 5 ona je, !ak i vie od nje'ove proze, vrlo sarkasti!na, ironi!na, mjestimi!no !ak i burleskna. 188-. sa svojom obitelji 1"enom )ilkom, dje*om i svojim roditeljima2 seli u linu, 'dje otvara samostalnu advokaturu. )e8utim, nemaju&i sr*a da napla&uje svoje uslu'e sirotinji, i sam jedva spaja kraj s krajem te sve te"e izdr"ava svoju veliku obitelj. 5z ti# razlo'a tra"i premjetaj. Nude mu dvije op*ije+ 9enj i ]ur8eva*, ali 'a Kova!i&, ve& na pra'u teke duevne bolesti, nije do!ekao. 3 vrijeme boravka u lini, po!etkom 188$. zapo!eo je pisati i svoje najve&e i najva"nije djelo, roman A regi#trat!ri. 6aj roman slika je Kova!i&eva seosko' djetinjstva s nizom autobio'ra7ski# podataka, ali i naturalisti!ki i #umoristi!noN tra'i!ni do"ivljaj 'alerije likova s nji#ovim karakternim de7orma*ijama nastalim u slo"enim drutvenim pro*esima 7luktuiranja ljudi na rela*iji seloN'rad i obratno. Laura je lik koji simbolizira 7atalni usud koji vodi ljudske sudbine, nemo&ne da se odupru sili koja i# vodi u propast. ona je tipi!an lik intri'anta s *iljem da povezuje do'a8aje, daje im sna'u ak*ije i dinamike, zapetljava i otpetljava radnju. 6im romanom, Kova!i& je pokazao sav poten*ijal svoji# literarni# mo'u&nosti. Na "alost, pred njim je bila skora smrt u 3%Noj 'odini.
1)iroslav Bi*el+ -".8 K%9-+(K, ?a'reb, 1-8%.2

LITERATARA KAO IDEOLOGE8 5Ante Ko a"i6 i &ra a0t o7 Gko po!etak ideolo'iza*ije knji"evno' znaka u #rvatskoj knji"evnosti ve"emo uz nastanak strana!ko' "ivota, onda je ajeva :o $orvatska ni propala 118302 prvo #rvatsko knji"evno djelo koje se ponaa kao ideologem, tj. kao nosila* na'laene ideolo'ijske poruke. 3 postilirskom razdoblju, kao pro*es zapo!ete na*ionalne #omo'eniza*ije, slijedi pravatvo kao novi okvir to' isto' pro*esa. Pravaki pisa* ne'ira samu dotadanju idealisti!ku kon*ep*iju #rvatske knji"evnosti+ u prozi je to Gnte Kova!i&, a u poeziji Kranj!evi&. Kova!i& se svojim pisanjem priklju!io 9tar!evi&evoj prvaakoj propa'andi, to nje'ov spisateljski opus !ini umno'ome ambivalentnim+ I( :omba'a N 7eljtoni zapo!eti nakon 9tar!evi&evi# Pisama magjarolcah !iji je utje*aj na Kova!i&a mjestimi*e doslovan. Smrt babe Iengi6)in'e ( travestija, objavljena tri mjese*a nakon )a"urani&eva smjenjivanja s banske stoli*e. autor izla"e poruzi najzna!ajnije knji"evno djelo ilirizma, odnosno nje'ova autora kao pripadnika suprotno' politi!ko' tabora. Di0)al ( romanNkritika ilirizma. 8eH! 1abari ( nedovrena i javno osuje&ena proza. A regi#trat!ri ( Kova!i&evo najzrelije i ujedno emblematsko djelo #rvatsko' realizma. Kova!i& kao pripadnik odre8eno' so*ijalnoNpoliti!ko' i kulturno' miljea knji"evnost uzima za sredstvo vlastito' politi!ko' o!itovanja. 5deolo'iju je Kova!i& iskoristio kao poti*aj koji mu je pomo'ao da ospori vladaju0e knjievne kanone kao i cijelu idealisti*ku doenoinsku koncepciju hrvatske literature. 6ime je otvoren put moderniza*ije #rvatsko' romana, od Kamova i 4onadinija, Krle"e i =esar*a, do )arinkovi&a i Grali*e. Gko ideolo'em de7iniramo kao na!in upotrebe ideolo'ije u knji"evnosti, odnosno, u u"em smislu ( kao ideoloku zna!ajku neko' pis*a ili djela, onda je knji"evnost Gnte Kova!i&a ideolo'emska. :na je imala prvenstven *ilj da u sklopu pravake propa'ande sudjeluje u konstituiranju #rvatske na*ionalne samosvijesti.

/1
5deolo'iza*ijom svo'a knji"evno' znaka, Kova!i& je pridonio i jednom reverzibilnom ;pro*esu< u !ijoj se, ma kojoj ;7azi< otkrivanja literature kao ideolo'ema ( sama literatura otkriva kao oblik la"ne svijesti o sebi samoj. 3 tome je i anakronizam i modernost Gnte Kova!i&a.
1Finko Jrei&+ "%9(:- $29-.SK- K":(P89"%S., ?a'reb, 1--%.2

:ARANIIINA LJA:AV@= CD4XX< )ijepa barunica Sofija &reftein zaljubi se u lijepog mladi0a Pavla# koji sasvim izgubi glavu za njom i ostavi svoju prijanju djevojku s kojom se namjeravao zaru*iti! -utor se retrospektivno vra0a dvadeset godina unatrag i opisuje svau izmeu zagorskog plemi0a :ulija Kr*eli0a i mladog (vana 'artini0a# kojega se :ulijo trudi ocrniti pred drugima to je vie mogu0e# iako je (van neduan! Spletom okolnosti# obojica su zaljubljeni u istu djevojku# mladu ljepoticu Sofiju# koja se# za vrijeme (vanova borvaka u &razu Cgdje studira< uda za :ulija! Budu0i da :ulijo i dalje neprestano kleveta (vana# treba do0i do dvoboja izmeu njih dvojice# ali Sofija moli (vana da odstane pa on bjei te se dugo vremena o njemu nita ne zna! (van se vra0a ku0i# u ,agorje i saznaje da mu je majka umrla# a uskoro nakon njegova povratka umire i otac! %dlu*uje da 0e se potpuno posvetiti ladanjskom ivotu# kupuje propalo Kr*eli0evo imanje i naskoro postaje vrlo bogat i ugledan! "akon bankrota svoje obitelji# :ulijo sa svojim ocem bjei# a Sofija jedno vrijeme boravi u "jema*koj! "akon nekog vremena# (van se opet susretne sa Sofijom i oni se vjen*aju! -li Sofija je na brak pristala samo iz koristoljublja / njihovo dijete ne eli ni pogledati# a uskoro trai i da ide u Be*! (van saznaje da se ona tamo zapravo sastaje s :ulijom te odlazi za njom i raskrinkava je! "akon toga# (van se vra0a u ,agorje i daje svoga sina na odgoj jednoj obitelji# a sam odlazi u (taliju! Prolaze godine i (vanov sin Pavao ve0 je odrastao mladi0! F selo dolazi lijepa barunica Sofija i zavodi mladi0a! (vanov stari prijatelj o*ajni*ki pokuava prona0i (vana vidjevi da Pavao# ni ne znaju0i ljubuje s vlastitom majkom\ "apokon se (van vra0a iz (talije i usred no0i# ba kad su Sofija i Pavao slavili zaruke# upada u Sofijin dvor te joj saop0ava uasnu istinu! Kada nesretni mladi0 sazna da je incestuozno ivio s vlastitom majkom# po*inja samoubojstvo# a Sofija i (van odlaze u samostan da tamo okaju svoje grijehe! "akon *etiri godine# Sofija umire u .rstu kao glasovita duvna -malija# nadaleko poznata po strogom i svetom ivotu! Fz njezin odar kle*ao je i molio se zguren monah -mbrozije L (van 'artini0!

LJA:LJANSKA KATASTRODA 'ladi studenti# 'iko i -ndrija# gotovo bez novca putuju po Sloveniji trae0i preno0ite i ve*eru kod nepoznatih ljudi! "eki ih ugoste# ali ima i onih koji ih odbijaju! olaze u )jubljanu i odsjedaju u jednoj gostionici u i*ekivanju novca koje im treba poslati 'ikov otac# kako bi podmirili ra*un za smjetaj! -li dva dana ve0 su prola# a novac jo nije stigao i obojica strahuju da 0e ih baciti u tamnicu! F krajnjoj nudi# oni zovu vlasnika# ali ispostavlja se da je to lijepa djevojka koju su sreli putem pa sve zavrava bez neugodnosti! %bojica se zaljubljuju# iako se ve0 uskoro moraju rastati! Ponovno se susre0u s djevojkama C>ranjica i -nijelika< nakon punih est godina# a nekoliko mjeseci iza toga -ndrija se eni! S obzirom na ponavljanje situacija i dogaaja# *itava novela je u ozra*ju poznatog stiha Istalna na tom svijetu samo mjena jestJ!

A REGISTRATARI CD444< (vica Ki*manovi0 veoma je bistro dijete seoskog ImuikaaJ :oice zvanog ,gubidan! "a susjednom brijegu ive 'ali Kanonik i njegova obitelj# s *ijim sinovima# Pericom i 'ihom (vica polazi u kolu! ,bog (vi*ine bistrine# u*itelj i upnik nagovaraju :oicu da ga poalju na daljnje kolovanje u grad# to uspijevaju i ostvariti uz pomo0 upnika i :oi*ina roaka :uri0a# IPoraJ# koji radi kao sluga
-!

4akultativno

/2
kod bogatog I(llusrissimusaJ koji pak pristaje primiti (vicu na stan i hranu za vrijeme kolovanja! (llustrissimus je lik misteriozne prolosti# izvanbra*ni sin vlasnika imanja i supruge upravitelja imanja# a prije preseljenja u grad ivio je razvratnim ivotom Csilovao je oricu# suprugu jednog uglednog seljaka<! Kada je (vici 3B godina# u 'ecenin dom stie njegova lijepa roakinja i ti0enica )aura u koju se (vica odmah zaljubi# a koja mu ispri*a kako je nakon o*eve smrti odrasla u siromanoj radni*koj obitelji u kojoj je otac pijanac# a sin jednooki grubijan >erkonja! Bjee0i od >erkonje# u umi je naila na babu $udu kod koje je provela nekoliko godina# a zatim je dola u grad k 'eceni! "akon to 'ecena otkrije (vi*inu i )aurinu ljubav# potjera (vicu iz svog doma pa se on# upravo za Fskrs vra0a ku0i! 'ecena je na samrti# a )aura trovanjem pouruje njegovu smrt! (ste no0i 'ecenina ku0a izgori u poaru# Por postaje kr*mar# a )aura s 'eceninin novcem dolazi za (vicom na selo! 'eu 'eceninim novcem# )aura pronalazi dokaze da je zapravo 'ecenina k0i Cplod silovanja seljakinje orice\<# a (vica odlu*uje nastaviti kolovanje )aurinim novcem! Po povratku u grad saznaje da je )aura u vezi s Kanonikovim sinom 'ihom pa raskida s njom! F (vicu je zaljubljena kanonikova k0i -nica koja za njim dolazi u grad i upada u ruke svodnici# od *ega je (vica spaava u posljednji trenutak! (stovremeno se )aura i 'iha posvaaju kada ona u jednom njegovom prijatelju otkrije >erkonju! %na s >erkonjom ubije 'ihu te kre0e u bijeg i stvara odmetni*ku druinu! Potom ubija i >erkonju i eli zapo*eti novi ivot s (vicom u inozemstvu# ali (vica se odlu*uje vjen*ati s -nicom! )aura sa hajducima upada na samu svadbenu sve*anostN Kanonik i (vi*ini roditelji pogibaju u tom sukobu# (vica je ranjen# a -nica oteta i ubijena nakon okrutnog mu*enja! Fbrzo potom )aura je uhva0ena# osuena i smaknuta# a (vica slubuje kao registrator u provinciji! Krajem ivota odaje se alkoholu# te u trenutku pomra*enja uma spaljuje i sebe i registraturu!

KOVAIIJEV RO8AN WA REGISTRATARIX Kova!i&ev stil u kasnijim se radovima razvijao u sklopu pravake satire, posebno u pjesmama, !lan*ima i 7eljtonima. Nje'ova sklonost prema parodi!nosti zna!i zapravo nje'ovu vrlo ranu te"nju za dekanoniza*ijom struktura dotadanje #rvatske knji"evnosti. 9 pravom se isti!e kako Kova!i& u novelama u mno'o!emu ponavlja postupke starije #rvatske novelistike, prije sve'a Benoe, ali se zaboravlja da u tome ponavljanju ima nesumnjivi# ak*enata knji"evne polemike i parodiranja 1npr. 'otovo kao parodiju na Benoin Karamfil sa pjesnikova groba do"ivljavamo Kova!i&evu )jubljansku katastrofu2. 5zru'ivanje sentimentalnoj i izvjeta!enoj knji"evnosti osobito je vidljivo i u romanu >ikal, a parodi!nost je jedno od obilje"ja i nje'ovo' najve&e' djela, romana F registraturi ( od parodi!no' koritenja )a"urani&eva epa, preko aluzija na stanje u #rvatskoj knji"evnosti, sve do lika pjesnika >udimira Jombardirovi&a Bajkovsko' u kojemu je 1kroz nje'ov 'ovor2 sukob s literarno&u #rvatske knji"evnosti izra"en parodisti!kim *itatima 1)a"urani&eva Smail/age2 i najotrijom satirom. 6ako u ;'ovoru< to 'a je za )e*enu napisao Bojakovski mo"emo nazreti Kova!i&ev obra!un s !itavom strujom unutar #rvatsko' pjesnitva 1od Fraza do 6rnsko'a, a koja se 'enetski vezuje uz )i*kieWi*za2. Kova!i&ev roman razvija se u destrukturaliza*iji tradi*ija razvijeni# nakon preporoda, ali on ipak po!iva na realisti!koj kon*ep*iji. 3 osnovi romana stoji svijest o !ovjeku i nje'ovu razvoju kao so*ijalnNpsi#olokom bi&u, i u tom je smislu tra'edija 5vi*e Ki!manovi&a motivirana nje'ovim selja!kim podrijetlom. :stali likovi kon*ipirani su prete"no realisti!ki, osim izrazito 7antasti!ne babe Hude ili izrazito satiri!ki# )e*ene i @uste. >ealisti!ki je i karakteroloki paralelizam ;malo'a Kanonika< i ;?'ubidana<, kao i paralelizam 5vi*a ( )i#a. Na ovu realisti!ku osnovu Kova!i& kalemi dijelove koje preuzima iz proze europsko' romantizma. 6u je i sna"na opozi*ija selo ( 'rad. @o dva zna!ajna izvora Kova!i&eva stila su i klasi!na knji"evnost i latinitet te Biblija 1npr. prema

/%
starozavjetnim predlo*ima oblikuje Pidove, uspore8uje 'rad sa 9odomom i omorom te spominje ;suzne doline<2. :bilato uvodi pu!ki leksik u knji"evnost, osobito idiotizme koji s #umorom ozna!uju ljudske osobine 1gladu# teleban# blatotep itd.2, a zatim i !itave izreke koje su inte'rirane u tekstualne *jeline i te pridonose oblikovanju karaktera likova. Koritenjem poredbi, !ini svoj do"ivljaj svijeta 'rotesknim 1mukar*i ( ;vu!ine<. "ene kojima u 'lavi plee ;devet "ivi# vra'ova<2 a o!ito i# preuzima iz pu!ko'a 'ovora6/. F registraturi je roman koji ostaje kao najizrazitiji primjer drutvenoNkriti!ko' djela #rvatske knji"evnosti 1-. stolje&a, koje pri#va&a neke postupke ni"e' trivijalizirano' romantizma i 7abuliranja, ali izrasta u otroj polemi*i s #rvatskom knji"evnom tradi*ijom, sa sentimentalnoNarkadi!nim predo!avanjem i u tom se smislu oslanja na pu!ki 'ovorni jezik kao temelj odista realisti!ke knji"evnosti.
1Gleksandar Alaker+ S.()SK8 >%2'-?(:8, ?a'reb, 1-$6.2

E!gen K!mi"i6 CD4WB L D6B1<

Spseudonim+ Jenio Si#ol#)iT

3 knji"evnost Kumi!i& ulazi 18$-, neto kasnije od Harambai&a i Kova!i&a, a :elkinim bosiljkom# 1881. do"ivljava svoj prvi uspje#, da bi %lgom i )inom izazvao pravu senza*iju te 8/Ni# 'odina 1-. st. ve& bio najplodniji i najpopularniji #rvatski romanopisa*. 3re8ivao je i $rvatsku vilu 'dje je nastojao opravdati svoj knji"evni prava*. Nje'ov esej O roman! 118832 mo"e se po zna!enju usporediti sa Benoinim !lankom "aa knjievnost 118602. 3 njemu Kumi!i& staje u obranu tenden*iozne knji"evnosti, razmatra moderni roman kao plod znanstveno' promatranja. pisa* se ne smije zanositi matom ne'o pa"ljivo promatrati "ivot u svim nje'ovim obli*ima, a 'ra8a za umjetninu mo"e biti sve ( i lijepo i ru"no 1I2.6akvi nazori izazvali su otpor #rvatski# knji"evnika koji su se dr"ali nastavlja!ima tradi*ije, okupljeni# oko 9ijenca i 'atice hrvatske. 5ako ro8eni 5stranin 1Jerse!2, ve&i dio "ivota proboravio je u banskoj Hrvatskoj, 'dje u vrijeme K#uenove vladavine ja!a pravatvo, s radikalnim za#tjevima za #rvatskom samostalno&u te protunjema!kim i protuma8arskim tenden*ijama, to se veoma sna"no osje&a u Kumi!i&evim romanima. $/Ni# 'odina, kada ulazi u javni "ivot, u Hrvatskoj je 'lavni knji"evnik Benoa, sa svojim jasnim pokuajem za realisti!kim prikazivanjem "ivota i unoenjem aktualni# pitanja u svoja djela. Nje'ovo djelo dijeli se u tri 'rupe+ tzv. naturalisti!ki romani 1s 'ra8om iz ?a'reba2, istarske romane i #istorijske romane. 3laze&i u 'ra8ansko drutvo, Kumi!i& nije pri#vatio ni nje'ove navike ni nje'ov moral, to je prikazivao i u svojim romanima, po uzoru na ?olu. Htio je ukazati koliko la"i, plitkosti i pokvarenosti ima u viim klasama koje u narodnom "ivotu "ele voditi 'lavnu rije!. 3 njima je #tio biti i so*ijalni kriti!ar i na*ionalni bora*. 9vojim povijesnim romanom Arota (rin'#)o Cran)o&an#)a stvorio je Kumi!i& kult ?rinsko'a i Arankopana, a time i uvjerenje da Gustriju treba ruiti.
.1

= potpunosti +e i$ iskoristiti tek 7rle'a u ,ala!a#a Pe%rice Kere#* $a/

/
Kumi!i&u je u #rvatskoj knji"evnoj povijesti ostao naziv pionira nat%ralizma, koje'a je donio iz Pariza. 5pak, on nije s#vatio sr" naturalizma. sasvim je pustio s vida objektivnost 1to ?ola tra"i od pis*a2, a u u#vatio je sekundarne oznake to' prav*a+ iznoenje ru"ni# strana "ivota i moralisti!ku tenden*iju, #tiju&i tako stvoriti obras*e #rvatsko' so*ijalno' romana. Nje'ove drame imaju sve zna!ajke romana koje je napisao. Najpopularnija drama, Petar ;rin#)i, iz'ra8ena je iz nekoliko e7ekata koji su mo'li odueviti 'ledatelje, ali nisu bili dovoljni da se djelo u *jelini smatra uspjelim. :d svi# #rvatski# realista, Kumi!i& je prvi doao do popularnosti, ali isto tako i bio "estoko napadan+ zamjerali su mu da je #tio biti naturalist, a zapravo je bio romantik. da je nastupio kao pionir nove struje, a uistinu samo nastavljao Benoin rad. 3 "elji da se doka"e zavisnost Kumi!i&eva od ?ole, neki su uspore8ivali Olg! i Lin! sa ?olinom "anom, ali ba taj primjer dokazuje velike razlike izme8u nji#+ Nana je lijepa, ali 'lupa, a u dui dobra. ona je or'anski izdatak pariko' drutveno' "ivota, svojom ljepotom osve&uje se eksploatatorima ire&i me8u njima veneri!ku zarazu. Lina je, naprotiv, inteli'entna i pokvarena "ena, koja iz tu8ine dolazi u Hrvatsku te svjesno unitava naivno' i 'lupo' #rvatsko' aristokrata. Po svom "ivotnom osje&anju, javnom radu, prednostima i nedosta*ima svoji# djela, Kumi!i& je najsli!niji bio Harambai&u ( to je ovaj bio u sti#u, to je Kumi!i& bio u prozi. Na 'lasu je kao pisa* 5stre. do'a8aji nje'ovi# istarski# pripovijesti i romana 1Jel)in bo#il'a)/ ;a"!Heni # ato i/ Pre)o mora/ Teo$ora/ Sirota/ Abilo ga ino 2 zbivaju se po isto!nim obron*ima 5stre, o'rani!eno na nje'ov zavi!aj 1Jerse! i okoli*a2, a va"no je i nje'ovo do"ivljavanje mora i primorja 1po!ek romana Preko mora2. )ore je ostalo jedan od najslavniji# elemenata u Kumi!i&evu du#ovnom "ivotu, prema tom elementu bio je mekan i lirski nastrojen 1sasvim razli!ito od nje'ovi# slika ljudi s nji#ovim razularenim i bolesnim strastima, razvratu i propadanjuQ2
1Gntun Jara*+ pred'ovor sabranim djelima, 1-0/.2

POVIJESNI RO8ANI EAGENA KA8IIIJA 3 vrijeme pojave dvaju Kumi!i&evi# povijesni# romana 1Arota (rin'#)o* Cran)o&an#)a i Kral'ica Le&a2, #rvatski povijesni roman vidljivo silazi sa svo' zenita te ustupa mjesto romanu s aktualnom drutvenoNpoliti!kom problematikom. Kumi!i& se u *ijelom svom opusu nastojao predstaviti kao so*ijalni kriti!ar #rvatsko'a drutva svo'a vremena, na'laavaju&i i pravaku notu i smjerni*e realizma. Postavlja se pitanje. kako to da u takvom okru"ju Kumi!i& pose"e za #istorijskom 'ra8omV :ba nje'ova povijesna romana nastaju -/Ni# 'odina, u vrijeme K#uenove vladavine i sna"no' politi!ko' pritiska na Hrvatsku. 9to'a se Kumi!i& ne pri#va&a povijesne teme samo da o"ivi uspomene na slavnu prolost te proiri time spoznaju o na*ionalnom bi&u 1kao to je to !inio Benoa2 ve& %mjetnikom obradom povijesne gra:e %porno dokaz%je pravo ;rvata na vlastit% na+ionalnost, dokazuju&i to primjerima iz prolosti. :n svjesno odabire upravo one teme u kojima je do izra"aja dola isklju!ivo na+ionalna tragedija Hrvata. nje'ova je misao neprestano u sadanjosti, u problemati*i vlastito'a vremena, a povijesna tema pa"ljivo je odabrana da pomo'ne u rjeavanju aktualni# do'a8aja pa su i Kraljica )epa i Frota vie sli!ne epopeji, odnosno klasi!nim epskim strukturama ne'o modernom

/povijesnom romanu. Kumi!i& 1stavljaju&i ak*ent na na*ionalnu tra'ediju2 potpuno zanemaruje poetiku povijesno' romana+ temeljne dramske sukobe ne iz'ra8uje na re*ipro!nim odnosima pojedina*a i drutvene sredine niti su juna*i dovoljno jasno motivirani u svojim "ivotnim mani7esta*ijama povijesnim do'a8anjima. Aabulu povijesno' romana on podre8uje osnovnom *ilju uzdizanja na*ionalne svijesti, spoznaji o stvarnim !injeni*ama #rvatske povijesti pa zato svoje junake mora liiti punine individualno' "ivota. Fa"an mu je povijesni do'a8aj kao 7akat, a velike povijesne li!nosti #eroizira i uzdi"e do mita. 3 7abuliranju primjenjuje izrazito kronoloki postupak, uz objektivno sa"eto izvjetava je, izbje'avaju&i radnju tipi!nu za romansijersku 7abulu te !esto ostaje na !istoj kroni!arskoj 7akto'ra7iji to djeluje vrlo su#oparno. )notvo izvora, 'omilanje 'ra8e bez nu"no' selek*ioniranja i kroni!arski postup*i u 7abuliranju ( sve to uvjetuje stati!nost te jasno izra"ava autorovu namjeru da prije sve'a istakne odre8ene !injeni*e kako bi pomo&u nji# mo'ao ar'umentirati odre8eni *ilj+ objektivno interpretiranje povijesti i isti*anje ideje o #rvatskom suverenitetu. 6o zna!i 1nakon ilirsko' pokreta2 ponovno o"ivljavanje totalno an'a"irane literature, svo8enje knji"evno' djela na 7unk*iju ideoloko' tuma!a. 3 tom smislu su i svi nje'ovi likovi tek sredstvo za isti*anje ideje o samosvjesnosti Hrvatske, a ne subjekti sa spe*i7i!nim individualnim osobinama. :n nastoji stvoriti dojam o nji#ovoj 7izi!koj snazi i natprosje!noj ljepoti 1kod "ena2, kako bi ve& na po!etku ti likovi dobili potpune simpatije !itatelja. @o jedan tip konven*ionalnoNpateti!ke retorike su i primjeri tzv. govora9kronika u kojima dijalozi me8u likovima ne djeluju kao prirodni, "ivi dijalozi ve& vie kao kronika povijesni# !injeni*a. 9ve to je vezano uz povijesne !injeni*e ovdje ima izrazito deklarativnu, evokativnu i mitoloku 7unk*iju, te pred tom tenden*ijom, poetsko pada u sasvim sporedni plan. :sje&aj da pred nama doista o"ivljavaju poetski likovi, dobivamo tek kad autor uvodi sporedne likove, koji nemaju veliku povijesnu va"nost 1ribari, vojni*i, op&enito ( ljudi ni"e i srednje klase2, a dobre su i realisti!ke epizode u kojima Kumi!i& *rta mnotvo, kolektivne s*ene, kao i u opisima interijera. 6akvi primjeri, makar to zvu!i paradoksalno, najbolji su dijelovi nje'ovi# povijesni# romanaQ 9vojim povijesnim romanima Kumi!i& je prije sve'a "elio posti&i politi!ki e7ekt, pa su elementi umjetnosti ostali podre8eni tom primarnom *ilju, a on je tim romanima dao tipi!an primjer an'a"irane literature. Nije uspio dovoljno sna"no motivirati pojedine epizode i zato ne mo"emo 'ovoriti o zna!ajnijoj !vrsto&i *ijele strukture romana. :snovni problem nije samo u mijeanju razli!iti# stilski# postupaka ne'o u tome to nije uspio prevladati povijesnu 'ra8u. ona je manjeNvie ostala tek dokumenta*ija neadekvatno razra8ena u umjetninu. 5z svi# ti# karakteristika Kumi!i&evi# povijesni# romana mo"emo izvu&i tri bitne !injeni*e+ totalna an'a"iranost pis*a. po'reno s#va&anje naturalisti!ke, stilske 7orma*ije. optere&enost tradi*ijom predenoinske proze. Kumi!i& po'reno s#va&a da je osnovna karakteristika naturalizma !ista e'zaktnost, koja u potpunosti isklju!uje mo'u&nost primjene stvarala!ke mate. 6ako, umjesto da prevladava tradi*iju ( on joj se zapravo vra&aQ 3 *jelini 'ledano, nje'ovi povijesni romani zapravo su sinteza ono'a to je tada bilo prisutno u #rvatskoj knji"evnosti, kao i nje'ova *jelokupno' opusa.
1)irolsav Bi*el+ %S'(T):-9-":-, :sijek, 1-8$.2

/.

OLGA I LINA "a uporno nagovaranje svoje majke Klare koja stremi za barunskom titulom# mlada %lga mora se udati za rastronog baruna -lfreda koji je zaljubljen u lijepu# ali zlu )inu koja ga koristi samo da od njega izmuze to vie novaca! +ak ni kada -lfred otkrije )inine spletke i shvati da je zapravo bludnica koja mota mukarce oko malog prsta# on je ne moe maknuti iz svog ivota jer ga )ina# zajedno sa svojim bivim ljubavnikom -rturom dri u aci! %lga# koja je nesretna u braku s -lfredom# *ezne za svojom pravom ljubavi L ragutinom i jedinom prijateljicom 'ilkom i propada iz dana u dan# nao*igled majke koja postaje sve be0utnija te *ak sudjeluje u %lginom silovanju# samo kako bi se morala udati za -lfreda\ "akon to rodi malog 'ilana# %lga# teko bolesna# pada u postelju! Kao tobonja sobarica# njeguje je )ina koja# ne mogavi do*ekati da %lga umre# ubrza njenu smrt guenjem! "akon %lgine smrti# brigu za njihovo dijete preuzima %lgina majka Klara koja se u meuvremenu udala za starog i rastronog# ali osiromaenog baruna# samo kako bi si pribavila barunsku titulu! ( stari barun Ckoji je u dosluhu s )inom< i )ina# rasipaju -lfredov i Klarin novac# tako da nakon nekoliko godina i Klara i -lfred ostaju bez svega! Stari barun je umro# a )ina se s -lfredom preselila u siromano be*ko predgrae! 2odila je djevoj*icu (du# i zajedno s njom skapava od studeni i gladi jer je sve zaloila! -lfred se sasvim odao pi0u i pokuava je ubiti! "akon nekoliko godina# kada je 'ilan ve0 odrastao# on dolazi u bordel i spava s jednom bludnicom! Fjutro saznaje da je to (da L njegova polusestra\ %*ajan# ubija i sebe i nju! "ad mrtvim tijelima zdvajaju vlasnici bordela )ina i -rturM \

GOSPOGA SA:INA Sabina &l> Lo(aro a# zajedno sa svojom k0erkom ;or)om predstavlja jednu od uglednih zagreba*kih plemenitakih obitelji! Svojom prevrtljivo0u# ljepotom i hinjenom ljubazno0u obje uspijevaju koketirati s mukarcima koji im se neprestano ulaguju! Sabina eli udati ,orku# ali neprestano mijenja potencijalne zaru*nike# ele0i ju udati to bogatije! Ja)o Vo'ni6# zbog svojeg siromatva# prvotno je u nemilosti# ali kad Sabina sazna da mu je umro stric koji mu je ostavio velik novac# svim silama nastoji ga opet pridobiti za svoju ,orku# dok prvotnog udvara*a L Ribi"e i6a L odbacuju! Sabini i ,orki za raskoan ivot treba sve vie novaca# pa Sabinina mua prakti*ki dovode do bankrota# a Sabina se zaduuje i zalae dragocjenosti kako bi to due odrala privid bogatstva! (stovremeno# eli udati svoju prijateljicu# udovicu Jel! za zlog Solari6a Ckoji eli samo :elin novac<# a zaljubljen je u :elinu ti0enicu R!1!# koja je pak zaljubljena u 9arini6a! 2ibi*evi0# koji je prvotno bio zaru*en sa ,orkom# hitno treba novaca pa odlazi kod lihvara Hribara i tamo saznaje da je i Sabina zaduena! Sabina ga se sada eli rijeiti pa smilja spletku na krabuljnom plesu# namjetau0i mu tobonju ljubavnicu s kojom ga uhvati Iin flagrantiJ to joj je sada dovoljan razlog da mu ne da svoju k0er za enu! "ovi kandidat sada je 9ojni0 koji pak stremi za plemi0kom titulom te stoga odlazi u Petu po nju# a za to vrijeme Sabina i ,orka iz njegove blagajne kradu novac koji im je trebao da podmire pronevjeru koju je u*inio Sabinin suprug# podmiriuju0i Sabininu neumitnu e za novcem i tako spase *ast svoje obitelji! 9ojni0 se vra0a prije roka# ali Sabina se opet uspijeva sna0i smiljaju0i pri*u o nekakvoj okladi koju 9ojni0 naivno proguta kada mu Sabinin prijatelj Ckoji je u krai 9ojni0eva novca i sam sudjelovao< obe0a da 0e se svojim vezama zauzeti za njega da mu dodijele barunsku *ast# to je 9ojni0eva najve0a elja!

3 romanu do izra"aja dolazi snobizam i la"na veli!ina za'reba!ki# velikaa, kao i oni# koji streme za visokim titulama i po!astima te su zbo' to'a spremni sve "rtvovati.

Jo#i& Ko(arac CD4W4 L D6BG<

Kozara* je jedan od prvi# #rvatski# knji"evnika koji je, duboko zabrinut za sudbinu svoje zemlje, namjesto verbalisti!ki# 7raza isti*ao zna!enje ekonomski# 7aktora u razvoju zemlje i u oslobo8enju !ovjeka.

//
>o8en je 1808. u Finkov*ima, a 'imnazijska predavanja o 9o7oklu, 9#akespeareu i Preradovi&u usmjerila su nje'ovo zanimanje prema knji"evnosti. 4ru'i nje'ov interes bio je usmjeren prema prirodi pa je studirao umarstvo te je postao jedan od najbolji# #rvatski# umarski# stru!njaka, objavljivao znanstvene rasprave te ure8ivao Tumarski list. 3mro je u Koprivni*i 1-/6. Prirodoznanstvena nastojanja odra"avala su se i u nje'ovim literarnim ostvarenjima. @o uvijek je bio pod utje*ajem romantike te je po tim nazorima pisao svoje prve sentimentalne pjesme koje je slao Benoi u 9ijenac, a ovaj mu je savjetovao da promatra prirod% i tako pie. )e8utim, nje'ovi prvi radovi, kako pjesni!ki, tako i novelisti!ki te dramski 1T!rci ! Karlo c!, T!n'a :!n'a ilo i Tart!Co !n!)2nemaju 'otovo nikakvo' knji"evno' zna!aja, iako .artufov unuk predstavlja jedinu komediju karaktera u naoj dramskoj knji"evnosti 1-. st. Preokret u nje'ovom knji"evnom radu navje&uju *rti*e Pri"e $'e$a Ni)e 1188/2 u kojima se ve& nazire na*ionalni ekonom i moralist koji upozorava na mno'e rane slavonsko' drutva. Nakon stanke od sedam 'odina nastaje nje'ova pripovijest :i#er*Kata 1188$2, a zatim i Proletarci, "a Pilip, Kr*eli0i ne0e ljepote, )judi koji svata trebaju, Kapetan &ao. 3 Teni Kozara* vjeto vodi karakter mlade seoske ljepoti*e od prve, najljepe ljubavi u postepeni pad+ u pustolovine s Leonom, =i'aninom ]or8em i o"enjenim seljakom )atijevi&em, sve do teke kazne ( bo'inja koje joj za sva vremena unaka"uju li*e, a onda se na rubu "ivota opet susre&e sa svojom prvom ljubavi ( kljastim vojnikom Jeranekom koji se duevno pro!istio i s vjerom u smisao rada uputio u novi "ivot s 6enom. otovo lirski opisao je svoju najve&u ljubav ( umu u Slavonskoj umi. 6emu o selja!kom sinu koji se slabo osje&a u !inovni!kim slu"bama u 'radu obradio je u novelama 2odu u pohodu i .ri dana kod sina. :ne su pune moralizatorski# elemenata. 'ovori se o stranom i doma&em kapitalu u eksploata*iji slavonski# uma s mno'im ne'ativnim posljedi*ama, siromaenje slavonsko' seljaka, nesnala"ljivost i lijenost nai# ljudi, prostituiranje "ena, snobizam itd. 6u su i romani+ 8eH! # 'etlom i tminom i 8rt i )a&itali 1Z nedovreni i i )a&itali2 u kojima tako8er zapa"a mno'e probleme u #rvatskom drutvu.
8RTVI KAPITALI C9ijenac# D446< Stari 8at)o i6 oenjen je enom koja ga nikad nije voljela# a i u braku se razilaze u pogledima na svijetH ona je pobornik gradskog ivota i visokog drutva koje Cneuspjeno<# zajedno sa svojom sestrom pokuava oponaati# a on je jednostavan *ovjek nesklon takvom snobizmu i rasipanju novca! %d njihovo *etvero djece# dvoje ih se IuvrnuloJ na majkuH sin L!'o i k0i Nela# a ostalo dvoje# An)a i Vin)o sli*niji su ocu! .u je i ekonom Le0i6 Ckroz koje'a Kozara* propa'ira vlastite misli< u kojega se -nka zaljubljuje# ali zaprosio ju je *inovnik Arbanit()3 koji ipak odustaje od prosidbe kada uvidi -nkine nazore i elje! (stovremeno se dogodi da drugu k0er# "elu zaprosi Frbanitzkijev kolega Ne!ma3er! Fskoro se -nka i )ei0 vjena*aju i po*inju sretan obiteljski ivot na +arda*ima! 9jen*ali su se i "ela i "euma5er pa se sele u grad# ali razmaena "ela nemilice troi novac svoga mua i naskoro zapadaju u veliku materijalnu oskudicu! 'atkovi0eva ena koja je uvijek bila na "elinoj strani uvia svoje pogrekeH -nka ivi sretno i zadovoljno s )ei0em koji neumorno radi na zemlji i oivljuje mrtve kapitale# dok je "ela nesretna u gradu s muem za koga se udala bez ljubavi# samo iz pohlepe za graanskim ivotom koji nije onakav kakve su majka i k0i zamiljale!

:vdje je Kozara*, 'ovore&i o ;mrtvom kapitalu< N slavonskoj zemlji koji le"i neiskoritena jer se nitko ne&e da bavi poljoprivredom, a svi odlaze u !inovnike, mo"da ipak previe pod*ijenio !inovnitvo u korist poljoprivrede. :n isti!e potrebu da ljudi ostanu na zemlji, ali i upozorava na nu"nost vie 'ospodarske naobrazbe radi unapre8enja i ve&e poljoprivredne produk*ije. >oman 1kon*ipiran zapravo kao

/8
literarna studija i na*rt nove 'ospodarske obnove2 ima dosta nedostataka, na nekim mjestima vrlo naivno razrjeava neke situa*ije, ali poznat je postao zbo' svoje teze61. 5 ovdje, kao i u velikom ostatku Kozar!eva opusa, osje&aju se nje'ovi veliki uzori >$arles arEin4= i Adam &mit$. 6eko bolestan i razo!aran u sve politi!ke stranke Kozara* se povla!i u svoja razmiljanja. 5z realisti!ki# djela polako prelazi u moderna psi#oloka nijansiranja te kona!no postaje autor ;psi#oloke studije< O&ra a u kojem jez'ra nje'ove problematike 1pod 4arWinovim utje*ajem2 postaje bra!ni trokut. 3 8iri Ko$oli6e o' raskinuo je brak u kojem je "ena robinja pokvareno' mu"a i odveo je u novi brak sa duevno srodnim partnerom. Neki su mu zamjerali nespretnost u jeziku. 6akvi pri'ovori ponekad su bili opravdani jer je Kozara* pod utje*ajem kole s njema!kim nastavnim jezikom i stru!ne literature ponekad 'rijeio protiv du#a nae' jezika. 9po!itavan mu je i re'ionalizam, ali treba na'lasiti kako on uvijek, iz prividno re'ionalni# tema izvla!i univerzalne implika*ije te u njoj prevladavaju tonovi bespotedne drutvene kritike, a ne primarno lokalno' slavonsko' kolorita. 9vojim radom ve& probija okvire realisti!ko' modeliranja zbilje i uklju!uje se u umjetni!ke tenden*ije #rvatsko' 7in de sia*lea. Po tome je sli!an jalskome+ oboji*a predstavljaju mostove od realizma prema moderni. Nje'ov knji"evni rad obilje"en je stalnom borbom dvaju prin*ipa+ lirsko' i epsko', sr*a i uma, du#ovno' i tjelesno'. :sobito u svojim romanima, on je an'a"irani ideolo' i prosvjetitelj, ali politika je 1za razliku od neki# nje'ovi# kole'a2 trajno ostala izvan 7okusa nje'ovi# interesa.
1Cmil Btampar+ PS$K, 03., ?a'reb, 1-6%. c Kreimir Neme*+ S$K, ?a'reb, 1--$.2

Kao i na mno'e dru'e #rvatske pripovjeda!e iz razdoblja realizma 1Benoa, ]alski, 4ra"enovi&, Kova!i&, Harambai&, Leskovar2 i na Kozar*a je u stvaranju dosta utje*ao 6ur'enjev. Kod svi# #rvatski# autora koji su se u'ledali na 6ur'enjeva, osje&a se potiskivanje 7abule u dru'i plan, a postavljanje karaktera u sredite. kao i nastojanje da se s novele zbivanja prije8e na novelu karaktera. Kozara* je nastavio djelo koje je u #rvatskoj novelisti*i po!eo ]alski. :n se od po!etka rada koristi 'ra8om iz vlastito' iskustva, pa je ona mno'o manje literarna ne'o kod ]alsko' ili 4ra"enovi&a. :d svi# nje'ovi# novela, najbli"e 6ur'enjevljevu umjetni!kom postupku su Slavonska umaGA i "a Pilip, *rti*a 'ra8ena prema onima iz )ov*evih zapisa, s temom o !udaku i nje'ovim osje&ajima prema prirodi i "ivotinjama. Frlo bliske 6ur'enjevu su i one Kozar!eve novele u kojima pisa* odustaje od seoske teme+ .ri ljubavi# 'ira Kodoli0eva i onna (nes, a 6ur'enjev je si'urno mno'o pridonio Kozar!evon po'ledu na !ovjeka kao i'ra!ku u rukama neumoljive prirode. Kombiniraju&i elemente iz svjetske knji"evnosti svo'a vremena, u .eni i BiserN Kati Kozara* daje novu 7unk*iju i stvara izvorna djela koja nisu ni tur'enjevska ni zolaisti!ka.
1Gleksandar Alaker+ K":(P89"8 P%28 B8, ?a'reb, 1-68.2

.1 .2

= knji'evnoj je kriti#i ovaj roman po"nat i kao t"v. roman s tezom. Kuveno <arPinovo djelo P"rijekl" &rs%a2 7o"ara# nekoliko puta i"rijekom spominje u svojim djelima. .% =sp. 9ur*enjevljevu # i s%e* .

/!

V'ence#la No a) CD4W6 L D6BW<

>o8en je u 9enju 180-, od o*a podrijetlom Re#a i majke 9enjanke bavarsko' podrijetla. 3 9enju i ospi&u zavrava 'imnaziju, a u ?a'rebu u!iteljsku kolu. 4o 188%. radi kao u!itelj u 9enju, a zatim odlazi na 'lazbeni konzervatorij u Pra'. 3 to vrijeme objavljuje i svoju prvu novelu 8aca 118812. 3 Pra'u se upoznao s tada popularnim prirodoznanstvenim nazorima i 7ilozo7skim u!enjima 19*#open#auer, darvinizam, so*ijalizam2, a nakon povratka iz Pra'a predaje 'lazbu u ?a'ebu. 1888. izlazi mu roman Pa ao 9egota, a tada postaje i !lanom )ati*e #rvatske te aktivno po!inje suradnju u knji"evnim !asopisima. Retiri 'odine kasnije objavljuje Po$ Ne%a'em, zatim Po$gor)! 118-%2 te Ni)ol! :areti6a 118-62. Po#l'e$n'e Sti&an"i6e objavio je 18--. va svijeta 1-/1. ;a&re)e 1-/0, dok je Tito Dor"i6 objavljen post#umno, 1-/6. 3z romane, napisao je i stotinjak novela, od koji# se izdvajaju+ Ne(a#itno#t i bi'e$a 118-%2, Ertica o :o1i6! 118--2, A glib 11-/12, Pre$ # 'etlom 11-/32, Pri&o i'e#t o 8arcel! Remeni6! 11-/02 i I( elegra$#)og &o$(eml'a 11-/02. Javio se i skladanjem te sviranjem or'ulja, objavio nekoliko kolski# priru!nika o 'lazbi, a neko vrijeme ure8ivao je i neke tadanje 'lazbene !asopise. &usle i &lazba. Novaka se smatra jednim od najva"niji# autora #rvatsko' realizma, koji obilje"ava kraj to' razdoblja u doma&oj knji"evnosti, a Posljednje Stipan*i0e suvremena kritika smatra najuspjelijim djelom #rvatsko' realizma. Neki 'a uspore8uju i s jalskim jer su oboji*a u svojim djelima obradili najiri raspon tema. Pisao je o temama iz vlastito' zavi!aja+ 9enja i podvelebitsko' kraja, ali i o #rvatskom malo'ra8anstvu te so*ijalnoj temati*i, siromatvu i obespravljenim ljudima s drutveno' dna. Kao i mno'i nje'ovi suvremeni*i, "ivio je teko i siromano. o"enio se vrlo mlad, a nakon to se razbolio od tuberkuloze, umro je 1-/0. u ?a'rebu.
POSLJEDNJI STIPANIIJI CD466< Ante Sti&an"i6 potomak stare senjske patricijske obitelji# ve0 kao 1B/godinjak# vjen*ao se s mnogo mlaom Val&!rgom iz osiromaene plemi0ke porodice omazetovi0a! -nte potpuno zanemaruje k0er )uciju# dok sve nade polae u brata joj J!r'a# kojega alje u Be* na studij! %biteljski imetak se polako topi# a :uraj nakon pet godina sasvim zaputa studij te do oca dolaze glasine da se po Be*u potuca kao uli*ni svira*! Stipan*i0 se u meuvremenu pridruuje biskupu 9ukasovi0u# ele0i postati jedan od predstavnika carevine u Pounu te tako ste0i poznanstva koja bi :urju omogu0ila da stvori karijeru# ali lokalne austrijske vlasti to nastoje svim silama onemogu0iti jer se 9ukasovi0 zalae i za senjsku autonomiju te izdvajanje grada iz vojne uprave! Kada :uraj u pismu optuuje oca da ga je ovaj prisilio da odustane od studija i postane konobar# -nte mu jo jednom odlu*i poslati novac i odlazi gradskom lihvaru# ali odustaje od zaduivanja! :enetti mu nudi dobar poloaj ako odustane od kandidature za zastupnika# to Stipan*i0 prvotno odbija# ali kad mu 9ukasovi0 odbije pomo0i# ipak se priklanja Benettiju! Krajem jeseni -nte Stipan*i0 umire# ostavljaju0i obitelj nezbrinutu# a u sije*nju stie :uraj koji je zavrio studij i zaposlio se u ,agrebu te se sasvim odnarodio Celi *ak pomaariti i ime<! S njim je doao i prijatelj AlCre$ koji zavodi naivnu )uciju# a :uraj natjera majku na prodaju ku0e te s tim novcem odlazi# a 9alpurga i )ucija se sele u staru ku0icu omazetovi0a! "akon poba*aja# )ucija se razboli od tuberkuloze i po cijele dane o*ekuje -lfredovo pismo koje ne stie pa 9alpurga moli nekadanjeg )ucijina oboavatelja# 8artina Tintora da )uciji po*ne pisati pisma u -lfredvo ime# ne bi li je utjeio! 'eutim# )ucija ipak posumnja u autenti*nost pisama te naposlijetku sazna da je -lfred ve0 godinu dana oenjen# nakon *ega# shrvana i razo*arana umire! 'artin se vra0a u sjemenite# a dvije godine nakon k0eri# u bijedi# zamotana u plahtu kao prosjakinja# za vrijeme uskrsnih procesija na "ehaju umire i 9alpurga!

81

Posljednji Stipan*i0i tipi!ni su po zatvorenoj +irk%larnoj kompozi+iji u kojoj se po!etak romana poklapa s krajem pri!e, a posljednje po'lavlje ( epilo', do'a8a se dvije 'odine nakon po!etka pripovijedanja. Novakov pripovjeda! najbli"i je realisti!kom idealu potpune impersonalnosti pripovjeda!a i mimeti!no', 'otovo 7oto'ra7sko' ;dokumentarizma<. :n je mo"da i jedni autor kod koje' se ne mijeaju realisti!ki i romanti!arski elementi iz'radnje pripovjedno' svijeta i koji bez nostal'ije i idealiziraju&e' sentimentalizma prikazuje nestanak ljudi !ije je povijesno vrijeme isteklo.
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,2

Birinom podru!ja koje je obu#vatio, Novak nadvisuje sve #rvatske pripovjeda!e svo'a razdoblja. 4ok su ostali #rvatski realisti u'lavnom re'ionalisti, Novak je svra&ao po'leda na svu bujnu raznolikost #rvatsko' "ivota, za#vativi rad 9enj, Pod'orje, #rvatsko 'ra8anstvo i malo'ra8anstvo te #rvatski proletarijat. Po obilju svoje 'ra8e i njenoj raznolikost nadmaio je tako i ]alsko'a.
A GLI: CD6BD< Pri*a prati dvojicu mladi0a koji odlaze u ,agreb na studijeN jedan je sin bogatog oca# lijepo odgojen# obrazovan i dobroduan Art!r Kran'"i6# dok je drugi siromani sela*ki sin podrijetlom iz )ike L Ja)o Ko#o i6! %tac je svojim utjecajem -rturu izmolio stipendiju koju je :akov eljno i*ekivao jer je to bio jedini na*in da nastavi svoje kolovanje! -rtur to nije znao i u svojoj# jo dje*a*koj nevinosti# elio se nastaviti druiti s :akovom kojega je pronaao gdje gotovo umire od gladi i bijede u siromanoj podstanarskoj sobici sa starijim# isto tako siromanim Pa li"e i6em! -rtura je Pavli*evi0 estoko napao optuuju0i ga za krau stipendije koja je bila namijenjena :akovu# a ne njemu# bogatakom sinu! -rtur je time duboko pogoen i pie ocu da se eli odre0i stipendije u korist :akova! Fskoro od oca stie odgovor u kojem mu nareuje da mu se ne obra0a takvim neopravdanim zahtjevimaN jer stipendiju su za svoje sinove izmolili i mnogo bogatiji no to je on! 9rijeme je prolazilo# a -rturu je sve vie ispred o*iju gubila slika siromanog svog druga# dok sasvim nije i*eznula u buci ivota! I; VELEGRADSKOG POD;E8LJA CD6BW< ,ima je! Siromani radnik 8i)a radi kao piljar sa jo jednim drugom i nakon to dobije siromanu zaradu# zapije je u gostionici iako ga doma *eka ena s gladnom djecom! Po obi*aju# ena svaki put prigovara to je opet sve zapio# a djeca gladuju! (ako ga grize savjest zbog svoga *ina# pijani 'ika ipak navali na enu# koja bjei van s djecom# ali u pijanstvu on i ne shva0a odmah da je teko udario najmlau k0erku# E ic!# koja uskoro nakon toga umire! "esretnom 'iki srce puca od alosti zbog svog nesvjesnog *ina i stidi se opet prije0i ku0ni prag! -li ena ga ipak zove k sebi# opravdavaju0i sve to se dogodilo voljom bojom! 'ika polazi za enom kao na stratite# nose0i u sebi misao o smrti i maloj 8vici koju je toliko volio! NE;ASITNOST I :IJEDA &imnazijalac G!ro# lijep i inteligentan mladi0# ali sin siromane pralje# eli nastaviti kolovanje u velikom gradu! Fnato* tome to je bio najbolji u*enik na gimnaziji# stipendija je dodijeljena mnogo loijem u*eniku# ali sinu utjecajna oca pa =uro ne zna kako 0e nastaviti kolovanje! 'ajka ipak =uru alje u grad# otkidaju0i od svojih usta kako bi mu smogla za stan i najosnovije potrebe! "akon duljeg traenja# nalaze stan kod jednog kroja*a koji je imao teko bolesnu enu! =uro po*inje tamo ivjeti# ali nakon nekoliko mjeseci po*inje pobolijevati! S vremenom mu postaje sve gore i o*ajna majka naslu0uje da se zarazio od kroja*eve ene koja je u meuvremenu umrla! "akon ljetnih praznika# =uro se namjerava vratiti i nastaviti kolovanje# ali shrvan tekom bole0u po*etkom jeseni umire!

81
I;8EGA DILETANTI;8A I A8JETNOSTI :d nadobudno' diletanta u svojim prvim sastav*ima, Novak se razvio u solidno' pripovjeda!a. ?bo' teki# 7inan*ijski# prilika, na knji"evni rad 'ledao je prvenstveno kao jedan od na!ina da pove&a svoju zaradu pa je u svojim djelima 1po tadanjim za#tjevima publike i kritike2 ostao prili!no bezli!an i bezizra"ajan, iako to nije od'ovaralo nje'ovoj temperamentnoj i vitalnoj naravi. Rak i izra"avaju&i svoja patriotska !uvstva, on je nastojao da ne prije8e razlike dozvoljeno', 1za razliku npr. od Gnte Kova!i&aQ2, a na isti na!in prilazio je i so*ijalnim problemima. >adije je ostajao neprimije&en ne'o da se zamjeri mo&ni*ima koji bi mo'li u'roziti nje'ovu e'zisten*iju. G u ostvarenju knji"evni# planova, sputavali su 'a 1osim materijalni# neda&a2 i mala sredina te malo'ra8anska publika. 3nato! svim navedenim teko&ama, Novak je bio izuzetno plodan pisa*, sposoban da u vrlo kratko vrijeme napie !itav roman, a svoj vlastiti odnos prema pisanju i nu"di pisanja da bi se pre"ivjelo, vjerno je do!arao kroz lik )aksa u autobio'ra7skoj Ertici o :o1i6!. ?a Novaka je umjetnost prije sve'a bila ostvarenje #umano' ideala ( ;treba upirati prstom ( samo umjetni!kiQ ( u rane drutva, bez to'a ne &e biti nikada op&e' lije!enja so*ijalno' zla.< 3 knji"evnosti se prije sve'a povodio za doma&im uzorima, budu&i da mu prilike nisu doputale da detaljno prati europsku knji"evnost i 7ilozo7iju svo'a vremena. )aterijale za svoja djela sakupljao je u bilje"ni*ama, od koji# je danas sa!uvan samo manji dio. 5z nji#, kao i iz nje'ove koresponden*ije, saznajemo da je ve&inu pojedinosti iz svoji# djela, kao i likove opisivao prema "ivim modelima 1.ito or*i0# "ikola Bareti0# Stipan*i0i i dr.2, ali nije unosio sirove detalje, ve& i# je prera8ivao i dotjerivao.
1Flatko Pavleti&+ K-K% SF S.9-2-)( K":(P89"(?(, ?a'reb, 1-06.2

TITO DORIIJ CD6BG< Tito# sin priprostog senjskog ribara# o*evom eljom da postane gospodin# zavrava visoke kole i radi posao koji ne voli i za koji ne pokazuje nikakve afinitete unato* stru*noj kvalifikaciji koju je stekao mehani*kim u*enjem bez ikakvog razumijevanja to su njegovi profesori jo zarana zamijetili i odvra0ali .itova oca od toga da nastavlja sinovljevo kolovanje# ali on ih je sve ignorirao. "o u ribariji je mladi .ito pokazivao izuzetnu okretnost i nesvakidanji talent# uspijevao je uloviti ribu *ak i kada se to *inilo nemogu0im! ,ahvaljuju0i jednom takvom podvigu Cnabavivi ribu za biskupa %egovi0a<# biskup ga preporu*uje za unaprijeenje i or*i0 odlazi u 9! .amo se nakon upornog udvoravanja vjen*a s Reginom# k0erkom svoga efa Puhovskog! Poslije njegove smrti eli postati dravni odvjetnik# u *emu bi mu mogle pomo0i veze Puhovskog i njegove ugledne k0erke# sada njegove supruge! 'eutim u braku .ito pokazuje svoje pravo liceH alkoholi*ara koji zlostavlja enu pa ga ona uskoro naputa! "akon to or*i0 kao tuitelj okrivi jednog seljaka za ubojstvo Ckoji zbog toga bude objeen<# a kasnije se ispostavi da je bio neduan# .itovo# ionako ve0 loe psihi*ko stanje# postaje sve gore! )ije*nici ga alju u sanatorij# a nakon nekog vremena vra0a se ku0i u Senj gdje gotovo da i ne komunicira s zabrinutim roditeljima koji mu na sve na*ine ele pomo0i! :ednoga jutra pronalaze ga mrtvoga# glavom uronjenog u more# njegovu jedinu i pravu ljubav# od kojega su ga otele nezdrave ambicije njegovih roditelja!

Jo#i& E!gen Tomi6 CD41A L D6BG<

3 razdoblju u kojem je djelovao, 6omi& je ostao tipi!ni predstavnik one prosje!ne, ali istovremeno i najbrojnije intelektualne sredine koja se neprestano nalazila u pro*ijepu izme8u svoji# nerealni# snatrenja u du#u preporodni# ideja i

82
nastojanja da pro"ivi, koliko je to vie mo'u&e si'urnom !inovni!kom e'zisten*ijom u okviru *arevine. >o8en 18%3. u Po"e'i, 'dje je odrastao i osjetio prve odjeke ilirski# zanosa. 3 ?a'rebu je polazio sjemenite, a od 1863. je urednik &lasonoe u Karlov*u. 186$. je diplomirao je u razu, a zatim zapo!inje !inovni!ku karijeru u ?a'rebu koju obnaa sve do smrti 1-/6. Kao knji"evnik do"ivljavao je suprotne o*jene svoji# suvremenika. priznavali su mu vjetinu 7abuliranja, u neku ruku smatrali 'a direktnim Benoinim nastavlja!em, ali istovremeno ( *ijeli svoj "ivot ostao je u sjeni Benoina imena. Kao stvarala*, on nije imao sna'e ni mo&i da se nametne svome vremenu, tek je pratio pojave u literaturi svo'a doba, ne uspijevaju&i pri tome ostvariti niti ori'inalni stil ni izraz. 6o je jasno vidljivo ve& u zbr*i pjesama Lel'in)e 118602 s patriotskoNljubavnim motivima, i to u vrijeme kada je ta tematika ve& manje aktualna. Historijska tematika stalno je prisutna u nje'ovu stvaralatvu i tu on posti"e svoje najve&e domete. 6omi& se dakle prila'o8avao vremenu i iao ve& utabananim stazama pa je o njemu i ostalo miljenje kao o pis*u osrednje vrijednosti. Neprestano se kre&u&i u aristokratskim ambijentima, prete"no opisuje plemi&ki svijet. 3 prolosti tra"i one trenutke u kojima je do izra"aja dolazila borbenost branila*a #rvatstva, to je trebalo biti izvor nada#nu&a za rjeavanje aktualni# drutvenoNpoliti!ki# pitanja ( prije sve'a ono' na*ionalno'. Neki su 6omi&a pokuali osuditi kao idealizatora plemstva, ali to ipak nije to!no jer je on tek naivno idealizirao sve one koji su u prolosti 1in2direktno branili #rvatsku stvar. 5sti*anje neki# vrednota prolosti istovremeno je zna!ilo i osudu 'ra8anske klase koja se 'ubila u pasivnosti i izbje'avala svaku politi!ku opasnost. 9voj literarni put zapo!eo je poezijom 1)eljinke2, no o njoj se u knji"evnoN estetskom smislu nema to re&i, ostaje samo va"na kao knji"evnoNpovijesni podatak. )no'o je va"niji nje'ov rad na podru!ju dramsko' stvaralatva+ 6omi& je nastavio zapo!eti rad 4emetra i Benoe+ od 18$,. do pojave 9tjepana )ileti&a, on je vrio 7unk*iju savjetnika drame ili odbornika, a nekoliko 'odina i dramatur'a. 4a bi zadovoljio ukuse i iroke 'ra8anske publike, na repertoar stavlja i Kotzebuea i rillparzera koje je Benoa bio odba*io, dok se kao ori'inalni dramski tvora* predstavio s nekoliko tekstova 1:ra"ne &on!$e/ ;ate"eni 1eni)/ No i re$/ :ar!n Dran'o Tren)/ Pa#tora)2. 5pak, one ne predstavljaju nikakav posebni doprinos #rvatskoj dramskoj literaturi+ previe su didakti!ne, epski na'laene i vrlo !esto pretenden*iozne. 9ve to ko!ilo je pravu dramsku strukturu. 3 nje'ovim dramama do izra"aja veoma dolazi nje'ova bla'onaklonost prema plemstvu i predstavljanje 'ra8ana kao ljudi dru'o'a reda, koji mu u'lavnom slu"e za zapletanje radnje i stvaranje intri'a. Punu naklonost !itala!ke publike, ali i kritike, 6omi& je dobio kada je po!eo objavljivati *rti*e i pripovijetke 1zbirka Po0!rice2, koje karakterizira umjenost razvijanja 7abule, izvanredna te!nost pri!anja, jednostavnost izra"aja te !isto&a jezi!no' izraza. :pisuje sitne do"ivljaje 8aka, razni# majstora i kal7a, stari# djevojaka, udovi*a ili nadobudni# ljubavnika, a u sve to !esto upli&e i motive iz narodne knji"evnosti, to pridonosi zanimljivosti 7abule. 6i tekstovi prvenstveno su pisani s namjerom da zabave i zato i# je publika lako i rado pri#va&ala. 5pak, me8u njima ima i takvi# koje se odmi!u tek od zabavni# tenden*ija, osobito u onima s motivima iz Fojne krajine i slavonskoNbosanske 'rani*e, u kojima ve& pokazuje svoju sklonost prema #istorijskim temama. :ne predstavljaju dobar uvod u nje'ove #istorijske romane po kojima je 6omi& i ostao najvie poznat u #rvatskoj literaturi.

8%

4ovravaju&i nedovrenu Benoinu Kletvu, 6omi& je ve& pokazao svoj a7initet prema #istorijskoj temati*i, a istovremeno i nazna!io kako je nje'ovo s#va&anje 7unk*ije #istorijsko' romana istovjetno s Benoinim+ prosvje(ivanje i spoznavanje vlastite linosti kao na+ionalnoga bi(a % as% 3ormiranja moderne $rvatske na+ije. Narod % $istorijskom roman% analogijom izme:% sadanjosti i prolosti spoznaje samoga sebe. 6e"ite rada na #istorijskom romanu pada u razdoblje izme8u 18$-. i 1888. 3 ;ma'! o$ :o#ne obra8uje burno razdoblje "ivota turske Josne na po!etku 1-. st. kada je dolo do otri# previranja i sukoba izme8u napredni# sna'a pristali*a re7ormi tursko' *ara )a#muda 55. i konzervativa*a ( bosanski# be'ova, koje je predvodio #istorijski junak HuseinNbe' rada!evi&. Gli 6omi& nema sna'e da se uputa u razradu te kompleksne problematike, ve& samo kroni!arski konstatira #istorijske !injeni*e, a *entralno mjesto daje ljubavnoj 7abuli+ romanti!nom odnosu HuseinNbe'a i lijepe )ejre, a poslije njene smrti opet odnosu be'ovom prema kr&anki )ariji. 9li!an postupak primjenjuje i u Emin*agino' l'!bi, dok je roman Ka&itano a )6i zamiljen neto dru'a!ije pa je to vie roman obi!aja ne'o #istorijski roman, s radnjom smjetenom u Po"e'u na kraj 1$. st, u kojemu se tako8er tematizira ljubav dvoje mladi#, ali ona u ovom slu!aju, za razliku od pret#odni# tekstova, ne zavri tra'i!no ne'o trijum7ira u sretnom zavretku. 3 svom najve&em povijesnom romanu ;a )ral'a (a $om, s tematikom iz 18. st., koristi se 'ra8om iz Kr!eli&evi# -nnuai, i tu je navie uspio ostati u okvirima realisti!ko' kazivanja. :va proza direktno se nastavlja na kanone pripovjedne proze 6/Ni# i $/Ni# 'odina. 3 prvom redu vodila 'a je "elja da istakne na*ionalne vrednote u prolosti, ali sve je vieNmanje ostalo u okvirima te#nike nara*ije, izvjetaja, kronike, s linearnim 7abulama, bez psi#oloki# pa !ak i so*ijalni# motiva*ija. 3 posljednjem desetlje&u "ivota, 6omi& je napisao svoje najbolje djelo+ roman iz suvremeno' "ivota 8elita 1sklonost prema drutvenoj problemati*i pokazao je ve& u romanu A$o ica2. lavni je nosila* radnje "enski lik, a vie pa"nje posve&eno je oblikovanju i analizi pojedini# junaka, radnja se sve vie zatvara u interijere, a dijalo' sve vie nadomjeta dotadanju te#niku nara*ije i izvjetaja. 'elita je pravi drutveni roman po realisti!kom poimanju+ slika i panorama op&e drutvene situa*ije 1-. st., plemstva koje neminovno propada i 'ra8anstva koje se uspinje, "ivotopis 'lavno' junaka, sinteza individualno' i op&e' u uzajamnom djelovanju. 'elita je so*ioloki i psi#oloki motivirana, predstavljena kao tip vampN"ene koja ne mo"e obuzdati svoje na'one i nezaustavljivo putuje u ludilo, upropa&uju&i sve oko sebe6%.

8ELITA CD466< Plemi0ka obitelj -rmano# zbog rastronog ivota gospodara obiteljiH grofa %rfea# a zatim i njegova jo rastronijeg sina -rtura# sve vie zapada u velike dugove! %rfeo se po*inje baviti trgovinom# ali svaki posao koga se prihvati ubrzo propada! Fskoro bi mogli izgubiti i svoje imanje L elidvor u ,agorju i spasti na prosja*ki tap# *ega se njegova ena# grofica -na# kao i njihova k0i 'elita# najvie pribojavaju!
.

=sp. Menoinu 7laru Aru)erovu i 7ova(i+evu Fauru,

8
'elita je zaljubljena u -lfreda# ali i on je osiromaeni plemi0 pa se mora oeniti )jubicom# kako bi dobio miraz! 'elita je duboko povrijeena tim *inom# ali se i ona naskoro vjen*a iz koristiH s bogatim nov*arom# ali neplemi0em Branimirom 2udni0em! "akon vjen*anja nastaje pravi pakao# 'elita pokazuje svu svoju mui*avost i histeriju i jadnom Branimiru# koji je neizrecivo ljubi# ne preostaje drugo nego da se povu*e dok se 'elita ne smiri! %na ide toliko daleko da ne eli vidjeti ni vlastito dijete pa se o njemu skrbi uglavnom Branimir! Svi prijatelji i rodbina polako uviaju 'elitinu zlo0u# a ona kuje plan kako bi zavela -lfreda koji je sada oenjen s naivnom )jubicom# koja i ne sluti kakva se podlost krije u lijepoj zavodnici 'eliti! 'eutim# 'elita ipak u ostvarenju svojih planova nailazi na teko0e# prvenstveno zbog )jubi*ine tutorice# koja ju neprestano dri na oku! (pak# nekoliko puta uspijeva se sastati s -lfredom# nemilice troe0i muevljev novac po mondenim europskim ljetovalitima! "aposljetku ipak dolazi do rastave braka# ali 'elita svejedno ne dobiva -lfreda jer se ovaj odlu*io vratiti svojoj dobroj i vjernoj eni )jubici! Stoga ona potrai svojeg nekadanjeg vremenog udvara*a i uda se za njega! "akon nekog vremena opet po*inje ivjeti po svojim hirovima# neprestano okruena mnogim mukarcima# to njenom sadanjem muu naravno ne odgovara! Fskoro potom# i ina*e histeri*na i labilna psihi*ka zdravlja# potpuno silazi s uma i biva smjetena u ludnicu!

5ako 6omi& nije unio nikakve revolu*ionarne misli u nau knji"evnost, od nje'ovi# )eljinki do 'elite vidljiv je veliki uspon, a svojim romanima dao je osnovno obilje"je #rvatskoj knji"evnosti $/Ni# i 8/Ni# 'odina 1-. st.
1)iroslav Bi*el+ PS$K, %0, ?a'reb, 1-$/.2

Po svom knji"evnom djelu i poslovima koje je u "ivotu obavljao, 6omi& je u mno'o !emu sli!an Benoi. :naj dio u kojemu se razdvaja od Benoe jest pripovijetka 1ponajprije u izrazitim #umoristi!kim sklonostima2, a svojevrstan credo, objavio je dva mjese*a prije smrti u pod naslovom Kn'i1e ni nacionali(am 1"arodne novine, 1-/6.2 9tvarala!ki je "ivio u postpreporodnom romantizmu, realizmu i moderni pa se ta razli!ita razdoblja i tenden*ije me8usobno pro"imaju u !itavom 6omi&evu opusu. 3 trenutku kada se pojavio, nje'ov ,maj od Bosne ozna!io je zna!ajan prijelom u na!inu kojim je #rvatska knji"evnost, zadojena turko7obijom vie kr&ansko' ne'o na*ionalno' podrijetla, tretirala bosansku tematiku, to je me8u prvima zapazio jo >ikard @or'ovani& u %bzoru.
14ubravko @el!i&+ 9-))(S -F28-, ?a'reb, 1-$$.2

K#a er 9an$or G'al#)i CD4W1 L D6AW<

Spseudonimi+ L'!bo Gre$i")i, L'!bomil Prib!n'a ;agorac/ Tito El'beT

Pravim imenom "j%bomil -ito #osip 2ranjo !abi(, ro8en je u redi*ama u Hrvatskom za'orju 180%, a pseudonim je preuzeo po imenu djeda po maj*i. :snovnu kolu i 'imnaziju zavrava u Fara"dinu, a nakon mature upisuje pravo u ?a'rebu, dolazi u kontakt s pravaima i )ardovim radovima te po!inje rad na so*ijalisti!kom romanu Sin b!$!6no#ti. Na studiju u Je!u otkriva -%rgenjeva, a nakon dr"avno' ispita ulazi u dr"avnu slu"bu u Koprivni*i. 9voju budu&u supru'u )ilm% /Anner upoznaje u Firoviti*i. 188%. u 9ijencu objavljuje svoje prve pripovijesti, Ill!#tri##im!# :attor3c% i 8ari"on, od koje &e prva postati dio *iklusa Pod starimi krovi 118862 3 vrlo kratkom vremenu objavljuje nekoliko romana+ A no om $ or! 118802, A no6i 118862, Jan)o :ori#la i6 1188$2. u kojem se taknuo 7austovsko' problema, Na roHeno' gr!$i 118-/2 i

8Ra$milo i6 118-%2. ?bo' nesla'anja s K#uenovim re"imom, umirovljen je 18-$, te se vra&a u redi*e i intenzivnije posve&uje politi*i. 1-/3. preuzima ure8ivanje 9ijenca, a tri 'odine kasnije postaje i saborski zastupnik te predsjednik 4rutva #rvatski# knji"evnika 1u nekoliko navrata2 te po!asni i redoviti !lan brojni# akademija. 4u'u knji"evnu pauzu 1zbo' politi!ko' rada2 od 1-/6. do 1-,/, prekinuo je novelom L'!ba la'tnanta 8ili6a 11-102, a 1-1,. zapo!eo je s objavljivanjem Sabrani% $'ela. Krajem "ivota objavio je jo dva romana, Dola(a) Hr ata 11-,%2 i Prone 'ereni i$eali 11-,02. 9misao ljepote razvija kroz svoj alter e'o 1knji"evne likove Jorislavi&a i >admilovi&a2 u irokoj lepezi+ od vizualno', realisti!koNdetaljisti!ko' tra"enja skladno' oblika, preko klasi*isti!koNneoklasi*isti!ko' ideala ljepote, do modernisti!ko' do"ivljaja ljepote kao potpune apstrak*ije+ ljubav kao !e"nja, a ne realiza*ija, najvii je stupanj ljepote jer kao takva i ne mo"e biti banalizirana. 9em podsje&a da je od samo' po!etka za'ovarao realizam, ali je istodobno pri#vatio i romantizam i simbolizam, jer su svi oni mani7esta*ija prirode, a umjetnost i nije dru'o do nastavak prirode. Najve&u po#valu jalskom kao pis*u izrekao je ). =. Ne#ajev poznatim rije!ima+ ; jalski. Cto, to je moj pro'ram.< 3mro je 1-30. u rodnim redi*ama. 3 politi!kim uvjerenjima proao je put od mladena!ko' zanoenja pravatvom, preko slaveno7ilsko' unitarno' ju'oslavenstva, sve do razra!unavanja s ju'oslavenstvom kao politi!kom zabludom. 3 knji"evnom smislu, jalski za#va&a vrlo irok raspon od realizma60 do 7antastike i modernizma.
POD STARI8I KROVI 5+,,R7 F uvodu je prikazana saborska sjednica iz XB/ih godina [([! st! na kojoj se pojavljuju tri starca u narodnim nonjama koji izazivaju podsmijeh mladi0a! F blizini se zatekne *ovjek koji im ponudi da 0e im pripovijedati o starim vremenima i plemenitaima te se mladi0i nakon nekoliko dana nau kod tog gospodina i on im pri*a novele koje slijede! Ill!#tri##im!# :attor3c% govori o rodoslovlju plemi0a Batori0a# kako su dobili u posjed dvorac Brezovec te o posljednjem vlasniku kurije# Kornelu kojega je pripovjeda* osobno poznavao! %pisan je incident sa seljacima oko ume te poar koji su podmetnuli seljaci iz osvete# nakon *ega stari Kornel od alosti umire! Dil'em :re(o ice posve0ena je detaljnom opisu dvorca# osobito Ipti*je sobeJ u kojoj se nalazio portret Icrvene gospeJ# 'arie comitisse de Blaga5 te njenom duhu koji se pojavljivao u dvorcu! % njoj se pripovijeda i u tre0oj noveli Roman &ortreta# u kojoj pripovjeda* prepri*ava rukopis iz [9((! st! koji pripovijeda o 'arjeti Blagaj i njenom muu &aparu koji je iz osvete ive zapalio i nju i njenog ljubavnika# +ezara 'ontija! F noveli Na :a$n'a) opisuje se posljednji Badnjak prije smrti starog Batori0a# a Na grobl'! evocira uspomene o susretu Batori0a i Benka Stolnikovi0a# vlastelina koji je ostao bez ene i djece! Plemenitai i plemi0i govore o sukobu mlaeg i starijeg narataja# o djevojci :ustiki koja je slu*ajno ranila svoga mladi0a Slavka# te je potom# zbog sramote to je morala na sud po*inila samoubojstvo utapanjem u potoku# iako je bila osloboena krivnje! Pripovijest Na Jan!0e o govori o propadanju plemstva# a 8lin )o$ ce#te prikazuje sudbinu grofice koja je u mladosti bila Batori0eva simpatija# ali je otila s violinistom i potroila sav imetak! I$ila #tarog l'eta i Starci prikazuju ugoaje starih vremena i nekadanjih ivota plemenitaa# portretiraju0i njihove likove! "ajdua novela je Perill!#tri# ac genero#!# Einte) koji zapo*inje Batori0evim susretom s 8rmengildekom C-rpadom< pl! ?intekom# koji ga poziva na svoj posjed! "a gozbu dolazi poreznik# a u epilogu ?intek# koji ne eli pla0ati porez# gubi sve svoje posjede# te# ironi*no L postaje porezni ovrhovoditelj\
.-

Mato *a je na"ivao Nlirskim realistomO.

8.
,birku zaklju*uje :eg #a S!tle# pri*a o tragi*noj sudbini plemenitaa (vana Kori0a ?azinskog# koji sudjeluje u okupaciji Bosne# no tragi*no ostaje bez oba sina!

?birka je 'ra8ena postupkom umetanja ili uokvirivanja, !ime je posti'nuto ulan!avanje, sli!no kao u DBBD no0i ili ekameronu. 3metanje novela pokrenuto je uvodnom kratkom pri!om o zasjedanju 9abora, po prin*ipu pri*anje radi pri*anja. :snovni motiv *iklusa je sukob novo' i staro' vremena, odnosno nestajanje plemenitako' svijeta. Ponekad je obilje"ava i bla'i #umor, ali i ironija, a preba*ivanje pripovjedno' interesa s izvanjski# z'oda i avantura na unutranji, psi#oloki plan, kritika je smatrala modernisti!kim tenden*ijama u jalsko'a66.
1)iroslav Bi*el+ &:-)SK(, ?a'reb, 1-8%. c )8K.(2- ")-"F, ?a'reb, ,//,.2

JANKO :ORISLAVIJ CD44X< 'ladi klerik i jedan od najboljih pitomaca zagreba*kog sjemenita# :anko Borislavi0# odjednom promjeni svjetonazor i zatrai dozvolu da se svu*e iz sve0eni*kog odjela te odmah upie studij filozofije u Be*u# a zatim ide i dalje po svijetu! "askoro se uvjeri da ni filozofija ne prua apsolutne odgovore o ljudskom Cbe<smislu te se razo*arava i u tome! ( dalje si neprestano postavlja pitanja o smislu ljudskoga ivota# o beskorisnosti ivljenja Coslanjaju0i se velikim dijelom na Schopenhauerovu filozofiju<! "aposljetku se vratio u :azvenik# dvor svojih predaka! .amo zamiljeno snatri o svome djedu Kristoforu koji je cijeli ivot pokuavao pretvoriti olovo u zlato Cte po*inio samoubojstvo kada mu to nije uspjelo<! ,aljubljuje se u lijepu djevojku oricu te se potpuno preobra0a L vie nije mogao ni o *emu drugom razmiljati nego o njoj! Fskoro mu se pruila prilika i da ju upozna Cpomo0u gospoe 8veline< i naskoro se njih dvoje po*inju sastajati# bez znanja njezine tete# gospoe :agodi0ke# s kojom je orica ivjela! Kada je :agodi0ka zbog posla oko prodaje zemljita morala u ,agreb# orica koristi priliku da se vidi s :ankom! ,bog oluje# sklanjaju su se u njenu ku0u i no0 provode zajedno! :anko uvia da je po*inio kobnu pogreku pa ve0 sutradan otputuje i ostavlja o*ajnu oricu samu# a stara :agodi0ka# kad sazna to se dogodilo L proklinje je i otjera od ku0e! %d velikog uzbuenja :agodi0ku pogodi sr*ana kap i jednim dijelom tijela ostane oduzeta! ,a nju se brinu sluavka i orica# iako je stara ne eli vidjeti! .ako to traje pet godina# sve do :agodi0kine kona*ne smrti! +itavo selo ogovara nesretnu oricu# a ona sve strpljivo podnosi! :edini koji je razumije je mladi lije*nik# udovac koji je eli oeniti# ali ona je jo uvijek zaljubljena u :anka! "akon pet godina :anko se napokon vra0a Cproputovao je *itav svijet<# ali znatno ostario i iscrpljen te do krajnosti razo*aran! %dlu*uje si prerezati ile# ali ga sluga pronae prije nego to je potpuno iskrvario te se sada za njega brine orica# koja je odmah pohitala da ga vidi kada je saznala to se dogodilo! .u je i doktor# koji se skrbi za :anka! .eko bolestan# :anko uvia da doktor Pai0 osje0a neto vie prema orici pa izri*e svoju posljednju eljuH da se orica i doktor vjen*aju! Fskoro potom umire# u stranoj agonije! Pai0 i orica se vjen*aju i sretno ive u :azveniku koji im je :anko oporu*no ostavio!

SAN DOK TORA 8I9IJA oktor 8i0i6 uselio se u :abu*eva*ki dvorac kojega prati glas da je prepun sablasti i duhova! Kao trezven znanstvenik# doktor odbacuje takve Ibapske pri*eJ# unato* mjetanima koji dvorac no0u zaobilaze u velikom luku! "akon nekoliko mjeseci# 'ii0 se po*inje buditi s neobjanjivim osje0ajem duevnog nemira i *udne melankolije te se po*inje pribojavati da bi to mogli biti prvi znaci duevne bolesti! Fskoro mu u san po*inje dolaziti mrtva ljepotica koja ga ljubi ledenim osmijehom i sve dalje odvla*i# a on joj se niti moe# niti eli oduprijeti# iako se budi u velikom strahu! "akon nekog vremena# pozovu ga da napravi obdukciju nad mladom djevojkom pjeva*icom koja je protekle no0i ubijena u
..

9o je posti*ao u"imaju+i kao temu individualnu li(nost, promatraju+i je ne*dje na ru)u sna i jave, s te'njom otkrivanja neki$ e*"isten#ijalni$ pitanja (ovjekova 'ivota te motivom sna koji je postao jednom od temeljni$ nje*ovi$ inspira#ija u nekoliko pripovijedaka na temu istra'ivanja (ovjekove psi$e.

8/
kr*mi! Fasnuti doktor shva0a da je to ista djevojka koja mu dolazi u snove# tovie# *ak i mrtva*nica i kr*ma i ljudi iz kr*me L sve to je on ve0 sanjao prije negoli se u stvarnosti dogodilo\ Sav rastresen i uasnut tim neobjanjivim mijeanjem sna i jave# doktor 'ii0 radi obdukciju# ali se neoprezno poree# od mrtvaca okuenim noem i ve0 sljede0i dan umre od sepse# Iposve pod dojmom uvjerenja da je cijeli ljudski ivot i u najtanjim sitnicama samo neprekidan niz apsolutno odreenih zbivanja! Sad je razumio da je dua njegova tjedne i tjedne prije mogla znati neto# to 0e se istom dogoditi! .aj tren po0utio je i razabrao njenu misti*nu narav! "jegovo dosadanje mehani*ko i kemijsko shva0anje svijeta i sebe samoga survalo se u nita i on je naslutio u dui neto vie nego tek fizioloki proces modana!J

LJA:AV LAJTNANTA 8ILIJA CD6DW< F 9aradinu# u staroj ku0i pored groblja stanuje 6B/godinji poru*nik Eman!el 8ili6! 9e0 WB godina svakodnevno odlazi na grob svoje zaru*nice Ana#ta(i'e 5Sta(e7> Stari 'ili0 pripovjeda*u pri*a svoju ivotnu pri*u te se retrospektivno vra0a WB godina unatrag kada je bio mladi dvadesetogodinji poru*nik koji je od utapanja spasio lijepu -nastaziju te se odmah u nju zaljubio! 'eutim# zbog vojnih obaveza# vjen*anje je moralo biti odgoeno# a kada je ve0 bio zakazan datum# -nastazijin otac bio je osuen zbog veleizdaje i strijeljan# nakon *ega je Staza pala u teku depresiju i neurozu# od koje se nikad nije sasvim oporavila! "akon prividnog poboljanja u toplicama# jednoga dana alila se na glavobolju i *udne snove u kojima je susretala pokojnog oca! (ste ve*eri je umrla! Kao zaru*nici# 'ili0 joj je obe0ao da se nikada ne0e ponovno oeniti ako ona umre! Svoje obe0anje je izvrio# dre0i ga se punih pedeset godina! -nastazija mu se pojavljuje povremeno u snovima# a u posljednje vrijeme sve *e0e! +ak mu je nagovijestila i to*an datum kada 0e umrijeti L 36! rujna! .ako se i dogodilo# pripremivi sve za smrt i nimalo ne sumnjaju0i u ispunjenje sna# 'ili0 je doista umro 36! rujna u 6 sati!

Dran 8a1!rani6 CD4W6 L D634<

3slijed nedostatka pouzdani# izvorni# podataka o nje'ovu "ivotu i zama'ljeni# na'a8anja o misterioznom nestanku, o Aranu )a"urani&u mno'o se pisalo, ali u'lavnom o memoarskom osvjetljavanju i otkrivanju bizarni# detalja nje'ove romanti!ne bio'ra7ije6$, dok je o nje'ovom knji"evnom radu manje re!eno. >o8en je 180-. u Novom Finodolskom. :ta* mu je bio )atija )a"urani&, autor Pogleda u Bosnu. Fe& kao dje!ak bio je vrlo nemirna i pustolovna du#a te #irovite naravi. Kao mlad poru!nik napisao je s mirnom zrelo&u talenta svoju pjesni!ku prozu68, koju je nakon to je bila izdana u !asopisima, 188$. objavio pod naslovom Li06e/ crtice Drana 8a1!rani6a. 6a zbirka od sve'a !etrdeset *rti*aOpjesama u prozi bila je brzo zapa"ena i primljena kao zna!ajan knji"evni i umjetni!ki do'a8aj. 3 njima je prisutan utje*aj 6ur'enjeva i nje'ovi# Senilija. 1-,$, dakle !etrdeset 'odina nakon svo' prvo' lirsko' dnevnika, objavljuje knji'u autobio'ra7ske proze O$ (ore $o mra)a. @edina razlika koja se zapa"a jest
./

Na"ivan je naim vje(nim putnikom i lutali#om 2s$averom, =kletim Holande"om, naim Peerom ALntom, uspore&ivan s Q$ildeom Haroldom, don :uanom itd. .8 Pjesma u pro"i kao samostalna knji'evna vrsta pove"uje se u" Fouisa Jertranda i nje*ovo pro"noE lirsko djelo Gas*ar! !e la N i% (18 2) 9akav slo)odni 4luidni o)lik od*ovarao je i mladom Ma'urani+u. Mno*e #rti#e i" Li59a nose romanti(arske elemente, ali sa"dani su realisti(kim postupkom "apa'anja te su pro(i+eni i stilski transponirani u te$ni#i novo* pro"no* i"ra"a. ?vuda se odra'ava te'nja "a to u"oritijim stilskim oso)inama, koje su se pose)no o(itovale u ravnote'i kompo"i#ije, te je"*rovitosti misaone intoniranosti i a4ori(nosti. Nje*ovi impresivni dojmovi, "apa'anja i 4ilo"o4skoE lirska ra"matranja i"ra'eni su u dotad u nas neostvarenom pro"nom ritmu. 0so)ita pa'nja posve+ena je sa'etosti radnje i sna'nom utisku 4inalno* e4ekta.

88
ve&a smirenost u izla'anju ne'o u )i0u te dublje poniranje u skupnost "ivotni# spoznaja i problema. Nje'ova !e"nja za daljinama bila je naj!istija strast lutanja za novim vidi*ima, svoj osje&aj strasti zadovoljavao je opasnim avanturama. :snovno obilje"je ti# putopisni# zapa"anja jest iskrenost odnosa prema "ivotnim pojavama koje iznosi. Nje'ovo pripovijedanje je vie zbivanje ne'oli novelisti!koNliterarno slobodno ekspli*iranje. :d svi# nje'ovi# radova, najslabije su uspjeli politi!koNsatiri!ki prozni epi'rami Stri'ele i #trelice koji su ostali na razini novinarsko' pam7leta. :tprilike deset 'odina luta svijetom bje"e&i od potla!ene rodne 'rude. nje'ovo s#va&anje je bilo da bez na*ionalne slobode nema slobode, a ljubav prema domovini prije sve'a je ljubav prema njezinoj slobodi. 9mrt 'a je zatekla u tu8ini, unato! nje'ovoj "arkoj "elji da se vrati u domovinu. 3mro je u 1-,8. u Jerlinu, od sr!ane kapi.
1Nedjeljko )i#anovi&, PS$K, 0%, ?a'reb, 1-66.2

Jo#i& Dra1eno i6G6 CD4GA L D613<

>o8en 1863. u 9tajni*i kod @ezerana u Li*i, 'imnaziju je polazio u 9enju, a nakon to'a u ?a'rebu zavrio za su*a. 9lu"bovao je u 9enju, Novom Finodolskom, Frbovskom, Jakru, Perui&u i ospi&u. :d 1-30. do smrti "ivi u ?a'rebu. 4ra"enovi& je slikao samo dvije sredine i dva osnovna raspolo"enja+ 'orovitu Liku i zbijeni 9enj, nadovezuju&i se s jedne strane na #ajdu!koNtursku novelu 1koja je *vala osobito sredinom stolje&a2 te na *rti*u s realisti!kim pretenzijama. Kao slikar primorsko' "ivota, 'otovo je izravni nastavlja! Feberovi# bakarski# novela. ?a "ivota je objavio !etiri knji'e, a u povijesti knji"evnosti bio je navo8en i kao jedan od najznaniji# predstavnika naturalizma. 3 prvoj 7azi svo'a stvaranja 4ra"enovi& je pod utje*ajem Benoe, 6ur'enjeva i naturalisti!koNveristi!ki# polemika to'a vremena. 3 toj 7azi objavljuje svoje Ertice. 5ako se osje&a realizam, ta 7aza je jo uvijek pretrpana romantikom. Fe& kao dvadeseto'odinjak napisao je 'artinovu oporuku i 'uev povratak, *rti*e iz primorsko' "ivota koje &e nakon deset 'odina 1poslije (skrica2 u&i u tre&u, najvredniju 4ra"enovi&evu knji'u, to dokazuje da je autor svoje motive neprestano obra8ivao i objavljivao, nastoje&i to vjernije oblikovati onaj jalovi "ivot !iji je pjesnik postao. Najljepa novela prvo' razdoblja je R!1a koja se odlikuje zanosom, jednostavnim izrazom i si'urnom kompozi*ijom. (skrice je objavio 188$. >adi se o zbir*i pjesni!ke proze, lirski pro"ivljeni# isje!aka iz "ivota, s nastojanjem da se iz nji# izvu!e moralna pouka. 5 one su nastale pod 6ur'enjevljevim utje*ajem. Kritika i# je !esto uspore8ivala s )a"urani&evim )i0em. )alo su bile zapa"ene u kriti*i Ertice i( &rimor#)oga malograHan#)oga 1i ota 19enj, 18-3.2, iako se radi o jednoj od najvredniji# knji'a #rvatsko' realizma. 3 njima se 4ra"enovi& javlja s veristi!kim izrazom koji je tada ve& izvan aktualni# knji"evni# tokova. Judu&i da vie nije 'ovorio jezikom koji bi bio zanimljiv !ak je i nje'ovo najbolje djelo, "ova era prolo nezapa"eno.
.!

4akultativno

8!
=rti*a Po b!ri odli!no do!arava novi autorov stav+ on sada opisuje sivilo 'radsko' kamena i beziz'lednu stara!ku smalaksalost. Nevrijeme se javlja kao na!in, nepromjenljivo stanje "ivota+ bura dolazi, ali i ostaje, a kad ode za sobom ostavlja 'adne tra'ove$/. 6aj osje&aj iz'ubljenosti u razularenom elementu koji se survava niz Felebit jest ono to !ini poeziju kod 4ra"enovi&a. 6ako mu se "ivot ukazuje u dilemi+ ;sad i nekad<. bura je prekrila sve, ona je !as melodija, !as pratnja, sad stvarnost, sad slutnjaI ona ne prestaje i iz nje ne mo"e pobje&i ( ona je "ivot. 9ve se od'a8a za sutra 1kad stane bura2, a #o&e li to sutra op&e do&iV Postoji li onoV 5 je li ikad bilo sun*a na ovome svijetuV Prolaznost i animalnost "ivota daje se tek nizanjem 'oli# !injeni*a, ali 4ra"enovi& !ak i u najmanjim stvarima uspijeva prona&i puninu "ivota, to je nje'ova najve&a sna'a+ poezija stvari s kojima ljudi "ive, koje !ovjeka uvjetuju, a koje su ujedno ljudima uvjetovane. me8usobnu ovisnost ljudi i okoline, !eto turobnu i bolnu, ali uvijek istinitu i duboko !ovje!nu. 9va ta mrzovolja i slikanje jalovo', bive'a "ivota odli!no je vidljiva i u *rti*i Ti'e#no 'e+ nije to mr"nja na opisane nesretnike 1senjske 7akine2 ne'o na ono to i# takvima !ini. 5 on kao objektivan i nepristran autor iznosi samo !injeni*e, kao najdublju tenden*iju odra"enu u dojmu putem koje'a ;!itala* suvereno s#va&a djelo<. 9vi nje'ovi juna*i su !uda*i, nezadovoljni*i koji nose neko prokletstvo na sebi. ?a razliku od jo jedno' Novaka, !iji juna*i su vie dinami!ni i nisu o'rani!eni samo na jedno mjesto, 4ra"enovi&evi su stati!ni, u manijakalnoj 'esti za nji# tipi!noj, dalje od koje se ne mi!u. 4ra"enovi&ev razvoj ide od tur'enjevljevski# zanosa i sentimentalno #umani# iskri*a do malo'radski# realisti!ki# *rti*a i neuspjelo' pokuaja romana, a u povijesti #rvatske knji"evnosti, uz ]alsko', Kozar*a i Kova!i&a osniva! je pravo' #rvatsko' realizma.
15vo Aran'e+ PS$K 06, ?a'reb, 1-63.2

W:ISTVO REALI;8AX KOD JOSIPA DRAENOVIJA Fe& kao 1-N'odinjak, 4ra"enovi& je pisao kra&e kriti!ke osvrte 1tzv. Pi#ma i( ;agreba2 u kojima se vrlo smiono i si'urno okomljuje na neke svoje suvremenike+ Jo'ovi&a, Koraj*a, :rekovi&a Novaka i dru'e. Kao uzori mu slu"e 6ur'enjev, 6olstoj, o'olj i 4ostojevski, dok ostale europske 1neslavenske2 knji"evnke rijetko spominje. :d neslavena priznaje jedino Jreta Hartea koje'a stavlja uz bok 6olstoju i 6ur'enjevu. 3 svojim po!etnim pripovijetkama 1'artinova oporuka# Povijest jednog vjen*anja# S plo*nika2 4ra"enovi& se dosta koristi e7ektom prevareni# i!ekivanja, ali !esto nedovoljno e7ektno jer !itatelja ne uspijeva uvijek pripremiti na zavrno poentiranje. ?olino i Kumi!i&evo ime, kao i pojam naturalizma du'o je i svjesno izbje'avao, ali pojam verizam ipak je koristio u svojoj, ina!e bo'atoj, rje!ni!koj terminolo'iji. 3 njoj je i pojam lRart pour lRart , kao jedno od 4ra"enovi&evi# na!ela, vrlo !esto prisutan. 3 svojim O$go orima 11-332, na svoj knji"evni realizam postavlja za#tjeve sli!ne onima koje je 7ormulirao kada je pisao o Novakovim pripovijetkama+ potreba njegovanja 3orme i stvaranja vrijedni$ i korisni$ djelaF ali bez izrine tenden+ije . Pi!eva jedina preokupa*ija je knji"evni tekst, kako 'a napisati kada se 'ra8a jednom izlu!i, tj. izolira iz stvarno' "ivota. ;!istvo realizma jeste % te.nji s$vatiti .ivotF

/1

=sp. sasvim dru*a(iji svjetona"or u R (i.

!1
kaki jeste<, a ;sam realizam u te"nji d o s v o j s t v e n e ljepote tra"i i stvara sebi i posebnu te#niku<. ?a 4ra"enovi&a je karakteristi!no da se nerado opredjeljivao, kako na knji"evnom, tako i na neknji"evnom planu. Nje'ovo uvjerenje bilo je da je najbolje komuni*irati posredno, preko neutralno obojeno' teksta, preko neko' lika koji mu ne sli!i, to je vie mo'u&e, skrivaju&i misli i osje&aje, a na razvijanje takvi# svjetonazora utje*ale su i kritike @ake Redomila koje je 4ra"enovi& s#va&ao vrlo ozbiljno. ?a nje'ove Ertice i( &rimor#)oga malogra$#)oga 1i ota 11883N18-32 Aran'e je utvrdio da se radi o jednoj od najvrjedniji# knji'a #rvatsko' realizma, iako je ona, u svoje vrijeme ostala 'otovo sasvim nezapa"ena. 4ra"enovi& je pisa* samo jedno' 'rada ( 9enja N i tu je malo'ra8ansku sredinu najbolje upoznao, premda s njom nikada nije do kraja srastao. Redomil primje&uje da je 'ra8u za svoje *rti*e u 9enju 4ra"enovi& po!eo pronalaziti tek nakon odlaska iz to' 'rada, a to je zna!ajan element za razumijevanje nje'ovo' senjsko' *iklusa ( on je pisao o 9enju u vrijeme kad je izbivao iz nje'a. 9enju se vra&a i poslije ?rtica, u jo nekim pripovijetkama+ ,imnje rue 118-%2, Prvo 9ickovo ro*ite 118-62, ,adnji osmjeak 11-/12, Povijest jednog vjen*anja 11-/12, ,eleni zastor 11-/,2 i ruga cvatnja 11-1/2. 3 senjskom *iklusu, tj. u ?rticama, 4ra"enovi& dosljedno uspijeva ostati po strani, za razliku od raniji# i kasniji# pripovjedaka iz Like i Kraijine. on ovdje ne uzima u!e&a u 0akulama svoji# mjetana, a po'otovo nije pripovjeda! koji osvjetljava zbivanja iz svoje to!ke 'ledita. 6akvim distan*iranjem, 4ra"enovi& je stvorio impersonalno' pripovjeda!a, ili pripovjeda!a, do te mjere srodno' po s#va&anju tim ljudima, da radnja katkad 'ubi na relje7nosti, a likovi ostaju ploni. Htio je napustiti subjektivno pripovijedanje i udaljiti se od romanti!no' prikazivanja "ivota, i u tome je u ?rticama najvie i uspio. 6ako8er je va"an i raspored 13 *rti*a unutar zbirke+ od sije!nja do prosin*a, u 9enju, u kojem vrijeme stalno te!e jednako, u zatvorenom i za!aranom kru'u, u kojemu je !ak i more daleko. )ilan )arjanovi& stavlja 4ra"enovi&a uz bok Fojnovi&u. 'ovore&i o nji#ovom otmjernom i !istom realizmu, o savladavnaju nji#ovi# osje&aja, Fojnovi& aristokratizmom, 4ra"enovi& #ladno&om. 4ra"enovi&ev realizam blizak je artizmu koji je bio svojstven velikim 7ran*uskim pis*ima, pout Alauberta 1lRart pour lR art2 i )aupassanta$1, ali nji# je 4ra"enovi& !itao samo povrno ili i# !ak mo"da uop&e nije niti poznavao.
1 abrijela Fidan+ $29-.SK- K":(P89"%S. P28'- 892%PSK(' K":(P89"%S.('-, ?a'reb, 1-$/.2

Kn'i1e na )riti)a
3 razvitku #rvatsko' realizma zanimljiv je polo"aj i ulo'a E%gena *%mii(a 1pseudonim+ #enio &isolski2+ nje'ova djela postala su zastavom novo' smjera, nje'ovo ime do"ivljavalo se kao protute"a Benoinu, dok je nje'ov esej O roman! 1$rvatska vila, 1883.2 izazvao silno oduevljenje i nesrazmjerne kritike. Kumi!i& je pisa* koji svojim zna!enjem u #rvatskoj knji"evnosti daleko premauje estetsku vrijednost pa je sto'a i nje'ov !lanak % romanu dobio povijesnu va"nost, ne toliko po
/1

Maupassantu pripada slava da je u R"#an , pred*ovoru Pierre i Jean i"rekao naj)olju de4ini#iju umjetni(ko* reali"maD @Pisati istinu znai dakle dati potpunu iluziju istine, prema obiajnoj logici injenica, a ne prepisati ih ropski u mjeavilu njihova slijeda. Odatle zakljuujem da bi se talentirani realisti morali radije zvati iluzionistima .

!1
idejama, koliko po rea'iranjima i posljedi*ama koje je izazvao. @edna od reak*ija bilo je i Pasari&evo pitanje u 9ijencu+ Ho6emo li ) nat!rali(m!F kao i brojne dru'e rasprave, izazvane u'lavnom Kumi!i&evim !lankom. Korisna strana to'a bila je pove&anje interesa za kritiku te njeno konstituiranje u samostralnu aktivnost. Nastoje&i se osloboditi Benoina autoriteta, knji"evna je kritika realizma ipak bila direktivna i vie upu&ivala ne'o o*jenjivala, to je uzrokovalo toliki broj polemi!ki# !lanaka, teoretiziranja i "u!ljivosti u polemikama. ?a'ovarao se drutveni roman i on se tada doista i razvio, tako da razdoblje realizma s punim pravom mo"emo zvati i razdobljem romana. #anko Ibler$, 1pseudonim esideri%s2 1186, ( 1-,62 stupio je na knji"evnu s*enu vrlo mlad, potkraj Benoina razdoblja, nakon )a"urani&eva banovanja i u vrijeme vladaju&e Narodne stranke. 5zra"avaju&i svoje po'lede, 5bler je napadao ono to je postojalo 1a to je bio jedino Benoa i nje'ovo djelo2. ?apo!eo je kao o'or!en propovjednik pravako' knji"evno' i politi!ko' radikalzima, a zavrio kao !lan re"imske redak*ije Narodni# novina. Nije imao sustavniji# teoretski# ideja. nakon po!etne zanesnosti s Kumi!i&em, iznesene u svojim Literarnim &i#mimaS- 1Sloboda, 1881.2, osjetivi da Kumi!i& zapravo stoji pod Benoinim utje*ajem, sve se vie okre&e prema Benoi. Frlo !esto se oslanjaju&i na vlastiti dojam, 5blerova je kritika bila 7eljtonisti!ka, ali je u svakom slu!aju zna!ila dobitak i u trenutku kada se javila i u kasnijim razdobljima. 3 isto polemi!no doba kada se raspadala enoinska idila jedinstveni# nazora i osvjedo!enja javio se i #osip Pasari($% 1186/ ( 1-3$2. Nje'ov pro'ramatski, borbeni i nepopustljivi mani7est Ho6emo li ) nat!rali(m!F 19ijenac, 1883.2 izravan je od'ovor na Kumi!i&eve teze. Pasari& naturalizam smatra po'ubnim na #rvatsku lijepu knji'u, a ta tvrdnja ostavila je duboki utje*aj i na kasniji neposredni razvitak #rvatske knji"evnosti. 5ako je po svojim kon*ep*ijama pripadao razdoblju realizma, #ovan ;ranilovi($0 11800 ( 1-,%2. Kao kriti!ar najvie je djelovao u moderni, pro!uvi se kao jedan od naj"e&i# i najo'or!eniji# oponenata )ladima. 6eoretski uzor bio mu je Aranjo )arkovi&. Poznat je nje'ov !lanak O teori'i no ele 1$rvatska vila, 1883.2 u kojemu se u'lavnom naslanja na otts*#alla i jo neke dru'e strane autore.

/2

;o&en je u ?taroj Aradiki. :avlja se 1881. u pravakoj Sl"b"!i. 7riti(arski rad "apo(inje neumjerenom po$valom 7umi(i+eva Jelkina b"siljka. 3na(ajan u nje*ovu radu je kratak )oravak u Jeo*radu 188%. Me&u prvim je $rvatskim kriti(arima koji su o#jenjiva(ko djelovanje smatrali *lavnom "ada+om. <o kraja je ostao vjeran na(elu o slo)odi umjetni(ko* stvaranja, ali je od pisa#a prije sve*a "a$tijevao vjernu 4oto*ra4iju 'ivota. 0*rani(avala *a je (injeni#a to je )io novinar pa se nije mo*ao sasvim posvetiti kriti(arskom poslu. =mro je u 3a*re)u 1!2.. /% = istom (lanku $vali i Menoina Pr"sjaka L k . / ;o&en je u Pu+i 18.1, a umro u 3a*re)u 1!%/. Po "animanju 4ilolo*, u realisti(kim polemikama sudjeluje kao tradi#ionalist i i"ra"it protivnik naturalisti(ki$ polo'aja. Najva'nije radove o)javio je (kao kon"ervativni trosmajerova#) u*lavnom u Vijenc i u Ob."r . <o danas su sa(uvale vrijednost nje*ove o#jene Ma'urani+eve S#r%i S#ail:a-e 0en-i9a, a vrijedne su mu i o#jene Preradovi+a, Mrepla i jo neki$ autora. /;odio se 18--. u selu 7ri(ke u <alma#iji, a umro kao *rkokatoli(ki sve+enik u Novom ?adu 1!2 . = do)a moderne, kada je i najvie djelovao kao kriti(ar, )ranio je kon"ervativna, tradi#ionalisti(ka *ledita ?tari$. Pose)no je #ijenio Ajalsko*a, a nekoliko *odina )io je i urednik Vijenca. 0snovno uporite u svim nje*ovim polemikama ostala je Markovi+eva estetika (ono to je u modernoj do)ro, nije novo6 to je novo, nije do)ro).

!2
#aka ,edomil$6 1pravim imenom #akov ,%ka2 javio se prvim radovima 188$, kao devetnaesto'odinji mladi&, a kriti!arski rad na'lo prekinuo ve& 1-/3. 3 knji"evnu je povijest uao s vrazovskom etiketom. Fraz je naime bio obilje"en kao osniva! #rvatske knji"evne kritike, a Redomil je u toj sinta'mi dobio i atribut fmodernef. :n je, tako, nazvan osnivaem $rvatske moderne knji.evne kritike. Redomil je bio prvi #rvatski kriti!ar koji je svoj posao radio sustavno, bez 7eljotonisti!ke lako&e, ali i povrnosti. ?na!ajan je nje'ov !lanak Na0e )n'i1e ne ne ol'e i )rit)e 1(skra, ?adar, 18-1.2, kao i radovi o Kumi!i&u, Leskovaru i 9tarima i )ladima. Prvi dio svo' krit!arsko' rada zavrio je odlu!nom, obimnom i nepovoljnom kritikom Kova!i&eve 2egistrature, no nakon povratka iz 5talije, 1odakle se vratio kao vrstan poznavla* talijanske knji"evnosti2, sustavno je i ar'umentirano po!eo o*jenjivati pis*e koji su tada bili na velikoj *ijeni, a nisu to, po nje'ovom miljenju zaslu"ili 1Kumi!i&, Harambai&, Jadali& i dr.2. ?a razliku od Hranilovi&a, Redomil je pristajao uz )lade i zaslu"an je to je #rvatsku knji"evnu kritiku de7initivno privolio vanjskim, jedinstvenim kriterijima. Knji"evni kriteriji i estetska vrijednost postat &e kasnije, za#valjuju&i upravo Redomilu, osnovima kriti!ko' suda. Kritika razdoblja realizma ra8a se ponajprije kao pokuaj preo*jene najautoritativnije umjetnosti pret#odno' razdoblja, Benoine. 3vi8aju&i po'reku, kasnije ipak priznaje vrijednost Benoinu stvaranju.$$ :bratnim putem, kritika je mijenjala miljenje o Kumi!i&u ( od vrsno' umjetnika, postepeno je dobivao mjesto na kojemu se otprilike nalazi i danas. Najve&i promaaj *jelokupne kritike to'a vremena svakako je Gnte Kova!i& 1svu nezrelost prilika pokazuje osobito slu!aj s nepovoljnom o*jenom 2egistrature2, dok je jalski odma# pozdravljen kao veliki pisa* 1jedino s pri'ovorima nje'ovu jeziku2. :dma# su pozitivnima o*ijenjeni i Kranj!evi& i Kozara*, dok je Novaku nanesena nepravda ispravljena tek dva desetlje&a poslije nje'ove smrti, i to od strane GntunaJar*a. Kritika realizma bila je noena idealom istine.$8 4akako, ostalo je otvoreno pitanje kako da se odredi to je istina. :tuda neumjerena "estina po!etni# polemika i smirena rezi'na*ija zavrni# akorda. Pravaka istina ubrzo se nasukala na 'rebenima kuenovske politike pa &e kriti!ari moderne istinu potra"ti ( u ljepoti.
15vo Aran'e+ PS$K G3, ?a'reb, 1-$6.2

/.

;o&en je 18.8. na 3a*lavu na <u*om otoku. <oktorirao je #rkveno pravo u ;imu, nakon (e*a se "aredio u 3adru, *dje djeluje kao kate$eta, kapelan i pro4esor $rvatsko*a je"ika. 1!11E1!1% urednik je Glasnika Ma%ice !al#a%inske, a 1!1%. daje ostavku i sasvim prestaje s knji'evnim radom. 1888. napisao je promaenu, ali vrlo "apa'enu kritku 7ova(i+eva romana 1 re-is%ra% ri. 9adanju $rvatsku knji'evnu kritiku smatrao je dosadnom i pra"nom pa se trudio da u nju unese vie odlu(nosti u sudu i ar*umentiranosti u doka"nom postupku. =su&uju+i se napasti 7umi(i+a, poka"ao je $ra)rost koja *a ni kasnije nije naputala. Veoma je krut )io i prema Haram)ai+evoj rodolju)noj poe"iji, ali je oso)ito #ijenio Ajalsko* i 7ranj(evi+a, a kritikom o 7ranj(evi+u suprotstavio se do*mati"mu #rkveni$ kru*ova te se pri)li'io *ledanju modernista. =mro je u ;imu 1!28. // 9o se odnosi prije sve*a na pravaki dio kritike, dok su protivni#i reali"ma, odnosno naturali"ma, npr. Pasari+, ve+ od po(etka )ranili Menou i navodili *a kao u"or. /8 RIstina je prini#ip moderne )eletristike, jer je upo"navanje istine prvi uvjet )oljoj )udu+nosti.R (Mrepel)

!%

MODERNA

PJESNITVO Antun Gustav Mato (1873 1914)

antolo'ijske pjesme+ Sro$no#t/ +=O=>/ Je#en'e e"e/ 8a6!%ica/ Stara &'e#ma/ 8Yra/ ; ono/ Gri")i $i'alog/ Gni'e($o be( #o)ola/ Nott!rno

3brzo nakon ro8enja u 6ovarniku, roditelji su mu se preselili u ?a'reb 'dje je )ato po#a8ao pu!ku kolu i 'imnaziju. Nakon nezavrene 'imnazije, propada mu i pokuaj studija veterine u Je!u pa se potpuno posve&uje pisanju i 'lazbi. 3 1-Noj 'odini 9ijenac mu objavljuje novelu 8o6 #a 'e#ti$-, 6ime je otvoreno novo po'lavlje #rvatske knji"evnosti poznato pod imenom moderna. 18-3. pozvan je u vojsku, ali je slijede&e 'odine dezertirao te je morao napustiti Hrvatsku i oti&i u Jeo'rad, a kasnije u )Yn*#en, Je! i Penevu i Pariz. 3 Parizu je ostao pet 'odina i taj je period bio presudan u 7ormiranju nje'ovi# esteti!ki# na!ela. temeljito se upoznao s poezijom Jaudelairea, 7ran*uski# parnasova*a i simbolista te proznim djelom C. G. Poea, )UrimUa i de )aupassanta, a tada je nastao i dobar dio nje'ove 7ik*ionalne proze+ I er'e 118--2 i No o i er'e 11-//2. 1-/%. se vra&a u Jeo'rad i tamo &e ostati do de7initivno' povratka u ?a'reb, 1-/8. ?a dru'o' boravka u Jeo'radu, u Hrvatskoj su mu objavljeni Ogle$i 11-/02 te Vi$ici i &!to i 11-/$2, a tada po!inje pisati i poeziju, koju objavljuje po listovima i !asopisima. 6aj dio objavljen je tek post#umno 1P'e#me, 1-,32. 3 ?a'rebu se aktivno uklju!io u knji"evni i politi!ki "ivot, neprestano ulaze&i u sukobe i polemike, a svojim poznavanjem suvremeni# knji"evni# prava*a, nametnuo se kao jedan od vode&i# kriti!ara moderne. :ko sebe je okupio stotinu mladi# pjesnika ; ri!ana<, u koje se ubrajaju i Ljubo giesner, Aran alovi&, 6in 3jevi& i jo neki. Pivio je boemski, pre"ivljavaju&i kao pro7esionalni pisa* i novinar, neprestano u oskudi*i, sve do smrti prouzrokovane rakom 'rla 1-1%. ?a "ivota su mu izale jo tri knji'e+ Amorne &ri"e 11-/-2, Na0i l'!$i i )ra'e i 11-1/2 i Pe"alba 11-132, a velik dio neobjavljeni# tekstova sakupljen je tek za Sabrana $'ela, izala u razdoblju od 1-30. do 1-%/. 9uvremeni*i su najvie *ijenili nje'ove putopise 1O)o Lobora, 1-/$2, dok je )ato osobno najvie dr"ao do svoji# pripovijedaka, a do danas je dolo do svojevrsno' uravnote"enja vrijednosti !itavo' nje'ovo' opusa, osobito u korist
/!

9a novela i"a"iva pa'nju javnosti jer se mladi Mato, protiv svi$ pravila tada dominiraju+e realisti(ke NkoleO, usu&uje napisati pripovijest u kojoj je apstrak#ija i sim)olika "amijenila NpoetikuO $rvatski$ realista.

!
poezije 1neke od nje'ovi# pjesama. 8ora, Nott!rno, Je#en'e e"e, 8a6!%ica, At'e%a )o#e ( smatraju se ponajboljim ostvarenjima #rvatske moderne2. Curopska poezija to'a vremena sva je bila u znaku simbolizma, esteti*izma i artizma, a )ato je, slijede&i primjer svoji# europski# kole'a, insistirao na dotjeranoj 7ormi 1pa je sonet postao kanonskim oblikom2. 3 okviru )atoeve kole velika se pa"nja posve&ivala zvukovnim, ;'lazbenim< kvalitetama izraza, a osobito se nje'ovala !ista i bo'ata rima. 6ematski se nje'ova lirika kre&e od simboliza*ije krajolika 1"otturno, :esenje ve*e, Srodnost, 'a0uhica2, preko estetiza*ije smrti, starosti ili dru'i# 7enomena koji ina!e pobu8uju osje&aj odbojnosti i nela'ode 1Ftjeha kose, Prababa2. )atoevi poetski tekstovi ipak ne usvajaju tzv. ;estetiku ru"no'a<, tada popularnu u europskoj poeziji 1Jaudelaire, >imbaud2. 4ru'i dio )atoeva opusa blizak je nje'ovom kriti!kom i polemi!kom temperamentu. 6e pjesme su satiri!ki ili #umoristi!ni po'ledi na moralne kvalitete suvremenika 1Stara pjesma, 'ora2 ili politi!ke okolnosti 1&ri*ki dijalog, Basna2, a u najpoznatijim patriotskim pjesmama 1+=O=., Pri # etom )ral'!, Go#&a 8ari'a, I#el'eni)2 satira uzmi!e pred domoljubnom tu"aljkom ili ale'orijskim prikazima tra'i!no' polo"aja domovine.
KIP DO8OVINE LETA +,,Z "a svega dvije kartice teksta opisuje se revolt piljarice Pe&ice Poga"i6e e da uzmakme pred vojskom koja na poziv vlasti tre0i dan bune juria na :ela*i0ev plac! "jen mu Jo0)ec moli je da skupa pobjegnu# ali ona se ne da# i tek kad on pobjegne# a ona ugleda vojsku# spopadne je strah! - nakon prolaska vojske# Poga*i0 nalazi mrtvu enu pod prosutim zelenjem koje je tu prodavala te se sav zdvojan opije u prvoj rakijanici# a zatim i sam umire u bolnici 'ilosrdne bra0e! ]C!!!< ( nju i njega zakopae L kriom dragi *itao*e# kriom !!!_ PEREEI/ DRI9KI PEREEI "akon gubitka *itavog imetka na kartama# suprug gospoe N!#a Dragi"in otac# umire od sr*ane kapi te se one# ostavi bez i*ega u ,agrebu# presle u slavonsko selo )ipovac# gdje dobiju namjetenje kao potarice! 'eutim# ni tamo ne uspijevaju izbje0i ogovaranja seoske ]gospotine_! :edini koji im je dolazio# bio je komandant husarske *ete# on 2!r#tlingen# koji je udvarao djevojci! "o ragica se zaljubi u mladoga husara I ana An!)i6a# poznatog po razuzdanom i bekrijskom ivotu# koji takoer prema njoj gaji simpatije te ju za vrijeme parade otme jau0i# zbog *ega je kasnije okrutno kanjen da nekoliko sati visi naglavce! Fskoro potom se ragica i Fnuki0 vjena*aju# a von Ourstlingen se sasvim srozao i postao prodava* pereca! EA8AO ,a vrijeme glazbenog kolovanja# mladi pijanist AlCre$ Kamen#)i ostaje bez skrbnika te zapo*inje boemski ivot lutaju0i po europskim gradovima! F Penevi nalazi posao kod idovskog bankara iamanta! :edne ve*eri u I'etropoluJ upoznaje ekscentri*nu poljsku plemkinju Dann3 s kojom odmah dolazi do fatalne ljubavne vezeN >ann5 ga odvodi u svoju vilu# nakon *ega stari sluga dojavi njezinom muu# ameri*kom bogatau za enin preljub pa se ovaj napre*ac vra0a s puta! -lfred se sakrije# a >ann5 isprva uspijeva zavarati supruga# ali ih odaje papiga koja ponavlja njihova ljubavna tepanja i donosi -lfredovu crnu kravatu! Suprug napadne >ann5# -lfred je pokuava obraniti# ali mu -merikanac slomi obje ruke i baci ga niz terasu! Potom ubije enu# slugu i pse i objesi se -lfredovom kravatom! Kasnije susjedi pronalaze pet leeva i papigu koja i dalje ponavlja refren# oponaaju0i >ann5na mua! EVIJET SA RASKR9JA Pripovjeda*# boem# lutalica i fotograf# stie u blizinu ljetnikovca u nekom gradi0u na jugu >rancuske i od umora zaspi u vrtu! Probudi ga milovanje mlade djevojke s psom za koju ustanovi da je slijepa! Pripovjeda*ev glas (zabelu podsje0a na glas umrlog brata# te ga ona moli da nae zaposlenje kao njezin u*itelj# a kad on to odbije# (zabela ga poziva da zajedno odu u svijet! %n je odgovara od bijega# a potom stie i njen otac sa slugama koji je odvodi u dvorac! Pripovjeda*# o*ajan# nastavlja svoju skitnju!

!otovo u svim )atoevim pripovijetkama, u ve&oj ili manjoj mjeri, uo!ava se liriza+ija iskaza, lutanje matom u predjele apstraktne ljepote 1Balkon, ?vijet sa raskr0a2 Novije podjele nje'ova pripovjeda!ko' opusa baziraju se na dominantnim stilskim obilje"jima pa bi podjela mo'la biti slijede&a+ N impresionistike novele, u kojima se obra8uje neki istinit do'a8aj 1Ki& $omo ine leta +,,Z2 ili autorovi privatni do"ivljaji 1Ne)a$ bilo #a$ #e #&omin'alo2, ili do"ivljaji utemeljeni na stvarnim slu!ajevima 1On, Pereci/ Cri0)i &ereci2 koje su spe*i7i!ne po svom ane'dotskom, reporta"nom karakteru, 7ra'mentarnosti i odmaku od realisti!ke poetike. 5mpresionisti!ki senzibilitet pripovjeda!a najvie dolazi do izra"aja u lirskim dijelovima 'dje se neposredno okru"je per*ipira svim osjetilima 1sinestezija2. Krajolik je redovito povod za pro7injen do"ivljaj, bilo pripovjeda!a ili neko' od likova, a neposredan do"ivljaj obo'a&en je obi!no aso*ija*ijama iz svijeta kulture, dok aso*ija*ije naj!e&e dolaze iz svijeta umjetnosti, reli'ije i mitolo'ije, to je vrlo !esta pojava u djelima moderni# autora. 3 prozi tipa Eamao i E i'et #a ra#)r06a, opis "ene redovito je zasnovan na usporedbi sa "enskim portretima veliki# majstora europsko' slikarstva ili likovi svoju "ivotnu pri!u idealiziraju u skladu s motivima iz svijeta umjetnosti. 9 simbolistike novele 1Li'e&a Jelena, P!t ! Ni0ta ili :al)on2 posjeduju simboli!ko zna!enje i na'laavaju razmak izme8u realne zbilje i ;vie'a< idealno' svijeta u kojemu se naslu&uju ljubav, ljepota i #armonija. 6u se neprestano variraju teme 1idealne2 ljubavi i smrti. 3 tom se tipu )atoeve novelistike ljubav pojavljuje kao nemo'u&nost ostvarenja trajno' sklada. >as*jep izme8u zbilje i ideala i nemo'u&nost pomirenja ti# dviju s7era potje!e iz romanti!e tradi*ije, a europski simbolisti pretvorili su tu spoznaju u 'otovo jedini sadr"aj svoje poezije i proze 1)ijepa :elena2. ?ato su prota'onisti )atoeve novelistike drutveni autsajderi, boemi, lutali*e, umjetni*i i sanjari, !esto bolesni i krajnje neuroti!ni.
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

Fisoko iznad svo'a vremena, )ato je bio uzdi'nut i iznad svi# jednostranosti i simpli7ika*ija. ni!emu i nikome nije robovao, pa ni onome to voli. ?ato je i prema manama svoje'a naroda bio stro' i kriti!an, !ak stro"i i kriti!niji ne'o prema ne!emu do !e'a mu nije bilo stalo. :sobnu slobodu *ijenio je iznad sve'a pa je sto'a svjesno odabrao najte"i na!in "ivota ( onaj boemski te je "ivio u velikoj oskudi*i, vrlo !esto i od tu8e milosti, ali uvijek pun pouzdanja u sre&u i nepredvi8en sretan slu!aj. 5ako je zapravo bio nesvreni 'imnazijala*, )ato danas slovi kao jedan od najve&i# #rvatski# erudita. Jio je naknadno stekao i zvanje u!itelja, ali na tu du"nost nikada nije stupio iako je neko vrijeme ubirao u!iteljsku pla&u. 6o je bio jedini nje'ov redovni pri#od u "ivotu. ?bo' otvoreni# svoji# stavova i nepristajanja na robovanje i ula'ivanje bilo pojedin*ima bilo politi*i, !esto je bio "rtva prljavi# politi!ki# intri'a kojima su se mediokriteti osve&ivali. 3nato! tome, )ato je bio ostao u sje&anjima svojim suvremenika kao nenadmani #umorist, uvijek spreman na alu. Frlo nestalan i prepun opre!ni# miljenja i ideja, najbolje 'a je okarakterizirao Glbert Jazala kada je napisao da je )ato bio $o#l'e$an 'e$ino ! # o'o' ne$o#l'e$no#ti.
14ubravko @el!i&+ '-.%T, ?a'reb, 1-8%.2

!.

Vladimir Vidri (1875 1909)

4o 18-0. studirao je pravo u Pra'u, a nakon to je odsjedio zatvorsku kaznu zbo' sudjelovanja u paljenju mad"arske zastave pred @ela!i&evim spomenikom, nastavio je studij u Je!u, ali u modernisti!kim nastupima fmladi#f nije sudjelovao. 9voje kon*ep*ije odma# je prakti!no provodio, i to ve& od prve pjesme, Pomona 19ijenac, 18-82. )e8utim, treba spomenuti i da je bio osoba nesi'urna u sebe, pa je svoju labilnu psi#u skrivao bije'om u prolost i mitolo'iju. 6ako je u nje'ovoj poeziji sve u slikama, pseudopovijesnim i po'anskoNmitolokim prizorima, dok je N s dru'e strane N nje'ova poezija sama 'lazba, emana*ija sna"no' i samoniklo' talenta. Liena bilo kakve namjere ili pouke, Fidri&eva poezija "eli biti u"itak u dokoli*i i lijepa sama po sebi. Po sudu kritike, utje*ao je Fidri& na svoje pjesni!ke suvremenike+ Nazora, Je'ovi&a i 4omjani&a, iako nje'ova jedina knji'a 1P'e#me2 sadr"i samo ,0 pjesama. Jroj!ano, nje'ov opus ispada najmanjim u #rvatskom pjesnitvu, ali istovremeno ( jednim od najve&i#, naj!vr&i# i najskladniji# u umjetni!kom smislu, jer su 'otovo sve pjesme iz navedene zbirke iznimne, ve&inom antolo'ijske vrijednosti. Nijedan #rvatski pjesnik nije bio toliko #valjen i slavljen , a istodobno toliko osporavan kao Fidri&. Pritom je najzanimljivije, da su se na kriti!kim sudovima o njemu nali na istoj *rti )ato i G. J. Bimi& s @. Hranilovi&em, koji je kao najistaknutiji kriti!ar fstari#f posve ne'irao Fidri&a kao pjesni!ku pojavuQ
14ubravko Horvati&+ P%9(:8S. $29-.SK8 K":(P89"%S.(, ?a'reb, 1--$.2

Janko Poli Kamov

1vidi biljeku o Kamovu+ '% 82"- 7 P2%,-2

Vladimir Nazor (1876 1949)

antolo'ijske pjesme+ Galioto a &e#an/ Se%*$!0i $an/ T!rri# eb!rnea/ E r"a)/ 9!ma #&a a/ 8a#lina/ :!nar/ N!tarn'e more/ A trn'a)!/ 9i)ara/ ;ri)a ac/ 9ta&/ Ka#na go$i0n'ica

>o8en je 18$6. u Postirama na otoku Jra!u. Bkolovao se na rodnome otoku te u 9plitu, razu i ?a'rebu. 3 o!evoj bo'atoj knji"ni*i ve& zarana se upoznaje s djelima Homera, Fer'ilija, Hora*ija, 6assa, Leopardija, )anzonija i dru'i# klasika. Kao pro7esor slu"buje u 4alma*iji, 5stri i Primorju, a tek 1-,-, kao umirovljenik, dolazi u ?a'reb. ?a vrijeme 55. svjetsko' rata pridru"uje se partizanima. 1-%3. je izabran za predsjednika ?GFN:HNa, a nakon zavretka rata postavljen je za Prezidija 9abora Narodne >epublike Hrvatske. 3mro je 1-%-. u ?a'rebu, 'dje je i pokopan uz najve&e na*ionalne po!asti. Na svom stvarala!kom putu Nazor je preao put od meta7izi!ki# sustava trans*endentalno' 7ilozo7iranja do materijalisti!ke revolu*ionarne prakse, do ra*ionalne s#eme i #armonijsko' razvoja kristalne strukture lapurlartizma te

!/
unutarnje' protesta protiv artisti!ke verbaliza*ije 7uturizma, dadaizma, ekspresionizma, nadrealizma i pro'ramatske didaktike so*ijalisti!ko' realizma. 9to'a je u nje'ovu opusu prisutan !itav niz razli!iti# stilski# tenden*ija, od neoklasi*ist!ke do neorealisti!ke. 5pak, uza svu stilsku #etero'enost, on pripada stilskoj 7orma*iji moderne. Po!etkom stolje&a prilazi stilskoNizra"ajnim sredstvima be!ke se*esije 1stati!no stilizirani likovi, plonost i dekorativnost, ve'etabilnost oblika, linearna i ale'orijska plastika te komponente ar#ai!nosti i simboli!nosti2. Preko mita i le'ende 1Sla en#)e legen$e, 1-//. i ana, 1-/,.2, Nazor ulazi u s7eru modernisti!ko' avan'ardno' pro'rama to 'a je impli*irao stvarala!ki sustav se*esije i moderne. 9e*esijskom stiliza*ijskom te#nikom on prilazi oblikovanju mitskoN#erojsko' vremena drevne na*ionalne prolosti. Nazorov na!in oslukivanja povijesti uvijek je u tra"enju mita i le'ende, a u masovnim vitekim podvizima tra"i odraz kolektivne sna'e 1Hr at#)i )ral'e i, 1-1,2. No i u najdubljim predjelima poniranja u mit, Nazor ostaje ^antropo*entri!an` ( bo'ovi i ljudi zajedni!ki i!ekuju is#od sudbine. Nakon mitolokoNle'endarni# sadr"aja iz prve 7aze, slijedi ^dionizijski` osje&aj do"ivljavanja svijeta prirode. 3 ditirampskim akordima nje'ova neo#elenisti!ko' nada#nu&a zamje&uju se sna"ni or7i!ki u'o8aji, puni po'anske "ivotne radosti. Poput Nietzs*#ea, on isti!e pojam dionizijanstva, tj. ono to simbolizira "ivot, nje'ovu vje!nu plodnost, strasnu a7irma*iju ljubavi i panteisti!ki preobra"aj prirode. 3 takvom apolonskom odnosu prema "ivotu, nazire se i Nietzs*#eova 7ormula+ amor fati. Nazor isti!e potrebu prevladavanja "ivota u ime "ivota pa se "ivot te"i za#vatiti u !itavoj nje'ovoj mno'ostranosti. 9like o"ivljuju u plamenu ditirampsko' zanosa 1+empres (/9# ?vr*ak# 'alina# Kiklop (/9(# ionizijske pjesme2, a sve je obavijeno mediteranskim ozra!jem, sve 'ovori univerzalnim jezikom prirode. No ve& u No im &'e#mama 11-132, Nazora naputaju dionizijski zanosi i satirski prizori, a javljaju se intimni tonovi ^unutarnji# ritmova` 1Intima, 1-102, platonska snatrenja petrarkisti!ke trubadurske ljubavne nje"nosti 1P'e#ni l'! ene, 1-10.2, sentimentalni apat davni# dana 1Ni(a o$ )oral'a, 1-,,2, da bi u posljednjoj 7azi stupio na pra' nadstvarno' svijeta mistike 1P'e#me o "etiri ar%anHela, 1-,$2 ( Po'anizam i vitalizam bivaju nadvladani spiritualizmom koji se uzdizao prema misti*izmu i ezoteri!nosti. slika svijeta uzdi"e se do nadnaravno' i Gposlutno', a izra"aj dobija smireniji ton misaone nadnarvane du#ovne spoznaje. Prate&i svojom svije&u protje*anje vremena to te!e prema Fje!nosti, naao se na pra'u trans*ende*ije. 3 nje'ovoj poeziji javljaju se ontoloke preokupa*ije 1Pjesme o *etiri arhanela2 kao novo prevrednovanje dosadanji# vlastiti# du#ovni# vrijednsoti i obra&anje Fje!nosti, to valja s#vatiti i kao te"nju !ovjeka da pod svaku *ijenu zadobije neto od ono'a to je za nje'a u ovom svijetu iz'ubljeno, a to je ^besmrtnost`. ?ato je u Nazorovu unutranjem trenju udu#a neprestano nazo!an i onaj ontoloki+ 'emento mori\ 5z Nazorova pjesni!ko' djela proizlazi da je umjetnost esteti!ki ja!a od stvarnosti jer se u umjetnosti o!ituje ese*n*ijalnost zbiljsko' svijeta. Kritika je Nazorovu trans7orma*iju po'anstva u kr&anski misti*izam u Pjesmama o *etiri arhanela ve&inom o*ijenila kao staromodnu, kao dalek i apstraktan svijet, prazne i pasivne e'zalata*ije, a kasnije joj je markstisti!ka kritika ideoloki pori*ala svaki estetski smisao i smatrala je de7ektnim dekadentim srozavanjm nje'ova nada#nu&a i stvaranja.

!8
)no'i drutveni do'a8aji trideseti# 'odina odrazili su se i na Nazorovo knji"evno stvaranje+ spiritualnoNmeta7izi!ka kon*pe*ija svijeta koju je nje'ovao pokazala se neostvarivom pa se sakralno i pro7ano po!inju razilaziti, a on se po!inje okretati prema stilskoj tenden*iji ^novo' realizma`. usmjeravaju&i se od ontoloko' prema antropolokom 19i)ara, P'e#me o brat! Ga an! i #e)i Siroma0tini, 1-312. Fe& 1-1$. u *iklusu pjesama Tikara, Nazor stoji na pra'u modela strukture novo' realizma i so*ijalno usmjerene europske knji"evnosti. 3 Curopi i Hrvatskoj tada opet dolazi do revitaliza*ije stilski# tenden*ija realizma 1=esare*, Krle"a2 pa i Nazor u tom du#u tada po!inje pisati svoju laku, 7eljtonisti!ki sazdanu prozu sa so*ijalno an'a"iranim temama 1;agreba")e no ele, 1-%,2 Pokazivanje osje&aja za stvarnost, za drutvene odnose i ljudske sudbine, ostat &e temeljno obilje"je Nazorova knji"evno' rada do kraja "ivota. 1-%,. stupa u partizane, 'dje &e dati i svoje posljednje zbirke Hr at#)e &'e#me &arti(an)e 11-%32 i P'e#me &arti(an)e 11-%%2. 6e ratne zbirke dobro o*rtavaju du# svo'a autora, koji se suo!ava s jednom novom per*ep*ijom svijeta. 5 ovdje i dalje djeluje mitskoN#erojski etos. mitska sna'a trajno kulminira nad povijesno&u, a tek u rijetkim trenu*ima nada#nu&a mitom ovladava povijesna zbilja. 6u je izba!en mitski svijet bo'ova, ali ne i mitski svijet #eroja, do'a8anje nije zatvoreno u sadanjosti jer se povijest ju!eranje' dana pretvara u le'endu te dobija #erojske oblike i epsku dimenziju, zato je u toj poeziji uzaludno tra"iti idoeloku !isto&u i dosljednost revolu*ionarno' du#a ( to su manjeNvie mit i le'enda preina!eni i proda#nuti suvremenom stvarno&u. Kada se nakon 1-%0. knji"evno stvaranje u stukturi umjetni!ko' iskaza po!elo oblikovati u pra'mati!nom sustavu so*ijalisti!ko' realizma i od'ojne 7unk*ije knji"evnosti, i Nazor se pokuao pribli"iti iskaznom modelu so*ijalnoNutilitarne knji"evne prakse 1post#umno objavljena zbirka Himne i o$e2, no u njemu nije i!ezao du# artisit!ke i univerzalne svijesti ranije' razdoblja jer se djelo i dalje zapo!inje i zavrava le'endama. 9voje stare ideale miri s novim normama umjetni!ki# vrijednosti. 5deoloki radikalizam koji je vrio de'rada*iju umjetni!ki# vrijednosti u korist pro'ramatski#, bio je nepri#vatljiv za nje'ovo modernisti!ko s#va&anje umjetnosti. 9voja prozna djela po!eo je pisati jo za vrijeme boravaka u Pazinu 11-/62 i Kopru 11-/$2 'dje je radio kao pro7esor. 6amo pie nekoliko djela s tematikom iz istarsko' "ivota+ Veli Jo1e 11-/82, Kr a i $ani 11-/82, I#tar#)e &ri"e 11-132. 3 toj literaturi Nazor si ne postavlja visoke za#tjeve. ona je prvenstveno namijenjena irokim !itala!kim kru'ovima s nakanom na*ionalno' osvje&ivanja #rvatsko' !ovjeka u 5stri. 5zme8u 1-,/. i 1-,%. u =rikveni*i pie zanimljivu i osebujnu autobio'ra7sku lirsku prozu Pri"e i( $'etin'#t a 11-,%2 i Pri"e # o#tr a/ i( gra$a i # &lanine 11-,$2, u kojima se u'lavnom analiziraju uspomene iz djetinjstva. 3 tim je djelima pripovijedanje bli"e lirskoj prozi ne'oli objektivnom realizmu. 9pontanu umjetni!ku preobrazbu jedno' do"ivljaja iz djetinjstva osobito sna"no mo"emo do"ivjeti u noveli Vo$a, koju do"ivljavamo i kao retrospektivnu impresiju o vremenu koje'a vie nema, ali zauvijek 'a je spasila "iva umjetni!ka ekspresija. 6u se isti!u jo i novele :ogin'a, Pr#ten, Gemma Eamolli koje nam predo!avaju razvoj autorove svijesti i unutranje' "ivota.
VELI JOE CD6B4< F davno vrijeme u umi kod 'otovuna ivio je kmet i orija Veli Jo1e! Providur :arbabian)a odvodi ga najprije u Kopar# gdje :oe s lako0om obavlja sve teke poslove# a zatim je

!!
odlazi s njim u 9eneciju! ,a vrijeme plovidbe div je *uo pjesmu tubalicu gali'ota Ili'e koji ga je nahranio idejama o slobodi pa se :oe# nakon to brod iste no0i potone u oluji# vra0a u (stru i po*inje nagovarati ostale gorostase kmetove da mu se pridrue! .ako su se pomalo svi divovi odmetnuli i preselili na stari ukleti grad na vrhu gore koji su prema legendi sagradili Psoglavci! &raani koji su sada ostali bez radne snage# po*eli su smiljati kako da pokore nekadanje kmetove koji su sada obraivali svoju zemlju i radili samo za sebe! "akon to je jedan od njih kopaju0i pronaao veliko blago# graani su se pomamili za zlatom pa su se po*eli davati u najam divovima# samo kako bi bili nagraeni! :oe nije tedio# obilato ih je darivao! -li dolo je vrijeme etve i podjele dobara! Kako je :oe sebe smatrao glavnim mislio je da mu stoga pripada i najve0i dio! %stali divovi se nisu sloili s takvom diobom pa je dolo do svae# ubojstva jednoga od njih# poara te kona*nog razdora# nakon *ega su se divovi opet vratili svojim bivim gospodarima! ( :oe se vra0a u 'otovun s komornikom Ei ettom Ckoji je pospjeio razdor meu divovima<! &ledaju0i ispod sebe opet sve te ljude kojima je nekada tako teko sluio# :oi se nakon iskuene slobode teko opet vratiti u ropstvo! Prisje0a se rije*i galijota (lije o slobodi te se okre0e i vra0a natrag# ostavljaju0i ?ivettu samog! "akon to graani vide da se komornik pojavio bez :oe# a oni jedini ostali bez svoga kmeta Csvi ostali divovi vratili su se svojim gospodarima<# iskalili su svoj bijes na nesretnom ?ivetti# dok je 9eli :oe nestao bez traga! :O9KARINA CDSavremenik# D6DB< Kmet kumpar ; ane odlazi u grad na izlobu# nadaju0i se nagradi za svoju kravu :o0)arin!! 'eutim# Bokarina bude ocijenjena kao mrava# gotovo mrcina pa je razo*arani ,vane proda u bescijenje te se pijan i nesretan vra0a ku0i! Putem mu se priviaju *udne stvari# pa ,vane zavri jau0i na crnom 'raku# nemani L psu# vra0a se u grad# te odlazi u ku0u 0'or*8omola Ckoji je kupio njegovu kravu< trae0i natrag Bokarinu te ponovnu ocjenu krava! &ospoda izvode nagraenu 2ou i mravu Bokarinu# a kumpar ,vane po*inje musti i izmuze toliko mlijeka da se svi *ude te otkupljuju njegovu Bokarinu za mnogo novca! rugo jutro njegova ena :arbara raspituje se za ,vanu jer se sino0 nije vratio! "ala ga je pranog i pijanog u grmlju# s osmjehom na usnama# akao da se naslauje utvarama neke *udne sanjea! ANGEO A ;VONIKA C"ovele# D61G< 'ali Vla$o nikako ne moe doku*iti tko to kuca u zvoniku prije zvonjave! :ednom mu se u*ini da se oblak pretvorio u anela pa zaklju*i da to aneo dolazi kucati po zvonima! $tiju0i zadovoljiti svoju znatielju i dokazati odraslima da je u pravu# neopaen se uvu*e u zvonik i po*ne penjati ljestvama prema zvonima! "o u mraku ga preplae imii pa ga zaplakanog i preplaenog skine zvonar i odvede pred upnika# koji ga# nakon to mu 9lado ispri*a svoju pri*u o anelu# vra0a roditeljima! VODA C"ovele# D61G< 2adnja je ispri*ana iz perspektive dje*aka Vla$e! "a otoku ve0 tri mjeseca vlada sua! Seljani se mole za kiu# a nakon to pristigne vijest kako 0e do0i laa s vodom# u selu nastane prava pomutnja! +itavo selo ve0 od ranoga jutra i*ekuje lau s vodomH ene su se okupile na obali# nateu0i se da budu meu prvima# kako ne bi ostale bez svoga dijela! Pred ve*er laa napokon dolazi! 'ornari pumpaju vodu kroz cijev u bunar# a ljudi eljno gledaju u vodom natopljenu cijev# sve dok deran Ko06e prvi ne probui cijev ne bi li to prije utaio e! "jegov *in potakao je# od ei ve0 pomalo poludjelu gomilu pa su svi po*eli probijati cijev# ele0i to prije do0i do spasonosnog pi0a! Kapetan je smjesta prekinuo opskrbu i isplovio jer se po*ela pribliavati nevera! (ste ve*eri stigla je neveraH najprije je padala kia# onda je nastala grmljavina# a naposlijetku je sve zavrilo s uasnom tu*om! "akon nevremena# 9ladin otac obilazi opusteeni vinograd! Sve je uniteno i propalo! .e jeseni 9lado treba po0i u grad u kolu! "akon unitene ljetine# on se nudi da ne0e i0i nego 0e nastaviti pomagati ocu! %tac to odbija jer ne eli da 9lado postane aKo0in druga!

Nakon to se 1-36. iz ?a'reba opet vratio na rodni otok, iznova potaknut davnim reminis*enijama i o"ivljenim sje&anjima, Nazor pie roman Pa#tir Lo$a 15. 1-38.. 55. 1-3-.2, koji, 'ovore&i o sudbinama anti!ki# bo'ova i polubo'ova, o prirodi i

111
ljudima, o vjerama i kulturama nje'ova otoka ponovo o"ivljava prvu 7azu nje'ova stvaranja. 1-38. opet se vra&a u ?a'reb, te se, uzemiren zbivanjima uo!i 55. svjetsko' rata, opet udaljuje od mitoloki' 7antazma'orija i ale'orijskoNre7leksivni# motiva te po!inje za#va&ati u suvremenu so*ijalnu materiju, u ve& spomenutim, ,agreba*kim novelama 11-%,2. ?animljiv je i Nazorov putopis O$ S&lita $o &irami$a 11-%,2, zapravo #ibridna tvorevina putopisa i poezije, u kojoj opisuje svoje do"ivljaje prilikom putovanja u r!ku i C'ipat. :vdje on daje ma#a mati koja je sva pro"eta o"ivljavanjem mitski# pri!a, reminis*en*ija i lirski# #alu*ina*ija. 5 piu&i za dje*u, posti'ao je 'olem uspje#, osobito pri!ama i i'rokazima Veli Jo1e 11-1,2, :i'eli 'elen 11-132, 8in'i 11-132, te zala"enjem u neka !arobna podru!ja, za!arane dubine mora i tajanstvene predjele kojima se prije nje'a nitko nije proetao u naoj knji"evnosti 1D!&in, Hal!gica2. Po izvornosti do"ivljavanja i realisti!kom osje&aju zbilje, isti!e se Nazorov ratni dnevnik S &arti(anma +=?- +=?@! 4ramatika, dinamika i intenzizet pro"ivljeni# okrutnosti rata izvela je Nazora iz nje'ova subjektivno' svijeta i iz epski#, mitski# visina spustila 'a u 'olu stvarnost. 3 toj prozi realisti!no iskazivanje je svakako najsna"nije. Posebnu vrstu u nje'ovu knji"evnom djelu !ini 'ovorni!ka proza, objavljena u knjizi Go ori i "lanci 11-%02. 6i su 'ovori bili tijesno vezani uz politi!ke do'a8aje kojima je Nazor, kao predsjednik ?GFN:HNa bio sudionik. 3 njima je rea'irao i prosvjedovao na sve ono to je tada u'ro"avalo narodnu e'zisten*iju, ali ne propovijeda du# osvete i mr"nje, ne'o misao narodne ener'ije, drutvene moralne preobrazbe i oplemenjivanja !ovje!anstva. Posebi*e je rea'irao i na nepri#vatljive pojave koje su se ve& tijekom rata javljale pri uni7i*iranju #rvatsko' i srpsko' jezika. 9voju kon*ep*iju o umjetni!kom stvaranju i kriti!ki odnos prema knji"evnom tekstu iznio je u knji'ama Na r%! 'e(i)a i &era 11-%,2 i E#e'i i "lanci I/ II 11-%,2. Ne'ova estetska kon*ep*ija te"i za tim da umjetnost postane savreni iskaz !ovjekova bi&a. 5nzistira na znanstvenoj objektivnosti kritike te vie obrazla"e smisao i ^lo'iku djela` ne'o izra"ajnu stukturu. Nazor je bez'rani!no vjerovao u umjetni!ku sna'u tradi*ije te tako razvijao jedan umjereni tradi*ionalisti!ki kon*ept umjetnosti.
1Nedjeljko )i#anovi&, S$K, ?a'reb, 1---.2

Ivo Vojnovi

1vidi biljeku o Fojnovi&u+ '% 82"- 7

2-'-2

Dragutin Domjani ( 1875 - 1933)

antolo'ijske pjesme+ Ka&/ A mi#ti"ne no6i/ Otm'ena $o#a$a/ Ka&rica/ Starin#)a/ Pa!ni

>o8en je 18$0. u Kr!ima, kod 9v. 5vana ?eline. >ano je ostao bez o*a, a 8a!ko doba proveo je u ?a'rebu. Praznike je provodio u zavi!aju pa su tamo nastale i nje'ove prve pjesme+ 'rtvi zavi*aj, Starinska pjesma, &licinije i 2omantika. >adio je od 18-8. kao suda* istra"itelj te prislunik i pristav u dr"avnoj slu"bi u ?a'rebu, a 18--. postao je doktor prava. 3mro je 1-33. u ?a'rebu.

111

5ako nije prvo ime moderne #rvatske kajkavske poezije, 4omjani& je jedan od prvi# noviji# #rvatski# pjesnika koji je kajkavskom narje!ju vratio di'nitet poezije s viestoljetnom tradi*ijom koja je #rvatskoj knji"evnosti dala liriku *atarine gro3i+e Patai( 1zbirka Pesem $orvatske iz 1$81.2 koja je prepuna do"ivljaja svijeta puno' sentimentalni# nedore!enosti i aluzija, ali i svojevrsno' #edonizma. )o"da je upravo takva poezija lako' sti#a bila 'lavna posljedi*a dekaden*ije i de'enera*ije one knji"evne retorike koja je trajala od 16. do 1-. st. kajkavski# pisa*a, ali tomu je pridonijela i ajeva re7orma, poslije koje je kajkavski dijalekt, ba kao i !akavski N potisnut. Fe& na po!etku svo' knji"evno' puta, 4omjani& je stekao naklonost knji"evne kritike, koja je nje'ov pjesni!ki jezik pro'lasila ^melodioznim` i ^slatkim`, ali s vremenom je ona postajala sve nepovoljnija, isti!u&i u njemu obilje"ja artistokratskoN malo'ra8anske tokavtine. 3 knji"evnosti se pojavio na prijelomu stolje&a, kada je umirao !itav niz tradi*ionalni# vrijednosti i autoriteta te je subjektivizam ponovno po!eo prodirati u pjesnitvo. Poslije politi!ke 7aze #rvatsko' pjesnitva 1pravai2, javljaju se opet pjesni*i koji vie pa"nje posve&uju intimi8/. Gristokratski zatvoren81, dekadentan, suptilan i melankoli!an, 4omjani& je pokuao otkriti neku dru'u stvarnost iako je i sam uvjeren da su putovi moderno' pjesnitva iz dana u dan sve dalji od nje'ovi# lirski# putanja. me8utim, vitalnost kajkavsko' izri!aja sa!uvana je do danas. 9am )ato isti*ao je slikovitost i sklonost ski*iranju pejza"a u 4omjani&evoj poeziji, ali to nije najve&a njezina vrlina, jer je do danas ostao 'otovo nevidljiv u Fidri&evoj sjeni. 5pak, razlo' zbo' koje'a je 4omjani& danas zastupljen pjesnik u knji"evnoj kriti*i upravo je nje'ova kajkavska poezija 1iako je ve&i dio nje'ove poezije tokavski2. Kada su 1-,%. objavljene I(abrane &'e#me, u toj zbir*i nije bilo niti jedne kajkavske pjesme, iako je ve& 1-1$. objavio kajkavsku zbirku Ki&ci i &o&e )e Gprva objavljena zbirka kajkavski$ pjesamaHI 1kasnije jo i zbirke+ V #!nc! i #enci 11-,$2 i Po $ragom! )ra'! 11-3322. ?ato 4omjani&u treba priznati da je uspio jednom naoko ne"ivotnom idiomu vratiti izra"ajnost. poslije zamora i posustajanja ostali# pjesnika moderne, on ponovo pokazuje kako je jezik jedini medij u kojemu se mo"e realizirati poezija. :n je poeta minor, ali upravo kao takav ostvario je svoje spe*i7i!no mjesto bez koje' bi #rvatska poezija bila siromanija. Frijednost nje'ove kajkavske poezije upravo je u nje'ovom !istom odnosu prema malenom svijetu lirski# preokupa*ija, u sposobnosti jednostavno' i vrlo slikovito' saop&avanja. 4omjani&eva kajkavska poezija vrlo !esto je narativna, ane'doti!na, ali njena sklonost isti*anja bizarno' predstavlja novu kvalitetu. 5pak, ne mo"emo 'a smatrati utemeljiteljem kajkavske moderne poezije 1to je prije )ato sa svojim $rastova*kim nokturnom2, ali je prvi koji je uvjerio javnost da je i dijalektalna poezija zna!ajan dio suvremene #rvatske knji"evnosti 1do tada je jo uvijek bio prisutan utje*aj ideja ilirizma koje su svaki pokuaj knji"evno' stvaranja izvan tokavtine smatrao re*idivom provin*ijalne knji"evnosti, dijalektalna poezija prakti!ki nije niti postojala, osim u pri'odni!kom tipu te je svijest da se poezija ostvaruje isklju!ivo u jezi!nom mediju jo bila nedovoljno razvijena2. Poeziju !ini poezijom upravo njezin ima"inizam, melodioznost sti#a, leksi!ko bo'atstvo i prisni ton, a to je kod 4omjani&a prisutno, osobito u nje'ovim
81 81

=" <omjani+a su to jo Vidri+ i Nikoli+. <omjani+evo djetinjstvo ve"ano je u" 'ivot starinski$ dvora#a i kurija sjevero"apdne Hrvatske, *dje je mo*ao osjetiti neminovnost propadanja aristokra#ije, to se odra"ilo i u nje*ovim sti$ovima.

112
antolo'ijskim pjesmama Pa!ni ili Starin#)a. :sim to'a, on je u kajkavskim pjesmama uspio ostati dosljedniji objektivizmu, ne'o u svojim tokavskim ostvarenjima. ?a razliku od pjesni!ki# prvaka moderne 1)ato, Fidri&, Nazor2, koji su svoje slike 'radili na ori'inalnim meta7orama, poredbama i simbolima, 4omjani& se opredijelio za direktnost pjesni!ko' izri!aja, bez posrednitva nestandardni# izra"ajni# sredstava, to je nje'ovoj poeziji dalo obilje"je neposredne komunika*ije, ali ju je istovremeno i o'rani!ilo u su'estivnosti djelovanja koje je vezano uz !itateljeve aso*ija*ije i individualnu do'radnju slika 19kok2. 3 prvom redu 4omjani& je bio sentimentalni i nostal'i!ni pjesnik impresionisti!ke poezije timun'a 19kok2, Nemo'u&e 'a je mo"da usporo8ivati s jednim Krle"om i nje'ovim vieslojnim i viezna!nim Baladama jer je 4omjani&eva poezija poezija lako' sti#a, leksi!ki ome8ena, intenzitetom pri'uena i akusti!ki stiana. upravo ono' tipa koji najmanje nalazimo u #rvatskim antolo'ijama, ali koja isto tako ima pravo 'ra8anstva kao svaka dru'a.
1Jranimir 4onat, PS$K# X1, ?a'reb, 1-$/.2 1@o"a 9kok+ '% 82"% $29-.SK% K-:K-9SK% P:8S"(T.9%, Rakove* O ?a'reb, 1-80.2

Milan Begovi
antolo'ijske pjesme+ 8i#ti")i #oneti/ D!n'a/ Ti ne (na0 na0e #!nce/ i ot (a cara 5+-> #onet7/ Li$$3 1vidi biljeku o Je'ovi&u+ D6D1 / D6W3 7 P2%,-2

ran Galovi (1887 1914)

antolo'ijske pjesme+ E%il$e Harol$/ Prol'etna &'e#ma/ Ko#tan'/ Ern*bel/ Je#en#)i eter

alovi&eva zbirka pjesama ; mo'i% brego , bo'ata intimnoNbio'ra7skim motivima, ozna!ava pjesnikovu trajnu emotivnu povezanost s rodnim krajem, posebno ljubav prema zavi!ajnoj prirodi i osje&aj intimne pripadnosti ljudima i jeziku Podravine. Povratku k zavi!aju za*ijelo 'a je na knji"evnopovijesnom planu usmjerio tok europske moderne s po!etka stolje&a, koji se sve vie, nasuprot artisti!koN tematskom i idejnom univerzalizmu stao vra&ati na*ionalnoNzavi!ajnim prostorima, re'ionalnom svijetu i izrazu. Posebno svjetlo na nje'ov izbor kajakavtine ba*a interes za poeziju slovenski# modernista8,, iako su mu oni poslu"ili samo kao uzor, bez direktno' utje*aja na nje'ovu poeziju. alovi& je autor i nekoliko kritika o spomenutim modernistima 1nedovreni esej o Ketteu, prikaz o )urnu2. ?avi!aj u peziji Arana alovi&a nije samo ome8eni re'ionalni prostor, ne'o pojam tra"enja smisla, jedne vie ljepote, izvanjsko' i unutarnje' sklada, !ovjekove si'urnosti, trajnosti i neprolaznosti te iluzije o uzaludnom tra"enju iz'ubljeno' raja 18o'em! oc!2. 6o je lirika koja uz sliku pejza"a donosi i atmos7eru jedno' idili!no' "ivota na izdisaju, intimnu atmos7eru ljetni# i jesenski# ve!eri, a iznad sve'a i pjesnikovu osobnu viziju svijeta i "ivota sa spoznajama rezi'na*ije, samo&e, bola, slutnji o trajnome odlasku, prola"enju, nestanku i smrti. )e8u njima svakako treba
82

;adi se o slovenskim pjesni#ima <ra*otinu 7etteu, :osipu Murnu 2leksandrovu i 0tonu Supan(i(u.

11%
istaknuti antolo'ijsku pjesmu Ern*bel, kao suptilnu, onomatopejsku transpozi*iju predjesenje' timun'a sa sjetnim tonom na motiv prolaznosti, kao i Je#en#)i eter te pjesmu La#ta ice kao primjere u kojima se autor osloba8a tradi*ije vezano' sti#a i dopire do impresivne sinteze ritmi!kiNakusti!ki# i vizualnoNemotivni# slojeva svoje poezije. ?avi!ajna panorama kod alovi&a se uzdi"e do iri# estetski# vidika koji se sintetiziraju u intimnu i op&u ljudsku tra'iku, a re'ionalni prostor pretvaraju u pozorni*u na kojoj se zbiva drama moderno' !ovjeka suo!ena sa sutnom jedno' svijeta, tradi*ije i kulture kojoj pripada. 9to'a ona predstavlja i napor da se zaustavi vrijeme, da se pjesni!ki transponiraju i sa!uvaju posljednji odbljes*i nje'ove patrija#alnoNidili!ne atmos7ere i ljepote, ali, s dru'e strane, i spoznaja o neminovnosti nje'ova prolaska, ritmu "ivotni# mijena te zadatosti i ome8enosti ljudske sudbine.
1@o"a 9kok+ '% 82"% $29-.SK% K-:K-9SK% P:8S"(T.9%, Rakove* O ?a'reb, 1-80.2

Ante !resi Pavi"i (1867 1949)

Spseudonim+ 8o#or#)i g!#larT antolo'ijske pjesme+ !)/ 9i0mi0

>o8en je u Frbanju na otoku Hvaru. 3 Je!u studirao 7ilozo7iju, zemljopis i povijest, 'dje i doktorira na temi o Leibnitzovu determinizmu. 3 knji"evnim listovima javlja se od 1888, a pozornost knji"evne kritike skre&e S!ton#)im #onetima 11-/%2 kojima se a7irmira kao jedan od istaknuti# pjesnika #rvatske moderne. 1-/0. odlazi u 9G4, 'dje nastaju nje'ovi putopisi Pre)o Atlanti)a $o PaciCi)a 11-/$2. 18-8. u ?a'rebu pokre&e !asopis "ovi vijek, a 1-/3. u 6rstu :adran. :d 1-/6, pravaki orijentiran, kao zastupnik aktivno sudjeluje i u politi!kom "ivotu. Nakon 5 svjetsko' rata djeluje kao diplomat u )adridu i gas#in'tonu, a nakon umirovljenja tek se povremeno javlja u knji"evnom "ivotu, u'lavnom polemiziraju&i s Nazorom i Jar*em. 6resi&ev lirski opus jedan je od najopse"niji# u novijoj #rvatskoj knji"evnosti. Najve&im dijelom nje'ove su pjesme okupljene u est zbirki+ Gla#o i # mora 'a$ran#)oga 118-12, No e &'e#me 118-%2, G'!li i #!mb!li 11-//2, Valo i mi#li i "! #ta a 11-/32, S!ton#)i #oneti 11-/%2 i Pla o c ie6e 11-,82. 9va nje'ova poezija kon*ipirana je na osnovama europsko' klasi*izma, romantike, 'ra8anske epo#e i usmene knji"evne tradi*ije te se niti jedna od nji# ne nelazi u dubljoj #armoniji sa stilsko povijesnim trendovima kasno' 1-. i rano' ,/. stolje&a. 3 svojoj poeziji 6resi& se !esto vra&a na izazovne kozmolokoNteoloke teme, koje u svojim *jelovitim verzijama prerastaju u svojevrsni es#atoloki mit. Feliki utje*aj na nje'a izvrio je, me8u ostalima i 4ante sa svojom Boanstvenom komedijom83, pa je neke svoje pjesme pokuavao opjevati upotebljavaju&i upravo 4anteovu stro7u 1jedanaestera* i ter*inu2. @edan od trajni# nedostataka 6resi&eve lirike jest nemar na razini jezi!no'a izraza, nebri'a za !isto&u jezi!ni# oblika i nekvalitetno rimovanje, to za!u8uje s obzirom na dobro postavljenje i zanimljive teme te vladanje sti#otvornim vjetinama. Kao ne'ativni aspekt mo'ao bi mu se pripisati i poetski nar+izam ( potreba da se nadvisuje svojoj okolini, da se divi sam sebi te dru'ima predstavlja s patosom i
8%

9resi+ se okuao i kao prevoditelj <antea.

11
'randomanski. Feoma je teko pri#va&ao kritike, nepokolebljivo vjeruju&i u svoju knji"evnu veli!inu i zna!enje svo' drutveno' rada, to je prili!no opteretilo nje'ovo djelo. 5z to'a se ipak izdi"u pojedine pjesme iz Sutonskih soneta 1Suton# emijurgova pojezija# F dui# b# "e@tonov zakon# .iina2. :sim poezije, 6resi& se bavio i dramskim stvaralatvom. Napisao je nekoliko povijesni# drama 1L'!to i$ Po#a #)i, Simeon Veli)i, Katarina ;rin'#)a, Dini# rei&!blicae. Eicerono o &rogon#t o i Katon Ati")i, i ot )ral'a Hir!$a2 i nekoliko teorijski# spisa o dramskoj umjetnosti. Pisao je i romane 1I(g!bl'eni l'!$i, Pob'e$a )re&o#ti2, putopisna djela 1Po Lici i Krba i, :o#na i Hercego ina, Po mor!, Po Ra nim )otarima, Pre)o Atlanti)a $o PaciCi)a2, eseje, knji"evne kritike, memoarske zapise i politi!ku publi*istiku. 5z suvremeni# o*jena o ovom autoru, proizlazi da je rije! o pis*u koji vie zanima knji"evnu #istorio'ra7iju ne'o !itateljsku publiku. Gli i nje'ov knji"evni konzervativizam zanimljiv je kao knji"evnopovijesni izbor.
1Nikola Jatui& c ?oran Kravar, Predgovor u G..6resi& Pavi!i&+ % -B2-":8)- (# ((, 9plit, 1---.2

Vladimir #erina84 (1891 1932)

antolo'ijske pjesme+ Samo6a i ino/ Ar$en(a/ T!ga noma$a/ Orcagna

>o8en je u 9plitu. >ano se po!eo baviti knji"evnim i politi!kim radom pa nikad nije uspio maturirati. 1-11. u ?a'rebu ure8uje omladinski list Val, koje' poli*ija nakon nekoliko brojeva zabranjuje. :d tada sudjeluje u omladinskom pokretu koji se bori za ruenje GustroN3'arske i ujedinjenje @u"ni# 9lavena. 1-1,. umijean je i na pokuaj atentata na bana =uvaja. Nakon povratka iz 5talije 1-13. priprema studiju o Kamovu i !asopis Vi%or koji izlazi sve do po!etka rata. ?atim opet odlazi u 5taliju i tamo nastavlja politi!ki rad. Na Kr7u u Srpskim novinama objavljuje nekoliko eseja, ali duevna bolest uzima sve vie ma#a, pravi ispade zbo' koji# 'a talijanska poli*ija protjeruje pa se zati!e u Parizu s 3jevi&em, nakon !e'a se 1-1-. is*rpljen vra&a u domovinu. ?bo' simptoma paranoje, 1-,,. je smjeten u ibensku bolni*u za duevne bolesti. 6amo je i umro deset 'odina kasnije. 3 knji"evnom i javnom "ivotu javio se 1-1/. kada je objavio prve radove o hipiku, Livadi&u i Kosti&u te je do po!etka Prvo' svjetsko' rata slovio kao jedan od najtalentiraniji# mladi# pisa*a. 3 9plitu je izdao pjesme 5vana Kozar*a, kritike o )atoevim "aim ljudima i krajevima, o 4isovim Ftopljenim duama itd. 3 to vrijeme situa*ija je u Hrvatskoj politi!ki bila veoma slo"ena jer su to bile posljednje 'odine GustroN3'arske monar#ije i razdoblje sve ve&i# politi!ki# previranja. :d svi# pjesnika, Nazor 'a je najvie oduevljavao te 'a je nazivao ;pjesnikom nas s%tranji$<. Pisao je o njemu u vie navrata, najprije 1-13. o $rvatskim kraljevima, a zatim o "ovim pjesmama sa tri eseja u Savremeniku i 9ihoru u kojima je pokuao propa'irati i termin nazorizam, a 1-1%. napisao je i nekrolo'e )atou i 9kerli&u. 5pak, nje'ovo najpoznatije kriti!arsko djelo je opse"na studija o @anku Poli&u Kamovu. 3 osnovi je to impresionisti!ka studija, iako je poznato da impresionizam sam po sebi Rerina nije mno'o *ijenio. ?apravo je pokuao ujediniti nekoliko
8

4akultativno

11kriti!ki# metoda i tako impresionisti!ku metodu upotpuniti dru'im komponentama. Rerinina nesre&a bila je u tome to je bio podvojen i rastr'an izme8u sna i krute stvarnosti, izme8u slobode umjetnosti i njezine prakti!ne primjene, iako se sav predavao literaturi. Nakon po!etka rata, za vrijeme boravka u 5taliji, duboko razo!aran, pie esej La1i ! !m'etno#ti u koji zbija svu 'or!inu i jad !ovjeka koji pomalo 'ubi tlo pod no'ama. Nakon to' eseja, Rerina u izrazu djeluje mirnije, promiljeno i prora!unato. )e8utim, uskoro se pojavila bolest, koja je sasvim omela nje'ove knji"evne planove te je do smrti 11-,,2 napisao vrlo malo. 3sporedo sa !lan*ima i kritikama, 1-11. je po!eo objavljivati i sti#ove, a ve& 1-1,. izdao je zbirku Ra#&e6e, sa ,8 pjesama. Polovinom 1-13. objavljuje jo nekoliko bolji# pjesama koje su 1-1%. uvrtene u $rvatsku mladu liriku. 3 pjesmama izra"ava osje&aje samo&e i iz'ubljenosti, nezadovoljstvo i !e"nju za daljinama. Po pravilnom sti#u i rimi, bli"i je starijoj 'enera*iji pjesnika moderne. No najve&i pjesni!ki domet posti"e u desetak pjesama koje je napisao za vrijeme svoji# lutanja po 5taliji, od koji# su najbolje 8!)a tamnice, Po#li'e m!"en'a, Ar$en(a i Ti0ina. 3 pjesmama poslije 1-,1. 'ubi se smisao za kompozi*iju i na ma#ove postaje mutan, nervozan i drzak. 6ome je si'urno pridonijela i bolest, ali isto tako i neke nove teoretske spoznaje. Postaje vizionarniji i prodorniji 1T!ga noma$a, Samo6a i inoF Orcagna2. 5 Rerina ide u red oni# #rvatski# ;ukleti#< pjesnika koji su vie #tjeli i mo'li ne'o to su zapravo dali. Jio je drutveni pobunjenik, ali isto tako i knji"evni. protivnik svi# sistema, kao i Kamov i Bimi&.
1Nikola )ili!evi&, PS$K 4A, ?a'reb, 1-68.2

PROZA Janko $eskovar (1861 1949)

3 vrijeme zna!ajnije' zama#a #rvatske moderne kao pokreta 118-$2, Leskovar ve& ima iza sebe ve&i i zna!ajniji dio knji"evno' opusa. 5 Leskovar i )ato zapravo su inau'uratori #rvatske moderne u knji"evnom smislu jer nji#ove prve novele uklju!uju neke strukturne elemente koje &e kasnije razli!iti stilovi moderne potpuno a7irmirati. >o8en je 1861. u Falentinovu kod Krapine. 6ijekom "ivota radio je kao u!itelj od 9lavonije do Pre'rade, Krapine i Karlov*a, da bi 1-/6. doao u ?a'reb, a od 1-1%. do smrti 1-%-, "ivi u'lavnom u Falentinovu. 9va zna!ajnija djela napisao je u prvoj polovi*i "ivota 1ve& 1-/0. prakti!ki je knji"evno mrtav2, a proveo je literarno nezanimljiv "ivot u!itelja. Fa"na je Leskovareva ljubav prema kazalitu koja je utje*ala na razvoj nje'ovi# estetski# kriterija, a u vezi s tim je i nje'ov platonski odnos prema poznatoj opernoj divi Milki -rnini. 9vojom prvom novelom, 8i#ao na 'e"no#t, javlja se u 9ijencu 18-1, a *ijelo knji"evno stvaranje mo"emo podijeliti na dvije velike 7aze+ 56?5 9 56?J 1novele+

11.
Kata#troCa, Po#li'e ne#re6e, Je#en#)i c ietci te romani+ Pro&ali $ ori, S'ene l'!ba i, kao i putopisna *rti*a A :i06!2. 4ru'a 7aza obu#va&a razdoblje 5?@@ B 5?@8 1Pri"a o l'!ba i, Patni), :e( $oma, I(g!bl'eni #in, Kita c i'e6a, Kral'ica (eml'e2. Leskovar u!i od doma&e tradi*ije 1 jalski2, ruske knji"evnosti 16ur'enjev2 i njema!ke 7ilozo7ije 19*#open#auer802. Nje'ovi antijuna*i su tra'i!ne 7i'ure, koje sve imaju predispozi*ije da "ive relativno podnosivu e'zisten*iju, pate od misli na prolost, a ona i# pro'oni u sadanjost i sprje!ava nji#ovu budu&nost. Novelu 'isao na vje*nost, kao i !itavu tu 7azu odlikuje struktura is*rpljenosti, sumornost, pesimizam, bezna8e, misti*izam i snovi. Katastrofa je atmos7erom jo sumornija jer su bijeda i siromatvo so*ijalno i klasno uvjetovani. 5 ona se odlikuje redu*iranom 7abulom, a si"ejna struktura prati posljednji dan "ivota u!itelja Arane Ljubi&a. 5 tu je djetinjstvo simbol e'zisten*ijalne sre&e, a selo se kao ar#etip "ivota suprotstavlja Ljubi&evu bijednom sadanjem "ivotu. 4rutveni status pretvara se u osobnu katastro7u i "ivotnu dramu koja zavrava Ljubi&evom smr&u. 5 novela Poslije nesre0e je sli!ne tematike+ zbo' 'rije#a "ene koju je mu" jednom zatekao s dru'im, izme8u nji# nastaje jaz to 'a ne uspijeva iz'laditi ni mrtvo dijete. Leskovar nas upoznaje i s lektirom 'lavno' lika 15vanovi&2+ 9*#open#auer, Lassal, Hartmann. :vdje erotski problem bra!ne !isto&e ra8a eti!ke konzekven*ije, a ne obrnuto. 6im novelama Leskovar stvara jednu poeti!ku mikro*jelinu, koja u sredite pozornosti stavlja individuum. Njemu nije do realisti!ke paradi'me niti ;suvini# ljudi<, ve& do modernisti!ki# antijunaka. ?a nje'ov roman Propali dvori, ve& je onodobna kritika primijetila poseban na!in obradbe. >oman je zanimljiv po svojoj kompozi*iji i stilskoj strukturi. Likovi su individualisti s morom vlastite autoanalize. Leskovar se ne identi7i*ira sa sudbinom likova, ne'o se, instan*ijom pripovjeda!a, distan*ira od sudbine likova do te mjere da i# ponekad i ironizira. 6ako on destruira i dekanonizira #rvatski realizam, prekidaju&i s drutvenom analizom i usredoto!ivanjem na duevne do"ivljaje likova. 3 sreditu je pozornosti dekadenta li!nost, nemo&ni pojedina*, pozitivizam se zamjenjuje idealizmom, optimizam pesimizmom i ni#ilizmom. )o"e se tvrditi da je Leskovar svojevrsni nastavlja! jalsko'a i Kozar*a, odnosno nji#ove psi#oloke proze, i kao takav, razbija! realisti!ko' kanona, i da s )atoem otvara razdoblje #rvatske moderne.
1=vjetko )ilanja, S$K, ?a'reb, 1--$.2

Ivan Kozara% (1885 1910)

Spseudonimi+ I an K> Kere&o # Van'a Ko#an# I> K> OlginT

I; NADE/ I; SREA/ I; IVOTA 5G!)a :ego i6 I e Ko(arca7 >o8en je 1880. u Finkov*ima, a nakon zavretka kolovanja radi kao pisar u odvjetni!koj kan*elariji. 1-/3. obolijeva od sui*e, ali unato! tome mora u vojsku. :slobo8en je tek poslije tri 'odine, a pred kraj "ivota, neizlje!ivo bolestan, vratio se u rodne Finkov*e, 'dje umire 1-1/, u ,0. 'odini "ivota.
8-

?#$open$auer je svojom 4ilo"o4ijom )io du$ovni ota# mno*i$ $rvatski$ modernista.

11/

Kozar!ev knji"evni rad mo"e se podijeliti u dvije velike *jeline+ 1-/, ( 1-/6 1prve pjesme i nekoliko *rti*a objavljeni# u 9ijencu# ,vonu# Svjetlosti# Savremeniku i dr. pod razli!itim pseudonimima+ Ivan *. *erepov, )anja *osan, I. *. Olgin itd.2 knji'a *rti*a Sla on#)a )r 1Finkov*i, 1-/62, knji'a pjesama objavljena u 9plitu, I(abrane &ri&o i'et)e u Finkov*ima te roman G!)a :ego i6 1sve tri objavljene 1-11.2 Nakon objavljivanja te tri knji'e, po!ela se ozbiljnije javljati i kritika, !esto s ne'ativnim o*jenama, dok Krle"a u $rvatskoj knjievnoj lai 11-1-2 tvrdi da u #rvatskoj knji"evnosti po!etkom stolje&a nitko nije znao pisati kao pu*ki u*itelj )eskovar i kaplar Kozarac mlai. >oman =uka Begovi0 ujedinjuje u sebi dvije Kozar!eve *rti*e iz 1-/6+ =uka i (spod pecare, naslje8uju&i tako te#niku integracije dru'i# slo"eni# "anrova u ve&i.

GAKA :EGOVIJ CD6DD< 2oman zapo*inje povratkom sredinjeg lika G!)e iz mitrova*ke kaznionice# gdje je zbog ubojstva oca# odleao *etiri godine! "akon uvodnih nekoliko poglavlja# obrauju se neki segmenti iz prolostiH sje0anje na dane najranijeg djetinjstva i mladosti# oivljavanje uspomena vezanih uz zajedni*ku Co*evu i =ukinu< ljubavnicu# boravak u vojsci# svaa i tu*a s ocem te njegovo ubojstvo# uspomene na pokojnu enu 'ariju i k0i Smil'!! =uka provodi ivot u be0arenju sa enama# u alkoholu i glazbi ?igana# a rasprodavi *itavo svoje imanje L postaje seoskim *obanom# i L to je u svemu najvanije L ni za *im ne ali!

9vi likovi osim ]uke prisutni su samo da bi svojom nazo!no&u upotpunili i na'lasili sve nijanse sredinje' lika, a kroz nji# se daje i presjek stanja u selu. Kroz likove suprotne Je'ovi&u, tzv. opozi*ijeske parove 1]ukaN abro i ]uka Jla" 5vankovi&2 osi'urava se !itateljeva simpatija prema be&aru Je'ovi&u, a idejni smisao romana otkriva ]ukina vo"nja kroz umu, po povratku iz )itrovi*e+ ;1I2 "ivjeti ivot od komada mo'u samo druk*iji, oni preputeni isklju!ivo prostoru i neome8eni zakonima dru'i#.< 1I2 ;]uka dobro zna kako ne "eli "ivjeti, ali ne zna kako bi trebao iz'ledati svijet u kojem #o&e "ivjeti.< 9va svoja djela, Kozara* je napisao izme8u svoje 1$. i ,0. 'odine, a )ato 'a je kratko opisao rije!ima+ lijep kao snaa# bolestan kao Slavonija.
1@ulijana )atanovi&+ P29% )(?8 :8 "("8, :sijek, 1--$.2

Janko Poli Kamov86 (1886 1910)

antolo'ijske pjesme+ P'e#ma na$ &'e#mama/ Le$eni bl!$/ Ka$ i(mi"e l'eto/ Po#t #cri&t!m

>o8en je u Pe&inama pokraj 9uaka 1886. imnaziju je po#a8ao najprije u >ije*i i 9enju, a zatim u ?a'rebu, budu&i da je iz prijanji# bio izba!en zbo' neposlu#a. 1-/3. nekoliko je mjese*i proveo u zatvoru kao sudionik proture"imsko' pokreta. 9 'luma!kom dru"inom putovao je kasnije po 4alma*iji i =rnoj ori, a bavio se i razli!itim tr'ova!kim poslovima. 1-/6, nakon upale plu&a, zdravlje mu je
8.

Pseudonim !amov konotira )i)lijsku ukletost i i"*nani(ku sud)inu, a :anko Poli+ i"a)rao *a je po staro"avjetnom liku 7ama, koji, "a ra"liku od )ra+e, nije pokrio pijano* o#a Nou, ne*o *a je promatrao *olo*, pa *a je ota#, otrije"nivi se, prokleo.

118
ozbiljno narueno. 1-/-. odlazi u Bpanjolsku, 'dje, u Jar*eloni, umire 'odinu dana kasnije. Najprije se javio u Pokretu, dopisima iz 5talije, a 1-/$. u vlastitoj nakladi objavio je !etiri knji'e+ zbirke pjesama P#o )a i I0ti&ana %arti'a te drame Trage$i'a mo(go a i Na roHeno' gr!$i. Posmrtno su izala Ja#)an'a 11-1%2 te No ele i e#e'i. Sabrana djela pojavljuju se tek 1-0/, kada je u javnosti prvi put predstavljen i nje'ov roman I#!0ena )al'!1a. :d dramski# djela, Kamov nakon Samo#tan#)i% $rama 1Orgi'e mona%a i D'e ica, 1-/$.2 1-/8. pie jo Io 'e"an#t o, a 1-/1. svoju posljednju dramu 8amino #rce. 3 posljednjim 'odinama stvara i svoje zrele novele, od koji# su sa!uvane alo#t, :itanga i Slobo$a. 3 sudbinu ovo' ;prokleto' pjesnika< upisuju se i skandali i zabrane vezani uz objavljivanje ili izvo8enje djela. Kamov je i prkosan osporavatelj zate!eni# drutveni# i poeti!ki# vrijednosti koji je u poeziji birao bizarne motive i ru'ao se simbolima i tekstovima katoli!ke kulture. Nje'ovi dramski tekstovi nastali su na tra'u avan'ardisti!ko' rastakanja naturalisti!ke dramske paradi'me. Koriste&i tradi*ionalni pjesni!ki instrumentarij u klasi!noj 7ormi, Kamov avan'ardisti!kom 'estom upisuje provokativan i kontroverzan sadr"aj u inovativnu 7ormu slobodno' sti#a. :n naputa kanon sklada i ljepote te namjerno koristi jezi!ne i leksi!ke provoka*ije, a i u poeziji i u prozi doti!e se tabu tema poput spolnosti, bolesti, ludila, zlo!ina, smrti te literarno' ukusa. Crotizam uzvisuje kao vitalisti!ku, pokreta!ku silu koja podriva drutveno li*emjerje, srodnu stvarala!koj ener'iji. Cvo*irao je mrak i patolo'iju, tjeskobu, bezizlaznost, o!aj, ekstremna duevna i tjelesna stanja. Gpsurd, anar#ija i 'roteska izbijaju u nje'ovim dramskim tekstovima koji vrve neo!ekivano paradoksalnim obratima 'dje se mijeaju satira i apsurdne situa*ije, ali i di'resivni esejisti!ki odlom*i. Posljednja 7aza nje'ova rada pro"eta je predosje&ajem i morbidnom tematiza*ijom smrti.
ISA9ENA KALJAA Prvi dio romana# NA DNA# pripovijeda o Ar#en! To&la)!# mladome intelektualcu koji saznaje da boluje od tuberkuloze! %n svoju bolest dri predno0u# iskustvom neobi*nim doma0im ljudima# kroz koje 0e Kamov oblikovati jedno od op0ih mjesta svojega vremenaH bole0ivost svojstvenu modernom gradskom *ovjeku! Pripovijedanje koje te*e u A! licu obuhva0a obiteljske prilike .oplaka# njegova prijateljska druenja# ljubavne veze# pijan*evanja i probleme socijalne neuklopljenosti! ruga dva dijela# A 9IR i A VIS# pisana su u D! licu jednine i u njima prepoznajemo .oplaka kao glavnog junaka koji istu pri*u pripovijeda iz osobne perspektive!

>adi se o svojevrsnom autorovom dnevniku, podijeljenom na tri dijela+ Na $n!, A 0ir, A i#. Kritika 'a smatra intimnom kronikom koja sa"ima klju!ne osobine Kamovljeve novelistike+ avan'ardisti!ko prevratnitvo u odnosu na tradi*iju. Njezin utje*aj je tolik, da kriti!ari opravdano postavljaju pitanje kako bi #rvatska knji"evnost danas iz'ledala da se (suena kaljua pojavila odma# nakon to je napisana 1izme8u 1-/6. i 1-/-.2, a ne tek 1-0/. 9redinji motivi 1bolest, strast, neostvarena ljubav, siromatvo, intelektualni bunt, 6oplakova "elja da postane pisa*2 u sva tri dijela ostaju isti. 4ru'i i tre&i dio zapravo su 6oplakove introspek*ijske analize koje se #rane vanjskim svijetom, srazom instinkta i *iviliza*ije. 6akva tro!lana konstruk*ija navodi nas na pomisao da dru'i i tre&i dio treba !itati kao roman koji je napisao Grsen 6oplak, lik iz prvo' dijela romana, ali posljednja re!eni*a rukopisa+ ;Jer 'a ni#am 'aU< pod*rtava Kamovljevu opsesiju problemom identiteta svoje'a junaka. Kamovljeva poetika pripovijedanja, insistira, dakle, na 7ra'mentarnosti tekstova, mijeanju diskursa i

11!
jezi!nim i'rama. Kompozi*ijsko suprotstavljanje dvaju tipova pripovijedanja pokazuje u Kamovljevu djelu prisutno naelo monta.e+ dijelovi 6oplakovi# knji"evni# opisa umotani su u Kamovljev roman te posredno tuma!e te#niku Kamovljeva pripovijedanja 1 . 9labina*2. Rinjeni*a da se 'lavni lik prikazuje kao poten*ijalni i stvarni pisa* u velikoj mjeri odre8uje i tematiku romana+ mno'i dijelovi posve&eni su razmiljanjima o problemu pisanja, a Grsenovo samoprepoznavanje kao pis*a ne&e zavriti umjetni!kom ekstazom ve& ironiza*ijom samo' sebe pa se !itav roman pokazuje i kao svojevrsna parodija tradi*ionalno' pripovjedno' "anra od'ojno' romana, posebi*e romana ;umjetnika u nastajanju<. 6ro!lana strukturna s#ema 1dno ( visina ( irina2 evo*ira parodi!an odnos prema tradi*ionalnoj trostrukoj s#emi onozemaljsko' svijeta, prema danteovskim etapama pro!i&enja i spasa ljudske due. Kod Kamova sve biblijske teme 1pad, 'rije#, 'ubitak svetosti2 dobivaju po na!elu inverzije opre!ne smislove te odri!e mo'u&nost kona!no' spasa. 6oplakova bolest predstavlja jedno od temeljni# slika kojima europska kultura u *jelini ozna!ava pro*es pro!i&enja i ljudske metamor7oze u via stanja. Clementi du#ovne spoznaje kod Kamova se pretvaraju u stanja bolesti, alko#olizma, in*esta, sadizma, destruktivnosti, anar#ije te se tako u potpunosti uruavaju temeljne vrijednosti zapadne *iviliza*ije na kojima je po!ivalo drutvo Kamovljeva doba. Kamovljev roman tipi!an je primjer rane avan'ardisti!ke poeti!ke usmjerenosti i literarno' napredovanja prema novim na!inima izra"avanja u jo dominiraju&em kon*eptu knji"evno' modernizma pa (suenu kaljuu treba promatrati kroz spektar i modernisti!ke o avan'ardisiti!ke poetike. 9uprostavljaju&i se ondanjim na!elima knji"evno' stvaranja, Kamov se slu"i na!elima oka, subverzivnosti, prevrednovanja i ne'iranja, to &e postati temeljnim odredni*ama literature u sljede&im desetlje&ima pa ne !udi da je (suena kaljua u povijesti #rvatske knji"evnosti nazvana i ;anti9romanom<.
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

Kamov stoji kao ori'inalna i samosvojna osporavateljska osobnost unutar #rvatske moderne pa bi se mo'lo re&i da on predstavlja tre&i model #rvatske knji"evne prakse to'a razdoblja, koji mo"emo nazvati orgi'a#ti")im 1tu mo"emo ubrojiti i rano' Nazora i Je'ovi&a2. Kao jednu od najkontroverzniji# li!nosti u NHK, Kamova prije sve'a treba promatrati u di#otomiji+ prirodaNkultura. :n prirodu poima kao vra&anje instinktivnoj, 'otovo starobiblijskoj kon*ep*iji "ivota, dok je u kulturnoNznanstvenom tipu za'ovornik moderno' znanstveno' modela. 3 poeziji pro'ovara vie iz prirode, instinkta, a manje iz kulture. zbirka P#o )a povezana je svim pjesmama u jednu *jelinu, a vr#una* zbirke predstavlja sredinja pjesma koja tematizira solarni mit. 5za to'a slijedi silazna putanja pa tako posljednje !etiri pjesme tematiziraju tjelesni raspad, ali i smirenje lirsko' subjekta. 6akvu strukturu potvr8uju i pojedini naslovi pjesama 1Preludij# (ntermezzo# >inale2. 3 dru'oj zbir*i, I0ti&ana %arti'a, Kamov se vra&a ure8enijim i pravilnijim 7ormativnim obli*ima. prevladava 7orma soneta, a teme 1sutonskoNnokturalni motivi2 i u'o8aj bli"i su onodobnoj #rvatskoj liri*i 1npr. simbolizmu2. 5pak, u *jelini 'ledano, Kamov ostaje za nas pjesnikom bodlerijanske ;estetike ru"no'<, sirovi# na'ona i anar#isti!ko' prosvjeda. :n pre7erira individualno, tjelesno, osobno iskustvo. 3 Kamovljevoj novelisti*i, napose onoj koju je imenovao la)r$i'ama, pronalazimo i elemente 7eljtonizma i analiti!ko' komentara. Kod Kamova je

111
na'lasak na sitnim materijalnim 7aktima, koji su kao psi#oloka !injeni*a veliki 1 8cce homo, Bitanga2. Sloboda otvara slo"en kompleks odnosa o*a i sina, mladosti i umiranja, smrti i simboli!ne smrti erotskim !inom. Gli na kraju se mr"nja ipak pretvara u ljubav, a kraj novele doima se kao uvod u Bitangu !iji junak ide od s#izo7renije i *inizma do ludila ili ;totalne slobode<. : tim novelama i lakrdijama Kamov 'ovori kao o psi#olokim karikaturama, odnosno "anru ;satire ljudske due<, a sve to je u nje'ovim novelama bilo tek najavljeno, sintetizirala je (suena kaljua. lavni junak Kaljue, Grsen 6oplak, pokuava svojim odnosima prema tradi*iji osporiti njezine vrijednosti. Kao posljedi*a to'a stava proiza&i &e i spasonosna 7ormula individualizma+ anar#ija. 9av je nje'ov knji"evni opus zapravo po!etak #rvatske avan'arde koja je onodobno izazvala artisti!ki skandal u alovi&a i )atoa. Najotvorenije je pro'ovorio u dramama, i to u tradi*iji radikalno' europsko' individualizma 1Nietzs*#e, 5bsen, 9tirner, Lombroso2. 4rama mu je bila najpo'odnija za tzv. psi$oloki mimetizam. 3 sreditu nje'ove dramske strukture je pobunjeni pojedina*, koji stoji nasuprot konven*ionalnom drutvenom ustroju eti!ki#, obiteljski#, moralni# i vjerski# normi. 3 drami je on uspio sa!uvati jun'ovski ar#etip ljudsko' ponaanja op&enito+ opozi*iju instinktNkultura. 9na"an motiv nje'ovi# drama je potisnuta seksualnost, a obitelj je dana kao metonimija Hrvatske+ sve je smradno i uruavaju&e. u ku&i se pije, lo!e, razbija, pljuje, odvijaju se in*estuozne i #omoseksualne "elje i sve se u obliku pisano' 7eljtona "eli podastrijeti javnosti kako bi se demitizirale pojedine osobe. 9to'a je sve ono to )ato naziva ;'rdobom stila i izraza< Kamovu svjesni kon*ept knji"evnosti.
8A8INO SREE CD6DB!< Trage$i'a ! @ $i'elo a Prvi i drugi *in dogaaju u kasnu jesen# u osiromaenoj obitelji Bokovi0aN An$ro i Lin$a# mu i ena# igraju domino! (maju k0er Olg! i tri sinaH :r!na# Romana i D!0ana! .u je i slukinja :ohana! )inda neprestano prigovara muu to joj ne da novaca# a on njoj kako ih je upravo enska rasipnost upropastila! olazi najstariji sin Bruno i na o*evu molbu# daje mu neto novaca# koje )inda# *in Bruno ode# izmuze od njega! Kasnije ta novac od )inde trai najmlai sin uan koji zavodi :ohanu! olazi :!'i6 koji udvara %lgi# a prije je udvarao njezinoj pokojnoj sestri 'ili! -li sada i %lga po*inje bacati krv! )inda prigovara -ndri da je zbog svojeg krtarenja kriv i za k0erinu smrt! .ri posljednja dijela dogaaju se godinu dana kasnije! -ndro i %lga su umrli! F ku0i je bijeda# a Badnjak je! ( dalje se svaaju# svaljuju0i krivicu za sve jedni na druge! )inda je bolesna# u prepirki sa sinovima# preuzima krivnju na sebe! )inda i Bruno razgovaraju! %n joj pri*a o pronevjeri novca# o bijegu# o svom nemoralnom ponaanju! Sve iluzije se rue! olazi lije*nik i saop0ava da je )inda umrla od sr*ane kapi! F sobi je samo Buji0N razgovara s lije*nikom koji ga# zbog njegova govora# proglaava za mistika! (z sobe se *uje ridanje troje ljudi!

4ramu 'amino srce neki uspore8uju s Poeovom novelom Propast ku0e Fsher. Kamov je svojevremeno doista pisao o Poeu te 'a je zadivljivala nje'ova lo'ika apsurda i verizma. 9edam 'lavni# li*a u drami sedam je modaliteta kojima se razotkriva samoobmana i iluzija emo*ija, izrasla iz dileme prava na "ivot ili martirij, tj. du"nost, "rtvovanje. 6o je drama o "ivotnom apsurdnu u kojoj se tematizira de'enera*ija obitelji, du'ovi, bolesti te postaje paradi'mom paradoksa i neuspje#a ideje sentimentalno' od'oja sr*a i du"nosti. G 'otovo sveop&om smr&u 1umire sestra, ota*, majka2, potvr8uje se !injeni*a da vie nema inte'ra*ijske jez're. 6ime se nije raspala samo porodi*a ne'o *jelina svijeta i "ivota+ na s*eni je pusto, praznina i si'urna propast.

111
Kamov se zasi'urno koristio 5bsenovim i 9trindber'ovim iskustvima, ali i Pirandellovim, to je kasnije i de7inirano kao kazalite groteske. ?bo' svoje idejne i kon*ep*ijske revolu*ionarnosti, #ibridne i stilske ne!isto&i te neki# versi7ika*ijski# inova*ija, s Kamovom u punom smislu po!inje #rvatska avan'arda.
1=vjetko )ilanja+ pred'ovor u P%BF":8"( P:8S"(K, ?a'reb, 1--$.2

Vladimir Nazor (1876 1949)

1vidi biljeku o Nazoru+ '% 82"- 7 P%8,(:-2

Milutin &i'lar Ne'ajev (1880 1931)

Spseudonimi+ 8il!tin/ 8> :ori0e / *0e / Ha'e / H* / 8>H* / Al&%a/ Sincer!#/ Ne%a'e skra&eno N 2T

1i

Po o*u porijeklom Re#, ro8en je u 9enju 188/. imnaziju polazi u 9enju i ?a'rebu, a 1-/3. na be!kom je sveu!ilitu doktorirao 7ilozo7iju. :d 1-/%. radi na 'imnaziji u ?adru te tamo pokre&e !asopis )ovor. Poslije to'a nalazi se u urednitvu %bzora, a poslije i tr&ansko' Balkana. 1-11. potpuno prelazi u ?a'reb te "ivi kao pro7esionalni novinar i knji"evnik. 1-,6. izabran je za predsjednika 4HK. 3mro je u ?a'rebu 1-31. 3 knji"evnost ulazi potkraj 1-. st, u vrijeme borbi ;stari#< i ;mladi#<, u 'odinama koje su pret#odile moderni. Pisao je, kako beletristi!ka djela, drame i pripovijetke, tako i kritike te je jedan od najizrazitiji# predstavnika za'reba!ke 'rupe modernista. Kao novinar i dobar poznavatelj kazalita te likovne i 'lazbene umjetnosti, dao je svoj doprinos i na tim podru!jima, isti!u&i se irinom obrazovanja i en*iklopedijskom mno'ostrano&u. Nakon isklju!enja iz senjske 'imnazije, prelazi po!etkom 18-$. u ?a'reb. 3 knji"evnost je uao ve& 18-0. pjesmama i pripovjetkama, slu"e&i se raznim pseudonimima, a od 18-8. u'lavnom se potpisuje pesudonimom M. Ne$ajev6J. 3 prvom periodu u'lavnom sura8uje u kolskim listovima, "adi i "ovoj nadi. Fe& kao osmokola* do"ivljava izvedbu svoje jedno!inke Pri'elom, a nekoliko mjese*i kasnije i S 'e6ice, to dovoljno 'ovori o pa"nji koju je uspio pobuditi ve& kao mladi i nea7irmirani autor. Ne#ajevljevo be!ko razdoblje predstavljalo je va"nu 7azu u iz'radnji nje'ova knji"evno' pro7ila, ali se isto tako depresivno odrazilo na nje'ovo emo*ionalno i 7izi!ko bi&e. 3 njema!koj knji"evnosti nalazi mno'o poti*aja za svoj rad, te aktivno prou!ava i pie o Hauptmannu, 9udermannu, 9*#nitzleru i dru'ima. @o su mu dra"i skandinavski pis*i poput 5bsena i 9trindber'a, o kojima je tako8er pisao i koje je prevodio, dok od Aran*uza biva impresioniran ?olom, 6aineom i Alaubertom. Frlo blizak novim knji"evnim kretanjima, Ne#ajev isti!e potrebu da umjetnik punu pa"nju obrati na !ovjekova duevna azbivanja, zala"u&i se za na!in izla'anja kojemu &e te"ite biti na psi#olokoj analizi. 6e"i za umjetno&u koja &e dati sliku epo#e, zorno prikazanu u vidu nje'ovi# junaka ( daroviti# intelektuala*a, no preosjetljivi# i du#ovno kr#ki#. 5 piu&i o dru'ima, Ne#ajev razotrkiva sebe. 3 tom smislu va"na je
8/

Pseudonim je nastao po na"ivu senjske utvrde Ne$aj.

112
npr. nje'ova studija o Leskovaru, kao i St!$i'a o Hamlet! 11-102 u kojoj, tuma!e&i Hamleta, tuma!i zapravo i svoj unutarnji svijet. Prikazuju&i u nizu svoji# djela povijest mladi# intelektuala*a pora"eni# u "ivotu, Ne#ajev nastoji oblikovati psi#oloki pro7il svo'a savremenika s *rtama karakteristi!nim za fin de siccle 1sumorna dispozi*ija, kriza volje, skepti*izam2, ali istovremeno otkriva i mnotvo autobio'ra7ski# pojedinosti 1Bijeg2. 9uprotno politi!kim idealima koje je 'odinama zastupao, ulaskom u :utarnji list 1tada pokrenut kao 'lasilo unionisti!ko', =uvajevo' re"ima2 1-1,. naao se na onoj strani koja je bila predstavnik slu"bene, petanske politike i time bio izlo"en otroj kriti*i javnosti. Prate&i nje'ov stvrala!ki put, mo"emo uo!ii nekoliko razvojni# 7aza+ 3 poetnoj 3azi 118-0N18-$2 1suradnja u "adi i "ovoj nadi2 nalazi se pod izrazitim dojmom predmodernisti!ki# s#va&anja. @avlja se sti#ovima, pripovjeda!kom prozom i !lan*ima iz knji"evnosti. 3 prozi se oslanja prete"no na djela realisti!ke orjenta*ije, po!ev od Novaka, sve se vie pribli"ava Leskovaru. 9klonost prema realizmu ispoljava u svojim kriti!kim sastavima, npr. u jednom osvrtu na zbirku ruski# pripovjedaka iz 18-$, ali uskoro naputa uske realisti!ke kon*ep*ije i ja!e se zanima proizvodima novije literature zaokupljene analizom duevni# do"ivljaja. Najzna!ajnija nje'ova 7aza, do prvog svjetskog rata karakterizirana je potpunom orjenta*ijom prema modernizmu. Nje'ova vizija svijeta u osnovi je sumorna, turobna, pro"eta deterministi!kom milju da je !ovjek nemo&an i slab, bijednik i patnik u "ivotu. Jrane&i na!elo subjektivizma i individualizma, on se zala"e za umjetnost koja &e biti autobio'ra7i!na. 9voje po'lede u toj 7azi iznosio je i u dramskim tekstovima 1Prijelom# Svje0ica# Pivot# Spasitelj2, pripovijetkama, ve&im djelom izalima u zbir*i Veli)i gra$ 11-1-2 te romanu :i'eg 11-/-2. 3 me:%ratnom period%, tre&oj i posljednjoj 7azi, Ne#ajev se sve vie uklanja prevazi subjektivizma i prelazi na opisivanje likova iz suvremeno' 'ra8ansko' "ivota i obradu 'ra8e iz prolosti, iznose&i pojave od ire' drutveno' zna!enja u kojima se u ja!oj mjeri o'leda "ivot jedno' doba, nje'ova nastojanja i te"nje. 5sti!e se nekoliko pripovijedaka 1J!bile', Ona' 1!to)o#i, Ko#tren)a2, a svoj zaokret dodatno je na'lasio odnosom prema temama, slu"e&i se u'lavnom metodom realisti!koN objektivno' pripovijedanja. 9ve se vie osloba8a i zamorno' inzistiranja na psi#olo'iziranju, to je osobito vidljivo u romanu 9uci 11-,82. Kao kriti!ar i esejist pisao je Ne#ajev o novima i starima, ali se ipak zadr"avao na suvremenim umjetni!kim pojavama, osobito onima drutvenoNeti!ke prirode 1npr. studija Drama i gl!ma iz 1-,1. u kojoj ka"e da je drama ^izra"aj eti!ko' po'leda na svijet`, S etin'a !m'etno#ti iz 1-,3 i dr.2. ?a sobom je ostavio velik broj !lanaka, prikaza i o'leda iz knji"evnosti, me8u kojima su najva"niji Studija o $amletu i o'ledi o 5bsenu i 9trindber'u. :sobito zaokupljen analizom due moderno' intelektual*a, u svojim je dramama 1Prijelom# Svje0ica# Pivot2 iznio nekoliko li!nosti mu!eni# unutranjim krizama, neodlu!ni# i labilni#, obuzeti# stra#om od "ivota. 9voje drame 'radi na du'im monolozima, medita*iji i diskusijama pojedini# teza o "ivotu. 4aleko vie uspje#a imao je kao novelist. 5 u njima je obra8ivao promaene i tra'i!ne tipove koji su propadali u "ivotu u dodiru s velikim 'radom i modernom

11%
kulturom 1Veli)i gra$, 1-/,. ;eleno more, 1-/3. Go$i a, 1-16. I( ne(nanog )ra'a, 1-18.2. Kao psi#olo'Nanaliti!ar, oblikovao je sve'a nekoliko 7i'ura koje su 'otovo uvijek bile obojene i osobno. Primjenjivao je realisti!noNobjektivnu metodu, ali je 'lavnu pa"nju ipak obra&ao na psi#oloki studij. 4ispozi*ija duevni# nemira i tra'ike, prisutna i u dramati*i i novelisti*i Ne#ajevljevoj, do puno' je izra"aja dola u romanu :i'eg 11-/-2 'dje je iznijeta povijest ^moderno' Hamleta`, mlado' i nadareno' ]ure Gndrijaevi&a !ije se sna'e lome u dodiru sa "ivornom zbiljom pa "ivot skon!ava predajom alko#olu i samoubojstvom.
:IJEG CD6B6< Po i'e#t 'e$nog na0eg "o 'e)a Siromani primorski sin G!ro An$ri'a0e i6 u koli se isticao bistrinom i darovito0u pa se od njega o*ekivalo da postane intelektualac! Fz stri*evu potporu =uro u Be*u studira pravo# ali ga ivot u gradu odvodi sve dalje od naumljena studija# a zalazi i u knjievne vode! ,atim prelazi u ,agreb na studij filozofije s nadom da 0e se tako domo0i i namjetenja# a ra*una da 0e tako uspjeti sa*uvati i vezu s Verom Hrabaro om# *ija se graanska obitelj otpo*etka protivila njihovoj vezi! "akon duljeg *ekanja uspijeva dobiti namjetenje kao suplent u senjskoj gimnaziji no ubrzo se suo*ava s neprihva0anjem provincijske sredine# a ni on sam joj se ne uspijeva prilagoditi! "euspjena prijateljstva i ljubavna afera# dodatno potpomognuti namjetenim skandalima sasvim ga smu0uju# a kada mu se zaru*nica uda za imu0nog odvjetnika# =uro se sasvim gubi te preputa alkoholu! Kap koja prelijeva *au je saznanje da ga je majka razbatinila# te =uro L od svih naputen L po*ini samoubojstvo bacivi se u more!
1Finko Jrei&, pred'ovor romanu B(:8&# i9i*, ?a'reb, 1--6.2

3 romanu V!ci 11-,82, izborom teme i pripovijedanja predstavlja se u novom svjetlu. ?a#vativii 'ra8u iz 16. stolje&a, on nastoji da je to potpunije dokumentira, ali *rtanje likova iz prolosti nastoji dovesti u vezu sa sadanjom zbiljom. 3 sredinjoj osobi, Krsti Arankopanu, simboli!ki je prikazao !ovjeka koji se smiono #vata kota* s neda&ama vremena, i podlije"e im kao bora*. 9 obzirom na to, mo"emo o 9ucima 'ovoriti kao o novopovijesnom roman%66.
1Fi*e ?aninovi&, PS$K# 4D, ?a'reb, 1-6%.2

Dinko (imunovi (1873 1933)

Prvo desetlje&e ,/. stolje&a ispunjeno je otrim obra!unima tradi*ionalista i moderni# pisa*a koji su te"ili druk!ijim temama i stilski novim postup*ima. 5mpresionizam se name&e kao jedan od vladaju&i# stilova 1)ato, Fidri&, 4omjani&2, a lirski i psi#oloki za#vati vidljivi su i kod novelista 1)ato, Bimunovi&2. 5pak, u tom razdoblju ravnopravno postoje i tra'ovi realizma 1Novak2, a vizionarske teme i novi pjesni!ki obli*i 1Kamov2 pokazuju da je na vidiku novo knji"evno razdoblje ekspresionizma 1koji je 1-16. potvrdio !asopis Kokot, a time ozna!io i kraj moderne2.
Nose+i klasi(na (prepo"natljiva) stilska sredstva povijesno* romana (kronikalnost, patos, idelo*iju, uva'avanje povijesni$ i"vora itd.) V ci sadr'e i nove, modenisti(ke karakteristike C psi$oloko pro4iliranje likova, ulan(avanje pojedin(ani$ s#ena, isprekidane i elipti(ne re(eni#e nani"ane jedna na dru*u. Predstavljen kao Notklon od Menoine tradi#ijeO, taj roman pre"entira novo s$va+anje povijestiD osje+aj nemo+i pred povije+u ili odsutnost i" nje. Povijest prestaje )iti #a-is%ra &i%ae i nudi nam se kao ")roj tra*i(ni$, pojedina(ni$ sud)ina koje (itatelji prepo"naju kao dijelove svoji$ vlastiti$ )io*ra4ija, potpuno svjesni da su i nji$ove, kao i one s kojima se susre+u u romanu C i"*u)ljene "a svaku )udu+nost.
88

11
Bimunovi& je krenuo posebnim putem+ na temeljima re'ionalne i 7olklorne obradbe razradio je slo"ene psi#oloke sadr"aje i za#vatio totalitet pojedin*a, ali i ponudio neke od'ovore na probleme zbilje. )ladost i znatan dio "ivota proveo je u 4alamtinskoj za'ori 1kao u!itelj radio je u Kraju 14i*mo22 pa se tematski zadr"ao na svijetu, navikama i mislima lokalno' stanovnitva. 4u# moderne realisti!ke poetika spajao je s narodnom tradi*ijom, povezuju&i staro i novo ( vjeru u prolost i nevjeru u budu&nost. Farira i teme nepremostivo' jaza izme8u sela i 'rada, a uz pomo& mita oblikuje drutvenu strukturu svijeta o kojemu pripovijeda 1mit je prisutan kao pri!a, npr. u ugi i -lkaru ili kao mitska ane'dota u Pojilu i &jerdanu2. Judu&i da se nije mo'ao odlu!iti izme8u oponaateljsko' i osporavateljsko' odnosa prema mitskim sadr"ajima, odlu!io se za nji#ovo ravnopravno supostojanje pa zato u nje'ovoj novelisti*i ravnopravno sudjeluju pravi mitski na*ionalni juna*i 1>ai*a2 te mitske "rtve 19alko, )uljika2, a mitski se odnosi katkad ironiziraju i karnevaliziraju 1npr. 9alkova 'roteskna simula*ija alke2. Pripovjedno vrijeme !esto je podre8eno liku i zato subjektivizirano, a izuzetnu va"nost Bimunovi& posve&uje opisima. Kao ;#onorarni knji"evnik<8- napisao je oko sedamdesetak kra&i# proza, a za "ivota je objavio tri nji#ova izbora+ 8r)o$ol 11-/-2, G'er$an 11-1%2 i Sa Kr)e i #a Eetine 11-3/2, a poslije smrti objavljene su Po#mrtne no ele 11-362 i I#&o$ Dinare 11-%62. Gutor je i dviju ve&i# proza+ psi#oloko' romana o modernom antijunaku T!Hinac 11-112 te romaneskne kronike o odumiranju plemenite obitelji, Poro$ica Vin"i6 11-,32. Napisao je i dvije knji'e autobio'ra7ski# zapisa, 8la$i $ani 11-1-2 i 8la$o#t 11-,12, a autor je i triju umjetni!ki nezanimljivi# drama 1 I!$o, Romil$o, Sto'ana i 8oma)*$'e o')a2. Pive&i u pokrajinskoj izola*iji, 'otovo bez dodira s knji"evnim sreditima i suvremenim strujanjima, nije sudjelovao u sukobu sporova dvaju knji"evni# narataja 1tradi*ionalista i za'ovornika novi# putova2, ve& se vjeto koristio onim to se s obje strane pokazalo najboljim+ naslije8ene tradi*ijske teme, ali uz nji#ovu modernisti!ku stilsku obradu te se tako uvrstio me8u najosobnije #rvatske pripovjeda!e prvi# desetlje&a ,/. stolje&a. 9i"e ;nedovrene kratke pripovijesti< 8r)o$ol posve je jednostavan i uskla8en sa "anrovskom otvoreno&u djela. >ije! je o 'rotesknoj sli*i otu8ena kraja i nje'ovi# stanovnika skloni# du#ovnoj i eti!koj umrtvljenosti. Nema klasi!ne 7abule jer se opisuju stanja i ozra!ja, a tek u tre&em dijelu pripovijesti po!inje pri!ati z'odu o seoskom zvonaru Nikoli, koji pretvoren u dijete sanja stro'u 7ra Gntinu propovijed kojom se za'ovara kruta do'ma i potpuna neprosvije&enost. )otiv sna postao je zamjena za radnju koje u klasi!nom smislu i nema, a elementi retarda*ije 1opisnost, 7antastika2 va"niji su od oni# koji pridonose pro'resivnom pripovijedanju. Naivnost djetinje' razmiljanja tzv. naivno pripovijedanje posti'nulo je izuzetnu stilisti!ku mo&. 6om prozom Bimunovi& je pokazao #umanisti!ku bri'u za temeljne ljudske vrijednosti.
8ALJIKA CSavremenik# D6BG< F razi su ivjeli# u *itavom kraju poznati namastir*ani# ljudi jedri i krepki# *ije su se djevojke udavale ve0 od D1 godina! :edino je mlinareva k0i :o'a bila druga*ija# vitka i blijeda L zbog *ega su namastir*ani drali da je bolesna te su je# zbog takvog izgleda prozvali 'uljikom! ,ato su svi mislili da se nikad ne0e udati# ali u nju se ipak zaljubio kr*marev sin Ili'ica# koji se upravo vratio iz
8!

:edan dio svo*a knji'evno* rada (od 1!1 . nadalje) Mimunovi+ je pisao i" potre)e "a nov#em pa je umjetni(ka vrijednost takvi$ radova (esto promjenljiva.

11vojske te je imao druga*ije estetske kriterije o ljepoti od ostalih namastir*ana! "aposljetku je (lijica# unato* otporu roditelja ipak oenio 'uljiku# ali ona naskoro umire!

'uljika je tipi!na modernisti!ka pripovijest lika i u'o8aja, vrlo sa"eto' si"ea. Kr#ka djevojka Joja 1prozvana )uljika po mekom i beskorisnom kamenu2 svojom nje"nom pojavom odudara od jedri# suseljana. Pripovijest prati kroniku njezine izop&enosti iz kolektiva, patnju, a zatim i ti#u smrt. ?bo' tu8instva, )uljika se priklanja prirodi i zato je ona tipi!an primjer modernisti!ke bje'uni*e iz "ivota koja se priklanja sudbini. Kao jedna od najdotjeraniji# lirski# pripovijesti #rvatske moderne, )uljika sjedinjuje najbolje osobine Bimunovi&eva pripovijedanja.
DAGA CSavremenik# D6BX<

,a vrijeme ljetne popodnevne ege u +ardacima# djevoj*ica :r!n%il$a koju su zvali Srna
*eznutljivo promatra igru dje*aka kojoj se# budu0i da je djevoj*ica L ne smije pridruiti! Krajem ljeta# Srna s roditeljima CSerdarovi< odlazi u vinograd te tamo susre0u kljastu djevojku Sa ! koja pripovijeda svoju nesretnu sudbinu# ali i bajku o dugi u kojoj se kae da 0e se djevoj*ica# ako uspije pro0i ispod duge# pretvoriti u dje*aka! Srni je to bila najve0a elja# a budu0i da se na nebu upravo pokazala predivna duga# djevoj*ica je ushi0ena potr*ala preko polja ne bi li ispunila svoju elju! .r*e0i upada u mo*varu i tamo se ugui! "akon Srnine smrti# nastupila je strana olujna jesen bez sunca# a njezini roditelji preselili su se iz +ardaka u staru naputenu tvravu te jedne olujne no0i pronali smrt skokom u ponor!

3 ugi se tematizira narodna predaja o simboli*i du'e koja se uklapa u pri!u o djevoj!i*i 9rni 1Jrun#ildi2, "rtvi patrijar#alno' od'oja po'ospo8eni# roditelja, odnosno izvje&uje o njezinom tra'i!nom pokuaju da ostvari bajku te, protr!avi ispod du'e, postane dje!ak. 4ru'a prisutna tema je o kljastoj vezilji 9avi i njezinoj nesretnoj sudbini, vezanoj uz odnos sela i 'rada. :bje teme sadr"e sustav so*ijalni# motiva*ija 1"enske neravnopravnosti, seoske po'ospo8enosti, po'ubni utje*aj 'rada na neiskvareno seosko bi&e2. :no to obje teme povezuje je bajkovitost, tj. s7era 7antastike+ motiv du'e napreduje od zbiljsko' prema meta7izi!kom, a teme se sjedinjuju u tra'i!nom sudaru bajke sa zbiljom.
ALKAR CSavremenik# D6B4< F Sinjskom polju tradicionalno se odrava juna*ka igra alka# u spomen na davnu pobjedu nad .urcima! )ijep i kran# ali jo golobrad momak Sal)o zaljubljen je u lijepu 8art!# za koju pri*aju da joj je mati Stana vjetica te zato sumnjaju da 0e se ikada udati! Salko i 'arta potajno se sastaju# ali u 'artu se zaljubi i Salkov otac Ra0ica# udovac# u *itavom kraju poznat kao veliki harambaa i junak! Blii se vrijeme alke i Salko takoer eli nastupiti# ali mu 2aica to ne doputa# budu0i da i on to isto eli pa se Salko mora zadovoljiti tek ulogom 2ai*ina momka! "akon 2ai*ine veli*anstvene pobjede# 'arta se# o*arana njegovom muevno0u i junatvom sasvim prikloni 2aici te se oni uskoro vjen*aju# a Salko nestaje! Krue pri*e da je poludio ili se povukodla*io! F vrijeme odravanja sljede0e alke 2aica ne nastupa# ali se odjednom pojavljuje ludi Salko# nakinuren svakakvim perjem i uspjeno pogaa alku te se tako napokon dokazuje! F selo se gotovo vie ne svra0a# nego luta po okolici i pripovijeda kako 0e vjen*ati svoju ma0ehu kad mu umre otac i kad dobije alku# zbog *ega su ga prozvali ISalko alkarJ!

-lkar je utemeljen na ljubavnoj pri!i pro"etoj juna!kom tradi*ijom *etinsko' kraja. Pisa* upoznaje !itatelja s povije&u alkarske i're i le'endama vezani# uz nju, a budu&i da je utemeljen na vjetom preplitanju lirsko' i epsko' diskursa, autor nastupa i kao ozbiljni lirski komentator vlastite epske pri!e. Pobjedni!ki par, >ai*a i )arta, potvr8uju Bimunovi&evu pobjedu o neizbje"noj pobjedi kolektivizma te tra'i!noj sudbini otu8eni#.

11.
RADIEA CD6B6< "akon nekog vremena# pripovjeda* opet dolazi u selo )ipice i prisje0a se R!$ice# lijepe *obanice kovr*ave kose u koju se neko0 bio zaljubio! 2aspituje se u kr*mi za nju i saznaje da ju je oenio siromaan# ali kran momak Sabl'ar# s nadimkom Pri"alo s kojim 2udica ima mnogo djece i teko ivi u siromatvu! F kr*mu dolazi sdm Pri*alo koji saznaje da mu je ena rodila jo jednog sina pa *asti sve prisutne! Pripovjeda* odlazi iz )ipica znaju0i da se nikada vie u njih ne0e vratiti!

9ve su Bimunovi&eve proze prete"ito novelisti!ki strukturirane. Fezane uz praoblik usmeno' pripovijedanja i naj!e&e i# odlikuje modernisti!ka odsutnost linearno' pripovijedanja, zaokupljenost pojedina!nim sudbinama, oblikovanje pri!e na razini lika te simbioza ma'ijsko' s pro7anim. Nadna*ionalna ulo'a mitske ima'ina*ije zna!ila je pi!ev iskorak prema spoznajnoj 7unk*iji mita, na!in prepoznavanja vje!ni# istina i zakona. 6ime se Bimunovi& pribli"io suvremenom simbolizmu koji se oslonio na ideju o op&oj umjetnini koja 'ovori o obnavljanju i tuma!enju *jelokupne svijesti i povijesti. 6e"e&i savrenstvu neke apsolutne umjetnine, Bimunovi& je pokazao veliko povjerenje u umjetni!ki posao jer mu se on !inio jedinim na!inom prevladavanja tra'i!no' ras*jepa pojedin*a i zbilje, umjetnika i svijeta, kao svojevrsno obe&anje spasa.
14unja 4etoniN4ujmi&, S$K, ?a'reb, 1--6.2

Marija Juri )agorka (1873 1957)

Spseudonimi+ ;agor)a=O. ;. Petrica Kerem&!%=+T

>o8ena je u Ne'ov*u kod Frbov*a, nedaleko od Kri"eva*a. Kao 'odine njezina ro8enja naj!e&e su spominjane tri 'odine+ 18$3, 18$6. i 18$-, ali pretpostavlja se da je to!na 'odina 18$3. 5ako ro8ena u imu&noj obitelji, ?a'orka je imala veoma nesretno djetinjstvo, prepuno trauma zbo' loi# odnosa njezini# roditelja, kompleksa ru"no&e koji joj je nabijala majka te osje&aja manje vrijednosti. ?ato je ve& zarana s#vatila da je jedini na!in da se ot#rva propasti i domo'ne slobode samo u znanju i radu. 5z to' razlo'a neumorno je u!ila i radila, svladavaju&i pritom velike 1za ono vrijeme 'otovo nepremostive prepreke2 koje je imala kao "ena. 3nato! svim teko&ama, postala je prva .ena novinar u Hrvatskoj, rade&i 'odinama u urednitvu Ob(ora 118-6 ( 1-1/2 te izvjetavaju&i i sa inozemni# politi!ki# zbivanja-,. 3z to je pisala i romane-3 po kojima je danas najpoznatija 1Gri")a 'e0tica/ Re ol!cionarci/ K6i Lotr0"a)a/ Ta'na )r a og mo#ta/ ;agreba")a )negin'a i dr.2, iako je velik dio tadanje kritike i ljudi koji je nisu simpatizirali njezinu literaturu nazivao und literaturom za kravarice61. @edan od oni# koji su o njoj ne'ativno pisali bio je i )ato 1iako je kasnije promijenio miljenje2, no !ini se da je nje'ov otpor prije sve'a bio uzrokovan netoleran*ijom prema prisutnosti "ena u javnom "ivotu i uvjerenjem u muku superiornost, to je bila karakteristika i ostali# ?a'orkini# nesimpatizera. 6ek
!1 !1

?voj najpo"natiji pseudonim u"ela je po 3a*orju C kraju u kojemu je ro&ena. 9im pseudonimom se slu'ila dok je sura&ivala u (asopisu Trn !2 = Ob."r je 3a*orka pisala u vrijeme 7$uenove vladavine, ra"otkrivaju+i nje*ove manipula#ije i sistem vladavine, pa su njeni (lan#i (esto )ili povod i predmet sa)orski$ rasprava i 'u(ni$ polemika.
(<u)ravko :el(i+D POVIJEST HRVATSKE KNJI;EVNOSTI, 3a*re), 1!!/.)
!%

Nje"ini "eljton#romani i"la"ili su u nastav#ima u podlistku ra"li(it$ novina ili u tjednim sve(i+ima. Njima je stekla veliku popularnost i stvorila prve u"orke trivijalne knji'evnosti u nas.
(<u)ravko :el(i+D POVIJEST HRVATSKE KNJI;EVNOSTI, 3a*re), 1!!/.)
!

0va i"java pripisuje se 0tu 7rausu.

11/
u novije doba, prodorom 7leksibilniji# teorijski# s#va&anja, ?a'orkino djelo privla!i pozornost i stje!e priznanja znanstvene kritike. 4ra'o*jene podatke za rekonstruk*iju bio'ra7ije dala je ?a'orka u svojim djelima, osobito u romanu Kamen na cesti. ?bo' zala'anja za prava "ena i protivljenja 'ermaniza*iji i ma8ariza*iji 1nekoliko puta or'anizirala je javne demonstra*ije tra"e&i "enska prava, zbo' !e'a je bila !ak i zatvarana te okarakterizirana kao odurni 'an@eib6W2 ?a'orku prati i naslov prve $rvatske 3eministi+e.
19tanko Lasi&+ K":(P89"( P%+8?( '-2(:8 :F2(K ,-&%2K8# ,nanje, ?areb, 1-86.2

KJI LOTR9IAKA &ri*ka djevojka 8an$!0a biva javno osramo0ena javnim priznanjem sve0enika da je nezakonito dijete starog Plemen0"a)a# zbog *ega su propale i njene# ve0 objavljene zaruke s mladim pti*arom :olte)om! "a &ri*u se treba izvriti javno smaknu0e mladog Di l'ana# ali u posljednji tren# 'andua Cionako ve0 javno osramo0ena< izjavljuje da 0e ga uzeti za mua# a prema tadanjem zakonu# u tom slu*aju osuenika moraju pustiti! 'andua i ivljan kojega svi zovu antikristom se vjen*aju i ona odlazi s njim# a da ga zapravo uop0e ne poznaje! ivljan je voa druine ra)ara# nekolicine momaka koji su za gri*ku gospodu lovili rakove# a kada je rakova ponestalo# &ri*ani su to osudili kao neposluh i oduzeli im sva prava# zbog *ega su se oni odmetnuli! Sada po .uropolju vre pravdu# otimaju0i od bogataa i dijele0i kmetovima# zbog *ega je i ivljanova glava ucijenjena! 'andua se teko snalazi u takvom ivotu te moli ivljana da joj ostavi njeno djevi*anstvo# iako ga je uzela za mua# na to on pristaje te je tretira kao sestru! "akon pokuaja bijega i skorog utapljanja u mo*vari# ivljan je spaava i ona se oporavlja u dvorcu starog plemenitaa Pogle$i6a kojemu je bahati :ran$enb!rg oteo k0er Do$ol! pa ju ivljan# izbavlja iz )ukova*kog dvorca u kojemu gospodari zla Ro#an$a# zvana ]lukova*ka veparica_# nakon *ega se on i Pogledi0ev sin i )o# iz zahvalnosti pobrate! "aposljetku 'anduu ipak uspijeva ugrabiti kanonik 9im!n koji je zaljubljen u nju# ali kad shvati da ona voli samo ivljana# ivu je zazida u kuli na osamljenom rje*nom oto*i0u! .u bi 'andua umrla od gladi i ei da je nije svaki dan kroz rupu u zidu hranila i pojila l!$a 8arta# koja je mislila da udovoljava duhu i tako okajava svoje grijehe! "akon dva mjeseca bezuspjene potrage za 'anduom# ivljan je pronalazi na rubu smrti# pretvorenu u ivi kostur i izgubljena razuma! "akon podulje njege# 'andua se ipak oporavi i oboje se vrate na &ri* otkuda je neko0 bila protjerana! .ek na kraju# razrjeuje se klupko sudbinskih koincidencijaH 'anduina majka je zapravo luda 'arta Ckojoj je Timun poslije poroda rekao da je rodila *udovite# nakon *ega se obitelj nesretne djevojke odrekla te je ona ostatak ivota provela kao pustinjakinja u umi# ele0i okajati svoju tobonju pokoru<# a kanonik Timun je ivljanov otac koji je njegovu majku Cne priznavi je za enu< predao .urcima koji su je obe*astili# a ona je prije smrti proklela Timuna uasnim prokletstvom po kojemu 0e ga vlastiti sin zadaviti! ,avjet# da 0e to i izvriti# zadao je ivljan majci nad njenim grobom! ,ato je Timun *itavo vrijeme progonio uvljana kao toboenjeg antikrista# htiju0i sprije*iti izvrenje prokletstva! %no se ipak obistiniloH ljubomoran na 'anduinu i ivljanovu sre0u# on no0u potpali &ri*# ali# ivljan ga ugleda kako bjei te ga uhvati htiju0i ga zadrati da ne pobjegne! %d straha i groze# Timun je izdahnuo u ivljanovim rukama! .ako se izvrilo prokletstvo# ivljan je nakon prisege svjedoka da nije namjerno zadavio Timuna puten na slobodu i on i 'andua ivjeli su sretno! KA8EN NA EESTI 2oman prati ivot izgledom neugledne i mukobanjaste# ali vrlo intelignetne 8ir'ane# koju upravo zbog takvih odlika# konzervativna okolina# prepuna predrasuda# cijeli ivot osuuje! 'irjana od najranijeg djetinjstva# *ezne za roditeljskom toplinom i mirom# kojega u njezinoj obitelji nije bilo odkad zna za sebe! 'ajka i otac neprestano su se svaali i tukliN majka je oca optuivala za bra*nu nevjeru# a on je njoj govorio da je luda pa je svatko natezao 'irjanu na svoju stranu# hote0i i u djetetu prona0i saveznika za sebe! .ako rastrgana izmeu dvije strane# 'irjana je i odrasla# jednim djelom na seoskom imanju# gdje su ivjeli i gdje je najvie uivala u igri sa seoskom djecom# dijelom kod maj*ine kume# a djelomice i u samostanu# kamo ju je otpravila majka sa svojim bolesnim optubama da je ]pokvarena_ kao otac# iako je 'irjana bila jo dijete! "akon to ju je izvadila iz samostana# majka ju je odlu*ila udati# iako se ona tome estoko protivila jer joj je najve0a elja bila postati profesoricom! 'ajka i kuma
!-

Man<eib 5 njem. # 5karaa

118
nale su djevojci 3B/ak godina starijeg mua# 'adara NaHa# koji je ivio sa svojom bolesno krtom majkom# tede0i i zakidaju0i gdje je god to mogao! "e mogavi vie trpjeti glad# zato*enitvo i ponienje kojima su je svekrva i suprug mu*ili# 'irjana bjei natrag u $rvatsku# ele0i zaraivati vlastiti kruh i pisati poeziju# to joj je bila jedina utjeha! 'eutim# stereotipima optere0ena sredina ne doputa 'irjani nikakav probitak# tovie# kao enu bez muke pratnje svi je optuuju za bavljenje nepotenim stvarima! (pak# zahvaljuju0i rijetkim prijateljima# 'irjana pronalzi stan i posao# brinu0i se usput i za sestru Doric!# koju# dok su obje bile u lje*iliu# zaprosi mladi lije*nik :r)i6! ( kada ve0 izgleda da 0e se sve sretno okon*ati# orica se opet naglo razboli i padne u krevet te uskoro umre od tuberkuloze! ori*inom smr0u 'irjana gubi svaku vezu sa svojom obitelji# jer za svoje roditelje vie ne eli *uti! .eko pogoena# jedva se oporavlja# ali uskoro joj novi udarac zadaju bra0a koji se iznenada pojavljuju u ,agrebu# trae0i od nje da im pomogne! ,akrartko# izgleda da se opet sve smirilo# ali 'irjanu opet suo*e sa stranom isitnomH bra0a su pobjegla pronevjerivi silan novac na njezino ime koji 0e 'irjana morati godinama otpla0ivati kako bi vratila dug! 'irjana sada zapada u krajnju bijedu# jedva preivljavaju0i! Pomae joj nekadanja kolegica iz samostana# R!1ica# ali 'irjana i od nje odlazi# znaju0i da je tamo na teret! ,atim ostaje i bez posla! "jezine ]mukara*ke_ ideje i radovi nikome nisu potrebni# sama je i bespotrebna ]kao kamen na cesti_! %na spaljuje sve svoje radove# vlakom odlazi do morske obale i tamo okon*ava svoj nesretni ivot skokom u more!

Branimir $ivadi

1vidi biljeku o Livadi&u+ '% 82"- 7 K":(P89"- K2(.(K-2

SITNI PRO:ITEI CPivot# D6BD< 'rzovoljni stari neenja L'!$e it Pra&rotni) ivi kod svoje rodbine# u ku0i oficijala 8ili"i6a! :edina osoba kojoj ne moe odoljeti je 'ili*i0eva jedinica# petnaestogodinja :eata# koja starog Praprotnika iskoritava za zadovoljenje svojih enskih prohtjeva / novca za nove haljine# eire# ulaznica za kazalite !!! Starac s vremenom postaje ovisan o Beatinoj prisutnosti pa mu teko pada svaki dan kada je nema# ali isto tako po*inje shva0ati da privrenost prema djevoj*ici koja je postajala djevojkom# po*inje bivati i vie od toga! .ako# dok ga je Beata opet molila novac za kazalite# on nije odolio da je u svojoj slijepoj pomami# ne poljubi u grudi! jevojka se isprva iznenadila i zastidjela! -li ubrzo je zaklju*ila da star*eva pomama za njom nije nita drugo doli slavljenje njezine ljepote pa se uskoro opet nala u sobi svoga ujaka! 8ATER GENETRIQ CSavremenik# D6D1< "akon mnogo godina# pripovijeda* se opet svra0a starom prijatelju koji je strastveno opsjednut 2ubensovim slikama! ok *ita njegove biljeke u kojima iznosi razloge svoje opsjednutosti# pripovijeda* se prisje0a vlastitoga djetinjstva# dje*jih ljubavi# enskih lica i velike radoznalosti! .ako je jednoga ljeta# banuvi naglo u kabinu na plai zatekao golu svoju majku L amater genetriea! .a slika mu se duboko urezala u duu# kasnije je sa zgraanjem u tragediji kralja 8dipa naiao na tragove svoje tjeskobe# a sada su ga 2ubensove gracije# )eukipove k0eri# -talanta# i -ndromeda opet podsjetile na ideal ene L amater genetriea!

Crotika je za Livadi&a punina ljudsko' "ivota, nasna"nija mani7esta*ija praiskonske ljudske te"nje za sre&om 1@. Korner2. )ato je Livadi&eve novele opisao kao fslike, mirne i jednostavne do intimnostif, s apsurdnim i tra'i!nim krajem, nakon !e'a su se o nje'ovim novelama pozitivno izjasnili i mno'i dru'i kriti!ari, me8u njima Ne#ajev i Kozar!anin.

11!

DRAMA Janko Poli Kamov

1vidi biljeku o Kamovu+ '% 82"- 7 P2%,-2

*r+an !u%i (1873 1940)

>o8en je u Po"e'i 18$3. Pelio je postati kipar, ali se poslije )ileti&eve intendanture obreo kao 'luma* na za'reba!koj s*eni te nekako u to vrijeme napisao i svoju jedno!inku Po rata) ( najznaajniji dramski tekst $rvatske moderne. Nakon neuspje#a drama S r0eta) i :!ra, odlazi u 9o7iju, potom kratko boravi u :sijeku, a onda se vra&a u ?a'reb. 1-11. u ?a'rebu mu je izvedena trilo'ija Kro( 1i ot-6. 6i tekstovi pisani su nekako stalo"enije i mirnije od prijanji# pa nisu tako e7ektni. :zlojo8en napadima kritike i neuspje#om svoje drame Golgota, odlazi u tu8inu+ nakon Pariza i Londona putuje u Gmeriku. 3mro je u NeW iorku 1-%/. 3 samom po!etku svo'a stvaralatva, 6u*i& se u'ledao na njema!ki naturalizam s Hauptmannon, a uskoro se zapa"a i 6olstojev utje*aj. :sim Povratka, tu su i drame Golgota, O#lobo$itel', :ar!n Korilo 1nje'ov neobjavljeni dramski prvijena*2 te drama u tri !ina Ko(aci, napisana prema istoimenoj 6olstojevoj prozi. Pripovjeda!ki mu rad ni izdaleka nije tako opse"an niti zna!ajan kao dramski. 1-//. je zajedno s )i#ovilom Nikoli&em izdao Kn'ig! 1i ota koju je ). 4e"man u pred'ovoru o*ijenio ^impresionisti!kom lirikom` te odulju prozu ,ajedni*ko poglavlje.
POVRATAK C"ada# D464< Drama ! + "in! %digrava se u jednom slavonskom selu na Badnju ve*er! Jela i njena majka Kata spremaju se na polno0ku! .u je i Stan)o koji ljubuje s :elom# a ona je prihvatila njegovu ljubav zbog materijalne oskudice! olazi stari prosjak Da)o koji pri*a pri*u kako je u mladosti bio zaljubljen u djevojku koju je njena mati htjela udati za bogatog momka# pa je djevojka ipak pobjegla k njemu! "o dok se na Badnjak vra0ao ku0i# svoju ljubljenu nije zatekao doma! Pronaao ju je u crkvi# na polno0ki# zagrljenu s drugim momkom! .a pri*a se svih nekako nelagodno dojmila! :ela odjednom postaje neraspoloena na Stankova udvaranja# a on odlazi ku0i da se pripremi za polno0ku! (znenada netko kuca na vrata! .o je :elin mu I o koji je bio dulje vremena na radu u tvornici! ( :ela i majka zaprepatene su njegovim iznenadnim dolaskom! Strepe da se Stanko ne pojavi na vratima pa mu predlau da jo ove no0i napuste selo jer su ljudi tu postali zli! (vo je bez ruke# kae da ju je izgubio na stroju u tvornici# ali je za nju dobio veliku odtetu Czapravo je namjerno rtvovao ruku kako bi ih sve izvukao iz bijede<! Fto dolazi 8arta koja raskrinkava :elu kao bludnicu! (vo isprva ne eli vjerovati# ali se ipak uvjeri da je sve istina! %*ajan# trga i spaljuje sav novac koji je dobio za ruku# a kad na vrata pokuca Stanko da povede :elu i Katu na polno0ku# (vo ga do*eka iza vrata i ubije noem! "akon toga# pod noge mu se baca i :ela# htiju0i da sada ubije i nju! (vo odbija# a komad zavrava njegovim rije*imaH ]&ore !!! gore po te da ostne iva!_

:miljena tema 6u*i&a kao dramati!ara je prelj%b i %bojstvo 1Povratak# .ruli dom# Svretak# Bura2. otovo svi nje'ovi tekstovi imaju kompozi*ijskoNdramaturki# srodnosti. nemaju uobi!ajeni razvoj ne'o se ubrzano penju kulmina*iji. ?ato Povratak djeluje prili!no kompaktno, dok kompozi*ijski tvori zatvorenu *jelinu koja ima svoje
!.

<ijelovi te trilo*ije (A#erikanka2 Ni. s%r#in i Pre! n"9) me&uso)no nisu uop+e pove"ani. :edino to i$ ve'e donekle je )liski u*o&aj.

121
unutarnje poente i kauzalne dramaturke spone, a sam kraj, pun dinamike i 5vina o!ajanja, koje 'a tjera da spali nova* za koji je "rtvovao ruku i ubio 9tanka, mno'o doprinosi op&em utisku o djelu. 5 drame Svretak, .ruli dom i Bura tako8er se temelje na preljubu te zavravaju ubojstvom, ali se motiva*ija preljuba i ubojstva razlikuju.
1Jranko He&imovi&, PS$K X3, ?a'reb, 1-6-.2

Ivo Vojnovi (1857 1929)

Spseudonim+ Sergi' P> 5P!#t'erna=ST antolo'ijske pjesme+ Na 8i%a'l!/ At'e%a

>o8en je 180$. u 4ubrovniku, a maturirao i diplomirao pravo u ?a'rebu. 4o 1-11. radi kao dramatur' u HNK, a zatim zapo!inje karijeru pro7esionalno' knji"evnika. Putuje po Curopi. Prvi svjetski rat zati!e 'a u 4ubrovniku, a zatim je interniran u Jolni*u sestara milosrdni*a. Poratni# 'odina boravi u Ni*i, a krajem "ivota odlazi u Jeo'rad, 'dje i umire 1-,-. 3 knji"evnost ulazi pripovijetkom Gerani!m 19ijenac, 188/2 u kojoj ve& na'laava psi#oloke i simbolisti!ke elemente, potiskuju&i realisti!ku 7abulu teksta. 9voj knji"evni izraz pro7ilirao je u drami, koja mu je i donijela najve&i u'led. 6ro!inska komedija P#3c%e 1188-2, nje'ov je dramski prvijena*, a 18-0. na'ra8en je za dramu E) inoci'o koja je oznaila poetak moderne % naem dramskog izriaj% te je praizvedena 18-0. u novoiz'ra8enom HNK. 6ematski su bliske D!bro a")a trilogi'a 11-/,2 i 8a0)arate i#&o$ )!&l'a ( povezuje i# tema propasti 4ubrova!ke republike, kao i Prolog nena&i#ane $rame 11-,-2. ubrova*ka trilogija sastavljena je od dijelova+ -llons# enfants64, Suton i "a taraci u kojima je obu#va&en period od pada >epublike do Fojnovi&eva vremena. Fojnovi&ev doprinos je u tome i to je raskrstio s petri7i*iranjem i mitolo'iziranjem prolosti te demitizirao mit o vje!noj slobodi 4ubrova!ke republike u suvremenim povijesnim 'ibanjima. Kod nje'a prolost pokazuje nadmo& nad suvremeno&u pa postaje sredstvo njezine kritike. 9labije su vrednovane nje'ove drame Im&eratri[, Smrt ma')e J!go i6a i La(are o a#)r#en'e.
EKVINOEIJO CD46W< Pisana dijalektom# na scenu donosi svijet siromanih grukih ribara# pomoraca i brodara# koji su# u potrazi za sre0om# osueni na odlazak iz zavi*aja i prekomorska putovanja! 'ladi0 (vo )edini0 eli oeniti djevojku -nicu# ali -ni*in otac# kapetan >rano rai0# iz financijske koristi ne eli k0erku dati (vu ve0 je eli udati za bogatog# ali starog povratnika iz -merike# "ika 'artinovi0a! odatni zaplet predstavlja otkri0e *injenice da je mladi0 (vo zapravo izvanbra*ni "ikin sin! "o uz pomo0 (vine majke :ele# mladi par uspijeva izigrati -ni*ina oca i nesuenog drugog mladoenju! %na u "iki prepoznaje svoju bivu ljubav te eli da ih on napokon prizna kao obitelj# ali njezine nade se ugase kada sretne nabusitog i bahatog starog povratnika pa se :ele# odustavi od realizacije svojih davnanjih elja# transformira u uzvienu enu# gotovo sveticu# koja je spremna rtvovati se u potpunosti za svoje blinje!

3 8kvinociju se spajaju verizam i simbolizam, odnosno verizam i artizam, to #rvatsku dramu otvara modernisti!kim tokovima. 6o je osobito vidljivo u
!/ !8

Pustjerna je dio staro* <u)rovnika. 4ran#. All"ns en+an%s C $aj!e#" sinci, po(etni su sti$ovi 4ran#uske $imne.

121
oblikovanju sredinje' motiva ;ekvino*ijalne oluje<, stvaranjem paralelizma izme8u oluje i prirodi i one u ljudskoj dui, tj. u svojim likovima. :d uobi!ajeno' veristi!ko' postupka 1tematiziranje ribarsko' puka i obi!ni# ljudi2 razlikuje 'a to od ribarsko' puka ne stvara pu!ku komediju, ve& likovima daje vii estetski re'istar, pravo na dramu, 'otovo !ak na tra'ediju, dramu majke, sa'ra8enu 'otovo po zakonima anti!ke tra'edije u kojoj se !itav niz likova javlja u ulozi kora koji predvode Fla#o 9lijepi i Parok 1Paljetak2.
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

IVO VOJNOVIJ PJESNIK A NOJI S8R;NATOG EVIJEJA )apadskim sonetima, Fojnovi& je donio i uobli!io sve bitne sadr"aje u !ijem &e se obzorju kretati lirika #rvatske moderne sve do pojave $rvatske mlade lirike, pa i kasnije. :n pjeva svojevrsni lament starom 4ubrovniku u nestajanju, izjedna!uju&i Ljepotu i 9lobodu 1;Nema slobode bez ljepote<2, nestanak Ljepote vidi kao smrt 9lobode.
DA:ROVAIKA TRILOGIJA 5+=O<7 Allon# enCant#U . ogaa se poslijepodne# 3X! svibnja D4BG! godine! F dvor go#&ara Or#ata Veli)oga stie vijest da >rancuzi ulaze u &rad# to sablanjava staru go#&oH! Ane i ostalu vlastelu kojoj ponos ne doputa da budu izjedna*eni s dubrova*kim kmetstvom! 'eutim# i djeca# i ostali koji ulaze u ku0u samo potvruju iste vijesti! Stari %rsat je na kraju slomljenN %n i -nina unuka De0a razgovaraju# #!ton je# sunce zalazi# a *ini mu se L s njime i ona slavna dubrova*ka sloboda! S!ton ogaa se u Beneinoj ku0i Cna Pustijerni< u &radu# D4A3! Stara vladika dubrova*ka# 8ara Ni)0ina :ene0a promatra suton iz svoje siromane sobe! &otovo nita vie nije ostalo od nekadanjeg bogatstvaH sve je moralo biti rasprodano da se preivi! olaze njene tri k0erkeH 8a$e# Ore i Pa leN sve su obu*ene u staru# nemodernu odje0u! "ajmlaa# Pavle# ostaje sama s 'arom i jada joj se zbog ovakvog ivota u kojem se ve0 godinama zbog ponosa glumi privid lanog sjaja! Staru 'are sve to jako boli# ali radije je i gladna nego da se ponizi Ckao i ve0ina od te stare generacije nekadanje vlastele# kao npr! stari Sabo<! olazi pomorac L!'o i moli Pavlu da ode s njim# ali ni njoj to ponos ne doputa Cjer je on sin kmeta< iako ga neizmjerno voli! ,bog toga se Pavle odlu*uje na vlastitu rtvuH pred majkom ree svoju dugu kosu i saop0ava joj da 0e# zbog svoje zabranjene ljubavi oti0i u samostan! Na taraci ogaa se D6BB# na taraci Cterasi< u vili go#&ara L!)0e u &ruu koji razgovara s &aro)om D!m 8arinom! 9lastela je sad u punom moralnom propadanju# a tragika .rilogije produbljena je sada i spoznajom vlastite odgovornosti koja tereti vlastelu# kako uvia gospar )uka# a njegova sestra 8are# *ezne za vje*nim po*inkom na lapadskom groblju# gdje 0e napokon biti izmeu IsvojihJ# dok mlada# siromana I$a postaje u*iteljicom da se posveti odgoju dubrova*ke djece! -li sredinji lik ipak je sama taraca jer .rilogija# upravo preko tarace same utjelovljuje viziju ljudskog egzistiranja u posve0enom prostoru &rada CSloboda jest )jepota\<!

ubrova*ka trilogija66 u *jelini s*enski utjelovljuje viziju ljudske e'zisten*ije 1koje uklju!uje i "ivot ljudi i "ivot stvari2 u posve&enoj i po prirodi pjesni!ke vizije 'otovo nestvarnom prostoru rada zasnovano' na vojnovi&evskoj predod"bi da 9loboda jest Ljepota koja je i uvjetuje, opravdava i transmitira. Kolektivni mit 'osparsko' i slobodarsko' rada ispreple&e se s Fojnovi&evom osobnom !e"njom za erotskom sre&om i slobodom koja 7abularno ustupa pred za#tjevima propale kolektivne slobode stvaraju&i onaj kreativni sukob iz !ije "estine
!!

6 br"&ak %ril"-ij Vojnovi+ je posvetio svome o#u, o (emu svjedo(e sti$ovi s po(etkaD O&a %ri s%r ka l"&"rike2 *elina i &rijesa O71 MOME =>?

122
ni!e !itava Fojnovi&eva stvarala!ka ener'ija i poriv. Nje'ove vlastite #omoerotske 7rustra*ije s odri*anjem od "ene poklapaju se s povijesnom situa*ijom dubrova!ko' plemstva s odri*anjem od potomstva, u znak nemo&no' protesta i misti!ne iskupiteljske "rtve. 3sudnu no& koja nastaje nakon mitsko' Pada Fojnovi& meta7ori!ki izjedna!uje s onom jednako tako kobnom no&i u kojoj se ;smrznulo sve *vije&e< 1:anuar2 pa se sto'a !itavo nje'ovo relevantno djelo mo"e razmotriti kroz tu sudbonosnu ;no& smrznuto' *vije&a<, vidjevi je i kao no& propasti >epublike.
1Luko Paljetak+ "%K S'2,"F.%& ?9(:8K-, ?a'reb, 1--%.2

Andrija Mil"inovi , Milan -grizovi

Andrija Milinovi( 118$$ ( 1-3$2, ro8en je u 9isku, a za vrijeme 'imnazijski# dana u ?a'rebu jedan je od pokreta!a i urednika "ove nade 118-82. Gutor je nekoli*ine novela, suautor drame Pro)let#t o, kao i brojni# napisa o likovnoj umjetnosti i kazalitu, a svojim pisanjem izazvao je i napad G. J. Bimi&a u 9ijavici 1-1$. Nje'ova prozna djela odaju !ovjeka visoke #umanosti i suosje&anja sa suvremenikom rastrzanim u sebi, koji odra"ava smu&enost i pasivnost te psi#i!ku labilnost moderno'a !ovjeka 1knji'e proze A areni 11-132 i 8ali l'!$i 11-1-22. Milan Ogrizovi( 118$$ N 1-,32, ro8en u 9enju, kolovao se u ospi&u, a u ?a'rebu studirao matematiku i klasi!nu 7ilozo7iju te doktorirao na temi Kako je 8merik Pavi0 preveo Ka*i0ev 2azgovor ugodni. 3 HNK je djelovao kao lektor i pomo&ni dramatur', a nakon izbijanja 5. svjetsko' rata, neko vrijeme u Jeo'radu radi kao urednik Beogradskih novina te prire8uje dobrotovorne kazaline predstave. 1-,/. postaje predava! na luma!koj koli. 3mro je u ?a'rebu 1-,3. 3 :'rizovi&evom opusu prevladavaju dramska djela, iako je napisao i knji'u novela Ta'na rata 11-1$2. 3 satiri!nim novelama Trgo ina i$e'a 11-/12 i No a trgo ina i$e'a 11-/,2 1koje je napisao zajedno sa ?vonimirom Fukeli&em2, podru'ljivo ismijava za'reba!ke kulturne prilike1//, a satiri!ne tenden*ije do izra"aja dolaze i u nji#ovom zajedni!kom romanu Stari &lamen 11-/$2, koji je me8utim, preoptere&en strana!kom pripadno&u autora1/1. )e8u nje'ovim kriti!arskim radovima izdvajaju se napisi o Benoi, Kumi!i&u, )atou i Krle"i, a nje'ove knji'e Pe$e#et go$ina %r at#)og )a(ali0ta i Hr at#)a o&era, polazite su za istra"ivanja #rvatski# kazalini# #isotiro'ra7a i teatrolo'a. Prva :'rizovi&eva drama Da% 11-/12 odaje djelomi!nu povezanost s modernom. 6u su jo i &odina ljubavi# )jetno popodne# :esenje ve*e i ,imska no0. ?ajedno s Marijom *%mii(, "enom Cu'ena Kumi!i&a, napisao je #istorijsku dramu u pet !inova Pro&a#t )ral'e a %r at#)e )r i1/, i ve& tu pojavilo se pitanje o :'rizovi&evu stavu prema katoli!koj *rkvi koje je kulminiralo u Prokletstvu i dovela do :'rizovi&eva sukoba sa suautorom )il!inovi&em 1oko pitanja to je !ije u drami2. Na kraju se zaklju!ilo da je )il!inovi& idejni za!etnik i 'lavni pobornik antiklerikalne ideje djela.
111

7ao pola"ni motiv poslu'io im je Ao*oljev Ki(ikov i nje*ove ma$ina#ije s mrtvim duama, ali one su protuslovne ostatku 0*ri"ovi+eva pro"no* rada. 111 0*ri"ovi+ je )io prava. 112 prema 7umi(i+evu romanu Kraljica Le*a

12%
Nastavljaju&i ideju narodne pjesme, :'rizovi& pie i dramu Ha#anaginica, ali obradi pristupa sasvim slobodno, dodaju&i novu sna"nu komponentu ( strasnu ljubav Hasana'e i Hasana'ini*e, a jedna od 'lavni# misli je sukob tradi*ije i novo'. 6u su jo i drame :ano i6 Stra%in'a, Ob'a l'en'e te dramatiza*ija )a"urani&eva epa Smrt Smail/age +engi0a. Pred kraj "ivota neuspjeno dramatizira ]alskijev %svit te pie ori'inalnu dramu Arota ;rin'#)og i Dran)o&ana. Posljednja nje'ova dovrena i i'rana drama V!"ina, po strasti, naturalizmu i temperamentu, donekle se nastavlja na Kosorov Po1ar #tra#ti. jjj ;istorijska drama Pro)let#t o o"ivljava sliku ?a'reba iz kasno'a srednje'a vijeka 1doga:a se % 57. st.2, u vrijeme kada se po autorima novoveki suda*, majstor 6oma, usprotivljuje obmanama vlasti kaptolsko'a klera. 3 ve&ini #rvatski# #istorijski# drama prevladava rodoljubni zanos, veli!anje pojedini# li!nosti ili opisi zna!ajni# do'a8aja u povijesti pa se Prokletstvo javlja kao izuzetna i samosvojna tvorevina u kojoj se evo*ira #istorijski u'o8aj i akutaliziraju pitanja o smislu i sadr"aju vjere. 4rama je najprije objavljena u Savremeniku 1-/6, da bi nakon odobrenja od strane *enzure, 'odinu dana kasnije ponovo bila skinuta s kazalino' repertoara.
PROKLETSTVO CSavremenik# D6BG< Drama ! "etiri "ina "ovovekoga majstora Tom!# zajedno s kaptolskim desetinarom Imbrom uhvatili su seljaci iz .rnova )uga# koje je taj isti (mbro u biskupovo ime otjerao s njihove zemlje! 2azjareni seljaci zakopali su ivog (mbru u zemlju i zabili mu kri u glavu koji je morao drati .oma! Fbili bi i .omu da ga jedan nije prepoznao kao majstora koji izrauje svece od drveta! .o to su ga potedjeli samo zato to pravi drvene svece# zaprepastilo je .omu i nagnalo ga da po*ne intenzivnije razmiljati te da se javno opre rairenim shva0anjima i tuma*enjima vjere te ropskoj pokornosti kleru! .oma se suprotstavlja kaptolskoj politici koja dovodi do toga da ljudi radi interesa klera ubijaju jedni druge i bez straha prima prokletstvo kojim Kaptol kanjava njega i njegove novoveke sugraane# jer se ne boji srdbe boje# jer Bog za njega nije straan nego je prirodan# Bog ]polja i sunca nebeskoga_! .oma nije ateist# samo je protiv idolopoklonstva drvenim svecima i crkvenih zvona L protiv nametnutih zabrana i lanih nau*avanja! "o nakon to ih biskup prokune i time "ovove*ani izgube pravo na sluenje svete mise i primanje sakramenata# za svaku smrt i nesre0u biva optuivan .oma! )judi se polako okre0u protiv njega te na kraju ostane sam sa svojom majkom Anom! &raani ga sile da se pokori i sudjeluje u procesiji koja treba ozna*iti njihovo iskupljenje! "a nagovor majke .oma to pokuava u*initi# ali dosljedan svojim uvjerenjima# u posljednji *as se opire zaustavivi procesiju# to razjari bijesnu gomilu# a sve okon*ava suludi mesar :la1 ubijaju0i .omu ma*em!

Po svojoj dramaturkoj 7unk*iji, 6oma je predodre8en za sukob sa svojim dramskim kontrastom. 6o ovdje nisu ljudi ne'o suprotna stanovita. :n je predo!en kao lik, ali se prvenstveno name&e kao prota'onist jedne ideje. Kao !ovjek, 6oma je premalo kon7rontiran s ostalim li*ima, jer ona u ve&ini slu!ajeva nisu dovoljno individualizirana. 5pak, unato! brojnim mamana, Prokletstvo, zasnovano na #istorijskim djelima sve&enika Ivana *. -kali(a, sadr"i u sebi stvarne vrijednosti, koje je za'ovarao i Mato, kada je napisao da je Prokletstvo ^drama puna tiine. umorna, malo monotona, primitivna+ srednjovjekovna`, da ^nadasve osvaja otmjenom prostotom stila, lapidarno&u` i da se !ini kao da u njoj nije sve re!eno.
1Jranko He&imovi&+ PS$K X3, ?a'reb, 1-6-.2

Josi. Kosor (1876 1961)

12

>o8en u 6rbounju kod 4rnia, ali se ve& kao dijete seli s roditeljima u 9lavoniju. 3 ?a'rebu radi u odvjetni!koj kan*elariji, a 1-/0, ve& kao poznati pisa* odlazi u Je!, )Yn*#en i Jerlin 'dje "ivi boemskim "ivotom do izbijanja 5. svjetsko' rata, nakon !e'a bje"i u Bvi*arsku i Cn'lesku. Potom putuje 9kandinavijom i >usijom te opet boravi u Londonu i Parizu. Nakon rata u'lavnom "ivi u 4ubrovniku, 'dje se i o"enio. ?a#valjuju&i brojnim poznanstvima koja je stekao putovanjima po europskim kulturnim sreditima, djela su mu bila prevo8ena i izvo8ena na vie europski# pozorni*a. 9voj knji"evni rad zapo!eo je realisti!kim pripovjetkama o "ivotu seljaka, radnika i mali# !inovnika ( li*a s fdna "ivotaf, to mu je donijelo 'las $rvatskog Maksima /orkog. )u!no i nesi'urno tra"enje osobno' puta i izraza primjetno je u Kosorovim romanima 2asap 11-/62, 2adnici 11-/62, ?upalo 11-/$2 i 2azvrat 11-,32. Pisao je i poeziju, ali vr#una* svo' knji"evno' stvaranja dose'ao je u drami.
POAR STRASTI CD6DD< Drama ! "etiri "ina 2adnja se dogaa u jednom slavonskom selu! Seljak Ilari'a 9ali6 tuio je sudu svoga susjeda G!0! Rigalina da mu je oteo dio zemlje! "a njivu dolaze sudac i mjernici koji utvruju da je &ua doista nezakonito uao u Tali0ev posjed pa se &ua# u nastupu bijesa zakune na osvetu! &uin sin A$a# takoer zlikovac Cakoji se umetnuo na ocaa<# *eka povratak u tamnicu# gdje odsluuje kaznu jer je u borbi za djevojku noem ubf Tali0eva sina Il'!! &ua dolazi s vije0u da je sud presudio protiv njega# a on iz osvete potpalio vatru na Tali0evom posjedu! Pandar koji ih obojicu hapsi# dok &uina ena# a -dina majka# nesretna bogomoljka Stana zapomae# mole0i se bojem smilovanju! "akon godinu dana# Tali0 eni sina (lju! Pripremaju se veliki svatovi# ali (lju mu*i je li njegova budu0a ena R!1a okaljana od -dine strane Ckad je -da zbog nje pokuao ubiti (lju i odvukao 2uu<! (larija odlu*uje da &rii sve oprosti pa ga poziva i na svadbu te *ak i poklanja sporan dio zemlje# na to se svi ostali zgraaju! Ttovie# na o*ev nagovor# (lja uzima -du za svog djevera\ "a dan svadbe# u dvoritu Tuli0evih vre se velike pripreme! Pojavljuje i &ria sa svojim sinom te pred svima po*ne vrijeati (lariju! olazi do svae i borbe u kojoj i &ua i -da pogibaju! &uinu nesretnu enu Stanu (lijina ena 8ara poziva da ostane ivjeti kod njih!

Po1ar #tra#ti 11-112 prva je i najzna!ajnija Kosorova drama. 6emelji se na sukobu dobra i zla, !ime se Kosor pribli"uje 6olstoju1/3, ali se svojim zaklju!kom 1zlo se mo"e svladati jedino silom, odnosno zlomQ2 i udaljuje od nje'a. 3 Pomirenju 11-1%2 Kosor nastavlja svoj stvarala!ki dijalo' s 6olstojem, ali i uspostavlja novi s gEspianskim i 4ostojevskim, pa i Jiblijom kao misaonom i vjerskom konstantom. 6u su jo i drame Pena 11-132, "epobjediva laa 11-,/2, F a?afe du omea 11-,,2, 2otonda 11-,02 i jo neke dru'e.
1Jranko He&imovi&+ -".%)%&(:- $29-.SK8 2-'8# rugi svezak# ,nanje, ?a'reb, 1-88.2

KNJIEVNA KRITIKA
11%

?vojom dramom Vlas% %#ine 9olstoj mu je )io i"ravni u"or,

12-

9ve to se u pro*esu literarno' stvaralatva odi'ravalo tijekom ,/. stolje&a, svoje zametke imalo je ve& u djelovanju #rvatski# modernista. 3pravo s modernom zapo!inje suvremenost #rvatske knji"evnosti, njen kontinuitet u modernim s#va&anjima umjetnosti i povezivanje s ostalim europskim literaturama. ?ato moderna mo"da predstavlja jo zna!ajniji prijelom od ono'a to se do'odio u vrijeme #rvatsko' knji"evno' preporoda, kojim je zapo!ela era novije #rvatske knji"evnosti. 3 toj preorijenta*iji, tra"enju, snala"enju u netradi*ionalnim s#va&anjima smisla i 7unk*ije knji"evnosti, jednu od presudni# ulo'a odi'rala je i knji"evna kritika, koja je u ovom periodu najzastupljenija 'rana, dominantnija od poezije, proze i dramsko' stvaralatvaQ 4otadaanja krtitika realista svodila se isklju!ivo na promatranje kji"evno' djela 'otovo isklju!ivo u 7unk*iji rjeavanja ozbiljni# so*ijalni# i na*ionalini# problema. 5sto tako, stalno je na'laavana i od'ojno prosvjetiteljska 7unk*ija literature, pri !emu se posebna pa"nja posve&ivala pitanjima 'ra8ansko' morala, to je bio i osnovni uzrok brojni# "estoki# sukoba me8u kriti!arima, oko naturalizma i realizma u knji"evnom stvralatvu. Kriti!ari realizma sasvim su bili uvjereni u potrebu an'a"iranosti literature pa su se sto'a i bavili samo pitanjima sadr"aja i ideje, dok je estetska kate'orija 'otovo preu&ivana1/%. Nezadovoljstvo, a zatim i otvoreni revolt protiv postoje&e' stanja u knji"evnom "ivotu Hrvatske izrazili su fmladif u prvoj 7azi moderne ( do 1-/3. ( najve&im dijelom u svojim programsko9mani3esta+ijskim ist%pima i osvrtima na tradi*ionalnu knji"evnost. )e8u njima nije bilo jedinstveno' stava pa ne mo"emo 'ovoriti o )oderni kao o jedinstvenom pokretu. Prvi zna*i sukoba s mladima, najavljeni su iz Pra'a 'dje je 18-$. pokrenuta $rvatska misao, u kojoj je Milan 'ari( objavio !lanak Hr at#)a )n'i1e no#t. 1-1/. na taj se !lanak nadovezuje Milan Marjanov(1/0 118$- ( 1-002, svojm !lankom Hr at#)a )n'i1e no#t/ n'e(in &!t i n'e(ino obil'e1'e. 4ru'a 'rupa*ija mladi#, na !elu s Milivojem e.manom1/6 118$3 ( 1-%/2 i !ranimirom "ivadi(em5@J 118$1 ( 1-%-2, javila se !asopisom 'ladost 18-8. :ni
11

I"u"e#i su I)ler i Kedomil, koji su najavili po(etak moderne klasi(ne misli u $rvatskoj knji'evnosti. Javio se pu)li#istikom, )io osniva( i pokreta( mno*i$ knji'evni$ i kulturno pu)li#ist(ki$ listova te autor mnotva knji'evni$ kritika. =" Matoa i Ne$ajeva, Marjanovi+ je najkompletnija i najproduktivnija kriti(arska li(nost u ra"do)lju moderne. ?voje po*lede na knji'evnost po(eo je i"*ra&ivati "a vrijeme kolovanja u Pra*u, naslanjaju+i se na ideje MasarLkova reali"ma, koje je kasnije koristio u svojem radu. Fiteraturu uvijek sinteti(ki pove"uje s pro)lemima drutva. 7nji'evna kritika mora )iti analiti(ka, prema svakom djelu tre)a se odnositi kriti(ki, a potre)na je i slo)oda kriti(ko* uvjerenja. 0na mora )iti totalna, njen "adatak nije da osu&uje ve+ da tuma(i, a knji'evost poma'e i u rjeavanju odre&eni$ drutveni$ pitanja. 11. Po "animanju lije(nik, pu)li#isti(kim, kriti(kim i knji'evnim radom )avio se od studentski$ dana. Jio je i urednik mno*i$ (asopisa, a najdulje Ob."ra. = kriti#i djeluje u*lavnom u prvom ra"do)lju moderne (18!/ C 1!1%), ali je, u vrijeme dok je djelovao, nje*ov doprinos )io toliko velik da *a se mo'e smatrati naj"na(ajnijim (ovjekom nove knji'evne *enera#ije. 0snovne nje*ove misli su da umjetnost potresa ljudsku duu, donosi nove podra'aje i otvara nove vidike, a od knji'evno* djela tra'i se da prije sve*a )ude lijepo i istinito. 11/ Po "animanju srednjokolski pro4esor, )io je urednik Sa&re#enika2 Hr&a%ske re&ije i Hr&a%sk"- k"la. =" kriti(ke osvrte pisao je i novele. Iako se prvim kriti(arskim radovima javlja tek 1!11, svojim napisima nametnuo se kao jedan od naj"na(ajniji$ ideolo*a modernisti(ke *enera#ije. <otadanju $rvatsku knji'evnost o#jenjuje jednostranom, ideali"iranom i pla(ljivom, dalekom od stvarno* 'ivota i reali"ma, a sputava ju i ve"anost u" politi(ke stranke. ?to*a postavlja "a$tjev "a potpunom umjetni(kom slo)odom stvarao#a i reali"a#ijom ljepote kao *lavno* (im)enika. Po svojim s$va+anjima smisla umjetnosti veoma je )li"ak Qro#eu. =vijek je na*laavao kako pravi umjetnik mora i"ra'avati totalnu sliku svijeta, dakle du$ovnu i materijalnu, a nikada ne totalnu apstrak#iju. Po tome je
11-

12.
polaze sa stajalita bekog se+esionizma, opredijeljuju&i se za !istu umjetnost, lRart pour lRart. ?ajedni!ko obilje"je obaju 'rupa jest uo!avanje konstata*ije da se #rvatska knji"evnost po!ela vrtjeti u zatvorenom kru'u, da se ponavlja i uni7ormira te isti*anje za#tjeva za potpunom slobodom umjetnika i nje'ova umjeti!ko' izra"avanja, dakle ne'iranje svi# literarni# kola. Pis*i 7ormirani oko be!ke se*esije posebno te"ite stavljaju na individ%alnost u knji"evnosti kao bitnu prerpostavku za ostvarenje dobro' umjetni!ko' djela, dok je te"nja za ljeptom bitni za#tjev to 'a stavljaju pred pis*a. 4ok su realisti promatrali karakter u razvoju u odre8enim drutvenim okvirima, modernisti ak*ent stavljaju na onaj dru'i, prostom oku nevidljivi, ali beskrajno bo'ati unutarnji "vot !ovjekov. )oderna nastoji obu#vatiti *ijelo' !ovjeka, te"i za sinezom idealizma i realizma ( bitni smisao literature u tra"enju je apsolutne ljepote i idealne #armonije kojoj u *entru stoji uvijek !ovjek 14e"man2. 9vi krit!ari na'laavaju potrebu sinteze realisti!ko' i idealisti!ko', to se najbolje mani7estiralo u za#tjevu da knji"evnost mora biti pro"eta narodnim du#om. 3 prvoj svojoj 7azi, kritika moderne usmjerena je u'lavnom prema op&im, sinteti!kim osvrtima na tradi*ionalno knji"evno stvralatvo, posebno ono iz razdoblja realizma, dok se u dru'oj 7azi, u'lavnom od pojave !asopisa i ot 118--2, te"ite stavlja na kriti!ke prikaze pojedina!ni# knji"evni# ostvarenja, najve&im dijelom suvremi# pisa*a. :ko 1-//. se neki kriti!ari 1Bari&, 4e"man 5vanov, P. 9. )ikov2 povla!e iz kritike, a nadolazi !itava 'rupa*ija novi#+ 5van Krni*, Fladimir Luna!ek, )i#ovil Nikoli&, Gndrija )il!inovi&, Grsen genzelides, )ilan :'rizovi&, ). =. Ne#ajev i G. . )ato. Posljednja dvoji*a &e, uz )arjanovi&a, dati osnovni ton i obilje"je kriti*i moderne, sve do pred 5 svjetski rat. 3 svojim analizama oni se u'lavnom slu"e eklektikom metodom, tada aktualnom u europskim literturama, koje su nosio*i bili zna!ajni kriti!ari i teoreti!ari poput Jjelinsko', 6ainea, 9ainteNJeuvea, Jrandesa ili =ro*ea. :d stariji# pisa*a spominju se u kriti*i moderne Preradovi&, Gnte Kova!i&, Kranj!evi&, dok su jalski i Leskovar, kao pis*i koji zapo!inju dezinte'ra*iju realisti!ke stilske 7orma*ije, uzor stvaralatva kakvo modernisti pri"eljkuju. :d suvremni# pisa*a najvie je pa"nje posve&eno Je'ovi&u, Fidri&u i Nazoru. Mato1/8 i Ne$ajev1/- jedini su kriti!ari moderne s jasnijim kon*ep*ijama u s#va&anju, kako kritike tako i umjetnosti uop&e, koji su kritiku zapravo, oteli dilentatizmu. )ato je i kriti*i priao kao umjetnosti, ne pokazuju&i nikakve razlike izme8u jendo' i dru'o' pojma, jer kriti!ar nije, po nje'ovom s#va&anju, nita dru'o ne'o umjetnik11/. :!ito je da )ato kritiku do"ivljava kreativno ( kao umjetnik, to je bila i polazina to!ka u nje'ovu djelovanju. :n je izraziti impresionist koji u uvijek polazi od !vrste konstante+ estetske vrijednosti djela 1pod kojom on prodrazumijeva
ostao ori*inalna kriti(arska pojava me&u svojim suvremeni#ima. 118 0pirnije o Matou vidi pod )iljekom An% n G s%a& Ma%"5 11! 0pirnije o Ne$ajevu vidi pod )iljekom Mil %in 7i$lar Ne$aje& 111 R7riti(ar je prije sve*a umjetnik, umjetnik osje+ajem i stvaranjem. kao umjetnost to je 'ivot, realnost trans4ormirana kro" pri"mu individualnosti, tako je kritika dojam umjetnosti na umjetnika. 9o su sasvim dijalekti(ke ra"like, ne postoje+i danas vie u modrnoj literaturi. Moderni umjetnik, sada vie sad manje, stvara anali"om, uspore&ivanjem, dakle kriti(ki, a moderni kriti(ar sintetie slike, o'ivljava umjetni(ki. Neke pri(e 2n. Tran#ea, ?tend$ala i Ualtera Patera su ima*inarne kritike, a eseji Ma#aulaLevi i 9aineovi su kriti(ni, savreno dokumentirani romani.R (Mato u prika"u o :ovanu ?kerli+u). V...W R7ritika je u najviem svom o)liku savreno po"navanje (ovjeka, djelo en#iklopedijsko* umjetnika i "ato postoji samo kao tor"o, slika, dojam, pokuaj.R

12/
sna"nu individualnost, pis*a s istan!anim osje&ajrm za ljepotu i smislom za neobi!nost i senza*iju2. )ato je prvi #rvatski kriti!ar s takvim pristupom. Ne$ajev u svom kriti!arskom radu polazi od modernist!ki# pozi*ija i s#va&anja umjetnosti, zastupaju&i ideju individualne stvarala!ke slobode i na'laavaju&i zna!enje subjektivno' u stvrala!kom pro*esu. Prije sve'a 'a zanima sudbina moderno' intelektual*a, pa zato posebno na'laava bio'ra7ski moment u svojim analizama. :sobito zainteresiran za fpsi#olo'iju moderne duef i uo!avanje kozmopolitski# problema moderno' intelektual*a, Ne#ajev te"i da kroz umjetni!ko djelo sa'leda duevnu dispozi*iju *ijele epo#e111. 3 svojoj kriti*i on kombinira nekoliko pristupa i metoda+ od bio'ra7ske i 7ilozo7ske do psi#olokoNeti!ke. 9 obzirom na nje'ove stavove, ne !udi to je te"ite svoji# kriti!arski# istra"ivanja posvetio upravo Leskovaru i jalskom u #rvatskoj, a Alaubertu i 5bsenu u europskim literaturama. :snovna karakteristika kritike i knji"evnosti #rvatske moderne jest velika raznolikost prist%pa i razliitost s$va(anja smisla. 9ukob 'ledita i pristupa doveo je do vie ili manje eklekti!ne kritke te pridonio njenom sna"nom pro*vatu. Najve&e razlike u 'leditima i dalje su ostale po pitanju an'a"iranosti literature+ tradi*ionalnim s#va&anjima, najbli"i su ostali sljedbeni*i )asarEkovi# ideja+ Bari&, P. 9. )ikov, )arjanovi&. :ni su jo uvijek smatrali da knji"evnost mora odi'rati zna!ajnu ulo'u u od'oju karaktera neko' naroda, ali i oni 7orsiraju psi#oloku kritiku koju &e kasnije dalje razviti Ne#ajev, dok 6aineova teorija svima predstavlja osnovno polazite. :na dru'a, fbe!kaf 'rupa*ija, verbalno je bila protiv bilo kakve dru'e 7unk*ije umjetnosti osim da bude umjetnost, s estetskim smislom kao jedinim mo'u&im. No Livadi& i 4e"man kao predstavni*i takve kriti!ke misli nisu imali dovoljno teoretske naobrazbe da bi stvorili jasniju kon*pep*iju svoje' kriti!ko' pristupa pa je nji#ova teorija impresionizma ostala na razini dilentatizma. )ato je jedini izuzetak, jer je kritiku uspio izvu&i iz dilentatizma te je prvi s#vatio da je knji"evnost umjetnost u jeziku, a stil kao oznaka individualnosti bitno obilje"je umjetni!ko' literarno' stvralatva, i to su do kraja ostali nje'ovi jedini kriteriji u vrednovanju knji"evni# djela. Hrvatska je moderna otvorila put suvremenom i modernom s#va&anju umjetnosti, kakvo je do puno' izra"aja dolo u #rvatskoj knji"evnosti ,/. stolje&a.
1)iroslav Bi*el+ PS$K XD, ?a'reb, 1-$0.2

Knjievnost 1914 1952

111

9ime se "apravo predstavlja kao poklonik 9aineove kriti(ke teorije.

128

PJESNITVO Miroslav Krlea

antolo'ijske pjesme+ Je#en'a &'e#ma/ Plameni 'etar/ Na0a )!6a/ No)t!rno ! #amotno' #obi/ P'e#ma #tarin#)og ormara/ P'e#ma mrt om "o 'e)!/ Jer!(alem#)i $i'alog/ No6 ! &ro inci'i/ P'e#ma torea$ora/ :onaca ! &re$ e"er'e/ Ni me$ c et'em ni &ra ice/ K%e en%iller/ Na m!)a%/ Planetari'!m Cvidi biljeku o Krle"i+ K":(P89"%S. D6D1 L D6W3 7 P2%,-<

Spseudonimi+ Sla "e/ Ant!n 9imi6/ Ante 9imi6/ Ant!n :> 9imi6/ A>:> 9imi6/ Hercego ac/ :ran)o ; on)o i6/ Drino ciT antolo'ijske pjesme+ P'e#nici/ L'!ba / O&omena/ Po rata)/ Je$an&!t/ 8'e#e"ar/ ;a o$ni)/ Veli)i !bi'a"/ ene/ mla$i6i/ l'eto/ Ra#tana) #a #obom/ Konac/ R!"a) #iroma%a/ Ti'elo i mi/ S ira" ili &reobra1en'e gla#o a/ Smrt/ P'e#ma 'e$nom bri'eg!

nt!n "ran#o i$i% (1898 1925)

Bimi& predstavlja sredinju li!nost #rvatsko' ekspresionizma. >o8en 18-8. u 4rinov*ima u Her*e'ovini u relativno imu&noj obitelji. Prva tri razreda 7ranjeva!ke klasi!ne 'imnazije po#a8ao je na Birokom Jrije'u. 1-13, kao u!enik tre&e' razreda u )u*i objavljuje svoju prvu pjesmu 1;im#)a &'e#ma2. 3 !etvrtom razredu samovoljno je istupio iz sjemenita te preao u mostarsku 'imnaziju, 'dje se odma# uklju!io u rad katoli!ke mlade"i. 3skoro se seli u Finkov*e te tamo pola"e prijemni ispit i kona!no zavrava 'imnaziju. 1-1%. napisao je svoj prvi 7eljton N Sli)e #a #ela te 'a objavio u za'reba!kim "ovinama, a sve se !e&e javlja pjesmama u za'reba!koj periodi*i 1)u*# Pobratim# Knjievne novosti2 pod razli!itim pseudonimima. 1-10. prelazi u ?a'reb te nastavlja kolovanje na 'ornjo'radskoj 'imnaziji. 3 me8uvremenu ulazi u kru' za'reba!ke boeme, objavljuje u $rvatskoj prosvjeti Lj. )arkovi&a te postaje suradnik Sa remeni)a, 'lasila 4HK. Proiruje zatim suradnju i na u'ledni Ob(or u kojemu se samouvjereno javlja s otrim knji"evnim i likovnim kritikama. 1. prosin*a 1-1$. iznenada se javlja prvi broj nje'ova lista ;za umetnost i kulturu< Vi'a ica koje'a je Bimi& i ure8ivao i ispunjavao u'lavnom svojim prilozima. ?bo' 9ijavice morao je napustiti 'imnaziju, a time je iz'ubio i o!evu potporu te zapo!eo mukotrpno razdoblje svo'a "ivota, mu!eno oskudi*om i bole&u. Posljednji, %. broj 9ijavice, izaao je po!etkom 1-1-. ?ajedno s /%stavom *rkle+om i Nikom Mili(evi(em pokre&e J!ri0 1prema njema!kom ekspresionisti!kom !asopisu er Sturm2, koji je tako8er obustavljen ve& nakon tri broja. 5stodobno se Bimi& pojavljue i kao suradnik Krle"ina Plamena. 3poznaje se s -atjanom Marini(, kojoj &e posvetiti svoju prvu i jedinu zbirku Preobra1en'a 11-,/2 i s kojom &e provesti ostatak svoje' kratko' "ivota. Preobraenja su tiskana u sve'a 0// primjeraka, ali se zbirka slabo prodavala, to je jo vie ote"alo ionako teke Bimi&eve prilike. 5ste 'odine uvrten je u 7ran*uski izbor moderni# pjesnika, s pet pjesama.

12!
Po!etkom -/Ni# sve vie se bavi likovnom kritikom. 1-,,. u Kritici objavljuje poznati *iklus Siroma#i. 1-,3. )ilan Je'ovi& poziva 'a u redak*iju Savremenika, ali 'a Bimi& naputa ve& nakon - brojeva. 3 Savremeniku je objavio svoj esej Te%ni)a &'e#me te esej o 4onadiniju. Nakon vie 'odina izbivanja, opet se vra&a ku&i u 4rinov*e te miri s o*em, a povratkom u ?a'reb, pokre&e svoj tre&i !asopis, Kn'i1e ni), od koje' su tako8er izala samo !etiri broja. 9ve vie ozbiljno pobolijeva, boravi u dubrova!koj bolni*i i sanatoriju na =avtatu te 'otovo sasvim prekida suradnju s !asopisima, "ive&i od pozajmi*e. 1-,0. vra&a se k 6atjani u Josanski Jrod, a odatle zajedno odlaze u ?a'reb. No tuberkuloza ubrzo sasvim preuzima ma#a i Bimi& u svibnju 1-,0. umire u ,$. 'odini "ivota. Posljednje pjesme bile su mu Smrtno sunce i 9ra0anje suncu! 5ako je bio i esejist, kriti!ar i urednik, G. J. Bimi& prije sve'a je bio pjesnik koji je iza sebe ostavio nevelik, ali vrlo vrijedan knji"evni opus. Kompleksne i vrlo senzibilne naravi, "ivot su mu obilje"ili siromatvo, bolest i nemir. 4o pojave 9ijavice, Bimi& je, slijede&i poetiku ; ri!ana< 1)atoevi# u!enika2, bio impresionisti!ki orijentiran, da bi se potom meteorski uzvisio kao najve&i ekspresionisti!ki pjesnik, za'ovaraju&i tzv. ;apstraktni, meta7izi!ki ekspresionizam<. 3 svojim !lan*ima otro se oborio na tradi*ionalizam, zastupaju&i umjetnost koja je ;ekspresija umjetnikovi# osje&aja<, koja se ;otkriva u ekspresivnosti, ne u ljepotiI< 3mjesto idili!no' impresionizma, mladi Bimi& za'ovara krik kao novi, nesputani izraz. @ezik za Bimi&a nije vie odraz stvarnosti, ve& on tu stvarnost preobra"ava, postaju&i i estetski autonoman. ?ato je krik tu idealan, jer ponitava sve tra'ove 7ormalne jezi!ne or'aniza*ije, osim to'a, u kriku je maksimalno sadr"an sam pjesnik. 3 Preobraenjima 11-,/2, koja sadr"e %8 pjesama, izilima u vlastitoj nakladi, Bimi& je pjesnik ( pobunjenik, antiteti!ki razapet izme8u "ivota i smrti, prolaznosti i vje!nosti, u kojima potvr8uje vlastiti sud kako novo vrijeme, istraumatizirano ratom, bijedom i nepravdom, tra"i i neke nove 7orme. Gli i Bimi&eva poetika naslanja se na na*ionalnu tradi*iju i europsku avan'ardu, ali i na 'ovor rodno'a kraja, pa ne mo"emo 'ovoriti o radikalnom osporavanju tradi*ije. )e8u opsesivnim Bimi&evim temama 1vje!nost, ljudska prolaznost i slabanost2, *iklus o siromasima, spada me8u najbolja djela #rvatske tzv. so*ijalne lirike. 5ako uvijek eti!an i analiti!an, Bimi& kao kriti!ar u'lavnom je ne'ativno o*ijenio 'otovo sve svoje suvremenika+ Fidri&a, Nazora, rano' Gndri&a i rano' Krle"u. :p&e je miljenje i da je Bimi& unio presudnu novinu u kontekstu #rvatsko' pjesnitva na 7ormalnoj or'aniza*iji pjesme, jer je slobodni sti$ tek nakon Preobra"enja postao ravnopravnim takma*em tradi*ionalnoj versi7ika*iji i uskoro &e 'a kao konstantu pri#vatiti brojnu dru'i #rvatski pjesni*i. G. J. Bimi& predstavlja jedno od najzna!ajniji# imena #rvatsko' ekspresionizma i jedno' od tvora*a #rvatsko' knji"evno' moderniteta.
1Finko Jrei&+ pred'ovor u G.J. Bimi&+ %P%'8"-, ?a'reb, 1--0.2

Tin &jevi% (1891 1954)

antolo'ijske pjesme+ O&ro0ta'/ S a)i$a0n'a 'a$i)o )a/ 8olit a i( tamnice/ Nott!rno/ :la1eno '!tro/ A%a&0en ! # o'o' magli/ ;elen! gran! # t!gom 1!ta o6a/ No#talgi'a # 'etlo#ti/ Vi#o)i 'ablani/ Iin #&!tani% r!)!/ Tra1en'a na mil'o)a(!/ S et)o ina r!1a/ Va#ionac/ E r)!tan'e #rcca ! &o)ra'ini #an'a/ Pobratim#t o lica ! # emir!/ Pogle$i ! &ra#)o(or'!/ Pro$!1eni # i'et/ S rati0te #!b Io e Di o/ Gan!tl'i e o&a#)e/ Di#%armoni)a

1%1

>o8en je u Fr'or*u, a pu!ku kolu zavrio u 5motskom i )akarskoj, nakon !e'a odlazi u 9plit, 'dje "ivi u sjemenitu i po#a8a klasi!nu 'imnaziju. :dustao je od zare8enja i maturirao 1-/$, a 1-/-. u ?a'rebu upisuje studij #rvatsko'a jezika, klasi!nu 7ilolo'iju i 7ilozo7iju. 3lazi u knji"evni kru' okupljen oko G. . )atoa, ali 1-11. nji# dvoji*a postaju knji"evni protivni*i te vode !este polemike sve do )atoeve smrti. 3 to vrijeme 3jevi& po!inje zastupati ideju o potrebi ju'oslavensko' inte'ralizma, zbo' !e'a je nekoliko puta dospio u zatvor. Lirika prvo', ;matoevsko'< razdoblja objavljena mu je 1-1%. 1zajedno s Gndri&em, alovi&em, Kamovom, giesnerom i dru'ima2 u Hr at#)o' mla$o' lirici. 1-13N1-1- boravi u Parizu, 'dje nastavlja politi!ku aktivnost oko ujedinjenja Hrvata i 9rba, ali se 1-1$. povla!i. 3 Parizu se upoznaje i s novim knji"evnim strujanjima, osobito s Jaudelaireovim pjesnitvom, koje &e biti presudno u nastavku nje'ova knji"evno' rada. Nakon Pariza, boravi najprije u ?a'rebu, a zatim *ijelo desetlje&e u Jeo'radu 11-,/N1-,-2, 'dje je objavio i svoje prve zbirke+ Lele) #ebra 11-,/2 i Kola'na 11-,62, a nakon to'a seli u 9arajevo 11-3/N1-3$2, 'dje mu izlaze A!to na )or(! 11-3,2 i O'aHeno ( ono 11-332. :d 1-3$. do 1-%/. boravi u 9plitu, a od 1-%/. do smrti, 1-0%. u ?a'rebu. 1-0/. objavio je zbirku izabrani# pjesama R!)o et i posljednju lirsku zbirku e$an )amen na #t!$enc!. Ritav "ivot "ivio je neurednim boemskim "ivotom, kao pro7esionalni knji"evnik. Sabrana $'ela tiskana su mu u sedamnaest svezaka. 3jevi&ev bo'ati lirski opus !ine i mno'e pjesme neuvrtene u navedene zbirke, kao i P'e#ni")e &ro(e raspore8ene u *ikluse 8o$rice/ 8am!rne 'amat e/ :a$n'aci/ Ogn'eni !#o i te pedesetak tekstova okupljeni# pod naslovom Erte1i # )a an#)og mramora. Prisutan je irok raspon tema i motiva+ od snoviti# opisa, preko do"ivljaja kulturni# 7enomena, do propitivanja razli!iti# pojava vlastito' doba, ali ve&ina proza ispunjena je autoanalizom lirsko'a subjekta. 3jevi& je u takvoj #ibridnoj prozi najvie slijedio >imbaudova djela Sezona u paklu i (luminacije. :sim kao pjesnik, pro7ilirao se i kao jedan od najplodniji# esejista, a napisao je i 'olem broj 7eljtona i novinski# !lanaka. Cseji su okupljeni u knji'ama S)al&el )ao#a 11-382 i L'!$i (a ratima go#tionice 11-382. 3 njima je za#vatio pojave iroko' povijesno' raspona, presezao u dru'e kulture 1pisao je o budizmu i kineskoj kulturi2, te se, uz Krle"u, smatra posljednjim #rvatskim en*iklopedistom. ?a vrijeme *ijele svoje karijere, osobito od 1-%0. do 1-0/, kada mu je bila zabranjena javna djelatnost, 3jevi& je ustrajno prevodio Jaudelairea, Poea. g#itmana, >imbauda, idea, Prousta i dru'e, kao i klasi!nu kinesku liriku pa 'a nje'ova irina interesa i kvaliteta an'a"mana svrstavaju u sam vr# svjetske knji"evnosti ,/. stolje&a, dok 'a nje'ova poezija !ini najplodnijim i najkompleksnijim predstavnikom nae' pjesni!ko' modernizma. :d soneta ,a novim vidicima 1'lada $rvatska, 1-/-2 do posljednje zbirke iz 1-0%, 3jevi&eva poezija se znatno mijenjala. Nje'ovo pjesnitvo dijeli se na dvije velike glavne 3aze+ prvu+ od $rvatske mlade lirike 11-1%2 do oko 1-3/. koja bi obu#va&ala i )elek sebra i Kolajnu, dok bi dru'a 7aza ozna!avala stvaralatvo triju kasniji# zbirki. 3 pjesmama iz $rvatske mlade lirike prevladava impersonalnost i inzistiranje na slikovnom elementu 1veza s parnasov*ima2, dok su u samostalnim zbirkama najo!itiji simbolisti!ki utje*aji. 5 )elek sebra i Kolajna obilje"ene su velikim dijelom stro'om sonetnom 7ormom sa dosljednom primjenom ak*enatskoNsilabi!ko' sti#a. 4ominantna tema su "ena i ljubav, a "ena se pojavljuje i kao mitska oznaka u vidu Jo'omajke, Cve, Fivijane, )ajke itd. 6u su i pjesme s pitanjima vjere 1 uhovna

1%1
klepsidra2, ljudske sudbine 1Svakidanja jadikovka2, nostal'ije za domovinom 1Slabo0a2 i obnavljanja mita o budu&oj misiji slavenstva 12usija 2usiji2, ali zbirka Kolajna, or'anizirana kao neopetrarkisti!ki kan*onijer u %8 pjesama, 'otovo je u potpunosti posve&ena idealiza*iji "ene. 3 posljednjoj pjesmi Kolajne lirski subjekt se !ak identi7i*ira sa starim trubadurom, ali i raskriva svoju kasnu povijesnu pojavu te ar#aizmima poziva staru #rvatsku pjesni!ku tradi*iju. Platonisti!ki idealizirana "ena kod 3jevi&a nije samo posredni*a ka apsolutu, ne'o i uzrok propasti, vodi! ka baudelairevskom ;ponoru<. :d 1-3/Ni# i zbirke -uto na korzu, vidljiv je stanovit zaokret u 3jevi&evoj poeti*i. 3z navedene postoje&e karakteristike, sada ipak prete"u sastavi dulje'a opse'a, a tematika se pomi!e u prav*u misaonosti, retori!nosti i 7ilozo7i!nosti iskaza. 3jevi& se ve"e uz nove pjesni!ke prav*e+ njema!ki ekspresionizam, talijanski 7uturizam i 7ran*uski nadrealizam. Hetero'enost moderno' subjekta, na sli!an na!in iznio je i u svojoj pjesni!koj prozi. 3 zbirkama %jaeno zvono i Pedan kamen na studencu uo!avamo dva temeljna smjera u kojima se kre&e kompozi*ija teksta+ panoramski 1rijeka slika to u buji*i izlazi iz neko' okviraOizvora2 i neprestano kr%.enje 1slike kao elementi opisa usredituju se oko neke !vrsto izabrane to!ke+ slike, osobina ili simbola 19tama&22. :va 7aza predstavlja 3jevi&ev prijelaz na onaj tip pjesnitva koji je proizaao iz 9lati trave Kalta K$itmana i poezije Lmila )er$aerena. 6o se o!ituje prije sve'a u pristajanju na slobodni sti#, koji zna biti osobito du'. Na taj se na!in poetskom jeziku daje ekstati!ni ton, a ulozi pjesnikaOlirsko' subjekta karakter moderno' vizionara. Gli 3jevi& se i dalje slu"i i rimovanim sti#om razli!ite duljine. 9va ta sredstva i izrazito bo'at leksik uposleni su s namjerom da u pjesmi predo!i dinami!ki aspekt zbilje, a literarne korijene takvi# postupaka svakako valja tra"iti u mani7estima talijanski# 7uturista. 3jevi& je nastojao biti vizionar, ali nje'ova vizija svijeta nikad nije bila naivno optimisti!ka, premda je on suosje&ao sa so*ijalnom nepravdom i "elio svijet s vie solidarnosti. No, za razliku od Krle"e, 3jevi&u nije pristajalo vezivanje uz bilo kakve kolektivne projekte i utopije+ on je od'ovor na klju!na pitanja tra"io u unutarnjem prostoru, pa je i nje'ovo ;pobratimstvo li*a u svemiru< ostalo apstraktnom, ali poetski iskazanom vizijom+
Stojimo *ovjek protiv *ovjeka# u znanju a svi smo bolji# meusobni# svi skupa tmua# - naa krv# i poraz svih# u klanju# %pet je samo jedna historija dua!
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

Ivo

n'ri%

Cvidi biljeku o Gndri&uH K":(P89"%S. D6D1 L D6W3 7 P2%,-<

(j!)o *iesner (1885 1951)

antolo'ijske pjesme+ Ti%i 1i ot/ P'e#ma/ O$ra(i/ 9etn'a ! #amo6i/ :lago K!&ac "arobni% )ri'e#nica/ I)aro o$go or e"e/ A antire/

>o8en je u ?a'rebu. >adio je kao novinski korektor, novinar, urednik i izdava!. Jio je i prevoditelj 1)urd i 2im C. ?ole, :adnici F. Hu'oa2, a za vrijeme 55.

1%2
svjetsko' rata, u Jerlinu je ure8ivao mjese!nik Suradnja. :d 1-%8. do smrti, 1-01. boravi u >imu. 3mro je u rimskoj ludni*i od posljedi*a pro'resivne paralize. 3 svojoj poeziji giesner je pejza"ist, ladanjski idili!ar, sljedbenik ^)atoeve kole`. 3 pjesni!kom opusu od sve'a pedesetak pjesama, polovi*u !ine soneti, pokoja 'losa, eklo'a ili balada te nekoliko ^narativni#` ve&i# pjesama 1 8o'a ma')a, Ki& $omo ine2. Najslabiji dio nje'ovi# soneta svakako predstavlja 3ormalna stega koja se o!ituje u naivnim rimama11,. >ima je !esto skretala lo'i!nost i uop&e sadr"aj nje'ovi# pjesama u paradoksalne obrate113. >adi rime giesner je katkada 'radio i banalne ukrasne sinta'me, sa stereotipnim i neadekvatnim atributima, to je de'radilo, ne samo pojedini sti#, ne'o i !itave pjesme. 9amo posljednja nje'ova pjesma, lamenta*ija Ki& $omo ine, pribli"ila se besprijekornosti 7orme, ali njome je giesner na"alost i zaklju!io svoje pjesnikovanje. :tprilike istovremeno s pjesmama 11-1/2, javlja se giesner i sa !lan*ima. 9 te strane najzna!ajniji je nje'ov pro'ramatski uvod u Hr at#)! mla$! liri)! 11-1%2 !ime pro'ramatski de7inira novi pjesni!ki pro'ram )atoevi# sljedbenika11%. 4o kraja "ivota opsesija mu je bila da napie knji"evnu studiju i bio'ra7iju G. . )atoa pa je velik dio "ivota sakupljao 'ra8u, a dva puta je !ak u tu svr#u boravio i u Parizu, to je rezultiralo s nekoliko raznobojni# 7eljtona o )atou.
1)ilan 9elakovi&+ PS$K 4W, ?a'reb, 1-$/.2

+!stav Kr#le, (1899 1977)

antolo'ijske pjesme+ Srebrna ce#ta/ I(let ! nebo/ Je(ero/ Pe&eo #tra#ti/ Samotni (latar/ :e(imeno'/ Stra%/ Pi#mo/ Kl'!"e i/ Li#t na 'etr!

>o8en je u 3dbinji kod Karlov*a, ali je odrastao u Hrvatskom za'orju koji je smatrao pravim zavi!ajem. @o kao srednjokola* susre&e se sa G. J. Bimi&em s kojim pokre&e !asopis J!ri0. )aturirao je na 9uaku, 'dje je upoznao Nazora i nje'ovu poeziju. :d nje'a je mladi Krkle* nau!io osnovno s#va&anje poezije ( njen 7enomen u kvalitativnom zna!enju. Krkle!eva je rana poezija jednostavna i bliska, bez slo"ene 7ilozo7ije, vedra, a u isto vrijeme opsjednuta prolazno&u i smr&u. bez e'zaltirane simbolike, a slikovita i meta7ori!ka. 6o se vidi ve& u prvoj zbir*i Liri)a 11-1-2. 5sto tako, ona je i ispovijed o nemirima u !ovjeku u jednom burnom vremenu, neposredno poslije 55 svjetsko' rata. @avljaju&i se u vrlo uzburkanom vremenu nastupa brojni# protesta i ne'a*ija, koji se u umjetnosti mani7estriraju kroz ekspresionizam, dadaizam, 7uturizam, zenitizam i dru'e izme, Krkle* ne nastupa kao avan'ardist, ali nje'ova poezija ipak ne djeluje
112

;adi se o rimama tipaD &isini @ *a ini2 *"#akla @ s%akla2 "r#ari @ s%&ari2 ka&aliri @ kla&iri2 $ilja!a @ #la!a2 b"-ara @ "l%ara2 s naca @ kla!enaca itd. 11% 9eko+e s rimom vidljivi su i u pjesnitvu ?tanka Vra"a, Petra Preradovi+a, a njenom 'rtvom katkada je "nao )iti i sam Mato. 11 9in =jevi+ u nenaslovljenoj studijiEpam4letu o Matou (M"- 9n"s%i, 1!.%) i"nosi N*lavna na(elaO pjesni(ke *rupe okupljene u Hr&a%sk"j #la!"j lirici i poslije u (asopisu GriD N1. Pjesni(ki je"ik tre)a )iti )iranD on i"ra'ava impresije, sen"a#ije i emo#ije koje se odlikuju svojom kvalitetom6 2. Aradnja sti$a mora )iti metri(ki pravilna, dotjerana i *latka6 sti$ovi ne smiju $ramati ni )iti $rapavi6 uklanjaju se eli"ije6 poslije , -. i .. slo*a stoji #e"ura6 stro4e su "avrene #jeline6 %. Pjesnik, ukoliko pie na tokavskom najrje(ju, mora po"navati tokavski ak#enat6 isto tako kao to sti$ mora )iti *ladak rima tre)a da )ude po mo*u+nosti potpuna, pre#i"na6 troslo'ne rime imaju prednost.O itd.

1%%
ar#ai!no jer u njoj nalazimo elemente ekspresionizma te tzv. so*ijalne poezije. ?na!ajnu ulo'u u nje'ovim pjesmama ima koloristi!ka intona*ija 1prevladavaju "uta, *rvena i *rna boja2, boja se u pretvara u sliku, te pjesma tako dobiva svoju slikovitu dimenzionalnost i zna!enje. 1-,1. izlazi dru'a nje'ova zbirka Srebrna ce#ta, a tre&a, pod naslovom No e &'e#me, 1-,3. 3 njoj je ve& na'laenija e'zisten*ionalnost, prevladavaju komponetne tra"enja i bije'a, to &e se kasnije nastaviti i u zbirkama+ L'!ba &tica 11-,62 i I(let ! nebo 11-,82110. Pjesme iz beo'radsko' razdoblja pojavile su se u ?a'rebu u zbir*i San &o$ bre(om 11-%/2. 3 sreditu poetske zaokupljenosti ove zbirke nalazi se zavi!aj, sa'ledan u retrospek*iji na odmaklo djetinjsto i prije8eni put "ivotno' iskustva. ?birke Tamnica remena 11-%%2 i Daro i (a be(imen! 11-%,2 nose su'estivnu sna'u najbolji# ostvarenja u Krkle!evu pjesni!kom opusu. 3z zavi!aj, kao motiv prisutan ve& u zbir*i San pod brezom, osnovnim motivima ovdje se pridru"uju i reminis*enije na 'rozote rata. Poslijeratna poezija+ I(abrane &'e#me 11-%$2 i Tri &oeme 11-%-2, lirska su transpozi*ija povijesti nae'a !ovjeka u ratnim i revolu*ionarnim danima. 9misao za stvarnost i satiri!ko promatranje stvari, omo'u&ili su Krkle*u da obnovi i o"ivi jedan zanemareni i 'otovo zaboravljeni knji"evni rod ( epigramatik%. Cpi'rame Krlek* sistematski objavljuje od 1-08. u Borbi, uperivi u njima satiri!ki "ala* na slabosti, mane i nedostatke nae' !ovjeka. 3sporedo s poezijom, javlja se i s prozom, sura8uju&i najprije 1-18. s G. J. Bimi&em u &lasu S$S,a. ?ajedno s lirskim prvijen*ima izlazi mu i dramska rapsodija u tri dijela Grobnica 11-1-2 i roman :e#)!6nici 11-,12.
1Gu'ustin 9tip!evi&+ PS$K DBB, ?a'reb, 1-63.2

Ivan +oran Kova-i%

Cvidi o Kova!i&u u+ K":(P89"%S. D6D1 L D6W3 7 P2%,-<

.o)ri/a 0esari% (1902 1980)

Spravo ime+ Dobro#la T antolo'ijske pjesme+ Ka$ b!$em tra a/ 8rt a l!)a/ 8rt a"nica na'b'e$ni'i%/ Obla)/ A #!ton/ Po rata)/ P!)otina ima # a)i 1i ot/ P'e#ma gor)a/ Pol!$'ela &tica/ Sla&/ Vo6)a &o#li'e )i0e/ :ala$a i( &re$graHa/ Ti%o/ o ti%o go ori mi 'e#en/ P'e#ma mrt og &'e#ni)a/ 8o'e '!tro ! 8a)#imir!

>o8en je u Po"e'i, ali djetinjstvo proveo u :sijeku. :d 1-16. "ivi u ?a'rebu, 'dje zavrava 'imnaziju i upisuje najprije pravo, a zatim 7ilozo7iju.
11-

Posljednje tri ")irke o)javio je u Jeo*radu, kamo se 1!22. preselio i" 3a*re)a. = Jeo*radu su i"ala i nje*ova Sabrana !ela (1!%2). 9amo se )avi i prevodilatvom, prevode+i, i"me&u ostalo* i ?er*eja :esenjina, (ija je poe"ija utje#ala na nje*ov pjesni(ki ra"vitak.

1%
1-,3. upoznaje Krle"u i od tada po!inje nji#ova suradnja. najvie svoji# pjesama objavio je u Krle"inoj Knjievnoj republici. :sim to'a, Krle"a je bio jama* pri objavljivanju prve =esari&eve knji'e 1)irika, 1-312. 4ru'uje i s G. J. Bimi&em, =esar*em i )ajerom, s kojim 1-31. pokre&e reviju O(on 1izaao samo jedan broj2. 9voju prvu pjesmu, I 'a l'!bim>>> objavio je u Pobratimu 1-16, pod svojim pravim imenom 4obroslav. Jio je zaposlen u HNK i Nakladnom zavodu Hrvatske, 'dje je bio urednikom nekoliko biblioteka. 1-%-. o"enio se Elzom 'o$aj s kojom je "ivio do njezine smrti. 1-01. izabran je za !lana @G?3, a bio je i prdsjednik 4HK 11-6,N1-632. Gutor je zbirki pjesama Liri)a 11-312, S&a#ena # 'etla, I(abrani #ti%o i 11-%,2 te jo niza naslova u kojima su sakupljene nje'ove pjesme. ?a svoj rad dobio je mno'e knji"evne na'rade, a pjesme su mu prevedene na vie od dvadeset jezika. 3mro je u ?a'rebu 1-8/. 'odine. )alo koji pjesnik je jo za "ivota do"ivio toliko po#vala i ozbiljni# kriti!ki# primjedaba te toliku re*ep*iju svoje poezije u !itala!koj publi*i kao to je to bio slu!aj sa =esari&em. Kada se prvi put javlja, u #rvatskoj poeziji jo uvijek su najve&a imena Kranj!evi&, Fidri&, )ato i Nazor. =esari& se ne priklanja ni jednoj strani116. 9amo u 7ormalnom po'ledu 1vezani sti#2 mo"emo 'a smatrati nastavlja!em )atoeve i Fidri&eve linije. =esari& nije bio aktivist u smislu bilo kakvo' radikalizma, polit!ko' ii literarno' 1poput npr. Krle"e ili =esar*a2, ali s obzirom da su nje'ovi najpoznatiji pjesni!ki zapisi iz pred'ra8a+ o va'onaima, zidarima, prosja*ima, pijan*ima, praljama, bludni*ama, skitni*ama, zatvorima itd. nastali upravo trideseti# 'odina, treba 'a promatrati u paradi'mi so*ijalne literature ti# 'odina. 9 ekspresionizmom 'a povezuje inzistiranje na ritmi!kom sti#u, kao i neke teme 1%blak# Pjesnik# Krik2, dok na planu unutranje kompzi*ije radi o!iti odmak od pjesnika moderne. 6reba napomenuti i odsustnost slikovnosti te uvo8enje leksema iz raz'ovorno' jezika kao i na sklonost poeti*i romantizma 1Alaker211$. Prvu svoju zbirku =esari& je objavio tek u ,-. 'odini. njoj, me8utim, pret#odi petnaesto'odinji rad najplodnije' stvaranja, publi*irano' po knji"evnim !asopisima i novinama. ?a "ivota je objavio 10/ pjesama, od to'a, do pojave )irike, prve nje'ove zbirke, nji# 68, dakle 'otovo polovi*u. 5z to'a zaklju!ujemo da je =esari& 1-31. ve& imao iz'ra8en svoj umjetni!ki pro7il, pa je prvijena* odma# bio po#valno o*ijenjen i dobio knji"evnu naradu @G?3 1-3,.118 =esari& je jedan od rijetki# pjesnika, ako ne i jedini, u !ijem slu!aju ne mo"emo 'ovoriti o jazu izme8u fmoderne umjetnosti i !itala!ke publikef11-+ nje'ovu poeziju !itaju svi, a tome je razlo' =esari&eva modernost ( fmoderan je prije sve'a jer je "iv kao pjesnik.f1,/ No kada je rije! o nje'ovom stvaranju, zanimljivo je spomenuti !injeni*u da je =esari& stvarao prili!no sporo te bio vrlo kriti!an prema vlastitom umjetni!kom radu.
11.

Misli se na R*ri(aneR E romanti(koEna#ionalnu struju na (elu s Na"orom i ekspresionisti(koEso#ijalnu *rupa#iju koja se 4ormirala oko 7rle'e i Mimi+a. 11/ I" romatni(ko* naslije&a Qesari+ nasljeduje re"ren, iroko popularan u romanti"mu te emocionalna ponavljanja, pitanja, u"vike i sl. 118 :edan od rijetki$ koji je i"u"etno ne*ativno o#ijenio Qesari+evu Lirik (1!%1) )io je uva'eni kriti(ar $tanislav %imi&. 11! 2ntun Moljan, G"li as"&i2 Re* blika, XII>1!-., )r. - (str. .%) 121 Is%"

1%)e8u brojnim kriti!arima koji su pisali o =esari&evoj poeziji treba istaknuti !ranislava Zeljkovi(a koji je intepreta*ijom pjesme %blak dao prvu serioznu interpereta*iju jedne =esari&eve pjesme. @edna od klju!ni# tema =esari&eve lirike jest misao o vjenom povratk% 1Povratak# Kad budem trava# Srce# Pjesma mrtvog pjesnika 2, na koju se nadovezuje i motiv kr%ga kao "ivotno' prin*ipa 1Povratak2. Klju!ni prin*ip u komponiranju veoma su !esto ponavljanja 1prvi sti#Ostro7a ponavlja se na kraju pjesme2, odnsno paralelizam. Kada 'ovorimo o kompzi*ijskoj strukturi, treba na'lasiti da u mno'im nje'ovim pjesmama nalazimo kompzi*ijske elemente drame+ ekspozi*ija, kulmina*ija, rasplet, koju mo"emo stupnjevati !ak i u najkra&im nje'ovim pjesmama, poput .iho# o tiho govori mi jesen 19abljak2.
1Finko Jrei&+ %B2(T- ?8S-2(K, ?a'reb, 1-8%.2

.ra1!tin Ta'ijanovi% (1905)

antolo'ijske pjesme+ ene &o$ ora%om/ :ala$a o (a)lanim o cama/ 8'e#e"ina/ J!tarn'a ( i'e($a &o(la6en ora%/ D!go ! no6/ ! (im#)! bi'el! no6/ A go#tionici &i'em ino/ Ho6! li !6i ! #ob! g$'e 'e #ag/ Dana# tri$e#et &ete/ San'ari'e b!$nog #rca/ Ve"er na$ gra$om/ Gorano e&itaC/ Veli"an#t o mora/ Place Da!&%ine/ Pr#ten/ Ka$ mene i0e ne b!$e/ S eti O1bolt i i#o)o $r o # )ro0n'om ! nebe#ima \ Ka#ni 1etelac/ Veli"an#t o mora/ Jar$in $! L![embo!rg/ S iban' na )on'!/ S 'etil')a l'!ba i/ ;elenilo (eml'e>>>/ Gro($/ O )rilatom )on'!/ Li&an'#)a no6 na Gri"!

>o8en je 1-/0. u >astuju kod 9lavonsko' Jroda. 4iplomirao je na Ailozo7skom 7akultetu u ?a'rebu 1-3$. :bjavljuje poeziju, kratke pri!e, autobio'ra7sku prozu, ulomke iz dnevnika, biljeke, !lanke i bio'ra7ije o pojedinim pis*ima i nji#ovim knji"evnim ostavtinama. 3rednik je mnotva antolo'ija i zbornika #rvatske knji"evnosti. Na strane jezike prevedene su mu mno'e knji'e pjesama, a sam je prevodio poeziju sa slovensko' i njema!ko' jezika. Povodom pjesnikova -0. ro8endana, 8/. obljetni*e knji"evno' rada, kao i obilje"avanja $0 'odina 6adijanovi&eva "ivota u ?a'rebu, na ini*ijativu 'atice hrvatske, za'reba!ka radska skuptina ,//1. 'odine pro'lasila 'a je po!asnim 'ra8aninom 'rada ?a'reba. Gkademik 6adijanovi& dobitnik je Na'rade 'rada ?a'reba 1-60. i na'rade fFladimir Nazorf za "ivotno djelo 1-68. Na'rada f?latna !apljaf dodijeljena mu je 1--8. za *jelolupno knji"evno djelo. 4obitnik je Na'rade za "ivotno djelo f4ana @osipa i 5vana Kozar*af 1,///2 Po!asni je 'ra8anin 9lavonsko' Jroda 11--82 i >aba 11--82. :bjavio je slijede&e zbirke pjesama+ Liri)a 11-312. S!nce na$ oranicama 11-332. Pe&eo #rca 11-362. Dani $'etin'#t a 11-3$2. T!ga (eml'e 11-%,2. P'e#me 11-012. Intimna i(lo1ba crte1a i( Raba 11-002. :lag$an 1et e 11-062. Srebrne # irale 11-6/2. Pr#ten 11-632. Poe(i'a 11-$32. Ve(an (a (eml'! 11-$%2. Sabrane &'e#me 11-$02. Sam 11-$62. Pri'atel'#t o ri'e"i 11-812. S 'etil')a l'!ba i 11-8%2. 8o'e $'etin'#t o 11-802. Kr!% # ag$a0n'i 11-86, 1-8$2. 8ore ! meni 11-8$2. Sabrana $'ela I*V] +=<O*+=,=. Go(ba 1,///2. Srebrne # irale, 15?. izdanjeF =@@7.2 MMM Ritam jest jedna od 'lavni# f!arolijaf 6adijanovi&eve poezije. 9pe*i7i!ni, neponovljivi ritam svo'a sti#a postizava 6adijanovi& i uz pomo& interpunk*ije 1kad se njome slu"i u izra"ajne svr#e2. Fratimo se opet u fmlade danef, pjesmi Samostan.

1%.
Njezina je bitna vrijednost u ritmiza*iji fsadr"ajaf koji je sav skandiran majstorskom primjenom interpunk*ije. 4ovoljno je osmotriti kratko&u sti#ova i nji#ov me8usobni odnos obilje"en to!kama i zarezima+ tiina, samo&a i tu'a mladosti ovdje izravno ovise o fviku obavijestif to 'a priop&ava upravo interpunk*ija
15vo Aran'eF u knjizi 4. 6adijanovi&+ +-2%)(:8# P%8,(:- ( P2%,-# 'ozaik knjiga, 1--%.2

Ni#ola o2 (1904 1982)

antolo'ijske pjesme+ Na&!0tena )!6a/ P'e#ma na'man'em "o 'e)!/ 8olit a (a n'e(ino ti'elo/ Ne ino#t/ Po(i $ragom I#!#!/ 8la$6 b$i'e )ra' mrt a &i'etla/ Kro / Tato lo / Ki0obran/ S emir#)i &o%o$i/ K!6ice ! # emir!/ O# a'an'e )oc)e/ +> Po #t arima

>o8en je u @aj*u, a kolovao se u @aj*u i Janjoj Lu*i. Prve pjesme objavljuje u omladinskim !asopisima. )aturirao je u Jeo'radu, 'dje mu je pro7esor bio poznati srpski knji"evnik Momilo Nastasijevi(. 3pisuje komparativnu knji"evnost i latinski u Jeo'radu, a pravo u ?a'rebu te po!inje objavljvati u 9ijencu. 1-,$. objavljuje prvu zbirku pjesama, P'e#me #iroma0nog #ina, a nakon diplome radi kao 'imnazijski pro7esor u Jeo'radu. 1-3%. izlazi mu zbirka I#!# i mo'a #'ena, 1-3-. O$ rani% $o )a#ni% &i'etlo a. 1-%3. seli u ?a'reb, 'dje kao znanstveni suradnik @G?3 prevodi #rvatske latiniste. 1-0$. objavljuje K!6ice ! # emir! i S emir#)e &o%o$e, 1-6/. :o#an#)! trilogi'! 1dramske poeme2, a 1-61. A#trali'e. )no'a nje'ova djela izvo8ena su na >adioN?a'rebu. 1-$3. pie O# a'an'e )oc)e, prvu u nizu svoji# meta7izi!koN'eometrijski# poema, a 1-$%. dramu Trage$i'a &ra(nine. Nikola Bop1,1 je pjesnik koji se od po!etka opredjeljuje za stvari kao okosni*u razvojno' puta svo'a pisanja1,,. Pitanje o stvarima u nje'ovoj poeziji dobiva moralisti!ke i es#atoloke vidove, jer Bop u stvarima vidi is#odite i odredite opse"no' es#atoloko' sustava. 6rima razdobljima nje'ove poezije mo"emo tako dati odre8enja es#atoloke drame pakla, !istilita i raja pa, aludiraju&i na 4anteovu Boanstvenu komediju, i 'ovoriti o svojevrsnoj Bopovoj Komediji stvari. otovo od po!etka Bop je pjesnik no&i koji pjeva o bdijenju i kasnim satima 1No)t!rno2. 9uprostavljaju&i se olakoj prepoznatljivosti, 5sus u nje'ovu poeziju ulazi na sablazan oni# koji su u njemu #tjeli vidjeti odjenutu ideju. :n se pojavljuje kao pjesnikov dvojnik, nje'ova patni!ka sjena koja na sebe 7izi!ki prima u!inak propadanja stvari 1K!$a bi% o$io I#!#a/ I#!# #am ! #obi/ I#!# "ita no ine2. Retrdeseti# 'odina nastaje zaokret prema novoj, astralnoj 3azi. 6u stvari dobivaju ontoloku preva'u, a sanjarija prerasta sanjara 1poema Pre$a an'e o $imo ima2. No& koja je bila dno opovsko' in7erna, sada je izvrnuta pa dno prostora
121

7nji'evna je kritika Nikolu Mopa dovodila u ve"u s 4ran#uskim pjesnikom 'rancisom (ammesom (18.8 C 1!%8) s kojim je Mop ina(e vodio koresponden#iju, oso)ito kada je rije( o natprirodnim raspolo'enjima ili :ammesovom naturi"mu, ali Mop ipak nije i"ravan :ammesov u(enik, Ron je sin udaljeniji$ senkiR (Isidora ?ekuli+). Na"ivali su *a i *"e%ik"# sir"#a5%&a, er"%ik"#, lirski# *r".aik"#, k".#"e*ik"# i -e"#e%rik"# a*s"l %n"-, a potvrde "a navedene atri)ute nala"imo i u ovom Mrkonji+evom osvrtu. 122 Pro)lem moderno* u pjesnitvu 21. stolje+a mo'emo svesti na dva osnovna odnosaD odnos prema rijeima i odnos prema stvarima. Pisati modernu poe"iju "na(i korjenito preispitivati ulo*u je"ika, ali nita manje aktualna "aokupljenost je ona koja se )avi odnosom pisanja i stvari, tj. predod')e i stvarnosti.

1%/
postaje nje'ovim vr#om. 3 vezi s tim obratom, dokida se i sila te"a. stvari se osloba8aju sile te"e jer prestaju biti svojinom 1poema K!6ice ! # emir!2. 9udbina stvari u te#ni!koj *iviliza*iji Bopovo' drutva usko je povezana sa !ovjekovom sudbinom. 9tvari po!inju naputati !ovjeka, a time i nje'ovo tijelo postaje u'ro"eno pa ljudi postaju brodolom*i u'ro"ene tjelesnosti, nazvani fposljednjim tjelesni*imaf. 6jelesnost postaje 7enomenalnom naznakom ono'a to se zbiva s astralnim !ovje!anstvom. 9mrt u opovskom svemiru ne postoji, jer je u pomijeanosti i inter'riranosti svi# podru!ja du#ovne i tvarne zbilje postala suvinom 1 Nebe#)e lo1nice2, pa je time otpao i jedan od najva"niji# !inova kr&anske drame ( spasenje. 4obili smo *ikli!ku s7eru 'dje sve kru"i i vra&a se k svome polazitu, a ona uvjetuje mitsko vrijeme *ikli!ko' ponavljanja. 6ako ni smrt nije vie nepovratna, a time ni tra'i!na. >ub svemira, koji se pojavljuje u A#trali'ama, nije me8utim o'rani!enje koje lomi, ne'o sredstvo koje svija ( to je beskrajnost koja se fsvija u oblinif, a prima&i se rubu, zna!i pribli"iti se mo'u&nosti najizravnije, apsolutne intmiza*ije, povratka u sebe. 3 tom svemiru, najve&a blizina bi&a nalazi se najdalje, pa najkra&i put vodi najve&im zaobilaskom. Polemi!ki su!eljavaju&i prostorne projek*ije tradi*ionalne es#atolo'ije s prostornim sanjarijama te#ni!ko' doba, to je pjesnitvo mno'o vie e'zisten*ijalno iskustvo promatra!eve izdvojenosti ne'o do"ivljaj misti!ko' zajednitva. 6ri razdoblja Bopove poezije ni'dje se tako raz'ovijetno ne o*rtavaju kao na ravni prostorni# predod"aba. isprva *entripetalan, prostor uzmi!e od beskraja i zbija se uz predmete. 9edamdeseti# 'odina, nje'ov prostorni kon*ept do"ivljava novu mijenu u kojoj se vra&a stajalitu analo'nom onom iz prvo' razdoblja+ tra"enje zavi!ajno' i nove stvari opovsko' svemira 1ko*ka i ku'la2. Aizi!nost se sada, kao korelativ jedno' e'zisten*ijalno' stje*anja, suo!ava s opre!nom joj, a meta7izi!ki neumoljivom nemo'u&no&u+ klizavost ku'le vra&a penja!u nje'ove korake i on naposljetku vie ne zna da li se uop&e ikad pokrenuo s mjestaQ 6u je i dovo8enje u vezu ko*ke i ku'le, upisivanje jedne u dru'u, to je nemo'u&e bez jun'ovski# ar#etipova kvadrata i kru'a kao simbola tvari 1zemlje, tijela2 i psi#e, odnosno !ovjekova @a. 9an o ku'li i san o ko*ki ne predstavljaju dva susljedna, ne'o dva opre!na stupnja odnosa prema stvarima ( koliko 'od se san o ko*ki !inio ponesen iz'ledima aktivno' napora, toliko san o ku'li prikazuje nje'ovu jalovost. 6ako *ijela opovska sanjarija o astralnom odme8enju dolazi do klizavosti kao ozna!itelja posvemanje' izmi*anja oblika u nadobliku koji i# !ini suvinim. Ku'la, koja je krajnji oblik opovske medita*ije o stvarima ponavlja jo jednom stanje samo&e u nazo!nosti neke trans*enden*ije+ ako dua koja postaje s7era proizlazi iz due stvari, ona zasniva predmetni bitak, ali po *ijenu da 1se2 odvoji 1od2 ono' tko ju je nada#nuo. Pjesnikova demijurka samo&a samo je is#od mo&i samosvojnosti opstanka nje'ove tvorevine.
1?vonimir )rkonji&+ K%'8 (:- S.9-2(, po'ovor u Nikola Bop+ B%P-"SK( ?(2KFS, ?a'reb, 1-8/.2

Vla'i$ir Kova-i%123 (1907 1959)

Spseudonim+ Vla$imir 8arin)oT

12%

4akultativno

1%8
3 #rvatsko pjesnitvo ulazi nedu'o nakon prvo' svjetsko' rata kao tradi*ionalist i u njemu djeluje sve do prerane smrti 1-0-. 3 svom radu bio je daleko od svako' lapurtanizma i antitradi*ionalizma, nije #tio eksperimentirati samo radi eksperimentiranja, niti je pripadao ijednom od aktualni# knji"evni# pokreta, to su za*ijelo bili neki od razlo'a nje'ova obes*jenjivanja. >o8en je u Finkov*ima 1-/$, tamo polazi i 'imnaziju te objavljuje prvu pjesmu u Jar!evoj 'ladosti 1S)e&#a, 1-,32. ?atim u ?a'rebu studira pravo i 7ilolo'iju. 9ura8uje u brojnim novinama i !asopisima. Prva zbirka, Otro ano &rol'e6e izlazi mu 1-38. 5stovremeno prevodi Heinea, 5bsena, JY*#nera i Kellera. 3o!i dru'o' svjetsko' rata bi je ravnatelj >adioN?a'reba, a poslije rata korektor Nakladno' zavoda Hrvatske 1kasnije ;?ore<2. 1-03. objelodanjuje dru'u zbirku Ee#te i 'ablani. Jio je jedan od posljednji# iz plejade #rvatski# pjesnikaNboema, ne do"ivjevi svoju posljednju pjesni!ku zbirku Jantar na #!nc! 11-0-2, koju je sam priredio kao retrospektivu svoje'a 30N'odinje' lirsko' stvaranja. Kova!i& je izraziti pjesnik raspolo"enja, meki# timun'a, 7luidni# duevni# stanja, intenzivni# emo*ija, jeseni i smrti kao dominantni# motiva kojima daje sasvim osoban ton. 6i motivi osobito su na'laeni u posljednjoj nje'ovoj zbir*i :antar na suncu. 5ako tu nije me8u prvima 1poput =esari&a npr.2, Kova!i& se a7irmirao i kao so*ijalni pjesnik, a nje'ove so*ijalne pjesnike ubrajaju se me8u bolje proizvode #rvatske me8uratne so*ijalne poezije. :no to je nje'ovoj poeziji mo"da najvie nedostajalo su ve&i i krupniji zamasi, osobni slu!ajevi i do"ivljaji koji bi adekvatno bili transponirani u pjesni!ki izraz. Poezija mu je sva u diskretnoj intimnosti, titravim sjenama i dr#tajima tanane osje&ajnosti. 9likovito re!eno, to je poezija koja vie tinja ne'o to bukti, ona nije plamen ne'o roj iskara. @edina nje'ova antolo'ijska pjesma+ )jubav je ula u ku0u, iznimna je po raspolo"enju, a zbo' svijetli# tonova i optimizma, !ak i pomalo nekova!i&evskaQ 5zdvojen od tokova svo'a vremena, Kova!i& je 1kada su se dru'i bavili e'zisten*ijalnim problemima u poeziji2 pisao poeziju pejza"a, muzikalno' ritma i !isti#, zvonki# rima, 'otovo u realisti!kom kodu. 5spod nje'ove, slavonski obojene sjete krije se tra'i!ni osje&aj "ivota i melankolije koja prelazi 'otovo u o!aj 1Svjetlucaju uspomene2, predo!en svijetom koji je poput kazalita, ali u kojemu mi nismo 'lum*i koji i'raju svoje ulo'e ve& tek obi!ne lutke kojima upravlja nama nepoznata volja i nedoku!iva svijest 1'arionete2. Nje'ov stra# i neizvjesnost 'otovo su ka7kijanski 1;a 8erme su koplja koja prijete<2. Kao kriti!ar, Kova!i& tako8er nije slijedio neki !vrsto de7iniran sustav vrijednosti+ prikaze je pisao po sr*u i diktatu vlastita do"ivljaja ( sasvim impresionisti!ki. )e8u prvima je pisao o =esari&u, o Benoinoj )jubici, )ileti&u, >ai&u, avelli i dru'ima. Na "alost, *jelokupna nje'ova ostavtina, koja je bila po#ranjena u vinkova!koj radskoj knji"ni*i i !itaoni*i, u potpunosti je unitena u 'ranatiranju 1--1O1--,.
14ubravko @el!i&, S$K, ?a'reb, 1--$.2

.ijale#talno 2jesni/tvo Ni#ola Pavi% (1898 1976)

1%!

antolo'ijske pjesme+ ;emlica na0a/ 8eHim!r#)a/ V le#!/ Pri'ateli

>o8en u ?a'rebu, ali je "ivio u Rakov*u. Prva zbirka kajkavski# sti#ova Po(ableno c et'e 11-,32 pojavljuje se sve'a est 'odina nakon prve moderne kajkavske zbirke sti#ova. 9lijede&u zbirku, Po&e )e, izdat &e tek 1-%/. 1-68. obavljena mu je zbirka sabrani# pjesama, Pr#ten ( en)n!l. Pavi& je pjesnik me8imursko' !ovjeka, nje'ova odnosa prema zemlji i postojanju s njom i na njoj. do"ivljava je sentimentalno i domjani&evski sjetno ili #umorno, 'roteskno ili tamno. >adi se o pjesniku vezano' sti#a, iako prividno dominira versNlibre. 6endira prema na'laeno metri!kom sti#u, ali poezija mu nije monotona, jer je zbo' rasporeda ak*enata i boje vokala, sti# uvijek dru'a!iji. 3z 4omjani&a, alovi&a, Krle"u i orana, i ime Nikole Pavi&a nesumnjivo ostaje trajnom vrijedno&u dijalektalne, a po tome i sveukupne #rvatske poezije.
1)arin Arani!evi&+ PS$K DBW, ?a'reb, 1-$3.2

Mate "alota124 (1898 1963)

Spravo ime+ 8i'o 8ir)o i6T antolo'ijske pjesme+ Si&e &i a/ Ko(a/ Ko&n'a/ 8o'a mati

3 knji"evnosti se prvi put javlja nepotpisanim !lan*ima u pulskom $rvatskom listu 11-1$N1-182. Po zanimanju je bio sveu!ilini pro7esor 1doktor ekonomski# znanosti2. Prve sti#ove objavio je 1-3/. u (stri, a 1-38. u ?a'rebu mu izlazi prva pjesni!ka zbirka Dragi )amen. Poslije rata objavljen mu je roman Ti'e#na (eml'a 11-%62, kronike Stara &a(in#)a gimna(i'a 11-0/2 i P!na 'e P!la 11-0%2, Pro(a i &oe(i'a 11-0-2 i kona!no, veliko nje'ovo djelo, znanstvena studija 8ati'a Vla"i6 Iliri)+<@ 11-6/2. Kao pjesnik, Jalota je usko vezan za rodnu 5stru 1 Pramali0e# 2oenice# 'oja mati2. 3 svojoj dijalektalnoj poeziji, on se usko poistovje&uje s istarskom zemljom, ljudima i stvarima
1)arin Arani!evi&+ PS$K DBW, ?a'reb, 1-$3.2

Pere (j!)i% (1901 1952)

antolo'ijske pjesme+ P!#ta bar$a/ Va&ori i(me' 0)o'i%/ None

@avlja se pjesmama u dubrova!kom 9relu 1-18, a prvu !akavsku zbirku, :o$!l#)e &i#me objavljuje u Bibeniku 1-,$. Pravu &e a7irma*iju do"ivjeti tek 1-33, izlaskom $rvatske moderne lirike, u koju je bilo uvrteno i nekoliko nje'ovi# pjesama. 1-3-. objavljuje zbirku Na &o'i% i &!ti%, a 1-0$, posmrtno mu izlaze I(abrani #ti%o i. Fe& od prve pjesme, "ai koji, Ljubi& u svojoj poeziji o"ivljava uspomene iz djetinjstva. Neke su mu pjesme ule i u -ntologiju nove *akavske lirike 11-3%2. Pisao je i eseje o lirskoj poeziji i kinemato'ra7iji, ali prije sve'a 'a spominjemo kao !akavsko' pjesnika.
1)arin Arani!evi&+ PS$K DBW, ?a'reb, 1-$3.2
12

Mate Jalota je "apravo pseudonim pod kojim je ovaj autor o)javljivao u*lavnom svoja knji'evna djela6 poe"iju i pro"u (prvi put upotrije)io *a je 1!18.), dok je ostale svoje radove o)javljivao pod pravim imenom C Mijo Mirkovi+. 120va studija )ila u kra+im ver"ijama o)jelodanjena ve+ i ranije, u dva navrataD Flacius (1!%8) i Matija Vlai (1!-/).

1 1

.ra1o +ervais (1904 1957)

antolo'ijske pjesme+ 8o'a (emla/ Tri nonice/ Stari mla$i6/ :og $omo ina

>o8en je u :patiji. Poti*aj za pjevanje na dijalektu, mladom je ervaisu dao Nazor pa mu 1-,-. u =rikveni*i izlaze Ia)a #)i #ti%o i. Prve pjesme objavio je jo 1-,0. u tr&anskom "aem glasu 1na standradnom jeziku2, dok mu prvi !akavski sti#ovi izlaze 1-,$. u (starskoj rije*i i ljubljanskom 9ezu 11-,82. 9vojim !akavskim sti#ovima ervais ulazi u autenti!ni istarski svijet noni&a, ribara i kmeta. Najpoznatija je nje'ova antolo'ijska, pro'ramatska pjesma 8o'a (em'a 1koja &e kasnije dobiti naslov Po$ A")!n2. )e8u poznatije pjesme ubrajaju se i .ri nonice, Brikula# Bo0e# .ri kraji ili .anac. ervais je i autor nekoliko drama 12eakcioneri# 2adi se o stanu# Karolina 2ije*ka# uhi# +udo djevice (vane# Palmin list# Fjak iz -merike2 noveleta, #umoreski i !lanaka, kao i neobjavljeno' romana 'ladi0. 1-0$. izale su nje'ove Ko(eri'e i %!more#)e.
1)arin Arani!evi&+ PS$K DBW, ?a'reb, 1-$3.2

P3O4 Miroslav Krlea (1893 1981)

antolo'ijske pjesme+ Je#en'a &'e#ma/ Plameni 'etar/ Na0a )!6a/ No)t!rno ! #amotno' #obi/ P'e#ma #tarin#)og ormara/ P'e#ma mrt om "o 'e)!/ Jer!(alem#)i $i'alog/ No6 ! &ro inci'i/ P'e#ma torea$ora/ :onaca ! &re$ e"er'e/ Ni me$ c et'em ni &ra ice/ K%e en%iller/ Na m!)a%/ Planetari'!m

Krle"a je nedvojbeno klju!na 7i'ura #rvatske knji"evnosti ,/. stolje&a. 3 rodnom ?a'rebu polazio je osnovnu kolu i 'imnaziju, a kadetsku kolu u Pe!u#u,

1 1
'dje kao jedan od najbolji# pitoma*a zaslu"uje *arsku stipendiju za budimpetansku vojnu akademiju Ludovi*eum. Nakon dva pokuaja bije'a u 9rbiju, isklju!en je iz svi# !asni!ki# kola pa se 1-13. vra&a u ?a'reb, a ve& sljede&e 'odine po!inje nje'ova intenzivna knji"evna djelatnost+ 1-1%. izlaze mu u Knjievnim novostima drame Legen$a i 8a#)erata. >adi i kao novinar. Nakon 'ali*ijsko' ratno' iskustva 1-16, nastavlja knji"evnu i novinarsku karijeru te se an'a"ira na strani so*ijaldemokratsko' i komunisti!ko' pokreta te napada velikosrpsku ideolo'iju i kara8ore8evi&evsku monar#iju te polemizira o #rvatskoj kulturi i knji"evnosti. 1-1-. "eni se "eposavom G!elomI *angrga, a u me8uratnom razdoblju pokre&e nekoliko !asopisa+ 1-1-. polumjese!nik Plamen 1s G. =esar*om2, 1-,3. Kn'i1e n! re&!bli)!, 1-3%. Dana# 1s ). Jo'danovi&em2 i 1-3-. Pe"at, u kojem nastavlja sukob zapo!et Pre$go orom Po$ra #)im moti ima Krste He'edui&a iz 1-33. Nakon uspostave N4H, nje'ove knji'e i ime su zabranjeni, a na "ivotu ostaje za#valjuju&i samo utje*ajnim prijateljima. Kapitula*ijom 5talije, mijenja se odnos ustako' re"ima prema Krle"i pa mu Paveli& nudi aktiviranje u javnom "ivotu, ali Krle"a to odbija, kao i pozive za pristupanje partizanskom pokretu, boje&i se osvete svoji# protivnika u sukobu na ljevi*i. Nakon 4ru'o' svjetsko' rata ure8uje Re&!bli)!, postaje !lan, a zatim i potpredsjednik @G?3, prijateljuje s #osipom !rozom -itom, ravna Leksiko'ra7skim zavodom, pripremaju&i en*iklopedijska izdanja. Na kon'resu u Ljubljani, 1-0,. dr"i 'ovor koji &e ozna!iti obrat u odnosu na domina*iju so*realizma i do'matizma u umjetnosti. Bezdeseti# 'odina postaje nedodirljivom institu*ijom kulturno' i knji"evno' "ivota, pokre&e !asopis Dor!m i okuplja oko sebe niz na*ionalno orijentirani# intelektuala*a. Nakon potpisa na eklaraciju o nazivu i poloaju hrvatskog jezika podnosi ostavku na !lanstvo =K 9KH i povla!i se iz javno' "ivota. ?a vrijeme Hrvatsko' prolje&a dr"i se rezervirano, ali se nakon nje'ova sloma zala"e za pro'onjene intelektual*e. 3mire u ?a'rebu krajem 1-81. Krle"ino je knji"evno djelo modernisti!ki projekt u liri*i, drami i pripovjednoj prozi, a napisao je i nekoliko knji'a eseja, polemika 18o' obra"!n # n'ima2, putopisa 1I(let ! R!#i'!2, dnevnika i autobio'ra7ske proze 1D'etin'#t o +=O< +=O-2. 4o 1-3/. objavio je i nekoliko zbirki pjesama 1 Pan, Tri #imConi'e, P'e#me I, P'e#me II, P'e#me III, Liri)a2, a vr#un*em nje'ova opusa i moderno' #rvatsko' dijalektalno' izraza smatraju se :ala$e Petrice Kerem&!%a 11-362. Nje'ov dramski op%s premauje petnaest jedno!inki i drama, napisani# i dora8eni# izme8u 1-13O1%. i 1-$/, a naj!e&e se dijeli u !etiri razdoblja+ mladena!ko 1Legen$a/ 8ic%elangelo :!onarotti/ Kri#toCor Kol!mbo/ 8a#)erata/ Kral'e o/ A$am i E a/ Saloma2, s jakim utje*ajima se*esije, simbolizma i ekspresionizma, obu#va&eno u knjizi Legen$e 11-332. prijelazno+ od ekspresionizma prema realizmu, odnosno s mita na drutveni i politi!ki "ivot 1A logor!, V!"'a), Golgota2. 'lembajevsko 1Go#&o$a Glemba'e i, A agoni'i, Le$a2, koje predstavlja ina!i*u psi#oloko'a i drutvenokriti!ko' realizma. razdoblje sinteze ili povratka na mladena!ku dramatur'iju 1Arete', P!t ! ra'2. Krle"ina novelistika razvrstava se obi!no u tri tematske skupine koje od'ovaraju trima knji'ama+

1 2
novele o #rvatskim domobranima u vrijeme 5 svjetsko' rata. nastaju ,/Ni# 'odina i !ine #omo'enu *jelinu koju je u potpunosti oblikovana knji'om Hr at#)i bog 8ar# 11-%62. novele okupljene oko motiva smrti i "ivota intelektuala*a 18la$a mi#a Alo'(a Ti"e)a# E r"a) &o$ o$o&a$om2 u #rvatskim prilikama prve !etvrtine ,/. st. koje su nastajale od 1-1-. do 1-3$. te su najprije veliki dijelom ule u zabranjenu knji'u Hil'a$! i 'e$na #mrt 11-332, a *iklus je u *ijelosti obu#va&en tek knji'om No ele 11-%82. novelisti!ki 7ra'menti o lembajevima, koji na svojevrstan na!in upotpunjuju dramski svijet i obiteljsku povijest.

Napisao je i pet romana+ Tri )a alira go#&oHice 8elani'e 11-,,2, Po rata) Dili&a Latino ic(a 11-3,2, :an)et ! :lit i 11-382 i Na r!b! &ameti 11-382, a u poratnom razdoblju pie i pet knji'a povijesnoNobiteljsko' romana ;a#ta e 11-6$2.
KRISTODOR KOLA8:O C$rvatska rapsodija# D6D4<D3G Je$no"in)a ,biva se na admiralskoj lai aSveta 'arijaa u no0i pred otkri0em "ovoga Kopna! %lujna je no0# veliko nevrijeme i o*ajni robovi proklinju A$mirala CKri#toCor Kol!mbo< koji ih je uvalio u ovu plovidbu u "epoznato! -dmiralska falanga pokuava ih urazumiti# ali robovi se osje0aju izigrani i prevareni velikim obe0anjima o "ovoj ,emlji pa se bune i otkazuju poslunost te trae jednakost! -dmiral priznaje falangi da ne vjeruje u ,emlju i Stari svijet# pa tako ni u panjolskog kralja# kojega opisuje kao glupana! >alanga to ocjenjuje kao veleizdaju pa ga mu*e i razapinju na jarbol! Ftom svi0e i uo*ava se kopno na horizontu! Svi pomahnitaju od radosti# a -dmiral se u zavrnom monologu obra0a "arodu# njegove rane se razdiru a po palubi curi admiralska krv! KRALJEVO C$rvatska rapsodija# D6D4< Je$no"in)a 2adnja se zbiva na Kraljevskom sajmu# jedne no0i u kolovozu u predratnom ,agrebu! Sve je prepuno neobuzdane vike! Svaaju se seljaci i gradska agospodaaN sve je izmijeano s vikom mesara# kobasi*ara# kolportera i ostalih prodava*a! Fskoro se radnja seli u kr*mu! .amo piju no0ne dame 8argit i Stella! F kr*mu dolazi 8a$am pa joj se pridruuju! Saznaju da se u bordelu objesio *ovjek! olazi Jane( / mrtvac koji se objesio! jevojke vrite od straha! Pojavljuje se i utopljnik 9ti'eC! Poziva :aneza da se vrate na 'irogoj prije izlaska sunca# ali on *eka An)! u koju je zaljubljen! %na se pojavljuje sa svojim ljubavnikom Her)!le#om! ok ovaj odlazi po pi0e# :anez dolazi do -nke i razgovara s njom! %na ga tjera od sebe jer smrdi kao mrtvac! Kolo mrtvaca s 'irogoja plee oko uasnute -nke! 9izija se rasplinjuje kad se vrati $erkules! -nka pla*e u njegovom naru*ju# a :anez nasr0e na $erkulesa! -nka s $erkulesom odlazi# a :anez sam nastavlja piti dok s prvim pijetlovima ne padne definitivno mrtav! %dvoze ga mrtva*ka kola! %pet se plee kolo i dalje slavi Kraljevo!

3 Kraljevu Krle"a odba*uje sve kazaline konven*ije s po!etka stolje&a te se odlu!uje za posvemanju pjesni!ku slobodu u vo8enju radnje, izboru i povezivanju motiva spram vremena, prostora i likova. ?adr"ava si i pravo mijeanja stilova. prijelaza iz visoki u niski i prijelaza iz realno' u irealno te tako stvara uzavreli pulsiraju&i svijet u kojem vrijede tek flo'ika ekstazef i flo'ika #alu*ina*ijef. Naoko kaoti!na zbivanja kazalina su meta7ora bolesno' poreme&eno' drutva koje bez'lavo srlja u propast 9a likovima 1@anez, Gnka, Herkules, Btije72 koji su nasljedni*i tipizirani# likova renesansne komedije, Krle"a ljubavnu dramu izvr&e u groteskn% 3ars% koja ironizira pu!ke vrijednosti i praznovjerje, poi'ravaju&i se rodoboljubnim,
12.

Kris%"+"r K"l #b" prvi je put tiskan pod naslovom Cristoval Colon u knji"i Hr&a%ska ra*s"!ija (1!18), a potom 1!%%. u knji"i Le-en!e, ovo*a puta pod naslovom Kris%"+"r K"l #b". 7rle'a je 7"l"na, prema vlastitim rije(ima, posvetio Fenjinu jer je u Qolonuvu liku meta4ori(ki vidio Fenjina.

1 %
sentimentalnim i sablasnim kliejima 1izlazak mrtva*a, lutanje zemljom i ponovni silazak u 'rob2 koji su karakteristi!ni za pu!ku knji"evnost1,$.
VAIJAK+<, CSavremenik# D63A< 8alograHan#)i $ogaHa' ! tri "ina Drama ! tri "ina # &re$igrom i intermecom Predigra se dogaa u redakciji ]"arodne sloge_! 2azgovaraju suradnici u novinamaH Pol!gan# meter 9i&!0i6# Strelec i dr! olazi vijest da se u haustoru nalazi mrtvac# a kasnije se ispostavi da je rije* o veletrgovcu jajima# gospodinu 8a3er!! F redakciju dolazi Venger*Agar)o i6# bivi urednik i osniva* ]"arodne sloge_! Svaa se sa efom tvrde0i da je oteo njegove novine! .u je i Kre0imir Hor at# apsolvent filozofije i invalid# ujedno i suradnik ]"arodne sloge_ koji objavljuje da 0e se preseliti na selo! Prvi *in dogaa se usred jake zime u selu 9u*jak# u ku0i udovice seoskog u*itelja# 8ari'ane 8argeti6)e! .u su i narednik Panteli'a Ern)o i6# J!ro# stari Ha$ro i6 # andar te -merikanka E a# biva vlasnica crna*kog bordela u ?hicagu! Fdovica se nakon smrti supruga koji je poginuo u ratu boji deloacije# ali ostali je tjee da je kao udovicu palog ratnika ne smiju izbaciti! "a vrata lupa ranjeni $orvat koji je postavljen u 9u*jak za novog u*itelja! "a putu su ga napali i orobili pripadnici ,elenog kadera! "akon to previju ranjenika# svi se spremaju za spavanje! F no0i $orvat i udovica razgovaraju L on ju tjei da ju ne0e izbaciti iz stana# koji mu sada# kao u*itelju pripada! $orvat se svaa s L!)a"em# Tomerlinom i #tarcem L pripadnicima kolskoga odbora koji ga optuuju da je prodao kolska drva i kaf te trae natrag kolsku imovinu! ,apravo ih je prodala udovica koju oni ne mogu podnijeti jer je u jednoj prostoriji kole otvorila trafiku! Kasnije se svaaju $orvat i udovica! %na tvrdi da nosi njegovo dijete# dok on istovremeno ljubuje s 8vom! (znenada se u selu pojavljuje 'arjanin mu La(ar za kojega se vjerovalo da je poginuo! +itavo selo se *udi# a on se vra0a prosvijetljen# svima govore0i o Bogu! .re0i *in dogaa se u 8vinom domu! %na se svaa s majkom jer od zvrjanja njezinog vretena ne moe sluati glazbu pa joj vreteno baca u vatru! olazi $orvat koji joj se jada i pri*a joj o svom no0anjem snu! F posljednjem dijelu opisan je ]bjesomu*noskndalozni san Kreimira $orvata_H on sanja svoje vjen*anje s nekom gospoicom iz djetinjstva koje pomalo nalikuje karminama! 'eu gostima su i njegovi pokojni roditelji te 'arijana prerezanih ila! Svi se svaaju i vi*u jedni na druge! olazi 8va s brodskim kartama i poziva ga da zajedno otputuju u -meriku! %na ima ukradene dragocjenosti iz crkve s kojima 0e u -merici kupiti farmu! "o 'arijana ju je tuila pa dolazi Pantelija da je uhiti! 8va odlazi da se presvu*e# ali se iznenada vra0a s pitoljem i ubija Panteliju koji ju je doao uhititi! %na i $orvat odlaze u -meriku! GOLGOTA+<= 1SK&DAB# 1-,,2 Drama ! &et "ino a
Sjenama 2ichmonda i >ortinbrasa

F pivnici# u sobi ruskog zarobljenika An$re'a# svaaju se *lanovi arsenalskog odbora Pa le# Kri#ti'an# Klement# Petar i I an! Pavle optuuje Kristijana da je njihovu namjeru da tunel i most dignu u zrak izdao policiji i da 0e jo no0as osmorica biti strijeljana! olazi -ndrej s vije0u da je dio ljudi ve0 zarobljen te s papirom koji dokazuje da je policija o tome bila obavijetena! akle# meu njima se nalazi izdajnik! F vrijeme kada se -ndrej pojavljuje# Kristijan neopaen bjei!
12/ 128

Joris ?enkerD pred*ovor u M. 7rle'a, KRALJEVO A HRVATSKI ,OG MARS2 KZ, Vara'din, 2111. N<rama V jak je $etero*eno delo, tematski i 4ormalno. = podjednakoj meri pisa# anali"ira so#ijalne i erotske motive kao u"rok survavanja intelektual#a u )lato. Tormalno, nije se opredelio "a (ist o)lik klasi(ne psi$oloke drame kao to +e u(initi u Gle#baje&i#a nekoliko *odina do#nije. = V jak su jo vidljivi tra*ovi ekspresionisti(ko* teatra sna, kao i konstruk#ioni "a$vati u kompo"i#iji (predi*ra, interme#o). No, "a ra"liku od le*endi, u kojima irealna radnja ima va'nije mesto od realne, ovdje je ona redukovanaD reali"am, odnosno naturali"am s#ene dominira V jak"#.O (;adovan Vu(kovi+) 12! NG"l-"%a je nastala u vreme kada je postalo vrlo aktuelno pitane proletersko* po"orita i drame. 9o je istovremeno trenutak nakon u*uivanja revolu#ije u ?rednjoj Hvropi i )itki "a re"ultate revolu#ionarno* 0kto)ra. <akle, vreme osvedo(ene prakse revolu#ije, kad dola"i do #epanja napredno* radni(ko* pokreta u ra"ne 4rak#ije, u kojima se na ra"li(ite na(ine postavlja pitanje dalje )or)e, a istovremeno i proleterske umetnosti u kojoj se ona re4lektuje.O (;adovan Vu(kovi+) 1%1 Sr*ski knji(e&ni -lasnik

1
rugi *in dogaa se u no0i u ku0i arsenalskog radnika K#a era! "jegova ena *uje sumnjive umove te moli mua da provjeri o *emu se radi! F zada0nici svoga sina Ksaver pronalazi zada0u o -hasveruDAD i *udi se to u koli daju djeci takve teme! "a vrata lupa Pa le kojega progoni konjica! Ksaver mu eli otvoriti# ali ena to ne doputa Csituacija je vrlo sli*na biblijskojH Pavle u ulozi (susa# a Ksaver kao -shaver< pa Pavla konjica sustie i objesi na ljivu pred Ksaverovom ku0om! 2adnici na poslu u carskoj oklopnja*i raspravlju o politici! .u je i Ksaver koji sjedi kao izgubljen i bunca o Pavlu koji je pred njegovom ku0om objeen na ljivi! 2adnici misle da je enuo pame0u! olazi Kristijan koji poziva ljude na trajk# ali tu je i -ndrej koji ga optuuje kao :udu i izdajnika koji ih je sve izdao! :edni stanu na Kristijanovu# a drugi na -ndrejevu stranu# nastaje tu*njava na kraju koje -ndreja odvode vojnici! "a groblju pokapaju ubijene radnike arsenala! Ksaver prepri*ava svoju pri*u s Pavlom koji ga je molio da ga spasi pred progoniteljima# a on se to bojao u*initi te optuuje svih kao izdajnike nakon *ega ga ostali zatuku! Pijani Kristijan se vra0a ku0i! +eka ga o*ajna 1ena s bolesnim #inom! Kristijan ju tjera na spavanje i sam *eka doktora koji konstatira da 0e dje*ak# iako nema nikakvih komplikacija / do jutra umrijeti! Kristijan trai objanjenje i $o)tor mu saop0ava da je to zbog toga to je lano prisegao na ime svojega djeteta da govori istinu kada je lagao Cu prvome *inu< i u posljednja dva dana skrivio smrt tolikih svojih kolega! %*ajni Kristijan odjednom postaje i poboan# iako to do tada nije bio# ali doktor u crnim rukavicama zadavi bolesno dijete# dok Kristijan sve to samo nemo0no gleda! oktor odlazi# a ena se budi# i kada vidi to se dogodilo L glasno nari*e i lupa glavom o postelju!

>ikl%s o /lembajevima 1tri drame i jedanaest prozni# 7ra'menata2 nastao je u razdoblju 1-,6N1-3/. 9voj 'ra8anski *iklus Krle"a do"ivljava kao svojevrsno uklju!ivanje u europski dijalo' o krizi 'ra8anske svijesti. 9am Krle"a demantira bilo kakvu vlastitu inten*iju da u *iklusu o lembajevima predstavi stvarni "ivot za'reba!ke visoke 'ra8anske klase. Naime, u ?a'rebu se nije 'ovorilo jezikom kojim su 'ovorili lembajevi, niti su Hrvati imali 'ra8ane na razini lembajevi#, pa i# treba s#vatiti kao pi!ev umjetni!ki konstrukt nastao u doslu#u s europskim knji"evnim i intelektualnim tokovima.13, No 'lembajevska trilo'ija nije samo proizvod dijalo'a s europskom knji"evno&u, ve& postoje i sna"ne spone s Fojnovi&evom ubrova*kom trilogijom. lembajevi su izrazito interna*ionalno, kozmopolitski obilje"eni, a radnja je smjetena u razdoblje oko 5. svjetsko' rata 1&ospoda &lembajevi do'a8aju se 1-13, F agoniji 1-,,, a )eda 1-,0.2, u'lavnom u 'ra8anskim salonima.
:9P:4G LC)JG@CF5 Drama ! tri "ina i( 1i ota 'e$ne agramer#)e &atrici'#)e obitel'i %dvija se jedne no0i# kasnog ljeta D6DA# u ku0i imu0ne bankarske obitelji &lemba5! "akon sve*ane ve*ere u *ast sedam uspjenih poslovnih desetlje0a obiteljske tvrtke ]&lemb5 )td_# odvija se niz dijaloga u kojima se karakteriziraju sudionici i uvode klju*ni dramski motivi! F sreditu se nalazi odnos izmeu Leona Glemba3a i njegova oca Ign'ata! (gnjat je ef tvrtke# bankar i industrijalac# a )eone je slikar# nervozni ekscentrik koji se nakon jedanaest godina vra0a u obiteljski dom! )eonova majka je prije jedanaest godina izvrila samoubojstvo# kao i njegov brat I an i sestra Alice! "akon maj*ine smrti# otac se oenio svojom be*kom ljubavnicom E%arlottom 2ernero om bar!nicom Ea#telli# koja je to iskoristila za put u visoko s drutvo i s kojom je dobio sina Oli era! :edini prisan kontakt )eone te ve*eri uspostavlja s barunicom ,5gmuntoviz# udovicom svoga brata# koja je nakon (vanove smrti ula u dominikanski samostan kao #e#tra Angeli)a! Prvi *in zapo*inje njihovim dijalogom CI'utno je sve to u nama# draga moja Beatrice# nevjerojatno mutno!J<# koja otvara temu njihova razgovora o odnosu racionalnog i osjetilnog# ali i navje0uje *itav niz malih tajni koje se kriju iza fasade uspjenog poslovnog carstva! F konverzaciju ulazi i stari Dabric(3 C(gnjatov brati0<# ispovjednik barunice ?astelli Slberbrandt i $r> Pa!l Altman# lije*nik! )eone neprestano podriva tobonju obiteljsku idilu# insistiraju0i da je njihovo bogatstvo sticano na zlo*inima i prevarama! P!ba#
1%1

Prema )i)lijskoj le*endi 2$asver nije $tio Isusu dati vode na nje*ovu kri'nom putu do Aol*ote pa *a je Isus prokleo na vje(no prokletstvo i lutanje. 1%2 Predra* Matvejevi+D RAZGOVORI S MIROSLAVOM KRLE;OM, 3a*re), 1!/8.

1 mladi >abricz5 i pravni zastupnik tvrtke trai ovlatenje za odgovor u kampanji koja protiv barunice ?astelli vodi socijalisti*ki tisak jer je baruni*ina ko*ija nesretnim slu*ajem usmrtila XA/godinju proleterku R!&erto ! s kojom je ivjela nevjen*ana ena njezina pokojnog sina :osipa L Dani)a! "akon smrti stare 2upertove# >anika je u interesu tek roenog djeteta podigla odtetnu tubu protiv barunice# ali je sud odbio njezin zahtjev pa ona ve0 nekoliko puta dolazi pred vrata &lembajevih i moli za materijalnu pomo0 kako bi kupila singericu i tako# kao velja# preivjela! )eone joj kupuje singericu# ali ona u meuvremenu jo jednom dolazi na vrata &lembajeva# a kada je posluga opet odbije# penje se na tre0i kat njihove ku0e i sa sedmomjese*nim djetetom u naru*ju# baca na ulicu! %bitelj eli )eonovu gestu iskoristiti kao *in glembajevske dobrohotnosti# ali on to odbija! rugi *in zbiva se nepunih pola sata nakon provogaH )eone je odlu*io smjesta otputovati te se pakira! Silberbrandt ga moli da porekne njegove no0ne posjete barunici koje je )eone maloprije spomenuo# a stari &lemba5 *uo! Potom i otac ulazi u sobu# dolazi do sukobaH )eone predbacuje ocu maj*ino samoubojstvo i pokuava ga uvjeriti da je u braku s bludnicom# a kada ga otac udari# priznaje mu da je i on spavao s njom kao 3B/godinjak! Starom &lemba5u je nato pozlilo i sruio se! .re0i *in dogaa se oko odra starog &lemba5a! )eone crta pokojnog oca# a mladi >abricz5 saznaje da je glembajevsko poslovno carstvo propalo! Barunica ?astelli pokuava se pribliiti )eoneu# ali on je odbija# a ona shva0a da je i sama financijski upropatena jer je &lemba5 krivotvorio mjenice i manipulirao novcem s njezinih ra*una! )eone pak shva0a da je njegov sukob s ocem tipi*ni glembajevski konflikt# priznaje da se cijeloga ivota bori protiv vlastite naravi# pokuavaju0i pobijediti &lemba5a u sebi! ok trai su0ut u -ngelikinu drutvu# barunica ih vrijea u napadu bijesa te on pojuri za njom sa karama u ruci! +uju se tek rije*i jednoga slugeH I&ospon doktor zaklali su barunicu\J

lembajevi su knji"evna tvorba i nji#ov svijet je izmiljen pa tako i treba pristupiti tekstu u kojem se osje&a jak utje*aj europske dramske tradi*ije od naturalizma do se*esije, s tipi!nim motivima drutvene nepravde, #ipertro7irane osjetljivosti, moralne de'enera*ije i bioloke determina*ije. 9mrt je jedan od sredinji# motiva, to upu&uje na vezu s velikim dijelom pi!eve novelistike, a sli!no vrijedi i za obiteljske odnose 1posebi*e o*a i sina2. :bitelj "ivi na tu8im smrtima, njezini se !lanovi me8usobno ubijaju i di"u ruku na sebe, a na motiv smrti nadovezuju se motivi nov*a, tijela, putenosti i du#ovnosti. Lo'ika dramsko' sukoba izvedena je sukobom pojedin*a s okru"enjem iz koje' potje!e 1Leon2, ali unato! svemu, on je lo'ikom krvi pravi lembaE i zato !ini upravo ono to i oni !esto !ine ( ubija. 6ime se izravno upu&uje na po!etak, potvr8uju&i slijedom zbivanja sukoba da je ;mutno< vrlo relevantan od'ovor na pitanje kako stoji stvar s !ovjekom.

A AGONIJI C$rvatska revija# D634< Drama ! tri "ina Prvi *in odvija se u kroja*koj radnji La!re Lenbac%o e! "jezin mu# bar!n Lenbac%# sklon kocki i alkoholu# trai od nje novac koji mu )aura odbija dati# a on prijeti da 0e po*initi samoubojstvo jer se obvezao da 0e imati novac do sedam sati! olazi $r> I an Kri1o ec# a uskoro potom )enbach odlazi! Kriovec i )aura razgovaraju! %na ne vjeruje da su )enbachove prijetnje samoubojstvom ozbiljne jer time prijeti ve0 godinama! olazi 8a$eleine Petro na! )aura je poziva ve*eras k sebi# ali utom se )enbach vra0a# opet se svaa s )aurom# uzima revolver i po*inja samoubojstvo pucavi si u trbuh! Kriovec i )aura razgovaraju! ola je policija! %na ne skriva da je eljela njegovu smrt# ali ipak ga nije ubila! Policija odlazi# a ona se nastavlja svaati s Kriovcem koji joj priznaje da je imao ljubavnice iako je )aura zaljubljena u njega! %na ga tjera# odlazi u drugu sobu i *uju se hici iz revolvera!

1 .
)arijanta svretka dr%gog ina i tre(i in Gdopisano 8@9i$ godinaI 577N F aru svae s Kriovcem# )aura telefonira &olici'#)om &ri#ta ! i izjavljuje da je ona ubila )enbacha te poziva pristava da doe kako bi promijenila iskaz Kriovec nastoji uvjeriti pristava da je )aura suludu i neistinitu izjavu preko telefona dala u afektu! +itavo vrijeme njihovog razgovora )aura je nezainteresirana i pasivna! "a kraju ipak priznaje da nije ubila )enbacha! Pristav odlazi# a uskoro potom mora oti0i i Kriovec jer ujutro ima suenje! 9e0 svi0e! )aura ostaje sama i nareuje sluavci 8ari'i da# ukoliko je trae# svima kae da je otputovala! +uje se zvono na vratima# )aura ispaljuje dva hica u sebe! oli su pogrebnici!

LEDA+-? CSabrana djela# D6A3!DAW< Kome$i'a 'e$ne )arne al#)e no6i ! "etiri "ina 2adnja se odvija jedna karnevalske no0i D63W! Prvi *in dogaa se u salonu 8elite S(lo!gano e# supruge veleindustrijalca KlanCara! F sobi se nalazi bakrorez profesora Cakademskog slikara< A!rela koja prikazuje motiv )ede s )abudom! 'elita razgovara s Oli erom Arbanom! %na eli napustiti Klanfara! olazi -urel koji je u novinama pro*itao da je Klanfaru umrla majka! Potom dolazi i Klanfar koji se ljuti to ve*era jo nije gotova jer uri na no0ni vlak da stigne na maj*in pogreb! olazi do svae izmeu 'elite i njega! Klanfar odlazi na vlak! rugi i tre0i *in odvija se tijekom no0i kod -urelovihH -urel i Frban promatraju nacrte za budu0u -urelovu vilu i razgovaraju! .u je i njegova supruga Klara zadubljena u svoje misli! olazi pismo od 'elite L ona moli -urela da hitno doe! -urel odlazi# iako su on i Klara planirali na ples! Sad je Klara ljuta i ne eli vie nikamo te pada u depresiju! -urel se vra0a# a Klara odlazi u krevet! Frban i -urel razgovaraju! -urel saop0ava da je 'elita trudna te da eli oeniti svoj slikarski model# mladu djevojku )edu! ,ove 'elitu no sluavka saop0ava da je izala! F no0i ulicom prolaze 'elita i Frban! Frban ju je dopratio do stana! Pojavljuje se i Klara# koja ipak nije otila u krevet kako je bila rekla te otkriva 'eliti kako se -urel namjerava oeniti )edom! Pojavljuje se -urel koji misli da se Klara otrovala te izbezumljen i zabrinut juri ulicama! Klara se za to vrijeme sakrila i slua njihov razgovor! -urel je o*ajan pa Klara iz njihovog razgovora zaklju*uje da ju ipak voli kad se toliko zabrinuo za nju misle0i da se otrovala! Svi odlaze doma! Frban susre0e jednu no0nu damu koja mu nudi svoje usluge! %n odvra0a kako mu je dosta ljubavi za ve*eras# ali ipak ju poziva na viski! POVRATAK DILIPA LATINOVE;A CD6A3< >abula zapo*inje Dili&o im povratkom u rodni grad koji je napustio nakon to je u X! razedu gimnazije majci ukrao stotinjarku i tri dana lumpao s javnim enama# nakon *ega ga majka vie nije htjela primiti u stan! "jegova majka# trafikantica Regina# sama je uzdravala sina# koji nikad nije uspio saznati tko mu je otac! "akon povratka u zavi*aj Ckoji se u romanu naziva Panonijom< sje0a se nekih motiva iz djetinjstva Cdebela Karolina# odlazak s majkom u grad<# a zatim ga foringa Jo1a vozi u Kostajevac gdje mu ivi majka! F Kostanjevcu se susre0e i s tamonjim provincijskim svijetom kojega utjelovljuje Sil i'e Lie&ac%# nekadanji kostanjeva*ki plemeniti upan! Fpoznaje i :obo")! Ra$a'e !# blagajnicu u kr*mi Clik fatalne promiskuitetne ene< iza koje je bogato ivotno iskustvo brodolomke i razvod braka kojim je pravno upravljao Vla$imir :alo"an#)i! %n je poludio za Bobom# razorio brak i sve izgubivi dospio u zatvor te je sad patoloki vezan za nju! Bobo*ka privla*i >ilipa te on samo zbog nje ostaje u Kostanjevcu! 'eutim# u mjesto stie zagonetni Serge' Kirilo i" K3riale##
1%%

<opunski tre+i (in oja(ao je so#ijalnu analiti(nost drame i o)o*atio 7ri'ov(evu psi$oloku karakteri"a#iju, ali ove promjene knji'evna kritika nije oduevljeno pri$vatila jer se poka"alo da tro(inska varijanta drame s#enski sla)ije 4unk#ionira6 so#ijalnom analiti(no+u tre+e* (ina i"*u)ila je dramsku ko$erentnost i komprimiranost. (po*ovor uD 6JELA MIROSLAVA KRLE;E2 s&/ BC2 MH, 3a*re), 2111.) 1% Feda je ljepoti#a i" *r(ke mitolo*ije, (ijoj ljepoti nije uspio odoljeti niti sam 3eus. 0vu 7rle'inu dramu kritika je du*o vremena smatrala manje uspjelom od dru*i$ dviju drama *lem)ajevsko* #iklusa, no kasnije ona postaje sve i"vo&enija jer se kon#ep#ija lju)avi i umjetnosti kao i*re te moralni reltivi"am koji "a*ovaraju likovi Le!e uspjeno uklapaju u postmodernisti(ku poetiku novo*a ka"alita. (po*ovor uD 6JELA MIROSLAVA KRLE;E2 s&/ BC2 MH, 3a*re), 2111.) 1%= Minervinu i"danju Sabrani$ !jela i" 1!%2, prvi put je o)javljena inte*ralna ver"ija Le!e. Prije to*a o)javljivani su samo 4ra*menti, i to u Knji(e&nik (1!2!), SKG (1!%1) te Sa&re#enik (1!%1). (po*ovor
uD 6JELA MIROSLAVA KRLE;E2 s&/ BC2 MH, 3a*re), 2111.)

1 /
koji nihilisti*ki pobija sve >ilipove zamisli o naravi umjetni*kog stvaranja! %n u nekoliko navrata otvara i temu samoubojstva# *ime je anticipirao i vlastiti svretak jer su ga ubrzo nali mrtvog ispod eljezni*kog mosta! Boba eli otputovati u $amburg i moli >ilipa da joj posudi novac# ali Balo*anski naslu0uje kraj i svojom nazo*no0u spre*ava preuzimanje novca! 'ajka upozorava >ilipa na neprikladnost drutva u kojemu se kre0e# to izaziva sukob u kojem on saznaje da mu je otac zapravo stari )iepach! .ad stie Balo*anski koji obavjetava >ilipa da Bobi nije potreban novac jer je odustala od puta# ali >ilip primje0uje tragove krvi# nakon *ega Balo*anski bjei# a on tr*i do Bobo*kine sobe# gdje ju nalazi mrtvu# pregriena grkljana i otvorenih o*iju!

;9vitalo je, kada je Ailip sti'ao na kaptolski kolodvor. 4vadeset i tri 'odine nije 'a zapravo bilo u ovom zakutku, a znao je jo uvijek sve kako dolazi+ i truli slinavi krovovi i jaka buka 7ratarsko' tornja i siva, vjetrom isprana jednokatni*a na dnu mra!no' drvoreda.< 3 tim

>oman zapo!inje antolo'ijskim re!eni*ama #rvatske pripovjedne proze+

re!eni*ama prisutan je tipi!an postupak modernisti!ko' pripovjedno' otvaranja romana, jer 1proustovskim2 sje&anjem po!inje do'a8ajni i aso*ijativni niz, a stvara se i napetost koja uvodi !itatelja u narativni svijet. 3 prvom dijelu romana dominira Ailipovo sje&anje na do'a8aje, ljude i pojave iz djetinjstva. :snovni je pripovjedni postupak unutarnji monolo', kojim je 1slikarskim okom2 per*ipirana materijalnost svijeta u koji se vratio i obu#va&en retrospektivni narativni sloj kojim se izla"u sredinji problemi zbo' koji# se Ailip odlu!io vratiti, kao to su nemo'u&nost slikanja i pitanja o identitetu. 4ru'i dio romana iz'ra8en je oko do'a8aja u Kostanjev*u, mjestu u kojem mu "ivi majka, i odnosa koje Ailip uspostavlja s likovima iz to' svijeta. 4ru'i dio romana, u vezi s modernisti!kim premjetanjem do'a8aja iz svijeta u svijest, manje je moderan od prvo' jer u njemu dominiraju izvanjski do'a8aji i situa*ije koje vode dramskom raspletu zbivanja, ovdje su izvanjski do'a8aji ravnopravni slikarevoj introspek*iji. >avnopravno se !uju dva 'lasa+ pripovjeda!ev i Ailipov, a oboji*a !esto dijele diskurz pripovjednom monolo'u 1slobodnom neupravnom 'ovoru2. Povratak >ilipa )atinovicza prvi je moderni roman u #rvatskoj knji"evnosti, a kritika 'a smjeta u e'zisten*ijalisti!ki odvjetak modernisti!ke proze136, uspore8uju&i 'a s kasnije objavljenom 9atreovom 'u*ninom i =amsovim Strancem. >oman obra8uje i problem umjetni!ko' stvaranja, pa su pojedini prizori, proputeni kroz Ailipovu per*ep*iju i svijest, oblikovani prema pikturalnom na!elu kao umjetni!ke slike u tradi*iji moderni# slikarski# poetika. 9to'a se Povratak nadovezuje na tako8er va"nu struju moderno' romana, tzv. roman o umjetniku, to Krle"u povezuje npr. s @oE*eom, 6. )annom ili >ilkeom.
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

NA RA:A PA8ETI CD6A4< 2oman retrospektivno# u formi ispovjednog monologa glavnog lika# sredovje*nog intelektualca Do)tora# prati posljedice njegova suprotstavljanja uglednom veleindustrijalcu Doma6in#)om# koji se hvalio kako je ubio *etiri *ovjeka koji su pokuali provaliti u njegovu pivnicu# a oktor je to ocijenio kao nemoralan i nizak *in! Budu0i da je oma0inski ugledan graanin# *itavo drutvo Ckoje oktor ironi*no naziva ]%omo c3lin$riac!#^< staje na njegovu stranu i oktor je u svojoj individualnoj pobuni gotovo sam protiv sviju# izloen nevienoj hajci i organiziranom bojkotu sredine# pa *ak i vlastite obitelji! Protiv njega je pokrenut proces Ctuitelj je H!go H!go<# koji je naravno# izgubio# te je osuen na osam mjeseci zatvora! "akon izlaska iz zatvora on odlazi u 9atikan i razgledava Sikstinsku kapelu Ckojom autor metafori*ki ozna*ava dananju trulu civilizaciju u cjelini<# ali tamo susre0e svojeg
1%.

Pro)lem identiteta i podrijetla, otu&enost i osje+aj samo+e, i"opa(enost, neukorijenjenost, nemo*u+nost komunika#ije, materijalno raspadanje svijeta itd.

1 8
sugraanina Golombe)a# s kojim se potu*e# te saznaje da je za njim iz domovine izdana tjeralica zbog krivotvorenja novca Ciako zato nije zapravo kriv< te po povratku u domovinu zavrava u ludnici! "o njegova usamljeni*ka pozicija u neku ruku je i privilegijaH to je pozicija slobode# dostojanstva# nesputanosti drutvenim obzirima koja mu omogu0uje da prkosno igra ulogu skida*a maski# kriti*ara i suca koji podie optubu protiv drutvene hipokrizije# totalitarizma# samovolje pojedinca i nasilja!

Prostor romana otvara traktat % ljudskoj gluposti, o!ito inspiriran Crazmom >otterdamskim. :vo je jedini Krle"in roman pisan u (chN7ormi. sve vidimo kroz o!i 'lavno' lika i nje'ovu ironijsku perepsektivu. Ironija je jedino to je jo preostalo revolitranom, diskriminiranom i pora"enom intelektual*u. 9vijet oko sebe Krle"in junak do"ivljava kao pozorni*u 1theatrum mundi2, "ivot kao 'lumu, a ljude kao 'lum*e i marionete koji i'raju nau!ene ulo'e po pravilima koja diktiraju drutvene predrasude. Lien !ak i imena i prezimena 1'lavni lik poznat nam je jedino kao 4oktor2, on postaje jedan od mno'i# tipi!ni# primjera pojedina!no' revolta. :d svi# Krle"ini# djela, ovaj roman do"ivio je naj"e&e kriti!ke napade, osobito od strane do'matski# so*realisti!ki# kriti!ara koji su autoru zamjerili relativizam, skepti*izam, ne'iranje drutveno' napretka i nedostatak so*ijalno' osje&aja pa je roman postao jedan od Krle"ini# tekstova koji su poslu"ili kao povod ideolokim obra!unima komunisti!ki# intelektuala*a krajem trideseti# 'odina13$. 5van oran Kova!i& pro'lasio je ovaj roman ^najslobodoumnijim Krle"inim djelom.`
1Kreimir Neme*, pred'ovor u )iroslav Krle"a+ "- 2FBF P-'8.(# TK, ?a'reb, 1--6.2

:ALADE PETRIEE KERE8PAHA CD6AG<

4jelo je prvi put objavljeno u izdanju Gkademske zalo"be iz Ljubljane. 6o izdanje imalo je ukupno 3/ pjesama, dok je dru'o, iz 1-%6, upotpunjeno sa jo % balade pa se one mo'u smatrati najzavrenijim Krle"inim djelom 1sva ostala prepravljao je i dora8ivao vie puta2. Fe& u naslovnoj sinta'mi u neobi!an odnos dovedena su dva kontrastna pojma+ balade kao pjesni!ke vrste i #umoristi!no' lika Petri*e Kerempu#a. 6ime je Krle"a najavio samosvojan tip moderne balade kojoj je u osnovi*i baladeskna vizija poreme&eno' i izobli!eno' svijeta promotrena s pozi*ije #umora ispod vjeala kao tra'i!no' simbola pu!ke sudbine kroz stolje&a. 9 obzirom da posjeduje sva svojstva antibala$e, Krle"a se ovim djelom uklju!uje u moderne i modernisti!ke tenden*ije europske i #rvatske lirike dvadeseti# i trideseti# 'odina. 3 Baladama je rije! o ljudskoj patnji, stradanju, stalnoj u'ro"enosti, a prota'onist djela je anoniman pu!ki kolektiv. 9redinji lik ( Petri*a Kerempu#, lik je iz europske knji"evne tradi*ije138, ali je poprimio i brojne zna!ajke doma&e kajkavske sredine, osobito du# i mentalitet. on je pu!ki zabalja!, dosjetljiva*, lakrdija, otkrivatelj i ka"anjavatelj ljudske 'luposti. Kerempu# je pojam koji ozna!ava *rijeva, drobinu, trbu#. u prenesenom zna!enju lukava, spretna !ovjeka, ispi!uturu, vra'olana i prevrtljiv*a. Kao takav, on je u Krle"inu djelu komentator *jelokupne #rvatske drame kroz stolje&a, istodobno i *inik i satirik, 'roteskan, karikaturalan i sarkasti!an. 5ako prota'onist Balada, Kerempu# je u njima prisutan sasvim diskretno, jer se direktno pojavljuje samo u dvije balade 1Petrica i gal1en'a)i i Komen$i'a0i2, ali nje'ov du# pro"imlje !itavo djelo, dok zavrna s*ena 1Planetari'om2 na s*enu dovodi samo' Pjesnika te tako potvr8uje autorovu sveprisutnost u djelu.

1%/ 1%8

t"v. sukob na knjievnoj ljevici. 7erempu$a mo'emo smatrati $rvatskom varijantom 9illa Hullenspie*ela.

1 !
3z zna!ajne slojeve simbolisti!ki# transpozi*ija jezika, motiva i likova, dominantna poetska 7aktura Balada zapravo je ekspresionisti!ka, to najvie do izra"aja dolazi u dominantnom kolorizmu poeme s ekspresivnim nasla'ama *rvene i *rne boje kao prepoznatljivi# si'numa krvi i mraka u doslovnom i prenesenom zna!enju. Balade se mo'u smatrati i nastavkom autorove ratne, so*ijalne i satiri!ke lirike. Kao jezi!ni izvor poslu"io mu je 'ovor nje'ove bake -erezije /oriane+, ali i dijakronijska vertikala kajkavsko' jezika koje je Krle"a sustavno prou!avao u djelima stari# kajkavski# pisa*a. 6ako je Krle"a stvorio i a7irmirao jezik svekajkavske sinteze u koju su bili uklju!eni i dru'i supstrati, i tokavsko' narje!ja, ali i oni# strani# jezika koji su se in7iltrirali u kajkavski jezik 1latinski, njema!ki i ma8arski2. 5pak, taj je jezik ori'inalan autorski, osobni izbor koji na razini djela 7unk*ionira kao *jelovit jezi!ni sustav te posjeduje sve zna!ajke autorsko' jezika. Po samoj izjavi autora, povod Baladama bila je predstoje&a ratna kataklizma, ali su one nadrasle svoj povod te i# mo"emo promatrati na svevremenskoj, univerzalnoj razini. 3 njima je Krle"a poveo i nastavio svoj polemi!ki dijalo' s povije&u. povijest je promatrana ;odozdo<, s motrita njeni# tra'i!ni#, anonimni# sudionika, s znakovitim koloristi!kim ekspresionisti!kim dekorom krvi u raznim varijantama 1kerv# karv# kri2.
1@o"a 9kok+ pred'ovor B-)- -'- P8.2(?8 K828'PF$-# .ipee, ?a'reb, 1--6.2

8LADA 8ISA ALOJ;A TIIEKA CSavremenik# D63D< ,bog nepovoljnih financijskih prilika u obitelji# mladi Alo'( Ti"e) morao je u acrnu kolua# tj! u sjemenite! (stoga dana kada njegov otac# redarstveni nadstraar Alo'( slavi svoj W4 roendan i mladi -lojz L Slavko Ckao su ga zvali< slavi svoju mladu misu# na veliki ponos majke Eecili'e! "a proslavu je pozvana rodbina i kaptolska gospoda! 'eutim# -lojz je zaljubljen u 8ici)! i stoga se ne veseli svom zareenju# a za pravo mu daju i mlai brat I ica i njegov kolega 8i0o Na ala! Pri kraju proslave# koja se ve0 pomalo pretvarala u pijanku (vica odri estok govor u kojem napadne crkvu i 2im te optuuje roditelje da su -lojza prinijeli kao rtvu# to izazove zgraanje njegova oca i prisutne kaptolske gospode! olazi do tu*e nakon koje mladomisnik -lojz ostaje sjediti za stolom u posvemanjoj apatiji!

HRVATSKI :OG 8ARS

Fe& 1-16. mladi Krle"a, na osnovu vlastiti# vojni# iskustava razmilja o knji"evnom uobli!enju traumatsko' vojno' i ratno' iskustva svoje'a narataja te radi na prvim manjim *jelinama iz koji# je kanio sklopiti veliki 1protu2ratni roman. 5ako taj roman nikada nije uobli!io, u prve dvijeNtri poslijeratne 'odine do'otovio je tro!insku dramu &alicija 13/Ni# 'odina prepra8enu u novi tekst, F logoru2 te niz prozni# tekstova koje je 1-,1O1-,, tiskao u knji'ama 'ag5ar Kirgl5i $onovhd "ovela CKraljevska ugarska domobranska novela< i $rvatski bog 'ars. 3 prvoj se knjizi nalazila samo istoimena pripovijetka, 'otovo kra&i roman, a u dru'oj novele .ri domobrana# Baraka Pet Be# omobran :ambrek i Smrt >ranje Kadavera . 1-,3. nastala je i Bitka kod Bistrice )esne. 5?77. izlazi kona!no izdanje sa novelama+ :it)a )o$ :i#trice Le#ne, 8ag3ar KirLl3i Hono _$ No ella+-= 5Kral'e #)a !gar#)a $omobran#)a no ela7, 1Tri $omobrana2, :ara)a Pet :e, Domobran Jambre) i Smrt Dran'e Ka$a era. 5ako se ne radi o #omo'enoj *jelini, u zbir*i se ni"u prozori nova!enja domobrana, nji#ova
1%!

s ispravljenom *rekom u pisanju ma&arske rije(i n"&ella.

1-1
odlaska u vojarne, vje"banja s !asni*ima i do!asni*ima, mimo#oda, neposlu#a i ka"njavanja, i!ekivanja odlaska na bojini*u, obiteljski# razmiri*a, vojni# transporta, juria, smrti i ranjavanja, mu!no' umiranja u vojnim bolni*ama, samoubojstva i bje"anja u fzeleni kadarf. )e8u likovima nalazimo sve drutvene slojeve, od Njezina )iosanstva Marije Ann%nziate )alerije *onastan+e koja se nastrano i kratkotrajno zaljubljuje u ranjeno'a #ambreka i 'ro7a Maksimilijana AOelrodea, koji ravna velikim maltekim pitalom 'dje &e u Jara*i Pet Je iskrvariti student )idovi(, preko pro7esionalni# !asnika 1pukovnik Kallenstein i satnik #%govi(2 do desetina pri!uvni# !asnika, stotnika, moblizirani# intelektuala*a, !inovnika, obrtnika i za'orski# seljaka 1#ambrek, )id -rdak, 2ranjo *adaver, &vete+2 unaprijed osu8eni# na poni"enja, patnju i mu!eni!ku smrt. 9vi ovi nesretni likovi iz'ubljeni su u ratu za nedoku!ive, vie ( a zapravo tu8e ( *iljeve, u dalekoj i tu8oj zemlji kojoj je voljom dru'i#, postao neprijatelj. 5z novele u novelu Krle"a osvjetljuje rat kao du'u, besmislenu )uku koju nai ljudi stoi!ki podnose iz narataja u narataj pa ovu ratnu prozu mo"emo 'ledati i kao jedan od naj'lasniji# Krle"ini# poziva na mijenjanje svijeta.
1Joris 9enker+ pred'ovor u ). Krle"a, K2-):89% & $29-.SK( B%& '-2S# K,, Fara"din, ,///.2

&l'eri#o .ona'ini (1894 1923)

>o8en je u Plakom u Li*i. ?bo' o!eva bankrota proveo je siromano djetinjstvo 1to je za*ijelo jedan od uzroka nje'ovi# 7atalni# trauma2. 3 ?a'rebu je apsolvirao Prirodnoslovni 7akultet. 1-18. neko vrijeme slu"buje na petrinjskoj preparandiji, 'dje se odi'rala epizoda nje'ove nesretne ljubavi 1opisane u noveli D!n'a2. 1-,1. maknut je iz slu"be te do smrti djeluje samo kao knji"evnik. :d kraja 1-,1. do smrti 1-,3, s prekidima boravi u stenjeva!koj duevnoj bolni*i kao s#izo7renik i tuberan. Piv!ano rastrojen i sklon alko#olu, dan prije smrti pokuao je samoubojstvo 1britvom je rasjekao 'rlo2, to je pridonijelo nje'ovoj ranoj smrti. 5mpulzivnost i temperamentnost, mentalna labilnost i rastrojenost, prouzrokovali su 4onadinijev ^neura!unljiv stil` na za'reba!kim uli*ama i kavanama, 'dje je bio poznat po skandalima i bizarnim ispadima1%/. Prvom knji'om, L!$e &ri"e, javio se 1-10. 5nspiriran vlastitim duevnim stanjem, sr!ano je zadro u do tada 'otovo neobra8ivan svijet !udaka, duevne tame, neurastenika i istinsko' ludila. Njima jedva da su pret#odili Leskovar, Kamov i )ato 1sa svojim 7antasti!nim *rti*ama i pri!ama2. 4onadini je pokazao neobi!nu sklonost za neke ^!e#ovljevske` i ^moupasanovske` teme+ beskrajan razvrat, zlo!in kao obi!an !in, perverzna mu!enja i pad u bezdan.
GAVO GOSPODINA ANDRIJE PETROVIJA C)ude pri*e# D6DW< F kratkoj pri*i opisuje se kako avao jednog vru0eg ljetnog popodneva napastuje gospodina Petro i6a# vlasnika trokatnice i to u trenucima dok ovaj razmilja o svome ivotu! =avo mu predlae da sa balkona pokua dohvatiti udaljeni cvijet! &ospodin Petrovi0 pla*nim glasom kae da ne moe# nato ga avo proglaava kukavicom pa gospodin Petrovi0 ipak pokuava dohvatiti cvijet te pogiba padom s balkona CV<!!!

Najmra!niju stranu nje'ove due otkriva roman Sabla#ti 11-1$2, kao i mali roman, u stvari pripovijest Vi'a ice 11-1$2 te autobio'ra7ski roman Kro( 0ibe 11-,12.
1 1

?vojim Nsen"a#ionalnim 'ivotomO, <onadini je )io nada$nu+e i poriv mno*im svojim kole*amaD 2. Qesar#u, 2. J. Mimi+u, A. 7rkle#u, :. 7osoru i dru*ima.

1-1
5z nje'ova knji"evno' opusa izdvajaju se 7eljtoni, objavljeni najprije u nje'ovom !asopisu Kokot, a zatim sabrani u knjizi Kamena # ramena 11-1$2. : umjetnosti 1S! remena !m'etno#t, 1-1$.2 pie s mno'o svje"i# opserva*ija, zala"u&i se za vra&anje umjetnosti narodnoj osnovi.
1)ilan 9elakovi&+ PS$K 4W, ?a'reb, 1-$/.2

Ivo

n'ri% (1892 1975)

>o8en je u 4ol*u kod 6ravnika u obitelji bosanski# Hrvata, ali su 'a od'ojili tetak i tetka u Fie'radu, 'dje polazi osnovnu kolu, a 'imnaziju u 9arajevu. 6amo mu 1-11. u Bosanskoj vili izlazi prva pjesma. 3 ?a'rebu studira 7ilozo7iju, slavistiku i povijesti, uz potporu kulturno' drutva "apredak, a studije nastavlja u Je!u i KrakoWu. Kao pripadnik pokreta na*ionalisti!ke omladine, 5 svjetski rat provodi u zatvoru i interna*iji, a 1-1$. vra&a se u ?a'reb 'dje sudjeluje u pokretanju Knjievnog juga. 1-1-. po!inje raditi u )inistarstvu vjera, a ubrzo prelazi u )inistarstvo vanjski# poslova i diploma*iju. 18,%. doktorirao je u razu s tezom o du#ovnom "ivotu u Josni pod turskom vla&u. Kao diplomat radi u >imu, Jukuretu, razu, Parizu, )adridu, Jrudellesu, Penevi i Jerlinu, odakle se nakon travanjsko' sloma 1-%1. vratio u Jeo'rad. 1-61. dobio je Nobelovu na'radu za knji"evnost, a bio je !lan svi# ju'oslavenski# akademija, kao i @G?3. 3mro je u Jeo'radu 1-$0. Gndri&eva knji"evna djelatnost ve"e se uz #rvatsku i srpsku knji"evnost pa se u novije vrijeme ozna!ava odredni*om trojne pripadnosti. Nje'ovi po!e*i pripadaju #rvatskom kulturnom kru'u. objavljivao je u za'reba!kim !asopisima 1 Savremenik, 9ihor, $rvatska njiva2, bio !lan 4HK, zastupljen u prijelomnoj 'enera*ijskoj antolo'ijskoj zbir*i Hr at#)a mla$a liri)a 11-1%2, a u ?a'rebu objavljuje i prve pjesni!ke knji'e E[ Ponto 11-182 i Nemiri 11-,/2. >ije! je o pjesmama u prozi koje, uz samoanalizu i re7leksiju, obilje"ava dominantan osje&aj tjeskobe i u'ledanje na g#itmana, Fer#aerena, )atoa i dru'e. Pravu knji"evnu a7irma*iju Gndri& stje!e u beo'radskoj sredini, ponajprije pripovijetkama nastalim ,/Ni# i 3/Ni# 'odina, tematski vezanim za prolost Josne 1P!t Ali'e Ger(ele(a/ 8!#taCa 8a$1ar/ 8o#t na e&i/ Ani)ina remena2. 9li!ne zna!ajke zadr"at &e i nje'ove posljeratne pripovijetke 1A#)a i !)/ Pri"a o e(iro om #lon!/ Jelena/ 1ena )o'e nema2, a kritika je u njima uo!ila zna!ajke simbolizma i ma'ijsko' realizma. 5ako je pri#vatio srpski knji"evni izraz, pripovjedni je dio Gndri&eva opusa neodvojiv do #rvatske knji"evne batine. 6reba izdvojiti 7ranjeva!ku kroniku i njen narativni model koji je prepoznatljiv u romanima objavljenim neposredno nakon 55 svjetsko' rata+ Na Drini 6!&ri'a 11-%02, Tra ni")a %roni)a 11-%02 i Go#&oHica 11-%02. Prva dva romana simuliraju narativni diskurz kronike, iako prvi obu#va&a !etiri stolje&a, a dru'i tek osam 'odina. Panrovski su smjeteni izme8u tradi*ionalno' povijesno' romana i modernije #istorio'ra7ske 7ik*ije, a sli!ni postup*i uo!ljivi su i u kratkom romanu Pro)leta a li'a 11-0%2. Posmrtno mu je objavljen i nedovreni roman Omer*&a0a Lata# 11-$62. )it, le'enda, povijest i zbilja sredinji su motivi Gndri&eva opusa, ali i esejistike, osobito u o'ledima Go'a 11-,-2 i Ra(go ori # Go'om 11-302. Nje'ov osobit osje&aj za autorski pripovjedni diskurz koji jednostavno&u obu#va&a slo"enost ispripovijedani# zbivanja, u!inili su Gndri&a epskim analiti!arom multikulturno' prostora.

1-2

TRAVNIIKA HRONIKA CD61W< Kon#!l#)a remena 2oman prati razdoblje od sedam godina u prvoj polovici [([! stolje0a kada u .ravnik CD4BG< dolaze# najprije francuski# a potom i austrijski konzul! >rancuski konzul an Da il dolazi po*etkom velja*e# a uskoro mu se pridruuje i ena# gHa> Da il! Budu0i da sam ne moe obavljati sve poslove# alju mu *inovnika# mladog DeCo#ea! avila ivcira mladi0ev optimizam i njegovo prisustvo# umjesto da mu olaka# donosi mu nove teko0e! F njemu s vremenom sve vie ja*a nevjerica# zanosi se gase te se javlja misao da ]pravi put_ zapravo i ne postoji! odatno ga poljuljava i neuspjeh u vlastitom knjievnom radu Cbezuspjeno pokuava nastaviti svoj ep o -leksandru 9elikom kojega eli smjestiti u Bosnu<! olazi i austrijski konzul# Jo(eC Con 8iterer# zajedno sa svojom enom Anom*8ari'om! Konzuli su se meusobono borili i slubeno nadmudrivali# ali zbliavalo ih je zajedni*ko ogor*enje zbog mjesta na koje su ba*eni# bili su svojevrsni supatnici u istoj nevolji! ,amjenik austrijskog konzula bio je Ni)ola Rotta# siromanog podrijetla ali izuzetnog obrazovanja# koji je ]slasti nalazio u tednji i tedeo je strasno_! efose eli napisati knjigu o Bosni# ali i sve vie *ezne za enom pa se pokuava pribliiti psihi*ki nestabilnoj 'itererovoj eni -ni/'ariji# to zavrava neuspjehom! "akon to je "apoleon zaratio protiv Be*a# i odnosi izmeu dva konzula jo vie su zahladili! D4DD! von 'itereru dolazi vijest o premjetaju! "a njegovo mjesto dolazi novi konzul L on Pa!lic%! "akon "apoleonova pada avil alje molbe za odlazak iz .ravnika# spoznaje da ne postoji pravi put u ivotu# nego da se ljudi neprestano# varaju0i se# vrte u krugu! Fskoro i on odlazi iz .ravnika! 2oman zavrava 8P()%&%'# na ]poslednji petak u maju D4D1!_ Begovi razgovaraju o odlasku konzula# ba onako kako su na po*etku razgovarali o njihovu dolasku# to dodatno naglaava cikli*ku strukturu romana!

PROKLETA AVLIJA CD6W1< 2oman karakterizira izrazito sloena narativna strukturaN pripovijedanje je organizirano u nekoliko pri*a na vie hijerarhijskih razina# od pripovjednog diskurza autorskog pripovjeda*a# koji sve dri na okupu# do najnie narativne razine koju *ini pri*a o em/sultanu! (zlaganje po*inje unutarnjom fokalizacijom mla$i6a koji kroz prozor Cra Petro e samostanske 0elije promatra groblje pod snijegom! .iinu remeti jedino prepirka dvojice fratara koji vre popis stvari pokojnog fra Petra! 'ladi0 se prisje0a fratrovih pri*a# posebice one o boravku u ?arigradu# gdje je grekom bio uhi0en te je proveo dva mjeseca u stambolskom istranom zatvoru# a da ga nitko nije niti sasluao! "akon ovakvog pripovjednog okvira# slijedi pri*a o fra/Petrovu iskustvu u varoici zatvorenika i straara L Prokletoj avliji# koja se sastojala od DW/ak prizemnica li jednokatnica povezanih visokim zidom! "jen upravitelj je LatiC*aga# zvani KaraHo(# koji stvari vjeto i brutalno dri pod kontrolom! >ra/Petar se smjestio u kutu 0elije# pokraj dvojice trgovaca Bugara! Fskoro im se pridruio i mladi .ur*in# a nakon nekoliko dana na njegovo mjesto doao je neki Pidov iz Smirne po imenu $aim! %n je znao pri*u o mladom .ur*inu# zapravo Jamil!! Kamilova majka bila je gr*kog podrijetla# a otac bogati .ahir/paa! (mali su sina i k0er koja je ubrzo umrla# a ubrzo za njom i majka pa je Kamil odrastao s ocem! ,arana je pokazivao interes za knjigu# zanemaruju0i igru i drutvo# unato* ljepoti# tjelesnoj vjetini i pameti! ,a ene je po*eo pokazivati zanimanje tek kada je ugledao mladu &rkinju *iji su se roditelji protivili braku k0eri s .ur*inom pa su je odveli izvan Smirne! Kamil je otiao na studij# a kada se kasnije vratio# iako tek u 31/oj godini# izgledao je stariji# a usamljen je bio ionako te je ivio samo s knjigama! Pri*alo se da je skrenuo prou*avaju0i povijest turske carevine te da je umislio kako u njemu ivi duh nekog nesretnog princa# a da je za sebe umislio da je neki nesueni sultan! Prou*avao je vrijeme sultana :a'a(ita II# osobito njegova brata D1em*#!ltana# koji je bio Bajazitov suparnik u borbi za prijestolje# a kada je tu borbu izgubio# predao se kr0anskim vitezovima koji su ga zato*ili i njime manipulirali Bajazitom! Kamil se navodno identificirao s emom! 9last je Kamilova istraivanja protuma*ila opasnim za sadanjeg sultana pa je Kamil uhi0en i doveden u Prokletu avliju# gdje s upoznao s fra/Petrom i ispri*ao mu svoju pri*u o em/sultanu i njegovu bratuH u borbi za prijestolje# em je pobjegao na 2od i zatraio uto*ite kod kr0ana a ovi su ga otpravili u >rancusku i uvukli kao pijuna u niz politi*kih igara! "akon osam godina odlazi u

1-%
9atikan# a sljede0i ga papa CBorgia< predaje francuskom kralju Karlu 9(((# koji s njim kre0e na "apulj! "a tom putu em se razbolio i umro# a napuljski kralj doao je u posjed emova tijela te je njime ucijenio Bajazita te je D166! em napokon pokopan na groblju turskih vladara! "akon toga# Kamil se vie nije pojavljivao i fra/Petar je od $aima saznao da je Kamila priznao da je em/sultan# *ovjek koji je Inesre0an kao niko# doao u tesnac bez izlaza# a koji nije hteo# nije mogao da se odre*e sebe# da ne bude ono to jeJ! Potom je dolo do tu*njave sa njegovim ispitiva*ima te je Kamil poslije zavrio ili u duevnoj bolnici# ili je sahranjen u grobu bez imena! "akon nekog vremena# fra/Petra su iz -vlije odveli u -kru# a nakon osam mjeseci vra0en je u Bosnu! .ekst zavrava vra0anjem na po*etnu pripovjednu situacijuH misli mladi0a kraj prozora# glas autorskog pripovjeda*a CI.ako izgleda mladi0u pored prozoraMJ< i zveket stvari koje su nekada pripadale fra/Petru# a koje fratri popisuju u susjednoj 0eliji!

9trukturom dominira problem povijesne analo'ije u 'rani!noj situa*iji 1slobodaNzatvor, "ivotNsmrt2, a nekoliko pripovjedni# okvira otvara slo"ene mo'u&nosti ale'orijsko'a !itanja. 3 tekstu postoji pet pripovjedni# razina 1autorski pripovjeda! \ bezimeni mladi& \ 7raNPetar \ Haim \ hamil2, a takav postupak umno"avnaja pripovjedni# razina nalikuje .isu0u i jednoj no0i. Nara*ija umetnuti# pripovjeda!a razlikuje se i na leksi!kom planu+ autorski pripovjeda! pripovijeda u tokavskoj ;ekavi*i<, kao i mladi&ev po'led, dok je dijalo' 7ratara izveden na bosanskoj tokavskoj ;ijekavi*i<, kao i 'ovor 7raNPetra, ali je nje'ova pri!a o zbivanjima u Gvliji opet ispripovijedana autorovim jezikom, a tako 'ovore i svi likovi u prostoru Gvlije. Prokleta avlija mo"e se !itati kao tekst koji 'ovori o pripovijedanju, ali ima i viestruko kodiranu zna!enjsku strukturu+ kao simbol turske *arevine u kojoj pod tiranskom vla&u "ive zato!eni razli!iti narodi, a hamilov slu!aj mo"e se usporediti sa sudbinom intelektual*a u totalitarnom ustroju kojim dominiraju nasilje i bezakonje. hamilovom identi7ika*ijom s 4"emN sultanom upu&uje se na ponovljivost povijesti, dodue u obliku nemo'u&nosti pravo'a, istinsko' "ivota, ili pak "ivota po vlastitom izboru.
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

>adnju Jor)ana i 9 abice Gndri& smjeta u jednu od bosanski# kasaba, u trenutku kada u kasabu dolazi *irkus tj. komendija ( tiho i bezazleno. da bi zatim di'la na no'e i uzbunila !itavu kasabu, Jio je tu nabijeljen klaun sa bubnjem i 9umba =i'anin i Joko Poli*aj. )e8utim, uz pukarni*u u koju su mukar*i masovno odlazili i 'a8ali niane iz koji# su, kad bi se po'odilo, izlazile 7i'ure od lima i koja je ponajvie zaludila nekad poznato' bekriju, a sada mirna !ovjeka ( Avdag% &ara(a, najve&u pa"nju izazvala je plesa!i*a na "i*i+ ^6a jevtina i'ra!i*a iz malo' *irkusa porasla
je u kasabi do kobne i tajanstvene veli!ine. :na je uzburkala varo, ispunila ku&e apatom i pla!em, i muka sr*a velikim "eljama i zanosima. 3 svijesti "ena i odrasli# k&eri ona je stalno "ivila 1i u snovima2 kao bezli!no, lji'avo i nedoku!ljivo zlo.`

Kao 'lavno' prota'onista Gndri& uzima lik sa samo'a ljudsko' dna, !ovjeka kojemu se svi izru'uju i koje'a svi zadirkuju ( Porkana ( sina =i'anke i neko' Gnadol*a+ nesre0an i bastard# on je bio hamal i sluga i pomalo budala cijele kasabe i igrao i pio# kao *au# do nesvijesti i on je sluio svakom i za svaki posao i on je posluivao i u cirkusu! 5 horkan je opsjednut Bvabi*om, tom nedoku!ivom plesa!i*om na "i*i i upravo za#valjuju&i njoj 1ili na "alost, zbo' nje2 ( horkan se izdi"e iz svo' svakodnevno' svijeta, ide toliko daleko da obe&ava da &e po'inuti za nju, da &e se !ak i *aru suprostaviti zbo' nje. 3 horkanu se dakle, javila ljubav zbo' koje je, kako to u ljubavi obi!no biva zaboravio sve oko sebe, zapostavio uobi!ajene poslove, a misli su mu dan i no& zaokupljene Bvabi*om. No naj'ore od sve'a jest to to 'a nitko ne s#va&a, svi se izru'uju s njime

1a horkan je to'a svjestan+ 8j/hej# nigdje ja prijatelja nemam i uzalud upozorava i vapije, N -ma# srce je u mene\ horkan je junak koji ima svoje te"nje i svoje snove, koji uzlije&e u svojoj mati sve do zvijezda, da bi na kraju, zbo' surove okoline, otro tresnuo o zemlju. horkana Gndri& tako8er 'radi kao jo jedan simbol. ba kao to je npr. 7ra )arka iskoristio kao simbol !itavo' jedno' naroda i simbola svi# oni# ljudi !ija nas vanjtina vara ( tako je horkan iskoriten kao simbol sudbine uzaludni# ljudski# matanja, neostvarivi# te"nji i "elja. G i to su, iako se mo"da na prvi po'led tako ne !ini, vrlo zna!ajni elementi ljudsko'a "ivota. N @er to je !ovjek bez snova, to je !ovjek koji ne te"i ni!emu, koji nema "elja ... @e li to uop&e !ovjekV 5 horkan je samo jedan mali !ovjek koji, ako nita dru'o ( ima pravo barem na snove i ima pravo na ljubav. Gndri& "eli istaknuti kako svatko, ba svatko ima pravo na ljubav i mo"e biti zaljubljen, ma kako malen bio i kakvim 'od se 'adnim poslom bavio i ma kako u!en ili 1ne2inteli'entan bio. )e8utim, okolina mu i to pravo osporava. Rarija je surova i neljudska, a to je primjenjivo i na !itav svijet. horkan je simbol one nu"ne ljudske potrebe za snovima, za uzletom i usponom, koja na "alost zavrava bolnim padom u trenutku kada smo 'otovo ve& do#vatili "u8enu zvijezdu. Gli, u svoj toj simboli*i, Gndri& veliku pa"nju posve&uje detaljima ne bi li stvorio to realisti!niju sliku u"ivljenja u tijek zbivanja, on te"i tome da se mi, kao poten*ijalni !itatelji naprosto naemo usred zbivanja. u kasabi u koju je dola komendija. 5 u tome u potpunosti uspijeva. 6ek kada dublje razmislimo o tome, mo"emo uvidjeti koliko npr. samo dvije re!eni*e+ ^6e jeseni su ljive rodile kao nikad. Prodavalo se i prodavalo i opet su sve ka*e bile prepune, prelijevale se i irile nadaleko miris alko#ola u vrenju.` ( pridonosi tomu da mi uistinu osjetimo onaj miris ubrani# ljiva i alko#ola u vrenju, sve u *ilju da nas zavede i istim tim alko#olom opije. G sam horkan se nepobitno i bez sumnje izdi"e !ak iznad svoji# 'rani*a 1na veliko iznena8enje okoline2. Naime, kada 'a upitaju to bi radio sa Bvabi*om kada bi mu je dali na raspola'anje, on se od'ovorom+ 'orebit# ne bih nita. ( uzdi"e na najviu mo'u&u visinu u ovoj pri!i. 5 kada do8e naredba da se *irkus zatvori, a tijekom pijanke jedino horkana u#apse i batinaju ^volovskom "ilom natopljenom u sir&e sve dok mu se nije oduzeo 'las i
dok vie nije mo'ao da vi!e, ne'o su mu umjesto 'lasa samo mje#uri&i pjene prskali na ustima.` ( horkan 1nakon oporavka od batina2 zaboravlja svu muku i svu patnju. ^5 kad bi #tio, on ne mo"e da se sjeti muke i sve'a to je prolo.` 5 opet, ponavlja se stara igra.

horkan prolazi kroz !ariju i u njoj ne vidi !ariju, ne'o radosno more# tako je duga i iroka. 9vake dileme o dosad re!enom nestane kada Gndri& upotrijebi more, taj simbol beskraja. 3 8!#taCi 8a$1ar!, Gndri& nam predstavlja jo jedno' ratnika, koji je u mno'o !emu blizak Gliji ]erzelezu. 5 on, ba kao i Glija ]erzelez ^u pri!anjima bijae
porastao pa je zapravo bio po'nut i nekud malen O vas savijen, mrk i umotan, vie je li!io na pobo"na i u!ena putnika ne'o na )usta7u )ad"ara o kom se toliko pri!alo i pjevalo !_ 5 on,

je kao i ]erzelez, junak o kojem se mno'o pri!alo, a koji je u biti zapravo bio junak samo kad je ubijao i koji se pretvarao u o'romnu kukavi*u u trenu*ima kada se trebalo suo!iti sa samim sobom, koji najve&u bitku vodi sa svojom nesani*om i koji strepi od svake nove no&i, jer+ ^Neo!ekivano se, iz no&i u no&, pojavljiva#u ve& sasvim
zaboravljeni, bezumno pomreni, ulom*i prolo' "ivota. :no to je bilo naj'ore kod ti# snova, to je neka jeziva jasnost i otrina kojom se isti*ao svaki pojedini lik i pokret, kao da svaki "ivi za sebe i ima neko naro!ito zna!enje.` 6aj veliki junak strepio je od besani*e i

od snova, ako zaspi. Povazdan 'a pro'oni san o silovanim dje!a*ima s Krima i on se u snu ponovo die da ih hvata# ali samo uzalud mae rukama# jer je nejak i smijean! G

1-kakav je u snu, takav je i na javi ( u biti nejak i smijean, i duboko u svojoj nutrini )usta7a je to'a svjestan, ali ipak, sam sebe karakterizira pred dru'ima kao )usta7u )ad"ara, koji se odvalio kao stijena niza stranu# pa nit mu treba sna ni hljeba# nit priznaje zakona! 5 kako la"e 7ratrima 1od koje' jedno' kukavi!ki i bezrazlo"no ubija2, jo vie la"e samome sebi. jer samo nekoliko trenutaka kasnije od ovakve svoje samokarakteriza*ije konstatira kako N "ema ve0e slasti od brza i duboka sna! )usata7a je jedan od oni# ljudi koji ne mo'u podnijeti ja!e od sebe, jo manje sluati tu8e #valisanje podvizima ( iz to' razlo'a ubija i svo' suputnika, Abd%selambega, za koje', neposredno prije ubojstva konstatira+ Beg je kukavica i laov# a takvi lako ubijaju! 6om re!eni*om, u potpunosti je, kon*izno, ali vrlo jez'rovito opisao samo'a sebe, a na neki na!in u njoj je sadr"an i dio Gndri&eve bo'ate 7ilozo7ije. )usta7in beskrajni kukavi!luk, uza sve navedeno, Gndri& dokraja u!vr&uje )usta7inim stra#om dok putuje kroz umu, boje&i se panjeva i stabala u mrkloj no&i+ Prezae i zaobilaae one koji su imali *udan stav! )usta7a )ad"ar skon!ava svoj "ivot dolaskom u 9arajevo, sasvim izbezumljen, po'iba od ruke jedno' =i'ana kova!a koji 'a je po'odio komadom "eljeza u sljepoo!ni*u, a da !ak nije ni znao ni tko je taj !ovjek, ni zato 'a je svjetina 'onila. 'rak i tvrdo! .vrdo! L 6o je bilo posljednje to je )usta7a u "ivotu osjetio, a jedina "ivotna 7ilozo7ija koju je imao i koja mu se nametala i neposredno prije smrti bila je ona kako je svijet pun gada! 5 istina je, svijet doista jest pun 'ada, to je jo jedno bitno obilje"je Gndri&eve 7ilozo7ije ( taj tra'i!ni po'led na svijet. 5 taj mrak i to tvrdo koje je )usta7a )ad"ar osjetio u posljednjim trenu*ima primjenjivo je na 'otovo svako'a iz plejade Gndri&evi# likova. 5 )usta7u )ad"ara mo"emo promatrati kao simbol. tematiziraju&i zlo!in*a kao psi#u i objanjavaju&i nje'ov karakter, or'aniziraju&i pripovijedne sekven*e sa stajalita samo'a lika 1!ime bitno pove&ava nau u"ivljenost u tekst i mo'u&nost ulaska u )usta7inu psi#u2, Gndri& simbolizira onu vrstu ljudi koji odaju privid sna"no' karaktera, veliko' junatva, pred kojima svi strepe i svi i# se boje. ljudi koji misle da su sami sebi samodostatni, koji hode preziru# a u ljekare ne vjerujuN koji mazo#isti!ki u"ivaju u zlostavljanju slabiji#, u svojoj mo0i, te bijesne od muke kada stvari izmi!u nji#ovoj vlasti i kontroli, a koji su zapravo najve&e kukavi*e koje #odaju ovim svijetom ( za koje'a neprestano tvrde kako je pun gada, vo8eni onom krajnje dje!je naivnom nadom kako svijet ne&e 1zbo' to'a to ba oni upozoravaju na brojni gad2 s#vatiti kako su taj gad upravo ( oni sami. Pripovijedne sekven*e Gndri& or'anizira s pozi*ije lika, dakle iznutra.
1vlastite biljeke# -! B!# 3BBD!2

!1!st 0esare, (1893 1941)

NA>R- ZA #E NQ MONO/RA2I#Q 9vojim najranijim radom, ve& kao srednjokola*, =esare* je odredio svoj umjetni!ki i politi!ki pro7il. Fe& nje'ova proza u 8a!kom Pobratimu i so*ijaldemokratskoj Slobodnoj rije*i 1-/8N1-1/, pokazuje zanimanje za ;svijet potla!eni#<. kasnije sudjeluje u ju'oslavenski orijentiranom 9alu te 8a!kom trajku i atentatu na bana =uvaja 1-1,. te publi*isti!ki istupa polemi!kom brourom =a*ki pokret zbo' !e'a je dospio u tamni*u. >o8en 18-3. u ?a'rebu. imnaziju prekida zbo' spomenute broure te je osu8en na tri 'odine tamni*e iz koje izlazi 1-1%. Nakon povratka iz vojske 1-18. posve&uje se literarnoNpubli*isti!kom radu. 9 Krle"om osniva i djelomi*e ispunjava Plamen 11-1-.2, pristupa komunistima te objavljuje prvu knji'u Sti%o i 11-1-2, a

1-.
krajem iste 'odine bje"i iz zemlje te boravi u Pra'u. Na povratku ulazi u redak*iju novo' partijsko' 'lasila "ovi svijet. 1-,,. ile'alno prelazi 'rani*u i odlazi u )oskvu te sudjeluje na 5F. kon'resu Kominterne. Po povratku je u#i&en i osu8en na est mjese*i zatvora. ?aputaju&i ekspresionisti!ku, sve se vie priklanja realisti!koj te#ni*i pisanja te ulazi u svoje najplodnije razdoblje. 9uradnjom u Krle"inoj Knjievnoj republici naoj knji"evnosti diktira lijevi smjer. >adi i u Knjievniku, pie prilo'e o psi#oanalizi i te prevodi Haeka, ?olu, Hu'oa, a sura8uje i na prire8ivanju za tisak prijevoda )ardova Kapitala. 3o!i dru'o' svjetsko' rata sudjeluje u "ovoj rije*i i (zrazu, a nakon kapitula*ije monar#isti!ke @u'oslavije, u#i&en je i strijeljan, vjerojatno po!etkom kolovoza 1-%1. u )aksimirskoj umi. =esar!eva literarna djelatnost odvijala se u vremenu izme8u dva rata, to je utje*alo na smisao i zna!enje nje'ova djela. Nje'ova prva i jedina zbirka pjesama Stihovi, izlazi 1-1-. a obilje"ila su je tri zna!ajna elementa nje'ova dotadanje' "ivota+ kolovanje, zatvor i vojska. Prevladava so*ijalnoNpoliti!ka nota kojom on !ini svojevrstan uvod u so*ijalnu literaturu, a svoj pjesni!ki 'ovor iskazuje prema bitnim svojstvima ekspresionizma 1na'laeno zvu!no i slikovito, pateti!no i !esto parolaki deklarativno2 te uz Krle"u !ini ;jedno od dva najve&a imena #rvatske revolu*ionarne avan'arde< 1Alaker2. Nakon poezije, prelazi na kratku prozu koju !ini sedamdesetak pripovjedaka i novela nastali# u razdoblju 1-1/N1-%/. 3 stilu svoje sklonosti prema analizi drutva i nje'ovi# ne'ativni# pojava, u svojoj ekspresionisti!koj 7azi 11-1-N1-,%2 daje novelisti!ki pripovjedni *iklus u !ijem je sreditu autobio'ra7ski lik 5lije Korena. 9talno je okrenut prema moralno i politi!ki nezreloj zajedni*i u !ijem je sreditu inte'ralan !ovjek. 3nato! srodstvu s 4ostojevskim, od nje'a se razilazi upravo u stavu da ozdravljenju drutva nije put u kr&anskoj 7ilozo7iji ve& u so*ijalnoj revolu*iji. 6ime =esare* otvara novo po'lavlje u novijoj #rvatskoj knji"evnosti i vezuje se uz revolu*ionarnu europsku avan'ardu. :d 1-,0, dr"e&i se etike kao temeljne stvarala!ke motiva*ije, sve se vie priklanja realisti!koj kon*ep*iji knji"evnosti, a zbo' estosije!anjske diktature pribje'ava ale'orijskom obliku pisanja 1*iklus le'endi2 tj. samo prividnom bije'u u prolost. Pri#vativi Gdlerov individualizam, =esare* sudbine mali# junaka iz malo'ra8anske sredine podvr'ava so*iopsi#olokoj analizi. )e8u novelama iz to' razdoblja, Ton)ina 'e$ina l'!ba 11-312 spada me8u najuspjelija nje'ova djela i predstavlja zaokret u tematiku o malim ljudima, karakteristi!nu za tridesete 'odine. 9voj roman prvijena* :i'eli l!talac+?+ zapo!inje u vojni!kim danima. >oman predstavlja ale'orijskoNmeta7ori!ku pri!u o idealnom revolu*ionaru s romanti!nom vizijom revolu*ije 14. =vitan2. 9li!no je i u dru'om romanu, Kri#t i J!$a, koji, uz na'laenu autobio'ra7i!nost nastavlja sredinju =esar!evu novelisti!ku preokupa*iju+ o smislu, na!inima i obli*ima revolu*ionarno' djelovanja. )anje su poznate i "anrovski teko odredive jo dvije nje'ove proze+ J!) ! n'enome $!&l'! 19ijenac, 1-,62 i 8a')a bo1'a bi#tri")a 1objavljen tek 1-00.2, ali najpoznatiji je po romanima+ Eare a )ral'e na, ;latni mla$i6 i :'eg!nci> Gutor je i triju drama+ Ot)ri6e, Kr"ma W9iro)o grloX i Sin $omo ine. Po redu nastajanja, raste i nji#ova vrijednost. dok je %tkri0e tek po!etni!ko ostvarenje, Sin domovine predstavlja djelo zrelo'a pis*a i ide u red bolji# povijesni# drama u #rvatskoj knji"evnosti.

1 1

0vaj roman prona&en je tek 1!82. *odine,

1-/
=esar!ev putopisni opus zaprema dvije knji'e+ ananja 2usija C1-3$2 i Tpanjolski susreti 11-382, tri broure *iklusa Putovanje po Sovjetskom savezu 11-%/2 i nekoliko impresija s putovanja po 999>Nu i 5taliji iz 1-3-. objavljeni# u !asopisima. Putopisi u 999>Nu zapravo su ;reporeterska proza< 15. @eli&2 koja je trebala popularizirati prvu zemlju so*ijalizma, bez osobiti# knji"evnoNumjetni!ki# pretenzija. 3 Tpanjolskim susretima potresno je pro'ovorio o do"ivljajima 'ra8ansko' rata. Nje'ova publi*isti!ka aktivnost traje od 8a!ki# dana 1=a*ki pokret 1-1,.2 i traje, s kra&im prekidima, sve do smrti. 9ura8uje u Plamenu, Borbi, Knjievnoj republici, "ovoj rije*i i (zrazu. Kao zasebne knji'e objavio je 1-,0. Stjepan 2adi0 i 2epublika te Psihoanaliza i individualna psihologija 1-3,. 3 prvim prilozima prevladavaju rasprave i polemike usmjerene na sa'ledavanje na*ionalni#, so*ijalni# i kulturni# problema @u'oslavije u kojima, zajedno s Krle"om, ;*rnoj realnosti naoj< suprotstavlja vlastitu viziju, a pie i o oktobarskoj revolu*iji, kon'resu Kominterne, Lenjinu itd. Pie bez uljepavanja, perom knji"evnika i otro' promatra!a. @edan je od prvi# europski# knji"evnika koji je posjetio 999> i pisao o nje'ovom drutvenom i politi!kom "ivotu, a tako8er je prvi u nas pisao i o Gdlerovoj individualnoj psi#olo'iji. =esare* je bio vizionar koji je svoju revolu*ionarnu svijest neprestano iskuavao i provjeravao revolu*ionarnom praksom i tako obo'a&ivao vlastitu ima'ina*iju i stvarnost. ?apravo je za'ovarao kon*ept nove *iviliza*ije s inte'ralno ostvarenim !ovjekom kao so*ioNpoliti!kim i kulturnoNumjetni!kim slobodnim bi&em. Prilike izme8u dva svjetska rata uvelike su predodredile nje'ov stav prema knji"evnosti, a bit =esar*a kao !ovjeka i umjetnika, nje'ov eti!ki i estetski credo mo'ao bi se izre&i jednom rije!ju ( sloboda.
1Finko Jrei&+ "%9(:- $29-.SK- K":(P89"%S., ?a'reb, 1--%.2

HO:OTNIEA CD6A3< Bogati i beskrupulozni direktor banke# gospodin 9m!c Cljigav# crven i debeo# nalik hobotnici<# uz sav novac# bavi se jo i lihvarstvom! &ospodinu Vi)i6!# stolaru koji izrauje namjetaj za njegovu k0erku Lil"i# otkazao je zajam za kredit pa ga nesretni stolar dolazi moliti da povu*e otkaz jer 0e on i njegova obitelj u protivnom propasti! Tmuc predlae stolaru da proda ku0u Cjedino to jo ima< kako bi isplatio zajam! "e pomau ni suze stolarove ene koja slijede0eg dana posjeti Tmuca u uredu pa se 9iki0evi savjetuju s mladim advokatom Cne znaju0i da je i on u dosluhu sa Tmucom< koji im obe0ava pomo0i! "a nagovor advokata gospodin Tmuc povla*i lihvarske kamate# a kada 9iki0evi odu# podijele zaradu! "o uskoro 9iki0u opet dou na naplatu kamate koje je Tmuc obe0ao povu0i pa 9iki0 bijesan dolazi u njegov ured i tek pod fizi*kom prijetnjom uspijeva izmamiti od Tmuca brisanje kamata!

Slav#o Kolar (1891 1963)

>odio se u Paleniku pokraj areni*e. 4jetinjstvo provodi u rodnome mjestu, 'imnaziju nastavlja u Po"e'i i ?a'rebu, a Fiu 'ospodarsku kolu u Kri"ev*ima. Kao a'ronom !esto se selio, a u Jo"jakovini je do!ekao mirovinu. Knji"evnost mu je bila uz'redan posao jer je jedan od malobrojni# pisa*a koji je, zavrivi studij, radio u svojoj stru*i do mirovine. 3mro je u ?a'rebu 1-63. Kolar je jedini izraziti #umorist iz razdoblja #rvatske me8uratne knji"evnosti koji je *ijelo svoje knji"evno djelo uz'radio na elementima #umora i satire. Prva zbirka pripovijedaka, Na#mi'ane &ri&o i'e#ti izala mu je 1-1$, no najzrelije strani*e

1-8
svo'a literarno' opusa ( tematski determinirane motivima sela i provin*ije ( pie izme8u dvaju svjetski# ratova 1Ili 'e#mo ili ni#mo, 8i #mo (a &ra ic!, eni$ba Imbre D!ta"a, S oga ti'ela go#&o$ar, :re(a/ Kri(a2. 3 njima se, knji"evnom analiti!no&u, obra!unava s poluinteli'entima nai# sredina, kojima je kao op&u *rtu upisao me'alomaniju, laktatvo, politi!ko nazdravi!arstvo i kameleonstvo. 3 opisima sela, dru'oj klju!noj temi Kolarove proze, nailazimo na tople, nenametljive, obi!ne ljude. Ne'ativnosti ljudski# naravi ne mimoilaze ni seoski ambijent, ali njima se Kolar ru'a ti#o, bez prevelike zlobe. )ajstorski je uspijevao o*rtati tra'i!nu sudbinu pojedin*a, nespremno' na "rtvu koja se od nje'a tra"i. 3 posljednjoj stvarala!koj 7azi Kolar dolazi do bespotedne satire u knji'ama Natrag ! naCtalin 11-%62 i Gla no $a 'e )a&a na gla i 11-062. 6o su pripovijesti iz 'radsko'a "ivota tijekom 55 svjetsko' rata.
:RE;A CSavremenik# D634< "ao*iti lugar 8ar)o Lab!$an zagledao se u lijepu# ali krhku Janic!! Fskoro je bilo i vjen*anje# ali se osjetljiva :anica# nakon to je nakon poroda pokisla na pai# nasmrt razboljela! 'arku nije toliko teko padalo :ani*ina smrt# koliko *injenica da 0e moda umrijeti ba u vrijeme kad se kod Puge*i0a odrava svadba# na koju je on pozvan za barjaktara! :anica je ipak umrla# a 'arko otiao k Puge*i0ima na svadbu! ok se no0u pijan vra0ao# u*inilo mu se da na rubu ume vidi :anicu# visoku i tanku poput sablasti! 'arko se prenerazio od straha! Fto je po*elo ve0 i svitati# a :anica koju je 'arko vidio polako se pretvarala u visku i vitku brezu! a zaboravi na sramotu# odlu*io ju je odmah posje0i# meutim# breza mu se odjednom u*inila tako mila i bezazlena poput :anice# pa mu je ruka sa sjekirom nemo0no klonula! SVOGA TIJELA GOSPODAR C$rvatska revija# D6AD< "akon to je I a# zaspavi na pai# skrivio smrt jedine krave R!men)e Ckoja je iskoristila priliku i naderala se djeteline# od *ega je uskoro krepala<# njegov otac Ja)ob# odlu*io je nadoknaditi tetu tako da mladoga (vu oeni Ro1om# k0erkom bogatog J!rice :atin'ana! 2oa nije bila ljepotica# a usto je bila i epava pa se (va opirao enidbi# ali ipak nije uspio! "esretna 2oa zatraila je pomo0 stare vra*are koja joj je dala acoprijua pomo0u koje 0e se (va u nju odmah zaljubiti! "o# na 2oinu nesre0u# (va opazi prah koji mu ona pokuala staviti u vino# pa ju po*ne tu0i! .ako acoprijaa# ipak ne uspije# a 2oa je jedino po batinama znala da je (vekova ena# koji je i dalje ostao dosljedan svome miljenju da je asvoga tela gospodara!

Kolar je pisa* koji se u svemu nadovezuje na nau proznu tradi*iju i uklapa u onu me8uranu 'enera*iju #rvatski# pisa*a koja je u prvom redu te"ila u svojem djelovanju za 7iksiranjem nae drutvene stvarnosti. 9 obzirom na strukturu svoji# pripovijedaka, on se uklju!uje u nau realisti!ku tradi*iju1%,. Nje'ova ori'inalnost i izdvajanje iz kru'a suvremenikaNprozaista, zasniva se prije sve'a na nje'ovu #umoru. Po tom svom ori'inalnom #umoristi!koNsatiri!kom izrazu, Kolar se izravno oslanja na prozni opus Gnte Kova!i&a. :tkrivaju&i 'lavne probleme svo'a vremena, znao je duboke misli i va"ne do'a8aje izre&i lako !itljivim, svakodnevnim jezikom. >ade&i sporo i nenametljivo, napisavi relativno malo, 9lavko Kolar ipak je dao osebujan prinos #rvatskoj knji"evnosti.
1)iroslav Bi*el+ PS$K 6B, ?a'reb, 1-6%.2

Ivana "rli%5Ma!rani% (1874 1938)

1 2

I"u"etak je jedino pripovijest Mla!i9 be. +i.i"n"#ije, u kojoj se mijeaju san i java.

1-!

>o8ena je u :'ulinu u poznatoj obitelji )a"urani&a1%3. 18-,. udala se za pravnika 5vana Jrli&a. Ritavo njeno knji"evno stvaranje namijenjeno je dje*i i mlade"i pa ju je suvremena kritika pro'lasila ^$rvatskim Andersenom`. Njezina djela+ romani, pripovijesti i pjesme pripadaju klasi!nim djelima svjetske knji"evnosti za dje*u, o !emu svjedo!e brojni prijevodi. :bjavila je slijede&a djela+ Val'ani i ne al'ani 11-/,2, 9)ola i &ra(nici 11-/02, Sli)e 1zbirka pjesama, 1-1,2, I!$no ate (go$e 0egrta Hla&i6a+?? 11-132, Pri"e i( $a nine 11-162, Kn'iga omla$ini 1proza i sti#ovi, 1-,32, Ja0a Dalmatin/ &ot)ral' G!$1erata 11-3$2, velikim dijelom u vlastitoj nakladi i motivirana "eljom da usadi ljubav prema knji"evnosti svojoj dje*i. 5?7J. postala je prva .ena lan #AZQ9a, a u dva navrata Gkademija ju je predla'ala i za Nobelovu na'radu. Po!inila je samoubojstvo u ?a'rebu 1-38.
1Finko Jrei&+ -F.%B(%&2->(:8 $29-.SK($ P(S-?-# -&', ?a'reb, 1--$.2

IADNOVATE ;GODE 9EGRTA HLAPIJA CD6DA< Tegrt Hla&i6# u strahu od kazne majstora 8r)on'e# u no0i pobjegne u svijet da razgazi tijesne *izmice zbog kojih je trebao biti kanjen jer ga je majstor optuio da je on kriv to su pretijesne! "a sedmodnevnom putu prepunom *udnih koincidencija# upoznaje $lapi0 djevoj*icu Git! koja se vra0a u cirkus gdje je nastupala pa zajedno putuju i doivljavaju brojne dogodovtineH od pomaganja teacima u polju kako bi zaradili ve*eru# *uvanja blaga s pastirima# potrage za crnim *ovjekom koji je $lapi0u ukrao *izmice# gaenja poara u kojemu je gorjela ku0a seoskog tata Grge# pomaganja siromanom koara*u da na sajmu proda svoju robu i naposlijetku L ponovnog susreta s majstorom 'rkonjom usred no0i u umi Ckojega su orobili crni *ovjek i &rga# a zatim ga je &rga pustio< i kona*nog sretnog razrjeenjaH nakon svega proivljenog# majstor 'rkonja se smekao i obe0ao a 0e odsada biti dobar prema $lapi0u# a sa sobom su poveli i &itu# budu0i da se ona vie nije htjela vratiti u cirkus! "a koncu se otkrilo da je &ita zapravo na sajmu davno izgubljena 'rkonjima k0i 8arica# zbog *ega je njegovo srce postalo tako surovo! Presretni# majstor i majstorica opet su prigrlili svoju davno izgubljenu k0er# a nakon to su odrasli# $lapi0 i &ita su se vjen*ali i imali su *etvero djece i tri egrta!

Pri"e i( $a nine 11-162 ori'inalno su autori!ino djelo, sa!injeno na temelju imena i likova preuzeti# iz slavenske mitolo'ije, ali to je, kako autori*a sama na'laava ^sva vanjska veza, koju one imaju sa narodnom mitolokom predajom`. :sam pri!a+ Ka)o 'e Pot'e% tra1io i#tin!/ Ribar Pal!n)o i n'ego a 1ena/ Rego"/ 9!ma Striboro a/ :ratac Jaglenac i #e#trica R!t ica/ L!ton'ica To&or)o i $e et 1!&an"i6a/ S!nce $'e er i Ne a Ne i"ica i Jagor prevedeno je na brojne svjetske jezike i predstavljaju klasi!no djelo #rvatske dje!je knji"evnosti.

Milan "e1ovi% (1876 1948)

Spseudonimi+ T!gomir Eetin#)i, Qere# $e la 8ara'a, Stan)o D!0i6T

>o8en je 18$6. u Frli*i u 4almatinskoj za'ori. 3 9plitu je po#a8ao realnu 'imnaziju i ve& tada po!eo prijateljevati s Nazorom. 3pisao je studij prirodoslovlja na

1 % 1

<jed joj je )io $rvatski )an i knji'evnik Ivan Ma'urani+. 0 0 !n"&a%i# .-"!a#a 5e-r%a Hla*i9a kao o Nmalom remekEdjeluO po$valno je pisao i 2. A. Mato.

1.1
za'reba!kom sveu!ilitu koji nikad nije zavrio, ali je 1-/3. u Je!u diplomirao romanistiku i slavistiku te neko vrijeme radio u 9plitu kao 'imnazijski pro7esor. 1-/8. na lije!enju upoznaje direktora 4euts*#e 9piel#ausa iz Hambur'a, to je u velikoj mjeri odredilo nje'ovu knji"evnu i umjetni!ku budu&nost jer 1-1/. postaje umjetni!kim dramatur'om to' kazalita i objavljuje u #amburkoj periodi*i. 1-1,. postaje dramatur' u be!kom kazalitu Neue giener JY#ne te uspostavlja kontakte s brojnim u'ledni*ima tamonje' kulturno' i knji"evno' kru'a+ Grt#urom 9*#nitzlerom, 9te7anom ?Wei'om, Hermannom Ja#rom i dru'ima. :d 1-,/. predaje na 'luma!koj koli u ?a'rebu, a 1-,$O,8. postaje ravnatelj HNK. Nakon *enzorske zabrane nje'ove drame $rvatski iogenes, premjeten je na mjesto pro7esora u 555 'imnaziji, 'dje je 1-3,. i umirovljen. Posljednji# 'odina "ivota dosta se bavio prevo8enjem te je suure8ivao knji"evne !asopise Kritika i Savremenik. 3mro je u ?a'rebu 1-%8. Prvi nje'ov knji"evni rad je pjesma iz 'imnazijski# dana Na$ #&omeni)om i0i% '!na)a 118-12 pod pseudonimom -%gomir >etinski, kojim se nastavio i kasnije slu"iti. 5zrazitu pa"nju publike i kritike privukao je 1-//. zbirkom soneta, balada i sestina, pod naslovom Kn'iga :occa$oro. ?a tu je priliku stvorio novi pseudonim 'alantno' podrijetla, Reres de la Maraja. Predstavni*i ;mladi#< o*ijenili su ovo djelo kao reprezentant #rvatske moderne, dok su je ;stari< odba*ili kao primjer ;bolesne lirike<. 5ako 'a od prve pjesni!ke zbirke prate ne'ativne oznake ;larpurlartista< i pomodno' pjesnika, u povijesti #rvatske poezije ostavio je tra'a i u kasnijim zbirkama+ i ot (a cara, Vrelo i I(abrane &'e#me. 4ramski opus po!inje mu neizvedenom dramom 83rr%a 11-/,2, koju objavljuje pod pseudonimom &tanko %i(, a 1-/6, potaknut Fojnovi&evim dramskim preradbama dubrova!ke povijesti pie dramu u sti#ovima Go#&oHa 2aleK#)a. Naredni# 'odina najvie se bavi jedno!inkama, koje &e objelodaniti u ?a'rebu 1-,1. 4olazak u ?a'reb i ina!e predstavlja va"an zama# u nje'ovom dramskom radu jer tamo nastaju nje'ovi najzna!ajniji kazalini komadi :o1'i "o 'e) 11-,%2, P!#tolo &re$ ratima 11-,62, Hr at#)i Diogene# 11-,8, dramatiza*ija Benoina romana2, Ameri)an#)a 'a%ta ! #&lit#)o' l!ci 11-3/2. 3/Ni# 'odina posvetio se radu na romanu Giga :ari6e a i n'e(ini% #e$am &ro#aca, koji je prvotno objavljivan u dnevnim novinama. Kritika je bila sklona ovaj Je'ovi&ev roman uspore8ivati s Krle"inim *iklusom o lembajevima. Na!in pripovijedanja i struktura romana pribli"avaju Je'ovi&a kao romanopis*a modernisti!kim pripovjednim te#nikama. 3 okvirno pripovijedanje o 'ospo8i Jari&evoj, koja nakon du'a !ekanja odlu!uje nestalo' mu"a pro'lasiti mrtvim, upisuje se sedam novela koje prikazuju "ivote njezini# prosa*a. >oman ima i epilo' u dramskoj 7ormi+ pod naslovom :e( tre6ega, Je'ovi& objavljuje psi#oloku dramu u kojoj su 'lavni likovi i'a i )arko. )itska pripovijest o :disejevu lutanju nakon rata i povratku ku&i je kod Je'ovi&a pretvorena u ubojstvo nasilno' i ljubomorno' supru'a.
PASTOLOV PRED VRATI8A CD63G< Tragi)ome$i'a ! $e et #li)a Cposve0eno glumici Vi)i Po$gor#)o'< rama je podijeljena u dva prostoraH u realnoj igri sudjeluju tri lica C D'e o')a# Se#tra 8ilo#r$nica i Li'e"ni)<# a u igri privienja dvadesetak lica# od kojih su sredinja Agne(a Ctransformacija uloge jevojke iz realnog plana# i Smrt# koja se pokazuje u desetak preobrazbi! F prvom planu radnje odvija se realno dogaanje# dok je u drugom san# irealno i oniri*ko dogaanje L prostor jevoj*ina snovienja# u deliriju prije smrti! "aslovni lik# IPustolov pred vratimaJ# samo je jedno od uobli*enja Smrti! Prva slika pokazuje realni prostor u kojem jevojka razgovara sa Sestrom 'ilosrdnicom o ljubavi i ivotu! ,atim se pojavljuje Ne(nanac koji djevojci nudi IfilmskiJ prikaz njezina ivota! F drugoj slici# u vrtu# upoznajemo djevojku kao -gnezu# njezinog supruga i druge likove! %d tre0e do

1.1
devete slike izmjenjuju se razni prizori u kojima je -gneza uvijek sredinji lik# a klju*an je njezin suigra* L preodjevena i maskirana Smrt! .re0a slika smjetena je u -gnezinu budoaru *etvrta u kupeu spava0ih kola# peta u hotelu u -lpama esta u -gnezinu stanu# sedma u salonu kod go#&oHe R!bici!## a %sma na ulici# u nekom predgrau! -gneza tamo susre0e razli*ite osobeH Go#&o$ina #a &r#l!)om/ Kri#tin!/ Pla ! go#&oH!/ :r!talnog l'!ba ni)a# M Svi oni imaju funkciju da joj omogu0e igranje neke od u ivotu neproivljenih scena! F tim prizorima pojavljuje se i Smrt u nizu oblikaH "eznanca# Profesora s velikim nao*alama# 'essenger/bo5a# Podvornika u spava0im kolima# Policajca# Figa*a svjetiljaka# Fpravitelja tvrtke za nadgrobne spomenike# Policajca itd! Sve uloge Smrti mora igrati isti glumac! F posljednjoj# devetoj sceni# opet susre0emo jevojku u IrealnomJ prostoruJ s "eznancem# Sestrom i )ije*nikom koji samo moe konstatirati smrt!

9redinji dio drame u sedam slika, stvoren je iz elemenata 4jevoj!ine mate i njezini# "elja. 3z stereotipne s*ene iz 'ra8ansko' "ivota, velik dio u snovi8enju imaju i prizori preuzeti iz tzv. ;und< literature koja je bila pretpostavljena 4jevoj!ina lektira. 3 *entar zbivanja postavljeni su njoj nedosti"ni do'a8aji poput zabava, balova, neobi!ni# putovanja, skupi# #otela. lazbena pratnja nudi foe/trot kontrapunktiran posmrtnom maru to tako8er na'laava sukob dvaju planova, Crosa 1nedosti"ni mondeni "ivot2 i 6#anatosa 1koji na sve ba*a sjenku smrti2. Pustolov pred vratima je drama o "eni koja !ezne za idealnom i neostvarivom ljubavi, a za razumijevanje dramske konstruk*ije treba prije sve'a na'lasiti ulo'u prostora i na!in na koji je on strukturiran. s jedne strane on je sumorno mjesto umiranja, dok se, s dru'e strane, s terase otvara po'led na *estu ;koja vodi u "ivot<. Na kraju 4jevojka kona!no dolazi do spoznaje kako ;sre&a nije u "ivotu<, ne'o je sre&a ;odmi*anje od "ivota<. Pustolov je !esto uspore8ivan s tekstovima i poetikom "%igija Pirandella, to nije bez razlo'a, jer je Je'ovi& neposredno pred pisanje ove drame preveo Pirandellovu dramu Test lica trai autora pa je to utje*alo na nje'ovo oblikovanje "ivota i 7ik*ije, odnosno "ivota i ;kina<, kako 'ovori Neznana* u prvoj sli*i.
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

Ivo Ko6ar-anin (1911 1941)

antolo'ijske pjesme+ At'e%a/ Intima/ A )ril! 1ene/ 8rt e o"i/ Pre$ )i0!

>o8en je 1-11. u Hrvatskoj 4ubi*i, ali je kao sin o*a "eljezni!ara !esto s obitelji selio pa je djetinjstvo proveo u ma8arskom 'radi&u kre'laku. 1-18. obitelj se vra&a u Hrvatsku 4ubi*u, 'dje polazi pu!ku i tr'ova!ku kolu. 1-3,. upisuje se na Ailozo7ski 7akultet u ?a'rebu. Po'inuo je 1-%1. na bizaran i apsurdan na!in+ ubio 'a je prestraeni vojnik na stra"i dok je kasno no&u prolazio pored 6opni!ke vojarne u 5li*i. ?a "ivota su mu tiskane knji'e novela 8ati "e)a 11-3%2 i Ti%i &!to i 11-3-2, zbirke pjesama S iram ! # iral! 11-302, 8rt e o"i 11-382 te *iklus pjesama T!ga l'eta

1.2
1u skupnoj zbir*i Liri)a, 1-302 re romani T!Ha 1ena 11-3$2 i Sam "o 'e) 11-3$2. Posmrtno mu je tiskana knji'a 8rl'e na #!nc! 11-$12. Kozar!anin je u svojim djelima obuzet smr&u, stra#om i bijedom, kao to je to primijetio i 5. . Kova!i&+ ^Nitko nije u #rvatskoj knji"evnosti 'ovorio toliko o krvi, o mraku, kiama, provin*ijskoj tuzi, ljudskoj mr"nji, ma'lama i mrtva*ima kao Kozar!anin, te !ovjek dobiva dojam da je naslu&ivao svoju stranu, tra'i!nu smrt.` >oman Sam *ovjek sa svojim "o0nim dijalogom, pripovijest .ri gavrana i jedan *ovjek te niz pjesama iz zbirke 'rtve o*i, a napose Pohod mrtvih, potvr8uju ovu tezu.
TRI GAVRANA I JEDAN IOVJEK CSavremenik# D6A4< F gostionici na kraju grada okupljaju se pristav Ga'#)i# skitnica i izgona Ro) te &roCe#or! .u je i E a# koju je 2ok pronaao na ulici te ju u*inio enom i slukinjom! S njom potajno ljubuje i profesor# ina*e u nesretnom braku s boleljivom enom koja umire od raka! 2ok otkriva profesorovu vezu s 8vom pa ga nakon tu*e# istjera iz kr*me! "akon izbora i promjene politi*ke vlasti &ajski ostaje bez ikakvog oslonca! Profesorova ena umire! :edno jutro 2ok dolazi po profesora s vije0u da ga 8va hitno eli vidjeti! profesor odlazi i nalazi 8vu napola mrtvu na krevetu C2ok ju je pretukao<! .u je i mrtav/pijan &ajski! 2ok ih sili da piju! "ali su ih tek kasno popodneN 8va je ve0 mrtva# &ajski onesvijeten# a 2ok na krilu dri profesora koji se zaklinje da nikada nije ni dirnuo 8vu! Kraj pripovjetke je lirskiH aF parku plakae drve0e za li0em i pticama! Po*ela je kropiti kia!a

:va odulja pripovijest, uz bizarnu sliku o !inovni!koj bijedi, bludu i nasilju, predstavlja i sarkasti!noNmelankoli!nu sliku bijedno' moralno' "ivota bezna!ajni#, ali i opaki# politi!ki# meetara. 9 ambijentom kr!me, bolesni!ki# soba, u!male malo'ra8anske atmos7ere, puna je otri# autorovi# invektiva na na*ionalno i so*ijalno stanje politi!ki obespravljene Hrvatske 19avska banovina2 u razdoblju izme8u dva rata. 3 ovoj prozi mra!ni# slika, bluda, pijanstva i ubojstva na jednom mjestu pijani pro7esor re*itira )atoevu pjesmu D6B6. 1%0 Po svojim "anrovskim karakteristikama roman Sam *ovjek naslanja se na spe*i7i!nu ina!i*u tzv. Bildungsromana, karakteristi!nu za #rvatsku knji"evnost kraja 1-. i po!etka ,/. stolje&a. :bi!no se radi o propasti mlado' i nadareno' junaka 15vi*a Ki!manovi&, 6ito 4or!i&, ]uro Gndrijaevi&2 koji ne uspijeva premostiti staleke razlike, ali iza takvo' prikaza krije se ideologem kojim su pis*i, osobito oni pravake orijenta*ije tuma!ili so*ijalnu zbilju kraja 1-. stolje&a.
SA8 IOVJEK CD6AX< &lavni protagonist romana je Valentin# koji# ispovijedaju0i se# traga za korijenima vlastite osame te retrospektivno opisuje svoje djetinjstvoH odrastao je u imu0noj obitelji# uz mo0nog i goropadnog oca# bogatog trgovca i tihu utljivu majku! 2oditelji se nisu voljeli# a nakon to je majka umrla# otac je naprije ljubovao sa slukinjom Tere(om# a zatim se ponovno oenio mladom i lijepom Agatom# koja je za njega pola samo da spasi svoju obitelj od materijalne bijede! 'ali 9alentin odrasta dakle u krajnje nezdravoj i mu*noj atmosferi u kojoj ga nitko ne razumije# a simpatije ne uspijeva pridobiti ni u okolini jer je sin mjesnog lihvara i bogatuna# koji se uz to po*eo baviti i politikom te tako na sebe navukao dodatni gnjev okoline! Bolje ne prolazi niti u koli# koja mu# uz to# i ne ide ba najbolje! rugi dio romana posve0en je odnosu prema 9alentinovoj# najprije ljubavi# a onda i eni L :!gi! Pripovjeda* detaljno opisuje sve faze upoznavanja# udvaranja i bra*nog ivota! Buga se pojavaljuje kao svojevrsna replika 9alentinove ma0ehe -gateH ona je takoer tip fatalne eneN zavodljiva# nevjerna# ali istodobno mu*ena osje0ajem neprilagoenosti te progonjena permanentnim
1 -

pred*ovor u PSHK BDB, 3a*re), 1!/-.

1.%
osje0ajem tuge i nesre0e! 9alentin je zaljubljen u nju# ali osje0a podsvijesni strah od nje! Shvativi da ima ljubavnika# 9alentin ju ubija C*in ubojstva nije prikazan\< te izlazi iz stana u kinu no0! F kratkom zavrnom poglavlju naslovljenom S-' +%9:8K# pripovjeda* nas vra0a u inicijalnu situacijuH pijani se 9alentin ispovijeda u kr*mi nekom jednako pijanom gostu# ali ispovijed upu0uje i *itatelju# govore0i ponovo o svojoj beskrajnoj samo0i i nesretnoj ljubavi prema Bugi L ]svetici i bludnici_!

Sam *ovjek jedan je od najva"niji# romana me8uratne #rvatske knji"evnosti, drutvenoNan'a"irani komentar so*ijalni#, politi!ki# i ekonomski# prilika, ali istovremeno i psi#oloki produbljena proza koja dojmljivo is*rtava nekoliko impresivni#, duevno kompleksni# i tra'i!ki determinirani# literarni# karaktera. 5stodobno analizira i ljudsku osamljenost, ba!enost u e'zisten*iju, nemo& uspostavljanja konstruktivni# odnosa s 4ru'im, nemo& komun*iranja i realiza*ije ljubavno' odnosa. 9vojim e'zisten*ijalnim ne'ativitetom, zajedno s Krle"inim romanom "a rubu pameti, ovaj roman anti*ipira knji"evnost e'zisten*ijalisti!ke inspira*ije koja &e u #rvatskoj knji"evnosti do"ivjeti vr#una* ezdeseti# 'odina u Boljanovim i Novakovim romanima.
1Felimir Fiskovi&, pred'ovor u 5vo Kozar!anin+ S-' +%9:8K# Konzor, ?a'reb, 1--6.2

LIRSKI RO8AN IVE KO;ARIANINA Lirski roman karakteristi!an je "anrovki #ibrid nastao kao produkt avan'ardisti!ki# strujanja i te"nje za prevrednovanjem "anrovsko' sustava. 9inta'ma lirski roman upu&uje da se radi o pribli"avanju romana strukturi lirike, odnosno prenoenju neki# oblikovni# postupaka karakteristi!ni# za liriku u prozni oblik. 9usret romana i lirke ra8a spe*i7i!nu sintezu u kojoj se "anrovske konven*ije na prvi po'led potiskuju u korist svojevrsno' ^'eneri!ko' univerzalizma`. 3 romanu Sam *ovjek, prostor lirizma otvara ve& pripovjedna perspektiva. *ijeli je roman zapravo unutranji monolo', ispovijest provoosobno' pripovjeda!a Falentina ima'inarnom su'ovorniku, zapravo vlastitom dvojniku. )onolo' postupno prerasta u svojevrsni dijalo' Falentina prije po!injeno' ubojstva s Falentinom nakon po!injeno' ubojstva, tj. sadanje' @a s prolim @a. >ije! je dakle o autodije'eti!koj pozi*iji u kojoj se narator pojavljuje i u 7unk*iji prota'onista djela, to poja!ava iluziju realnosti i istinitosti. Posrijedi je samo realnost subjekta, ono'a to se do'a8a u nje'ovom svijetu, to je suprostavljeno stvarnom, objektivnom svijetu. 9vijet je atomiziran, pa je 7ra'mentarnost samo primjerena te#nika prikaza disperzirane zbilje. Ritav roman pro"et je lirskim interludjima u kojima jezi!ni medij ne posreduje zbivanja, ne'o na onakve semanti!ke implika*ije kakve poznajemo u lirskoj pjesmi. @ezik se, sto'a, vie ne is*rpljuje u 'olom mimetizmu, ne'o postaje vrijednost sam po sebi. Kao u svim romanima pisanim u 1. li*u, i ovdje se mo"e uo!iti dvostruka 7un*kija naratora+ on je a2 osoba koja do"ivljava i promatra svijet i koja sudjeluje kao akter u prolim zbivanjima, i b2 osoba koja pripovijeda. @edno @a pripovijeda, a dru'o je ^objekt` pripovijedanja i analize, pa se tako stvara odre8ena napetost, pripovijedna distan*a, odnosno ^dvostruka optika`+ optika pripovjednog i doivljajnog subjekta. >oman Sam *ovjek 'radi se na kreativnim poten*ijalima memorije+ ve& samo sje&anje !ini pro*es pripovijedanja, a i predstavljeni svijet izrasta u pro*esu izbora i srukturiranja sje&anja. 6aj na!in pripovjedne op*ije omo'u&uje sintezu reminis*en*ije i impresije, deduk*ije i induk*ije, misli i osje&aja, prolosti i sadanjosti.

1.
Lirizam je u ovom romanu motiviran du#ovnom 7izionomijom likaNnaratora. :tuda i tenden*ija da se intimna raspolo"enja proji*iraju na pejza". on je ovdje #umaniziran, to je korelativ stanja ispovjedn' subjekta, ^slika` nje'ove due pa je Kozar!aninov lirski pripovjeda! zapravo impresionist koji nastoji i na !itatelja prenijeti svoj ^osje&aj "ivota`. 3 ovom se djelu a7irmira kon*ept zbilje i individua koju je razvio austrijski 7izi!ar Ernst Ma+$ 1-naliza osjeta, 1-66.2+ po )a*#u objektivna stvarnost postoji tek kao kompleks nai# osjeta+ ona se sastoji od boja, zvukova i mirisa. osjeti su ^elementi`, a predmeti ^kompleksi elemenata` pa se i ljudski individuum poima kao suma opa"anja, osjeta i u'o8aja koji izazivaju razli!ite impresije. 9ubjekt se neprekidno mijenja, kao to se mijenjaju i dojmovi o njemu, a jedinstvo subjektu osi'uravaju jedino sje&anja i uspomene, stalno obnavaljanje pre"ivljeni# uspomena i dojmova. Podre8uju&i zakone epsko' narativno' oblikovanja lirskom du#u i impresionisti!kom do"ivljaju, Kozar!anin je svoje djelo oslobodio pra'matizma i banalnosti same pri!e 1klasi!no' ljubavno' trokuta2 i uveo lirizam kao samostalnu vrijednost.
1Kreimir Neme*+ .2-&%' .2- (?(:8# '$, ?a'reb, 1--0.2

7!ro S!'eta (1903 1927)

antolo'ijske pjesme+ Ie1n'e i bole#tan mla$i6/ R!)e/ S!nce/ Atrni

>o8en je 1-/3. u 9taroj Plo!i*i kod Jjelovara. Nakon pu!ke kole odlazi u ?a'reb na preparandiju, ali ve& prvi# 'odina kolovanja obolijeva od kro7ula 1tuberkulozeV2, a kao maturantu, bolest mu se ve& drasti!no po'orava. Nakon mature 1-,,, posao dobiva 1-,3. u Firju. >adi kao u!itelj, pokre&e "a list i ure8uje svoju prvu zbirku pjesama O#aml'enim #ta(ama 11-,%2. 6amo nastaje i nje'ovo najpoznatije djelo, pripovijetka 8or, prepuna ima'ina*ije i poetske ljepote. 1-,0. zdravstveno mu se stanje po'oralo pa odlazi na oporavak u slovensko lje!ilite 6oplo!i*u. 6eko bolestan upoznaje studenti*u a'ronomije *atarin% *risti( kojoj posve&uje antolo'ijsku pjesmu R!)e. Poslije neuspjelo' oporavka slijedi jo jedna opera*ija, a uskoro potom, 3/. travnja 1-,$. 9udeta umire u koprivni!koj bolni*i sa tek navrene ,% 'odine. Prvu pjesmu pod naslovom S!ton objavio je 1-1-. u Lu!i, a sa svojim mra!nim motivima sutona, bolesti, jeseni, samo&e, tiine i odlaska, on je pjesnik pasivnosti, neprotivljenja i neotpornosti. 5ntimnost sa smr&u veoma je o!ita u !itavom nje'ovom opusu, ali unato! njenoj prisutnosti kao dominantno' motiva 1'otovo da nema pjesme u kojoj smrt nije prisutna2, 9udeta ostaje i pjesnik dobrote, !ednosti, sa!uvano' djetinjstva, jednostavni# i mali# stvari. :n je dijete sela, blizak prirodi i pun !u8enja. Prozni su mu sastav*i 7ra'mentarni, a 'or je nje'ovo jedino zna!ajno prozno djelo, poetska proza koja se ni!emu ne podvr'ava, ne uklapa se u de7inirane okvire i predna*rte.
8OR CD6AB< Danta#ti"na &ri&o i'e#t

1.Podijeljena u *etiri dijelaH &2-"- :%2&%9-"-# P2(+-# %.-:"8 S)F.":8 i >("-)8# '%2 na lirski na*in opisuje ljubav 8ora / sina upravitelja seoskog imanja prema lijepoj vlastelinki 9!! ,bog klasnih razlika# njihova je ljubav unaprijed osuena na propast pa Tu 'oru nikada i nije iskazala svoju ljubav iako ga voli! 'or *ezne za Tu# a ona se zaru*uje s Arnom! "akon toga# 'or se nikako ne moe smiriti# a vlastelin daje otkaz 'orovom ocu i trai novog upravitelja! "akon toga Tu se teko razboli# 'orov otac od tuge za izgubljenim poslom i imanjem na kojem je proveo *itav ivot umire# a 'or sve vie luta i postepeno se pretvara u vukodlaka koji no0u pravi tetu na vlastelinovom imanju i ubija njegove pse! "ovi upravitelj i Tuin zaru*nik -rno zapravo su varalice koje oplja*kaju vlastelina i nakon toga bjee! .eko bolesna Tu odlazi na lije*enje u Tvicarsku# a 'or se sasvim povukodla*io# izgubio sva ljudska obiljeja i povukao u umu!

3 'oru nalazimo elemente stvarnosti, nekoliko realisti!ki# likova i likova snovi8ajni#, romanti!arski# preplitanja ljubavi i smrti, ali time je nestvarnost jo na'laenija. 'or je poistovje&enje s !arolijama ume, no&i, svitanja... to je apoteoza prirodi, lirska pjesma bez sti#ova, ali, s dru'e strane, i prava, izbalansirana pripovijest. ?bo' to'a djelo pru"a nekoliko mo'u&nosti interpreta*ija+ mo"emo 'ovoriti o 7antasti*i, o intelektualnoj lu*idnosti autora, o otu8enosti moderno' !ovjeka, o potrebi povratka izvornoj jednostavnosti i !isto&iI 4akako, mno'o je i oni# koji su 9udeti pri'ovarali takvu nedore!enost, nedosljednost i 7ra'mentarnost. :n je tradi*ionalist i zakasnjeli romantik, ali ori'inalnost nje'ove poezije zbo' te !injeni*e ipak ne dolazi u pitanje jer je ona prisutna i u unutranjem ritmu pjesme, a ne samo u njenom si"eu, tropima i 7i'urama 15. @akovljevi&2. Nje'ovom bujno&u, patetikom, misti!nim zanosom, odbijanju ropstava i 'ordo&u i!itavamo u nje'ovoj poeziji i tra'ove ekspresionizma, ali valja napomenuti kako 9udeta nije svjesno iao ni za kojom modom. Nje'ov talent bio je manje u intelektu, a vie u osje&ajnosti. u prvom redu lirik ( pjesnik jednostavni# stvari, rastanka i du'i# jeseni.
19aa Fere, PS$K# DB6, ?a'reb, 1-66.2

Ivan +oran Kova-i% (1913- 1943)

antolo'ijske pjesme+ :$'en'e/ :eli mo#t/ 8ali &ot/ Petr :re0)i %armoni)a0/ Dr ar#)a &o&e )a/ 8o' grob/ No6ni la)/ Jama

:snovnu kolu po#a8ao je u rodnom Lukovdolu, a nakon to'a odlazi u Karlova* u realnu 'imnaziju, a 1-,6. u ?a'reb. 3 knji"evnosti se prvi put javlja 1-,-. *rti*om 9e ina t!1al')a u %mladini. 1-3,. s jo dvoji*om mladi# pjesnika 1F. @ur!i& i @. Hitre*2 objavljuje izbor svoji# 'imnazijski# pjesama. 5ste 'odine upisuje studij slavistike od koje'a odustaje nakon 6 semestara te se posve&uje knji"evnom i novinarskom radu. 1-36. izlazi mu prva samostalna knji'a 1i jedina za "ivota2 ( zbirka novela Dani gn'e a. 3brzo postaje urednik kulturne rubrike u $rvatskom

1..
dnevniku, a zatim u "ovostima. Neko vrijeme bio je i politi!ki aktivan kao pristaa >adi&evo' H99Na. Nakon uspostave N4H, ustake 'a vlasti alju za upravitelja pote u Ao!u, ali 'a ). 3jevi& zadr"ava kao suradnika u Hrvatskom biblio'ra7skom zavodu. 5pak, krajem 1-%,, zajedno s )ladimirom Nazorom odlazi u partizane. 9redinom srpnja, u u blizini Ao!e 'a ubijaju !etni*i. rob mu je ostao nepoznat pa mno'i tu vide za!udnu koin*iden*iju s nje'ovom poznatom pjesmom 8o' grob 11-3$2, kao i s nje'ovim najpoznatijim djelom, poemom Jama, koja je tiskana post#umno 1-%%. u 5taliji. ?bo' svoje tra'i!ne smrti, 5van oran Kova!i& je nakon 4ru'o' svjetsko' rata preao u le'endu, to je utje*alo i na sudbinu nje'ovo' knji"evno' djela. Knji"evni opus obu#va&a mu sedam novela iz knji'e ani gnjeva, poeziju 1koja se dijeli na tokavske i kajkavske pjesme2, poemu :ama i Hr at#)e &'e#me &arti(an)e, koje je pisao u ratu zajedno s Nazorom te brojne knji"evne i 7ilmske prikaze, !lanke i polemike. Jio je i jedan od najplodniji# prevodila*a lirike u me8uratnom razdoblju, a osobito su va"ni nje'ovi prijevodi en'leske lirike. Novele iz knji'e ani gnjeva 1Probueni djedovi# Sedam zvonara majke 'arije# Smrt u *izmama i dr.2 u znaku su povratka realizma i izrazita so*ijalno' an'a"mana, to je 3/Ni# 'odina ,/. st. dominantna zna!ajka #rvatske proze. Pri!e se u'lavnom bave sudbinama mali# ljudi, politi!kom i so*ijalnom nepravdom, a prepoznatljiva je pripovjeda!eva tenden*ija da novelama probudi kriti!ku svijest i tako utje!e na te"ak polo"aj ;poni"eni# i uvrije8eni#<. 9o*ijalne motive nalazimo i u nje'ovoj poeziji, ali ne toliko na'laeno kao u prozi. Btokavske su mu pjesme naj!e&e bazirane na simboli!koj vrijednosti odabrane slike 1krajolika ili neko' kulturno' ili urbano' 7enomena2 kojom pokuava izvu&i univerzalno zna!enje iz pojedina!no' do'a8aja 1:esen u mojoj sobi# "o0# 'ra*no doba2. :d samo' po!etka, nje'ovom poezijom provla!e se i motivi smrti i umiranja 1 'oj grob# )eevi putuju# 9ojnikova ruka2. 6emeljno sredstvo razvoja Kova!i&eve lirske pjesme je deskrip*ija ili jasna analo'ija, a simbolika i lirska sintaksa redovito su vrlo raz'ovijetne. Post#umno je objavljena kajkavska zbirka Ogn'i i ro1e, koja je nastajala 1-36N 1-%,, ali je ostala nedovrena. Poput novela, i %gnji i roe usko su povezani s oranovim zavi!ajem, !ijim se narje!jem i poslu"io. 6ime se i Kova!i& pridru"io dijalektalnim pjesni*ima 1Krle"a, alovi&, 4omjani&2 koji su u ,/. st. ponovo a7irmirali dijalektalni izri!aj kao stilisti!ki odabir u posebne knji"evne svr#e. Kova!i& je i u ovoj zbir*i ostao autorom vizualne poezije i umjerene narativnosti, kakav je bio i u svojim tokavskim pjesmama. :ama je ratna poema podijeljena u 1/ pjevanja 13-% sti#a raspore8ena u sestine2. Lirski subjekt, *ivil koji je u ratu odveden na masovno 'ubilite i jedini pre"ivio po'ubljenje, dijelom nara*ijom, a dijelom opisima svoji# osje&aja i dojmova za vrijeme po'ubljenja, naknadno 'ovori partizanimaNosloboditeljima o stradanjima nevini# "rtva i svom izlasku iz jame.
JA8A (skopanih o*iju# lirski subjekt u I pjevanju iznosi pojedinosti koje su se dogodile pred sam zlo*in i svoj uas zbog gubitka vida! Prisiljen da zgnje*i vlastite o*i# obeznanjuje s! F II pjevanju opisuje zbivanja pred po*etak pokolja# iivljavanja krvnika i njihov smijeh! F III i IV pjevanju slijepi stradalnik oslukuje udarce noa i pad u jamu onih koji su ispred njega# broji poginule i zamilja vlastito pogubljenje! F V pjevanju i on ranjen pada u jamu ve0 prepunu leeva# dok u VI pokuava odrediti svoj poloaj meu mrtvim tijelima! F VII i VIII pjevanju krvnici izlijevaju vapno na pobijene

1./
i udaljuju se a on pokuava iza0i iz jame! %sjetivi vlagu# zaklju*uje da se smrkava i penje se# obaraju0i mrtva tjelesa oko sebe! ,a*uje udaljenu pjesmu zlo*inaca i osje0a miris paljevine iz svog sela! (z ume iznenada dolaze zvuci bitke i on se upu0uje prema pucnjevima! Partizani ga nalaze bez svijesti on im iznosi svoje prijanje muke! Poema programatski zavrava glorifikacijom novog ivota# osvete i slobode!

9va !itanja :ame polaze od konstata*ije o kontrastu izme8u stra#ote prikazani# do'a8aja i kompozi*ijsko' i 7ormalno' sklada koji obilje"ava poemu. Poema po!inje bez uvoda, in medias res, da bi postupnim trodijelnim razvojem 15. put prema jamiO<paklu<, =. boravak u jami i 7. izlazak iz jameOput u slobodu2, dola u po!etne okvirne situa*ije 1ispovijed pred mo'u&u smrt koja je ujedno simboli!ki novi "ivot2. Pad u jamu lo*iran je u sredinu poeme 1F pjevanje2, !ime je djelo i simetri!ni razdijeljeno. Pre*iznost kompozi*ije upotpunjuje i 7ormalni odabir sesta rime 1abacc2 i dominantni jampski jedanaestera*. Put koji lirski subjekt prolazi u :ami, zasniva se na temeljnom paradoksu da on nakon po!etno' oka izazvano' 'ubitkom vida postupno vra&a svoje spoznajne i osjetilne sposobnosti i prolazi put osvje&enja. 4ubinska tema :ame zapravo i jest prikaz svijesti u 'rani!noj situa*iji i posljedi*e koje taj do'a8aj na svijest ostavlja. 3 posljednjem je pjevanju ima'ina*ija 1pa i poezija2 i doslovno identi7i*irana s vizijom novo' "ivota. 9ljepilo je omo'u&ilo dublje i dalekose"nije vi8enje od ono'a to 'a posjeduje obi!an po'led. ?bo' trodijelne kompozi*ije, stro'e metri!ke i stro7i!ke 7orme, :ama se !esto promatrala kao odjek 4anteove Boanstvene komedije. Jez obzira na takve mo'u&e aluzije, :ama je izrazito uspjelo djelo, nastalo u ratu i potaknuto aktualnim zlo!inima, s prvom zada&om da djeluje #umanisti!ki i an'a"irano u izrazito ne#umanim okolnostima, odnosno da veli!a du# otpora te i danas ostavlja sna"an dojam na !itatelja.
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

S8RT A II;8A8A CD6AW< Bogati veleindustrijalac Klar kupio je stari zamak nad Kupom! Fskoro ga je po*eo prureivati# a seljani su bili sve nezadovoljniji jer se Klar iz dana u dan sve vie bahatio i irio na svom novom posjedu! Fskoro je seljanima bio zabranjen i lov jer je i uma pripadala gospodinu Klaru! F elji da o*uva svoje imanje# Klar unajmljuje lovopazitelje# meu kojima se nalazi i seoski momak 8i%a Rabar! ,a svakog ubijenog psa ili ma*ku koji se zateknu na Klarovu posjedu# on nudi nagradu Ctako da mu lovopazitelji donesu njuku ubijene ivotinje< pa tako 'iha 2abar rani kuju I ana T!"e L :!r!# i jo ivoj joj odsje*e njuku! Kad se napola mrtva kuja dovu*e ku0i# razbjeenjeni .u*a odlu*i se osvetiti 'ihi! ,a vrijeme velikog snijenog nevremena# odlazi .u*a s Le arom u umu# znaju0i da 0e tako namamiti i 'ihu Ckoji ih kani raskrinkati u krivolovu te ih zato slijedi<! F snjenoj vijavici .u*a ubija 'ihu# skida mu *izme# a tijelo preputa vukovima! Snijeg je zameo sve tragove te tako prikirio zlo*in# a od 'ihe su ostale samo *izme zataknute u snijeg! 8RAK NA SVIJETLI8 STA;A8A CD6AW< Seoski *oban Ja"ica 9aCran *itav je ivot proveo *obanuju0i# a kad je ostario oduzeli su mu taj posao i kao nagradu ponudili staru kravicu Gol!b!! :a*ica se teko pomirio sa sudbinom# ali naposlijetku se ipak povukao u umu sa svojom kravicom! Fskoro se pored njegove kolibe nastanio golemi drvosje*a i ugljenar Dranina :r$ar# kojega se :a*ica# kao i svi u selu# pribojavao! :ednog dana dola je u selo vijest da 0e vlast ubirati vojnicu Cnov*anu naknadu< od onih koji nisu odsluili svoju vojnu dunost! akako# meu njima je bio i :a*ica# ali# kako nije imao novaca# odveli su mu jedino blago to je imao i jedinu nagradu to je dobio za svoj dugogodinji rad L kravicu &olubu!

SEDA8 ;VONARA 8AJKE 8ARIJE CD6AG< Siromani seljak J!ra Gre0ni) imao je osmero gladne djece i jedva spajao kraj s krajem! :ednoga dana u selo dolazi visoki crkveni dostojanstvenik koji# obilaze0i crkvu# ugleda &renikovu

1.8
djecu koja su se tamo najradije igrala! Saznavi od upnika da teko ive# zauzme se da &reniku dodijele posao zvonara Cjer je nedavno umro stari zvonar Ro)<! &renik neko vrijeme obavlja posao# ali ga s vremenom sve vie preputa djeci# a on odlazi na rad u polje! jevoj*ice C:ran)a# Ne en)a# T!ga# ;or)a/ An"ica i Ton"ica jjedini brat Branko bio je negdje na zanatuk<# sada zaduene za zvonjavu sve vie borave u crkvi# pa tako jednom pojedu sve hostije i naprave veliku nepriliku za vrijeme mise L za to je bio optuen &renik! Fskoro doe jo ve0a nevoljaH odjednom navali silno nevrijeme s tu*om i uniti svu ljetinu! &njevni seljaci okrivie &renika i otputaju ga iz zvonarske slube# nakon *ega se on objesi L i to upravo za ue na kojem je visilo zvono u tornju\ Kao samoubojica# &renik nije smio biti pokopan u posve0enoj zemlji na seoskom groblju# pa su tijelo odnijeli daleko u umu# toliko daleko gdje se vie nije *ula zvonjava seoskog zvona te ga tamo pokopali!

Mile "!'a# (1889 1945)

>odio se u 9vetom >oku kod Lovin*a. Pu!ku kolu po#a8ao je u rodnom mjestu. 1-/,. upisao se u 9arajevsku 'imnaziju, a stipendija sarajevsko' drutva "apredak omo'u&ila mu je daljnje klovanje. Nakon mature, upisao se na Ailozo7ski 7akultet u ?a'rebu 1'rupa zemljopis i povijest2, ali zbo' nemo'u&nosti dobivanja stipendije, prelazi na pravo. Po!eo je pisati jo kao 'imnazijala*. Pjesme su mu tiskane u Pobratimu, Beharu i 'ladoj $rvatskoj. 3 or'aniza*iji 'lade $rvatske sudjeluje od njezina osnutka, a tijekom dvije 'odine je i ure8uje. Pisao je kritike i prikaze, a prozi se posvetio tek krajem dvadeseti# 'odina. Judakovo opse"no prozno djelo 116 naslova, ,0 knji'a2 tvori !etiri velike tematske *jeline 4vije se bave li!kim selom i ljudima koji tu "ive u nekoj vrsti *iviliza*ijeske izola*ije 1roman Ogn'i0te, 8!#in)a te knji'e pripovijedaka Po$ gorom, O&anci $i$a Vi$!rine, V!"'a #mrt2. 4ru'a je *jelina nedovreni froman 'rozdf Kre#o'i6a #o'1%6, dok u tre&u *jelinu ulaze djela s 'radskim drutvenoNpoliti!kim temama, koje'a je sredinji dio veliki roman Ra#c 'etana tre0n'a, urbani pandan ruralnom %gnjitu, a pridru"uju mu se i roman Dire)tor Kri1ani6 te knji'a pripovijedaka Na Veli)i &eta). Retvrta je *jelina autobio'ra7i!na i tvore je romani Na !l)anima i San o #re6i, te dnevni!koNmemoarska proza Ratno robl'e. 9vi Judakovi li!ki romani i pripovijetke likovima 1koji se pojavljuju u vie djela2 toliko se pribli"avaju da bismo mo'li 'ovoriti i o jednoj velikoj pripovjeda!koN romasijerskoj *jelini koja tvori 'randioznu li!ku seosku epopeju, nastalu visokom umjetni!kom ima'inativn&u na temeljima 'ole dokumentarnosti. Ogn'i0te 11-382 je Judakovo kultno djelo, najreprezentativniji uzorak nje'ove umjetnosti. Po zakonitosti kauzalnosti, %gnjite je napisano kao drama, u stro'oj 7unk*ionalnosti svi# pojedinosti koje se u njemu javljaju. 5 sama struktura 1prevladavaju dijalozi2 je dramska. Nema jedinstveno or'anizirano' sadr"aja, ali ima temeljni motiv i sredinju ideju. >adnja se do'a8a u Li*i, od kraja 1-. st. do kraja Prvo' svjetsko' rata.
OGNJI9TE CD6A4< F sreditu svih dogaaja je stariji seljak :la1i6# povratnik iz -merike# gospodar imu0ne zadruge i rtva bezumne strasti prema mladoj Aneri# lijepoj i *estitoj djevojci# koja se zaljubljuje u Blai0eva sina 8i6!# pa se i udaje za nj protiv Blai0eve voljeH Blai0 cijelom selu govori kako je -nera
1 .

Judak je "amislio da roman i"a&e u est dijelova, ali i"ala su samo prva tri dijelaD Kresina, G"s*"!in T"#e i Haj! k (i"a+i +e i roman ,a.ala koji se jo uvijek nala"i u rukopisu). Preostala dva romana imali su )iti Mala (ena i Mali 9e *isare, ali oni, ako su i )ili napisani, nisu sa(uvani.

1.!
djevojka kojoj nema ravne pa nitko ne razumije zato se on opire enidbi svoga sina# a jo vie *uenja izaziva njegova odluka da mladence ne primi u svoju ku0u! "ajzad# kad je 'i0o nestao u ratu# stra0u zaslijepljeni svekar pokuava se pribliiti snahi i to ga odvodi u zlo*in!

9vojim li!kim romanima i pripovijestima, Judak je Liku u!inio velikom knji"evnom temom, uveo je u #rvatsku knji"evnost jednu nau pokrajinu koja je do tada samo mari'nalno dodirivana knji"evnim perom te je ostajala na peri7eriji knji"evni# do'a8ajnosti. )e8utim, iako zasjenjeni li!kim *iklusom, i nje'ovi 'ra8anski romani tako8er su zanimljiva djela. Polaze&i naj!e&e od neke ori'inalne ane'dote, Judak u svojim pripovijetkama kreativni postupak razvija irenjem 7abule i sa"imanjem re!eni*e. 6ako dobiva razvijenu pri!u z'usnuta izraza, to je znatna kvaliteta nje'ova pisma. 9vojim stilskim odredni*ama, nje'ova proza nije tradi*ionalno realisti!ka, prije se radi o modernom, izrazito mitskom realizm% 1Kekez2. :d 1-3/. do 1-%0. Judak je, uz Krle"u, bio naj*jenjeniji #rvatski pisa* u knji"evnoj kriti*i1%$. Judak je u #rvatskoj knji"evnosti dosljedno za'ovarao ideju da je selo najpostojaniji !uvar narodne autenti!nosti i opstojnosti. 6a ideja upu&uje na 9tjepana >adi&a i ideolo'iju #rvatsko' selja!ko' pokreta. 5ako u Judakovim djelima nema ni truna politike ipak se prote'la netepeljivost koju je izazvala nje'ova politi!ka aktivnost+ Na Liparima je bio zapovjednik ustako' lo'ora. 3 doba N4H obnaao je du"nost ministra bo'otvolja i nastave, a zatim izvanredno' poslanika i opunomo&eno' ministra u Jerlinu1%8. Najzad je postao i ministar vanjski# poslova, ali od 1-%3, tek uz titularno zvanje 4o'lavnika, bio je sasvim izvan politike. :d samo'a po!etka nije u"ivao veliku naklonost Gnte Paveli&a. 1-%0. je, od strane partizana, osu8en je na smrt i po'ubljen. 3pravo iz politi!ki# razlo'a Judak je 'otovo pola desetlje&a posve preu&ivan u #rvatskoj knji"evnosti, ali i danas izaziva burne polemike zbo' svoje politi!ke aktivnosti1%-.
14ubravko @el!i&+ S$K, ?a'reb, 1--0.2

Vje#oslav Majer (1900 - 1975)

1 /

Neki su *a uspore&ivali s Homerom, na"ivaju+i O-nji5%e Rli(kom Ilija!"#R, a po ra"vovrsnosti i )o*atstvu likova mo*ao )i )iti pandan <ostojevskome (:osip Horvat). Fju)omir Marakovi+ ra"vio je uspored)u i"me&u O-nji5%a i ;eLmontovi$ Seljaka, na*laavaju+i kako je ;eLmont dao iroku sliku sela u $ori"ontali, dok je Judak i"ra'aj dao samoj dui sela, dakle u vertikali. 2ntun Jara# i"dvojio je O-nji5%e kao vr$una# Judakova umjetni(ko* rada, ali isto tako je ustvrdio kako taj roman spada me&u najnemoralnije knji*e. :edan od rijetki$ koji su se ne*ativno i"jasnili o ovome romanu )io je Mijo Mirkovi+ (Mate Jalota), tvrde+i da su Judakovi likovi i"miljeni jer le)de u o)la#ima, dok pravi selja#i o)i(no 'ive na "emlji. 1 8 <akle, isto ono to je na kraju kraljevske :u*oslavije )io Ivo 2ndri+, 1 ! Judak )io star(evi+ana# u i"vornom o)liku, pri$va+aju+i sve nje*ove temeljne idejeD neovisnost Hrvatske od Je(a i Pete, antiaustrijsko stajalite te antiklerikali"am. Mto se ti(e ?r)a u Hrvatskoj, on i$ ipak smatra dijelom $rvatsko* naroda, iako "a ra"liku od ?tar(evi+a vie vodi ra(una o realnom stanju i dr'i da ?r)ima koji su pod utje#ajem partikularisti(ki$ tradi#ija i osje+aju se ?r)ima, tre)a u du$u li)eralni$ "asada omo*u+iti samoupravu. Nje*ova politi(ka *ledita te o)naanje politi(ki$ du'nosti u N<H, )ile su u"rokom nje*ova $apenja te osude na smrt u svi)nju 1! -.

1/1
Fjekoslav )ajer ro8en je u ?a'rebu. 3 knji"evnosti se prvi put javio izme8u dva rata, suradnjom u knji"evnim !asopisima 1Savremenik, 9ijenac, Knjievnik, $rvatska revija itd.2. 1-,3. pokre&e !asopis O(on, a zatim Literat!r! i Anten!. Prva knji'a pjesama 1Liri)a2 izala mu je 1-,%. u ?a'rebu. 1-3%. izlaze P'e#me (abrin!tog E ro&e'ca. Nekoliko 'odina uo!i 4ru'o' svjetsko' rata, objavljuje nekoliko romana koji su pobudili ve&u pozornost publike ne'o kritike+ Pe&i6 ! remen! i &ro#tor! 11-30. 5 dio. 1-38. 55 dio2, i ot &!1a 11-382 i Dne ni) O"ena0e)a 11-382. 1-%,. objavljuje pripovijest Dne ni) malog Perice po kojemu je Kreo olik snimio jedan od najpoznatiji# #rvatski# 7ilmova .ko pjeva zlo ne misli. 6u su jo i zbirke pjesama S ira" i # i'et 11-382, P'e#me 11-032, :re(e/ )anarinci/ )i0a 11-0%2, Ot aram &ro(or 11-0$2 te ;agreba")i Cel'ton 11-062 i pripovijest A !trobi (agreba")e gore 11-0-2.
IVOT PAA CD6A4< &lavni junak je pu koji se zati*e u koari seljaka te zajedno s glavicama kelja# dospijeva na gradsku trnicu! Pu doivljava niz pustolovina# seriju epizoda zagreba*ke svakidanjiceH upoznaje pijance# pometa*e ulica# usidjelice# tamburae# djecu# sluavke i milostive! Svaki dan strepi da mu ne bi bio posljednji jer su ljudi u gradu zli i uvijek u nekoj urbi! F dokonim slobodnim *asovima sniva o svojoj prolosti# o polju s glavicama kelja# slobodnom suncu# zvijezdama i hladnim rosnim jutrima L kao i toliki gradski ljudi# kojima se u snovima u velikom gradu javljaju dojmovi sa sela! ospijevi na nogometno igralite# napokon skon*ava pod brojnim cipelama igra*a koji su mu nogama smrskali ku0icu i tako ga usmrtili!

NAIVNO VIGENJE SVIJETA 3 svojim romanima, )ajer je dobar poznavatelj 'rada, sa svim spe*i7i!nim osobinama nje'ovi# stanovnika. lavni juna*i nje'ovi# romana su mali i jednostavni likovi 1Pepi&, :!enaek, pu", skitni*e, dje*a, slu"avke2. oni nisu karakteri, ve& vie ili manje uspjele stiliza*ije koje ne slu"e pis*u da tuma!e svijet ne'o samo da 'a izraze u jednom osobitom obliku. ?ato i# je najbolje tuma!iti kao anitetske li!nosti prikazane stvarnosti, zamiljene likove jedno' svijeta poreme&ene kauzalnosti i matovitosti kao jedine stvarne lo'ike romaneskno' pisanja. :vu prozu mo"emo promatrati i kao niz pitoreskni# 7ra'menata, a nje'ov prin*ip pripovijedanja kon*ipiran je kao niz iznenaenja, slijed postupaka kojima materiju otu8uje od stvarnosti u korist jedne nadlo'i!ne ( #umoristi!noNironi!ne predod"be svijeta, koja unato! svemu nije oslobo8ena njemu svojstvene sentimentalnosti. :tu8uju&i materijal od stvarnosti, )ajer se slu"i elementima 'radsko' jezika, poetiza*ijama nisko' stila i depoetiza*ijom visoko', retorsko' stila te tako komada svijet na !injeni*e za koje smo znali da postoje ali i# nismo vidjeli, a sada o'oljene sve postaju izvor ironi!no' nesporazumijevanja i zamjenjivanja. 6aj postupak zapravo je zamjenjivanje zna!enja iskustva pret#odne 'enera*ije, to nu"no dovodi do parodije i b%rleske. 9to'a su )ajerovi romani burleskne mjeavine mali# remekNdjela ima'ina*ije i jedne djetinjaste rapsodije, koja se neprestano vra&a svom praobliku, tj. jednoj demitiziranoj nara*iji kojoj 'radski 'ovorni idiom ozbiljno prerasta oznake dijalektalne proze. Judu&i da se slu"i rje!nikom 'radsko' 'ovora 1truca# vicmaher# ceker# M2, jezik 'ubi opisni karakter, a izraz dobiva izrazito stilisti!ko zna!enje. 3 takvoj s7eri ekspresivnosti, nesmetano se mo'u mijeati elementi 'roteske s tra'i!nim ostavljaju&i dojam unutarnje ravnodunosti od koje !ovjek pati. )ajer je ironi!ar i ba zbo' te !injeni*e, nje'ovu prozu je potrebno !itati s mno'o vie povjerenja ne'o mno'e dru'e #rvatske me8uratne proze. ?bo' svoje' ;konkretno'< do"ivljavanja, on je pjesnik naivne slike svijeta. Kao umjetnik naivno', on voli detalj suprotstaviti *jelini. odnosi nisu iskustveni ne'o poezijski, a

1/1
zaklju!*i su uvijek samo aproksima*ije. 9ve je #ipotetsko, i zato je povjerenje !itatelja izuzetno va"no. Pripovijedanje te!e pravo*rtno jer mu zaplet nije potreban. 5ako "ivotni put junaka pratimo sve do smrti, u Pivotu pua ne postoji rasplet ( roman nije zavren. 3mjesto tuma!enja zbivanja, dobivamo samo mo'u&nost vi8enja, pa se zato umjesto opisivanja slu"i o!u8enjima. 9a !udom smrti 'lavno' junaka nestaje i za!u8eno' pripovjeda!a i to je sasvim dovoljno da autor umiri svoju strast razjanjavanja. Ne postoji odnos pripovjeda!Nlik, ne'o samo pisa*Nsitua*ija pa pisa* tek u odnosima aktera i neke odre8ene ima'inativne situa*ije izla"e svoj nazor o zbivanju romana.
1Jranimir 4onat+ F"F.-2":( 2FK%P(S, ?a'reb, 1-$,.2

.3 M Miroslav Krlea
Cvidi biljeku o Krle"iH D6D1 L D6W3 7 P2%,-<

Milan "e1ovi%

Cvidi biljeku o Je'ovi&uH D6D1 L D6W3 7 P2%,-<

MEMO 3ISTIK

I ESEJISTIK

Josi2 8orvat (1896 1968)

5stakao se kao knji"evni i kazalini kriti!ar. odinama je sura8ivao u %bzoru i :utarnjem listu. Kao pisa* iroke kulture, znao je na&i pravu rije! o stvarima koje su izazivale ideoloke sporove. Pisao je sinteze o #rvatskoj politi*i i kulturi+ Politi")a &o i'e#t Hr at#)e 11-362, K!lt!ra Hr ata )ro( +OOO go$ina 11-3-2. mono'ra7ije o iskaknutim politi!kim li!nostima+ S!&ilo 11-382, Ante Star"e i6 11-%/2, L'!$e it Ga' 11-$02 i memoare+ ;a&i#ci i( ne&o rata 11-832, i 'eti ! Hr at#)o' 11-8%2. Napisao je i Po i'e#t no inar#t a Hr at#)e 11-8-2, a knji'a Hr at#)i &ano&ti)!m 11-602 svrstava 'a u prvi red #rvatski# esejista.
14ubravko @el!i&+ P%9(:8S. $29-.SK8 K":(P89"%S.(, ?a'reb, 1--$.2

1/2

HRVATSKI PANOPTIKA8 CD6GW< 2adi se o memoarsko/historiografskim zapisima o javnim li*nostima koje nisu bile velikani ni heroji# ali su nastupali u javnom ivotu $rvatske te svojim djelovanjem dali kolorit vremenu u kojem su ivjeli! ,astupljeni suH H!go 8i%ailo ic%# Vin)o Kri0)o i6# Vla$imir L!na"e)# 8ili o' De1man i 8ilan 9!CCla3! Knjiga ima ne samo publicisti*ku# ve0 i dokumentarnu vrijednost!

KNJI9EVN

K3ITIK

(j!)o$ir Mara#ovi% (1887 1959)

Prve literarne pokuaje ostvaruje u Je!u 'dje je studirao slavistiku i 'ermanistiku, te bio !lanom #rvatsko' katoli!ko' pokreta i urednikom !asopisa )u*, u kojem objavljuje prve !lanke. 9voj teoretski esteti!ki pro'ram iznosi u studiji No i 1i ot 11-1/2 s nepune ,3 'odine. Polaze&i od neoplatonisti!ko' tuma!enja ideje o vje!nosti i neprolaznosti, )arakovi& u katoli!kom kr&anstvu pronalazi sjedinjenje i vje!nu istinu, koja je jedina kadra uspostaviti ravnote"u potrebnu svakoj kulturi. >azmatrana iz to' kuta, povijest #rvatske knji"evnosti zadovoljava nje'ova teorijska odre8enja. )arakovi& osu8uje artizam kao umjetnost koja je sama sebi svr#om, a u poeziji potuje sklad 7ilozo7ije i 7orme iskazane umjetni!kim jezikom. 9voje postavke iz "ovog ivota, dalje razvija i utvr8uje u studiji Kn'i1e na #motra 11-112, ujedno polemiziraju&i sa suvremenom knji"evnom teorijom i praksom. 3zimaju&i za primjer Kranj!evi&evo pjesnitvo te smatraju&i da bi kritika trebala biti predvodnik knji"evnosti, knji"evni*ima i !itavoj publi*i, za'ovara potrebu estetiziranja katoli!ke kritike. Najzrelija razmiljanja o kriti*i iznosi u pred'ovoru antolo'iji Hr at#)a )n'i1e na )riti)a 11-302, prvoj takve vrste u nas+ po kriti*i, knji"evnost kao *jelina dobiva zaklju!nu rije!, ona ima drutveno, ali i umjetni!ko poslanstvo. 5stodobno s teorijskim tekstovima, )arakovi& kao stalni suradnik )u*i i $rvatske prosvjete pie knji"evne prikaze. Piu&i o autorima koji se ne uklapaju u nje'ovo ideoloko opredijeljenje 1Krle"a, =esare*2, )arakovi& koristi znanstvenu nepristranost koliko 'od je to mo'u&e. ?avidnom erudi*ijom i upu&eno&u u tokove svjetske literature probija se u razli!ita pitanja #rvatske knji"evne aktualnosti. 6ako je svojim studijama E)#&re#ioni(am ! Hr at#)o' i I(a e)#&re#ioni(ma/ me8u prvima utvrdio zna!enje ekspresionizma te je bio fprvi na kriti!ar koji je u prosudbe o #rvatskoj knji"evnosti unio dosljednu komparativnu metoduf 1@el!i&2. Pele&i pridonijeti populariza*iji i boljem razumijevanju razdoblja i knji"evni# prava*a, 1-,-. sabire dio svoji# kriti!ki# studija u knjizi No i &ri&o 'e$a"i, a 1-3%. ure8uje knji'u 8o$erna %r at#)a &ri&o i'et)a, 'dje iznosi tezu o upitnosti djela jedne pripovijeda!ake epo#e. >aspravljaju&i o postekspresionizmu u #rvatskoj dramati*i, )arakovi& uvodi pojam modernog objektivizma. 3 opse"noj studiji Hr at#)a )n'i1e no#t +,RO*+=-@,

1/%
pre'ledno i uzro!noNposljedi!no prkazuje stilskoNrazvojni put #rvatske knji"evne kritke, od Benoina doba do suvremenosti. 9ustavno se bavi i dramskom kritikom, redovito piu&i o predstavma HNK, prate&i istodobno i razvoj pojedini# dramski# pisa*a+ Je'ovi&a, Krle"e, 9trozzija, Kulund"i&a. Knji"evno dramski svijet pre*izno dijeli od pozorni!ko', to je demonstrirao u studiji Sm'ero i $rame 11-,1O1-,,2, raz'labaju&i nji#ovu razlikovnost te prate&i je od impresionizma do ekspresionizma. 3 svom stvaralatvu, )arakovi& je ostao doljedan svom estetskoNkulturnom odre8enju. ?bo' fsuradnje s okupatorom i narodnim izdaji*amaf, 1-%0. suspendiran je kao pro7esor i ka"njen zabranom objavljivanja, a 1-%$O1-%8 izdr"ao je iz isti# razlo'a i zatvorsku kaznu u 9taroj radiki, poslije !e'a je do 1-03. djelovao kao pro7esor na 5nterdije*ezanskoj srednjoj koli u ?a'rebu. 3mro je u ?a'rebu 1-0-.
1Gntonija Jo'nerNBaban+ S$K, ?a'reb, 1--$.2

Josi2 "o1ner (1906 - 1936)

Spseudonim+ J> S> I ano T

3 sve'a desetak 'odina djelovanja, knji"evni je kriti!ar i povjesni!ar @osip Jo'ner, jasno pro7iliranim interesom i izborom tema u!vrstio svoje mjesto u povijesti #rvatske knji"evnosti. 3 literaturu ulazi mladena!kim pjesmama objavljivanima u 'ladosti 11-,32, ali ubrzo se ve"e uz knji"evnu kritiku, piu&i eseje i studije o suvremenim stvarateljima. 6e"i sintetiziranju problematike i ra!i&avanju klju!ni# pitanja. :d po!etka 'rade&i svoj odnos prema #rvatskoj i srpskoj knji"evnosti, otkrivaju&i nji#ova pro"imanja i upozoravaju&i na svojstvenosti, sustavno po!inje stvarati jo kao student. Fe& u prvim tekstovima pokazuje zavidno znanje o problemati*i kojom se bavi+ tra"enje esteti!ko' i umjetni!ko', knji"evno' i povijesno' smisla realizma, simbolizma i ekspresionizma kao vremenski# i kulturoloki# pojava koje proizlaze jedna iz dru'e te nji#ovu re*ep*iju u #rvatskoj i srpskoj knji"evnosti. 9ustavan i analiti!an, Jo'ner za#tijeva i temeljnu preinaku onodobno' studija knji"evnosti na sveu!ilitu10/. 3 eseju ;a$aci )n'i1e ne )riti)e najavljuje teorijsku sintezu svoje'a djelovanja kao knji"evno' kriti!ara koji stremi antropolokoj sintezu problema, uklju!uju&i etiku i estetiku, upravo 7ilozo7iju, nerazdvojnu znanstvenu pratilju knji"evnosti. Knji"evna kritika morala bi biti i kritika drutveno' morala i vrednovanje op&i# "ivotni# problema. 9ebi name&e visoke esteti!ke kriterije od koji# ne "eli odstupiti, a tim putem ide i u svojoj doktorskoj radnji Pra ci i #tr!'e ! %r at#)o' i #r&#)o' )n'i1e no#ti o$ mo$erne $o na$reali(ma, svom kapitalnom djelu nastalom kada su mu bile sve'a ,3 'odineQ 3 tekstu S!b'e)ti i(am ! mo$erno' )n'i1e no#ti 11-3/2, studiozno i ar'umentirano osvjetljava brojnost knji"evni# Nizama posljednje' desetlje&a. 6amo simbolizam postavlja kao ideju, a ne kolu, jer je sva moderna umjetnost po osnovnoj karakteristi*i, tj. po subjektivizmu simboli!na.
1-1

R<anas, kad je svakom kulturnom (ovjeku jasno da je kriti(ara knji'evnosti nemo*u+e "amisliti )e" iroke 4ilo"o4ijske o)ra"ovanosti, po"navanja kulturne $istorije, *lavni$ evropski$ je"ika te $istorije umjetnosti uop+e, u nas, na repre"entativnom naem "avodu, na $rvatskom sveu(ilitu u(i se knji'evnost kao stara otr#ana suma *ramati(koE4iloloki$ data. 7nji'evnost na naem sveu(ilitu nije 'iva sna*a, dinami(ka ekspresija du$a, ne C knji'evnost je "a na univer"itet uspore&ivanje rukopisa, ispitivanje *odina, tuma(enje staroslavenski$ tekstova i )i)lio*ra4ski rad.R
(:. ?. Ivanov V:osip Jo*nerWD Eil"l"-ija i li%era% ra na $r&a%sk"# s&e ili5% 2 Knji(e&nik2 I, )r. >1!28.)

1/
?na!ajna je i nj'ova studija Po"eci e)#&re#ioni(ma ! %r at#)o' )n'i1e no#ti, 'dje upozorava na razli!itu re*ep*iju ekspresionizma kod nje'ovi# sljedbenika+ Gndri&a, Krle"e, =rnjansko' i Finavera. Javi se i !akavskom lirikom 1Ia)a #)a liri)a ! %r at#)o' )n'i1e no#ti2, a velik dio svoji# tekstova posve&uje i #rvatskoj dramati*i. 9voju posljednju studiju, Teatar 8iro#la a Del$mana, nije zavrio jer 'a je u tome sprije!ila prerana smrt101.
1Gntonija Jo'nerNBaban+ S$K, ?a'reb, 1--$.2

Knjievnost od 1952. do danas

PROZA Petar egedin (1909 1998)

Spseudonim+ Petar Kr!1i6T

>o8en je u Prnovu na Kor!uli. >omanopisa*, novelist, putopisa* i esejist. Jio je tajnik )ati*e #rvatske, Leksiko'ra7sko' zavoda f)iroslav Krle"af te predsjednik 4HK. Gutor je romana D'eca bo1'a 11-%62, O#aml'enici 11-%$2, Erni #mi'e0a) 11-6-2,
1-1

Jo*ner je umro od leukemije u tridesetoj *odini 'ivota.

1/Get#eman#)i rto i 11-812, V'etar 11-862. novela i pripovijesti 8rt o more 11-0%2, Na i#tom &!t! 11-632, OrCe' ! malo' ba0ti 11-6%2, S eti rag 11-662, I( 'e0ta' i( &o)ra'ine 11-6-2, Ti0ina 11-832, Licem ! lice 11-8$2, S i'etle no6i 11--32. eseja E#e'i 11-062, Ri'e" o ri'e"i 11-$12, S i #mo mi o$go orniF 11-$12. putopisa Na &!t! 11-032 i S!#reti 11-6,2 te dnevni!ko' zapisa Dran)!C!rt#)i $ne ni) 11--32.
DJEEA :OJA CD61G< 2oman opisuje dogaaje u kor*ulanskom selu Prnovu! F sreditu je zbivanja znatieljni osmogodinji dje*ak Sta)an! .u je i seoski upnik $on Petar sa svojom starom sestrom 8arcelom koja se zaljubi u mladog Sakristana# a kada joj ovaj ne uzvrati ljubav# ona od sramote izgubi razum i pogine u poaru koji je sama izazvala! Stakanov stric Ant!nica umire i razmilja o uzaludnosti svoga ivota# a mali Stakan misli da ga avao uzima pod svoju vlast pa se odlu*uje rtvovati onako kako se i sam (sus rtvovao L razapinjanjem na kri\ Stoga odlazi od ku0e pokuavaju0i postati pustinjak# ali ve0 prve ve*eri# za oluje# prestraen bjei po nevremenu# nakon *ega dobije upalu plu0a te danima lei u tekoj groznici! 'ajka Komi0)a moli za Stakanovo ozdravljenje# a umiru0i stric -ntunica ostavlja mu svoje papire Cknjievne uratke V<# misle0i da je Stakan jedini koji bi ih mogao razumjeti! Stakan je i dalje opsjednut milju o tome da dolazi pod sve ve0u vlast avla pa kona*no odlu*uje izvesti svoj naum o razapinjanju na kri! .rai pomo0 prijatelja 8i)e# no ovaj Ckad Stakan legne gol na kri< u strahu pobjegne pa se Stakan sam pokua razapeti! %sje0aju0i uasan strah uspijeva pribiti jednu ruku! Kuja Rebe)a lie krv koja kapa s njegove ruke!!! A POKOJNA PAVALINA>>> Krajem ljeta pripovjeda* se trajektom vra0a ku0i i slua razgovor svojih suputnikaH starice s djevoj*icom# jednoga mladi0a i jo nekoliko ena koje pri*aju o pokojnoj Pavulini koja se je# jo dok je bila iva temeljito pripremila za smrtH dala si je saiti odje0u# pripremiti krunicu i ostalu opremu i to je drala u kutiji na ormaru# da uvijek sve ima na oku! +ak si je dala tiskati i osmrtnice! Kada je u selu umrla jedna druga ena# sve0enik je zamolio njezine sinove C.obiju i Kaimira< da posude osmrtnice od Pavuline jer je ova umrla ba za vikend pa nisu mogli odmah tiskati nove! .ako su preko Pavulinina imena zaljepili ime )uce >jamengove# starice koja je umrla! -li te no0i padala je jaka kia pa je voda odljepila nalijepljeni papir te se ispod ukazalo Pavulinino ime! (sti taj dan kad je padala kia doista je umrla i Pavulina! .rajekt je doao na odredte# putnici se razilaze# a djevoj*ica to je bila sa staricom zapitkuje o pokojnoj Pavulini! ( pripovjeda* se vra0a sdm# preplavljen svojom atjeskobnom rado0ua L *ini mu se da je neki aPokojni :aa akoji se izdvojio iz razgovora o pokojnoj Pavulini s grupom Pavulind# pa se sad sdm vra0a planini# tamnoj svojoj planini!

Fr#una* pripovijeda!ko' umije&a Be'edin je dose'ao u svojim novelama. 9vaka od nji# zatvoren je, jedinstven i *jelovit svijet. svijet u kojem se "ivot otimlje zaboravu i neznanju. )otiv svake novele je svakodnevan, 'otovo sitan do"ivljaj, koji ve&ina ne bi ni zamijetila, a kamoli se na njemu zaustavila. 9uptilnu sposobnost do"ivljavanja uokviruje ozbiljan intelektualizam, da bi veli!ina maleni# stvari pokazala kako nezna!ajne pojave u svijetu i ne postoje ( postoje samo o'rani!eni primatelji nji#ovi# poruka. Prividno, nje'ove novele uvijek po!ivaju aa realnom svijetu, ali realnost se katkada pokazuje toliko za!udnom da dobije odbljesak 7antasti!no'a.10,

Ranko Marinkovi (1913 2001)

1-2

Fjiljana Mari+. Pred*ovor uD Petar Me*edin, NOVELE2 A,7 nakla!a, 3a*re), 1!!..

1/.
>o8en je na Fisu, a diplomirao u ?a'rebu. >at provodi u interna*iji i izbje'litvu, a po!inje pisati jo prije rata+ isprva kazaline kritike u :bzoru 11-01. objavljene zajedno u knjizi kritika i eseja Ge#te i grima#e2, kao i kra&a prozna djela u Krle"inu Pe*atu. 3 zbir*i Proze objavljena je i nje'ova drama iz predratne 7aze, Albatro#. ?ajedno s 5. 4on!evi&em pokre&e 1-30. reviju ani i ljudi. Prvu poratnu 7azu obilje"ava zbirka >uke 11-03.2 te osobito mirakul Glori'a 11-062, poeti!ka prekretni*a #rvatske dramske ;dru'e moderne<, kojoj se neto kasnije pridru"uje i dramatiza*ija novele ;agrl'a'. Fr#un*em nje'ova stvaralatva smatra se roman Ki)lo& 11-602 koji je 1-$6. adaptiran i za kazalite. 5z to' razdoblja su i pripovijetke Karne al i $r!ge &ri&o i'e#ti 11-6%2 te vodvilj Politeia ili In#&e)toro e #&let)e koji se izvodi tek 1-$$. 8/Ni# se javlja romanom ;a'e$ni")a )!&)a i dramom P!#tin'a, a 1-86. izdaje zbirku teatroloki# eseja Ne e#ele o"i )la!na. >omanN7u'u Ne er more objelodanjuje 1--3. Ki)lo& ozna!ava sredinju to!ku )arinkovi&eva stvaralatva i sintetizira nje'ova dotadanja, pripovjedna, esejisti!ka i dramska iskustva. Csejisti!ki dijelovi, koji# je nositelj lik )elkiora 6resi&a, uklopljeni su u pripovijedanje. Naslov romana ( Kiklop ( upu&uje na prisutnost ale'orijske linije zna!enja u tekstu, koja putem motiva iz 'r!ke mitolo'ije daje #umanisti!ku kritiku suvremene *iviliza*ije. Pro"et je nizom *itata i re7eren*ija iz djela Homera, 9o7okla, )oliarea, idea, te osobito 4ostojevsko' i 9#akespearea. 5 posljednji nje'ov roman, "ever more, vratit &e se istim temama, liku nesvreno' studenta koji pred rat bje"i iz ?a'reba u zavi!aj da bi izbje'ao mobiliza*iju. Panrovske odredni*e nje'ovi# drama vrlo su raznolike. u njima autor parodira niz dramski# "anrova naslije8eni# iz europske batine+ vodvilj, sotiju, 'rotesku, mirakul. Pomo&u postupka parodije "anrova )arinkovi& se u zrelim i kasnijim dramama odmi!e od paradi'me realisti!ne 'ra8anske drame. 3 tom smislu usporedive su &lorija i Politeia, u kojima se autor bavi analizom me#anizama totalitarne vladavine u dvjema razli!itim institu*ijama, =rkvi i 4r"avi, i razotkriva nji#ove unutranje represivne modele.
GLORIJA CD6WG< Komponirana je u G slika! -rtistica na trapezu Glori'a Dl`c%e# uvjerena da je sama Bogorodica sprije*ila njen skok prema trapezu koji je bio slomljen# naputa cirkus trae0i mir u redu karmeli0anki! Stie u crkvu u dalmatinskom kamenjaru# uzevi novo ime# sestra 8ag$alena! F crkvi nalazi mladog i ambicioznog sve0enika $on Jer!# koji eli iskoristiti &lorijinu nadzemaljsku ljepotu da privu*e vjernike u crkvu! (stovremeno se on zaljubljuje u &loriju pa je odlu*uje postaviti na oltar# mjesto gdje je# u liku Bogorodice# smije oboavati! &lorija treba postati vjerni*ko *udoH biti savren kip i dokazati da su *uda mogu0a! (stovremeno se u crkvi pojavljuje cirkusant Dlo)i Dl`c%e# &lorijin otac# koji eli biskupu prodati mehani*ki Kristov kip koji uzdie i pla*e# a iz rana mu te*e krv! on :ere uasnut odbija mehani*ku rugobu# ali ostali ele kupiti lutku! )judi pri*aju o *udesnom kipu Bogorodice# a >loki prepoznaje k0er te je moli da mu se vrati! &lorija ne odgovara# a on :ere ga potjera! F crkvu dolazi ena kojoj sin umire u bolovima! &lorija# kao lana Bogorodica# ne uspijeva suspregnuti suze pa ena povjeruje da se kip smilovao njezinoj muci da 0e *udo ozdraviti njezina sina! 'eutim# sin umire# a ljudi po*inju sumnjati da se radi o prevari! &lorija odlazi iz crkve# zgroena licemjerjem i svjesna da se zaljubila vlastitog mu*itelja# don :eru! 9ra0a se u cirkus te se nakon nekog vremena sprema za veliki nastup! Slomljen i o*ajan# dolazi don :ere i moli je da ne ska*e! ( &lorija se boji skoka# ali ipak odlazi u cirkusku arenu! Poziv za nastup# kad glazba svira sve bre i bre prekida susret don :ere i &lorije! &lazba utihne# *uje se slabi &lorijin vrisak# a zatim na sceni njezino mrtvo tijelo! Kad svi odu# don :ere ostaje sam usred scene!

1//
Po "anrovskom odre8enju, &lorija je mirakul103. :vdje se radi o demonstra*iji pravljenja !uda, koja dovodi do otkri&a nje'ove ;istine<, odnosno la"i. @ednako do"ivljavamo kazalinu i'ru+ ne&emo prestati vjerovati u njezinu istinitost, !ak i ako nam se poka"e kako se ona proizvodi. 3 tom odnosu+ kazaliteN*irkusN*rkva, skrivena je nji#ova unutarnja zajedni!ka bit+ teatraliza*ija !uda. 4ijaloka je struktura naiz'led s#emati!na+ u s*enama u'lavnom nastupaju dva lika, s rijetkim upadima tre&e' li*a, to podr"ava intimisti!ku 7ormu drame. lorija je *ijelo vrijeme razapeta izme8u raznorodni# osje&aja+ u obi!nom "ivotu ona je @a'oda, u *irkusu lorija, u *rkvi sestra )a'dalena. Niti jedan od identiteta 1*rkveni i *irkuski2 ne doputa joj da "ivi obi!an "ivot kao @a'oda i ta razapetost izme8u dviju iluzija, nosi !itavu dramu. =irkus i *rkva uklju!uju mnotvo zna!enjski# aso*ija*ija+ uz *irkus se ve"u pojmovi iluzije, bljetavila, povrnosti, trivijalnosti i zabave, dok *rkva aso*ira asketizam, ne#umanost, odri*anje ljudski# osje&aja i tjelesni# poriva. ?avrna s*ena, u kojoj don @ere stoji pored mrtva lorijina tijela, ponitava razlike izme8u *rkve i *irkusa.
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

8ODERNOST 8ARINKOVIJEVA KIKLOPA Prilog #tr!)t!ralno' anali(i Pro*es intelektualiza*ije #rvatske proze je i pitanje odnosa samo'a pis*a prema vlastitome pisanju kao eminentno intelektualnome !inu, odnosno pitanje iskustva i umjetni!ke svijesti. Prvi na'ovjetaji ulaska #rvatsko' intelektual*a u literaturu su jo Benoin Prijan )ovro 118$32 i ]alskijev :anko Borislavi0 1188$2. 3 moderni &e se stvari dodatno izradikalizirati+ kolektivno &e ustupiti mjesto individualnom, sinteza analizi, narativno lirskoNmeditativnom izrazu. 4jelo vie ne posreduje sliku svijeta i svijest o njemu, ve& slobodno odabrane, raspore8ene i povezane pojedinosti. 5z to' razlo'a, i jezik mora biti obnovljen te se on obo'a&uje iz najrazli!itiji# urbani# i interna*ionalisti!ki# zali#a. 6ako se uspostavlja novi tok #rvatske proze, na paradi'matskoj *rti )ato ( Ne#ajev ( Kamov ( 4onadini ( Krle"a ( )arinkovi& ( Be'edin ( 4esni*a. koja nije jo sasvim oslobo8ena tradi*ionalni# vrednota 1npr. nara*ije2 ali unosi novu kvalitetu u knji"evnoN umjetni!ko oblikovanje. )oderni roman ra!una, ne samo na edu*irana pisa*a, ne'o i na edu*irana !itatelja ( me8u njima se dijeli od'ovornost. 6akav je >anko )arinkovi& i nje'ov Kiklop 11-602 kao eminentno moderan roman. Kiklop je kompleksna knji"evnoNumjetni!ka tvorba koja ujedinjuje roman ideja, svijesti, 7ilozo7ski, !ak i trivijalni 1krimi& i ljubi&2 ( podjednako nalazimo sve elemente, kao i dva oblika nara*ije+ linearni i di'resivni. 9 obzirom na pis*a koji je erudit, 'ovorimo i o ironi!koNkontemplativnom intelektualnom romanu s dominantnom dijalokom poli7onom strukturom. Nastoji aktualizirati ideje jedno' vremena i dati mu svojevrsnu dija'nozu. Narativni kontekst poslu"io je tek za smjetanje brojni# aso*ija*ija, re7leksija i *itata, a aso*ijativnost kao oblik diskurzivno', temeljno je sredstvo artikula*ije knji"evne teme. 3 )elkiorovu iskustvu sudjeluje kroz aluzije i povijesno iskustvo 1iskustvo povijesno'aQ2. 9tra# je jedina 7orma nje'ova postojanja, koja 'a de7inira u svakom novom iskustvu, ali isti taj stra# 'a i ponitava10%. 5ronija kao voltaireovski po'led na svijet koji izra"ava i nemo& i nadmo& nad tim svijetom, autoru slu"i da upozori na apsurde nae' svijeta te da izrazi superioran
1-% 1-

Mirakul je srednjovjekovni ka"alini 'anr koji je teme u"imao i" sveta(ki$ (udesa. Para4ra"aD Bojim se, dakle jesam!

1/8
stav u umjetnikom oblikovanju to' isto' svijeta apsurda ( katarzu 15. Fidan2 koju nalazi u samom umjetni!kom postupku. Likovi su naj!e&e u dijalo'u, dijalo' u intelektualnoj i'ri, !esto sebi svr#ovitoj i skokovitoj, a nijedan lik pa !ak ni )elkior nije potpuno o*rtan, ve& svi djeluju pomalo nedora8eno i nestvarno. 5nverzije, besubjektne re!eni*e, prekidanje zapo!eti# misli, 'rube i neuobi!ajene rije!i ( samo su dio lin'vostilsko' )arinkovi&eva arsenala. rije! se nastoji maksimalno osamostaliti, a istodobno ostati vezana za *jelinu 1Lasi&2.
KIKLOP CD6GW< "ovinski kriti*ar 8el)ior Tre#i6 dane provodi i*ekuju0i poziv u vojsku i strepi# ne bi li izbjegao vojnu slubu! %sim ljubavnice En)e# njegovo je drutvo uglavnom novinarsko CAgo/ 8ae#tro/ Dernan$o<# a zaljubljen je i u izvjesnu Vi i'an! koja ide iz naru*ja u naru*je# ali on nikako ne dolazi na red! Svoju nesre0u iivljava mazohisti*kim iivljavanjem na svakome tko s njim dolazi u kontakt! Svoj duh trapi beskrajnim pitanjima o krivnji# budu0nosti i ljudoderstvu! "ekoliko dana nakon poziva za vojsku dospijeva u bolnicu# zatim u ludnicu# ali biva osloboen i ludnice i vojske! "akon izlaska shrva ga jo ve0a praznina i strah! 'aestro po*inja samoubojstvo i 'elkior se# ve0 sasvim rastrojen# pokuava javiti u vojsku! ok rat bjesni# potpuno izbezumljen# on odlazi izvan grada i shrvan svojim porazom# *etveronoke plazi u zooloki vrt!

>adnja se na kompozi*ijskoj liniji razvija u vie linijaOpri!a+ )elkirovo 'ladovanje da bi izbje'ao vojnu obavezu. umetnuta pri!a o sudbini brodolom*a s broda ;)enelaj<. Ljubav )elkiora prema Fivijani. )aestrova bizarna smrt.

>oman je, dakle or'aniziran u tri kronoloki povezane ve&e *jeline, me8usobno razli!ita opse'a+ predratni ?a'reb, i!ekivanje poziva, za'reba!ke uli*e i kavane, prijatelji novinari 1ekspozi*ija2. )elikor u vojs*i, bolni*a 1zaplet2. )elikorov povratak u 'ra8anski "ivot, 1-%1. 1rasplet2 9ve se zbiva u nekoliko mjese*i, od jeseni 1-%/. do prolje&a 1-%1. Navedeno upu&uje na tro!lanu dramsku kompozi*iju, na kraju koje se uspje# prikazuje kao neuspje#. smisao kao besmisao !ime se )elkiorova li!nost posve rasta!e. 9je&anja, snovi, umetnute pri!e, razmiljanja, *itati, analo'ije ( ponekad potpuno zaustavljaju radnju, ali obo'a&uju temu. >as*jepkana umetnuta pri!a o kanibalima )elikorov je psi#o'ram, u kojemu jedna parabola izrasta na puki 7izioloki poti*aj te pokuava dalje biti ra*ionalno vo8ena. Kiklop je svjedo!enje o jednom vremenu 1ne jedno'a vremenaQ2 u kojemu se diskurzivno miljenje z'unjava u intelektualnu i'ru, a intelektualna i'ra u superiornu ironiju s pomo&u koje se pisa* izdi"e iznad svoje'a predmeta a s njime se i sama katarza izdi"e na razinu samo' umjetni!ko' !injenja, dakle, izvan umjetni!ke teme i sredstava kojima se ona ostvaruje. )arinkovi& iskuava, ne samo vlastitu poetiku i ne samo jednu tradi*iju, jezik i kulturu, ne'o i jedan "anr koji pis*u oprata samo kada uspije. G )arinkovi&u je to uspjeloQ
1Finko Jrei&+ "%9(:- $29-.SK- K":(P89"%S., ?a'reb, 1--%.2

1/!
:bjavljivanje knji'e novela R!)e do!ekano je 1-03. kao neosporan knji"evni i kulturni do'a8aj. 4eset pripovijesti iz zbirke ukazalo je na mo&i nje'ove reduk*ije i simboliza*ije te mo'u&nosti suvremeni# parabola i ale'orija pa 'a je tadanja kritika dovodila u vezu s sartreovoskoN*amusovskim e'zisten*ijalizmom, a mo"da jo vie i s ka7kijanskom inverzijom vrijednosti. ;a'e$ni")a )!&)a 11-8/2 karakterizirana je kao antiroman100. 3 po!etku je od javnosti pri#va&ena sa skepsom i rezervom, ali se s vremenom sve vie iskristalizirala kao ma'istralan metaliterarni tekst, vr#unski lakmus o mo'u&nostima pri!anja i ulozi pripovjeda!a uop&e. Frijeme jedne jedine no&i i 'las kaziva!a iskoriteni su minimalisti!ki ali e7ikasno da uka"u na bezdane ljudski# sudbina+ patnje i ljubomore, stravu ubojstva i jezu i!ekivanja smrti. ?animljivo je i dvostruko uokvirivanje+ pisa* pri!a pri!u znan*u @a*obsonu, koji rea'ira replikama tek da potakne ili ubrza kazivanje, no sve to slua neimenovana osoba, kojoj se @a*obson povremeno obra&a, i koja &e ( bore&i se sa skrupulama da !ini ^knji"evnu 'ra8u` ( uobli!iti kona!no sam tekst. Kad suda* iza8e iz ^kadra`, @a*obson i 1taj budu&i2 pisa* ostaju, po vlastitom priznanju, ^okvir bez slike`, dapa!e, sasvim ^prazni`. 5 u ,ajedni*koj kupki javlja se motiv ruku. :ne su ovdje suprostavljene i me8usobno se ne sla"u 1kao i u pripovjet*i 2uke2, a nji#ovo nesla'anje, "estoka sva8a i dijalo' izme8u desni*e i ljevi*e, temeljna je tema )arinkovi&eve pri!e, narasla do sveobu#vatno' simbola.
16onko )aroevi&, pred'ovor knjizi >anko )arinkovi&+ F ,"-KF 9-&8# 'K, ?a'reb, 1--0.2

Vladan Desnica (1905 1967)

Potje!e iz u'ledne zadarske obitelji koja je imala zna!ajnu ulo'u u drutvenom i politi!kom "ivotu 9rba u 4alma*iji. 4iplomirao je pravo u ?a'rebu 1-3/, a nakon svretka 4ru'o' svjetsko' rata radi najprije kao na!elnik u )inistarstvu 7inan*ija N> Hrvatske, a posljednji# 'odina "ivota kao pro7esionalni knji"evnik. 3 knji"evnosti se javio po!etkom 3/Ni# 'odina u splitskom !asopisu 'agazin sjeverne almacije, 'dje je objavio i svoj novelisti!ki prvijena* i otna #ta(a Jan$ri'e K!tla"e 11-302. :kosni*u nje'ova knji"evna stvaranja !ine novele i romani, a novelisti!ki opus obu#va&aju 3, pripovijetke objavljene u knji'ama Ol!&ine na #!nc! 11-0,2, Prol'e6e ! :a$ro c! 11-002, T!/ o$ma% &ore$ na# 11-062 i Dratar #a (elenom bra$om 11-0-2 Prvi dio tematsko' kru'a nje'ovi# novela !ine re'ionalne ili zavi!ajne u kojima obra8uje teme ruralne sredine dalmatinsko' priobalja nje'ova zale8a 1:ko, Prolje&e u Jadrov*u2, a dru'i psi#olokoNmeditativne novele u kojima je u sreditu intelektualna analiza, promiljanje, esejiziranje i psi#oloko portretiranje likova 1Pravda, Pri!a o 7ratru sa zelenom bradom2. ?a ovaj dru'i kru' novela karakteristi!ne su moderne pripovjedne te#nike 1introspek*ija, esejizam i pripovjedni monolo'2, za razliku od prvo', u kojemu prevladava tradi*ionalni na!in pripovijedanja, blizak realisti!nom modelu. Na re'ionalnu novelisti!ku skupinu nadovezuje se i 4esni!in roman ;im#)o l'eto an'e 11-0/2, a na psi#olokoN meditativnu Prol'e6a I ana Galeba 11-0$2. 6re&i nje'ov roman, u kojemu se iznosi
1--

<odatno je 'anrovski o)ilje'ena podnaslovom %" !a se *ria.

181
pri!a o svijetu u kojemu je prona8en lijek protiv smrti, Pronala(a) At%anati)a, ostao je nedovren. ;im#)o l'eto an'e donosi pri!u o skupini likova koja se u jesen 1-%3. sklanja iz ?adra u selo 9miljev*e te tamo provodi izbje'li!ke dane. 3 realisti!koj osnovi romana nalazi se klasi!na opreka seloN'rad, ali ona nije oblikovana do'a8ajno, ne'o se ostvaruje preko mentalni#, obi!ajni# i kulturni# razlika. 9truktura romana je moderna i liena !vrste kronolo'ije, a likovi su ploni, u'lavnom predstavljeni izvana. Pripovjeda! je autorski, pri!u posreduje s analiti!ke distan*e i emo*ionalno nezainteresirano. >oman je osudila onodobna so*realisti!ka kritika jer je u njemu pronala mra!nu sliku "ivota i pesimizam, ali ,imsko ljetovanje je 1uz Be'edinovu jecu boju i %samljenike2, jedan od prvi# tekstova u poratnom razdoblju koji odudara od modela ideolo'izirane pripovjedne proze. 3z novele i romane, 4esni*a je autor i !etrdesetak re7leksivni# pjesama, ve&inom uvrteni# u zbirku Sli'e&ac na 1al! 11-062. :bjavio je i dramu L'e#t e Ja)o l'e e 11-612 te ve&i broj eseja, 7eljtona i kritika, a bavio se i knji"evnim prevo8enjem.
PROLJEJA IVANA GALE:A CSarajevo# D6WX< Igre &rol'e6a i #mrti Pripovjedna sadanjost romana odvija se D6AG! u bolnici# gdje se violinist I an Galeb prisje0a dogaaja iz svoga ivota! (zlaganje je oblikovano nizom digresija koje djeluju kao samostalne cjeline! &aleb je odrastao u bogatoj obitelji kojoj prijati skori financijski krah! F njezinom sreditu je djed# vlasnik pomorske agencije koji je i jaka patrijarhalna figura! F skladu s tradicijom# otac mu je bio pomorac i poginuo na jednoj plovidbi dok je (van jo bio u povojima! ( majka je zarana umrla# a *itav ivot odvijao se uglavnom u velikoj blagovaonici# gdje se (van nasluao poslovnih i politi*kih razgovora! F potkrovlju je pronaao violinu i time zapravo odabrao budu0i poziv# unato* estokom otporu djeda koji mu je bio namijenio druga*iju ulogu! 2oman obiluje brojnim zanimljivim epizodama iz djetinjstva i mladosti# kao npr! ona o svjetlosnoj igri ili ImiuJ susjedu cipelaru 8gidiju# ljubavi prema -ldi# razgovoru s fra -nelom o Bogu itd! Prisutni su i misaoni tematski kompleksi# od prirode# preko svjetla i mraka# pa sve do *estog motiva smrti!

>oman se sastoji se od $3 po'lavlja i uvelike 7unk*ionira kao tematska i "anrovska sinteza 4esni!ina knji"evno' stvaranja. )no'e misli izravno su preuzete iz nje'ovi# eseja, a neke novele u *jelini su inte'rirane u strukturu romana 1 Balkon# 'ali iz planine# ,ato je plakao Slinko# Posjeta u bolnici# .u odmah pored nas i elta2,a u jednom po'lavlju ume&e i pripovijest o pronalasku Gt#anatika, lijeka protiv smrti, koji &e kasnije preto!iti u roman. Prolje0a su romanNesej koji se s pripovjednim postup*ima mo"e usporediti s Proustovim *iklusom F traganju za izgubljenim vremenom ili sa >ilkeovim ,apisima 'altea )auridsa Briggea pa se o ovom 4esni!inu romanu !esto 'ovori i kao o ;monolokoNaso*ijativnom< 1osnovna pripovjedna te#nika je unutarnji monolo', a motivi se uklju!uju po na!elu aso*ija*ije2. 4o'a8aji su premjeteni iz svijeta u svijest lika, to je omo'u&ilo introspek*iju. 9je&anje ili re7leksija morala je biti uvedena jer se sa stajalita uobi!ajeno' s#va&anja pripovjedno' teksta zaista nita ne do'a8a+ nema tradi*ionalno' zapleta, povezano' slijeda do'a8aja ( prisutno je tek iskustvo osjetljive svijesti koja se sje&a prolosti, i njezino di'resivno esejiziranje. 9talni motiv moderno' romana je i lik umjetnika, kao #ipersenzibilnoj i usamljenoj e'zisten*iji koja vidi ;vie< i ;druk!ije< od obi!no' svijeta, a on je i ovdje prisutan 15van aleb je violinist2.

181
6emelji strukture romana su dvije vremenske razine+ prva je vrijeme pripovijedanja 1temporalni slijed boravka u bolni*i2, a dru'o predstavlja retrospektivna razina ili z'ode iz djetinjstva koji# se samo pripovjeda! prisje&a. )ijeanjem ti# dviju razina nastaje moderan prozni tekst, u !ijem se sreditu nalaz misaoni subjekt koji !itavu *jelinu dr"i na okupu. Posebno mjesto u romanu zauzimaju alebovi stavovi o knji"evnosti iz koji# se mo'u nazrijeti poeti!ka na!ela i razlozi 4esni!ina odabira romanaNeseja. tj. postupak poeti!ke autotematiza*ije koji su ve& iskoristili G. ide 1Krivotvoritelji novca2 i G. HudleE 1Kontrapunkt2. 4esni*a je roman usporedio s ;otvorenom rubrikom< u koju se mo"e uvrstiti sve to autoru padne na pamet, a sli!nu kon*ep*iju romana iz'radio je i ruski knji"evni teoreti!ar )i#ail Ja#tin106.
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

3 svojim prozama naj!e&e tematizira tipove otu8eni# e'zisten*ija, ^ljudski# olupina`, malo'ra8anski# intelektuala*a u banalno&u optere&enom miljeu primorski# 'radi&a. 5stinska zapitanost o smislu opstojanja e'zisten*ije razni# doktora, u!itelja, novinara u razruenoj 'ra8anskoNdrutvenoj ^idili`, polu!ila je vrlo zanimljive i so*ijalno indikativne proze 1Konac $ana, Po#'eta, O)o2, a nji#ovi juna*i predstavni*i su svijeta koji nestaje ispred po#lepne, nove i sna"ne banalnosti novi# ljudi i nji#ovi# ideolo'ijski# znakova. Nje'ova pripovijetka Po#'eta 1uz %ko, %protaj, va pretendenta, Boi0nu pri*u i -prilsko ve*e2 na idejnoNtematskoj podlozi upu&uje na prazninu e'zisten*ije, !ekanje 7izi!ko' dokinu&a postojanja, zbunjenost, neodlu!nost i rezi'na*iju ispred banalne 7akto'ra7ije "ivota. du#ovnu intoksika*iju te stra# kao jedinu realnost, dok Pra $a, Pri"a o Cratr! #a (elenom bra$om i Po#'eta sadr"e u sebi elemente relativiza*ije tzv. ^objektivne istine`. putova ka istini kao istine, kontin'entnosti kao 7itilja koji na'riza sistem klasi*i7irani# i ure8eni# podataka. interdetermina*ije kao plodno' kontrastiranja determinizmu ^ure8ene` 'ra8anske kulture i ekonomije. istra"ivanja pojedin!eva psi#oNmaterijala kao postava individulane 'este u odnosu na prepotentno ^objektivno` svjetsko ?nanje. Krizu svjetsko' 'ra8ansko' !ovjeka on smjeta u doma&i loklitet i pa"ljivo analizira problemski materija s kojim "ivi i s kojim se sukobljava doma&i, osrednji inelektuala*. 4esni*a je psi#olokoNrealisti!ki autor indi*ijske kra&e proze i induktivnoN esejizirani# romana mikrokozmi!ke orijenta*ije, a idejnoNtematska dominanta nje'ova opusa je literarna analiza bi&a u looj so*ijalnoj zbilji. 6ra'anje za iz'ubljenim kolektivnim #umanomom literarna je analitika ljudsko' stanja ( 7akti!an predlo"ak pis*u za analizu tipova e'zisten*ije u zadanoj zbilji, dok je z'ra"anje ispred katastro7alno' 7akti*iteta idejna podlo'a svake psi#olokoNrealisti!ke strani*e zabrinuto' analiti!ara i tra'i!ko' intelektual*a 4esni*e. #edina stvarnost, ka"e sam autor, jest stvarnost nae patnje.
1Jranko )ale, po'ovor u+ Fladan 4esni*a+ K%"-? -"-# 'ladost, ?a'reb, 1--/.2

Mirko Boi (1919 1995)

1-.

;oman je vrsta )e" unaprijed "adani$ pravila pa sto*a u'iva slo)odu koju npr. tra*edija ili ep nikada nisu imali. ?to*a se u nje*ovu strukturu mo*u uklju(iti najra"li(itiji o)li#i, od eseja, ra"ni$ rasprava, do simula#ije "nanstveno* diskur"a. ;oman "apravo 4unk#ionira po na(elu @spu'veB koja sve upija. (Ja$tin)

182
>o8en u 9inju 1-1-, studirao pravo u Jeo'radu i ?a'rebu. Fe& kao 'imnazijala* pie pjesme i dramske satiri!ne pokuaje "apad iz vazduha i 'oderni suci. Gktivno sudjeluje u partizanima, 'dje tako8er nastaje nekoliko dramski# djela, a nakon oslobo8enja 1-%0. osniva u 9plitu kazalite lutaka Pionir. 3 poratnom razdoblju izdaje drame 'ost 11-%$2, De et gomol'a 11-%82, Po la"en'e 11-%-2, S)retnica 11-0$2, S ilene &a&!"e i dru'e. Napisao je i s*enarij D'e o')a i %ra#t 11-002, radioNdramu :!bn'e i 11-632 i 6FNseriju Io i) i &o 11-$%2. 3mro je 1--0. 9va Jo"i&eva dramska li*a preuzeta su iz "ivota 1partizani2 u sinjskoj krajinskoNpartizanskoj i poratnoj sredini. 9li!no je i u nje'ovim proznim djelima, od pojave romana K!rlani 11-0,2, zbirke No ela 11-032 i romana Nei#&la)ani 11-002 te kasnije jo romana Eolonnello 11-$02 i :omba 11-$62. Nji#ovo nastajanje potakli su spoznaja i do"ivljaj tra'ike ^bijedno' i mukotrpno' "ivota u =etinskoj krajini` 1Jo"i&2, ali i e'zisten*ijalni nemir i tjeskoba. 9ve je velikim dijelom protkano i #umorom 1npr. ve& sam po!etak Kurlana2. Jo"i& uspijeva s#vatiti povezanost svo'a vremena s davnim pro#ujalim vremenima, to je ukomponirano u 'otovo sva nje'ova djela koja on 'otovo antropoloki razvija. 9voje likove i *etinski zavi!aj on prikazuje u doba krize i klasni# trvenja, ali i u ratnim prilikama te u pora&u. 5pak, Jo"i& nije naturalist, jer u psi#olo'ijama svoji# likova otkriva eti!ke momente, iz nje'ovo' djela pro'ovara sna"an osje&aj #umaniteta i eti!ka konstanta. 5zuzetnu sna'u u nje'ovim romanima ima "ena, koja nastupa kao simbol materinstva, 'otovo kao misti!no bi&e. Pena je prva "rtva u 'rubosti sela, pod!injena i obespravljena. 9ve proze i drame komponirane su mu na dva plana+ selo ( 'rad, ornji ( 4onji Kurlani, doma&i !ovjek ( osvaja!, itd. 9voje likove oblikuje 'ovorom ikavskoNtokavsko' idioma =etinske krajine, a kada o njima raspreda ili i# psi#olokoN7ilozo7ijski produbljuje, slu"i se standardnim diskursom i mijenja ton pripovijedanja. Nje'ov je jezik svje", naturalno "iv, autenti!an i meta7ori!an10$.
1Bime Fu!eti&, pred'ovor u PS$K# D1X, ?a'reb, 1-8/.2

KARLANI CD6W3< Podijeljeni u tri dijela CKarne al# Proce#i'a i Legen$a<# Kurlani prate teak ivot zavaene bra0e# &ornjih i onjih Kurlana# koji ive u tekoj mrnji i meusobnom optuivanju! "akon to magarac 'rkana iz Kurlana gornjeg napravi tetu u vinogradu Kurlana donjih# Silvestar# kao njihov starjeina# tui &ornje sudu te se u Sinju vodi parnica Cgdje se vidi gorta*ko kurlanovsko nesnalaenje u gradskim uvjetima te polarizacija selo L grad<! Pratimo na po*etku i pri*u mlade djevojke &are koja ostane trudna s nekim Bosancem pa je pokuavaju udati za lokalnog albina Bikana# a takoer i pri*u o >ilipu i njegovoj eni nerotkinji -neliji koja najprije rodi mrtvo dijete# a zatim i zdravog sina! Pri poroaju joj pomae mlada udovica Perka# u koju se# meutim zaljubi >ilip te ona uskoro i s njim ostane trudna! F Sinju se odrava velika procsija u povodu blagdana 9elike &ospe! Svoje zavjete odlaze ispuniti i -nelija Ckoja moli &ospu da joj da jo poroda< i Perka Ckoja trai oprost za svoj grijeh to ga je po*inila s >ilipom<! Procesija u kojoj se pronosi &ospina *udotvorna slika# pretvorena je u masovnu histeriju praznovjernih ljudi koji *ekaju ho0e li &ospa sa slike proplakati ili se nasmijati Cto 0e odrediti kakva 0e budu0nost biti<# i u toj guvi# nesretnoj Perki dijete ispadne i biva zgaeno! Posljednji# izdvojeni dio# naslovljen )8&8" -# tematizira legendu o podrijetlu i *udima to ih je po*inila *udotvorna slika &ospe Sinjske Cnapisana vie kao esejisti*ki prikaz i potpisana autorovim inicijalima<! KIPIJ (spri*ana u (ch/formi# novela prati pri*u Parka Siroti0a# sredovje*nog slubenika# koji nailazi na probleme na poslu nakon raskida sa svojom djevojkom anicom! (sprva ne razumije promjenu
1-/

Jo'i+ je i ina(e )io impresioniran je"ikom pa je o tome pisao i u svojem djelu Za isi us utni!

18%
ponaanja svojih kolega i pretpostavljenih# a zatim i prijatelja# ali na kraju se otkriva da je u pitanju bila ani*ina osveta! %na je naime po gradu razglasila kako on na stoli0u pored kreveta ima kipi0 koji navodno predstavlja kraljevu bistu C*ime je Siroti0 anti/dravno usmjeren isve se dogaa u poratnom razdoblju# u drugoj polovici 1B/ih godina 3B! stolje0a<! 2adilo se zapravo o Siroti0evu autoportretu! Pele0i dokazati svoju nevinost i zabludu svojih kolega# Siroti0 odlazi doma po statuu# ele0i je donijeti u ured i svima pokazati da su u krivu# ali mu se u guvi u tramvaju kipi0 razbije i jedini dokaz tako biva uniten!

Vjekoslav Kale (1905 1996)

>o8en je u 6ijesnu kod Bibenika. :d 1-,%. u!iteljevao je u'lavnom po selima, 'dje je imao prilike dobro upoznati "ivotne odnose i obi!aje nji#ovi# stanovnika, to mu je kasnije poslu"ilo u proznom stvaranju. Kaleb je autor niza novela, u'lavnom objavljeni# u zbirkama Na )amen'! 11-%/2, I( an #t ari 11-%,2, :riga$a 11-%$2, No ele 11-%$2 te romana Poni1ene !lice 11-0/2, :i'eli )amen 11-0%2 i Di ota &ra0ine 11-0%2.
DIVOTA PRA9INE CD6W1< 'ladi partizani# je*ak i &oli zajedno putuju prema partizanskom tabu! &ladni i iscrpljeni prolaze kroz pusta# popaljena sela# susre0u0i putem mnotvo mrtvih tifusara i tek pokoju staricu ili *ovjeka! Pokuavaju0i preplivati rijeku# &oli je ostao bez hla*a# pa njegova pojava golih mravih nogu djeluje prije groteskno negoli juna*ki! F jednom selu pridrue im se "ovi i djevojka )juba! "aposlijetku stiu do partizanskog taba# gdje "ovi i )juba ostaju# dok je*ak i &oli nastavljaju put! Bolesne i i sasvim iscrpljene na putu ih susretnu ene koje naprave nosila i ponesu ih na svojim leima!

Nje'ova izvornost zasnovana je prvenstveno na lu*idnim zapa"anjima "ivotni# pojava i portretiranju zanimljivi# tipova, zapanjuju&i otkri&ima neobi!no' i svakodnevno'. Ne nastoje&i stvoriti neki zaplet, sna'u stvara opserva*ijom, a ne ima'ina*ijom. 5znimna vrijednost nje'ovi# novela je u otkrivanju novi# veza, dotada nepoznati#. 6ako Kaleb otkriva novu pretpostavku umjentnosti kao otkrivenja, a ne prepoznavanja svijeta u kojem "ivimo. Rak i one proze u kojima su mno'i vrednovali jedino sna'u realisti!ko' dokumenta o odre8enoj stvarnosti 1 %dlazak Peruine# (zmeu dana i no0i2 nadilaze stvarni motiv, ne samo simboli!kim smislom, ve& i proirenjem svoje djelotvornosti s podru!ja analize zbilje u beskraj mitske sinteze108. 6o potvr8uju i romani+ :i'eli )amen i ivota praine ( od koji# je posljednji u stvari mitska projek*ija iskonske ljudske 7izioloke 'ladi i meta7izi!ke potrebe da se "ivot osmisli slu"enjem nekoj vioj svrsi. Fe& i mjesto do'a8anja ve&ine nje'ovi# proza odredio je autor naslovom prve knji'e ( fna kamenjuf ( to u realisti!kom kldu determinira podru!je dalmatinskoN za'orsko' pejza"a, dok u mitskoj dimenziji poprima dublji smisao, simboliziraju&i surovost "ivota u odre8enim uvjetima. Kalebov odnos prema "ivotu vie je pokretan radoznalo&u ne'o a7ektima 1Be'edin2, a nje'ovi se likovi, pate&i zbo' osje&anja nepotpunosti svo'a postojanja, trude da osmisle svoje "ivljenje. "rtvuju&i mno'o, oni nastoje doku!iti i ostvariti svr#u "ivota. ?ato npr. oli i 4je!ak u ivoti praine ula"u nadljudske napore da bi sti'li na *ilj i do"ivjeli ispunjenje svr#e svo'a kretanja, da bi se popeli do aposlutno'
1-8

0vo je u skladu sa "apa'anjem ;olanda Jart$esa da svaki reali"am te'i mitu, ili "avrava u mitskom.

18
apo'eja do koje' se ina!e mo"e uzdi&i !ovjek, ispunjen svije&u da mu "ivot nije protekao uzalud. Jiti va"an i uva"en tako8er je !est movens osoba Kalebovi# proza. Neobi!ni kut promatranja pomo'ao je Kalebu da ostvari i svje"e, bizarne novelisti!ke strukture, kao npr. u noveli Go#t ( u kojoj se mijeaju *rni #umor i otro rezana naturalisti!ka zapa"anja, realizam apsurda i onirizam10-.
GOST C"ovosti# D61B< :edne ve*eri# na vratima >ranine ku0e pojavi se veliki lova*ki pas prepeli*ar! ( >rane i ena mu 'ara# bili su iznenaeni# pitaju0i se *iji je i kako je ovdje zalutao! - pas ih je samo mirno gledao# dre0i se distancirano# ako gospodina# tako da su ga po*eli gledati s nekim strahopotovanjem! Fskoro su se po*eli okupljati i susjedi# *ude0i se neobi*nom gostu CTpirkan# mali :erko# ene# zvonar 'arkutina# Taka<! :edino je >ranina i 'arina maloumna k0i ponavljala neprestanoH a2eka je dobra ve*era! "akon to je neko vrijeme odleao na krevetu# nezainteresiran za ljudska naklapanja oko sebe# pas je odjednom ustao i na iznenaenje sviju# odjednom se uputio prema izlazuN smo*ivi prag na dvorinim vratima prije kona*nog odlaska L ba akao sasvim obi*an pasa!

3 ostvarivanju napetosti Kaleb u'lavnom varira dva postupka+ jedan je zasnovan na stati!koj dinami*i 1novela A#&!t2 , a dru'i na dinami!koj stati*i 1roman ivota praine2. Naj!e&a Kalebova kompozi*ijska s#ema podsje&a na :diseju+ nema isprepleteni# struja zbivanja, ni pravi# zapleta, ne'o sve te!e sudbinski predodre8enim tijekom, vrlo !esto ( opasuju&i i opisuju&i kru'. 3 ivoti praine prota'onisti ne osvajaju nita vie od ono'a to su ve& imali, ne'o se samo odisejski probijaju do bri'ade koju su iz'ubili za vrijeme bitke. Reste su i situa*ije koje emo*ionalno ili stvarno od'ovaraju viziji !ovjeka na proputovanju i u 'ibanju. :tuda i po'rean dojam da nje'ove proze zavravaju u'lavnom bez pravo' zavretka, 'otovo kao odrezane. G radi se zapravo o tome da je putovanje !ovjeka kroz "ivot beskrajno i monotono+ dovoljno je prikazati samo djeli& da bismo zamislili *jelinu. ?a Kaleba je svijet jedinstveni or'anizam, sastavljen od dijelova koji su tako8er sastavljeni od dijelova ... i tako dalje, i tako sve dublje. ?ato on svijet ne prikazuje kao jedinstveni komad "ivota ve& 'a razla"e na dijelove, izla"u&i pritom svoj odnos prema dijelovima, a zatim od ti# dijelova opet sastavlja *jelinu koje na kraju izra"avaju neki bitni smisao, !ak i onda kada se !ini da samo odra"avaju realnosti. 9adr"aj je svijet i istina o njemu, ali sadr"aj je i odnos umjetnika prema svijetu i nje'ovoj istini. 3 ovom dru'om nalazi se i Kalebova modernost. :n analizira da bi mo'ao konstruirati, a konsturira radi analiti!ke eksplika*ije svoji# bitni# po'leda na !ovjeka i svijet. on stvara konstruiraju&i. Rak i najrealisti!nije Kalebove novele nabijene su podtekstom, to i# !ini modernijima od mno'i# kojima je vanjska oznaka modernosti jedina preporuka.
1Flatko Pavleti&+ PS$K DD4, ?a'reb, 1-$3.2

!van Raos (1921 1987)

>o8en je u )edovu 4o*u kod 5motsko'a. Bkolovao se u rubov*u, Jiskupskom sjemenitu i Klasi!noj 'imnaziji u 9plitu. 1-%/. upisuje Pravni 7akultet u ?a'rebu, ali ne studira. 3 "ivotu se bavio mno'im zanimanjima 1konobar, u!itelj, statisti!ki !inovnik, novinar, 'ra7i!koNlikovni urednik mno'i# !asopisa2 ali je najve&i
1-!

Po toj teoriji, novela G"s% mo*la )i )iti i osmiljena transpo"ivija jedno* sna, (V. Pavleti+)

18dio proveo kao slobodan knji"evnik. :kuao se u svim knji"evnim vrstama ( od pjesni!ke proze, drame i novele do romana. >aos je po!eo objavljivati 1-%/, ali prve zna!ajnije tekstove pie poslije 4ru'o' svjetsko' rata16/, zajedno s 'enera*ijom kru'ovaa, ali u poeti!kom i 'enera*ijskom smislu nikada nije smatran kru'ovaem ve& se isti*ao svojom auto#tono&u u tematskom i stilskom smislu. 6emeljna uporita nje'ova djela su zavi!ajna podlo'a i ispisivanje autobio'ra7sko' iskustva iako u ranijoj stvaral!koj 7azi prevladava ^kozmopolitski` >aos 1urbani knji"evni tekstovi2 N u to pripadaju rane pjesni!ke proze, 'otovo sve drame, velik dio novela, tri mala romana Na &o"et)! )ra' 11-6-2 te tre&i dio trilo'ije Smi'e% i(g!bl'eni% $'e o'a)a. Nakon po!etni# sti#ova 1knji'e pjesni!ke proze Grol$ Taa!art i P'e#an Ni)o$emo a2, sti#u se vie ne vra&a, a nje'ova bo'ata knji"evna produk*ija zapo!inje dramom D i'e )ri#talne "a0e 11-032, koju objavljuje u vlastitoj nakladi. 3 pedesetak 'odina knji"evno' rada objavljuje oko dvjestotinjak novela, ve&im dijelom sakupljeni# u pet knji'a+ Ga!$ama$a 11-062, I(abrat 6e0 gore 11-6%2, Parti'a &reCeran#a 11-602, 6/ pripovijedaka 11-8/2 i Ga#tarba'teri 11-8,2, a novelisti!ki kratki oblik pripovijedanja presudni je narativni mikroNoblik koji karakterizira i romaneskne *jeline, pa je tako i roman V'e"no na#mi'ano nebo, odnosno *ijela trilo'ija, niz mali# zaokru"eni# po'lavlja koja se mo'u !itati kao posve samostalne epizode. 1-06. izlaze dva mala romana Volio #am )i0e i )on'ani)e i Kora) ! #tran!, kojima se 1-6-. pridru"uje tre&a ljubavna ispovijest Tamo neg$'e ne)e o"i, a pod naslovom Na &o"et)! )ra'. No me8u svim nje'ovim romanima te"inu antolo'ijske vrijednosti ima trilo'ija V'e"no 1alo#ni #mi'e% 11-602, po'lavito njezin prvi dio V'e"no na#mi'ano nebo, te Pro#'aci b #ino i 11-$12.
VJEINO NAS8IJANO NE:O CD614< Kroni)a moga $'etin'#t a 2oman obuhva0a najranije pripovjeda*evo ivotno doba# provedeno u rodnom 'edovu olcu! ,apo*inje s kratkih ]est pu*kokolskih zada0a_ umjesto predgovoraH '%:8 S8)%# '%: %.-?# '%:- '-:K-# '%: ( # '%:- B-K- ( '%: P29( %P(9):-: koje implicitno odreuju bitne pretpostavke romanesknog opusaH djetinjstvo u 'edovu olcu! Pripovijeda* Cmali (van< u D! licu pripovijeda o svojim dje*jim doivljajima i ljudima koji ga okruujuH ozbiljnom ocu Petru# lako ]raspaljivoj_ majci# veselome didu Buji# popu 9iculinu# 'aloj 'ariji# 0oravoj babi Kati# u*itelju# pri *emu su mata i igra temeljni pokreta* ivota# jedino od *ega se zapravo i ivi! F romanu je uvijek prisutna lirska nosta kao i nenadmana i neponovljiva duhovitost pripovijedanja iz dje*je perspektive!

Napisano jo 1-%8, 9je*no nasmijano nebo !itavo desetlje&e !ekalo je na objavljivanje te je izdano tek 1-0$. u za'reba!koj ,ori. 1-6,. izlazi nje'ov nastavak Palosni &ospin vrt, a 1-60. i *ijela trilo'ija pod naslovom 9je*no alosni smijeh 1s tre&im dijelom Smijeh izgubljenih djevojaka2. 6rilo'ija predstavlja svojevrsnu autobio'ra7sku pikarsku kroniku odrastanja u kojoj se ni"u 5vanovi do"ivljaji od rano'a djetinjstva, preko obla!enja kleri!ke #alje, sve do 'imnazijski# dana i susreta sa so*ijalnim slojem prostitutki i probisvijeta u splitskom etu. lavni lik je sam 5van >aos, a u djelo su uvedeni i ostali stvarni likovi iz nje'ova "ivota. @edna od najve&i# vrijednosti romana je zavi!ajni jezik >aosove 5motske krajine.
1Gna Lederer, Pred'ovor u 5van >aos+ 9:8+"% "-S'(:-"% "8B%# 2ije*, Finkov*i, 1--$.2

1.1

= to vrijeme prve "na(ajnije tekstove o)jelodanjuje i (itav ni" pisa#a, poput Jo'i+a, Marinkovi+a i <esni#e.

18.

"lo odan #ovak (1924)

>odio se u 9plitu, ali ve& u ranome djetinjstvu umrla mu je majka pa 'a je pri#vatila maj!ina tetka Gntonija Jolkovi& na >abu. 6ako mu je tetkina ku&a postala pravim domom, a >ab zavi!ajem, kojemu je kasnije posvetio ve&i dio svo' prozno' djela. Bkolovao se u biskupskom sjemenitu te dr"avnoj 'imnaziji u 9plitu, a maturirao je na 9uaku. Nakon studija ju'oslavistike, radio je kao lektor, novinar i urednik u razli!itim medijima, pedeseti# i kao dramatur' u splitskom HNK, nakon !e'a se preselio u ?a'reb. :d 1-83. redoviti je !lan HG?3. Prve pjesme objavio je 1-%6. u 9tudentskom listu, a kasnije i# je okupio u zbir*i Gla#nice ! ol!'i 11-0/2 i *iklusu I(a l!)obrana, koji sa!injava dio zbirke P'e#me koju je objavio zajedno s N. )ili!evi&em i F. Pavleti&em . 6i prvi tekstovi obojeni su u du#u tadanje so*realisti!ke didakti!nosti no ubrzo se okre&e intimisti!kom izrazu 1Aga a/ S!nce i )amen/ Sebi (a roHen$an2 te po!inje pisati pripovjednu prozu koju objavljuje u 2epublici i Krugovima. Prvo zna!ajnije djelo mu je kratki roman I(g!bl'eni (a i"a' 11-002. ?atim slijede 8iri#i/ (lato i tam'an 11-682 te I( anbro$#)i $ne ni) 11-$$2. Posljednji roman sa!injen je kao tripti# koji je motivski povezan s trima pripovjeda!evim putovanjima na rela*iji KopnoN:tok. Podrivanje svi# ideoloki# i so*ijalni# vrijednosti, ironija i skepti*izam, koji su prisutni ve& u romanu )irisi, zlato i tamjan, ovdje su postali dominantnim postupkom, ali i svjetonazorskim polazitem. 6u je i zbirka novela T r$i gra$ 11-612, kojoj je priklju!en kratki roman Dol!tali meta). Najpoznatiju svoju novelu :a$e##a ma$re Antonia 11-032, Novak je za izdanje svoji# D'ela 11--/2 temeljito preradio, tako da ona danas postoji u dvije vrlo razli!ite verzije161. Novakova novelistika nastala je na zasadama e'zisten*ijalisti!ke proze, koja je s 'enera*ijom okupljenom oko !asopisa Krugovi prodrla u #rvatsku knji"evnost. @edno od obilje"ja nje'ova stila je i sklonost jezi!nom eksperimentu, kao i opisivanje u 5*#N7ormi, !ime se, nautrb 7abuliranja, isti!u analiti!nost i re7leksivnost. :d 0/Ni# do kraja $/Ni# 'odina, Novak je pisao i 7eljtone za knji"evne !asopise i radijski pro'ram, a objavio je i !etiri radio drame. ,//1. objavljena je i knji'a nje'ovi# raz'ovora s @elenom Hekman, pod naslovom Digre#i'e.
:ADESSA 8ADRE ANTONIA CKrugovi# DiD6WA< Kratka novela opisuje posjete dje*aka/pripovjeda*a samostanu# gdje je svaki put dobivao medenjak od glavarice samostana# badesse -ntonie# koja ga je zvala -lojsije! "ikada ju nije uspio vidjeti# samo joj je *uo glas pa je ona postala neka vrsta njegovog ideala! 'nogo godina kasnije# pripovjeda* se vra0a na isto mjestoH %d samostana# u ratu unitenog bombardiranjem# ostale su samo ruevine! %d pastirice koja je tamo *uvala crno janje *uje uasnu pri*u da su redovnice ubijale novoroen*ad Cjer je meu zidinama samostana# nakon pada bombe pronaeno mnotvo dje*jih skeleta\<! Pripovjeda* je okiran tom pri*om# ali zna da 0e mu badessa madre -ntonija i dalje ostati u dragoj uspomeni!DG3

I(g!bl'eni (a i"a' 11-002 je djelo oslobo8eno ideolo'i!nosti, djeluje kao 'las sjete, mo"da !ak i pomalo bole&ive sentimentalnosti za onim to je iz'ubljeno. Lirski
1.1 1.2

0vdje se donosi prva ver"ija, o)javljena u Kr -"&i#a 1!-%. *odine. 7ako "a ovu, tako i "a ostale Novakove novele, karakteristi(no je temati"iranje "ranini# situacija e"$istencijeD u njima se ponavljaju pitanja ?mrti, Nita, strepnje, tjesko)e, )olesti, utnje, savjesti i sli(no. (I. Mandi+, PSHK BFC, 3a*re), 1!81.)

18/
u'o8aji pro#ujalo' djetinjstva, provedeno' prije rata na idili!nom :toku, u tadanjoj #rvatskoj knji"evnosti djeluje 'otovo kao pastorala koja se opire krutosti vremena. 6a proza ozna!ila je po!etak bije'a ili povratka !itave jedne 'enera*ije, vra&anja za#tjevima i pretpostavkama mirnodoposko' "ivota. Prva !etiri od pet po'lavlja su pastoralne 'enreNsli!i*e, a peta je idejna kop!a koja im daje 'orku poentu. >aspored materije je *ikli!ki 1!etiri po'lavlja kao !etiri 'odinja doba2, to &e i kasnije biti odlika Novakova intuitivno' osje&anja #armonije teksta. 9vako po'lavlje zaklju!uje se kratkim ulomkom iz perspektive odraslo' pripovjeda!a, dok posljednje 'ovori o povratku nekadanje' dje!aka, 1sada mladi&a2, nakon rata u porueni, iz'ubljeni zavi!aj. 9vako po'lavlje u du#u prakti!ki od'ovara eklo'i+ prvo po'lavlje obra8uje pri!u o ianju ova*a i roman*u deseto'odinje' dje!aka s kontesi*om. dru'o opisuje no&ni ribolov prilikom koje'a je jedan ribar ranjen, a paluba propala pod bo'atim ulovom i prouzrokovala smrt ranjeno'a ribara. u tre&emu je opisana jesenska berba 'ro"8a, a u !etvrtome pe!enje rakije. Nakon rata, Novak je bio prvi koji se usudio evo*irati takvu neideoloku prozu, ali ujedno i posljednji koji je, u knji"evnoNpovijesnom smislu tako neto smio napravitiQ163
8IRISI/ ;LATO I TA8JAN CD6G4< 2adnja je svedena na minimum i prikazuje kratak vremenski period u ivotu pripovjeda*a oko Boi0a i "ove godine sredinom D6GB/ih godina u jednom oto*kom gradi0u! Pripovjeda* u D! licu ratni je invalid koji je sa suprugom ragom napustio ,agreb i nastanio se na otoku kako bi njegovao ostarjelu plemkinju 'adonu 'arantunovu! ?ijeli ivot suprunika odreen je 'adoninom bole0u i njezinim ciklusom tjelesnog pranjenja svakih D4 dana! .o je ujedno i vremenski okvir zbivanja u romanu! Kad mu supruga ode u posjet rodbini u ,agreb# pripovjeda* CI'aliJ< se mora sdm brinuti za bolesnicu# uz povremenu pomo0 retardirane susjede 8rminije! Krupnih dogaaja uop0e nema# jedina zbivanja koja naruavaju uhodanu svakodnevicu su konflikti s 'adonom# pokuaj seksualnog odnosa s malom redovnicom iz oblinjeg samostana i latentni sukob s lije*nikom koji ga optuuje za namjernu nebrigu o starici# ele0i se domo0i antikvarnih predmeta sa tavana! "akon praznika# raga se vra0a# razo*arana promjenama u Ivanjskom svijetuJ# koji se odrekao revolucionarnih principa njihove mladosti# te se muka oko bolesnice opet pretvara u jedini smisleni ivotni sadraj suprunika!

9iromatvo vanjski# do'a8aja viestruko je nadokna8eno s dru'im narativnim elementima koji tekstu daju zna!enjsku i simbolisti!ku kompleksnost pa tako i ovaj roman pripada tradi*iji e'zisten*ijalisti!ke proze. >oman se ve&im dijelom sastoji se od pripovjeda!evi# re7leksija o vlastitom polo"aju i irem drutvenom kontekstu. Prostor do'a8anja mala je zatvorena zajedni*a koja ima izrazito simboli!ku dimenziju. mjesto u kojem je ;vrijeme stalo<, a sporost i "ivotna kolote!ina daju vremena za sje&anja, preispitivanja i kontempla*iju. Frijeme je na otoku podvr'nuto *ikli!kom kretanju, a klju!ni preokret u u romanu 1povratak 4ra'e od rodbine2 jest upravo junakovo pronala"enje vlastite ravnote"e i smirenja u ponavljanju svakodnevni# radnji vezani# uz bri'u oko )adone, dakle u onome to je do"ivljavao kao besmislenu "rtvu. 9imbolika je prisutna i u likovima+ pripovjeda!, nazvan ;)ali<, ima sve odlike drutveno' autsajdera, a )adona je u isti ma# realna osoba na doslovnoj razini, ali i utjelovljenje sve'a to je pripovjeda!eva 'enera*ija svojim revolu*ionarnim te"njama "eljela z'aziti i dokinuti 1*rkva, tradi*ija, drevnost, obi!ajnost,I2 9vi su likovi i stilski izrazito obilje"eni na!inom kako se jezi!no izra"avaju. 8iri#i/ (lato i tam'an, prvenstveno je roman o spoznajnoj evolu*iji 'lavno' lika. Jlizina osobe koja simbolizira sve ono to je u du#u novo'a doba trebalo nestati,
1.%

I*or Mandi+, PSHK BFC, 3a*re), 1!81.

188
navodi 'a na misao na koju nje'ova 'enera*ija nije ra!unala+ da svijet ne po!inje niti zavrava s njima. 5 sam naslov je ironi!an+ mirisi, zlato i tamjan u biblijskom su zna!enju darovi koji navjetaju i pozdravljaju dolazak apsolutno' doba. No u isto vrijeme, ku&om se razlije"u mirisi )adonini# izlu!evina. 9veobu#vatni ironijski diskurz romana 1inzistiranje na primatu tjelesni# 7unk*ija u odnosu na ;vie vrijednosti<, prizor zavo8enja budu&e redovni*e i mno'a dru'a mjesta2 'ovori protiv utopijski# projekata s bilo kakvim predznakom.
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

3 sredite mre"e svoji# romana Novak postavlja osobu koji trpi i po tome nje'ov opus ima *jelovitost. 3 tome je i kvaliteta nje'ova opusa+ uvi8ati 'rani!ne situa*ije suvremeno' !ovjeka, u splet !ulno otjelotvoreni# ideja 1tako da likovi mo'u patiti i biti fpo'renif, ako ve& ne i suviniQ2. 6o je obveza knji"evnosti, a ujedno i njena vrijednost. Nude&i radikalne od'ovore, on radikalno izaziva stvarnost i to je sve, dakle ono najbolje, to dobiva zauzvratQ16%

$nt%n oljan (1932 1993)

antolo'ijske pjesme+ :aca" )amena/ Starci/ Te#tament/ 9e($e#et i tre6e i(na$ Grobni")og &ol'a/ Krat)a #tan)a/ 9e($e#ete na Velebit!/ E)#&re# &re&or!"eno \ 8la$o#t/ Krat)o l'eto/ 8noge #mo i mnogo ol'eli/ OrCe'e a #mrt/ D anae#torica/ V!)o ar#)i ar(!%al

9 knji"evnim radom zapo!eo je krajem %/Ni# 'odina u !asopisu (zvor. =ijeli radni vijek proveo je kao pro7esionalni knji"evnik i prevodila*. Ctablirao se u najva"nijem knji"evnom !asopisu 0/Ni# 'odina ( Kr!go i 1narataj tzv. kru'ovaa+ )i#ali&, 9lamni', Pupa!i&, otova*, Pavleti& i dr.2 9 kru'ovaima je Boljan napustio tadanje dominantne utilitarne tenden*ije u knji"evnosti i djelovao na *rti pribli"avanja #rvatske knji"evnosti svjetskim kretanjima. 5z to' razdoblja datiraju prve pjesni!ke zbirke Na r!b! # i'eta 11-062 i I( an Co)!#a 11-0$2. 3 nje'ovim tekstovima na'laena je tjeskoba individualno' postojanja i intelektualizam lirsko' subjekta. Gntolo'ijski tekst iz te 7aze je :aca" )amena. 3 ostalim zbirkama 1Gartlic (a "a# )ratit/ Ga(ele i $r!ge &'e#me/ Iitan'e O i$i'e i% 8etamorCo(acR!#tic%ello/ :aca" )amena i dr.2 dotadanji je modernisti!ki rukopis obo'atio razli!itim postup*ima estetske i're sa starijom pjesni!kom tradi*ijom. 4rame su mu najvie u znaku drutveno' an'a"mana, a najva"nije su Galile'e o !(a0a06e 11-662, Klo&)a 11-$/2 i :ar$ 11-802. >anije drame sakupljene su u knjizi De et $rama 11-$/2. Boljanov prozni opus veoma je raznovrstan. 5sprva razvija model proze u traperi*ama 1S&eci'alni i(a#lanici, 1-0$2, a kasnije 'a upotpunjuje drutvenom kritikom i problematikom individualne e'zisten*ije u romanima I($a'ice 11-612, Krat)i i(let 11-602, L!)a 11-$%2 i Dr!gi l'!$i na m'e#ec! 11-$82. 3 knjizi Hr at#)i
1.

I*or Mandi+, PSHK BFC, 3a*re), 1!81.

18!
Jo3ce i $r!ge igre 11-8-2 sakupljeni su tekstovi koje obilje"ava pseudoeruditsko poi'ravanje s tradi*ijom, s *iljem da se u satiri!nom i ironijskom modusu izvr'ne podsmije#u modernisti!ka do'ma o potrebi za umjetni!kim eksperimentima koja vodi ka nerazumljivosti i besmislenosti knji"evne prakse. :bjavio je i niz eseja o pjesni*ima svoje 'enera*ije. Prevodio je 9#akespearea, Cliota, Pounda, Hemin'WaEa, :rWella, Jre*#ta, Jloka i dru'e te uredio nekoliko antolo'ija #rvatske i svjetske poezije. Jio je poznat po svojim nonkom7ormisti!kim stavovima spram vladaju&e' oportunizma, to mu je donijelo neu'odnosti u privatnom "ivotu. Poznati su nje'ovi istupi na )atoevu 'robu, odstupanje s !ela PCNN*entra zbo' pro'anjanja pisa*a u tadanjoj @u'oslaviji, kao i otra reak*ija na razaranje Fukovara 1--1.
KRATKI I;LET CD6GW< 2elativno oskudnu radnju romana *ine dogaaji vezan uz potragu za starohrvatsko arhitekturom i zaboravljenim freskama koje poduzima skupina mladih arheologa i povjesni*ara umjetnosti po unutranjosti (stre! Svjedok neobi*nih zbivanja na jednoj od ekspedicija je sam pripovjeda*# i sam lik u romanu# *ija sje0anja i refleksije tvore i cjelokupni sadraj Kratkog izleta! F uvodnom dijelu portretiran je ekscentri*ni 2oko# pokreta* svih akcija# koji se nakon nekoliko bezuspjenih potraga odlu*i da se pronae &radina koja navodno obiluje traenim predmetima! Skupina kre0e na put# ali im se pokvari autobus pa jedan dio putnika odlu*i ostati# dok drugi# s 2okom nastavlja ekspediciju te doivljavaju niz bizarnih susreta! "ajprije susre0u tri goleme ene i ostaju bez Petra# jednog *lana koji se odlu*uje na povratak! ,atim nailaze na gostionicu s *udnim vlasnikom# gdje drugi *lan ekspedicije# 9ladimir# otkazuje poslunost i ne nastavlja put! "a sljede0em mjestu# grupa se potpuno raspada# te putovanje nastavljaju samo 2oko i pripovjeda*! "akon mukotrpna probijanja kroz iblje# u sumrak nabasaju na ostatke davno naputenog samostana koji *uva osamljeni fratar! Pripovjeda* i 2oko posvaaju se oko fresaka te se pripovjeda* zatim oprata od 2oka i sdm ulazi u podzemni hodnik# gdje u fantazmagori*noj viziji ugleda svoje pretke! (zlazak u pusti kamenjar ujedno je i povratak u svijet stvarnosti! F zavrnoj sekvenci# lociranoj u suvremenost# pripovjeda* nastoji na0i sudionike izleta# ali ne uspijeva prona0i nikoga# pa *ak ni &radinu na zemljopisnoj karti!

>ije! je o prstenasto komponiranom romanu s okvirnom pripovije&u unutar koje se odvijaju do'a8aji ispripovijedani u 1. li*u. 3 osnovi se naslanja na model pikarsko' romana, budu&i da se klju!ni do'a8aji pojavljuju kao epizode sa zaprekama i nevoljama koje juna*i moraju pro&i, a kako su likovi mladi ljudi, autsajderi, mo"e se 'ovoriti i o oslanjanju na model suvremene proze u traperi*ama. >oman treba !itati u ale'orijskom klju!u, to &e kulminirati u 7antasti!noj viziji s kraja romana. Fizionarno poniranje u prolost, neop#odno je kako bi se do krajnosti zaotrila simboli!ka vrijednost do"ivljeno' i svojevrsna je poanta roman, koja daje smisao prije8enom putu 'lavno' lika. )no'e re!eni*e znatno su blizu stilsko' postupka koji podrijetlo ima u ;pjesni!kom< jeziku. 9poredni likovi svedeni su sve'a na nekoliko bitni# obilje"ja i uvedeni kao predstavni*i 'enera*ije, a ne kao samostalni i individualni akteri. Nasuprot njima, >oko, kao vo8a skupine, dobio je znatno vie prostora. No kraj romana potvr8uje da ni on ne posjeduje nikakve vie vrijednosti, !ime slika poratne ;iz'ubljene< 'enera*ije biva potpuna. Klju!na obilje"ja 'enera*ije sadr"ana su u liku anonimno' pripovjeda!a+ spremnosti da slijedi u#odane drutvene obras*e, ali bez dublje' uvjerenja, nakon !e'a nu"no slijedi razo!arenje kao posljedi*a. Prve interpreta*ije Kratkog izleta najvie su se bavile ;politi!ki problemati!nim< idejama u romanu. 3 jednom sloju, ovaj roman svakako je i kritika optimisti!ke politi!ke utopije, utjelovljene u liku kratkovidno'a vo8e. Novija 'a !itanja stavljaju u e'zisten*ijalisti!ku tematiku, odnosno na umjereni ni#ilizam kao

1!1
krajnji is#od svi# ljudski# stremljenja, to !ini klju!nu idejnu okosni*u romana. :bi!no se navodi izravna veza Kratko' izleta s jednim od najpoznatiji# eseja e'zisten*ijalisti!ke 7ilozo7ije, =amusovo' 'ita o Sizifu. Rak i >oko, koji treba biti potpuno predan ima'inarnom *ilju, naposljetku konstatira da na kraju nema ni!e'a i da je smisao puta u samom putovanju.
LAKA CD6X1< "eambiciozni inenjer ragan espot dobiva veliki projekt gradnje luke u zaba*enom primorskom selu 'urvice# gdje je ina*e proveo veliki dio djetinjstva iako sada ve0 godinama ivi u ,agrebu! espot dolazi u 'urvice i naskoro otpo*inje gradnja u kojoj mjestace sve vie mijenja izgled# a inenjer je sve vie pod pritiskom nadreenih da# kao *ovjek koji poznaje domoroce# nagovori stanovnike da prodaju svoje posjede kako bi se osigurao prostor za veliku luku i budu0i grad koji se treba izgraditi! "o mjetani pokazuju otpor pa je espot# kako bi dao primjer drugima# prisiljen prodati i vlastitu staru ku0u koju tamo posjeduje! S vremenom espot postaje sve omraeniji meu 'urvi*anima# a nakon to upozna 9ikicu / propalu studenticu umjetnosti# a ina*e k0i starog ujma +avi0a koji je pruao najja*i otpor# na sablazan nailazi i meu svojim kolegama i brojnim radnicima na gradilitu jer njegov odnos s 9ikicom postaje sve raskalaeniji i bestidniji! "akon to &rao# jedan od nadreenih# zatrai od espota da se srui i oblinja kapelica# ragan po prvi put prua otpor i po*inje sumnjati u sretno razrjeenje zapo*etog projekta! "avukavi gnjev nadreenih# poziva konzervatora iz ,agreba# ali mu ni on ne prua potporu oko kapelice pa ona naposljetku biva sruena! F nekoliko navrata u 'urvicama se pojavljuje i espotova supruga 'agda# ena bliska visokim i mo0nim politi*kim krugovima koja je i osigurala muu ovaj posao! "akon nesuglasica zbog ljubavnice# za koju je 'agda *ula *ak i u ,agrebu# ona se pojavljuje jo jednom u 'urvicama Cnakon to je do*ula da 0e se *itav projekt naskoro obustaviti jer u zaleu nema nafte kao to se prije mislilo pa time i *itava projekt gradnje luke gubi smisao<# nude0i muu da ponudi ostavku i povu*e se dok nije prekasno! ragan# meutim iz ponosa to odbija# nakon *ega ga 'agda naputa! Sve kulminira tragedijom u kojoj je stari ujam nehotice pogaen nakon to je pruao otpor da mu ne srue vlastitu ku0u! &radilite svi malo pomalo naputaju! "a kraju# ostaju jo samo on i 9ikica! %boje se danono0no opijaju ive0i raskalaeno i zaputeno! "akon to 9ikica pobjegne s mladim izletnicima koji su se tu slu*ajno zatekli na proputovanju u ubrovnik# espot ostaje sam# i dalje se opijaju0i te naposljetku gubi razum!

4oista nepo&udno u Boljanovu romanu 6/Ni# 'odina jest !injeni*a da je u liku pripovjeda!a portretirana *ijela jedna 'enera*ija koja svoje ideale nije nalazila u slu"benoj ideolo'iji koju je 7orsirao sustav mo&i. 9voje je te"nje njen najosvjeteniji dio iskazivao literaturom u kojoj su individualna iskustva, kao i osje&aj pasivnosti i besperspektivnosti, odnijeli preva'u nad proklamiranim za#tjevima zajednitva, ;dru'arske solidarnosti< i povijesno'a optimizma.
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

PO 8JERI DAHA O )n'i1e nom $'el! Ant!na 9ol'ana Boljan pripada 'enera*iji tzv. kru'ovaa, #rvatski# pisa*a okupljeni# oko !asopisa Krugovi 1izlazio od 1-0,N1-082 koji osloba8aju knji"evnost du"nosti da se aktivno mijea u borbu oko raspodjele drutvene mo&i, ne "ele sudjelovati u ana'a"iranoj literaturi, to &e re&i ( podrediti se niti jednoj ideolo'iji. Knji"evnost osje&aju kao jedno od posljednji# pribje"ita u'ro"ene individualnosti, a uvjereni da ^novo vrijeme za#tijeva i novu knji"evnost` 1Boljan2, kru'ovai su veoma zainteresirani za praksu i teoriju moderne zapadne umjetnosti koja se tada u nas jo do"ivljava sa skepsom. )no'i Boljanovi tekstovi 'ovore o svovjevrsnoj ^'ladi za tradi*ijom`, o "elji za uspostavom vertikalni# veza to i# je revolu*ionarni aktivizam nastojao dokinuti. 9tara dubrova!ka knji"evnost bitna je kao dokaz viestoljetno' kontinuiteta #rvatske knji"evnosti. )ato, Bimi& i 3jevi& djeluju kao izravni u!itelji, dok su 6adijanovi& i =esari& va"ni zbo' svoje' okretanja osobnom iskustvu.

1!1
:d svi# kru'ovaa 1)i#ali&, 9lamni', Novak, Pupa!i&, otova* i dr.2, Boljan je mo"da najpre*iznije artikulirao pojedine poeti!ke i svjetonazorske pretpostavke kru'ovako' narataja te !esto nastupao kao nje'ov najelokventniji 'ovornik. 6ime je ostavio 'olem, ne samo knji"evni, ne'o i du#ovni utje*aj na svoju sredinu. ^Neva"no'` pojedin*a, koji skepti!no i bez iluzija ustrajava u nesklonom mu svijetu, Boljan vidi kao posljednje jamstvo o!uvanja temeljni# ljudski# vrijednosti. G usud pojedin*a neodvojiv je od sudbine naroda. Boljanovim likovima najva"niji je nji#ov temeljni odnos prema iskustvu, nji#ov osnovni ^7ilozo7ski` stav prema "ivotu. 6o su pojedin*i neuklopljeni u postoje&i vrijednosni poredak, dobrovoljni ili ne#oti!ni autsajderi i usamljeni*i. >adnja je zato kod Boljana u dru'om planu te predstavlja samo povod koji je juna*ima poreban da bi pokuali razumjeti sebe i svijet u kojem su se zatekli, a nje'ovi romani uvijek izrastaju iz neke sredinje, lako !itljive simboli!ke slike 1izdajstvo, izlet u bespu&e, 'radnja luke2 u odnosu prema kojoj se raspore8uju svi ostali nji#ovi elementi, a sli!nu te#niku stapanja pojedina!no' i op&e', doslovno' i ale'orijsko', !esto otkrivamo i u nje'ovim pripovijetkama. I($a'ice 11-612 su prvi Boljanov roman i jedna od najzna!ajniji# prozni# knji'a kru'ovake 'enera*ije. Narator romana, Petar 4obroslavi& )o'or i nje'ovi prijatelji huk, Jeba, 6anja i dru'i, mladi su ljudi koji osje&aju da svoj put moraju tra"iti u izdajstvu prema svemu neupitnom, pouzdanom i naiz'led zauvijek zadanom. Fe&ina nji# naposljetku &e izdati i samo to izdajstvo, ali &e mu neki, nadasve pripovjeda!, ostati vjerni, usprkos nevoljama i nesi'urnosti. Nezadovoljstvo likova je nedjelatno ( bezi ikakve ak*ije da se promijeni vlastiti polo"aj. :no to im preostaje je stoi!ki ustrajati. 4u# romana se dakle drasti!no razlikuje od tipi!ne so*ijalisti!ke retorike koja je proklamirala optimizam i povjerenje u budu&nost. Podnaslovom su 5zdaji*e ozna!ene kao roman, iako su 7ormalno vie nalik *iklusu pripovijedaka povezani# jedinstvenim pripovjeda!em i istarskim ambijentima u koji je smjetna radnja. Jez dvojbe se mo"e 'ovoriti o 7ra'mentarnom, modernisti!ki kon*ipiranom romanu u kojem je diskontinuitet radnje u 7unk*iji *jelovito' narativno' projekta. Fe& u prvom tekstu (zdajica, 9rt slavuja, rat je konotiran kao u"asno iskustvo koje je presudno odredilo pripovjeda!evo djetinjstvo, a posljedi*e mu se"u i do vremena u kojem se pri!a zbiva, a svijet vie ne nudi nikakvu podlo'u i o#rabrenje u osobnom sazrijevanju. 9vaka pri!a koju "ivot nudi ima u sebi elemente zamke, klieja, mo"da !ak i nastranosti, zato se Boljanovi juna*i "ele izmaknuti pri!i, ukloniti dinami*i do'a8aja i u&i u svijet bez prolosti i bez budu&nosti, odbiti svako opredijeljenje i prikloniti se tre&oj mom!adi, koja i'ru prepoznaje kao i'ru, i upravo zato nikad ne mo"e posve sudjelovati u njoj. 6akav izdvojeni svijet, Boljan je ve& 1-0$. u jednom pro'ramatskom tekstu imenovao Grkadijom. Nje'ova Grkadija je konstruk*ija stvorena ^po uzoru na stare pis*e`, zemlja u koju se mo"e otputovati, ali ne i u nju sti&i. 3 pri!i .re0a mom*ad 1u (zdajicama2 tematiziran je i pojedin!ev odnos spram na*ionalne tradi*ije, ina!e veoma bitan za Boljana, a likove koji &e svoju nesi'urnost, neuklopljenost i oklijevanje prenijeti u postoje&e poretke mo&i nalazimo i u nje'ovim pripovjetkama, 'dje redovno te"i sinteti!nosti i interpreta*iji iskustva. Nje'ov dramski opus sastoji se od petnaestak tekstova, od koji# su samo tri 1 ioklecijanova pala*a# Bard i 2omanca o tri ljubavi2 izravno napisani za kazalinu pozorni*u, a ostali su pret#odno bili namijenjeni radijskom i televizijskom izvo8enju. >adio je Boljanu poslu"io kao prilika za izravni kontakt sa sluateljstvom 1)ice# Brdo# &alilejevo uzaa0e2 u kojima se mo"e uo!iti prevlast idejne s7ere. likovi ovdje slu"e

1!2
kao znak za neko op&enitije du#ovno stajalite. 6akva prevlast idejne konstruk*ije prirodno za#tijeva ve&u apstraktnost dramsko' prostora. Nje'ova prva drama izravno pisana za pozorni*u je Dio)leci'ano a &ala"a 11-6-2 koja je svojom temom o svemo&nom vladaru okru"enom brojnim laskav*ima krajem 6/Ni# 'odina za*ijelo budila pikantne aso*ija*ije. :d takvi# !itanja autor se tobo"e o'radio pripomenom ^Nita se ne odnosi na nita` na kraju popisa dramski# osoba. Poeziju je pisao tijekom du'o' razdoblja od !etiri desetlje&a, suprostavljaju&i se jezi!nim eksperimentima koji su sami sebi svr#om jer je smatrao da i# je moderna poezija u'lavnom sve is*rpila te da &e sada do&i do stanovite protureak*ije na pretjerani avan'ardizam. Poziva se na Cliotova s#va&anja o odnosu tradi*ije i individualno' talenta, zala"u&i se za poetski 'ovor koji bi bio sinteza tradi*ije i novatorski# istra"ivanja. ?natnu ulo'u u 7ormiranju nje'ove poezije imala je i Cliotova kon*ep*ija objektivno' korelativa, prema kojoj se emo*ija u pjesmi ne izri!e izravno, ne'o se smiljeno evo*ira preko skupine predmeta, neko' zbivanja ili situa*ije, koji moraju imati korijen u osjetilnom iskustvu 1npr. Sjevernjaci2. Nositelj 'ovora !esto je ^persona`160, tj. svjesno kreirani lik koje' nije mo'u&e poistovjetiti s pjesnikom. Boljanova poezija uvijek nastoji ostati unutar okvira odre8eno' standarda, neko' ^srednje' puta`, pa je uvijek obilje"ena jasnom, pouzdanom 'ovornom perspektivom 1pjesnik u svakom trenutku suvereno vlada tekstom2, pre*izno&u i komunikatvno&u iskaza. ?birkom Iitan'e O i$i'e i% 8etamorCo(a c R!#tic%ello 11-$62, Boljan viezna!no i zanimljivo postavlja pitanja o odnosu pojedin*a i povijesti, knji"evnosti i zbilje. :na je pisana pre*iznijim, odmjerenijim i sa"etijim slo'om od poetsko' slo'a ranije nje'ove poezije. @edno od najva"niji# podru!ja Boljanova interesa bila je problematika prevo8enja i #rvatski jezik pa se time bavi i velik broj nje'ovi# eseja. odinama se borio protiv apsurdni# nedoumi*a to i# je politi!ki morivirana lin'visti!ka praksa nastojala nametnuti na tom podru!ju. Jrojni nje'ovi tekstovi bave se i odnosom knji"evnosti prema drutvenoj s7eri, a borba za umjetni!ke za nje'a je bila neodvojiva od borbe za 'ra8anske slobode, to u jednom totalitarnom re"imu nije bilo mo'u&e nikada u potpunosti ostvariti. Kao paradi'ma *jelokupne nje'ove esejitstike dobro mo"e poslu"iti nje'ov esej A( no o "itan'e 8areti6e e O$i#e'e 11-$-2 koji sintetizira vie nje'ovi# interesa+ ljubav prema moru i plovidbi, zanimanje za 7enomen prevo8enja i istan!an osje&aj za #rvatski jezik.
1Hrvoje Pejakovi&, pred'ovor knjizi+ '%)(.9- "- T8.-)(T.F# 'K, ?a'reb, 1--0.2

Matko Pei (1923 - 1999)

3 ?a'reb je doao nakon zavrene 'imnazije u rodnoj 9lavoniji 1ro8en je i odrastao u Po"e'i2, a diplomirao je na Gkademiji likovni# umjetnosti u klasi Jabi&a i Je*i&a. 4oktorirao je na Ailozo7skom 7akultetu u ?a'rebu i 7ran*uskoj 9orboni. :d 1-06. predaje povijest umjetnosti na Gkademiji likovni# umjetnosti. 3z poznate putopise autor je i brojni# likovni# mono'ra7ija, studija, eseja i 7eljtona. Nje'ovi putopisi S)itn'e, L'!ba na &!t! o$ Dra e $o Ja$rana, Po.ega, o*ijenjeni su kao prvorazredna knji"evna djela. Rlan je HG?3Na od 1-$$, a 'odine 1-80. na'ra8en je na'radom 5van oran Kova!i&.
1.-

Poundov termin,

1!%

Pei& je stvorio dosad najve&i i knji"evno najvredniji putopisni opus u #rvatskoj knji"evnosti 1Je#en ! Pol'#)o', 1-6-. E!ro&#)e #)itn'e, 1-802, a nje'ove putopise po Hrvatskoj, koji se ostvaruju knji'om Skitnje 11-6$2 i nastavljaju knji'ama Erno (lato 11-$%2 i L'!ba na &!t! 11-8%2 mo'li bismo s pravom svrstati pod matoevski naslov ^nai ljudi i krajevi`. Putuju&i Hrvatskom od 5stre do Jaranje, od @adrana do 4unava, Pei& je autenti!no, neponovljivim rukopisom ^portretirao` sve Hrvatske re'ije jakim *rte"ima i jarkim bojama, to i# je mo'lo zapaziti samo slikarsko oko, a rije!ju izraziti samo pjesni!ko pero. Nje'ove putopise pro"imlje napor da se na8e i upozna vlastiti du#ovni etimon, koji se ne odri!e nas ni onda kada 'a se mi svim silama nastojimo odre&i, ili 'a barem zatajiti. :ni nam nude spoznaju jedinstva !ovjeka i zemlje, pejza"a i ljudske due, biljno' i "ivotinjsko' svijeta, kao i tra'i!nu spoznaju "ivota ispunjena tamnim na'onima i mutnim strastima izme8u smisla smrti i besmisla "ivljenja. 3 Skitnjama do"ivljaj zemlje, tajne njezine plodnosti, uzdi"e nje'ova zapa"anja 'otovo do otkri&a i daje im neko vie, sudbinsko zna!enje i presudnu va"nost u spoznavanju istine o "ivotu, kako onom na sjeveru Hrvatske 16uropolje i 9lavonija2, tako i o "ivotu uop&e. Ljudi i "ivotinje, predmeti i biljke, pa i zemlja sama, 'ube tako svoja konven*ionalna, svakodnevna zna!enja i s mitskom sna'om pojavljuju se kao drevni izdan*i i simboli minuli# stolje&a, utonuli# u mrak prolosti i zaborava. 9amporije'ornim i tanko&utnim marom prvo' istra"iva!a s pove&alom, ne samo na oku, ne'o i du#u, on pronalazi klju!na stje*ita pojedina!ni# "ivota+ *rvoto!inu u 6uropolju, galdin'erov 'rob u :sijeku, zaboravljena pisma putene 'ro7i*e, kao i izabrana slavonska mjesta 1Po"e'a, Nova radika, 9lavonski Jord, ]akovo, Finkov*e, :sijek2. Kao nekada 5vana Kozar*a, tako i Pei&a o!arava i zanosi neobuzdanost, silovitost i sna'a "ivota, a osje&ajnost nije kod nje'a stilska 7i'ura, ne'o "ivotno stajalite, izraslo iz potpuna do"ivljaja slojevita "ivota. 3 Pei&evom tekstu, uvijek je, kako bi Gndri& rekao ( ^rije!ima tijesno, a mislima prostrano`. Nastavljaju&i poetiku 18. stolje&a, kao sljedbenik kani"li&evske tradi*ije, Pei& pie okom, ispunjavaju&i svoju prozu sitnim, minu*ioznim detaljima veta opa"a!a i virtuozna oblikovao*a mali# 7ormi. Po tome je usporediv s poznatim #rvatskim minijaturistem 16. stolje&a @ulijem Klovi&em ( ono to je Klovi&eva minijatura bila u slikarstvu, to je Pei&eva u knji"evnosti.
14ubravko @el!i&+ % '-.KF P8(KF ( ":8&%9(' ]SK(.":-'-_N '! Pei0# SK(.":8# ",'$, ?a'reb, 1--6.2

!van "la&nig (1930 2001)

>o8en je u )etkovi&u. >atne 'odine proveo je u ?a'rebu, a objavljivati je po!eo odma# nakon 7akulteta. 9tru!ni interesi bili su mu usmjereni na komparativnu knji"evnost 1niz 'odina bavio se komparatistikom na za'reba!kom Ailozo7skom 7akultetu2. :d po!etka s#va&aju&i doma&u knji"evnu tradi*iju kao dio ire'a konteksta, on je trajno sa!uvao interes za ono to je u na*ionalnom op&e i ono to se u op&em mo"e prepoznati kao vlastito.

1!
3 knji"evnom "ivotu javlja se pedeseti# 'odina, u doba nastupa kru'ovake 'enera*ije.166 Nje'ovo ime najprije se vezuje uz poeziju, a u njoj se dobro vidi spoj s tradi*ijom. 6radi*ija je !esto i tema nje'ovi# pjesama, dok mu je do"ivljaj svijeta 1a ne samo tradi*ije2 posve uronjen u nae vrijeme. )o'li bismo re&i da temeljna sna'a nje'ova opusa izni!e upravo iz proturje!ja. Naime, u svojem opusu on spaja me8usobno vrlo udaljena tematska podru!ja 1npr. u pjesmi 8vanelisti2. 3vijek se u odnosOopreku donosi neka velika tema i prizeman stil, ili obrnuto ( neznatna, obi!na tema biva stilskim sredstvima uzdi'nuta. Prisutna je i napetost izme8u smijeno' i ozbiljno', strano' i doma&e', staro' i novo'. 6o su obilje"ja koja pro"imaju !itav 9lamni'ov opus. :tkako mu je 1-06. izala zbirka pjesama Ale'a &o#li'e # e"ano#ti, objavio je knji'a pjesama i nekoliko izbora iz svoje poezije, a 1--/. Gntun Boljan priredio je nje'ove Sabrane &'e#me. 9voje mladena!ke pjesme sakupio je ve& kao zreo pjesnik u zbir*i Analecta+RS 11-$12. Fe& u toj najranijoj 7azi vidljivo je nastojanje da svoj izraz zaodjene u zanimljivu 7ormu. Kriti!ari osobito na'laavaju nje'ovu proturje!nost pa 'a opisuju i kao u!eno' pjesnika 1poeta doctus2, ali i kao pjesnika koji se i'ra 1 poeta ludens2. Gr'umenti se mo'u na&i i za jedno i za dru'o+ nje'ova poezija je poezija u!ena !ovjeka, i znanje djetinjasto'a intutiv*a. Fjeruju&i da je u i'ri sadr"ana spoznaja te da u spoznavanju ima i're. 6o zna!i da u!en pjesnik ( i onda kada se i'ra ( zadr"ava smisao za prave probleme, ali zadr"ava i svijest o tome da i# se ne mo"e rijeiti ozbiljnim i tekim sredstvima. :n, dakle pribje'ava i'ri da ironizira i predmet i sebe sama, iznose&i na vidjelo dublju i tra'i!niju komponentu ljudske situa*ije+ da se problemi ne mo'u rijeiti i da o njima mo"emo tek kazati neto lijepo, zanimljivo i zabavno. 4a &emo ( ma to 'ovorili ( uvijek 'ovoriti ( relativno naopako.
:OLJA POLOVIEA HRA:ROSTI Pripovjeda* >laks sastaje se sa svojim starim prijateljimaH ,itom# Bertijem# $erclom i drugima! Prisje0aju0i se mladih dana# odlu*uju organizirati izlet u Brestovje# to 0e >laks iskoristiti i za prikupljanje starih natpisa iz D6! stolje0a# budu0i da pie doktorsku disertaciju iz filologije! F posjetu ,iti upoznaje njenu sestri*nu -nitu s kojom ima kratak flert# ali i njezinu tetu koja pie roman koji mu daje na *itanje Cpri*a je smjetena u junu $rvatsku# a prati pri*u djevojke -ne koja se uda za mladog lije*nika 9ojka! "akon to ovaj umre neposredno nakon izbijanja rata# ona svakodnevno odlazi na njegov grob i na groblju zamje0uje mladi0a! S vremenom se po*inje pitati dolazi li na grob svom pokojnom suprugu ili da bi opet vidjela tajnovitog mladi0a<! "akon povratka iz Brestovja i polemi*kog razgovara s tetom o razvoju pri*e u njenom romanu# >laks odlu*uje da prihvati ponuen posao profesora engleskog jezika u Brestovju! %tputuje jo iste ve*eri!
1..

3a nju je presudan )io upravo stav prema dvjema orijenata#ijskim to(kama koje su od po(etka o)ilje'avale i ?lamni*ov opusD europska knji'evnost i doma+a knji'evna tradi#ija. 7ao posljedi#a ideoloko* pritiska, ve+ina ono*a to je dola"ilo sa 3apada po(etkom pedeseti$ *odina )ilo je prika"ivano kao kapitalisti(ka propa*anda, pa se u Kr -"&i#a, koji su se "ala*ali "a slo)odu knji'evno* stvaranja, tada mno*o prevodilo. Pojedini su pis#i, poput Forke ili PrYverta "ado)ili *otovo kultni status. Ve+ 1!-2. ?lamni* i Moljan o)javili su svoju knji*u prijevoda %merika lirika, a 1!-.. i")or pod naslovom &uvremena en"leska oe$ija. Mto se doma+e knji'evnosti ti(e, kru*ovai su uo(ili da tre)a raskinuti s tradi#ijom i stvoriti neto posve novo. Me&utim, uskoro su uvidjeli da prekid s tradi#ijom nije tako jednostavan, jer )i to osakatilo i nji$ove vlastite tekstove pa su se stali vra+ati upravo onim autorima s po(etka stolje+a, koje je slu')ena poetika nastojala potisnuti (Mato, Vidri+, 7amov i dru*i). 9ako se do*odila neo)i(na situa#ijaD umjesto da mladi od)a#uju tradi#iju, a stariji je )rane, do*odilo se o)ratno, pa su upravo kru*ovai "aslu'ni "a o)novu interesa "a mno*e "a)oravljene $rvatske pis#e. 9ako kod ?lamni*a nala"imo mno*o tekstova koji su i"ravno posve+eni dijalo*u s tradi#ijom, sa )rojnim utkanim #itatima i para4ra"ama i" djela stariji$ nai$ pisa#a. ?lamni* je time ve+ tada otvorio put onome to +e u postmodernisti(ko vrijeme postati t"v. poetika citata C inten"ivan i smislom na)ijen dijalo* s tradi#ijom. 1./ 0ne su popra+ene "animljivim autorovim komentarima.

1!-

6emeljna pitanja u romanu su odnos umjetnosti i mo&i te odnos knji"evnosti i zbilje. Prvi odnos prikazan je kao odnos autora i !itatelja+ starija 'ospo8a daje pripovjeda!u svoj roman na !itanje, a ovaj po!inje osje&ati kako 'a taj odnos pomalo zarobljava. 5mamo zapravo dva pararelna romana koji i zna!enjski korespondiraju ( junak po!inje pri#va&ati i njezine probleme, svjetonazor i sve ostalo. ?ato ima potrebu da pobje'ne. Knji"evni se tekst tako pokazuje kao neka vrsta stupi*e, mre"a u koju autor lovi svoje'a !itatelja i pod!injava 'a svojoj volji. 6ako se otvara i pitanje knji"evnosti i zbilje+ to mo"e zbilja u knji"evnosti i knji"evnost u zbilji. :no to pripovijeda kaziva! u prvom li*u prikazuje nam se kao zbilja, a ulom*i iz 'ospo8ina romana postaju knji"evnost. Knji"evnost se pokazuje ja!om od zbilje, ali se kaziva! ipak odlu!uje za zbilju ( za autenti!nost ( i zato mora pobje&i. :sim to'a, pripovjeda!i*a pie starinski, na na!in proze 1-. stolje&a, pa se na taj na!in dijalo' knji"evnosti i zbilje pretvara i u dijalo' suvremenosti i tradi*ije. 6ako se Bolja polovica hrabrosti pokazuje kao na prvi postmodernisti!ki roman168. )e8u dramama, pozornost privla!i drama u sti#ovima Eare !rar. 5 u njoj je, kao i u romanu Bolja polovica hrabrosti, prisutan odnos umjetnosti i mo&i, tj. umjetnika i vlasti. )e8u esejima treba spomenuti tekst 8e$iteran#)i &olo1a' i S'e ern'a")e i(i'e Hr ata.
1Pavao Pavli!i&+ pred'ovor u knjizi 5van 9lamni'+ 28)-.(9"% "-%P-K%# 'K, ?a'reb, 1--8.2

Pored svi# ludisti!ki# obilje"ja koje 9lamni' kao pisa* ima, Bolja polovica hrabrosti name&e se i kao roman koji je ozbiljno postavio pitanje dvaju jezika u suvremenoj #rvatskoj knji"evnosti. >adi se o romanu 'ra8enom na kompozi*iji fromana u romanuf, u kojemu se jezik mlado'a pripovjeda!a sukobljava s jezikom proze koju pie starija )atilda, pa djelo zapravo po!iva na opre*i na jezik m nj#ov jezik, od koji# je jedan utemeljen u 'ovornom standardu 1uz uva"avanje dijalekta kao medija i realiteta, ali i s o'ra8ivanjem od seosko' 'ovora2, a dru'i je mjestimi*e ar#aizirana fjednoli!na #rvatinaf s kojom se suodnosi nimalo slu!ajan dulji *itat iz djela K. B. jalsko'a. 6ako je opozi*ija dvaju svjetova ostvarena dosljedno kao opozi*ija dvaju jezika. Po prvi puta 9lamni' je napisao roman !vrste strukture koji je na nekoliko mjesta sjajno potvr8ivao model proze koji je Alaker zamislio u svojoj Prozi u trapericama16-. Na jednom mjestu izra"ava i svijest o literarnosti, pa !ak i o interna*ionalnom zna!enju knji"evni# struktura, pa prema tome i fmlade prozef. ?apravo svijest o pripadnosti knji"evno' djela jednoj nadre8enoj, europskoj stilskoj 7orma*iji. 3 romanu je jasno izra"ena svijest o tome da je europska knji"evnost f*jelina s mno'obrojnim or'anskim vezamaf pa se fnovo djelo mo"e uklopiti me8u postoje&af. Bolju polovicu hrabrosti 1kao i prozu u traperi*ama u *jelini2 karakterizira i mnotvo an'lizama, koji se neprestano sudaraju sa fstarimf 'ermanizmima, koji pak redovno isti!u vezu sa starom malo'ra8anskoNobrtni!kom *iviliza*ijom i kulturom.

1.8 1.!

<ijalo* s tradi#ijom jedna je od naj"animljiviji$ i najva'niji$ postmodernisti(ki$ tema. Va'nu ulo*u oko pojave ro$e u tra ericama u $rvatskoj knji'evnosti imao je (asopis Kr -"&i u kojemu su jo 1!--. predstavni#i Rkolokvijalne pro"eR, ?lamni* i Moljan, morali opravdati uvo&enje Ratrova(ko*R je"ika, s o)ra"lo'enjem da on unato( loim stranama, Rujedno stvara i nove rije(i i i"ra'ava nov odnos prema 'ivotu koji se nikada ne )i mo*ao i"ra"iti starim je"ikom onako kako to *ovornik 'eli.R Pojam *r".a %ra*erica#a Tlaker je upotrije)io nadove"avi se na Plen"dor4ov #itat i" knji*e N"&e *a%nje #la!"-a 3, prema kojemu traperice predstavljaju stav, a ne hlae. =potre)ljava se i na"iv *r".e %&r!" k $ani$ jaja (prema tadanjoj ameri(koj $ar! b"ile! e--s pro"i).

1!.
Nje'ove pripovijesti odreda su pisane u prvome li*u, a dob kaziva!a u'lavnom prati pi!evu vlastitu dob. )o"e se primijetiti napetost izme8u svijeta dje*e i svijeta odrasli# te izme8u pojedin*a i okoline. ?animanje za dje!je vi8enje stvari sla"e se ludi!kom komponentom u pripovijedanju. 9vim nje'ovim novelama 1Pri*a o ,vjezdani# ,afrkavanje >rane# "o0 na brodu# "eustanovljeno umorstvo2 svojstvena je izuzetna 'ibljivost stila, bo'atstvo aso*ija*ija i vjetina oblikovanja 7abule.1$/
PRIIA O ;VJE;DANI Sputa se ve*er nad zbog rata zamra*eni grad! Pripovijeda* besciljno hoda ulicama i susre0e prijateljicu ,vjezdanu koja je potitena! Susre0u jo Peljka i 'akija te idu na kuhanu rakiju! ,vjezdana im pri*a razlog svoje potitenostiH trebala bi dobiti odtetu jer je jo prije rata izgubila oca! 'eutim# to je zbog ratnih neprilika do sada bilo nemogu0e! %na je prikupljala svu potrebnu dokumentaciju# ali odtete nije bilo# iako su je drugi dobili! %nda joj je portir u 'inistarstvu rekao da 0e odtetu sigurno dobiti ako se poda efu komisije! ,vjezdana je zgroena tom nemoralnom ponudom! Prijatelji je savjetuju to da radi! %na je ipak odlu*ila da se ne poda tom *ovjeku kako bi dobila odtetu! :edan od prijatelja nudi joj posao ilustratorice u projektu njegova oca s $(B,/om koji izrauje dje*je slikovnice! rugi Cpripovijeda*< odlu*uje kako 0e o ovome napisati pripovijest# da bi svi mogli doznati za to to joj se dogodilo i barem u mislima pljunuti na gada koji joj je ponudio tako neto! Prijatelj joj izjavljuje ljubav! Blii se redarstveni sat i svi se razilaze ku0ama! :edan od njih odlazi sa ,vjezdanomH ]( tako je Pri*a o ,vjezdani sretno svrila! Kako sam mo0an ja# koji mogu davati sretne svretke!_

5 u ovoj noveli bitna je tematskoNsadr"ajna osnova ( sukob s birokra*ijom, koji je sadr"an ne samo u tematskom, ne'o i u stlisti!kom sloju novele. Ne pristaju&i na 1nemoralnu2 ponudu koitusa s birokratom kako bi ostvarila svoja prava, ?vjezdana se odlu!uje za protest osamljeno' autsajdera 1karakteristi!no za prota'oniste proze u traperi*ama2+ fpljunuti i okrenuti sef, kao protest i njen fobra!un s njimaf 1$1. 5maju&i na umu stilisti!ke vrijednosti pripovjeda!a, mo"emo 'a ozna!iti kao inteli'entno'. :n u pravilu nije predstavnik intelektualni# i jasno odre8eni# svjetonazorski# kate'orija ( !ak je u najvie slu!ajeva i dezideolo'iziran, premda se s ideolo'ijama ne sukobljava. 6akav pripovjeda! mo"e biti svjestan svo'a so*ijalno' polo"aja, ali se redovno opire bilo kakvom pri#va&anju do'mi ili ideolo'ija kao *jeloviti# sustava, pa to isti!e i pripovjeda! Pri*e o ,vjezdani. 3 svojim iskazima on nije 7ilozo7i!an, iako je !esto sklon rezoniranju koje je naoko jednostavno i naivno. ?bo' to'a je nje'ova sintaksa jednostavna, a jezik kliejiziran i orijentiran na isti*anje predmetno' svijeta masovne kulture i 'radske *iviliza*ije. :tuda proizlazi i po'rean dojam da je takav inteli'entni pripovjeda! 7as*iniran zapadnom *iviliza*ijom, iako je on zapravo ironi!no nadre8en predo!ivanom svijetu visoke te#nike i materijalno' bla'ostanja, kako zapadnom, tako i isto!noeuropskom. ?a pripovjeda!a u traperi*ama u biti je karakteristi!an postupak vi8enja svijeta kroz obratnu stranu dvo'leda. 9vjestan svo'a pripovijedanja kao modeliranja zbilje, naoko se poi'ravaju&i do'a8ajima i likovima, zapravo je duboko svjestan svoje pozi*ije demijur'a stvoreno' svijeta, kao to to !ini zavrnom re!eni*om Pri!e o ?vjezdani+ fKako sam sretan ja, koji mo'u davati sretne zavretke.f jjj 5sti*anje naivnosti kao na!ela na kojemu se temelji struktura pripovijedanja jedna je od konstituivni# oznaka mlade proze koja se pri7ilira u tipu koji nazivamo in7antilnim pripovjeda!em. )o"emo 'a na&i ve& kod Boljana, a prisutan je i kod
1/1 1/1

Pavao Pavli(i+D pred*ovor u knji"i Ivan ?lamni*D RELATIVNO NAOPAKO2 MK, 3a*re), 1!!8. 9ime se prota*onisti#a po"iva i na )lisku tradi#iju $rvatske knji'evnosti E naslov 7rle'ine polemi(ke knji*e i" trideseti$ *odina, M"j "bra n s nji#a.

1!/
9lamni'a, kada nje'ov in7antilni pripovjeda! svoju dje!ju naivnost suprotstavlja fbedastom svijetu odrasli#f1$,, npr. u proznom *iklusu (lirska prolje0a, to je srodno 9alin'erovu )ovcu u itu 1opozi*ija ina7antilni pripovjeda! m svijet odrasli#21$3. Pripovjeda! proze u traperi*ama, ironi!an prema suvremenosti, birokratiziranu jeziku i na!inu miljenja, a strepe&i pred nadiranjem suvremene *iviliza*ije i njezinom standardiza*ijom ljudske jedinke, ne samo to postaje sklon simboli*i ne'o po!inje tra"iti i nove mitove. :n je ve& sam po sebi tvora* mita o mladi&u ili djevoj*i u traperi*ama, suprostavljaju&i 'a suvremenom svijetu i nje'ovim sturkturama, ali se time ne zadovoljava+ u odre8enom trenutku po!inje tra'ati i za iz'ubljenim mitovima.
1Gleksandar Alaker+ P2%,- F .2-P82(?-'-# S"), ?a'reb, 1-$6.2

!van $ralica (1930)

>o8en u Promini kod Knina, kolovao se u Promini i 4rniu, a 3!iteljsku kolu zavrio u Kninu. 3 ?adru je diplomirao ju'oslavistiku. Jio je ravnatelj 3!iteljske kole i Peda'oke 'imnazije, ali je morao odstupiti nakon kra#a Hrvatsko' prolje&a, koje je otvoreno podr"avao. 9udjelovao je u ure8ivanju ,adarske revije i 'ogu0nosti 11-60N1-$12, a u to vrijeme objavljuje i prve prozne tekstove 1S em! ima ri'eme i Ne 'erni)/ 1-6$. A &rim'er #e ( ao La$ina, 1-6-. Dili&, 1-$/. Kon'ani), 1-$1. i O&#'ene &a)leni% crte1a, 1-$$.2 u kojima se okre&e povijesnoj temati*i. Popularnost i zaokret u spisateljskoj karijeri donio mu je roman P#i ! trgo i0t! 11-$-2. 8/Ni# 'odina pie romane P!t be( #na, D!0e robo a i Gra$itel' # rati0ta, a zatim se opet vra&a poratnoj i suvremenoj temati*i+ 1-8$. nastaje O) ir (a mr1n'!+S?, 1-88. A#mo$e'e 0al. 1-8-. Ta'na #amaritan#)og orla te 1--,. 8a')a 8ari'!. 4evedeseti# se seli u ?a'reb i aktivno uklju!uje u politiku. 1--,. postaje !lan HG?3, a od 1--3. zastupnik u Hrvatskom saboru. 3 svojim politi!kim !lan*ima 1;a$a% oc alog im&eri'a, 1--1. Pir i an'#)i% )ri'e#nica, 1--3. 9to #am re)ao o :o#ni, 1--02 redovito zastupa konzervativna stajalita na *rti svoje' politi!ko' an'a"mana. Na tom tra'u je i roman Iet erore$+S@, s osjetljivom temom o Jleibur'u 1-%0. 9li!ne kontroverze izazvao je i najnoviji ;roman s klju!em< Ambra, u kojem se pod izmiljenim imenima pojavljuju osobe iz #rvatsko' javno' i politi!ko' "ivota. Kriti!ari smatraju da je u posljednjim djelima politi!ka an'a"iranost odnijela preva'u nad umjetni!kim kvalitetama prijanje Grali!ine proze.
PSI A TRGOVI9TA CD6X6<

1/2 1/%

0vakav tip pripovjeda(a ne upotre)ljava samo kad pripovijeda o svojem djetinjstvu. 7ada *ovorimo o in"antilnom pripovjedau, nije rije( o pro"i u kojoj je pripovjeda(evo *ledite samo smjeteno u dje(joj svijesti, ali to nije stilisti(ki i"ra'eno. 0vdje nije )itan svijet dje(je psi$e i nje*ovo o)likovanje, ve+ in4antilni na(in i"ra'avanja tj. ose)ujni stil utemeljen na sintakti(kom pojednostavljivanju, i")je*avanju "avisno slo'eni$ re(eni#a, uvo&enju potapali#a, to sve "ajedno, oponaa dje(ji *ovor, isti(u+i u prvi plan ono to )ismo mo*li na"vati Rdje(jom lo*ikomR. 1/ Po tom romanu kasnije je 7rsto Papi+ snimio 4ilm ;i&"% sa s%rice#. 1/0e%&er"re! je ekrani"irao :akov ?edlar.

1!8
2oman je trodijelni# s vremenski odijeljenim i donekle prostorno povezanim fabularnim tokovima! 2adnja je smjetena u DG! st! Prvi dio triptiha# "8K-'% '%2-T# usmjeren je na privatni ivot i diplomatsku karijeru strica >austa 9ran*i0a# -ntuna! "akon -ntunova djetinjstva i obrazovanja te povijesti njihove obitelji# prelazi se na pojedine epizode iz erotskog ivota# premda je 9ran*i0 bio crkveni dostojanstvenik! F rodnom gradu on ima aferu s 'andaljenom )uka*i0# a ostavivi glasine za sobom# zauvijek odlazi iz Tibenika! .u su i veze s hirovitom 'agdalenom 'ilaversi# plemkinjom iz PadoveN s priprostom ali lukavom Frulom# koja je u toj vezi zatrudnjela# a 9ran*i0 morao priznati dijete i platiti pove0i nov*ani iznos te platonski odnos s kraljicom (zabelom# mladom udovicom (vana ,apolje# koji se ne moe realizirati iz politi*kih razloga! F ?arigradu se 9ran*i0 treba sresti s 'ehmed/paom Sokolovi0em# ali na putu se dogaa reirani incident u kojem jedan od poslanika strada! Premda u nepovoljnoj poziciji# 9ran*i0 ipak uspijeva ishoditi djelomi*no povoljne uvjete za mir meu carevinama! F nastavku se -ntun 9ran*i0 vie ne pojavljuje# nego se fabula koncentrira na likove koji diktiraju politi*ka zbivanja u vrhu %smanskog ?arstva! Sredinji lik drugog dijela# '-+ S-'%S(:8K je Sulejman ((# poznat i kao Sulejman 9eli*anstveni! F prvih pet poglavlja portretirani su najmo0niji ljudi carstva oko SulejmanaH 'ehmed# 2ustem %pukovi0 Ckoji svoju mo0 duguje braku sa Sulejmanvom k0eri 'irimah<# -hmed Ckoji oboava lijepe knjige i lijepe ene<# obrazovani Temsudin -hmetovi0# eunuh (brahim Czaduen za sultanove prljave poslove<! ,atim slijede pripovijesti o Sulejmanovim enamaH o "urbanu# zapravo 9enecijanki omeniki i 2okselani iz &alicije! :avljaju se spletke oko u vezi sa sultanovim nasljednikom 'ustafom# kojega je Sulejman imao s "urbanom! Sulejman sumnja na urotu pa poziva 'ustafu u svoj logor# gdje ga smaknu njegovi straari! .re0i dio# K%P- ,- BFB-":# zapo*inje obiteljskom idilom "urbanine obitelji# koju *ine majka# svestrano nadareni 'ustafa u braku s 8smom te osjetljivi i depresivni mlai 'ustafin brat# ihangir! 'aj*inom srm0u zapo*inje krah sretne obiteljiH ihangir duevno obolijeva# a nakon 'ustafina smaknu0a ubiju i 8smu i njihovu djevoj*icu! ihangira alju u zloglasni zatvor gdje on zati*e neke od sudionika u pobuni protiv Sulejmana! Pobunu u Solunu pokrenuo je Sulejmanov pisar# predstavljaju0i se kao 'ustafa! 2oman zavrava biljekama ljetopisca Tadmana o posljednjim ihangirovim danima u -lipoturkovoj tamnici!

P#e ! trgo i0t! karakterizira pomalo neobi!an spoj tradi*ionalno' na!ina pripovijedanja iz perspektive sveznaju&e' pripovjeda!a, dok je kompozi*ija modernije zamiljena+ krajnje epizodi!na i 7ra'mentarna, bez !vrste 7abulrane niti 1to je preputeno !itatelju2. 6a obilje"ja odvajaju ovaj roman od tradi*ionalno' modela povijesno' romana, iako Grali!ini romani u osnovi dijele tu tradi*iju. Najuo!ljivija te"nja Grali!ina stila je te"nja da se zbivanja prokomentiraju, !esto u 7ormi poente, dosko!i*e ili narodne izreke. >edovito se iznosi detaljan opis, podrijetlo, karakter i "ivotna putanja, svi# imalo zna!ajni# aktera u pri!i, to je dobar pokazatelj autorova epsko' tradi*ionalizma, iako okosni*u svi# likova !ine tri 'lavna lika svako' pojedino' dijela tripti#a+ Gntun Fran!i&, 9ulejman i 4"i#an'ir. Naslov Psi u trgovitu klju!na je meta7ora za svijet mo&i, politike, intri'a i borbe za opstanak. Prtve vlasti nisu samo podani*i+ kruta pravila jednako melju i one na vr#u, pa i samo' 9ulejmana. zato su svi stalno na oprezu i sve se pomno va"e. Nedvojbene su i aluzije na moderni totalitarizam. pritis*i silnika, kad imaju neo'rani!enu vlast, mo'u biti otvoreno 'rubi ili so7isti*irani, ali im se ne mo"e uma&i, a oni koji im se "ele ukloniti 1Nurbanu, 4"i#an'ir, Csma2, neizbje"no postaju "rtvama svemo&ne vlasti.
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

DA9E RO:OVA CD641< 2adnja se dogaa po*etkom D4! stolje0a u almatinskoj zagori! &vardijan -nelko 9rlji0 naru*uje popravak puaka kod kova*a &rabovca! "akon to ih popravi# najmlai &rabov*ev sin 'atija nosi ih gvardijanu# ali za vrijeme njegova odsustva selo C.rilj< biva opustono od strane .uraka pa 'atija pristupa u ?upillijevu *etu te po*inje ratovati protiv turskih neprijatelja! "akon jedne bitke# 'atiju kao ratni plijen zapada boleljivi rob# musliman 'esud ,uni0# koji mu predstavlja veliki teret budu0i da ga ne smije pustiti# a da dravi zato ne plati veliku globu! 'atija odvodi bolesnog ,uni0a

1!!
ku0i i s vremenom se gospodar i rob zbliavaju! 'esud uskoro ozdravi i svaki dan i*ekuje ho0e li za njega sti0i otkupnina iz zavi*aja! 'eutim# otkupnina ne dolazi pa 'atija i protiv svoje volje mora prodati 'esuda u 'akarskoj kao galijota! "a putu prema 'akarskoj Cu jednom mlinu gdje su spavali< susre0u slijepog pjeva*a ?vitka koji pjeva o dogaajima kojih se sje0a prije nego je oslijepio! F 'akarskoj se 'atija naglo predomisli te u*ini sve da ,uni0 ne zavri na galiji Ca odbijaju ga i zbog slabe tjelesne grae i gotovo zakrljalog spolnog organa\< iako time sebe uvaljuje u jo ve0u nevolju! "a povratku 'esud i 'atija drevnim obredom zamijene due# tj! naprave neku vrstu bratimljenja# a 'atijin otac savjetuje sinu da u Sinju potrai pomo0 Pavla 9u*kovi0a# uglednika na turskom dvoru koji bi mu jedini mogao pomo0i! Pomo0u svojih veza 9u*kovi0 uspijeva smanjiti kaznu za 'atiju Cbudu0i da nije prodao roba na galiju# po zakonu ga je sam trebao zamijeniti\< pa umjesto galije# biva kanjen ratovanjem u konjici! F okraju s .atarima 'atija biva zarobljen i tu mu u posljednji trenutak ivot spaava njegov nekadanji rob L 'esud\ %pet se vra0a ku0i u .rilj# ali ga otac kao abunekinaa ne puta u ku0u pa 'atija bjei i pristupa u *etu abunekinaa! .amo se najprije mora dokazati kao iskuenik koji radi najnie poslove! "e mogavi dalje podnositi okrutnost voe Balaa Ckoji je u svom vjerskom fanatizmu ubijao redom sve ljude koje je susreo a nisu znali moliti<# 'atija ga ubija! "a kraju mu je jo jedino preostalo da ode u 2amu i potrai 'esuda# svog nekadanjeg roba i brata po dui! 'esud i 'atija vra0aju due jedan drugome# a 'atija u snu# Ckao spava* i svjedok zbivanja<# odlazi do mlina sui*ave djevojke -ne 'artinovi0 i odlu*i je uzeti za enu! Prve bra*ne no0i# uz pjesmu# 'atija otkriva *ari svoje nove ene!

>oman D!0e robo a dio je Grali!ino' pro'nani!ko' *iklusa ( romana radnju koji# povezuje velika prisilna seoba ramski# Hrvata prema ?apadu, prete"no u krajeve oko =etine, od 1$. do 1-. stolje&a. Rine 'a romani Put bez sna# ue robova# &raditelj svratita i -smodejev al, a osnova 7abule ovo' romana jest sudbina nekoliko narataja #rvatske obitelji rabova*. >oman karakterizira izuzetno mnotvo likova1$6, a pripovjeda!ki postupa*i i izvori pripovjedne 'ra8e 1zapisi bosanski# 7ranjeva*a2 povezuju Grali*u s 5vom Gndri&em. 9ve to je napisao 1barem kada je rije! o nje'ovim povijesnim romanima2, Grali*a je napisao sa svije&u da je zada&a literature da !ovjeka to vie pribli"i eti!kim is#oditima, tj. razlozima nje'ove od'ovornosti. Piu&i o prolosti, uvijek misli na suvremenost, u nje'ovim povijesnim romanima uvijek je lako prepoznati dananji*u, to potvr8uje Grali!inu tendeni*iju ka *ikli!nosti i povijesnoj ponovljivosti.
1@osip Pavi!i&+ po'ovor u 5van Grali*a+ FT8 2%B%9-, ?a'reb, 1--0.2

'e(a e)ovi (1930)

Spseudonim+ Ra!l 8itro ic%T

>o8en je u Jile&i 1-3/. 'odine. 4iplomirao je knji"evnost na Ailozo7skom 7akultetu u ?a'rebu. 1-60 N 1-6$ ravnatelj je 4rame HNK u 9plitu, a onda prelazi u 4ubrovnik, 'dje "ivi i danas. 6amo je krajem ezdeseti# 'odina utemeljio studentsko kazalite )ero. Premda su mu drame izvo8ene jos 1-6/. i 1-61. 'odine, prvu knji'u Drame/ $ramoleti/ &!")e )ome$i'e $!bro a")e Be#ovi& tiska tek 1-6-. Potom slijede
1/.

Jo*ata *alerija likova i postupak portretiranja (svako li#e ima svoju "ase)nu pri(u i" koje se onda ra&a nova pri(a) pove"uje 2rali#u sa kolum)ijskim pis#em Aa)rielom A. MZr[ue"om i nje*ovim slavnim romanom S%" -"!ina sa#"9e.

211
drame K!r e i Katarina Dr!ga. Povijesni pro*esi kojima je za#va&en rad i 4ubrov!ani prikazani su na #umoristi!an i ironi!an na!in, !esto 7arsi!no i 'roteskno. 4ubrovnik i stanovni*i rada okosni*a su i 4ubrova!ke tralalo'ije, koju !ini est romana+ Ka(in/ Sa r0eno !mor#t o/ Ve)'!n/ De bello Rag!#ino/ Dogon i Kn'iga &o#tan)a. odine 1-8/. Ae8a Be#ovi& autor je romansirane bio'ra7ije )arina 4r"i&a pod naslovom Vi$ra. Pod pseudonimom Ra%l Mitrovi+$ objavio je nekoliko iznimno zanimljivi# romana.
GORAK OKAS DA9E 2oman zapo*inje dolaskom strae u samostan i uhi0enjem fra 9incenca pod optubom da tri godine svesrdno pomae mleta*kim uskocima i njihovim upadima u teritorij koji su drali .urci# tj! u $ercegovinu# gdje se plja*kao i u ropstvo odvodio neduan puk! ubrova*ka je vlast Ckoja je suraivala s .urcima kako bi zadrala svoju neovisnost< kao dokaz za fra 9incencovo pomaganje uskocima iskoristila jedno njegovo pismo upu0eno kapetanu mleta*ke vojne posade u Splitu# -ntoniju! "akon mu*enja i pet godina tamnova"ja# sud ga je sasvim neo*ekivano oslobodio! ,a sve vrijeme 9incencovog tamnovanja# mladi ?rijev0 .uberon pisao je albe dubrova*koj vladi zalagaju0i se za fra 9incencovo osloboenje# a istovremeno je njegovog ne0aka 9icka poslao u sjemenite! "akom to je zavrio sjemenite# mladi 9icko vra0a se majci u $ercegovinu# ali tamo ga uhvate mleta*ki uskoci i odvode u roblje! Kada je za to *uo fra 9incenco# misle0i da se radi o nesporazumu# odlazi u Split da to sredi# gdje shva0a da je 9icko kao rob prodan veleposjedniku u Bariju! ( 9incenco prijevarom biva namamljen na brod s robljem i odveden kao rob u Bari# gdje s ostalim robovima# kr0anima i muslimanima# radi na farmi! "akon nekoliko godina umire od posljedica tekog ranjavaja prilikom pokuaja bijega! >ra 9incencovo u*enjeisudbinu nastavlja njegov ne0ak 9icko# koji nakon nekoliko godina robovanja uspijeva pobje0i iz Barija i vratiti se u ubrovnik te tamo postaje upnik# ali nailazi na otpor seljana koji ne razumiju njegove teke propovijedi# a zamjeraju mu i odnos s pomo0nicom )ucom pa i 9icko Ckao neko0 i njegov ujak< biva optuen# te se nakon nekog vremena raspopi i s )ucom osnuje obitelj# a taj kraj je# jo za 9ickova ivota# zbog njegova neslaganja sa crkvom# prozvan Bezbozima# pa je to ime ostalo i do danas# a da mu vie nitko i ne zna podrijetlo!

3niverzalna poruka romana mo'la bi se sa"eti u jednu re!eni*u+ ljudske su mane neiskorjenjive, svaka politika ima javnu i zakulisnu stranu, "ivot je vje!na borba dobra i zla te istine i la"i, a vjere nisu isklju!ive i nepomriljive. &orak okus due pripada tipu #rvatsko'a novopovijesno' romana kod koje'a je svijet povijesti postisnut na rub pi!eva interesa. Prisutnost povijesti vezana je prije sve'a uz spoznaju da je bilje' povijesti neizbje"iva si'natura ljudsko' "ivota. >ije! je o prvoj polovi*i 16. stolje&a, koje je obilje"eno porvalom 6uraka u Curopu. 4ubrovnik uspijeva zadr"ati neovisnost vjetom diplomatskom i'rom s 6ur*ima, ali na taj na!in, dubrova!ka politika postaje 'lavni pokreta! 7ra Fin*en*ovo' otpora 1koji naivno vjeruje u pravednost pape i kr&anske vlasti2, to 'a na kraju dovodi do neispunjenja ideala i pada u ropstvo. 3 romanu se spominju brojne povijesne li!nosti, od koji# su najva"nije povjesni!ar Ludovik =rijevi& 6uberon te 'lasoviti 'ovornik i pjesnik 5van u!eti& 1 ozze2.
15rena Luki&, po'ovor u+ Ae8a Be#ovi&, &%2-K %KFS FT8# TK, ?a'reb, 1--6.

*voni&ir Majdak (1938)

Spseudonim+ S!(ana RogT

>o8en u mjestu ?rinska, kod rubino' polja. ?avrio Ailozo7ski 7akultet u ?a'rebu. Jio urednik knji"evni# !asopisa 2epublika i Polet i ure8ivao biblioteku strani# pisa*a u 'ladosti. Pjesnik, prozni pisa* i kriti!ar. Pie i 6FNdrame, radioNdrame i komedije,

211
7eljtone, putopise i novinske !lanke. Pivi i radi u ?a'rebu. 4obitnik je brojni# knji"evni# na'rada i priznanja.
KAI9/ STARI 8OJ CD6XB< (spri*an so*nim zageba*kim argonom# roman opisuje doivljaje najboljih prijatelja# zagreba*kih fakina / pripovijeda*aDXX i &liste! "akon to pronau posao u auto/praonici gospon 2ude# &lista se zaljubi u njegovu lijepu enu &izelu te ju neuspjeno pokuava armirati pa pada u depresiju! "akon to gospon 2uda daje pripovijeda*u novac za porez da ga odnese njegovoj eni# on isti taj novac povjerava &listi# daju0i mu tako jo jednu priliku za osvajanje &izele! "o i ovoga puta nesretni &lista doivi fijasko pa se deprimiran# ne vra0a na posao ve0 luta gradom te susre0e svojega idola Kurblu koji ga upoznaje s Bosankom 8minom! %dvode ju u studentski dom# gdje se u &ezinoj sobi sva trojica izredaju na njoj! Poslije toga# &ezu grize savjest pa odlazi u katedralu da se ispovijedi# a zatim u gostionici susre0u staroga 'il*eka s kojim se upoznaju i svi skupa taksijem odlaze# navodno 'il*eku na prut# a zapravo dospijevaju u ludnicu CV< gdje provedu no0! "akon toga# &lista daje otkaz i postaje sve rastreseniji te ga u jednom lutanju gradom pregazi tramvaj!

Nakon )ajeti&eva romana +angi koji je, zbo' porno'ra7ije bio zabranjen, te tek nekoliko 'odina kasnije ponovno vra&en u prodaju u neto promijenjenom obliku, #rvatska je fmlada prozaf prekora!ila mno'e estetske zabrane, pa )ajdakov roman Kui stari moj, pisan za'reba!kim polukajkavskim 'ovorom 1iako obiluje erotskim situa*ijama2, vie nije izazvao one otpore karakteristi!ne u vrijeme pojave )ajdakova Ran'ija. Btovie, novinska je kritika u'lavnom #valila )ajdaka za jezi!no osloba8anje. Gli valja napomenuti da )ajdak ni'dje nije doveo seks u vezu s na*ionalnom tradi*ijomQ 4akle, iako je )ajeti& krenuo tim putem, tek )ajdak potpuno uvodi za'reba!ki "ar'on u knji"evnost, stiliziraju&i onu mjeavinu standardne tokavtine i elemenata kajkavsko' dijalekta kojom u'lavnom 'ovore za'reba!ki obrtni*i, ali s izrazima karakteristi!nima za slen' mlade 'enera*ije. =ijeli )ajdakov roman pisan je slen'om mlado' za'reba!ko' lumpenproleterijata, a pripovjeda! je postavljen u odnos opozi*ije ne samo prema starijoj 'enera*iji 1ota* mu fdela na *i'lanif2, sloju obrtnika ili selja*ima, ne'o i prema fstudoimaf koji svojim moralisti!kim 7ilozo7iranjem vre po'uban utje*aj na f7rendaf listu. @edna od temeljni# situa*ija u ovom romanu 1kao uostalom i ve&ine romana ovo'a prozno' tipa2 jest razbijanje iluzija o mo'u&nosti ostvarenja fprave ljubavif o "ivotnu brutalnost. 6o ne odre8uje samo brutalnost "ivotni# odnosa oblikovani# u tom tipu proze, ne'o i brutalnost pripovjeda!eva stila u kojemu je istaknuta stvarna osamljenost junaka takve proze koji redovno vie "udi i !ezne za "ivotom unutar fklapef ne'oli 'a ostvaruje. No brutalnost )ajdakova pripovjeda!a mno'o je manje izra"ena ne'oli u nje'ovi# poljski# kole'a isto'a "anra. :na se prete"no svodi na podru!je seksa, u naoko *ini!nom pripovijedanju o seksualnim do"ivljajima. Nali!je brutalnosti i ovdje je zapravo !e"nja za arkadi!nom idilom.
1Gleksandar Alaker+ P2%,- F .2-P82(?-'-2

#edjeljko 'a rio (1937)

>o8en je u 9plitu 1-3$, ali ve& u djetinjstvu preselio se s obitelji u >ijeku. Nakon diplomirane ju'oslavistike i talijanistike, najprije radi u rije!kim ustanovama za kulturu, neko vrijeme ure8uje >ije!ku reviju, pokre&e mjese!nik Kamov te djeluje kao dramatur' u Kazalitu ;5van pl. ?aj*<. :d 1-$1. "ivi u ?a'rebu te radi kao
1//

=vo&enje pripovjeda(a koji *ovori o svom R4renduR Alisti, do)iva se potre)na distan#a od ")ivanja.

212
predava! na Gkademiji za kazalite, 7ilm i televiziju, a bio je i predsjednik 11-8-N-02 te potpredsjednik 'atice hrvatske! $K

3 knji"evnosti se najprije javlja kao pjesnik i novelist, zatim dramati!ar, a tek sredinom 8/Ni# kao romanopisa*. 4ramski opus !ini mu est tekstova 1 ReCormatori/ A$miral Kri#toC Kol!mbo/ I!'ete li # in'e )a)o ro)6! ! l'etni)o c! na0i% go#&araF/ 8e0tar/ Kral' 'e &o#&an i 8agniCicat2 u kojima prevladava povezivanje povijesni# tema i suvremeni# iskustava. :bjavio je !etiri knji'e novela+ Partite (a &ro(!/ Labilni &olo1a'/ La l'a !#ta i I(abrane &ri&o i'et)e. Nje'ov novelisti!ki postupak temelji se na dotjeranosti jezi!ne izvedbe, eksperimentiranju s oblikom i vjetom 7abuliranju, to podsje&a na Pirandella, ali se, s dru'e strane, pribli"ava i postmodernisti!koj poeti*i. 6ako on 'radi pripovijesti oko likova koji su !uda*i, simulira kroni!arski na!in izla'anja, poi'rava se motivima iz povijesti kulture, uklju!uje elemente 7antastike, a !esto je mo'u&e i nekoliko razina interpreta*ije. 9li!nim postup*ima koristi se u svojoj prozi i Jor'es, koji se smatra jednim od za!etnika postmodernizma, a isto tako i =alvino, najzna!ajniji talijanski prozni autor 6/Ni# i $/Ni# 'odina ,/. st. Clementi postmodernisti!ke poetike nalaze se i u Aabrijevim romanima V'e1ban'e 1i ota 11-802, :ereni)ina )o#a 11-8-2 i Smrt Vron#)og 11--%2. Prva dva romana, zbo' svoje lo*iranosti na @adran, !ine tzv. ;jadransku duolo'iju<, a oba se "anrovski uvrtavaju u novopovijesni roman. Smrt 9ronskog je intertekstualna i'ra s 'lavnim mukim prota'onistom 6olstojeve -ne Karenjine, smjetena u vrijeme 4omovinsko' rata. 3z knji"evno stvaranje, Aabrio se bavi i knji"evnopovijesnim, knji"evnokriti!kim i prevodila!kim radom. Gdaptirao je i niz prozni# djela za kazalite i televiziju. Po!etkom ,//,. dodijeljena mu je u'ledna Herderova na'rada 9veu!ilita u Je!u za roman .riemeron.
VJE:ANJE IVOTA CD64W< Kroni#teri'a+S, Po*etak romana smjeten je u (taliju po*etkom D6! st! 'ali ?arlo zarana je po*eo raditi u brodogradilitu i u mladi0koj se dobi otisnuo prema susjednoj obali :adrana! %stao je u 2ijeci# gdje je stekao bogati imutak i oenio se >anicom# koja je umrla pri poroaju njihova sina >umula! Paralelna pri*a prati hrvatsku obitelj espot L oca :oi0a# majku .onku i njihova tri sinaH :akova# :ovaninu i :osipa# u burnim povijesnim dogaajima Culasku hrvatske vojske pod :ela*i0evim zapovjednitvom u grad# u sloenim odnosima meunacionalnih skupina u 2ijeci<! Svaka se obitelj prikazuje u situacijama koje govore o njezinu stjecanju nacionalnog identiteta# a >umulo# iako iz mjeovitog braka# postaje gorljivim .alijanom# dok :akov espot njeguje hrvatstvo i bori se za ravnopravnost! "jegova obiteljska linija vezana je uz radni*ko okruenje rije*ke rafinerije! (mat 0e sina Timuna koji 0e stradati od faista# a nakon njega obiteljsku liniju nastavlja 9jenceslav espot# kojemu se sudbina lomi u previranjima nakon rugog svjetskog rata! Posrijedi su dogaaji vezani uz status 2ijeke nakon rata# uspostavljanje jugoslavenske vlasti te iseljavanje .alijana i drugih koji nisu pristajali uz komunisti*ki reim! S talijanske strane# >umulo ima dvoje djece# 'afaldu i -madea! >umulo umire u vrijeme faisti*ke uprave u 2ijeci# na *ijem je *elu poznati talijanski pjesnik &abriele R-nnunzio! -madeo pogiba kao talijanski vojnik na So*i# 'afalda se udaje# nastavlja obiteljsku liniju preko sina %resta# koji je pak otac 8milije i Parsifala! %bitelj sanja o talijanskoj 2ijeci ili pokuava prebje0i u (taliju CParsifal<! F grad se naseljavaju ljudi iz drugih dijelova $rvatske! .ako u 2ijeku dolazi i mladi0 )ucijan# i
1/8

= talijanskoj knji'evnost, termin cr"nis%"ria pojavljuje se kao na"iv 'anra, o"na(avaju+i djela pisana u 4ormi kronike koja se )ave povijesnim temama. 7od Ta)rija nala"imo termin kr"nis%erija, a ne kr"nis%"rija. ;adi se o terminu s jakim a4ektivnim na)ojem, koji aso#ira na $isteriju te upu+uje (itatelja da je posrijedi ose)ujna $istori(ka pripovijest i da pripovjeda(aka vi"ura tendira prema *rotes#i. 9aj termin tako&er upu+uje na intertekstualne ve"e s 6an ncija!"# (1! .) V. Q. Hmina, s kojom se i 4a)ularno podudara u motivu <\2nnun"ijeva dolaska u ;ijeku. Ve+ ova i*ra oko "na(enja naslova upu+uje da se radi o autoru sklonom maniristi(kom poimanju knji'evnosti i demonstriranju erudi#ije.
(Velimir Viskovi+D POZI7IJA KRITI0ARA2 Znanje, 3a*re), 1!88.)

21%
izmeu njega i 8milije raa se ljubav# unato* protivljenju obitelji! 2azrjeenje donosi odlazak obitelji u (talijuH 8milija se rastaje od )ucijana na eljezni*kom kolodvoru# gdje se u vlak za (taliju# u potrazi za boljim ivotom# ukrcava i 9jekoslav espot!

Postmoderna su'erira da oblikovati prolost u 7ik*ionalnom liku zna!i ujedno otvoriti je prema sadanjosti, zatititi je od to'a da bude kona!na ili teleoloka. 5stra"uje i povijest i teoriju 7ik*ije kroz praksu vlastito' pripovijedanja pa spada u ono to se naziva #istorio'ra7skom meta7ik*ijom. 9jebanje ivota je #ibridna struktura u kojoj se prepoznaju sastavni*e povijesno' i obiteljsko' romana, ali i romana o od'oju 1tzv. Bildungsroman2. )e8utim, u sreditu nisu povijesni do'a8aji ne'o individualne sudbine, a pripovjeda! neprestano razbija kronoloku iluziju, anti*ipira do'a8aje, 7ra'mentira pripovjedni slijed, oblikuje 7ra'mentarne male pri!e kroz koje raste ;dra! i korov povijesti+ jalovost, ludost i smrt<. 9lo"eni*a kronisterija koja se nalazi u podnaslovu romana su'erira #isteriju, prevrtljivost, neo!ekivanost povijesni# do'a8aja i nji#ova u!inka na "ivot pojedin*a.
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

Dali or +vitan (1934 1993)

=vitan je ro8en u Fodi*ama kod Bibenika, a umro je u ?a'rebu. 3 knji"evnosti se javio jo 1-0$. zrelom zbirkom pjesama Po#l'e$n'i )!&a". 3 svom knji"evnom radu te"io je za slobodom i neovisno&u te pravu na autenti!nost. Kra&e vrijeme bio je urednikom !asopisa+ .elegram# Kritika# Pena# Fmjetnost i dijete te 2epublika. Kao 'lavni urednik izdao je nekoliko brojeva !asopisa .ermin. 3redio je antolo'iju #rvatsko' pjesnitva za dje*u V'e"notra1. ?a knji'u eseja Ironi"ni narci# 1-$1. dobio je Na'radu 'rada ?a'reba. Nje'ovi romani Polo n'a) 11-8%2 i Er in i l!Haci 11--,2 bili su popra&eni unisono a7irmativnim kritikama i prepoznati kao romani razlike u ondanjoj #rvatskoj prozi. Post#umno su mu objavljene knji'e Demo# i $emon 11--%2 i Pri atna #t ar 1,///2, a u rukopisnoj ostavtini prona8ena je i zbirka pjesama Lem!r. 5ako se u knji"evnosti javlja jo 1-0$, =vitan se relativno kasno okuao kao pisa* romana, pa je nje'ov Polovnjak 1-8%. do!ekan kao veliko iznena8enje. >oman se znatno razlikovao od aktualni# knji"evni# trendova te je prepoznat kao svojevrsni kontrast proznom mainstreamu, kao autorski projekt fvo8en na'laenom "eljom za dezavuiranjem postoje&i# trendovaf1$-. Nastavak Polovnjaka ( roman 8rvin i luaci 11--,2 ( samo je potvrdio visoke estetske standarde =vitanove proze te 'a uvrstio me8u vode&e suvremene #rvtske romansijere, a post#umno je na'ra8en i na'radom fKsaver Bandor jalskif.
POLOVNJAK CD641< 2oman prati sredovje*nog doktora sociologije 8rvina )akotu koji ivi sama*kim ivotom# radi u jednom znanstvenom institutu i dane provodi ispijaju0i pivo! Fnato* stalnim nastojanjima da izbjegne ljude koje nije elio sresti# ne uspijeva izbje0i susret s 9erom# svojom djevojkom iz mladosti# a sada sredovje*nom samohranom majkom problemati*ne tinejderke ijane! 9era ga moli da razgovara s djevoj*icom kojoj o*ito nedostaje otac# a 8rvin joj ]pod gasom_ savjetuje da ostavi kolu i postane / kurva\ 9eru to zgraa pa izbacuje 8rvina iz stana# ali uskoro se na njegovim vratima pojavila sama
1/!

3dravko 3imaD PRAVO NA NESREG1. = knji"iD NOGNA STRANA 1MA. 7ritike i eseji. 3a*re), 1!!1.

21
ijana! 8rvin nije mogao doku*iti misli li djevoj*ica ozbiljno ili ga samo vu*e za nos# ali dok je on u kuhinji traio kekse da je po*asti# ijana je nestala# a s njom i njegova nov*arka! 8rvin odmah odlazi 9eri da se potui na ukradeni novac# a ijana pori*e krau# da bi se poslije opet pojavila kod 8rvina s novcem# koji je on u meuvremenu pronaao u depu svojega ku0nog haljetka! (stovremeno 8rvin ludi za mladom ljepticom 8lom# iako misli da ba nema anse da 0e takva ljepotica htjeti jednog debelog sredovje*nog mukarca! (pak# na simpoziju u %patiji na kojem su oboje sudjelovali# ispostavi se da je 8la htjela neto vie s njim# ali 8rvin to nije primijetio na vrijeme pa je sve propalo! 9era ga opet poziva na ve*eru te mu daje prijedlog da proda svoj stan# da zajedno kupe jedan ve0i te da se on preseli k njima! 8rvin pristaje# iako uskoro zaali zbog toga jer je sasvim izgubio svoju slobodu# a 9era i ijana ga svakim danom sve vie ignoriraju! "aposlijetku on daje otkaz na poslu i unajmi bijednu podstanarsku sobicu te ivotari od honorarnih poslova lektoriranja i pisanja *lanaka! "a kraju svoga ivota# nakon studija i doktorata opet se vratio na po*etak# pretvorivi se u bijednog zaputenog kloara kojega nekadanje kolege saaljivo gledaju kao osobu poreme0ena uma!

:ba romana predstavljaju semanti!ku i oblikovnu *jelinu, u potpunosti posve&enu analizi fne'ativne e'zisten*ijef. lavni lik je 1auto2destruktivni, buntovni i *ini!ni Crvin Lakota, oli!enje mrzovolje, apatije, ni#ilizma i mizantropije. mukara* srednji# 'odina kojemu je fdosadilo biti !ovjekf, "ivjeti po mjeri dru'i# pa 'rozni!avo tra"i svoju autenti!nu frazli!nostf u svijetu u kojemu su mo'u&nosti ve& unaprijed zadane. Crvin stalno tra"i pakleno nezadovoljstvo, a kriza srednji# 'odina pokre&e u njemu me#anizme samoborane koji dovode do samoizola*ije, netoleran*ije, otu8enja, rezi'na*ije, te na kraju ( ludila. 6ako se u Polovnjaku razra8uje !itava jedna 7ilozo7ija 1auto2destruk*ije, 'ubitnitva i eskapizma, razvija se osje&anje nesre&e kao faktivo' prin*ipaf 1stalno se mo&i prepustiti nesre&i postaje vr#ovni ideal e'zisten*ije po kome se omjeravaju svi postup*i, misli i 'este2. :n upravo s mazo#isti!kom stra&u u"iva u vlastitoj nesre&i. Nje'ovo pravo na nesre&u18/ osloba8a 'a upravo ono'a to mu se najvie 'adi+ drutveni# obaveza i konven*ija, klieja, otr*ani# 7raza, pomodnosti i ostali# do'ovoreni# pravila na kojima se temelji so*ijaliza*ija. 3 romanima se o*rtava svojevrsna pustinja apsurda i taedium vitae modern' !ovjeka. Ljepota je iz Crvinova svijeta nestala ili je pro'nana, a zamijenila ju je estetika ru"no&e predstavljena osobito naturalisti!kim slikama 'njilo'a tijela i tjelesne dezinte'ra*ije. 6ako8er su to i eksterijeri i interijeri obilje"eni sme&em i smradom 1nje'ov stan, uli*e, !itav ?a'reb ( od !ije nekadanje ljepote vie nita nije ostalo2 koji se tako8er javljaju kao objektivni korelativi prota'onistova du#ovno' stanja, ali i eti!ki obzor nje'ova bi&a181. 5sto tako nestali su i prijateljstvo i solidarnost, kao i ljubav. Feza sa suprotnim spolom svedena je na 'oli seeus ( me#ani!ki sudar tijela bez simpatija i dublji# osje&aja. Ludilo, koje je osobito na'laeno u romanu 8rvin i luaci iri se na !itav per*eptivni obzor 'lavno'a lika. :no se pojavljuje kao meta7ora suvremeno' svijeta, a s#izo7renija kao fjedino mo'u&e stanje svijestif18,. Ludilo na kraju za#va&a i samo' Crvina, postepeno se i on utapa u kolektiv i postaje dijelom lu8a!ko' sistema ( podvojenom, s#izo7renom li!no&u, u'o&uju&i u svom tijelu tri ima'inarna lika+ 4on"uana, 5n7erior*a i 4emona, koji se bore u nje'ovom tijelu, odvode&i 'a na kraju u ludilo, pronalaze&i u ludilu autenti!nu e'zisten*iju.
181

= o)a romana Qvitan narativno ra"ra&uje, a potom i do paroksi"ma dovodi te"e i" svo* polemi(ko* eseja Pravo na nesreu (1!/8) u kojemu je pisao da je svjesno i"a)iranje nesre+e jo jedino (ime se mo'emo suprotstaviti te$nolokom idealu sre+e. 181 Ve+ su Vojislav 7u"manovi+ (G"!ina n"(e&a, 1!/.) i 2ntun Moljan (L ka, 1!/ . i 6r -i lj !i na Mjesec , 1!/8) "orno poka"ali u"ajamnu ve"u i"me&u kri"e e*"isten#ije i ekolo*ije. Qvitan je u(inio isto, ali u jo radikalnijem smislu. 182 Jranimir <onatD NEVOLJE EGZISTEN7IJE2 Re* blika XFIX>1!!%, )r. !E11, str. 21/.

21-

9vojim romanesknim projektom =vitan u tipolokom smislu nastavlja i dalje razra8uje poeti!ku liniju romana tzv. f'rani!ni# ljudski# situa*ijaf koja u naoj knji"evnosti zapo!inje ve& poslije 55. svjetsko' rata djelima Petra Be'edina 1 jeca boja# %samljenici2, a vr#una* do"ivljava u fkru'ovakojf proznoj produk*iji ezdeseti# 'odina+ Boljanove (zdajice te Novakovi 'irisi# zlato i tamjan. 3 svim nje'ovim romanima u 7okusu je nesretna svijest. Aunk*ija 7abule o'rani!ava se na stvaranje probrani# do'a8aja u kojima &e se najbolje o!itovati junakova unutranja drama, ali i drama nje'ove so*ijalne neprila'o8enosti. 5ako su pisani u 3. li*u, autorski pripovjeda! doslov*e se uvla!i u ko"u prota'onista i tako, 'ledaju&i svijet nje'ovim o!ima, pod*rtava jaz ime8u nje'a i ostatka svijeta. :ve romane 'enerira pobuna protiv la"no' "ivota, la"ne e'zisten*ije i la"ne literature, a nji#ova je sna'a u tjeskobnom propitivanju 'rani*a ljudske slobode i posljedi*a odabrano'a puta.
1K. Neme*+ >()%,%>(:- ( >(,(%)%&(:- "8,- %9%):S.9-. (zabrani romani ! ?vitana, Stajergraf, ?a'reb, ,//,.

!rena Vrkljan (1930)

9voj knji"evni rad zapo!ela je u okviru kru'ovaa kojima je pripadala 'enera*ijski i politi!ki.183 >o8ena 1-3/. u Jeo'radu, kolovala se i studirala u ?a'rebu i Jerlinu. Pedeseti# i ezdeseti# 'odina pie poeziju nadrealisti!ke orijenta*ije u kojoj se pjesni!ki subjekt osloba8a svi# moralni# i jezi!ni# klieja.18% :dlaskom u inozemstvo sve vie tematizira vlastito iskustvo te se prepoznaje osje&aj osamljenosti 1zbirka pjesama A )o1i mo'e #e#tre, 1-8,2. Fe& tada mo'u&e je prona&i elemente i motive koji &e kasnije postati dominantnima u njezinoj autobio'ra7skoj prozi u koju ulazi 1-8%. romanom S ila/ 0)are te kasnije nastavlja s romanima+ 8arina ili o biograCi'i 11-862. :erlin#)i r!)o&i# 11-882. Dora/ o e 'e#eni 11--12, Pre$ cr enim (i$om 11--%2 te Pi#ma mla$o' 1eni 1,//32. :kuala se i kao autori*a kriminalisti!ki# romana+ Po#l'e$n'e &!to an'e ! :e" 1,///2 i 9mrt dolazi sa sun*em 1,//,2. Pored brojni# na'rada, romani su joj prevo8eni na njema!ki, en'leski i talijanski jeziik. ?ajedno sa svojim supru'om, Jennom )eEerNge#la*kom pie s*enarije za televizijske i radijske drame, a bavi se i knji"evnim prevo8enjem. Pivi u ?a'rebu i Jerlinu.
SVILA/ 9KARE CD641< Podijeljeno u tri dijela C jetinjstvo u kraljevini# ruga vremena i Kretanja<# pripovjeda*ica u obliku fragmentarnih zapisa govori o svom djetinjstvu u Beogradu# ,agrebu# o ratu# svojim roditeljima# ocu koji umire od raka# odrastanju i svojim brakovima# sa ,! i Bennom!

3 8/Nima i po!etkom -/Ni#, 5rena Frkljan ponovno a7irmira neko& peri7erni model avan'ardne kulture provode&i poetiku dijaloke *itatnosti i ire intertekstualnosti, to postaje jednom od 'lavni# zna!ajki !itavo' njeno' opusa pa joj kao `autori*i prepoznatljivo' diskurza_D4W zasi'urno pripada posebno mjesto u plejadi suvremeni# #rvatski# pisa*a.
18% 18

LEKSIKON HRVATSKIH PISA7A2 k"lska knji-a, 3a*re) 2111. LEKSIKON HRVATSKIH PISA7A2 k"lska knji-a, 3a*re) 2111. 18LEKSIKON HRVATSKIH PISA7A2 k"lska knji-a, 3a*re) 2111.

21.

Pavao Pavli,i (1946)

3 rodnom Fukovaru zavrio je osnovnu i srednju kolu, a studij komparativne knji"evnosti na Ailozo7skom 7akultetu u ?a'rebu, 'dje je danas redoviti pro7esor. :d 1-86. redoviti je !lan HG?3 te autor desetak znanstveni# knji'a iz podru!ja starije #rvatske knji"evnosti, knji"evne 'enealo'ije i povijesti #rvatsko' sti#a. Pri!e je po!eo objavljivati u !asopisu 9idik ve& kao student 1S!nco)ret i Dar go ora2 i to u "anru 7antasti!ne proze, to &e postati jedna od stalni# zna!ajki nje'ova opusa 1;$rvatski 3antastiari<2. 6akav "anrovski model slijede i knji'e kratki# pri!a LaHa o$ o$e 11-$,2 i Vilin#)i atroga#ci 11-$02. ?aokret prema kriminalisti!koj prozi naslu&uje se u zbir*i pri!a Dobri $!% ;agreba 11-$62. 9lijedi zatim niz kriminalisti!ki# romana 1Pla a r!1a, Stro' (a magl!, Am'etni orao, Pre##, P'e#ma (a ra#tana), >akova dje*a2 i nekoliko krimi&a za dje*u 1npr. Tro'ica ! Trn'!, 1-8%.2 :d 8/Ni# 'odina u Pavli!i&eva djela prodire kompleks motiva koji problematiziraju 7unk*iju i smisao literature te nae' *jelokupno' odnosa prema povijesti. 6aj kompleks osnova je romanima Kra#o&i# 11-8$2, Koral'na rata 11--/2, Ne i$l'i o &i#mo 11--32, 9)ola &i#an'a 11--%2, sve do ;abora a 11--62 i Po)ore 11--82. Pojedino klasi!no djelo 1kao :sman u Koraljnim vratima ili @udita u Pokori2 pokreta!i su do'a8aja koji redovito po!ivaju na nekoj 7antasti!noj pretpostav*i. -/Ni# 'odina opa"a se i zaokret prema autobio'ra7skoj i dokumentaristi!koj prozi, premda je taj model zamjetan ve& u knjizi prozni# zapisa iz 1-83, D!na . 6om modelu pripadaju i 9a&!$l 11--02, Kr!% i ma#t 11--62, Ka)o &re1i 'eti mla$o#t i Vo$i" &o V!)o ar! 11--$2. 6u je i pet knji'a 7eljtona 1;agreba")i o$re(a), In ent!ra/ S o' # ome/ Prola(na #oba i Le)#i)on !(al!$ni% (nan'a2. ?birka od petnaest tekstova u 7ormi 7iktivni# pisama R!)ol'!b 11--02, upu&enim "enama iz #rvatsko' kulturno' "ivota, kao i "enskim 7ik*ionalnim likovima, va"na je za razumijevanje nje'ovi# po'leda na knji"evno stvaranje.
VEIERNJI AKT CD64W< 'ihovil# student )ikovne akademije koji ivi s bakom# posjeduje za*uuju0u vjetinu falsificiranja! .ajnu povjerava najboljem prijatelju ,oranu# koji ga odvodi poznatom slikaru Kolari0u# a nakon to ,oran stru*njacima pokae kolekciju 'atoevih pisama# definitivno se potvruje da su 'ihovilovi falsifikati savreni! Fskoro se vlast zainteresira za 'ihovila# a kada se u optjecaju pojave lane nov*anice# biva na trenutak i osumnji*en# ali ustanovi se da je nevin! "akon to 'ihovil i Kolari0# neovisno jedan o drugome naslikaju identi*nu sliku 'aksimirskog perivoja# stvari po*inju izmicati logi*nim objanjenjima! 'ihovilovi falsifikati uzburkavaju javnost te postaju predmetom javnih rasprava o povjerenju u cjelokupnu pisanu povijest# a 'ihovilu donose slavu i popularnost! Pozovu ga na televiziju kako bi izveli eksperiment# ali falsificiranje ne uspije jer je i glasovita slika falsifikat! .a njegova spoznaja dovodi do niza otkri0a da je okolina prepuna falsifikata i da je velik dio povijesti zapravo falsificiran! Bez njegova znanja mnogi ga po*inju kopirati# a u 'ihovilu se bude mesijanske tenje pa po*inje falsificirati biljke i ivotinje# a u disko/klubu prolazi kroza zid i ulazi u falsificiranu dvoranu te postepeno dolazi do prave epidemije falsificiranja# a 'ihovil na Sljemenu no0u stvara sun*an ljetni dan! Budu0i da njegovi sljedbenici ele stvoriti novu# druk*iju stvarnost# postaju ozbiljna prijetnja vlasti# a ,oran i ina# njegova djevojka# postepeno se od njega distanciraju! Fnato* naprezanjima# on vie ne moe odustati od falsificiranja jer ga to *ini bolesnim# pa ga vlast odlu*i zatvoriti! -li kad policija doe po njega# on falsificira i samoga sebe pretvaraju0i se u 0elavog star*i0a te zapo*inje novi ivot s izmijenjenim identitetom! F svojoj

21/
podstanarskoj sobi po*inje pisati roman *ija je prva re*enica istovjetna prvoj re*enici 98+82":8& -K.-! Postoji i % -.-K koji sadri prepisku izmeu glavnog urednika i Pavla Pavli*i0a! F pismu uredniku# Pavli*i0 negira autorstvo teksta 98+82":( -K.# ali nema nita protiv toga da se isti objavi pod njegovim imenom!

Kao u svakoj 7antasti!noj pri!i, sudioni*i se brzo navikavaju na stanje stvari koje je sve manje nalik normalnom i uobi!ajenom. 5pak, pred sam kraj romana su'eriraju se lo'i!ka objanjenja 1kakva daju npr. ?oranov ota* ili vele!asni2, ali sredinja dilema N !udesno ili prirodno ( ostaje nerazjanjena. Jez svoje 7antasti!ne sposobnosti, i )i#ovil bi ostao sasvim realisti!an lik, a i svi ostali vo8eni su realisti!kom motiva*ijom i drutvenim konven*ijama, ali oni su maksimalno pod!injeni 'lavnoj narativnoj osnovi, tj. u romanu "ive samo onoliko dok su u vezi s 'lavnim likom i onim to on !ini. )i#ovilov antipod je pisa* ribler, budu&i da je nje'ova misija stvoriti apsolutno ori'inalno djelo, dok je, s dru'e stane, on zapravo )i#ovilov alter e'o, jer doslovno nestaje u svom djelu, ba kao to )i#ovil dokida sebe i prelazi u vlastiti 7alsi7ikat. Ni prostor ni vrijeme 9e*ernjeg akta nisu bajkoviti i mitski ve& smjeteni u suvremeni ?a'reb. :datle je mo'u&e i!itavati za!u8uju&i paralelizam ra*ionalnosti koja vodi postupke likova u nje'ovim djelima i stanovito', tipi!no pavli!i&evsko' dualisti!ko' misti*izma koji upravlja svjetskim poretkom. :vaj roman nudi rjeenje razotkrivaju&i na kraju da je *ijela stvar samo literarna i'ra. Ritatelj o!ekuje na po!etku zaplet kriminalisti!ke pri!e, a dobiva 7antasti!nu prozu s implika*ijama drutveno' romana, koja iznevjeruje prvobitna "anrovska o!ekivanja, a ruenje prozno' teksta kao iluzije bilo kakve stvarnosti, jedno je od mo'u&i# tuma!enja 9e*ernjeg akta!
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

9APADL CD66W< -utor iz dje*je perspektive opisuje dogaaje u rodnom 9ukovaru# u &unduli0evoj ulici# popularno zvanoj TapudlD4G! F deset poglavlja# imenovanih godinama Cod D61G! L godine roenja do D6WW! L godine odlaska iz Tapudla< autor opisuje doivljaje koji su mu trajno obiljeili djetinjstvo i ivot# svoje roditelje i susjedeH kubikaa Pepu i enu mu# babu Paulu# tete 'icu i 9ikicu# umno zaostale "ecu i ,latu# prosjakinju 2ezu i dedu Kiura koji je donosio kiu te 'arasoveN dje*je igre# prolaske eljeznice i radnika ]batinaa_ Czvanih tako jer su radili u ]Bati_< kroz Tapudl dok se vra0aju s posla# vane dogaaje poput sprovoda# vjen*anja# svinjokolje# ali i one sasvim nevane / poput nedjelja provedenih u krugu obitelji! D6WW! obitelj se odselila iz Tapudla i mjesto se uskoro po*elo mijenjati# a on nikada nije smogao hrabrosti da ponovo ue u dvorite svoga djetinjstva jer ono je nestalo kada je iz njega otiao! "akon ratnih razaranja 9ukovara# u 8P()%&F se zaklju*ujeH ]Po*eo sam pisati zato to se u mojoj ulici L pa ni u mome gradu L nikad nita zna*ajno nije dogodilo# u elji da grad i ulicu u*inim zna*ajnima onim to 0u napisati! Sada je druga*ijeH pred onim to se u mojoj ulici i u mome gradu zbilo# svako je pisanje bezna*ajno!_

Bapudl mo"emo !itati i kao svojevrsnu sentimentalnu kroniku rani# pedeseti# 'odina ,/. stolje&a, natopljenu nostal'ijom prema 'radu koji je u me8uvremenu zbrisan s li*a zemlje. 4ijelovi romana objavljivani su u nastav*ima u !asopisu 2epublika i izazvali veoma pozitivne odjeke, a dio kriti!ara bio je sklon miljenju kako su ovakvi, autobio'ra7ski memoarski zapisi literarno vredniji i zanimljiviji od ostali# Pavli!i&evi# djela, mo"da ba zato to i# je pisao za svoju duu.
18.

NPorijeklo to*a imena nije po"nato, a etimolo*ija prema njema(kome Sc$a , P !el (Ale pudla) nije si*urna, kao to je dvoj)ena i tvrdnja da u korijenu to*a na"iva stoji vapska rije( s* !en, to "na(i 'uriti, po (emu )i, onda, Mapudl )io kao neki pre(a#.O (P. Pavli(i+D AP16L)

218
1Pavao Pavli!i&+ T-PF )# ,nanje, ?a'reb, 1--0.2

-oran .ri %son /19012

>o8en je 1-%8. 'odine u Jjelovaru. 3z Pavla Pavli!i&a najva"niji je predstavnik tzv. "anrovske proze u Hrvatskoj i jedan od naj!itaniji# #rvatski# prozaika. Knji"evnu karijeru zapo!eo je po!etkom sedamdeseti# s 'enera*ijom bor'esova*a, ispisuju&i tzv. 7antasti!ku knji"evnost, da bi mu kasnije radove obilje"io zaokret prema stvarnosnoj prozi, s izrazitim so*ijalnim ba*k'roundom i na'laeno prisutnim elementima ro*kNkulture. Fjeto se koriste&i elementima kriminalisti!ko' romana ispisuje ponajbolje strani*e suvremene #rvatske proze poslije Gntuna Boljana. 4osad je objavio dvadesetak knji'a+ zbirke pri!a ;a 'era )artograCa 11-$,2, Pra0)a #mrt 11-$02, Ra' (a &#e 11-$82, S&a a6a )ola 11-832, Kla#ici na e)ran! 11-8$2, ; i'e($a )abarea 11--82, romane Sni'eg ! Hei$elberg! 11-8/. prvi 6ribusonov roman2, I!'e0 li na# Dri$o 9tern 11-812, R!#)i r!let I i II 11-8,2, Polagana &re$a'a 11-8%2, Legi'a #tranaca 11-802, ;a iri an'e 11-802, A( ratni #!#ret 11-862, 8a$e in A>S>A> 11-862, Po i'e#t &ornograCi'e 11-882, Poton!lo grobl'e 11--/2, D!bl'a #trana (al'e a 11--12, Sanatori' 11--32, No6na #m'ena 11--62, te prozne zapise Rani $ani 11--$2.
PRA9KA S8RT CD6XW< ,agreba*ki pisac 'aks vorski nalazi se u Pragu na odmoru# kako bi pronaao inspiraciju za svoj novi roman groteski! Skupa sa svojom enom 2utom drui se sa *ekim lingvistom :anom $orni*ekom i glumicom 'onikom 25chamnovom! F Strahovskoj biblioteci *uje za neobi*nu legendu o eni sablasti i Prakoj smrti! vorskog trai neobi*ni patuljak >jodor koji mu obe0ava pokazati grotesku kakvu jo nije vidio! 9odi ga do svoje ku0e# mole0i vorskog da ima spolni odnos s njegovom enom# to ovaj s gaenjem odbija! "o >jodorova ena pojavi se odjednom u vorskijevoj hotelskoj sobi# spava s njime i odlazi bez pozdrava! %d $orni*eka saznaje da je to 9obornikova! Postaje opsjednut njome i trai je po *itavom Pragu! "a idovskom groblju napokon je opet susre0e# ali odmah nakon to se pojavi i kae mu da se zove $ana# >jodor je ustrijeli i pobjegne! "akon tog dogaaja# vorski danima po novinama neuspjeno trai vijest o neobi*noj smrti na groblju! (sto tako ne uspijeva na0i niti >jodora jer na mjestu gdje je stanovao# godinama ne ivi nitko! %djednom ga ipak opazi te pojuri za njim! (ako je rano# ulica je neobi*no pusta# ali na njega naleti teretnjak koji ga pregazi! 'rtav vorski ustaje s obdukcijskog stola u bolnici i luta pustim Pragom! Susre0e *ovjeka s cilindrom# razgovaraju o sabatu# a vorski primje0uje da su 9aclavske namesti Cdio Praga< propale u ogromnu rupu prepunu takora L Praka smrt se tako ostvarila! vorski se sputa u to drijelo i iza sebe *uje plahi korak bijele ene# ali se# ne ele0i ponoviti %rfejevu pogreku# ne osvr0e!

Kao slabosti 6ribusonovi# prvijena*a u'lavnom su navo8eni ezoteri!nost, #ermeti!nost, nerazumljivost, a7ekta*ija i povo8enje za stranim pis*ima. 6ribuson zapravo pri#va&a model proze kakav je Jor'es a7irmirao pa i# zato 1u smislu koji tom pojmu pridaje Jor'es2 mo"emo nazvati i baroknima jer je i 6ribuson silno svjestan literariziranosti svoji# proza. Literariziranost je suprostavljena kao opozi*ija "ivotnosti i realnosti, to se neprestano isti!e odabirom nadstvarne, literarnoN7ik*ijske tematike. 9voje proze 'radi inkorpora*ijom 7ra'menata tu8i# tekstova i likova, a i leksik kojim se slu"i nerijetko je vrlo arti7*ijelan, bo'at konota*ijama koje upu&uju na razli!ita mjesta iz tekstova dru'i# knji"evnika

21!
3 noveli Pra0)a #mrt 1pisanoj u obliku dnevni!ki# bilje"aka2, autor koristi najispra"njeniji sustav konven*ija, svojstven realisti!kom vi8enju knji"evnosti, koje zatim naruava fbesmislenimf likovima 1patuljak Ajodor2. 6ime se mijenja i prin*ip motiva*ije. kauzalnost je destruirana, a lo'ika supstituirana stanovitim oblikom paralo'ike. 9ve to pridonosi 'ra8enju 'roteskni# tonova u noveli, to je dodatno na'laeno i mijeanjem konven*ija koje pripadaju visokoestetiziranim kodovima s konven*ijama svojstvenim kodovima trivijalne literature 1krimi&, porni&2. 6ribusonova je ima'ina*ija uronjena u knji"evnu tradi*iju. !itaju&i nje'ove proze otkrivamo niz intertekstualni# veza s motivikom i likovima 4ostojevsko', Ka7ke, Poea, Jor'esa i dr., koje on obo'a&uje novim zna!enjima, ali oni i dalje vode svojevrstan dijalo' s knji"evnom tradi*ijom.
1Felimir Fiskovi&+ P%,(?(:- K2(.(+-2- & ')- - P2%,-# ,nanje, ?a'reb, 1-88. i 1-83.2

SNIJEG A HEIDEL:ERGA CD64B< 2oman je podijeljen u tri dijelaH 2-,&%9%2 S F+(.8):8' CD6A1<# P%.2-&- ,F+8"(K%' CD6XG< i P%&%9%2 ()( 2-?(%"-)(,-?(:- .F&8 CD6X6<! Prvi dio napisan je u obliku ispovjednih monologa glavnoga lika "ikolasa Trama# sina zagreba*kog tvorni*ara makarona# koji je pobjegao od ku0e u potrazi za slobodom i demona Cs kojim je otiao u svijet<! F svojevrsnom odnosu u*enika i u*itelja# obojica se prisje0aju onoga to su zajedno po*iniliH od namjernog guranja sestre $ilde niz stepenice u ranome djetinjstvu# nastrane opsesije brata %tona njime# osvajanja i potom dovoenja do Csamo<ubojstva brojnih ena i mukaraca s kojima su "ikolas i demon op0iliH 'arije >ornezzarri# .herese# glumice $elene# stare &rete Ckoju su natjerali da postane kurva< do starog homoseksualca# grofa Karla 8bsteina# koji je "ikolasa posvojio i bio mu ljubavnik te profesora Oagnera# kojega su# skupa s jo nekoliko ljudi okrutno ubili# nakon *ega je "ikolas napokon uhva0en i odveden u heidelberku tamnicu# gdje je priznao zlo*in i *ekao na izvrenje smrtne osude! rugi dio napisan je na objektivniji na*in# nastoji baratati *injenicama i otkriti Tramovo podrijetlo i obitelj# iako neuspjeno! Prije smrti# 8bstein Cto prezime "ikolas je uzeo nakon smrti grofa kojega je ubio# kao jedini njegov nasljednik< u zatvoru pie biljeke koje je zatvorski *uvar nakon pogubljena uzeo# da bi naposlijetku zavrile u ,agrebu! +uvar pri*a o 8bstainovim posljednjim danima *ude0i se njegovoj ravnodunosti i mirnom odlasku u smrt! onosi se i kronologija Tramovihi8bstainovih aktivnosti D6BW L D6A1! Posljednji dio dogaa se tijekom hladne zime# po*etkom D6X6! u ,agrebu! Pripovjeda*iautorD4X trai podatke o starim hrvatskim piscima/emigrantima C:! Kriani0u# >! 'aurani0u# .omasseu# Kamovu# 'atou# ri0u# 9ran*i0u# !!!< te zajedno s %tom istrauje motive njihova odlaska u emigraciju! ,aklju*uje da sva povijest ipak uvijek zavrava u literaturi!

Sni'eg ! Hei$elberg! ima is#odite u nekim ranijim 6ribusonovim pri!ama 1(roni*na povijest -rmanda Ttajnera i )jetnikovac2, to se mo"e i!itati u multiperspektivnosti i problematiziranju odnosa umjetnosti i zbilje, te statusa istine i u zbilji i u umjetnosti. >oman je pripovijedan na tri razine+ na prvoj se susre&emo sa fskripturomf tradi*ionalne 7anatastike, na dru'oj pisa* 1pseudo2znanstvenom fskripturomf pokuava intperpretirati 7antasti!ka zbivanja ispripovijedana na prvoj razini, a na tre&oj podstire !itatelju privatni dnevnik pisan u doba nastajanja romana. Prva dva dijela tako pripadaju 7i*tionu, dok su dru'i i tre&i dio nonN7i*tion 1samo komentari pret#odno' 7i*tiona2. >adi se o polimor7nom tivu u kojem se

18/

2uto)io*ra4ski elementi daju se i(itati i" podatka da je neimenovani pripovjeda( tre+e*a dijela studirao ili studira knji'evnost te da ima sestru ?nje'anu, to od*ovara i 9ri)usonovoj )io*ra4iji.

211
eksperimentira s raznim skripturama i u kojem se kompzi*ija pojavljuje kao nosila* veoma provokativni# zna!enja.
1Felimir Fiskovi&+ ')- - P2%,-# ,nanje, ?a'reb, 1-83.2

POVIJEST PORNOGRADIJE+,, CD644< 2oman po*inje s vije0u o smrti pripovjeda*eva prijatelja +ede Kralja / elona kojega su u metalnom lijesu dopremili s jugoslavensko/talijanske granice# prilikom *ijeg je ilegalnog pokuaja prelaska poginuo! Fskoro se od pripovjeda*a Stanislava zvanog ebeli oprostio i drugi prijatelj L 'iki &rabar ostavivi mu prije odlaska fascikl/knjigu pod naslovom P%9(:8S. P%2"%&2->(:8 na kojoj je radio godinama! +itaju0i taj tekst o fenomenu i povijesti pornografije pripovjeda* se retrospektivno vra0a u djetinjstvoH %drastao u malom provincijskom gradi0u# u poslijeratnoj atmosferi koja je jo uvijek bila pod utopijskom idejom samoupravljanja# pie o svojem kolovanju i zajedni*kom odrastanju s prijateljimaH )jubom# 'ikijem &rabarom# +edom L elonom te neto starijem :aromirom Kralikom L Bramborom! "akon gimnazije upisuje se na studij knjievnosti u ,agrebu te uspijeva napisati i nekoliko romana! Fskoro shva0a da je studij besmislen te se zajedno sa svojim drutvom preputa glazbenom valu XB/ih godina# puta kosu i ivi na na*in koji se njegovom ocu nimalo ne svia! elon se bavi sumnjivim poslovima# pojavljuje se i nestaje# Brambor pokuava otkriti tajnu o smrti svoga oca kojega su lividirali kao infobiroovca! "akon to je (rena rodila )jubino dijete# ovaj je od sre0e bio toliko uzbuen da nije sam uspijevao nakupovati sve to je bilo potrebno za prinovu pa se Brambor ponudio da 0e mu iz ,agreba autom dovesti ve/mainu! Prilikom povratka Brambor pogiba u prometnoj nesre0i# a (rena za njegovu smrt krivi )jubu! rutvo se polagano raspada! Stanislav se preselio u ,agreb gdje ivi sa Sonjom te radi u jednoj propagandnoj agenciji# bez ikakvih ambicija za napredak! elon se iznenada vra0a i )jubina ena (rena ponovno se zaljbljuje u elona / svoju staru ljubav! .o nesretnog )jubu dovodi do o*aja pa pronevjeri velik novac# pokuavaju0i putovanjima i rastronim ivotom povratiti (renu! D64G! Stanislavu umire majka# a uskoro potom odrava se dvadeseta godinjica mature gdje su se jo jednom svi sastali! Posljednji put pojavio se i elon! "akon odlaska pogiba je prilikom ilegalnog prelaska granice!

D% ravka 3gre4i (1949)

>o8ena je u Kutini. ?avrila je Ailozo7ski 7akultet i dvadesetak 'odina radila u ?avodu za znanost o knji"evnosti Ailozo7sko' 7akulteta. Po!ela je s prozom za dje*u+ 8ali &lamen 11-$12 te Dili& i Sre6ica 11-$62, ali ve& tu se nazire njen poeti!ki model koji je u skladu s teorijskim postavkama ruski# 7ormalista ( postupak o!u8ivanja stvarnosne 'ra8e to se preta!e u knji"evni tekst. :bjavila je knji'e kratki# pri!a Po(a (a &ro(! 11-$82 i i ot 'e ba')a 11-832. zbirke eseja Ameri")i Ci)cionar 11--32, K!lt!ra la1i 11--62, ;abran'eno "itan'e 1,//12. romane 9eteCica E e) ! ral'ama 1i ota 11-812, Dor#iran'e romana*re)e 11-882, 8!(e' be(! 'etne &re$a'e 1objavljivan samo u prijevodima2 i 8ini#tar#t o boli 1,//%2. Knji'e su joj prevedene na 'otovo sve europske jezike i na'ra8ivane brojnim na'radama. :sim prozom, bavi se i znanstvenim radom. Gutori*a je studije No a r!#)a &ro(a 11-8/2 te uredni*a antolo'ije suvremene ruske proze Pl'!#)a ! r!ci 11-882. Jila je i du'o'odinja kouredni*a Po'mo ni)a r!#)e a angar$e, a prevodila je s rusko' Piljnjaka i Harmsa. 1--3. je napustila Hrvatsku iz politi!ki# razlo'a. 4anas "ivi u Gmsterdamu i pie za
188

0 romanu P"&ijes% *"rn"-ra+ije, 9ri)uson je, u jednom intervjuu i"javioD N<akle, nostal*ija je u mene vrst am)ala'e u koju pokuavam upakirati neke o")iljnije sadr'aje. 9ako P"&ijes% *"rn"-ra+ije ima nostal*i(ni$ tonova, ali je u prvom redu bil! n-sr"#an, pri(a o odrastanju u komuni"mu. <akle neto to mo'e )iti "animljivo i nekom tko je uspio i"maknuti toj oso)itoj vrsti peda*o*ije.O

211
europske novine i !asopise te predaje na ameri!kim sveu!ilitima. Pie i dalje na #rvatskom, ali su prva izdanja njezini# noviji# knji'a objavljena na nizozemskom jeziku.
9TEDIEA EVEK A RALJA8A IVOTA+,= CD64D< Patc%Kor) roman 'lada i depresivna daktilografkinja Ttefica ?vek ivi s tetkom iz Bosanske Krupe i u potrazi je za sre0om i ljubavlju svog ivota! F tome joj svojim savjetima pomau kolegice i prijateljice# -nuka i 'arijana! Ttefica ima nekoliko flertovaN sa Toferom# .rokrilnim i (ntelektualcem# ali nijedan se ne razvije u nita vie od jednokratnog susreta! "esretna Ttefica utjehu trai u a&ospoi Bovar5a# a nakon vjena*anja prijateljice 8le zapada u teku depresiju# za vrijeme koje se prederava i pokua samoubojstvo Cali na Cne<sre0u# umjesto opasnih tableta popije tetkine multivitaminske tablete\<! "akon toga upie te*aj engleskog jezika# gdje upozna 'istera >rndi0a! Skupa *ekaju tramvaj !!! F zavrnom prilogu autorica se sa svojom mamom# tetom# sekom# susjedom 'ajom# )en*em i gospoom :armilom neuspjeno konzultira o kraju romana! "e uspijevaju se dogovoriti!

PRINE JE IPAK DOJI 9teCica E e) ! ral'ama 1i ota Polemi!nost Bte7i*e =vek zra*ali se prije sve'a u parodi!nosti. 3nato! svom uva"avanju trivijalno', 4ubravka 3'rei& uspjela je istodobno zadr"ati i !vrstu to!ku odmaka od s#ematiziranosti prepoznatljive za trivijalan tekst. Kriti!nost nije izre!ena samo posrednim stavom, nepristajanjem na trivijalno, ne'o i izravnim preispitivanjem sve'a to obilje"ava kliejiziranu svijest. :vaj tekst polemi!ki se odnosi prema !injeni*i da trivijalna svijest neke naj#umanije ljudske osobine, poput "elje za boljim i lijepim, intimni# nadanja i stra#ovanja, 'otovo obavezno ( banalizira. 4o pri#vatljivi# vrijednosti valja se sto'a ( probiti, a 3'rei&kin tekst !ini to raznim narativnim strate'ijama 1npr. udar na one narativne to!ke to ljubavni roman i !ine trivijalnim tivom2. Njezini ljubavni*i tek su plone li!nosti, ablone svedene tek na jednu svoju razinu 1Bo7er, 6rokrilni, 5ntelektuala*2. Karikiranje je u!injeno u tolikoj mjeri da mno'i osvrti tvrde kako je rije! o parodiziranju !itavo' "anra ljubavno' romana. 3'rei&kina sklonost trivijalnim "anrovima u potpunosti se zapravo uklapa u iroko rasporstranjenu postmodernisti!ku te"nju razbijanja otre opredijeljenosti visoke i trivijalne literature, u te"nji najprije brisanja 'rani*a to i# dijeli, a potom nji#ova preplitanja 1!ime trivijalna dobiva na di'nitetu, a visoka na vitalnosti2. Parodiza*iju u Bte7i*i =vek valja tra"iti u na'laenom odmaku od trivijalni# oslona*a, koji se iskazuju tako to se trivijalni elementi toliko prena'laavaju da se dobiva nji#ov karikiran, komi!an oblik. 4ubravka 3'rei& spisatelji*a je izrazito maniristi!ki# literarni# poteza. 9vaki njezin prozni tekst je na ovaj ili onaj na!in impli*itna poetoloka rasprava, a jedno od sredstava kojim se to posti"e jest 'usto zasi&enje te proze intertekstualnim uporitima1-/. 3pravo u ba#tinovski s#va&enoj intertekstualnosti ( kao dijalo'izam1-1, treba potra"iti i od'ovor na pitanje zato Bte7i*a pose"e za Alaubertovom &ospoom
18!

<u$ovito se poi*ravi lju)i+em kao popularnim 'anrom trivijalne literature, autori#a svoju junakinju Mte4i#u *radi po u"oru na krojne arke, nekad nei"ostavni dio 'enski$ (asopisa. ?a svom kroja(kom terminolo*ijom, roman slijedi svoju "adanu 4ormu, dok se unutar nje otvara iroko polje autori(inom ismijavanju literarni$ klieja, ali i suvremene #ivili"a#ije, skrojene prema pravilima masovne komunika#ije i op+e estradi"a#ije. 7nji'evna kritika %e+ic 7&ek dr'i jednim od paradi*matski$ djela $rvatske postomoderne i nje"ina R'ensko* pismaR.
(Mirjana :urii+D po*ovor u <. =*rei+D TEEI7A 7VEK 1 RALJAMA ;IVOTA2 Veernjak"&a bibli"%eka, 3a*re), 211 .)
1!1

Interteksutalnu utemeljenost nala"imo i ranije, ve+ u Marinkovi+evu Kikl"* ili ?lamni*ovoj ,"lj"j *"l"&ici $rabr"s%i/ 1!1 I9 je prema Ja$tinu o)lik dijaloke rela#ije i"me&u Rtu&eR i Rsvoje rije(iR, pri (emu se ra"vija djelatan suodnos, odnosno dijalo* u u'em smislu, polemika i sli(no.

212
Bovar5. 6im se potezom naime uspostavlja izravna koresponden*ija dvaju tekstova, pri !emu poslije takva !ina niti jedan ne ostaje isti. 3 neku ruku je Bte7i*a =vek u raljama "ivota tek ina!i*a *ijenjena romana o 7ran*uskoj madame. Gli i obrnutoQ ( jednostavno, usporedbom dvaju tekstova sti"e se do dekanoniza*ije jedno' klasi!no' knji"evno' mjesta, pa na vidjelo izlazi da se &ospou Bovar5 mo"e !itati i kao tekst trivijalna uporita. 6ako se uvi8a neto doista zna!ajno+ trivijalna potka visoke knji"evnosti. 5sto tako se ozbiljno relativizira 'rani*a izme8u trivijalne i visoke knji"evnosti te pokazuje kako termin trivijalno doista valja s#vatiti kao mo'u&i opis strukturni# obilje"ja odre8ena knji"evno' teksta, a ne kao mo"ebitnu proudbu nje'ovi# umjetni!ki# vrijednosti. 3 ,avrnoj obradi modela, spisatelji*a upozorava na 7abluranu sli!nost bajki i svoje'a teksta, !ime lako mo"emo do&i do npr. ( bajke o Pepelju'i 1ali se ovdje prin* ne pojavljuje na bijelom konju, ne'o ( parodijski ( !eka tramvaj2, a budu&i da se ne ustru!ava spomenuti niti imena Be#erezade i Penelope, potvr8uje se da 'ovor o jednom tekstu uvijek 'ovori i o dru'om, posredovanom tekstu. Fe& samim uzimanjem romana u ruke, !itatelju se name&e !injeni*a da pred sobom ima tekst koji mo"da i nije nita dru'o do 'usta mre"a spojena od razni# prozni# 7ra'menata, nastala fizrezivanjemf iz neki# dru'i#, ve&i# *jelina pa se kroja!ko nazivlje, koje 3'rei& ovdje upotrebljava, !ini doista prikladnim za tu svr#u. fKroja!kimf uputama o kretanju kroz tekst na po!etku romana, podnaslov Pat*#Work storE1-,, potvr8uje se i dodatno razra8uje. 3mjeno "on'liraju&i la"nim autorstvom, pripovjeda! na kraju teksta priznaje da je kao nada#nu&e za froman o tipka!i*if poslu"io navodni dnevnik izvjesne Pat Pat*# iz Londona, 1888. 5zmiljeno se tako potpuno zaodjeva u ru#o e'zaktno', 7i*tion oponaa 7a*tion pa postaje 'otovo nemo'u&e razlu!iti jedno od dru'o', to je postupak vrlo dobro uklopljiv u Jor'esovu maniru.
1Felid ]eki&+ >)-&FS%9- 2FK-9(?-# "aklada Benja, >ijeka, 1--0.2

DORSIRANJE RO8ANA*REKE+=- CD644< Po*etak i kraj romana uokvireni su dnevni*kim zapisima pripovjeda*ice# koja opisuje kako 4B/ ih godina putuje na knjievne susrete diljem svijeta i muku mu*i s iijasom kojega lije*i u toplicama! Sredinji i najve0i dio romana smjeten je u zagreba*ki hotel a(ntercontinentala# gdje se od W! do 4! svibnja D64A! odrava 'eunarodni susret knjievnika! Pojavljuje se veliki broj likovaH od doma0ih C'inistra Ckoji kao doma0in pazi da se sve odvija u redu i istovremeno ima odnose sa svojom ljubavnicom 9andom<# mladog neuspjelog pisca Pipe >inka# knjievnog kriti*ara (vana )jutine te jo nekih doma0ih pisaca# do predstavnika stranih zemaljaN od onih iz biveg isto*nog blokaH +eha :ana ,dlazila# dvojice 2usa .roina i Saponikova# do starog >rancuza i navodnog dalekog >laubertovog roaka :eana Paula >lagusa i mladog -merikanca 'arca Stenheima<! %pisuju se njihove diskusije# posjet tvornici kobasica koja treba pribliiti radnicima knjievnike# a knjievnicima radnike kao potencijalnu knjievnu publiku# osveta nekolicine enskih spisateljica kojima je svojim otrim kritikama na ulj stao )jutina te dugih razgovora o IsavrenojJ -merici Ciz Pipove perspektive< i dosadnoj 8uropi koji se vodio izmeu Pipe i 'arca! oma0ini CPipo i 'inistar< u razgovoru sa gostima C'arcom i >lagusom< potrudili su se da ocrne sve to je doma0e u korist zapadne IsuperiornostiJ!
1!2

Valja primijetiti i da je "na(enje leksema *a%c$<"rk vrlo sli(no "na(enju leksema tekst C tekst kao tkanje. 1!% Ve+ samim naslovom, ovaj je roman ironijski i parodijski o)ojen. <o krajnji$ je mo*u+nosti iskoriten sav poten#ijal postmodernisti(ko* repertoaraD meta4ik#ionalnost, autotemati"a#ija, autore4eren#ijalnost, #itatnost, intertekstualnost, intermedijalnost, ... = 4ormi romana u romanu, svako je po*lavlje i"vedeno u dru*om 'anrovskom o)ras#u (dnevnik, $oror, lju)i+, porni+), a svaki od prika"ani$ likova predstavnik je odre&eno* tipa ('enomr"a#, karijerist, uli"i#a ...).
(Mirjana :urii+D po*ovor u <. =*rei+D TEEI7A 7VEK 1 RALJAMA ;IVOTA2 Veernjak"&a bibli"%eka, 3a*re), 211 .)

21%
"a samom po*etku jedan od sudionika# :ose 2amon# umire nesretnim slu*ajem u bazenuN +ehu ,dlazilu ukradu rukopis njegovog ivotnog djela nakon *ega on pokua samoubojstvo# ali uspije samo pro*istiti eludac laksativom# jednog od 2usa zavede be*ka studentica rusistike Sabina Pulhar itd! 2adnja se privodi kraju odlaskom sudionika susreta# a 'inistar umire od infarkta# *uvi na vijestima vijest o vlastitoj smrti koju je podmetnuo stari >lagus sa svojim tajnikom# zapravo mo0ni bogata koji je bio uzrokom ve0ine zavrzlama koje su se dogaale!

Pri!a je to o pis*ima i nji#ovim svjetovima, lo*irana u stvarni prostor za'reba!ko' #otela 5nter*ontinental, u vrijeme )e8unarodno' susreta pisa*a 1-83, u posljednjem desetlje&u so*ijalizma. 6o vrijeme ovdje slu"i za neobi!nu knji"evnu i'ru sa "anrovima i konven*ijama. 3 okvire romana ova knji'a upisuje 'ra8u dovoljnu za nekoliko knji'a, razvija sudbine ve&e' broja junaka i kombinira !itav niz "anrova preuzeti# iz kanonske knji"evne tradi*ije, ali i popularne kulture. 5z romana ne prepoznajemo samo smijenu zbilju nae neposredne prolosti, so*ijalizma sa ljudskim likom, ne'o i na'ovjetenu budu&u zbilju koja ve& postaje naom sadanjo&u.
14ubravka 3'rei&+ >%2S(2-":8 2%'-"-/28K8# Konzor & Samizdat B63, ?a'rebOJeo'rad, ,//1.2

ERN DIJA:OLIINI 8AIAK Dor#iran'e romana re)e 6ekst ovo' romana or'aniziran je u dva dijela, !ime je !itatelju omo'u&eno da ve& i vizualno razlu!i onaj dio romana koji !ini prozirni prsten i 7unk*ionira poput vanjsko' okvira *jelokupno' teksta, od dru'o', opse"nije' dijela romana, koji se nalazi unutar postavljeno' okvira. 6akva struktura djeluje poput romana u romanu, to potvr8uje i razdvojenost 7abularni# tijekova. 3 navednom prstenu !itatelj se upoznaje s naratorom ( 4ubravkom, koja &e bilje"iti pojmove iz svakodnevi*e, u obliku dnevni!ki# zapisa, a dio romana koji se nalazi unutar prstena zapravo je ona proza koju narator1i*a2 spominje u prvom dijelu N fs !vrstom namjeromf da &e 'a napisati. lavni pokreta! svi# 7abularni# zapleta je @ean Paul Ala'us, 7ran*uski sudionik >az'ovora, a kao klju!no pitanje romana name&e se i klju!no pitanje postmoderne+ pitanje is*rpljenosti knji"evno' jezika tj. pitanje knji"evne ori'inalnosti. 6o se potvr8uje nizom srodni# pitanja to se javljaju kao posljedi*a 7abularno' pojavljivanja takvi# prota'onista kao to je Ala'us. Pisa* kao demijur' u knji"evnim tekstovima ne samo da nije i!eznuo, ne'o se i u izmijenjenim okolnostima samo iznova potvrdio. :vdje se 3'rei&ka upustila i u razmatranje mjesta pis*a u drutvenom okru"ju, odnosno u ra!lambu odnosa izme8u pojedin*a nal'laene osobnosti i vlasti, a za#va&anje u to!no odre8enu i prepoznatljivu stvarost, odnosno #iperboliziranje u isti*anju osobina tipi!ni# za pojedine osobe iz lokalne za'reba!ke sredine, nije dru'o do potez uobi!ajen u parodijskom postupku. :slanjaju&i se na parodiju, autori*a je u roman uplela i neke ne ba bezazlene drutvenokriti!ke primjedbe, koje vrlo !esto iskazuje kroz usta prota'onista romana. f:ri'inalnost prepisivanjaf jedan je od klju!ni# postulata na kojima 3'rei& nastoji izna&i vlastito prozno pismo pa se koristi Alaubertom i Jor'esom, kao dvama razli!itim na!inima dosizanja istovjetna *ilja+ ori'inalnosti. Fe& sam naslov romana 'ovori nam da imamo posla s tekstom koji se oslanja na neka iskustva romana rijeke. 6o zna!i da je nje'ova struktura poli7oni!na. Pred !itatelja se dovodi mnotvo prota'onista koji omo'u&uju iri za#vat u tekstom nazna!enu problematiku. 6o omo'u&ava i prepletanje veliko' broja sudbina. No leksemom f7orsiranjef si'nalizira se postojanje odmaka+ razvoj 7abule npr. ne prenosi u potpunosti na!in razvijanja

21
7abule u romanu rije*i ( 7abularna rasprenost pokuala se prevladati stalnim su!eljavanjem s na!elom to ekonomi!nije or'aniza*ije teksta. lavni prota'onist, @ean Paul Ala'us uobli!en je tako da priziva u usporedbu prota'onista golanda, prota'onista Jul'akovljeva romana 'ajstor i 'argarita. :sim to'a, pojedine sekven*e 3'rei&kina romana iz'ra8ene su po uzoru na sli!ne u 'ajstoru i 'argariti. :ba prota'onista putem dijaboli!ni# manipulatora sudbinama mali# ljudi iskazuju uvijek aktualnu pri!u o odnosu knji"evnosti i vlasti, odnosno o polo"aju pojedin*a u ri'idno ideolo'iziranom, totalitarnom drutvenom sustavu. Gutori*a se !esto poziva poznavanje, ne samo intertekstualni#, ne'o i ire ( inermedijalni# iskustava 1usporedbe s 7ilmovima npr.2. >orsiranje romana reke tako predstavlja onaj tip knji"evnosti koja bez osje&aja manje vrijednsoti upija razli!ita prozna pisma, tvore&i svojevrsni midum *ompositum. Nji#ovom osmiljenom, prije sve'a 7unk*ionalnom upotrebom na'laava se upravo nadre8enost sinteti!ko' na!ela, kao obilje"ja koje se nalazi u samim temeljima 3'rei&kine skripture. No pritom je va"no re&i i to da nije sve u prepoznavanju ono' to tvori spomenuti mieum compositum. @ednako je va"no, ako ne i va"nije, u koju je svr#u to upotrijebljeno. 9amo se sintetskom nado'radnjom poznati# elemenata mo"e sti&i do fori'inalnosti prepisivanjaf.
19elid =eki0H >)-&FS%9- 2FK-9(?-# "aklada Benja, >ijeka, 1--0.2

DR$M$

Radovan !v4i (1921)

>o8en je u ?a'rebu. Pjesnik i dramski pisa*, zabranjivan prije i poslije 55. svjetsko' rata. 1-0%. uspijeva do&i u Pariz 'dje otada "ivi. Nje'ov tetar odlu!no prekida dotadanju dramatur'iju, to jednako vrijedi za Da%! 11-%12, Kral'a Gor$ogana 11-%32, Ka&etana Oli era 11-%%2, Vo$ni)a &ob'e$ni)a 11-%%2, A) ari' 11-062 te Ai[ai! ili 8o6i ri'e"i 11-8/2. Neki komadi najprije su bili uprizoreni u Aran*uskoj, a tek potom u Hrvatskoj i dru'im zemljama. 5vi&eva kazalina djela pod naslovom Teatar, objavljena su u ?a'rebu tek 1-$8. Poeziju zapo!inje Narci#om, poemom zaplijenjenom 1-%,. po nalo'u Gnte Paveli&a. Prije odlaska iz bive @u'oslavije u vlastitoj nakladi izdaje Tan)e 11-0%2. Kasnije mu izlazi niz pjesama u Aran*uskoj. Nakon dvadeset 'odina preu&ivanja, u ?a'rebu mu je 1-$%. objavljen izbor pjesama Erno. 4jelo >adovana 5vi&a na antipodu je intelektualni# moda, kao npr. zbirka !lanaka i intervjua A ne&o rat 11--/2. Hrvatsku dramatur'iju triedeseti# 'odina ,/. stolje&a, u kontekstu koje se javlja 5vi&ev teatar, tvore dva toka. Prvi je tok polemi!ko' su!eljavanja sa svojevrsnim vi8enjem drutva, kako 'a je odredila fkvalitativnaf Krle"ina 'lembajevska dramatur'ija, dok je dru'i tok tok poetske teatralnosti na razvojnom prav*u simboli!ke dramatur'ije Fojnovi&a, Je'ovi&a do kozmi!ko' ekspresionizma @osipa Kosora. Kraj trideseti# 'odina obilje"en je potpunom preva'om polemi!ko' toka. 5vi& se pojavljuje u trenutku kada #rvatski teatar, zaokupljen djelotvorno&u ideje i stava, odustaje od potra'e za spe*i7i!nom teatralno&u. :n se zasniva na posljedi*ama paradoksa+ to vie lirski subjekt dezertira svijet povijesni#

21kompromisa prema nekom svom apsolutnom odmaku, taj svijet mu se to "e&e osve&uje. 9u!eljavanje s tiinom jedna je od 'lavni# sastavni*a 5vi&eva teatra, kao i nje'ova pisanja *jelini.
KRALJ GORDOGAN CD61A< Drama ! &et "ino a Kralj &ordogan odlu*io je ubirati porez od svojih podanikaH sve one koje plate porez obiljei odsijecanjem uha# a one koji ne plate *upanjem oka! ,ajedno sa svojim +upa*em %*iju i 2eza*em Fiju# &ordogan dolazi do )une koji odbija platiti porez# ali L da izbjegne kaznu# ponudi kralju u zamjenu *udesni sir koji 0e ga u*initi nevidljivim! &ordogan nasjedne na smicalicu# a )una za to vrijeme pobjegne! F Bijeloj kuli# duboko u umi zato*ena je Bijela# k0i Bijeloga kralja# koju je zato*io &ordogan! %na i*ekuje &ordoganovog sina .inatina koji bi je trebao osloboditi# ali kad se on pojavi# ona biva razo*arana njegovom skromnom ljeptom i kovr*avom kosom! (pak# moli ga da ubije svoga oca# kralja &ordogana# kako bi oslobodio prijestolje i njih dvoje dobili kraljevstvo! .ri seljaka svaaju se ispred &ordoganove pala*e oko toga kome pripada njiva! Kralj im sve oduzima i zatim ih pogubi! .inatina baca u tamnicu# a on i*ekuje viteza koji 0e ubiti &ordogana i spasiti i njega i Bijelu! &ordogan priprema vjeanje .inatina! )uda je poginuo u padu! Fhva0ena je i Bijela pa ih krvnik po &ordoganovoj zapovijedi oboje vjea! 9itez izjavljuje .ibelici ljubav! F posljednjem prizoru &ordogan ostaje sam# nema vie *ak ni )ude# sve je prazno! %n odlazi u umu i sje*e stablaH acaf# caf# caf# cafa!

3 doba fbuke i bijesaf 55. svjetsko' rata, "ivot se mo"da najbolje mo"e izraziti, para7raziraju&i 9#akespearea N fbajkom koju idiot pri!af. 6akva je bajka Kralj &ordogan. 9na'a ove drame le"i u lu*idnosti i !udesnosti nje'ova odmaka od blisko' polja aso*ija*ija i predlo"aka. ordo'an dolazi iz zama'ljene, ali ipak kristalno jasno strukturirane dubine narodne pri!e+ otimlju&i, ordo'an ostvaruje sustavni plan likvida*ije svijeta ( svi# podanika, "ivotinja i stabala. =ilj mu je zamijeniti sve to, biti dokinuti svijet, jer samo na taj na!in mo"e biti svijet. )eta7orom se ordo'an opisuje kao nita to elejski beziz'ledno postaje neto ( pukom kvantitetom koja ne prelazi u kvalitetu.
1?vonimir )rkonji&+ .8-.-2 2- %9-"- (9T(K-. po'ovor u >. 5vi&+ .8-.-2, ",'$, ?a'reb, 1--8.

Marijan Matkovi (1915 1985)

>o8en u Karlov*u, u ?a'rebu diplomirao pravo. u Je!u i Parizu studirao povijest umjetnosti i knji"evnost. >adio kao intendant HNK, tajnik >azreda za suvremenu knji"evnost u @G?3 te bio urednik !asopisa >orum. Pozornost na sebe skrenuo je ve& svojom prvom dramom, Sl!"a' mat!ranta 2agnera. 9ljede&i# osam drama u'lavnom su jedno!inke. 6u su jo i dvo!inke Na )ra'! &!ta i Va0ar #no a. 1-6,. pojavljuje se nje'ov tripti# I bogo i &ate, !iji je sredinji dio drama Hera)lo. Gnti!ki je mit u suvremenoj drami, ve& s po!etka stolje&a o!ita reak*ija na naturalizam pret#odno' vremena, u !emu opa"amo jasnu autorsku "elju za preruavanjem suvremene slike svijeta u anti!ko ru#o, sve u *ilju njena, to jasnije' i nadasve aktualnije' obrisa. 3 pravilu se tu uvijek radi o #umanisti!kim idealom slobode inspiriranom podtekstu.
HERAKLO 1 elo# Jeo'rad, 1-0$.2 Drama ! < "ina

21.
2adnja se zbiva na $eraklovom dvoru u .esaliji! $eraklo je razo*aran promaeno0u svoga ivotaN s gaenjem gleda svoj vlastiti kip i lani mit izgraen o njemu! F tome ga pokuava razuvjeriti njegova ena ejanira# a slijepi pjesnici neuspjeno ga pokuavaju opjevati! .u je i njihov sin $ilo i njegov u*itelj# rob Poliks! $eraklo odlu*uje oti0i u svoju posljednju pustolovinu# na ratni pohod u 8haliju! .ri mjeseca poslije $eraklo se vra0a u pobjedni*kom pohodu s velikim ratnim plijenom i zarobljenom 8uritovom k0erkom# a sada njegovom robinjom# lijepom :olom! Poliks koji se vra0a zajedno s $eraklom prepri*ava pjesnicima ratne dogaajeH vojsku su zapravo predstavljali volovi# bikovi i krave\ :ola se zgraa nad runo0om $eraklova kipa# a ejanira je odlu*uje udati za svog sina $ila! Kad $eraklo saznaje da je umjesto njega zapravo ratovao njegov dvorjanin )iha# potu*e se s njim i )iha pada mrtav! Poliks bjei# a $eraklo# uavi u plamen rtvenog oltara# kao rtvu bogovima prinosi samoga sebe!

)otivska je podlo'a Heraklu demisti7ika*ija bo"anstva i svjesno oduzimanje aureole posve&enosti. 4ramu o Prometeju 1koja !ini prvi dio tripti#a ( bogovi pate2 zamijenila je drama o Heraklu, budu&i da je upravo Heraklo bio onaj #eroj to je spasio Prometeja od 'rozni# muka, ustrijelivi orla koji mu je neprestano kljuvao jetru. 3nato! silnim slavopojkama i obmanama svoji# podanika, Heraklo s#va&a da vie ne mo"e biti i da nije onaj #eroj kojim 'a smatraju ( on s#va&a promaenost svo'a "ivota i svoji# opredijeljenja u njemu. )atkovi& je autor i nekoliko eseja, u'lavnom inspirirani# dramskom knji"evno&u 14r"i&, =esare*2, nje'ovom velikom knji"evnom ljubavlju ( )atoem, ali i op&im kulturnoNpoliti!kim kontela*ijama.
1Nikola Jatui&+ PS$K D1D, ?a'reb, 1-$6.2

Ranko Marinkovi !vo Bre4an (1936)

1vidi biljeku o )arinkovi&u+ Knjievnost od D6W3! do danas 7 P2%,-2

>o8en u Fodi*ama, kolovao se u Bibeniku, a diplomirao ju'oslavistiku u ?a'rebu. odinama je radio kao predava! #rvatsko' jezika i knji"evnosti u ibenskoj 'imnaziji, a od 1-83. je umjetni!ki voditelj ibensko' kulturno' *entra. Prozu po!inje objavljivati 0/Ni# u Tibenskoj reviji, ali i raditi u dramskoj du"ini ;Kolo< pa se nje'ova knji"evna aktivnost sve vie isprepli&e s kazalinom umjetno&u. @o i danas prepoznaje 'a se prvenstveno kao dramsko' pis*a. Prva nje'ova drama Prote!# angine!# ostala je neobjavljena i neizvedena, dok mu je prvi objavljeni dramski tekst 7ilozo7sko' usmjerenja Ietiri &o$(emne ri'e)e 11-$/2 proao 'otovo nezapa"eno. Gli je nje'ova ;'roteskna tra'edija< Pre$#ta a Hamleta ! #el! 8r$!0a Don'a 1napisana 1-60, tiskana u Kolu 1-$1. i iste 'odine praizvedena u 564Nu2 izazvala burne reak*ije, u rasponu od brutalne politi!ke *enzure do knji"eno kriti!ki# atributa prijelomne drame u povijesti novije' #rvatsko' dramsko' teatra. Nje'ovi dramski tekstovi 1npr. Ne"a#ti i na Dilo(oC#)om Ca)!ltet!/ Anera/ S e"ana e"era ! &ogrebnom &o$!(e6! i dru'e2 sakupljeni su u )n'igama Grote#)ne trage$i'e 11-$-2, No e grote#)ne trage$i'e 11-8-2 i Tri $rame 11--32. roteskno se kod Jreana posti"e spajanjem ideoloki i *iviliza*ijski nepomirljivi# opreka, poput

21/
biblijsko' mita o Kristovoj mu*i i ideolo'izirane atmos7ere @NG u komadu ViHen'e I#!#a Kri#ta ! )a#arni V>P> <@OS> 6emeljni postupak u Jreanovoj dramatur'iji je situiranje klasi!ne dramske pri!e u suvremeni kontekst. 3 srazu klasi!ne drame pisane visokim stilom i siromane, polupismene 4almatinske za'ore nastaje najve&i dio Jreanova opusa. :kuao se i kao s*enarist 1napisao s*enarije za Papi&ev 7ilm Pre$#ta a Hamleta ! #el! 8r$!0a Don'a/ I(ba itel' i Ta'na Ni)ole Te#le2. Najve&i uspje# posti'li su 7ilmovi koje je na temelju Jrenavi# s*enarija re"irao nje'ov sin Finko Jrean+ Ka)o 'e &o"eo rat na mom oto)! i 8ar0al. >omane je po!eo pisati -/Ni# 'odina, s naj!e&im obras*em pustolovno', avanturisti!ko' romana. 3 romanesknom prvijen*u Ptice nebe#)e 11--/2, 'lavni likovi su dvoji*a besku&nika i varali*a, dok u I#&o i'e$ima ne)ara)ternog "o 'e)a prikazuje "ivotni put 'lavno' lika od 1-18. do 1--/, daju&i usporedo i presjek politi!ki#, ideoloki# i so*ijalni# mijena. >oman A#tarot% 1,//12 aktivira Jreanovu knji"evnu maniru reinterpreta*ije klasi!ni# tekstova, te u njemu autor preoblikuje 7austovski motiv ;u'ovora s 8avlom< i smjeta 'a u povijesne prilike Hrvatske u ,/. stolje&u. :kuao se i u novelisti*i 1P!)otine, ,///2, te esejisti*i 1O#no na na"ela mo'eg $ram#)og #!#ta a, 2epublika, 1--62.
PREDSTAVA HA8LETA A SELA 8RDA9A DONJA CD6GW, objavljeno D6XD< ramski je tekst podijeljen u dva dijela i pet slika! 2adnja se zbiva WB/ih godina u izmiljenom selu 'rdua onja u almatinskoj zagori! %drava se sastanak 'jesnog aktiva sela koji je sazvao 'ile Puljiz! rug Puljo obavjetava seljake da je na redu kulturno/prosvjetna aktivnost! rug 'a*ak eli organizirati kazalinu predstavu u selu kojom bi bila prikazana Inaa socijalisti*ka stvarnostJ# ono pozitivno i ono negativno! Prepirku seljaka prekida seoski mo0nik 'ate Bukarica L Bukara koji nareuje da se predstava mora pripremiti! Prihva0en je i prijedlog druga Timurine da to bude Shakespeareov I$amletJ# odnosno I-mletJ# kako ga on zove! ,a vrijeme pri*anja sadraja# dolazi seoski momak :oco Tkoki0 i optuuje Bukaru da je namjestio da njegovog nevinog oca uhite zbog krae iz zadrune blagajne! F drugoj se slici :oco sastaje sa Puljinom k0eri# a svojom zaru*nicom / -nom! -na moli :ocu da prihvati ulogu $amleta jer 0e ona biti %felija pa 0e se mo0i vie viati! :oco je uznemiren jer mu je otac u zatvoru# ali ipak pristaje! Bukara postaje Klaudije# kr*marica 'ajka*a kraljica &ertruda# Puljo Polonije# 'a*ak )aert# dok je Timurina komentator! "a prvoj probi zapo*inje rasprava o revolucionarnosti I-mletaJ# te Bukara prisiljava u*itelja da promijeni tekst tako da I-mletJ bude Ipredstavnik radnika i seljakaJ! .re0a scena odvija se nekoliko dana kasnije! Bukaru uznemiruje :ocino ponaanje i boji se da :oco ne otkrije kako je on zapravo utajio zadruni novac! Prislukuju0i nakon probe# *uju kako :oco prenosi -ni svoje otkri0e Bukarine pronevjere! -na ga moli da odustane od razotkrivanja# ali on ne pristaje! F drugom dijelu u*itelj Tkunca i :oco razgledavaju kostime i u*itelj otkriva :oci da ga je -na izdala! Proba se pretvara u pijanku# a :oco optuuje -nu da ga je iznevjerila i napada Bukaru! F petoj slici seljaci probaju posljednji prizor# a :oco u sceni njegova dvoboja s 'a*kom kao )aertom# stavi 'a*ku no pod grlo i natjera ga na priznanje da ga je Bukara natjerao da spali knjigu rashoda koja bi dokazala nevinost :ocina oca! "o uto dolazi seljak s vije0u da se :ocin otac ubio u zatvoru! :oco nasr0e na Bukaru seljaci ih razdvajaju# a nitko ne staje na :ocinu stranu! %n odlazi# a seljaci pjevaju sve do mraka te se *uju zadnje replike Bukare i TkunceH IKoje je ugasija svi0uV Ko je ugasja svi0uVJ / ISvjetloM Fpalite svjetloM SvjetloMJ

?bo' prevratni!ko' odnosa prema knji"evnom jeziku i tradi*ionalnom standardu #rvatske drame, mno'i je smatraju jednim od najbolji# dramski# tekstova u NHK. Novina je u koritenju jezika kao djelatno' dramaturko' !imbenika, a ne kao prenositelja obavijesni# se'menata ili indikator drutvenoN povijesno' miljea. :d nastanka do praizvedbe prolo je vie od pet 'odina. >adi se o

218
'rotesknoj tra'ediji, travestiji i preradbi jedne od najslavniji# svjetski# tra'edija, 9#akespeareova $amleta. Jrean otkriva primitivnu lo'iku koja vlada u jednom 'eo'ra7skom prostoru, o'oljuje mentalitet primitivno' politi!ara koji je na vlasti da bi stekao korist za sebe, a ne zato da brine o op&oj dobrobiti. Jukara je oli!enje ;'rabe"no' mentaliteta< koji prisvaja bilo koju ideolo'iju da bi maskirao osobne interese te Jrean tako stvara djelo izrazito obilje"eno konkretnim prostorom i vremenom te nje'ovim osobinama i manama.
1)8K.(2- ")-"F# S5s Print, ?a'reb, ,//,.2

!van "%5ek (1915)

>o8en je u ?a'rebu, a matematiku, 7iziku i 7ilozo7iju studirao u ?Yri*#u, Leipzi'u, Parizu i ?a'rebu. Poslije 55. svjetsko' rata posve&uje se znanstvenoistra"iva!kom radu na podru!ju 7izike. @edan je od utemeljitelja 5nstituta za 7ilozo7iju znanosti i mir @G?3. Rlan je HG?3 i dobitnik brojni# na'rada na podru!ju 7izike, znanosti i 7ilozo7ije. Gutor je romana D o'e i(meH! ratni% lini'a 11-0-2, Proce# #tol'e6a 11-632, A &r om lic! 11-602, Hereti) 11-602, S e &o"in'e i(no a 11-$/2, E[traor$inari!#+=? 11-$%2, Ot)ri6e ! i(g!bl'enom remen! 11-8$2, Kr!n#)i # 'e$o) ! Hebrango ! #l!"a'! 11--/2, :!na Jan!#a Pannoni!#a 11--,2. 1-$1. objavljuje Drame 18ira)!l, Hereti) , A )a#arni na r!b! 0!me, A &re$#obl'!, Ot&a$nici2. 6u je i knji'a 9ANproze EPR eCe)t 11--02. 9upekove drame potvr8uju predod"bu o nje'ovu kazalitu kao teatru uprizorenja, apela, razobli!avanja i ostvarivanja, ostvarivanom na zasadama i na!elima #umanizma. 5ako smjetena u povijesne okvire, 9upekova dramska djela nisu povijesna u smislu #istorio'ra7sko' poimanja, jer on ne primjenjuje selek*iju 'radiva niti polazi samo od objektivni# #istori'ora7ski# kriterija, ve& i knji"evni# i #umanisti!ki#. 6ako u drami $eretikD6W, koja 'ovori o splitskom nadbiskupu, 7izi!aru i *rkvenom re7ormatoru, prete!i ekumensko' du#a, )arku Gntunu de 4ominisu on tra'a za 4ominisom u nje'ovu vremenu, na'laavaju&i pritom ono po !emu je 4ominis zna!ajan i aktualan u naim danima.
HERETIK CD6G4<D6G 2adnja se odigrava u .vravi SantR/-ngelo u 2imu DG31# s retrospektivama u Splitu DGBA! i DGDW# te na londonskom dvoru :akova (! godine DG3D! "akon smrti svoga zatitnika# pape &rgura [9# koji ga je bio razrijeio ekskomunikacije i prigrlio poslije povratka iz )ondona# ominis je zato*en u 2imu od strane novog pape# Frbana 9((( te podvrgnut ispitivanju# s ciljem da se# poput &alileja# odre*e svojega nauka! Posao oko priznanja papa povjerava kardinalu Scaglii# to ovaj nevoljko prihva0a boje0i se ruenja vlastitog ugleda! F 2imu ominis nakon mnogo vremena susre0e sestru >ides# s kojom se prvi put susreo u Splitu DGBA! rama se retrospektivno vra0a u Split# dvadeset godina unatrag# kada ominis polemizira s plemi0ima ele0i poraditi na irenju obrazovanja te iznosi slobodne ideje# kao i nepovoljne ocjene o papi i crkvenom hijerarhijskom ustroju! Pele0i slobodno tiskati svoju novu knjigu# ali i pomiriti rimokatoli*ku i anglikansku crkvu# ominis odlazi u 8nglesku gdje biva primljen s visokim po*astima# ali nakon to kralj :akov ( otkrije njegovu koresponednciju s papom &rgurom [9 Ckoju je vodio bez kraljeva znanja< biva ocijenjen kao veleizdajnik i protjeran! .ako je naposlijetku izgnan od strane obiju crkava / anglikanske i rimokatoli*ke! F posljednjem prizoru
1!

EH%ra"r!inari s se )avi "rinsko4rankopanskom urotom. =" dramu Here%ik, ?upek je napisao i istoimeni roman, 1!. IRa!I2 JAZ12 DJD, 3a*re), 1!.8. <rama Here%ik nije podijeljena na (inove,
1!-

21!
ominis umire to onemogu0uje Frbana 9((( da provede inkvizicijski postupak! 'eutim papa odlu*uje da ga *ak i mrtvog spali i tako trijumafalno ozna*i po*etak svog pontifikata!

:dstupaju&i od linearno', kroni!arsko' nizanja do'a8aja, kakvo promi!e povijest, te primjenjuju&i retrospek*ije, 9upek pomi!e zaplet s razine do'a8aja na razinu kompozi*ije i 7orme, !ime dodatno individualizira svoj pripovjedni izraz.
1Jranko He&imovi&+ PS$K D11, ?a'reb, 1--0.2

"lo odan najder (1948)

>o8en je u ?a'rebu. 4iplomirao 7ilozo7iju i an'listiku. :bjavljuje od 1-6$. @edan je od osniva!a 11-682 i du'o'odinji urednik kazalino' !asopisa Prolog. Gutor je niza drama, me8u kojima se isti!e knji'a Kamo 11-$82, u kojoj su sadr"ane drame+ Ne)i Jona/ J!ra' #e bori &roti # etog (ma'a/ Proto)ol (a Kamo a/ T%ali'in bi'e#/ Kamo / #mrto&i# i Di'ale)ti")i Anticol!mb!#. 4rame posve&ene Kamovu u toj knjizi 'ovore o nje'ovim odnosima s onodobnim kazalitem.
KA8OV/ S8RTOPIS+=S CProlog# D6XX< Cre#)a Po*etak drame dogaa se u Barceloni D6DB# u bolnici aSanta ?ruza gdje umire mladi :anko Poli0! ,bivanje se potom retrospektivno vra0a u rodnu ku0u Poli0evih na Suaku! :ankov otac# -nte Poli0 je bakrotirao i vjerovnici odnose sve vrijedne stvari iz njihove ku0e! ,bog neprimjerena vladanja i loih ocjena# :anko je izba*en iz gimnazije pa ga otac alje u senjski konvikt a%egovi0ianuma# gdje takoer dolazi u sukob s nadreenim sve0enicima i u*iteljima! F ,agrebu se upoznaje s Kitt5 i 'ihom te sudjeluje na demonstracijama protiv bana $hdervgr5ja# zbog *ega je osuen na tri mjeseca zatvora! Potom se pojavljuje kao prosjak na vjen*anju Kitt5 i )eondarda >arkass5a! "akon to mu otac umre od raka# Kamov se pridruuje putuju0im glumcima# a neko vrijeme bavi se i prodajom asingericaa po )ici! rugi dio drame po*inje opet u Barceloni D6DB# gdje umiru0em Kamovu u posjetu dolaze 'iha i "epoznati! "a kraju se# u dijalogu s Kamovom# pojavljuju i Silvije Strahimir Kranj*evi0 te -! &! 'ato! Kitt5 u crnini ide na vlastitu svadbu! rama zavrava s Kamovljevom majkom# &emmom# koja iz velike daljine doziva :anka!

Miro -avran (1961)

>o8en u ornjoj 6rnavi u 9lavoniji. 9tudirao dramatur'iju na GKA6 u ?a'rebu. >adi kao dramatur', a potom i ravnatelj 6eatra 564, 'dje pokre&e i vodi s*enu 9uvremena #rvatska drama. :d 1--,. "ivi kao pro7esionalni pisa* te pokre&e !asopis Plima. 5dejni je za!etnik 11--02 i stalni pisa* E&ilog Teatra. 4ebitirao je 1-83. s dramom Kreonto a Antigona, a potom uspjeno realizira i Arotni)e/ L'!ba i Georgea 2a#%ingtona, No6 bogo a, Ie%o 'e Tol#to'! re)ao (bogom i dru'e. 1-8-. objavljuje knji'a pripovijedaka 8ali neobi"ni l'!$i te prvi roman ;abora l'eni #in ili AnHeo i( Omorine. Kasnije nastaju i romani Ka)o #mo lomili noge, Klara, 8argita ili &!to an'e ! no i 1i ot i J!$ita. 6ijekom devedesti# javlja se i sa nekoliko prozni# knji'a za dje*u. Komedijom 8!1 mo'e 1ene 11--12 zapo!inje komedio'ra7ski niz. 1--%. re"ira 'rotesku Paci'ent $o)tora Dre!$a. 1--0. dramu Ka$ !mire gl!mac. ,///. pie dramu S e o 1enama, a ,//1. roman J!$ita. 4evedeseti# 'odina nje'ove drame bivaju izvo8ene u brojnim svjetskim kazalitima
1!/

<rama je podijeljena na dva dijela, s ni"om pri"ora.

221
pa avran postaje najizvo8eniji #rvatski pisa* u svijetu te dobitnik brojni# knji"evni# na'rada. 5ako je kazalite ,/. stolje&a op&enito obilje"eno avan'ardisti!kim tipom inovativnosti, osporavateljski usmjerenim prema idejama 'ra8ansko' teatra, avranova osporavateljska 'esta ne samo da nije avan'ardisti!ko' karaktera, ne'o !ak ne'ira iskustva koja je avan'arda nametnula kazlinim institu*ijama. za'ovaraju&i model u kojemu je sva pozornost 7okusirana na dramski tekst i 'luma!ko umije&e, dok je ulo'a redatelja 'otovo neprimjetna, u potpunosti podre8ena pis*u i 'lum*u.1-8
KREONTOVA ANTIGONA CD64A< Drama+==
,ahvaljujem na suradnji Sofoklu# -nouilhu i Smoleu C'! &!<

Pele0i se dokopati apsolutne vlasti# Kreont se eli rijeti cijele obitelji kao potencijalnih pretendenata na prijestolje pa je tako i -ntigonu osudio na smrt! %na ne razumije zato je osuena i zbog *ega 0e biti kanjena bez krivnje! "o prije nego umre# Kreont eli da -ntigona odigra dramu koju je on napisao Ctekst -ntigone koju poznajemo kao heroinu<! Prihva0anjem toga teksta -ntigona mijenja svoj odnos prema smrti i vie se ne boji umrijeti te misli da 0e ispijanjem otrova prije Kreontove reije pomutiti njegove namjere! "o nakon to je ve0 progutala otrov# Kreont joj saop0ava kako njegove namjere ne mogu biti pomu0ene# jer ako ne0e -ntigona# ostaje jo (zmena koja 0e pristati da ulogu odigra do kraja!

3 ovoj reinterpreta*iji mita o Gnti'oni, autor je iznevjerio svaki #orizont o!ekivanja. avranov Kreont izjedna!ava ljudsko drutvo i kazalite, a tu ideju kasnije &e varirati i ostatak nje'ova opusa 1o svijetuOdrutvu kao kazalitu2. Kreont je redatelj montirano' pro*esa, a Gnti'ona "rtva izmanipulirano', izre"irano' ure8enja svijeta, i od te predodre8enosti sudbinom ne mo"e pobje&i. Pristaju&i na u!enje ulo'e u toj drami, ona se mijenja i miri sa smr&u. No kad je ve& si'urna da &e ispijanjem otrova unititi Kreontovu predstavu, on joj, prije ne'o padne mrtva saop&ava kako nje'ove predstave nikada ne dolaze u pitanje jer &e si'urno 5zmena pristati na nje'ove uvjete. 6ako kraj ispada pesimisti!an, ali avran zapravo samo dosljedno provodi ideju o uzaludnosti pojedin*a u totalno izmanipuliranom poretku svijeta. 3 drami se izdvajaju tri tematska *iklusa+ N vlast i mo&, ljubav te umjetnost 1Nik!evi&2 ( to &e kasnije postati opsesivne teme avranova stvaralatva.
1Gna Lederer+ P-2.(.F28 ,- &)F'?8. Po'ovor knjizi+ )iro avran, % -B2-"8 2-'8# 'K, ?a'reb, ,//1.

6ada Ka4telan (1961)

>o8ena u ?a'rebu. 4iplomirala je klasi!nu 7ilolo'iju i dramatur'iju. :d 1-8$. dramatur' je za'reba!ko' HNK. 3 knji"evnosti se javila 1-$8. knji'om pjesama Hrana (a &tice. :sim drama, pie televizijske i 7ilmske s*enarije, a kontinuirano se bavi i preradama 'r!ki# drama 1Pre$ ratima Ha$a Dram#)e &rera$be E!ri&i$a, 1--32. Njezini dramski tekstovi+ G tek se vjen!ali, Gda'io, Posljednja karika, Giga i n'e(ini s velikim se uspje#om izvode u kazalitu.
GIGA I NJE;INI CD66W< Drama ! tri "ina Prema moti ima romana dGiga :ari6e ad 8ilana :ego i6a
1!8 1!!

Velimir Viskovi+D Re* blika, !E11, 1!!/. Kre"n%"&a An%i-"na nije podijeljena na (inove,

221
&iga u svojoj spava0oj sobi razgovara s nepostoje0im 'arkom# onakavim kakav je bio prije odlaska u rat i kakvog ga zamilja ve0 osam godina! ala ga je i slubeno proglasiti mrtvim# a oca mu smjestila u ludnicu! olazi vra*ara (rina -leksandrovna Bessmertna! Fz pomo0 karata prori*e joj mnogo krvi i nesre0u u skoroj budu0nosti! 'arko *itavo vrijeme gatanje Bessmertne gleda s ironijom! &iga gubi ivce i moli Bessmertnu da ode! F &iginu salonu razmjeteno je &iginih sedam prosacaH 'ika Peruzovi0# Parko Babi0# >redd5 Kratz# -nelo $ervoji0# Bela Balako# Time Simeoni i Pero Sambolec! %ni meusobno razgovaraju# povremeno se svaaju0i jer se svi bore za istu enu! 'arko i dalje sve promatra kao nestvarni lik daju0i povremeno &igi sugestije o proscima! &iga odlazi da malo prilegne ostavljaju0i prosce da *ekaju# nakon *ega 0e donijeti odluku o svom izboru! "akon nekog vremena dolazi sluavka >ranciska i moli gospodu da se raziu jer je &iga dobila migrenu! :utro! Prosci su razmjeteni oko &iginog kreveta! 2aspravljaju koliko &iga kojemu od njih posve0uje panje! (znenada se na vratima pojavljuje neznanac s bradom! .o je 'arko koji se doista vratio\ Prije no to je uao u &iginu sobu# uspio je vidjeti brojno cvije0e i darove kojima su prosci obasipali &igu pa je posumnjo u njezinu vjernost! &rubo odbija njezin zagrljaj i opija se! "a kraju ipak eli provjeriti &iginu vjernost i djevi*anstvo# a to moe u*initi samo na jedan na*in pa pijan nasr0e na nju! &iga ga odbija i u borbi ubija revolverom! Sve je puno krvi# a 'arko je sada doista mrtav! Prosci nude svoju pomo0 u zatakavanju zlo*ina# ali ih &iga sve otjera! %pet napuni pitolj htiju0i si pucati u usta! -li prije nego to to u*ini# opet joj prilazi 'arko# nepromijenjen# kakav je bio i prije! Fzima revolver i zagrli &igu! ,agrljeni lee na divanu dok se sputa zavjesa!

:no to ve"e Je'ovi&a i Katelanovu jest pojam fpisano'a teatraf, sinta'ma kojom je Joris 9enker ozna!io rakurs !itanja upravo Je'ovi&eva dramsko'a opusa. dakle kao ftekstove koji ve& u sebi, kao svoj primarni sadr"aj, nose virtualnu kazalinu predstavu, koji su njezin i samo njezin opisf ,//, dakle, u spe*i7i!nosti svoje dramske strukture, samo pisano teatar. 3 s*enskom prostoru i'e i njezini# ispreli&u se stvarni i 7ik*ionalni likovi ( koji su projek*ija 'lavne junakinje ( i'e Jari&eve. 6ako je i'a neprestano u dijalo'u s 7ik*ionalnim )arkom i on je izme8u nje i njezini# sedam prosa*a prisutan sve do pred kraj tre&e'a !ina 1kada se vra&a pravi )arko2, pa s*enski prostor 1obratno2 postaje napu!en 7ik*ionalnim pros*ima iz i'ine 'lave. i'a i njezini nije adapta*ija prozno'a predloka ve& inovativna i smjela dramska reinterpreta*ija motiva i likova iz Je'ovi&eva romana.
1Gna Lederer+ % 2-'-'- )- 8 K-T.8)-". po'ovor u+ Lada Katelan+ +8.(2( 2-'8# ",'$, ?a'reb, 1--$.2

P78"#!.V9 Drago !vani4evi /19:; < 19112

Spseudonimi 1kao slikarQ2+ Ea$ena#/ Albert Jor$anT antolo'ijske pjesme+ Ple#a"ica/ Pani)a ! &a3#age!/ Igre na e ro&#)om ma#)enbal!/ Pre$ #tolicama #!$aca/ Pari( ! grl!/ Na&o)on &rila(imo mor! &omirl'i o/ To 0to #am/ :e( na#lo a/ Pol'!bac/ 8o' $i$ \ P'e#ni)/ A #&omen Vla$imir! Vi$ri6!/ 8etaCi(i)a III>/ I$e0 # o'im &!tem/ Dr!ga #lobo$a
211

Joris ?enkerD ,e-"&i9e& scenski s&ije%. 9eatrolo*ijska )i)lioteka, Hrvatsko drutvo ka"alini$ kriti(ara i teatrolo*a, 3a*re), 1!8/.

222

>o8en 1-/$. u 6rstu, a kolovao se u 6rstu, ?eni*i, na 9uaku i u 9plitu. 3 Jeo'radu je diplomirao 7ran*uski jezik i komparativnu knji"evnost, a doktorirao je u 5taliji. Resto je boravio u Parizu, 'dje se bavio slikarstvom. Nakon povratka u domovinu radi kao 'imnazijski pro7esor, a kasnije predaje na luma!koj koli. Gktivno sudjeluje u N:JNu, a poslije oslobo8enja bavi se ponovo kazalinom peda'o'ijom te ure8uje !asopis 6eatar. 4obitnik je 'otovo svi# ve&i# knji"evni# na'rada. 3 prvoj 5vanievi&evoj pjesni!koj 7azi otkrivamo nadrealisti!ke i #ermetisti!ke elemente i utje*aje. 3 njima ponajprije prepoznajemo postupke i stileme karakteristi!ne za europsku avan'ardu, ali ujedno otkrivamo i nove neponovljive vrednote, prepoznatljive kao nje'ovu vlastitu ina!i*u avan'ardizma, u kojem je udio ira*ionalno' stro'o doziran i o'rani!en. ?a razliku od ve&ine svoji# kole'a vrnjaka koji se u sku!enim me8uratnim uvjetima nisu mo'li osloboditi tipi!ni# provin*ijalni# kompleksa i o'rani!enja,/1 on se, borave&i u 5taliji i Aran*uskoj, napajao europskom kulturom na samim njenim izvorima. 6o me8utim nimalo nije umanjilo intenzitet nje'ove sa"ivljenosti s rodnom 'rudom pa svoju prvu zbirku metonimijski naslovljuje ;eml'a &o$ nogama 11-%/2. >adi se o opse'om nevelikoj zbir*i sa sa"etim pjesmama ostvarenim slobodnim sti#om, me8u kojima je osobito zanimljiv Kr a i #onet, posve&en kazalinom redatelju Jranku avelli, 'dje 5vanievi& iznosi jednu od svoji# temeljni# preokupa*ija obilje"eni# vezama to postoje izme8u svijeta i pozorni*e, "ivota i predstave, zbilje i iluzije. ?a nje'a su ljubav i "ivot dramati!ni, a u sr"i je umjetni!ko' djela obvezatna 1dramatska2 tenzija. =ijeli jedan tematski kru' 5vanievi&eve poezije obilje"en je zna*ima i predzna*ima Gpokalipse 'dje otkrivamo svu stra#otu ljudsko' pada 1"e pla*e uma2, mnotvo leeva 1Poslije pokolja sunce# 2azmrskano2. Lo'ori, robijani*e i 'robovi uop&e !esta su tema nje'ovi# pjesama, koje djeluju kao metonimijski memento zlo!ina, ali i simbol otpora i #rabrosti !ovjeka da po'leda sudbini u o!i i da je prezre ( u ime !ovje!nosti. ?birka Hi#tori'a 11-$%2 obiluje 7ra'mentarnim op&eljudskim prizorima one!ovje!enja i otu8enja !ovjeka od !ovjeka i od drutva, a u Gla#inama 11-6-2 nalazimo rukovet satiri!ki# "aoka, nonkom7ormisti!ki upereni# u svim prav*ima. Nje'ova satira je najuspjenija kad je dru"ena s #umornom jezi!nom i'rom, a najslabija kad je najozbiljnija 16en"era2. 4ru'i zna!ajan tematski kru' inspiriran je europskim 'radovima, osobito Parizom, za koje'a je bio ponajvie vezan i koji 'a je najvie impresionirao, ali i Fene*ijom, >imom, Airenzom, Gmstedamom, a onda i 9plitom, Hvarom i ?a'rebom. 3 zbir*i J!ba 11-6/2 sabrane su 5vanievi&eve !akavske pjesme u kojima je prisutan povratak u djetinjstvo i rodni kraj, to je dodatno stimulirano !akavskim idiomom. 6u su i nje'ove pjesmeNreminis*en*ije na pjesnike+ Stari &i#ni) 1na 3mberta 9abu2 i Pi#ni) 1na Gntu =ettinea2 te Tino e metamorCo(e i Po#l'e$n'a Tino a metamorCo(a 1na 6ina 3jevi&a2, kao i mnotvo ljubavni# pjesama 1Na r!ci ti #!nce/ Ali ti #i ! )i0i ! 'etr! ! li#t!2. 9va poetska ostvarenja 4ra'e 5vanievi&a svjedo!e o neusa#loj inven*iji i kreativnosti te duboko zadiru u bitnost svijeta i u bi&e !ovjeka. )anje je eksponiran prozni i dramski dio nje'ova opusa. otovo sve novelisti!ki radove sabrao je u knjizi Karte na #tol! 11-0-2, od koji# treba izdvojiti novele 8a'$an na $o% at r!)e 1ina!e prva nje'ova objavljena proza2, Rolan$ i
211

7ao npr. 7o"ar(anin i I. A. 7ova(i+,

22%
Po#li'e (abora a te Len'in ! ACrici, Ra%man'ino ] Koncert (a )la ir ! c minor!/ o&> +, i dru'e. :kuao se i dramom L'!ba ! )oroti 11-0$2, ve& podnaslovom odre8enom kao inten*ionalno antianti'onskom 1jer prota'onistikinja )arta, za razliku od 9o7oklove Gnti'one, izdaje brata neprijatelja i predaje 'a u ruke revolu*ionarne pravde2. Pisao je i za dje*u, dok je nje'ov kriti!koNesejisti!ki rad manje poznat.
1Flatko Pavleti&, PS$K# D3W, ?a'reb, 1-81.2

Kao pjesnik, dramati!ar, prevoditelj, urednik i slikar, 5vanievi& pripada kru'u najve&i# imena #rvatske poezije u dru'oj polovi*i ,/. stolje&a. Gn'a"iran pjesnik i #umanist, !ovjek eruptivne "ivotne sna'e i iroke kulture pro"ete mediteranskim du#om, stvorio je mno'obrojne antolo'ijske sti#ove obilje"ene nadrealisti!kom i apokalipti!kom vizijom svijeta, jezi!nim eksperimentima, za!udnim analo'ijama i meta7orama. Napajaju&i se ekspresionizmom i europskom avan'ardnom poezijom, lu*idno i skladno spajaju&i svoj nadrealisti!ki slikarski i pjesni!ki svijet, opjevavaju&i slike iz djetinjstva na !akavtini te napose istinski "ive&i svoje pjesnitvo, ovaj je pjesnik #rvatskoj knji"evnoj batini ostavio !itav niz upe!atljivi# i nezaobilazni# pjesni!ki# ostvarenja.
14ra'o 5vanievi&+ P:8S'8# 8e libris, ?a'reb, ,//,.2

9linko Delorko (1910 2000)

antolo'ijske pjesme+ pjesme+ ;abora l'eno # 'etlo/ ; !)/ Pe'(a1/ ;a &re$a%a

>o8en je 1-1/. u 9plitu, ali je naranije djetinjstvo proveo u Kistanjama. ?avrio je ju'oslavistiku i 7ilozo7iju u ?a'rebu. Neko vrijeme radio je kao pro7esor, a 1-0/N1-$0 radi u 5nstitutu za narodnu umjetnost, 'dje je prou!vao nau narodnu poeziju. 3mro je u ?a'rebu ,///. 'odine. 4elorko je bio pjesnik, pripovjeda! i prevodila*. 3 knji"evnost 'a je 1-,6, objavljivanjem prve pjesme 1Ra ni2 u 'ladosti, uveo Gntun Jara*, a od tada je objavljivao u brojnim knji"evnim !asopisima, od Knjievnika do Savremenika. Fa"an je nje'ov doprinos prou!avanju #rvatske usmene knji"evnosti 1pred'ovori izdanjima o narodnoj poeziji u PS$K2, a s 4ra'utinom 6adijanovi&em uredio je antolo'iju $rvatska mlada lirika 11-332. Preveo je i dru'i dio 4anteova 2aja3B3, te niz sti#ova Petrarke, Griosta, 6assa i dru'i# talijanski# pjesnika. 1-31. javio se, s 'rupom autora3BA u knjizi Liri)a 0e#torice, 'dje je bio zastupljen sa est pjesama. Prvu samostalnu zbirku objavio je 1-3%. pod naslovom P'e#me, a dru'u, Ra#t!1ena E!ter&a, 1-3$. 4elorko je prije sve'a pjesnik duboki# unutarnji# treptaja, revni zapisiva!, detalja svoje intime, sklon matoevskom bije'u iz konkretno' do"ivljaja neskladnosti "ivota u poetski svijet apsolutne ljepote i #armonije. Poeziju do"ivljava kao jedinu obranu vlatita "ivota te se u nje'ovim pjesmama !esto sve svodi na samoispovijesti i napokon osobno vo8enje razrjeenja problema. :na proizlazi iz romansko', prvenstveno talijansko' versa i uvjerenosti da je sti#, poezija uop&e slikovno otkri&e i nepo'reivo zr*alo vlastite nutarnjosti. Jara* je primijetio da se se nje'ova poezija ^sva is*rpljuje u tra"enju naj7iniji# nijansa inidividualni# !uvstava`. )otivi samo&e i sna izdvajaju se kao klju!ne tematske rije!i ove poezije 1 rvored# "akon odlaska# Bijeg2. :ni se katkada proiruju na motive

212 21%

Prijevod je "apo(eo Mi$ovil 7om)ol, ali *a je smrt sprije(ila da *a "avri. I. Trol, V. 7ova(i+, M. Matijevi+, J. Perovi+ i <. 9adijanovi+.

22
pejza"a3B1, pa se, ne slu!ajno, jedan opus u 2astuenoj 8uterpi zove ua i pejza, kia postaje sinonimom pjesnikove boli 1 ad2, a jesen predstavlja odsjaj ele'i!ni#, tu"ni# raspolo"enja, dok se vjetar 1vrlo !est u 4elorkovoj poeziji2 javlja kao simbol kretanja, enetr'ije i "ivota 1'olba2. Nakon zbirke 2astuena 8uterpa, objavio je jo est knji'a poezije, me8u kojima se isti!u poslijeratne zbirke S i'etli i tamni #ati 11-612 i Lir#)i E$en 11-602. ?a nji# je karakteristi!an motiv boli 1kao svojevrsno' sublimirano' osje&aja "ivota2 te mora 1kao simbola !e"nje za daljinama, znati"elje i nemira2. 6reba spomenuti i nje'ove prozne pokuaje, iako je svoja najbolja ostvarenja napisao u sti#u. Nje'ov prozni opus, sakupljen u nevelikoj zbir*i ;go$e &oreme6ene #re6e, boluje od nedostatka neposrednosti, ori'inalnosti i "ivotne uvjerljivosti.
1)iroslav Bi*el, PS$K DA6, ?a'reb, 1-8,.2

Viktor Vida (1913 1960)

antolo'ijske pjesme+ S!1an' remena/ Sar)oCag II/ Ar)a$a/ E[ oto/ Sta)lena #&irala/ S rgn!ti car/ Primorci na$ %ra#tom/ ara \ AnHeo mrt i%/ Tri )ral'a/ Ti'elo no6i/ Proroci/ O$la(a) bogo a

>o8en u Kotoru, a maturirao u Pod'ori*i. Nakon mature odlazi s roditeljima u ?a'reb i diplomira ju'oslavistiku i talijanistiku. Potom radi kao knji"ni!ar u talijanskom institutu u ?a'rebu. Po!etkom rata je suplent realne 'imnazije, dok zapravo radi na >omanskom seminaru Ailozo7sko' 7akulteta. 1-%,. odlazi u 5taliju, a 1-%8. sa obitelji seli u Gr'entinu. Pivi u Juenos Giresu i radi kao dr"avni !inovnik. 1-6/. "ivot zavrava samoubojstvom, ba*ivi se pod vlak. Fida je bio poznat kao eks*entri!an i du#ovit !ovjek, boem N nimalo sli!an onome kakav je bio u svojim pjesmama, tako da mu je poezija za "ivota u'lavnom prola nezapa"eno. 6ek poslije smrti i posmrtno' izdanja nje'ovi# Sabrani% &'e#ama u Juenos Giresu, po!eli su se !e&e javljati !lan*i o njemu i nje'ovoj poeziji. 9vojim dvjema zbirkama S emir o#obe 1Juenos Gires, 1-012 i S!1an' remena 1Juenos Gires, 1-0$2 stekao je pjesni!ki u'led u irokim slojevima #rvatske emi'ra*ije. Novija #rvatska poezija ne poznaje pjesnika u !ijem je djelu u tolikoj mjeri u'ra8ena nje'ova intima, ne poznaje tako !itljivu potresnu poetsku ispovijed kao to je !itamo u #ermeti!kim Fidinim sit#ovima. Premda #omo'eno, nje'ovo pjesni!ko djelo dijeli se na dva dijela+ na poetske po!etke 1odnosi se na pjesme ispjevane u domovini do 1-%,.2 i na mno'o ve&i, ra7iniraniji opus, ve&inom objavljen u Gr'entini. 3 njima je nesumnjivo najsna"niji motiv smrti 1Poslanica mrtvog# Bokelji putuju# .unel# %trovane lokve2 te motiv !e"nje za pejza"ima prole mladosti i zasjenjenim idilama davno'a djetinjstva. Bto se izraza ti!e, susret sa za'reba!kim boemskim kru'om okupljenim oko Ljube giesnera i Niki*e Poli&a, bio je za Fidu presudan. :slobodio 'a je iroko' baladeskno' slobodno' sti#a pa preuzima nji#ovu vezanu stro7u, pri'uenu

21

=*lavnom u smislu kako je pej"a' u $rvatsku knji'evnost unio MatoD isprepletenost unutarnje* raspolo'enja sa slikom pej"a'a i do'ivljaj pej"a'a kao odra"a pjesnikove nutrine.

22muzikalnost i zvonkost 1Kavane# Kavane i zimske ve*eri# Pjesma o drevnim lulama i sonet Pokoj vje*ni *ovjeku bez autobiografije2. 3 emi'ra*iji se nije politi!ki isti*ao pa je ona u'lavnom pridonijela postizanju nje'ove ve&e zrelosti, su'estivnosti te !vr&em i bo'atijem izrazu. Prisutna je i reli'iozna komponenta nje'ove poezije koja os*ilira izme8u katoli!ke likovne estetike i panteisti!ko' #umanizma+ Jo' s vremenom postaje nasuna Fidina potreba i jedini su'ovornik. Fida je pisao i pjesme u prozi, proznu poeziju 7eljtone i eseje, ali osim eseja o talijanskom nobelov*u 9alvatoreu nuasimodu, e!a#imo$o ili o$ie#'a liri)e 11-6/2 i jedine novele Ta'no &o#lan'e 11-012, sva ostala proza ima u'lavnom dokumentarnu vrijednost.
1)arijan )atkovi&, PS$K DA6, ?a'reb, 1-8,.2

7%re Ka4telan (1919 1990)

antologijske pjesmeH S i'etli0 ! tmini/ TiC!#ari/ San ! )amen!/ Je(ero na ;elengori/ Ra#tana)/ Ja$i)o )a )amena/ Kon'ani)/ Kr i b!ra/ Vra1$a/ 8rt ac ! )!6i/ Sebe i$o i #no i$o/ T)an'e \ Er eni )on'/ Kon'ic be( )on'ani)a/ Kori'en >o8en je u ?aku!*u kraj :mia. imnaziju je polazio u 9plitu, a Ailozo7ski 7akultet u ?a'rebu. 1-%/. objavljuje svoju prvu zbirku Er eni )on' 1s ilustra*ijama Cde )urti&a2. Poslije rata u kojem je sudjelovao na strani lijevi# sna'a, nastavlja studij te obavlja niz uredni!ki# i knji"evni!ki# du"nosti. :d 1-%-. radi na Ailozo7skom 7akultetu, a 1-00. brani doktorsku diserta*iju o liri*i G. . )atoa. te zatim du'i niz 'odina radi kao predstojnik katedre za teoriju knji"evnosti. Nekoliko 'odina boravio je i na parikoj 9orbonni kao lektor #rvatsko'a jezika. Nakon umirovljenja 1-8/. postao je redovni !lan HG?3, a do smrti je obnaao du"nost ravnatelja 5nstituta za knji"evnost i teatrolo'iju HG?3. 3mro je u ?a'rebu 1--/. 5zvorite Katelanova pjeva po!iva u sna"nome jastvu, koje je, unato! te"njama za nje'ovim o'rani!avanjem, oduvijek bilo is#odite i temelj pjesnitva. :no se kod Katelana pokazivalo kao zamiljeno, snovito i nje"no razdvajanje dru'ima spoznati# pretpostavki !ovjeka i svijeta. >adi se o bo'atom svijetu nastalom na presje*itu ontoloki#, onti!ki#, drutveni# i individualnopsi#oloki# pojmova zbilje. 5 kod nje'a se poimanje zbilje sabire u pojmu zavi!ajnosti. Fie mu je stalo do potvrde puta u prapo!elo, do 5skona ne'oli do zatvaranja u arcanum kakve potvr8ene, sve ako i potrebne istine. 9vijetu Katelan pridaje svojstva rata, ljubavi, slobode i smrti ( kao unutranje' kozmosa nje'ove poezije. Nje'ov opus u sebi sabire 'otovo sve poznate poten*ije #rvatsko' pjesnitva pa i ono' anti!ko'. )o"emo tu prona&i pjesme ak*entaske, silabi!ke, ak*entatskoN silabi!ke, besjedovne i sinta'matske osnove, kao i pjesme u prozi. @ure Katelan objavio je est pjesni!ki# zbirki, kao i nekoliko 'ra7i!ki# mapa 1u suradnji s raznikm 'ra7ilarima i ilustratorima2+ Er eni )on' 11-%/2, Pi'etao na )ro ! 11-0/2, :iti ili ne 11-002, 8alo )amena i &!no #no a 11-0$2, S)o&'e ! t o'im o"ima 11-6%2, Ot orena &'e#ma 11-$62, Di l'e o)o 11-$82, ;a 'et (a e&etion 11-8%2, S e &la o/ nebe#)i &la o 11-8-2.
1Gnte 9tama&, po'ovor u @ure Katelan+ P:8S"(T.9%# &lobus, ?a'reb, 1---.2

22.

Vesna Par%n (1922)

antolo'ijske pjesme+ :ala$a &re arenog c i'e6a/ 8ati "o 'e)o a/ Kon'ani)/ San/ Ti )o'a ima0 ne ini'e r!)e/ Dom na ce#ti/ A#n!li mla$i6/ Ot orena rata/ D'e i"an#t o/ D'e"aci &o&ra l'a'! org!l'e/ Sonet o #re6i/ :a)l'a \ :ila #am $'e"a)/ Ti'elo i &rol'e6e/ R!'an/ San o "i#to6i/ Ka# o&#'e$n!ti%/ Re##!rectio +==-> >o8ena je 1-,,. u ?larinu. Judu&i da joj je obitelj "ivjela u tekim materijalnim uvjetima, ve&i je dio djetinjstva provela kod tete u Jio'radu na moru te u Bibeniku i 9plitu. Fe& 1-3,. objavila je prvu pjesmu u -nelu *uvaru, a zatim 1-38. u 8a!kom listu Sjeme. 3pisala je romanistiku u ?a'rebu, ali je studij morala prekinuti zbo' po!etka rata, da bi nakon rata upisala 7ilozo7iju, ali studij nije zavrila zbo' bolesti 1pobolijevala je od ti7usa2 i nesretne ljubavi 1VQ2. Nakon rata u'lavnom "ivi u ?a'rebu kao slobodan knji"evnik, a 6/Ni# 'odina boravi u Ju'arskoj 'dje je imala jedan brak. 9ada "ivi u ?a'rebu. Na knji"evnoj s*eni Parun se pojavljuje u punom sjaju svojom zbirkom ;ore i i%ori 11-%$2 Kao mladena!ka zbirka, nastala pod jakim dojmom nedavni# ratni# zbivanja, ona nije donosila dublje spoznaje o svijetu, ali se uzbu8ivala pred nje'ovom ljepotom ili strepila pred neskladom koji je naruavao tu ljepotu. =ijelu zbirku pro"imaju dva osnovna osje&anja+ s jedne strane "ivi osje&aji mladosti i "ivljenja, a s dru'e, vi#ori rata i prisutnost smrti ( !e"nja za sre&om okru"ena mno'im nesre&ama. ?a razliku od kasniji# zbirki, u ,orama i vihorima Fesna Parun nije okrenuta sebi ne'o vanjskom svijetu, prizorima iz "ivota, vremenu i prirodi, a sebe vidi u stvarima koje je okru"uju ( sva slikovitost njezine poezije izva8ena je iz prirode i njezine 7lore i 7aune. Frlo je !est i djetinji u'ao 'ledanja i to iz razlo'a to je samo u djetinjstvu sadr"an bla"eni svijet neznanja i radoznalosti, dok zrele spoznaje donose te"inu i 'or!inu. >at Parun vidi kao ruitelja primarni# ljepota, a o ratnim zbivanjima 'ovori odozdo, iz mali# stvari, iz dje!je perspektive, to tim pjesmama daje posebnu dra" i neposrednost 12at# "eprijatelj# Balada prevarenog cvije0a# ijete je ugledalo smrt2. Pjesmom 'ati *ovjekova, prepunom oja8enosti i 'or!ine, Fesna Parun je dala sna"an protest protiv zlo!ina i zla u !ovjeku. 3nato! svemu navedenom, ,ore i vihori u tadanjoj su kriti*i bili otro napadana zbirka te kasnije postali primjerom nemila kriti!ko' promaaja. 4o"ivljavanje svijeta kod ove pjesnikinje !esto vu!e svoje korijene iz romatnizma i simbolizma. Njeno se do"ivljavanje ne zasniva na temeljnim i razbistrenim spoznajama ne'o na neposrednim dojmovima i raspolo"enjima koja se nerijetko prenose u vizualne slike, oplemenjene unutranjom muzikom. Najve&i dio njene meta7orike blizak je npr. romanti!aru Lamartinu, a njezine slike u'lavnom nisu dubinske ne'o u'o8ajne, 7luidne ( ne idu u dubinu, ne'o u'a8aju prije sve'a !ulima. 4ru'a njezina zbirka P'e#me 11-%82, nastala je u'lavnom kao ^isprika` tadanjoj kriti*i koja ju je napala u pret#odnoj zbir*i, ali ona je, iz dananje perspektive, daleko manje uspjela od prvijen*a. 9edam 'odina kasnije izlazi zbirka Erna ma#lina 11-002 u kojoj &e Paruni!in talent bljesnuti u punom svjetlu. :va zbirka donosi ponovno vra&anje pjesnikinje sebi samoj, ona je vie tradi*ionalna i intimna 1za razliku od modernosti prisutne u zbir*i ,ore i vihori2 otkriva strani i slo"eni svijet

22/
zrele "ene, vje!no lutanje izme8u strasti i bola. 3 ljubavi je sa"eto sve+ ona je za pjesnikinju mjera "ivota i posvemanja patnja. 9voju odanost i nemo& pred tim osje&ajem ljubavi od koje' se #ranila i od koje' je "ivjela ponovit &e opet u zbir*i Koral' ra6en mor! 11-0-2. Njeno "arko pjevanje o ljubavi zavrilo je zbirkom Ro&#t o 11-0$2, nakon !e'a slijedi prili!no blijeda zbirka P!#ti me $a ot&o"inem 11-082, koja je, kao i Koral' ra6en mor! i Ti i ni)a$, natopljena osje&anjem pustoi, jeseni, strepnje i samo&e, a iz sve'a izbija neka pomirenost sa sudbinom. Ljubav, koja ju je najvie pokretala sad se pretvorila u bolno smirenje ( sve je samo sje&anje i "aljenje. 6u nema vie ono' nekadanje' sna"no' unutranje' poti*aja pa je vidljivo 'ubljenje i rasutost, to &e kulminirati u najopse"nijoj Paruni!inoj zbir*i Gong 11-662, sa mno'o sti#ova, a malo prave poezije, mnotvom aso*ija*ija nepovezani# u *jelinu. 6a stvarala!ka kriza prevladana je tek nakon neki# deset 'odina zbirkom A)leti $a1$ 11-6-2, kao i u nekim dru'im zbirkama iz sedamedeseti# 'odina. )o"da najneujedna!enija i najrasutija je zbirka Sto #oneta 11-$,2, vjerojatno zbo' robovanja sonetnoj 7ormi, zbo' !e'a je bilo teko ne zapasti u verbalizam i vrtnju u kru'u. 5skazala se i piu&i satiri!ku poeziju 1A&o)ali&ti")e ba#ne, 1-$62, a s puno uspje#a pie i za dje*u. 3 pjesmama Fesne Parun mo"emo pratiti njezine uspone i padove, krize i nji#ova prevladavanja, ali i izvanredno leksi!ko i izra"ajno bo'atatvo. :d sami# po!etaka Parun je istra"ivala jezik i ispitivala nje'ove mo'u&nosti. Pjevaju&i "ivot, !esto 'a je pretvarala u mitska vi8enja, a u bajkama je tra"ila ljudski "ivotni smisao 1^Piu&i pjesmu, dodirujemo dno bajke.`2. Po svemu tome, Fesna Parun pripada najboljim i najzna!ajnijim pjesni*ima novije #rvatske poezije.
1Nikola )ili!evi&, PS$K# DWW, ?a'reb, 1-8,.2

"lavko Mi)ali (1928)

antolo'ijske pjesme+ 8etamorCo(a/ Ina"e bi # e bilo be#mi#leno/ Prol'e6e be( nam'ere/ Prognana bala$a/ Na #ag!/ b!l'e6i ! #ebe/ Na obali K!&e/ Smrt li06a/ Je#en/ Pribli1a an'e ol!'e/ Io 'e) )o'i 'e o$l!"io/ 8a'#tore/ !ga#i # i'e6!/ Hommage L J> S> :ac% 5+R,@ +=,@7/ D'e"a) # lo&tom/ Po$ri'etlo "!$a/ S G!li ero i% &!to an'a \ :i% $a #e/ S!($r1ana bala$a/ P!t ! ne&o#to'an'e/ Ot)ri6e &ro#tora/ S!$bina &'e#ni)a/ "!$ot orca/ Jo0 malo ne)a #mo/ L!ba (a #t arn! (eml'!/ Atlanti$a/ Di l'i )e#ten/ Are(!'em (na)o e/ Neo$l!"ni A$am

>o8en je 1-,8. u Karlov*u. odinama je radio kao novinar, a bavio se i slikarstvom i 'lazbom. 1-0,. na za'reba!kom 7ilozo7skom 7akultetu pokre&e knji"evni list .ribina, a 1-0%. u vlastitoj nakladi objavljuje svoju zbirku pjesama Komorna m!(i)a. 6ime zapo!inje izdava!ka djelatnost L3)o#a 'dje )i#ali& ure8uje poznatu edi*iju poezije te pokre&e i ure8uje Knjievnu tribinu 11-0-O1-6/2. Nakon to'a nekoliko 'odina radi u .elegramu, a 1-6%. postaje tajnikom 4HK, pokre&e reviju T%e :ri$ge i ,agreba*ke knjievne razgovore. 9astavlja! je brojni# antolo'ija i izbora poezije te dobitnik brojni# knji"evni# na'rada.

228
Prva )i#ali&eva zbirka, Komorna muzika, jedva da se i mo"e okarakterizirati kao knji'a. radi se naime o sve'a 1, pjesama tiskani# u sve!i*i na 16 strani*a, bez kazala i biljeke o pis*u, ali ona se ve&im dijelom svo'a sadr"aja otada u'ra8uje u budu&e pjesnikove knji'e i antolo'ijske izbore. Kao klju!ne teme dominiraju samo&a, tjeskoba i stra#, u'ro"enost i poraz, a motivi "ivota tijesno se isprepli&u s motivima smrti. 5ako je tijekom svoje' stvarala!ko' rada kontinuirano pisao pjesme raznovrsne inspira*ije, me8u njima i ljubavne, )i#ali& je ostao dosljedan u razvijanju svoji# dominantni# e'zisten*ijalni# tema. >adi se o izrazito e'zisten*ijalnom pjesnitvu, on je pjesnik e'zisten*ije, a ne meta7izi!ki nastrojeni tra'ala* za esen*ijama. 9ubjekt )i#ali&evi# pjesama je osamljen i u'ro"en !ovjek, !ovjek u situa*iji, suo!en sa "ivotom ka trajnim izazovom i neprestanom opasno&u. :n nije promatra! ne'o sudionik, a sva 7ilozo7i!nost nje'ovi# pjesama izvire iz sposobnosti poistovje&ivanja u pro"ivljavanju zbiljski# problema i realija pro!i&eni# do univerzalija. 9ubjekt nje'ovi# pjesama je 7rustriran, ali istovremeno i !ovjek tvrde spoznaje, naslanjaju&i se na Nietzs*#ea i nje'ovu pjesni!ku prozu .ako je govorio ,aratustra koja je ostavila dubok tra' u )i#ali&evoj poeziji. 4o puno' izra"aja neprestano dolaze tri 'lavne teme vezane 1. za stra#, jezu i tjeskobu e'zisten*ije. ,. za smrt kao neodvojivu sastavni*u "ivota. 3. za uvi8anje kako je "ivot pojedin*a obilje"en ne samo vitalnim usponom i neizbje"nim padom, ne'o i kona!nim e'zisten*ijalnim neuspje#om i 'ubitkom koji anulira sve po!etne dobitke.,/0 3straen !ovjek suo!en je sa svojim neprijateljima, ponaj!e&e oli!enim u 'oni!ima i krvini*ima, a lirski subjekt otkriva da nije poraz ne'o ba mo"da pobjeda ono naj'ore to se mo"e do'oditi !ovjeku, a to 'a zasi'urno one!ovje!uje. ?avrni stupanj #ajke )i#ali& redovno prikazuje s tra'i!nim is#odom+ "rtva 1kao Ka7kin K. u Procesu2 ne zna za to je optu"uju, biva u#va&ena i prikazana 7iksirana u !asu o!ekivanja neod'odivo blize e'zek*ije 1Fglavnom ne elim# Strijeljanje u zoru# Posljednja no02. 3 tijesnoj vezi s tim je i pjesnikova zaokupljenost smr&u, a u pjesmi Konjanik dominira spoznaja liena svake meta7izi!ke nade+ da je "ivot smrt, a da smrt nije "ivotQ 3 su'lasju s prastarim mitom o padu !ovjeka, u pjesmi Prognana balada )i#ali& konotira sukob dvaju na!ela ( "ivotnosti i do'me, iz koje' do'ma !esto izlazi pobjednikom, iako se ste!evine njezine pobjede ne mo'u nikako petri7i*irati kao trajno stanje. :n nije promi*atelj apsurda, ali je nesumnjivo, kao nijedan moderan #rvatski pjesnik, uspio izraziti !asovita stanja svijesti zaoljuskivane apsurdom "ivotni# situa*ija i nji#ovi# nepravedni# raspleta. 3 sklopu konota*ije apsurda, u )i#ali&evim strukturama !este su oksimoronske 7i'ure za koje 'ra8u *rpi iz niza kontrastirani# tema+ smrt ( "ivot, pobjeda ( poraz, krvni*i ( "rtve zbiljsko ( oniri!ko, patetika ( ironija itd. Gli su'estivnost nje'ovi# sti#ova ne zasniva se samo na ori'inalnoj semanti*i ne'o i na veoma primjerenoj or'aniza*iji 'ra8e, koju karakteriziraju zbijenost i poli7onost. @o jedna bitna osobina )i#ali&evo' pjesnitva jest sposobnost da se i najotr*anije kolokvijalne 7raze uspjeno koriste kao 'ra8a za poeziju 1 (na*e bi sve bilo besmisleno# Ponedjeljak u ulici ?hristine2, !ime pjesnik depatetizira poetski 'ovor putem kolokvijalni# 7raza u 7unk*iji objektivno' korelativa zbilje.

21-

Nasuprot ovim op+im odredni#ama Mi$ali+eve poe"ije nala"i se ?lamni*ova ili Aotov(eva poe"ija koja svoja iskustva R"aodijevaR u dosjetku, i*ru ili 4ilo"o4iju e*"isten#ijali"ma.

22!
)i#ali& je moderan pjesnik, ali u prili!noj mjeri komunikativan, tj. otvoren prema !itateljima. :tvorenost i okrenutost ka empati!ki raspolo"enim !itateljima ujedno je ovdje znak prisutnosti tradi*ionalno' s#va&anja poezije kao komunika*ije nasuprot svim aktualnim #ermetizimima novije anitkomunika*ijski nastrojene avan'arde. 3 nje'ovoj poeziji prevladavaju ideolo'emi nad ikono'ramima. slike su konkretiza*ija ideja, a aso*ija*ije su u'lavnom stro'o lo'i!ki i psi#oloki motivirane. )i#ali&ev lirski subjekt u pravilu je !ovjek u tekoj e'zisten*ijalnoj situa*iji, ali koji, iako utu!en, nije zbo' to'a i dotu!en te pasiviziran. 5 pora"en, on nalazi sna'e da se kontempla*ijom osvrne unatra' i ba*i po'led daleko u budu&nost, s#va&aju&i iz niza do'a8anja da smo svi na kraju na 'ubitku, a da je svr#a "ivota ( neuspje#. :tuda i dramatska napetost koja je bitna sastavni*a svi# nje'ovi# pjesama, a ona se posti"e prvenstveno neprestanim sukobljavanjem suprotnosti, iz !e'a onda proizlaze dublja, dvosmislena zna!enja.
1Flatko Pavleti&, PS$K DG1., ?a'reb, 1-8/.2

!van "la&nig
antolo'ijske pjesme+ Ra$i #e o tom>>>/ Abili #! ga ciglama/ Na br(! r!)! #)!&l'eno
$r!0t ance/ D'etet! #am $o0o ne)a$/ Naron#)a #ie#ta/ :arbara/ 8o#t/ A Roma alla Romana/ Pogle$ # &ro(ora/ Hr at#)i &'e#nici/ dA)o #e #'e6ate/ $e")id \ E anHeli#ti/ Vita No ellatri[/ D a ra(mi0l'an'a/ Ne)a$ #am bio mi0 i # e/ Slaga G!n$!o o &ro0a#t'!/ RaHan'e

1vidi biljeku o 9lamni'u+ Knjievnost od D6W3! do danas 7 P2%,-2

#ikola Mili,evi (1922 1999)

antolo'ijske pjesme+ Tren!ci #itna )i0a/ Va&a' i( )i0e/ Tra1im/ Kao )amen i (eml'a/ ;rcalo/ A ne#t arn! '!tr!/ P'e#ma o #re6i i no inama/ 8o$ra elegi'a \ P'e#ma )amena/ Elegi'a (a mo'e mrt e/ Na bri'eg!

>o8en je 1-,,. u ?ve!anju kod :mia, klasi!nu 'imnaziju zavrio u 9plitu, a Ailozo7ski 7akultet u ?a'rebu, 'dje je i doktorirao, nakon !e'a radi kao asistent na katedri za noviju #rvatsku knji"evnost. :d 1-0-. do 1-61. lektor je #rvatsko' jezika u Jordeaudu, a zatim redoviti pro7esor na za'reba!kom Ailozo7skom 7akultetu. :sim pisanjem poezije, bavio se i prevo8enjem poezije s romanski# i slavenski# jezika. 3mro je u ?a'rebu 1---. 9tvarala!ka kon*ep*ija Nikole )ili!evi&a proizlazi iz mediteransko', klasi!no' i renesansno' knji"evno' naslije8a. Klasi!na kultura razvila je u njemu sklonost prema drevnim poetskim vrednostama i izotrila osje&aj za uzornu !isto&u izraza i lapidarnost oblika, a nesumnjivi su i veliki utje*aji panjolske i #ispanoameri!ke knji"evnosti iz koje je mno'o prevodio.

2%1
)ili!evi& je jedan od prvi# urednika !asopisa Kr!go i s kojim je #rvatska knji"evnost do"ivjela temeljite strukturne promjene. Poetski artizam s mladim naratajem ponovo zadobiva sna'u i postaje temeljnom obuzeto&u u te"nji za du#ovnom slobodom lirsko' izraza. 9tvarala!ko nastojanje nove poezije ja!e se usredoto!uje obnovi pjesni!ko' izraza ne'oli vlastitoj iz'radnji du#a. )ili!evi& svoju strukturalnu obnovu tra"i na !vrstom uporitu knji"evne tradi*ije, to 'a dovodi do stvarala!ko' razbora, a to &e se o!itovati u te"nji za !vrstom, klasi!nom strukturom poetskko' izraza. :n se ne podaje trenutno 7rapantnoj modernosti niti lakoj inspirativnoj improviza*iji. te"e&i za novim izrazom, izvore isto'a tra"i u revaloriza*iji batinjeni# izra"ajni# vrednota. Nje'ov odnos prema tradi*iji te"i njezinoj obnovi, uklju!ivanju u modernu pjesni!ku ekspresiju pa nje'ova poezija uspostavlja ravnote"u izme8u tradi*ije i modernisti!ko' ekperimentiranja. Pjesni!ki po!e*i bili su mu skromni, ali ve& u svojoj dru'oj zbir*i Obe6an'a 1!te (ore 11-062, uspijeva se otisnuti od strukturalno' obras*a rani# sti#ova. 9vaka daljnja zbirka sve dublje zakora!uje u su'lasja izra"aja i u zbilju "ivota, kre&u&i se tematski od bla'i# slikarski# preljeva u odrazima svjetlosti mediteranski# motiva, te preko vje!ne le'ende ljubavi prema zrelosti nje'ovi# najbolji# pjesama. Cmotivna povezanost sa zavi!ajem rezultirala je nizom suptilni# lirski# varija*ija, a ne mo"e se oteti !aru mediternasko' prostora pa tra"i svoj veliki bije' i uto!ite u iluziji daljina sun!ani# #orizonata 1%tok2. 4ru'i tematski kru' )ili!evi&eve poezije !ine motivi ljubavi, koja se ve& u zbir*i %be0anja ute zore preobra"ava u pro7injenu senzualnost. Kru' "ivota po!inje i zavrava s ljubavlju. No trijum7 ljubavi je kratka vijeka. na kraju, ^u zraku iz'ubljena`, ljubavna "elja ostaje "ivjeti bez nas 1 Pelja2. 6radi*ionalni izraz osvje"en je du#om moderne meta7ore i pro7injenom ekspresijom. 4ok je 'lavnina kru'ovake poezije s jedne strane sadr"avala u sebi du# slobode, otvorenosti i ozbiljnost promatranja svijeta, jedan njezin dio nosio je u sebi kli*u dekaden*ije i rastvaranja. Nasuprot takvoj idejnoNeti!koj praznini, osobito prisutnoj u redovima mla8e' postkru'ovako' narataja, )ili!evi& se zauzimao za misaono konstruktivan intenzitet subjektivno' nada#nu&a. Nje'ova misao da su fpjesni*i, a ne vojni*i, sa!uvali ovaj narod u nje'ovoj borbi za opstanakf, postaje jednim od pokreta!a nje'ove stvarala!ke te"nje da pjesni!ka rije! sa!uva dostojanstvo i ozbiljnost umjetni!ke poruke, a misaonst i !uvstvenost N kako je primijetio Jranimir 4onat N doista konstituiraju temeljnu bit ove lirike. 3 okviru tradi*ije, )ili!evi& iskoritava jezi!ne mo'u&nosti kako bi stvorio novu izra"ajnu strukturu. u toj poeziji pro'ovara du# tradi*ije, ali i du# koji u novoj krea*iji "ivi kao moderna lirska struktura. =jelokupnu izra"ajnost svoji# pjesama dodatno je poja!avao metri!kim ritmom i 7onostrukturnim varija*ijama pa je struktura te poezije obilje"ena stro'om ritmiza*ijom i !vrstim 7onolokim skladom, zbo' !e'a se slobodni 'ovor nje'ovi# soneta, iako oblikovan bez klasi!ne 7ormalne s#eme, do"ivljava ^slutnjom ritma`, kao skladna sonetna struktura 1Putnikova pjesma# "a &ri*u# Sonet u krugu2. Pjesma je redovito stro'o odmjerena ar#itektonska *jelina, strukturalno zasnovana na !vrstom na*rtu, a unato! 'usto&i izraza, u svom je lirskom iskazu jasna i izravna. Kao knji"evni kriti!ar i esejist, vjeran impresionisti!koj tradi*iji, )ili!evi& o pis*u i djelu iznosi prije sve'a osobne dojmove, pridr"avaju&i se svo'a stajalita da ^9vako djelo nosi u sebi svoj vlastiti svijet, svoju viziju, svoju poruku, svoju strukturu, pa i svoju teoriju.`
1Nedjeljko )i#anovi&, PS$K# DWG, ?a'reb, 1-8,.2

2%1

7osi5 P%5a,i (1928 1971)

antolo'ijske pjesme+ Na# #e$am bra6e/ ;al'!bl'en ! l'!ba / 8ore/ Tri mo'a brata/ Ne#agraHena )!6a/ 8o' )ri1 # 'e$no gori \ Ot)a$ 'e (ima &ala ! %ori(ont/ Je$no $r!go more

>o8en je 1-,8. na 9limenu pokraj :mia. Nakon 'imnazije u 9plitu upisuje Ailozo7ski 7akultet u ?a'rebu a poslije radi u urednitvu )5kosa. Kasnije postaje i urednikom !asopisa i 'lasila prve poslijeratne knji"evne 'enera*ije Kr!go i. 1-0-. po!inje ure8ivati Knjievnik, zatim neko vrijeme radi kao asistent na Ailozo7skom 7akultetu, a kasnije i kao lektor za #rvatski jezik na 7akultetu u LEonu. 1-6-O1-$/. radi kao pro7esor @u'oslavenske dopunske kole pri Gmbasadi 9A>@ u Londonu. ?ajedno sa supru'om i k&erkom po'inuo je 1-$1. u zrakoplovnoj nesre&i na otoku Krku. Pupa!i& se javlja u poslijeratnoj kru'ovakoj 'enera*iji koja knji"evno stvaranja ne s#va&a kao ideoloku ilustra*iju stvarnosti, ve& kao sredstvo individualne intui*ije i posebno' stvarala!ko' kriti!ko' odnosa prema drutvenoj zbilji u kojoj se on opredjeljuje za esteti!ku 7unk*iju knji"evnosti, zala"u&i se za djelatvornu potrebu slobode umjetni!ko' stvaranja. 9uprostavljanje do'matizmu so*realisti!ke metode nije bilo samo izraz nje'ovo' esteti!ko' svjedo!enja ve& i imperativ stvarala!ke svijesti. G7irma*ijom kru'ovake 'enera*ije, knji"evnost revolu*ije i poslijeratni# so*realisti!ki# previranja zavravaju svoj *iklus, a po!inje nova neomodernisti!ka literatura. Pri#va&aju&i jezi!ni medij kao izra"ajno sredstvo ostvarivanja umjetni!ko' djela, Pupa!i& je rano spoznao da je ljepota rije!i najuzornija meta kojoj pjesnik mora te"iti. 3nutar svoje 'enera*ije, on se opredijeljuje za trajne vrijednosti doma&e batine, za du#ovni dijalo' sa "ivotom, ne zalaze&i u apstrak*ije i 'rade&i svoj stil 'r!evitim, nemirnim, !esto drasti!nim i silovitim, !ime su se o!itovali nje'ovi unutranji nemiri, pobune, misli i "ive erup*ije du#a 1,vijezda# "okturno# 'oj kri svejedno gori2. 3 svojoj poeziji iskonski je povezan sa zavi!ajem, privla!e 'a prisni vidi*i koji su 'a okru"ivali u djetinjstvu pa je rodni biokovski kamenjar obo'atio nje'ovu lirsku per*ep*iju izvornim poetskim slikama. :n se identi7i*irao sa tim pejza"em i ta povezanost sa zavi!ajem omo'u&ila mu je da osjeti one najneposrednije 'lasove koji izviru iz nostal'i!no' svijeta nje'ove najranije poezije 1lirske slike o jablanima, o klisurama i obla*ima, o krilatom moru punom 'ordo' bijesa itd.2 Gli taj svijet nije idili!an jer je nje'ova ele'i!nost puna reminis*entni# tamni# slutnja, a nje'ova lirika izrazito povezana i sa zbivanjima koja su determinirala do"ivljaje i spoznaje iz mladosti 1npr. 6ri moja brata2. 3skoro nestaje i bezbri"no' #armoni!no' svijeta iz rani# pjesama iz zbirke Ki0e &'e a'! na 'ablanima 11-002 jer prvobitni impresionisti!ki dojmovi bivaju potisnuti subjektivnim uranjanjem u objektivnu bit pro"ivljeni# trenutaka iz koji# zra!i tjeskoba pa se javljaju skoro opsesivni e'zisten*ijalni upiti o smislu "ivota u beskrajnost prostora i vremena, to je vidljivo ve& u dru'oj nje'ovoj zbir*i 8la$i6i 11-002, punoj bolno' sje&anja kroz koje se provla!i opsesija smrti. 5z mutni# nesvjesni# slutnja ne!e' kobno' i zlosretno neizbje"no' udesa, poteklo je i nje'ovo tra"enje smisla ljudsko' postojanja, a ti

2%2
nemiri najja!e &e odjeknuti u posljednjim zbirkama+ A#toli"en'e 11-602 i 8o' )ri1 # e'e$no gori 11-$12 'dje &e se o!itovati i novi strukturalni eksperimenti, kao i te"nja za #ermeti!nijim izra"ajem. Kroz unutranje nemire i borbu sa vlastitim sumnjama on nazire smisao svo'a opstanka, a nje'ovi ovozemaljski vidi*i sve izravnije bivaju usmjereni prema za!aranom kru'u beskraja pa se zato u posljednjim pjesmama sukobljavaju realnost i mata, materijalizam i meta7izika. 6a te"nja da spozna ontoloki red stvari, usmjerila je Pupa!i&evu 7ilozo7sku per*ep*iju dubljoj misaonoj strukturi izraza. 5zme8u prve i posljednje zbirke on se nalazi u svojevrsnoj stvarala!koj krizi, to su zamijetili mno'i kriti!ari, a ona je prevladana tek u posljednjoj zbir*i 'oj kri svejedno gori u kojoj se na podlo'u modernisti!ke pjesni!ke strukture uspjeno uklju!uju prastari obli*i. Pupa!i& provodi revaloriza*iju jezi!no' izraza, to je nekim nje'ovim tekstovima uda#nulo posebnu intona*iju i stilsku dra" 1,emlja i ja# Pogled s mog prozora# .u je blizu i ljeto2. 5stovremeno stvara liriku pro"etu tjeskobnim do"ivljajem smrti i !uvstvom u kojem se !ovjek poistovje&uje s kozmi!kom biti stvari i osje&a sastavnim dijelom svemira. ?ato u nje'ovom stilskom postupku dolazi do #ermetiza*ije izraza. Kao knji"evni povjesni!ar, kriti!ar i urednik knji"evni# revija, Pupa!i& je otvoreno istupao protiv de'rada*ije stvarala!ko' !ina, protiv masovne umjerenosti i diletantizma. Promi*ao je nova avan'ardna strujanja i nove oblike knji"evno' izraza u azdoblju #rvatsko' neomodernizma. Lozinka nje'ova kru'ovako' narataja bila je izraz iznad sve'a, a nje se dr"ao i sam Pupa!i& kada je preuzimanjem neki# elemenata iz stare #rvatske tradi*ije usmjerio knji"evnost da se obnavlja iz sebe same.
1Nedjeljko )i#anovi&, PS$K DWG, ?a'reb, 1-8,.2

Danijel Dragojevi (1934)

antolo'ijske pjesme+ Tra a/ Je#en/ Plan gra$a/ Karta/ Po$ )i0obranom/ A)o #e 'e$nom/ Na &a$ini/ P!1e i na #&lit#)o' ribarnici/ A no inama "itamo/ S!#ret \ Po#tan'a/ :l'e#ne &ro#tor/ Korn'a"a/ Nebe#)i bole#ni)/ Iet rta 1i otin'a/ 1i otin'a o$ remena/ Eeremoni'al/ O ribama/ G!l'en'e )r!m&ira/ Nena$ana # 'etlo#t/ Pre$#to'i nam/ Amor ri'e"i/ Pone)a$/ ; i'e($a 8o(arto e go$ine/ ; i'e($a $ o'na

>o8en je u Feloj Lu*i na Kor!uli. 4o sada je objavio slijede&e pjesni!ke zbirke+ Korn'a"a i $r!gi &re$'eli 11-612, A t om #t arnom ti'el! 11-6%2, S 'etil')a i #&a a" 11-602, Ne ri'eme i $r!go 11-682, :i'eli (na) c i'eta 11-6-2, O Veronici/ :el(eb!b! i )!can'! na nei( 'e#na rata 11-$/2, Iet rta 1i otin'a 11-$,2, Priro$o&i# 11-$%2, I(mi0l'otine 11-$62, Ra($obl'e Karbona 11-812, Ra#!ti teret 11-802, ; 'e($arnica 11--%2, E 'etni trg 1proza2 11--%2 i Ho$an'e !( &r!g! 11--$2. 3 poeziji 4anijela 4ra'ojevi&a 7enomenoloko iskustvo pret#odi ontolokom, a ontoloko se, netom motivirano, obra&a ponovo 7enomenolokom. KrajolikOpejza" koji se javlja u nje'ovoj poeziji postaje poprite i pozorni*a totaliteta obnovljeno' na temelju otkri&a nje'ovi# elementarni# sastojina. 6emeljna preobrazbena tematika nje'ova pjesnitva jest !e"nja za rasapom i #odo!a&e znakova k postanju. :no to subjekt vidi i iskuava u zbir*i A t om #t arnom ti'el! 11-6%2, nije stalnost i posjedovanje, ne'o mijena. Paradoksalno, dose'nuvi predmet kao obzor

2%%
predmetnosti, pjesnik se od nje'a odvra&a u korist pro*esualnosti ( stvarno je tijelo samo okvir ljubavi prema nekoj veoma nestalnoj i nepostojanoj predmetnosti. Priro$o&i# 11-$%2+ 3 4ra'ojevi&evoj poeziji ulo'u objektiva i'ra 'ovor. :no to odlu!no odre8uje pojavnost slike o*rtane objektivnom jest te#nika bilje"enja, a 4ra'ojevi& tu te#niku prispodobljuje 7ilmu. Ne zaokupljaju 'a izdvojene, nepokretne slike stvari, ve& dinami!ki postupak koji, sa'ledavaju&i stvar iz razni# kuteva vidi njezinu mijenu i preobrazbu. Pozivanja na te#niku 7ilma, kao medija u kojemu se vidi svojevrsna usporedna stvarnost suvremeno' svijeta, veoma je !esta kod 4ra'ojevi&a. =jelokupno #rvatsko pjesnitvo do 4ra'ojevi&a, a tako8er i nakon nje'a, poima pjesni!ki jezik kao sredstvo bije'a, eu7ori!no' osloba8anja 1)i#ali&2, tematizirane pustolovine 1Boljan2, onostranosti pojmova 1 otova*2, i'ra!ke distrak*ije 19lamni'2. Kod 4ra'ojevi&a je pjesni!ki jezik, naprotiv, na!in neposredno' osvjedo!enja, provjere i ovjere postoje&e', utvr8ivanja o!i'ledno'. :n ponovno vra&a 'ovor o o!itom unutar odlu!no povijesno' kon*epta ( vremenito nikad nije do te mjere toliko dojmljivo koliko u svojim kratkim spojevima s vje!nim, kakvi 'od bili nje'ovi kolektivnoNmitski ili individualni razlozi. Lana* preobrazbi odvija se unatra', do sve elementarniji# slika. 5 dok nas ve&ina pojava u suvremenom #rvatskom pjesnitvu nastoji uvjeriti da je bije' naravno stanje pjesni!ko' jezika i nje'ov razlo', ili !ak da su u stanju taj bije' ostvariti, 4ra'ojevi& se u Ra($obl'! )arbona 11-812 potvr8uje kao pjesnik koji zna pustiti rije! daleko od sebe, ali u'radivi joj inteli'ne*iju povratka. 6eorija zamjene 1a zamjena je e'zisten*ijalna nu"da, oblik na'ona za samoodr"anjem2 jest dra'ojevi&evski 7ormulirana teorija meta7ore ( zamjenom jedne rije!i unutar jedno' teksta, ostvaruje se meta7orski pomak i prijenos zna!enja *ijelo' sustava. ?amjena je i neprestana od'oda smrti. ne te"i li smrt tome da nas zamijeni i postane naom meta7oromV Gli zamjenom se zapravo nita ne rjeava. zamisliti zamjenu zna!i 'roziti se njezina is#oda. :pstanak nije dru'o do neprestano proji*iranje, uba*ivanje u budu&nost, u jo neodre8eno i nere!eno.
1?vonimir )rkonji&+ (,9-"28 "% S.-":8# &,$, 1--1.2

; 'e($arnica 11--%2+ :ve pjesme ne te"e nekom nebeski udaljenom *ilju, nisu protokol neizvjesno' puta ka prosvjetljenju, ve& prije svojesvrsni dnevnik neko'a tko je unutarnju napetost takvo' puta razmijenio za ^potpunu oputenost`. Pjesnik ne "eli odabirati, ve& uvijek biti raspolo"en za sve na to mo"e nai&i, putati sva bi&a da budu ono to jesu, a u isti ma# nastojati oko nji#, omo'u&avati nji#ovo postojanje svojim 'ledanjem, divljenjem i za#valno&u. Neposredan odnos prema bilo kojoj stvari za nje'a je uzajamno darivanje, poziv na postojano slavlje. Prostor 4ra'ojevi&eve poezije je poput neko' 'rada oblikovano' po ljudskoj mjeri, 'dje na svakom tr'u i svakoj uli!i*i bilo kada mo"e zapo!eti kakvo zanimljivo zbivanje. 6aj dojam trajne novosti, ta sposobnost da se bi&a sa'ledaju kao da su tek to su zauzela mjesto u svijetu te jo ni sama ne znaju kojim &e nam se rjeenjem obratiti, jedna je od radosni# tajni ove zbirke.
1Hrvoje Pejakovi&, biljeka u+ 4anijel 4ra'ojevi&+ ,9:8, -2"(?-# $S", ?a'reb, 1--%.2

7osi5 "ever (1938 1989)

2%

antolo'ijske pjesme+ :it)a/ Pro#trano #agori'e an'e/ Pi#mo o li06! )o'e &a$a/ I(meH! ma'm!n#)i% (i$o a/ Pone$'el'a)/ Na'no i'a meto$a !bi'an'a #taraca/ O l'!$i/ #&a#ite rat \ 8!(i)a i$a/ P'e (a Deni)#a/ Panegiri) &ornograCa/ E!ro&#)a #mrt/ ;na)o i rata

>o8en je u Jlinjskom Kutu kod 9iska, studirao sinolo'iju u Pekin'u i slavistiku u ?a'rebu. Prevodio je s rusko'a 1)ajakovsko', Jabelja, Nabokova2 i kinesko'a, a objavio je dvije zbirke pjesama+ Di)tator 11-6-2 i Anar%o)or 11-$$2, za koju je na'ra8en Na'radom 'rada ?a'reba. EIVILI;AEIJSKI NO8ADI;A8 JOSIPA SEVERA $/Ni# 'odina u #rvatsko pjesnitvo po!inje prodirati poetika te#ni*irane semioze, koja ustupa mjesto ve& is*rpljenoj kru'ovakoj i razlo'ovskoj 'enera*iji pisa*a. Fra&aju&i se 1-6%. iz )oskve, s pret#odnim iskustvima iz Kine, 9ever donosi nekoliko raritetni# spisa 7uturisti!ko' prvaka Glekseja Kru!oni#a na kojima &e iz'raditi kult rusko' utje*aja i vlastiti semanti!ki projekt+ *iviliza*ijski nomadizam, pod poeti!kom maksimom ^zvuk diktira smisao`, prezentiran u prvoj knjizi Di)tator, koja 'a je u!inila kultnim pjesnikom. rani*a koja je suvremeno estetsko iskustvo razdvojila od ^povijesne` avan'arde bila je 'ubitak utopijske vjere u mo& moderne umjetnosti. 5z'ubivi utopijsku podlo'u, suvremena se umjetnost nepovratno udaljila od avan'arde. avan'arda je #tjela promijeniti svijet, a suvremena umjetnost zna da to prelazi 'rani*e njezina mo'u&e' iskustva. Na ruevinama neuspjelo' avan'ardno' sustava nastaju dvije pararelne vrste suodnosa+ kanoniza*ija ili industrijaliza*ija avan'arde i pokuaj da se ona prevlada polaze&i od njeni# vlastiti# pretpostavki. 9everovo je pjesnitvo nastalo na estetskoj supozi*iji s udaljenim predlokom, u okviru vremenski vrlo pomaknute re*ep*ije ruske avan'arde pa je promjena 7unk*ija najrazumljivija !injeni*a. 6ri osnovna poeti!ka modela su mu Kru!oni# ( Hljebnikov ( )ajakovski, a na podlozi takvi# modela jasno se isti!u tri dominante nje'ove poetike+ orijenta*ija na zaum kao ar#ajsku jezi!nu ma'iju. dekonstruk*ija semanti!ke vertikale avan'ardne utopije i novi, ne vie avan'ardni tip monta"e. 9everovo pjesnitvo pru"a beskrajne prizore oslobo8ene strukture ozna!itelja, a obje nje'ove zbirke djeluju kao radikalna obnova zapretani# mo'u&nosti #rvatsko' jezi!no' medija. Poput Kru!oni#a i Hljebnikova, 9ever je pisao po na!elima jezi!no', mitopoetsko' ili dje!je' miljenja, i to zato da bi jezi!no miljenje izrazio u nje'ovoj ar#ajskoj !isto&i i neo'rani!enoj slobodi. @ezi!no se miljenje najbolje mo"e razumjeti u opozi*iji sa svojom suprotno&u ( lo'i!kim miljenjem. lo'i!ko je perspektivno i selektivno, dok je jezi!no aperspektivno i nesklono selek*iji. Na semanti!koj razini lo'i!ko' izra"avanja determina*ija te!e od smisla prema zvuku, od ozna!eno' prema ozna!itelju, od predmeta prema znaku, dok je u jezi!nom obratno. Lo'i!ko je na!elo izra"avanja mimeti!no, jezi!no je kreativno. lo'i!ko je 'noseoloko, jezi!no je ontoloko, prvo je umno, dru'o dubinski ^zaNumno`. Na prvome po!iva proza, a na dru'om poezija. @ezi!no je miljenje sto'a zna!ajka pred*iviliza*ijski# ili rubni# pojava, dje!je dobi, in7antilni# ili pomaknuti# osoba i stanja. 3 9everovoj poeziji naziremo dubinski rad ar#ajsko' jezi!no' miljenja kojemu je zvuk unaprijed dan kao smisao, tekst unaprijed kao svijet, kojemu poezija nije spoznaja, ne'o ( zvukovna ontolo'ija. 3 poeti*i *iviliza*ijsko' nomadizma ustuknula je napokon i osnovna kate'orija avan'ardne estetike+ na!elo o!u8enja. =iviliza*ijski nomadizam nastao je s onu

2%stranu avan'ardno' na!ela o!u8enja, u prostoru 'dje vlada #orizontalno obilje i anar#ija svi# elemenata strukture. :n svojom poetikom a7irmira aperspektivisti!ko na!elo uvijek dru'o', altertnativu pararelno' i ravnopravno'.
14ubravka :rai&N6oli&, uvodni esej u+ @osip 9ever+ B%28-)"( K%":# 'ladost, ?a'reb, 1-8-.2

6%ko Paljetak (1943)

antolo'ijske pjesme+ I(la(a) i( )!6e/ Licitar#)o #rce/ :ora a) ! nama/ L'!ba / A&!te )a)o #e gra$i )!la o$ )arata 5(a &o"etni)e i one )o'i (na'!/ Vrt!l'a)/ K!ti'a )o'a &o)a(!'e )a) o 6e biti ri'eme/ !ta #oba \ Ra#a& mene/ E anHel'e &o L!)i/ S a &o i'e#t/ Ko&rena )orn'a"a/ Hea en Eo> Lt$>/ San$o#ten Corte/ Ime/ na )ra'! $ana/ Prognani/ 9aCrani

>o8en je 1-%3. u 4ubrovniku. Ailozo7ski 7akultet zavrio je u ?adru, a doktorirao je u ?a'rebu. >adio je kao dramatur' u zadarskom Kazalitu lutaka, a zatim kao asistent na zadarskom Ailozo7skom 7akultetu. 9ada "ivi u 4ubrovniku i urednik je !asopisa ubrovnik. Pie za dje*u 18i0e i i ma")e nagla a")e/ Pri"e i( male #obe/ Slon na bal)on! i dr.2 i odrasle+ knji'e pjesama 1Ne"a#ti i i( r!1e/ L'!bi"a#te )i0e/ P'e#ni na $!bro a")!/ Na r!b! ti'ela/ AnHelo an'e/ T o'e &ogla l'e/ :i'ela tama i dr.2, drame 1Tri Car#e/ Po#li'e Hamleta i ve&i broj radiodrama2, 7eljtone 1:antarna kocka# 'ale teze o kazalitu lutaka i dr.2, knji"evnoNznanstvene studije, anatolo'ije 1npr. Kr!go i )o'i #e 0ire2, a tu su i brojne knji'e prijevoda strani# pisa*a. Jijela boja jedan je od temeljni# motiva u Paljetkovoj poeziji. ona 'a vezuje s atributom !isto&e i djetinje izdvojenosti, te iskonom, za koje'a je nje'ova poezija sna"no vezana. 3z brojne imeni*e i pridjeve okarakterizirane bjelinom, tu je i u!estala metonimijska uporaba snije'a, a paradoksalna oksimoronska sinta'ma bijela tama izvu!ena je iz pjesme Bijeli kvadrati0 koja zapo!inje pro'ramatskim pozivanjem na apstraktno slikarstvo, odnosno na supremasti!ki napor nadmaivanja predmetnosti i prikazivosti. Fe& je Aran'e ukazivao na plodni dinamizam krajnosti na sna'u polariza*ije bojaNneboja. Paljetkovo pjesnitvo kre&e se na !itavoj amplitudi od pune osvijetljenosti do duboke zasjenjenosti, od eu7orije svenazo!nosti do zanosa 'ubljenja i uviranja. Kada se 1-68. javio s prvom svojom zbirkom Na'bli1i )onac # i'eta, izazvao je opravdano zanimanje jer nje'ovo pjesnitvo nije bilo nalik ni!emu to se u tom trenutku pisalo. :no se odma# nametnulo svojom prozra!no&u i pijevno&u, oblikovnom dotjerano&u i leksi!kom slojevito&u. 3spio je nepateti!no pro'ovoriti o !e"nji i ljubavi, o ru"ama i sr*u, dakle o motivima koji su ve& isklju!ivo pripadali ^prizemnoj` domeni spomenarski# okuavanja ili la'erski# prenema'anja. >adilo se tu o vr#unskoj sposobnosti koja uspijeva za&i na podru!ja u koja se dru'i vie ne usu8uju, ali i poi'ravanju s tradi*ijama i raznim modelima poetske veri7ika*ije, !ime je dokazao da mu ni iskustva moderniteta nisu strana. )e8u prvima je Paljetak naslutio is*rpljenost povlateni# modela i prepustio se vlastitom slu#u i ima'ina*iji. Kroz ne'ove pjesme ponovo su odjeknule nanovo probu8ene trubadurske i renesansne, maniristi!ke, barokne, pu!ke tvorevine, naravno, u modernom klju!u ( propituju&i i korespondiraju&i sa tradi*ijom 1npr. P'e#ni na $!bro a")!2 Paljetkova ^poetska proizvodnja` veoma je bo'ata 1dosad je objavio 'otovo 3/ zbirki pjesama2 pa je o!ito rije! o jednom od najplodniji# i najustrajniji#

2%.
suvremeni# #rvatski# pjesnika koji se svojom irinom teko dade uklopiti u neke 'rani*e i okvire 1osim oni# koje sam sebi zadaje2. Luko Paljetak je pjesnik neoromanti!arsko' nada#nu&a i obnovitelj najza#tjevniji# tradi*ionalni# oblika, slavitelj ljubavne slobode, trubadur i homo ludens, ironi!ni i podru'ljivi tuma! ljudski# odnosa, nastavlja! stari# balada i roman*i i dostojan nastavlja! stare dubrova!ke tradi*ije.
16onko )aroevi&, pred'ovor u+ Luko Paljetak+ B(:8)- .-'-# '$, ?a'reb, ,///.2

$ntologijski i= ori Vlado -otovac (1930 2000)

antolo'ijske pjesme+ 8o' &ortret ! 'e$nom $an!/ La(are a &'e an'a/ 8og! #amo ne#tati/ L'!l'a'! #e na0e gla e/ Ja $oma%!'em 1i ot!/ Je)a/ Dan i(la#)a # 'etrom/ Poema o mla$i6! )o'i ne oli o a' # i'et/ Orlo i/ A &o#l'e$n'i tren!ta) \ Prebi ali0te/ A#aml'eni OeCe'/ Ra&ort #tra1ara i( Pom&e'a/ Domo ina i mi#ao/ Polo1a' o i#ni)a/ Pre$ Ra"i6e im a!to&ortretom/ A &o o$! ( ona

*voni&ir Mrkonji (1938)

antolo'ijske pjesme+ S i'ete/ #troga #li)o/ Oto)/ I(meH! $ a ne&ri'atel'a/ Horo#)o&i'a/ Kao 0to $'e"a) )a$ ga (grabi ne0to/ Se$am$e#ete/ &oeti)a \ ;eml'o i$ (a Dran! 9im!no i6a/ 8otet/ No6na #tra1a/ Po# e6en'e &rol'e6a/ Na&la ine/ ; onici

!van Rogi #e)ajev (1943)

antolo'ijske pjesme+ :ala$a o Alric%!/ I(abella/ Je(i)/ Ra(go or o &o i'e#ti na S i# ete/ ente i $r!ge

Vesna Kr&5oti (1932)

2%/
antolo'ijske pjesme+ 8rt i &a$a'!/ Vlat i 'a/ 8nogo#tr!)i 1i ot/ D'etet! ! !trobi/ O"e grob/ D'e"a) i n'ego le&tir/ P'e#ma o ot&alom &!cet!/ 8olit a &'e#ni)a/ Gola &'e#ma \ Gla# o$e ! ri'eci/ Samotna li&a )r i/ O$a)le #i $o0ao/ ;a% alnica/ Go(ba )ine#)i% m!$raca

*vonko Makovi (1947)

antolo'ijske pjesme+ Stra% 5S'e6am #e/ Prilog (a &o i'e#t %r at#)e )n'i1e no#ti/ I#)!#t o/ I(meH!/ ;a&i#i/ Ne&rilagoHeno#t/ Agregatno #tan'e7 \ Porg3 b :e## ban$/ ;abri#)ie &oint/ Trago i/ i ot ! )rlet)i

Branko Male4 (1949)

antolo'ijske pjesme+ Dobro ( !"an'e/ Iita'mo] S R S/ T%i# i# not a lo e #ong/ Iitati treba ta'no/ Q Q Q 5ra(go aram # o$om>>>7/ ;a )im &la"e ;$en)aF

$nte "ta&a (1939)

antolo'ijske pjesme+ Sr&an'/ R!'an/ Pro#inac/ Se% $!0 $an/ I#&re$ "a)o e")og $ orca ne)og tra na'#)og '!tra +RSO/ T o' i mo' (na) \ I )a$ ne"i#ta #tre&n'a/ Tra an'/ E/ mo' H4l$erline/ G o($ena &eta/ QQQIII>/ Kro0n'e/ Pri(ori

Brani&ir Bo4njak (1943)

antolo'ijske pjesme+ ;rn'e (a bala$!/ Samo&o#l!1i an'e

Boris Mar%na (1940)

antolo'ijske pjesme+ Ra#&ra a o la)o' gla(bi/ :orba # $!%o ima/ Ki0e na &la1ama/ S > A!g!#tin 5#re$n'o 'e)o na #t!$i'a # ne)im got#)im elementima #! remenog # i'eta7/ Pa#/ De ita beata/ O Kalig!la/ 8i#lim $a #e #mi'e0im/ St!$i'a o #tr!)t!rali(m!/ 9a)a \ :eing t%ere/ Pre$ CotograCi'om &ot&raga/ Ar# &oetica II>/ Por!)a

#ikica Petrak (1939)

antolo'ijske pjesme+ A)o t)o 'a"e (a&'e a/ J!1na #trana H ara/ Horo#)o&/ Na #i o' 0)rin'i \ ;a!#ta l'an'e obla)a/ #&a# obl!t)a/ P!t ! 0!m!/ Po#lanica] ! e"er &ri'e # e"ano#ti/ Ocean/ ;a(i / R>I>P>

Mate -an=a (1936)

antolo'ijske pjesme+ Ot)ri6a/ P'e#ma o &!t!/ ;eml'a )o'e nema/ L'!ba i 'e ! i'e) ri'eme/ Ero## co!ntr3/ A($a% naro$a i 1i otin'e/ Ima na# )ao $a na# i nema \ Vol'eli 0to #mo/ Kra#te/ T o'a 0!tn'a/ Ta)o bli(!/ Kamen na #rc!

D% ravko >orvati (1939 2004)

2%8
antolo'ijske pjesme+ O o 'e na't rHi o$ # i'! gra$o a/ Je$an #e )ral' o$re)ao &ri'e#tol'a/ Ti )o'i #i (borio o &lo i$bi/ No6ni )on'anici/ Pi#mo i( goti)e/ ;eml'o/ crna mo'a (eml'o/ J!tarn'a &'e#ma/ Na )ra'! \ A # o'im &o#l'e$n'im "a#o ima/ Ni'e$an o$ mo'i% gra$o a/ S )ol'ena na )ol'eno/ I )a$ #e na&o)on #ra(e/ Sa$ &o(na'em # o' &!t/ Ste6a)/ Vita Aeterna/ Pi#mo

.on,i Petrasov Marovi (1934 1991)

antolo'ijske pjesme+ Sonata (a #taro grobl'e na S!#ti&an!/ Tem&!# e$a[ rer!m/ Trogir#)i tri&ti%/ San "o 'e)a )o'i #e &re'a)o nagin'ao/ Ri a $egli Sc%ia oni \ :e#'e$a !( more/ P'e#ma meH! &'e#mama/ i ot be( na#lo a/ 8ar#i'a/ Ta)maci/ Pre#!$a/ Eg(e)!ci'a i )ra'/ Smrtna )a(na 'e(i)om/ Kao $i'ete )o'e !"i !#tima/ Pro(or # 'et#)i

.onko Maroevi (1941)

antolo'ijske pjesme+ Sa r0eni &e'(a1 II>/ Sli'e&o o)o @/ Sli'e&o o)o ++/ N'i%alo @/ E'elina -/ E'elina R/ I( )o1e i ! )o1i

$nka ?agar (1954)

antolo'ijske pjesme+ 9!ma/ P!to an'e/ I#&ri"nica/ Tamni r% 'e(i)a/ Vi$'ela #am #rne )a)o &la"!/ I)ebanaF Ali o a/ 8re1a #tarog ribara/ S !n!tra0n'e #trane !#ana

K#7!?8V#$ *#$#9".

$nt%n Barac (1894 1955)

>o8en je u Kamenjaku kraj ri"ana. Po!etni!ke sti#ove pisao je u 8a!kom Pobratimu. Na nje'ov razvoj svakako su utje*ali i u!itelji Jranko 4re*#slerNFodnik,/6 i ]uro Burmin. Jara* je znanstvenik bez !iji# je sudova nezamisliv bilo kakav pristup povijesti novije #rvatske knji"evnosti. 9ve do nje'a, naa je znanost o knji"evnosti, posebno povijest, bila pod sna"nim djelovanjem usko s#va&ene 7ilolo'ije koja se nije usu8ivala odva"iti na estetsko o*jenjivanje i sintezu. :zbiljnim kriti!kim prilozima Jara* se po!eo javljati 1-1%. u Rerininu 9ihoru, uklju!ivi se tako u borbeni pokret ju'oslavenski orijentirane predratne omladine kojoj je uzor i znanstveni primjer bila li!nost srpsko'a knji"evno' povjesni!ara i kriti!ara @ovana 9kerli&a. 6ako je i najazna!ajniji Jar!ev !lanak iz to' rano' perioda upravo onaj posve&en 9kerli&evoj smrti, u kojemu 'a Jara* o*jenjuje kao najve&e' ju'oslavensko' kriti!ara, iako sa ne ba ra7iniranim smislom za poeziju. :d prvi# svoji# istupa Jara* se opredjeljuje za liniju kulturno' i politi!ko' "ivota koji budu&nost i opstanak #rvatsko'a narada vidi u zajedni*i svi# ju"ni# 9lavena pa u tom svjetlu valja o*jenjivati i mno'e nje'ove rezultate i zaklju!ke.,/$
21.

Vodnik je prije Jar#a dao najmoderniji po*led na $rvatsku knji'evnu povijest, a )io je i prvi koji je o)e"vrijedio jalovo 4ilolo*i"iranje u povijesti starije i novije $rvatske knji'evnosti (npr. nje*ov (lanak Lin-&is%ika i li%era% ra). 21/ me&u njima je i nje*ovo pri$va+anje ekavi#e, kojom se slu'io sve do 1!2..

2%!
Kao do*ent i pro7esor ju'oslavenski# knji"evnosti, Jara* je imao priliku da stupi u dodir sa !itavom 'enera*ijom pisa*a koji su se po!eli a7irmirati trideseti# 'odina, a taj polo"aj omo'u&avao mu je i da po!ne provoditi, jo od strane Fodnika zapo!etu re7ormu nae znanosti o knji"evnosti i nastave iste na 9veu!ilitu. Nje'ovu kriti!ku sposobnost pokazao je ve& esej 8ato0e a liri)a 11-1-2 u kojem sna"nim ar'umentima isti!ke zbiljsku vrijednost )atoeve poezije, a odlikuje se i rijetkom sposobno&u u"ivljavanja u tekst. 3 isto vrijeme nastaje i zna!ajan esej o unduli&u u kojemu Jara* na!inje pitanja o vrijednosti i izvornosti starije #rvatske knji"evnosti, a rad na pro*jenjivanju knji"evne batine po!inje jo 1-,3, !lankom Na0a )n'i1e no#t i n'e(ini %i#torici. 3 nje'ovu radu, na'laavaju&i odnos tzv. mali# i veliki# knji"evnosti ,/8, prisutna je spoznaja da je raz'ovor o svakoj knji"evnosti, uza sve sli!nosti razvitka i pripadnosti istom povijesno kulturnom kru'u ( uvijek razli!it. 6reba spomenuti poznatu polemikuNdijalo' izme8u Jar*a i Glberta Halera,/-, koja se razvila nakon to je Heler prikazao Jar!evu knji'u eseja i ne'ativno o*ijenio unduli&a zbo' izraziti# barokni# obilje"ja, a nedu'o potom i nje'ovu mono'ra7iju o Benoi,1/. Felike napore da obrani svoja stajalita Jara* ula"e kasnije i u svojim radovima o Preradovi&u i Fidri&u, razvijaju&i tako listu pitanja kojima bi se kriti!ar trebao baviti+ 1. to je pjesnik do"ivljavaoV ,. kako je do"ivljavaoV 3. to je #tioV %. to je posti'ao 1tj. koliko je nje'ovo pjevanje umjetnost2V 6a pitanja dokazuju da je Jara* bio vie knji"evni #istorik ne'o kriti!ar. sva nje'ova pitanja u vezi s Preradovi&em bila su knji"evnoNpovijesna, uvijek se pitaju&i !ime objasniti to je to pjevanje takvo, ali ne to takvo pjevanje ka"e. =ijelu situa*iju Haler je kasnije nastojao smiriti, nastoje&i razdvojiti knji"evnu kritiku i estetiku od knji"evne i kulturne #istorije+ f lavni je uslov pravilno' posmatranja knji"evno' djela odre8eno i !vrsto zauzeto stajalite+ kad se knji"evno djelo pro*jenjuje estetski, pro*jenjuje se samo estetski. a kad se posmatra sa kulturnoistorijsko' 'ledita, posmatra se samo sa kulturnoN istorijsko' 'ledita. S...T 5 ba ovo mijeanje stajalita, tojest zaklju!ivanje sa kulturno#istorijski# momenata o knji"evnim vrijednostima dovelo je do kaosa u naim knji"evnim sudovima, a '. Jar*a do to'a da pro'lasi Gu'usta Harambai&a znatnim pjesnikom.f,11 5pak, s obzirom da je to vrijeme kada prakti!ki ne postoji nikakv oslona*, nikakva biblio'ra7ija, nikakav po'led na dotadanje knji"evno stvaranje, te da je Jara* bio prakti!ki sem u tom poslu, nje'ov pristup, koji je zapravo eklekti!an treba dr"ati barem donekle opravdanima. 3 svoj rad unosi i #istorijskoN so*ioloku komponentu pa time ostvaruje nekoliko dotad nepoznati# pristupa knji"evnoNpovijesnoj 'ra8i 1;a&i#i o )n'i1e no' &!blici i ;a&i#i o d8la$imad i dStarimaf u kojima zatvara trokut pisa*NdjeloNpublika, bez koje'a nema konkretiza*ije suda o knji"evnom 7enomenu2. Na radu o Preradovi&u, Jara* kao va"an kriterij na podru!ju #rvatske knji"evnosti priznaje i borbu #rvatsko' umjetnika s knji"evnim, umjetni!kim izrazom, koja je prisutna u *ijeloj #rvatskoj liri*i 1-. stolje&a, kada su se pjesni*i lomili na neizbruenosti i nedovrenosti knji"evno' jezika.

218 21!

usp. nje*ovu knji*u Veliina #aleni$ (1! /) Haler se istakao kro(eanskim preo#jenama tada najvie uva'avani$ $rvatskij pjesnikaD Aunduli+a, Preradovi+a i 7ranj(evi+a. 211 Haler je "amjerao Jar#u na "aklju(ku da je Menoa i"vrstan pisa# jer je stvarao Rrealne likoveR, iako lik i" Menoina romana, unato( $istorijskoj utemeljenosti, ne mo'e )iti realan u smislu $istorijske realnosti koja s umjetni(kom nema nikakve ve"e. ;adilo se "apravo o nespora"umu C teorijski je Haler )io u pravu, ali Jara# je do takvo* "aklju(ka doao misle+i prije sve*a na Menoinu dokumentarnost. 211 2l)ert Haler, NAA KNJI;EVNA KRITIKA2 N"&a E&r"*a, knji*a XIX, K, 2/ E2/-

2 1
5z takvi# pitanja iz'radio je Jara* dva najori'inalnija instrumenta svoje festetikef+ iza svi# fmu*avi#f stro7a nai# lirika 1-. stolje&a le"i iskreni napor, ali zarobljen u nesavrenosti pjesni!ko'a jezika. 4ru'i je kategorija bola,1, 1koji se nadovezuje na prvi2 kao osnovno' pokreta!a umjetni!ko' stvaranja uop&e. 3 svoj kriti!ki aparat unio je i kate'oriju diskre*ije, distan*iranosti i povu!enosti+ patjeti i utjeti ( dostojanstveno podnositi svoju sudbinu bez nepotrebni#, !ak i poni"avsju&i# jauka ( to je kob i dostojanstvo !ovjeka, to je ujedno i sna'a veliki# pjesnika. Najve&i mu je bio !ovjek koji se na udar*e ne osvr&e, ne zato to i# ne osje&a ili i# pokorno prima, ne'o zato to oni bole, a bol prekaljuje. 5deal mu je bio )a"urani& ( izvr'nut najte"oj uvredi to je umjetnik mo"e do"ivjeti+ sumnji u autorstovo vlastito' djela. ,13 3 skladu s tim ( kon*iznost izraza 1re&i fni previe ni premalof2 bila je temelj nje'ove umjetni!ke vrijednosti. fCstetikaf na kojoj je iz'ra8ivao svoje sudove, morala se dakle zasnivati na dvjema temljnim osobinama+ na #umanisti!kim vrijednostima teme i na sarenstvu 7orme 1ekonomi!nost, kon*iznost izraza i plasti!nost prikazivanja2. Prije sve'a je Jara* ipak bio #istori!ar knji"evnosti pa nje'ove mono'ra7ije+ Vla$imir Na(or 11-182, A!g!#t 9enoa 11-,62, 8ir)o :ogo i6 11-332, Hr at#)a )n'i1e na )riti)a 11-382, Vi$ri6 11-%/2, 8a1!rani6 11-%02 tvore temeljni 7undus #rvatske znanosti o knji"evnosti. ?a razliku od stariji# mono'ra7ija, u kojima prete"e 7iloloka metoda i bio'ra7ski pozitivizam, Jara* je po!eo isti*ati prije sve'a umjetni!ku osobu. :sim to'a, uvijek se bunio protiv uni7ormiranosti u prikazivanju tzv. mali# knji"evnosti, a napose protiv prenoenja 'otovi# s#ema iz povijesti veliki# knji"evnosti na povijesti mali# knji"evnosti. >ad na povijesti novije #rvatske knji"evnosti smatrao je "ivotnim djelom kojemu je mo'u&e pristupiti tek poto su izvrene sve potrebne predradnje, to je vjerojatno i razlo' zato je nje'ov pripravni rad trajao dulje ne'o to je to on sem u po!etku zamiljao. Po'ledom na Jar!evu prvu 1od zamiljeni# pet knji'a povijesti #rvatske knji"evnosti2+ Kn'i1e no#t iliri(ma 11-0%2, vidjet &emo da je ilirizam najpotupunije obra8eno razdoblje novije #rvatske knji"evnosti 1njime su se bavili ve& i nje'ovi pret#odni*i+ Burmin i Fodnik2. Jara* nastoji i&i piramidalno ( od op&e' prema pojedina!nom. "ele&i najprije dati atmos7eru u kojoj su djelovali knji"evni*i ilirizma, a tek onda prikazati nji# i nji#ova djela. 6ako je Knjievnost ilirizma knji"evna povijest, ali jo uvijek ne !ini povijest knji"evnosti. 4ru'u knji'u, Knjievnost pedesetih i ezdesetih godina 11-6/2, nije dovrio 1u tome 'a je sprije!ila iznenadna i prerana smrt2, ali je njezina kon*ep*ija ista. )o"emo zaklju!iti kako toliko predan rad na podru!ju #rvatske znanosti o knji"evnosti do Jar*a nije dao nitko. 5 unato! eventualnoj zastari metoda i pronalasku novi# podataka, predano Jar!evo nastojanje da odredi na*ionalno zna!enje, ljudski smisao i umjetni!ku vrijednost #rvatske knji"evnosti, ostat &e kao trajni dobitak i ste!evina #rvatske knji"evne znanosti.
15vo Aran'e+ -".F" B-2-?# ,,K>># Sveu*ilina naklada )iber, ?a'reb, 1-$8.2

212

9a Restetika )olaR prisutna je ve+ u nje*ovom eseju o Matoevoj liri#i, u knji"i o Na"orovoj poe"iji, a kulminirala je u mono*ra4iji Vi!ri9 (1! 1), *dje je (itavo jedno po*lavlje naslovljeno 1#je%n"s% i b"l. 21% 0 Ma'urani+u +e npr. re+iD R9a "atvorenost u se)e nije mo*la "na(iti ujedno su$o+u, namjerno odale(ivanje od ljudi C ")o* o$olosti ili (e*a dru*o*a. =pravo ljudi veoma (uvstveni su naoko nepristupa(ni C ne "ato to )i to namjerno $tjeli )iti, ne*o im jaka osjetljivost ne doputa da se odma$ ra"*ale pred stranima, da i"nesu na vidik svoja (uvstva kao to to (esto (ine povrni ljudi.R
(2. Jara#D MA;1RANIG2 MH, 3a*re), 1! -.)

2 1

-nneeum ( KRONOLOGIJA KNJIEVNIH DOGAGANJA OD PREPORODA DO DANAS<+?

odina 1810. 183/. 183,. 1830. 183-. 18%/. 18%,. Gntun )i#anovi&+ Re" $omo ini ob %a#no ito#ti &i#an'a ! $omoro$nom 'e(i)! Ljudevit aj+ Krat)a o#no a %or at#)o*#la en#)og &ra o&i#an'a 5van 4erkos+ Geni!# &atriae @anko 4rakovi&+ Di#ertaci'a iliti ra(go or 3 ?a'rebu izlaze ajeve No ine %or at#)e s dodatkom Danica %or at#)a/ #la on#)a i $almatin#)a 5van Kukuljevi&+ J!ran i SoCi'a 9tanko Fraz+ G!labi'e 4ra'utin >akova*+ 8ali )ate)i(am (a eli)e l'!$e )atija )a"urani&+ Pogle$ ! :o#n! Prvi broj !asopisa Kolo 5van Kukuljevi& dr"i prvi 'ovor na #rvatskom jeziku u 9aboru. 4imitrija 4emeter+ Te!ta Prvi broj !asopisa ;ora $almatin#)a 1?adar2 Gntun Nem!i&+ P!to#itnice 5van )a"urani&+ Smrt Smail*age Iengi6a Petar Preradovi&+ Pr enci >evolu*ija u Hrvatskoj, ban @ela!i& ukida 7eudalizam )irko Jo'ovi&+ Dran)o&an @anko @urkovi&+ Alomci i( lomna i )r0o ita 1i ota>>> 5Pa ao I!t!ri67

18%3. 18%%. 18%0. 18%6. 18%8O18%-. 1801. 1800.

21

9a)ela je prire&ena prema sinkronijskim ta)li#ama u POVIJESTI HRVATSKE KNJI;EVNOSTI <. :el(i+a (3a*re), 1!!/.) I"ostavljena su knji'evna ")ivanja u svijetu, te oni $rvatski autori koji nisu "astupljeni u ispitnoj literaturi. Navedena su i neka op+a>politi(ka ")ivanja, ali samo ona od i"u"etne va'nosti, odnosno ona koja su se odra"ila i na knji'evno stvaralatvo.

2 2
1806. 180$. 180-. 1861. 1863. 1866. 186$. 1868. Gdol7o Feber 6kal!evi&+ A#tro' ilir#)oga 'e(i)a @osip Areudenrei*#+ Grani"ari Gntun )a"urani&+ Slo nica %r at#)a Luka Joti&+ :i'e$na 8ara 5van 6rnski+ Kri'e#nice 9trossmaEer osniva @G?3 9tvaranje GustroN3'arske monar#ije Fatroslav @a'i&+ Hi#tori'a )n'i1e no#ti naro$a %r at#)oga i #r&#)oga HrvatskoNu'arska na'odba )ate Fodopi&+ T!1na Jele Aranjo )arkovi&+ Ko%an i Vla#ta >akovi!ka buna i smrt Cu'ena Kvaternika Gu'ust Benoa+ ;lataro o (lato Janovanje 5vana )a"urani&a, fbana pu!aninaf, brojne re7orme, uvo8enje obavezne pu!ke kole >ikard @or'ovani&+ 8linar#)a $'eca @osip Cu'en 6omi&+ ;ma' o$ :o#ne Gu'ust Benoa+ Klet a 5vo Fojnovi&+ Gerani!m >azvoja!enje Fojne krajine i njeno pripojenje Hrvatskoj Cu'en Kumi!i&+ Olga i Lina Cu'en Kumi!i&+ ;a"!Heni # ato i Gu'ust Harambai&+ Slobo$ar)e 9ilvije 9tra#imir Kranj!evi&+ :!gar)in'e Ksaver Bandor jalski+ A no6i. Po$ #tarimi )ro o i Aran )a"urani&+ Li06e Gnte Kova!i&+ A regi#trat!ri @osip Kozara*+ 8rt i )a&itali @osip Kozara*+ 8eH! # 'etlom i tminom @anko Leskovar+ 8i#ao na 'e"no#t Gnte 6resi& Pavi!i&+ Gla#o i # mora 'a$ran#)oga Gnte 6resi& Pavi!i&+ S!$bina i($a'ice Fjen*eslav Novak+ Po$ Ne%a'em Cu'en Kumi!i&+ Arota (rin'#)o*Cran)o&an#)a @osip 4ra"enovi&+ Ertice i( &rimor#)og malogra$#)og 1i ota :tvoren HNK u ?a'rebu 5vo Fojnovi&+ E) inoci'o @anko Leskovar+ Pro&ali $ ori 9r8an 6u*i&+ Po rata)f Tr!li $om Fjen*eslav Novak+ Po#l'e$n'i Sti&an"i6i Gntun ustav )ato+ I er'e Gnte 6resi&NPavi!i&+ Katarina ;rin#)a Fladimir Nazor+ Sla en#)e legen$e )ilan Je'ovi&+ Kn'iga :occa$oro Cu'en Kumi!i&+ Kral'ica Le&a 5vo Fojnovi&+ La&a$#)i #oneti 9ilvije 9tra#imir Kranj!evi&+ Tr(a'i :dlazak K#uena HUdervLrEa 5vo Fojnovi&+ D!bro a")a trilogi'a Fjen*eslav Novak+ Tito Dor"i6 Ksaver Bandor jalski+ ;a materin#)! ri'e" )ilan )arjanovi&+ I(a 9enoe )ilan Je'ovi&+ Ven!# ictri[f Go#&oHa 2aleK#)a Gntun ustav )ato+ Vi$ici i &!to i

18$1. 18$3O18$% 18$3. 18$-. 188/. 1881. 1883. 1880. 1886. 188$. 1888. 188-. 18-1.

18-,. 18-3. 18-0. 18-6. 18-8. 18--.

1-//. 1-/,.

1-/3. 1-/6.

1-/8.

2 %
Fladimir Fidri&+ P'e#me @anko Poli& Kamov+ P#o )af I0ti&ana %arti'af I#!0ena )al'!1a Gntun ustav )ato+ Amorne &ri"e )ilutin =i#lar Ne#ajev+ :i'eg 4inko Bimunovi&+ 8r)o$ol )ilan :'rizovi&+ Ha#anaginica @anko Poli& Kamov+ 8amino #rce 5van Kozara*+ G!)a :ego i6 Fladimir Nazor+ Hr at#)i )ral'e i @osip Kosor+ Po1ar #tra#ti )arija @uri&N?a'orka+ Gri")a 'e0tica Aran alovi&+ Pre$ #mrt 5vana Jrli&N)a"urani&+ I!$no ate (go$e 0egrta Hla&i6a )iroslav Krle"a+ Legen$af 8a#)erata Jranko Fodnik+ Po i'e#t %r at#)e )n'i1e no#ti I Aran alovi&+ ; mo'i% brego 9arajevski atentat, po!etak 5 svjetsko' rata ?vonko )ilkovi&+ P'e#me Hr at#)a mla$a liri)a 1Gndri&, Poli&, giesner, 3jevi&, Rerina, alovi&, ...2 Fladimir Nazor+ Intimaf 8e$ 'e$ :r!n$of P'e#ni l'! ene 3lderiko 4onadini+ L!$e &ri"e )iroslav Krle"a+ Kral'e o 5vana Jrli&N)a"urani&+ Pri"e i( $a nine :ktobarska revolu*ija u >usiji 4ra'utin 4omjani&+ Ki&ci i &o&e )e )iroslav Krle"a+ Panf Tri #imConi'ef Kri#toCor Kol!mbo Gntun Jranko Bimi& pokre&e !asopis Vi'a ica ?avretak rata, raspad GustroN3'arske, Hrvatska ulazi u sastav Kraljevine 9H9 5vo Gndri&+ E[ &onto )iroslav Krle"a+ 8ic%elangelo :!onarotti Krle"a i =esare* pokre&u !asopis Plamen 6in 3jevi&+ Lele) #ebra Gntun Jranko Bimi&+ Preobra1en'a )ilan Je'ovi&+ D!n'a ! )o "eg! 3lderiko 4onadini+ Gogol'e a #mrt ustav Krkle*+ Srebrna ce#ta 9tvaranje 999>Na )iroslav Krle"a+ Hr at#)i bog 8ar# )iroslav Krle"a+ V!"'a) Gu'ust =esare*+ Eare a )ral'e ina Ljubo giesner+ P'e#me )ilan Je'ovi&+ P!#tolo &re$ ratima Nikola Bop+ P'e#me #iroma0nog #ina ]uro 9udeta+ K!6ice ! $ol! Gtentat na 9tjepana >adi&a u beo'radskoj skuptini )iroslav Krle"a+ Go#&o$a Glemba'e i Gu'ust =esare*+ ;latni mla$i6 i n'ego e 1rt e :ktroirani ustav kralja Gleksandra i pro'laenje Kraljevine @u'oslavije 4ra'o ervais+ Ia)a #)i #ti%o i )ilan Je'ovi&+ :e( tre6ega 4obria =esari&+ Liri)a )iroslav Krle"a+ Po rata) Dili&a Latino ic(a 6in 3jevi&+ O'aHeno ( ono 4ra'utin 6adijanovi&+ S!nce na$ oranicama Gtentat na kralja Gleksandra u )arseillesu

1-/-.

1-1/. 1-11. 1-1,.

1-13.

1-13O1%. 1-1%.

1-10.

1-16. 1-1$.

1-18.

1-1-. 1-,/. 1-,1.

1-,,. 1-,3. 1-,0. 1-,6.

1-,8.

1-,-. 1-31. 1-3,. 1-33. 1-3%.

2
Nikola Bop+ I#!# i mo'a #'ena Finko Nikoli&+ Prol'etna # itan'a )iroslav Krle"a+ :ala$e Petrice Kerem&!%a 9lavko Kolar+ 8i #mo (a &ra ic! 5vo Kozar!anin+ Sam "o 'e) 6in 3jevi&+ S)al&el )ao#af L'!$i (a ratima go#tionice 4obria =esari&+ S&a#ena # 'etla )ile Judak+ Ogn'i0te Fladimir Kova!i&+ Otro ano &rol'e6e Po!etak 55 svjetsko' rata napadom na Poljsku. sporazum =vetkovi&N)a!ek ( stvorena Janovina Hrvatska )ilan Je'ovi&+ Giga :ari6e a Fjekoslav Kaleb+ Na )amen'! 4ra'o 5vanievi&+ ;eml'a &o$ nogama Kapitula*ija Kraljevine @u'oslavije pod naletom njema!ke vojske. u ?a'rebu osnovana N4H. u Hrvatskoj i @u'oslaviji zapo!eo anti7atisti!ki otpor i partizanski rat )ile Judak+ Ratno robl'e 4ra'utin 6adijanovi&+ T!ga (eml'e 9lavko Kolar+ S oga ti'ela go#&o$arf :re(a 5van oran Kova!i&+ Jama 9lavko @e"i&+ Hr at#)a )n'i1e no#t o$ &o"et)a $o $ana# ?vretak rata, Hrvatska postaje dio AN>@, komunisti!ka vladavina Pokrenut !asopis Re&!bli)a )i#ovil Kombol+ Po i'e#t %r at#)e )n'i1e no#ti $o naro$nog &re&oro$a Petar Be'edin+ D'eca bo1'a Fesna Parun+ ;ore i i%ori Petar Be'edin+ O#aml'enici >ezolu*ija 5n7ormbiroa i prekid sovjetskoNju'oslavenski# odnosa Finko Nikoli&+ 8olit a (a mo'! Hr at#)! @ure Katelan+ Pi'etao na )ro ! 4ra'o ervais+ Karolina Ri'e")a 3 Juenos Giresu po!inje izlaziti Hr at#)a re i'a )irko Jo"i&+ K!rlani gorn'i i $on'i Prvi broj !asopisa Kr!go i 1do 1-08.2 >anko )arinkovi&+ R!)e Pero Judak+ 8e6a a Fjekoslav Kaleb+ Di ota &ra0inef :i'eli )amen 9lavko )i#ali&+ Komorna m!(i)a )irko Jo"i&+ Nei#&la)ani )arijan )atkovi&+ Igra o)o #mrti 9lobodan Novak+ I(g!bl'eni (a i"a' Fesna Parun+ Erna ma#lina @osip Pupa!i&+ Ki0e &'e a'! na 'ablanimaf 8la$i6i >anko )arinkovi&+ Glori'a 5van 9lamni'+ Ale'a &o#li'e # e"ano#ti Fiktor Fida+ S emir o#obe Fladan 4esni*a+ Prol'e6a I ana Galeba @ure Katelan+ 8alo )amena i &!no #no a Pokrenut !asopis Am'etno#t ri'e"i Fesna Parun+ Koral' ra6en mor! 4anijel 4ra'ojevi&+ Korn'a"a i $r!gi &re$'eli Glojz )ajeti&+ Iangi 9lavko )i#ali&+ Go$i0n'a $oba Prvi broj !asopisa Ra(log 1do 1-68.2

1-30. 1-36. 1-3$. 1-38.

1-3-. 1-%/.

1-%1.

1-%,. 1-%%. 1-%0.

1-%6. 1-%$. 1-%8. 1-%-. 1-0/. 1-01. 1-0,. 1-03. 1-0%. 1-00.

1-06.

1-0$.

1-0-. 1-61.

2 1-6,. 1-63. 1-60. 1-66. 1-6$. 1-68. 1-$/. Po!eo izlaziti !asopis Dor!m Novi ustav i novi naziv dr"ave+ 9o*ijalisti!ka republika Hrvatska dio je 9A>@ Gntun Boljan+ Krat)i i(let )ak 4izdar+ Kameni #&a a" >anko )arinkovi&+ Ki)lo& )atko Pei&+ S)itn'e 9lobodan Novak+ 8iri#i/ (lato i tam'an Gntun Boljan+ Ga(ela i $r!ge &'e#mef De et $rama 5:ar$/ Galile'e o !(a0a06e/ Dio)leci'ano a &ala"a/ >>>7 Po!eo izlaziti !asopis Eroatica 3'ueno f#rvatsko prolje&ef, smijenjeno demokratski orijentirano #rvatsko rukovodstvo 5van >aos+ Pro#'aci i #ino i 5van 9lamni'+ Analecta 5vo Jrean+ Pre$#ta a Hamleta ! #el! 8r$!0a Don'a 5van 9lamni'+ :ol'a &olo ica %rabro#ti Novi ustav 9A>@ kojim se slabi dr"avna *entraliza*ija, a dio vlasti prenosi na republike i pokrajine 9lobodan Novak+ I( anbro$#)i $ne ni) 9lavko )i#ali&+ Klo&)a (a !#&omene 5van Grali*a+ P#i ! trgo i0t! 9mrt @osipa Jroza 6ita, predsjednika 9A>@ )irko Jo"i&+ Ti'ela i $!%o i Pavao Pavli!i&+ Ve"ern'i a)t 9lobodan Bnajder+ Hr at#)i Da!#t Pavao Pavli!i&+ D!na 5van Grali*a+ D!0e robo a Nedjeljko Aabrio+ V'e1ban'e 1i ota Pokrenut !asopis e!or!m 5vo Aran'e+ Po i'e#t %r at#)e )n'i1e no#ti :snivanje prvi# opozi*ijski# stranaka u Hrvatskoj Nedjeljko Aabrio+ :ereni)ina )o#a 4onesen ustav >epublike Hrvatske koji predvi8a njenu samostalnost Pavao Pavli!i&+ Koral'na rata Po!etak domovinsko' rata

1-$1.

1-$,. 1-$%. 1-$$. 1-$-. 1-8/. 1-81.

1-83. 1-8%. 1-86. 1-8$. 1-8-. 1--/. 1--1.

2 .

-nneeum ((

J5JL5: >GA5@G,10 ROMAN-IZAM 567@ B 5648 I l i r i ( a m 5+,-O +,?-7 8a)#imili'an Vr%o ac Ant!n 8i%ano i6 Pa ao 9too# L'!$e it Ga' Drag!tin Ra)o ac I an Der)o# L'!$e it Dar)a0 V!)otino i6
Sosniva! 7eljtona u #rv. kulturiQT
21-

!lirski 5okret >rvatski narodni 5re5orod (HNP) vremenski se poklapa s europskim roman i!mom" # n$im %a pove!u$e i $avl$an$e skr&i !a $e!ik' &u(en$e li era ure e $a)an$e na*ionalne svi$es i i prikupl$an$e naro+no%a &la%a" Hrva ski $e!ik $e neko+i,i*iran pa su u sve!i s im pokrenu e o+%ovara$u-e ak*i$e" .oman i!am n$e%u$e sna%u emo*i$a' in+ivi+uali!am i kul priro+e" 1835" po)in$u i!la!i i #ovine )orvatske' 1843" $e !a&ran$eno ilirsko ime' a 1865" /enoa u &e)kom -lasono4i o&$avl$u$e pro%rama ski )lanak #a4a knjievnost" POZIV NA SVE DUHOVNE PASTIRE SVOJE BISKUPIJE (1813) [pisan na latins !"# p!$i% na p&i 'pl(an() *&%+ na&!,n!- .la-a/ RE0 DO1OVINI OB HASNOSTI PISANJA VU DO1ORODNE1 JEZIKU (B)23 1814)# HORVATSKA DO1OVINA (0ani*a31834+) [1+ t) st !.(a%l()n n!%i" p&a%!pis!" ' 0ani*i/ KIP DO1OVINE# POZIV U I5IRSKO KO5O KRATKA OSNOVA HORVATSKO S5AVENSKO6 PRAVOPISNJA (B',i"3 1837) 2as!pis8 NOVINE HORVATSKE (!, 9+1+1834+): n(i;+ p&il!- DANI<A HORVATSKA3 S5AVONSKA I DA51ATINSKA P=S1ARI<A I (18>?) [s V' !tin!%i@)"/ VERONIKA DESINI0KA (1831) [i-&! a$/# DUH (183?) 1A5I KATEKIZA1 ZA VE5IKE 5JUDE (18>?) : DODATAK 1A5O1 KATEKIZ1U ZA VE5IKE 5JUDE 6ENIUS PATRIAE +++ (0u1 +omovine na+ sinovima svo$im ko$i spava$u) (183?) '&)Ai%a! al"ana* 5EPTIR i-&! a$8 6O5UB (183?)# PRVI I ZADNJI KIP (P!;'n3 1833) PJES1E I PRIPOVIJETKE (1838)# P=S1ARI<A [s Ra !%B)"/ (18>?) RUCE I TRNJE (18>?) [p&ip!%i()t ) p!s%)@)n) D&aD !%i@'/

Ji)lio*ra4ija je prire&ena prema Tran*eovoj knji"i POVIJEST HRVATSKE KNJI;EVNOSTI (3a*re)EFju)ljana, 1!8/) i prila*o&ena (autori koji nisu o)u$va+eni ispitnom literaturom su i"ostavljeni, dok su dodane neke korisne napomene) potre)ama ispita i" NH7. = skladu s tim, i redoslijed kojim su navedeni autori dr'i se ono*a i" popisa ispitne literature.

2 /
2as!pis8 KO5O (18>?) [s V&a$!" i Ra !%B)"/ E)l(t!ni8 I5IRIZA1 I KROATIZA1# ZRINSKE 1IS5I [osniva feljtona u hrv. kulturi/ P=S1ARI<A I [ili&s a ant!l!-i(a3 p&i&),i! s Ra !%B)"/ DISERTA<IJA I5ITI RAZ6OVOR +++ (Ka&l!%aB3 183?) [1. politiki spis na hrv, jeziku3 p&),la;) Dt! + a! stan,a&,/ EIN FORT AN I55GRIENS HO<HHERZEI6E TH<HTER (1838) [p!$i% ;)na"a ,a p&i*%at) ili&s i p! &)t/ NARODNE PJESNI I5IRSKE (183I) [$.i& a sl!%)ns i* na&!,ni* p()sa"a/ p()sn+ $.i& )8 JU5ABIJE (2i$ena* popi$evaka +ra%o$ +omovini) (18>7) [' E!&"i &a !%(a a (>:> sti*a)3 p!s%)@)n) 5(+ <antilK# 1. knjiga izrazito ljubavne poezije u hrv. lirici/# 65ASI IZ DUBRAVE CERAVINSKE (18>1)# 6US5E I TA1BURA (P&a-3 18>4) 2as!pis8 KO5O (18>?) [V&a$ L V' !tin!%i@ L Ra !%aB# 1. hrv. knjievni asopis/ VJEKOVI I5IRIJE (18383 p()s"a) ,!p'na OS1ANA (18>?) S1RT S1AI5MA6E 0EN6INA (18>9) [3%ovan$e' No-nik' 4e a' Hara)' 5o&/ [najve e !jelo hrv. knjievnosti "#". st./ HRVATI 1AJARO1 (Ka&l!%aB3 18>8) [.&!D'&a3 p!$i%a 1aAa&) ,a s) ! an) p&)si$an(a ' H&%ats !(/ POS5ANI<A OPIRI DI1ITROVINU (18>3) [1+ P&)&a,!%i@)%a p()s"a na *&%+ ()$i '/ p()sn+ $.i& )8 PRVEN<I (Za,a&3 18>9)# NOVE PJES1E (1841) <RTI<E 1O6A CIVOTA (1849) [a't!.i-!&aE+ $apis/ DRA1ATI0KA POKUOENJA L DIO PERVI (1838) [p&!-&a"ats i Pre+%ovor L 1. hrv. cjeloviti !ra$aturgijski spis/ KRVNA OSVETA [' *&%+ ,&a"' '%!,i 17M)&aB p! '$!&' na naD' ('na2 ' )pi '/ 6ROBNI0KO PO5JE (5olo3 18>?) [.a(&!n!%s a p!)"a3 1. veliko !jelo ro$antiz$a# "i()Dan() ;an&!%a L ;an&!%s i *i.&i,/ 1IS5I O I5IRSKO1 KNJICEVNO1 JEZIKU (18>3) [p!$i%a na ,'.&!%+ ()$+ t&a,iBi('/ li.&)ta8 5JUBAV I Z5OBA (18>4)# PORIN I5I OS5OBOJENJE HRVATA OD PRANA0KO6 JAR1A (18IQ) ,&a"a8 TEUTA (B)23 18>>) [p!%+ ,&a"a ' 4 2in!%a# najbolja !ra$a iliriz$a/ 2lanBi8 NARODNO KAZA5IOTE KAO ZE1A5JSKI ZAVOD (0omo&ran3 189>) [2lana !(i" 'p!$!&a%a na %a;n!st a$aliDta ' *&%+ 'lt'&i/ p't!pis8 PO65ED U BOSNU (18>>)

Jan)o Dra0)o i6
Snajstariji 5lira* i jedini 7eudala* me8u njimaQT

Stan)o Vra(
5Ilir i( 9ta'era7 Sjedini 9lovena* u ilirskom pokretu. pokreta! #rvatske knji"evne kritkeQT

I an 8a1!rani6
Sfban pu!aninfT

Petar Prera$o i6
S'lavni kodi7ikator jezika #rv. poezije K5K. st.T

Dimitri'a Demeter
Sprvi or'anizator, utemeljitelj dobrovolja!ki# dru"ina i artisti!ki ravnatelj #rv. kazalitaT

8ati'a 8a1!rani6
5Je$an $omoro$ac7

Ant!n Nem"i6
5A> N> Go#to in#)i7

I an K!)!l'e i6 Sa)cin#)i
Sutemeljitelj moderne #rvatske #istorio'ra7ije i osniva! #rvatske biblio'ra7ije. 18%3. odr"ao prvi 'ovor na #rvatskom jeziku u 9aboruQT

p't!pis8 PUTOSITNI<E (18>4) [najzrelije prozno !jelo prepor!ne knjievnosti/ ,&a"a8 KVAS BEZ KRUHA I5I TKO NE BITI VE5IKI SUDA< (18>93 tis ana ' Nevenu 184>) [1. hrv. izvorna ko$e!ija pisana novi$ knji. jeziko$ i (),ina !"),i(a p&)p!&!,n!- ,!.a/ &iti a8 CIVOT TO1E B5ACEKA [(),an !, na(&ani(i* p! 'Da(a *&%+ .i!-&aE+ &iti )/ &!"an8 UDES 5JUDSKI [n),!%&D)n/ p!)$i(a8 PJES1E ANTUNA NE10INA (1841) [i$,a! 1+ B!-!%i@/ ,&a")8 JURAN I SOPIJA I5I TUR<I KOD SISKA (1839) [i$%),)na 183I+/# p!)$i(a8 POTURI<A (189Q)# P=S1E (18>Q)# S5AVJANKE (18>8) [p!, DiE&!" 6/# POVJESTNE PJES1E (18Q>) p't!pisi8 PUTOVANJE PO BOSNI (1848)# PUTNE USPO1ENE (18Q3) IVAN 0ES1I0KI NAZVAN JANUS PANNONIUS (.i!-&aEi(a) BIB5IO6RAPIA HRVATSKA (1897) NAOA KNJICEVNOST [p&i a$ n(i;)%n) sit'aBi() !n!-a %&)")na/

Dran'o Ra")i PRO-OREA"IZAM G5648 B 5665I

5n$i7evnos o%a ra!+o&l$a roma ni)na $e u in en*i$ama' a realis i)ka u +e al$u" 8&o% i!nimno% u $e*a$a ko$i $e u om ra!+o&l$u o+i%rao $%g%st enoa' na!iva se $o9 i enoini& do ro&" #vo$im +$elovan$em /enoa %a i ome(u$e: 1865" u -lasono4i o&$avl$u$e )lanak #$$ K#7!?8V#9".' a 1881" $e %o+ina n$e%ove smr i"

2 8 I an Trn#)i 8ir)o :ogo i6

p()sn+ $.i& a8 KRIJESNI<E (;lasono9a3 1893) 2as!pis8 NEVEN (184? L 1848) p()sn+ $.i& )8 5JUBI<E (18>>)# S1I5JE I KOVI5JE (18>Q)# DO1ORODNI 65ASI (18>8)# STRJE5I<E (18Q8) [i&!ni2n!Msati&i2n) p()s")/ ,&a")8 PRANKOPAN (1849)# STJEPAN3 KRA5J BOSANSKI (184Q)# 1ATIJA 6UBE< (184I) p&ip!%i()sti8 S5AVA I 5JUBAV3 HAJDUK 6OJKO KOD SO5PERINA p()s"a (Vi()naB3 18QI) KNJICEVNO <VIENE 5AVOS5AVA VUKE5INA (188?) [p!st*'"+/ OS1O 0UDO (Vi()naB3 18Q1) [)l)-i2na p()s"a/ SONETNI VIJENA< [p! '$!&' na P&)D)&na/ ZORA VERONIKE ZRINJSKE [)l)-i(a/ &!"anti2n) p&ip!%i()sti8 POBRATI1STVO (184>)# DI5BER HASAN (Neven3 184>) [(),in! ' p&!$i3 !stal) t&i ' sti*!%i"a L 17M)&Bi/# BIJEDNA 1ARA (1891)# PETAR BA0IN (189?) [&!"atni2ni )p!%i/ p&ip!%i()sti8 ZA6REBKINJA3 NADA5A BAKARKA3 PASKVA3 DOBROTVOR JA0KI3 BOCINNO ZVON<E p't!pis8 PUT NA P5ITVI<E (1897)# 5ISTOVI O ITA5IJI (1891)# PUT U <ARI6RAD (1889)# p&ip!%i()t )8 PAVAO 0UTURIN (<lom*i i! &i$e+na i kr9evi a 7ivo a""") (Neven3 1844) [p&ip!%i()t a !(!" ' *&%+ lit+ 'la$i li p!l'!.&a$!%an!p!l'int)l) ta/# TI1OTIJA PATKOV (18Q?) 2lanBi : )s)(i8 1IS5I O JEZIKU (1844)# 1OJA O KAZA5IOTU (1844) E)l(t!ni8 TUSKU5ANIJADE (1897) [poetak lit. feljtona i p&)t*!,ni O)n!ini* 8a%re&ul$a/ OB ESTETINNIH POJ1OVIH UZIVOENJA (18Q7) O NARODNO1 KO1USU (189I) PRIPOVIJESTI (1I74) I CENE 5JUBE ISKRENO (189I) [1+ n()-!%a p&ip!%i()st/ STANKOVA0KA U0ITE5JI<A (18Q1) [p&ip!%i()t a ' )pist!la&n!( E!&"i/ p()sn+ $.i& )8 SABRANE PJES1E (18I7) &!"an8 15INARSKA DJE<A (2i$ena*3 18Q3) p&ip!%i()t )8 0OVJEK BEZ SR<A3 5JUBAV NA ODRU3 STE5A RARVA DO1ORODNE POVIESTI (Ka&l!%aB3 18>3) &!"an DVA PIRA (0omo&ran3 1893) ,&a")8 VERONIKA DESINI0KA3 1ARIJA3 KRA5JI<A U6ARSKA [nis' sa2'%an)/ p),a-!D i 2lanBi8 O U0ITE5JI1A3 O DO1O5JUB5JU I OD6OJENJU CENSKE 15ADECI3 O UZ6OJIVANJU CENE CIVOT JEDNE CENE M DNEVNIK (1I48) [!.'*%+ p)&i!, !, 1833 L 18Q4/ &!"ani8 1ARIJA KONAVOKA# TUCNA JE5E (1898) &!"atni2na p!)"a8 ROBINJI<A (18Q4) E)l(t!ni8 VJE0NI CID U ZA6REBU (Po!or3 189?)# ZA6REBU5JE 2lanBi8 O HRVATSKO1 KAZA5IOTU (1899)# NAOA KNJICEVNOST (;lasono9a3 B)23 1894) ['p!$!&a%a na n(i;)%n! "&t%il! i $ala;) s) $a p&i a$i%an() p&!Dl!sti p&) ! &!"ana/ ,&a"a8 5JUBI<A (1899) [(),ina O)n!ina ,&a"a/ p!)$i(a8 POVJESTI<E (5ameni sva ovi' 5u%ina ku-a' Propas 2ene*i$e) (189I) &!"ani8 Z5ATAROVO Z5ATO (18Q1)# SE5JA0KA BUNA (18QQ)# DIO6ENES (18Q8)# K5ETVA (18QI) [!ovr%io &.'. (o$i / p&ip!%i()sti8 PRIJAN 5OVRO (18Q3)# 15ADI 6OSPODIN (18Q4)# 0UVAJ SE SENJSKE RUKE (18Q9)# KARA1PI5 SA PJESNIKOVA 6ROBA (18Q8)# PROSJAK 5UKA (18QI)# V5ADI1IR (18QI) 2as!pisi8 '&),ni 2=>?N@3 (!, 18Q> M 1881)# 18QI+ p! &)n'! H<AB.=#C=4N= D=#C KOHAN I V5ASTA (1898) )p!%i8 DO1 I SVIJET [i,ili2ni3 '-l),a! s) na 1iB i)SiB$a/# KOHAN I V5ASTA (1898) [&!"anti2 i/ ,&a"a8 KAR5O DRA0KI (18Q?) [anti l)&i alna3 antipapins a B&ta/#BENKO BOT (18Q?) [t&a-),i(a/# ZVONI1IR (18QQ)

La o#la V!)eli6 An$ri'a Palmo i6 L!)a :oti6

Sprvi pjesnik vjerske toleran*ije+ opozi*ija 6ur!in ( kr&aninT

A$olCo Veber T)al"e i6

Sideolo' ?a'reba!ke slavisti!ke koleQT

Jan)o J!r)o i6

I an Per)o ac Ri)ar$ Jorgo ani6

Sprvi #rvatski izraziti subjektivni ljubavni pjesnikT

Drago'la Jarne i6

8ate Vo$o&i6
Ssvojim djelom nada#nuo Fojnovi&aT

A!g!#t 9enoa
Sodredio smjer #rvatske knji"evnosti K5K. stolje&aQT

Dran'o 8ar)o i6
Snaslanjao se na Herbartovu estetiku s na'laenom 7ormalisti!kom komponentom. svojim dramama kultivira visoki stil u naoj tra'edijiT

Jo#i& Dre!$enreic%

6RANI0ARI I5I SBOR (PROOTENJE) NA I5IJEVU (184Q) [i-&! a$ p!s%)@)n .an' J)la2i@'3 prvi hrvatski pravi puki igrokaz/

2 !
Snaslanja se na be!ki pu!ki teatarT

REA"IZAM G5665 B 56?8I A!g!#t Haramba0i6 Sil i'e Stra%imir Kran'"e i6

5Deli*Ko#ma' D!rmitoro 7

Po)in$e %o+inom /enoine smr i (1881)' a !avr9ava 1895' spal$ivan$em ma(arske !as ave u 8a%re&u prilikom o voren$a !%ra+e HN5" p()sn+ $.i& )8 RUC1ARINKE (188?)# S5OBODARKE (1883)# TU6O1I5KE (188Q)# NEVENKE (18I?) 2as!pis8 NADA [18I4 L 1I73# '&)Ai%a! I -!,ina/ p()sn+ $.i& )8 BU6ARKINJE (1884) [$.i& a !(a na%i()Dta !.n!%' !n,aDn() *&%+ li&i )/# IZABRANE PJES1E (1I78)# TRZAJI (T'$la3 1I7?) E5E6IJA (1+ p()s"a tis ana ' Vi()nB') p()sn+ $.i& a8 IZABRANE PJES1E (1I78) E)l(t!ni8 IZ BO1BAJA (18QI) S1RT BABE 0EN6I0KINJE (1887) L t&a%)sti(a &!"ani8 BARUNI0INA 5JUBAV (18Q8) PIOKA5 (S)n(3 188?) [&!"an L &iti a ili&i$"a/# 1EJU CABARI [i&!ni(a i sa& a$a"/# U RE6ISTRATURI (1888) p&ip!%i()t )8 5JUB5JANSKA KATASTROPA 2lana 8 O RO1ANU (Hrva ska vila3 1883) [sta() ' !.&an' t)n,)nBi!$n) n(i;+ &a$"at&a "!,)&ni &!"an a! pl!, $nanst%+ p&!"at&an(a3 +++/ &!"ani8 O56A I 5INA (1881)# 6OSPOJA SABINA (1883)# UROTA ZRINSKO PRANKOPANSKA (18I?T3)# KRA5JI<A 5EPA (1I7?) ,&a"a8 PETAR ZRINSKI p&ip!%i()sti8 JE5KIN BOSI5JAK3 ZA0UJENI SVATOVI3 PREKO 1ORA3 SIROTA ,&a"a8 TARTUPOV UNUK [n)"a n(i;+ $na2a(3 ali () je!ina ko$e!ija karaktera u hrv. !ra$skoj knji. "#". st./ PRI0E DJEDA NIKE (1887) L B&tiB)# p&ip!%i()t )8 BISERMKATA3 PRO5ETAR<I3 NAO PI5IP3 KR0E5INI NENE 5JEPOTE3 5JUDI KOJI SVAOTA TREBAJU3 TENA (18I>)3 S5AVONSKA OU1A (1888)3 RODU U POHODU3 TRI DANA KOD SINA3 OPRAVA3 1IRA KODO5INEVA &!"ani8 1EJU SVJET5O1 I T1INO1 (18I1)# 1RTVI KAPITA5I (Vi()naB3 188I)# CIVI KAPITA5I [n),!%&D)n/ 1A<A [1+ n()-!%a n!%)la3 1881/ &!"ani8 PAVAO OE6OTA (1888)# POD NEHAJE1 (18I?)# POD6ORKA (18I>)# NIKO5A BARETIN (18I9)# POS5JEDNJI STIPAN0INI (18II)# DVA SVIJETA (1I71)# ZAPREKE (1I74)# TITO DOR0IN (1I79) n!%)l)8 NEZASITOST I BIJEDA3 <RTI<A O BOCINU3 IZ VE5E6RADSKO6 PODZE15JA3 PRIPOVIJEST O 1AR<E5U RE1ENINU p!)$i(a8 5E5JINKE (P!;)-a3 1894) [pat&i!ts !Ml('.a%ni "!ti%i/ ,&a"a8 BRA0NE PONUDE3 ZATE0ENI CENIK3 NOVI RED3 BARUN PRANJO TRENK (1881)3 PASTORAK B&tiB) i p&ip!%i()t )8 KRVNI PIR (1893)# POOURI<E (188Q) [$.i& a/ &!"ani8 !ovr%io )enoinu *+'(,- .1//01# Z1AJ OD BOSNE (18QI)# E1INMA6INA 5JUBA (1888)# KAPITANOVA KNI (188>)# ZA KRA5JA L ZA DO1 (I L P&)t!&i(anaB# II L C&t%) $a.l',)) (18I4)# UDOVI<A (18I1)# 1E5ITA (18II) [spa,a %)@ ' "!,)&n'/ 2lana 8 KNJICEVNI NA<IONA5IZA1 (1I79) [p&),st+ n()-!% n(i;+ *re+o/ p&ip!%i()sti U n!%)l)8 I55USTRISSI1US BATTORG<H i 1ARI0ON (188>) 5JUBAV 5AJTNANTA 1I5INA (1I14)# SAN DOKTORA 1IOINA# POD STARI1I KROVI (1889) &!"ani8 U NOVO1 DVORU (1884)# U NONI (188Q)# JANKO BORIS5AVIN (188Q) [t)"ati$i&a i,)(' ! Pa'st'/# NA ROJENOJ 6RUDI (18I7)# RAD1I5OVIN (18I3)# PRONEVJERENI IDEA5I (1I?4) p!%i()sni &!"ani8 DO5AZAK HRVATA (1I?>)# OSVIT# ZA 1ATERINSKU RIJE0 5IONE3 <RTI<E PRANA 1ACURANINA (188Q) ['t()Ba( T'&-)n()%a/ OD ZORE DO 1RAKA (1I?Q) [a't!.i!-&aEs a p&!$a/ STRIJE5E I STRE5I<E [p!liti2 !Msat&i2 i p&!$ni )pi-&a"i/ ISKRI<E (188Q) <RTI<E IZ PRI1ORSKO6 CIVOTA (188>)# <RTI<E IZ

Ante Ko a"i6
Ssklonost parodi!nosti. svojim djelom dekanonizira dotadanju strukturu #rv. knji"evnostiQT

E!gen K!mi"i6
5Jenio Si#ol#)i7 Spionir naturalizma u #rvatskoj knji"evnostiQT

Jo#i& Ko(arac
Sutje*aj 6ur'enjeva i jalsko' te 4arWina u '2.9(' K-P(.-)('-T

V'ence#la No a)

Jo#i& E!gen Tomi6

Ssvojim romanima ozna!ava prekid antiturske novelistike u #rvatskoj knji"evnostiQT

K#a er 9an$or G'al#)i

5L'!bo Gre$i")i/ L'!bomil Prib!n'a ;agorac/ Tito El'be7

Dran 8a1!rani6 Jo#i& Dra1eno i6

2-1
PRI1ORSKO6 1A5O6RAJANSKO6A CIVOTA (S)n(3 18I3) (Po &uri' Ci$esno $e) &iti a8 5ITERARNA PIS1A (#lo&o+a3 1881) [O)n!in! pisan() !B()n('() a! i,)ali$at!&s !3 Eanta$i(s !3 .)$ p!%)$an!st sa ';a&)n!" naBi!naln!" $.il(!"+ 1)A'ti"3 ' asni(i" s) &a,!%i" ipa %&a@a O)n!i/ 2lana 8 HONE1O 5I K NATURA5IZ1UV (2i$ena*3 1883) [p&!-&a"ats i "aniE)st ' !()" s) s'p&!ststa%l(a K'"i2i@' i nat'&ali$a" s"at&a p!-'.ni" $a *&%+ li()p' n(i-'/ p!)$i(a8 CU1BERA0KE E5E6IJE (1889) 2lanBi8 O TEORIJI NOVE5E (Hrva ska vila3 1883) PRIKAZI I RASPRAVE (1I>3)# O KNJICEVNOSTI (1I>>) NAOE KNJICEVNE NEVO5JE I KRITIKE (=skra3 Za,a&3 18I1) M n)p!%!l(na !B()na K!%a2i@)%) .e%is ra ure

Jan)o Ibler De#i$eri!# Jo#i& Pa#ari6 Jo an Hranilo i6 Ja)0a Ie$omil

Cpravo ime+ Ja)o I!)a< Sosniva! #rv. moderne knji". kritikeQT

MO ERNA G56?8 B 5?5<I

Ant!n G!#ta 8ato0

Stra"e&i potpuno predavanje ljepoti i od kritike tra"i da bude umjetnost. kriti!ar treba biti impresionist umjetnostiQT

Vla$imir Vi$ri6 Vla$imir Na(or

1895" spal$ivan$e ma(arske !as ave u 8a%re&uE s u+en i pro $erani u Fe)' Pra% i AGn*1en ,ormira$u e,k% (an iu ili aris i)ka' pru7a o por ra+i*i$i' sklonos ka se*esi$i' sim&oli!mu i +eka+en*i$i i 5ra4k% (provo+i en+en*io!nos u kn$ievnos i) gr%5%" Ao+erna se $avl$a se i! po re&e +a se 1rva ska kn$i7evos i!vu)e i! sli$epe uli*e u ko$u $e !apala kra$em reali!ma" 5ra$ o%a ra!+o&l$a sim&oli)no o!na)ava Aa o9eva smr ' 1914" =s e %o+ine umiru Hran ;alovi- i Hran$o Aarkovi- e !apo)in$e = sv$e ski ra " 1ON SAVJESTI (2i$ena*3 18I?# 1. objavljena novela) Kn(i-) p&ip!%i(),a a8 IVERJE (1!sta&3 18II)# NOVO IVERJE (1I77)# U1ORNE PRI0E (1I7I) O65EDI (1I74) p't!pisi8 VIDI<I I PUTOVI (1I7Q) (O ! 5!.!&a) NAOI 5JUDI I KRAJEVI (1I17) PE0A5BA (1I13) ZA KRANJ0EVINA (1I78) SABRANA DJE5A (1I34M1I>7) PO1ONA (Vi()naB3 18I8) [1+ !.(a%l()na p()s"a/ PJES1E (1I7Q) [sa,&;i sa"! ?4 p()sa"a/ p!)$i(a8 S5AVENSKE 5E6ENDE (Za,a&3 1I77) CIVANA (Za,a&3 1I7?) HRVATSKI KRA5JEVI (1I1?) NOVE PJES1E (1I13) INTI1A (1I14) PJESNI 5JUVENE (1I14) NIZA OD KORA5JA (1I??) PJES1E O 0ETIRI ARHANJE5A (1I?Q)# HRVATSKE PJES1E PARTIZNAKE (1I>3)# PJES1E PARTIZANKE (1I>>) p&!$a8 ZA6REBA0KE NOVE5E (1I>?) E)l(t!nisti2 a p&!$a8 KRVAVI DANI (1I78) 1INJI (1I13) ISTARSKE PRI0E (1I13) [VE5I JOCE (5('.l(ana3 1I78)/ 1EDVJED BRUNDO (1I14) PRI0E IZ DJETINJSTVA (1I?>) PRI0E SA OSTRVA3 IZ 6RADA I S P5ANINE (1I?Q) &!"an8 PASTIR 5ODA (I3 1I38# II3 1I3I) S PARTIZANI1A 1I>3 L 1I>4 [&atni ,n)%ni / p't!pisi8 OD SP5ITA DO PIRA1IDA (1I>?) -!%!&ni2 a p&!$a8 6OVORI I 05AN<I (1I>4) NA VRHU JEZIKA I PERA (1I?>?) ESEJI I 05AN<I I3 II (1I>?) p()sn+ $.i& )8 PJES1E (1I7I)# KIP<I I POPEVKE (1I1Q) [1. objavljena zbirka kajakavskih pjesa$a/# IZABRANE PJES1E (1I?>)# V SUN<U I SEN<I (1I?Q)# PO DRA6O1U KRAJU (1I33) ZA0ARANO O65EDA5O Z 1OJIH BRE6OV (1I?4) [p!st*'"n! !.(a%i! K&l);a/ p!)$i(a865ASOVI S 1ORA JADRANSKO6A (18I1)# NOVE PJES1E (18I>)# 6JU5I I SU1BU5I (1I77)# VA5OVI 1IS5I I 0UVSTAVA (1I73)# SUTONSKI SONETI (1I7>)# P5AVO <VIENE (1I?8) ,&a")8 5JUTOVID POSAVSKI3 SI1EON VE5IKI3 KATARINJA ZRINJSKA3 PINIS REIPUB5I<AE3 <I<ERONOVO PRO6ONSTVO3 KATON UTI0KI3 CIVOT KRA5JA HIRUDA &!"ani8 IZ6UB5JENI 5JUDI3 POBJEDA KREPOSTI p't!pisi8 PO 5I<I I KRBAVI3 BOSNA I HER<E6OVINA3 PO 1ORU3

Drag!tin Dom'ani6 Dran Galo i6 Ante Tre#i6 Pa i"i6

58o#or#)i g!#lar7 Spjesnik visoke knji"evne kulture, ali bez vlastite pjesni!ke dik*ijeQT

2-1
PO RAVNI1 KOTARI1A3 PREKO AT5ANTIKA DO PA<IPIKA (1I7Q) &iti a8 JANKO PO5IN KA1OV (1I13) $ast'pl()n ' HRVATSKOJ 15ADOJ 5IRI<I (1I1>) )s)( 5ACI U U1JETNOSTI p!)$i(a8 RASPENE (1I1?) n!%)l)8 1ISAO NA VJE0NOST (18I1) KATASTROPA3 POS5IJE NESRENE3 JESNESKI <VIET<I3 U BIONU3 PRI0A O 5JUBAVI3 PATNIK3 BEZ DO1A3 IZ6UB5JENI SIN3 KITA <VIJENA3 KRA5JI<A ZE15JE &!"ani8 PROPA5I DVORI (18I9)# SJENE 5JUBAVI (18I8) n(i-a B&tiBa8 S5AVONSKA KRV (Vin !%Bi3 1I79) IZABRANE PRIPOVIJETKE (1I11) &!"an8 JUKA BE6OVIN (1I11) p!)$i(a8 PSOVKA (1I7Q)3 IOTIPANA HARTIJA (1I7Q) n!%)l)8 CA5OST3 BITAN6A3 S5OBODA &!"an8 ISUOENA KA5JUCA ,&a")8 TRA6EDIJA 1OZ6OVA (1I7Q)3 NA ROJENOJ 6RUDI (1I7Q)3 SA1OSTANSKE DRA1E (O&-i() "!na*a3 D()%iBa) (1I7Q)3 0OVJE0ANSTVO3 1A1INO SR<E (1I17) 0ASKANJA3 NOVE5E I ESEJI st',i()8 STUDIJA O HA15ETU (1I1Q) DRA1A I 65U1A (1I?1)3 SVETINJA U1JETNOSTI (1I?3) n!%)l)8 VE5IKI 6RAD (1I1I) [$.i& a n!%)la/# DOKTOROVA NON3 IZ NEZNANO6 KRAJA &!"ani8 BIJE6 (1I7I)3 VU<I (1I?8) ,&a"a8 K5UPA NA 1JESE0INI (1I?8)

Vla$imir Ierina Jan)o Le#)o ar

Su realisti!nu 7ormu pripovijedanja unosi moderno psi#olo'iziranjeQT

I an Ko(arac
5I an K> Kere&o / Van'a Ko#an/ I> K> Olgin7

Jan)o Poli6 Kamo

Santi*ipator avan'arde u #rvatskoj knji"evnostiQT

8il!tin Ei%lar Ne%a'e

58il!tin/ 8> :ori0e / *0e / Ha'e / 8>H* / Al&%a/ Sincer!#/ Ne%a'e / N 7 Sjedan od najpoznatiji# kriti!ara moderne. autor poznate re!eni*e+ &jalski# eto to je moj program\k

Din)o 9im!no i6

i$.!&i p&!$)8 1RKODO5 (1I7I)3 6JERDAN (1I1>)3 SA KRKE I SA <ETINE (1I37)3 POS1RTNE NOVE5E (1I39)3 ISPOD DINARE (1I>9) [Aul$ika' 0u%a' 3lkar' .u+i*a/ &!"ani8 TUJINA< (1I11)3 PORODI<A VIN0IN (1I?3) a't!.i!&aEs i $apisi8 15ADI DANI (1I1I)3 15ADOST (1I?1) ,&a")8 0UDO3 RO1I5DO3 STOJANA3 1O1AKMDJEVOJKA

8ari'a J!ri6 ;agor)a

Sprva "ena novinar u Hrvatskoj c prva #rvatska 7eministi*aT

SrHan T!ci6 I o Vo'no i6

An$ri'a 8il"ino i6 b 8ilan Ogri(o i6

Jo#i& Ko#or
Szbo' pisanja o likovima s fdna "ivotaf, dobio naslov #rvatsko' )aksima orko'T

'&),niBa B&!ora (18I9M1I17) R!"ani8 6RI0KA VJEOTI<A3 REVO5U<IONAR<I3 KNI 5OTRO0AKA3 TAJNA KRVAVO6 1OSTA3 ZA6REBA0KA KNE6INJA3 KA1EN NA <ESTI ,&a")8 POVRATAK (Na+a3 18I8) [(),n!2in a# najznaajniji !ra$ski tekst hrv. $o!erne/ KROZ CIVOT3 6O56OTA3 OS5OBODITE5J3 BARUN KORI5OV3 KOZA<I p&ip!%i()t ) 6ERANIU1 (2i$ena*3 1887)# PERO1 I O5OVKO1 (188>) n),!%&D)ni &!"an8 KSANTA (188Q) ,&a")8 PSG<HE (188I)3 EKVINO<IJO (18I4) [oznaava poetak $o!erne u !ra$i, praizve!ena u 23*/ DUBROVA0KA TRI5O6IJA (1I73) [3llons' en,an sE #u onE Na ara*i/ 1AOKARATE ISPOD KUP5JA # PRO5O6 NENAPISANE DRA1E (B)!-&a,3 1I?I)# I1PERATRIW (1I18)3 S1RT 1AJKE JU6OVINA (1I7Q)3 5AZAREVO VASKRSENJE p!)$i(a8 5APADSKI SONETI (18I?) ,&a"a8 PROK5ETSTVO (1I79) [*ist!&+ ,&a"a3 WIII+ st+3 anti l)&i al+ i,)(a/ &!"an8 STARI P5A1EN (1I7Q) Ogrizovi 8 ,&a")8 DAH3 6ODINA 5JUBAVI3 5JETNO POPODNE3 JESENJE VE0E3 ZI1SKA NON3 PROPAST KRA5JEVA HRVARATKE KRVI (s 1a&i(!" K'"i2i@)3 HASANA6INI<A (1I7I)3 BANOVIN STRAHINJA (1I13)3 OBJAV5JENJE3 UROTA ZRINJSKO6 I PRANKOPANA3 VU0INA "!n!-&aEi(a8 PEDESET 6ODINA HRV+ KAZA5IOTA (1I17) TR6OVINA IDEJA [sa Z+ V' )li@)"/ (1I71) ,&a")8 POCAR STRASTI (1I1?) PO1IRENJE (1I?9)3 CENA3 NEPOBJEDIVA 5AJA (1I?1)3 ROTONDA (1I?4) &!"ani8 RASAP3 RADNI<I3 <UPA5O3 RAZVRAT p()sn+ $.i& a8 BE5I P5A1ENOVI (1I1I)

2-2 8ilan 8ar'ano i6

Sslijedi enoinski ideal. artizam mu je fprazna 7ormaf. opreka )atouQT
&iti a8 IZA OENOE (1I79)# IVAN 1EOTROVIN3 PROROK I S5AVA JU6OS5AVENSTVA (1I14)# V5ADI1IR NAZOR KAO NA<IONA5NI PJESNIK (1I?3)# STJEPAN RADIN (1I3Q)# HRVATSKA 1ODERNA 13? (1I41)# HRVATSKA KNJICEVNOST3 NJEZIN PUT I NJEZINO OBI5JECJE &iti2a&3 p&ipa,ni .)2 ) -&'p)# s"at&a ,a n(i;)%n!st "!&a i"ati s!Bi(aln' "isi('# n) .iti sa"! lIar pour lIar n)-! i"ati i !,-!(n' E'n Bi('X KNE6INJA JE5ENA (1I71)# PROTIV STRUJE (1I73) &iti a n!%)l)8 SITNI PROBIT<I3 1ATER 6ENETRIW Moderni=a& 5oslije &oderne@ ZI1SKA PJES1A (Du)3 1I13) [1+ !.(a%l()na p()s"a/ 2as!pisi8 VIJAVI<A (1I1Q)# JURIO (1I1I) [s K& l)B!" i 1ili2)%i@)"/# KNJICEVNIK p!)$i(a8 PREOBRACENJA (1I?7) 1I1>+ 1+ sti*!%i ' HRATSKOJ 15ADOJ 5IRI<I $.i& )85E5EK SEBRA (B)!-&a,31I?7)# KO5AJNA (B)!-&a,3 1I?9)# AUTO NA KORZU (Ni Di@3 1I3?)# OJAJENO ZVONO (Sa&a()%!3 1I33)# RUKOVET (1I47)# CEDAN KA1EN NA STUDEN<U (1I4>) [p!sl(),n(a $.i& a/# 1UDRE 5UDE DJEVI<E (Sa&a()%!3 1I4Q) [p()sni2 ) p&!$)/ )s)(i8 sa 'pl()ni ' n(i-a"a SKA5PE5 KAOSA (1I38)# 5JUDI ZA VRATI1A 6OSTIONI<E (1I38) p&!-&a"ats i '%!, ' HRVATSKU 15ADU 5IRIKU (1I1>)8 PJES1E (1I?9) 2as!pis JURIO [p! &)@) s A+B+ Oi"i@)"/ p()sn+ $.i& )8 5IRIKA (1I1I)# SREBRNA <ESTA (1I?1)# NOVE PJES1E (1I?3)# 5JUBAV PTI<A (1I?9)# IZ5ET U NEBO (1I?8)# SAN POD BREZO1 (1I>7)# DAROVI ZA BEZI1ENU (1I>?)# TA1NI<A VRE1ENA (1I>>)# IZABRANE PJES1E (1I>Q)# TRI POE1E (1I>I) ,&a"a8 6ROBNI<A (1I1I) [,&a"s a &aps!,i(a/ &!"an8 BESKUNNI<I (1I?1) PIS1A 1ARTINA 5IPNJAKA IZ PROVIN<IJE (1I49) I JA 5JUBI1+++ (Po&ra im3 1I19) [p&%a p()s"a/ 2as!pis8 OZON (1I31) [p! &)@) sa 1a()&!"# i$aDa! sa"! (),an .&!(/ p()sn+ $.i& )8 5IRIKA (1I31)# SPASENA SVJET5A (1I38)# IZABRANI STIHOVI (1I38)# PJES1E (1I41)# KNJI6A PREPJEVA (1I41)# OSVIJET5JENI PUT (1I43)# 1OJ PRIJATE5JU (1I99)# S5AP (1IQ7)# IZABRANE PJES1E (1IQ3)# SVJET5A ZA DA5JINO1 (1IQ4)# VONKA POS5IJE KIOE (1I87) p()sn+ $.i& )8 5IRIKA OESTORI<E [D)l!& !3 P&!l3 V+ K!%a2i@3 1ati(aD)%i@3 P)&!%i@/ (1I31)# 5IRIKA (1I31+)# SUN<E NAD ORANI<A1A (1I33+)# PEPEO SR<A (1I39+)# DANI DJETINJSTVA (1I3Q+)# TU6A ZE15JE (1I>?+)# PJES1E (1I41+)# INTI1NA IZ5OCBA <RTECA IZ RABA (1I44+)# B5A6DAN CETVE (1I49+)# SREBRNE SVIRA5E (1I97+)# PRSTEN (1I93+)# POEZIJA (1IQ3+)# VEZAN ZA ZE15JU (1IQ>+)# SABRANE PJES1E (1IQ4+)# SA1 (1IQ9+)# PRIJATE5JSTVO RIJE0I (1I81+)# SVJETI5JKA 5JUBAVI (1I8>+)# 1OJE DJETINJSTVO (1I84+)# KRUH SVA6DAONJI (1I89+3 1I8Q+)# 1ORE U 1ENI (1I8Q+)# SABRANA DJE5A IMV8 1I?7+M1I8I+# 6OZBA (?777+)# SREBRNE SVIRA5E3 (1I+ i$,an()3 ?773+) p()sn+ $.i& )8 PJES1E SIRO1AONO6 SINA (B)!-&a,3 1I?Q)# ISUS I 1OJA SJENA (1I3>)# OD RANIH DO KASNIH PIJET5OVA (B)!-&a,3 1I3I)# KUNI<E U SVE1IRU (1I4Q)# SVE1IRSKI POHODI (1I4Q)# ASTRA5IJE (1I91)# OSVAJANJE KO<KE (1IQ3) [")taEi$i2 !M -)!")t&i(s a p!)"a/# BOCANSKI <IRKUS (1I87) ,&a")8 BOSANSKA TRI5O6IJA (1I97) [,&a"s a p!)"a/# TRA6EDIJA PRAZNINE (1IQ>) st',i()8 KNJI6A O HORA<IJU (1I34) p()sn+ $.i& )8 5IRIKA OESTORI<E [D)l!& !3 P&!l3 V+ K!%a2i@3 1ati(aD)%i@3 P)&!%i@3 Ta,i(an!%i@/ (1I31)# OTROVANO PRO5JENE (1I38)# <ESTE I JAB5ANI (1I4?)# JANTAR NA SUN<U (1I4I) p()sn+ $.i& )8 5IRIKA (0a !%)B3 1I??)# POZAB5ENO <VETJE (0a !%)B3 1I?3)# POPEVKE (1I>7)# PRSTEN ZVENKNU5 (1I98) p()sn+ $.i& )8 DRA6I KA1EN (1I38)# PROZA I POEZIJA (1I4I) &!"an8 TIJESNA ZE15JA (1I>9) &!ni )8 STARA PAZINSKA 6I1NAZIJA (1I47)# PUNA JE PU5A (1I4>)

8ili o' De1man I ano :ranimir Li a$i6 5?5< B5?8= Ant!n :ran)o 9imi6 Tin A'e i6

L'!bo 2ie#ner G!#ta Kr)lec

58artin Li&n'a)7

Dobri0a Ee#ari6

Drag!tin Ta$i'ano i6

Ni)ola 9o&
Sprevodio #rvatske latiniste. na nje'ovu poeziju utje*ao 7ran*. pjesnik Aran*is @ammesT

Vla$imir Ko a"i6
5Vla$imir 8arin)o7

Ni)ola Pa i6 8ate :alota

Cpravo ime+ 8i'o 8ir)o i6<

2-%
st',i()8 P5A<IUS (1I38)# 1ATIJA V5A0IN (1I4Q)# 1ATIJA V5A0I0 I5IRIK (1I97) [ista st',i(a3 sa"! p&!Di&i%ana/ p()sn+ $.i& )8 BODU5SKE PIS1E (1I?Q)# NA POJIH I PUTIH (1I3I) [s 1+ P&ani2)%i@)"/# IZABRANI STIHOVI (1I4Q) p()sn+ $.i& a8 0AKAVSKI STIHOVI (<&i %)niBa3 1I?I) ['$ Na$!&!%! $ala-an()/# ,&a")8 REAK<IONERI (1I47)3 RADI SE O STANU3 KAROR5INA RIJE0KA (1I41)3 DUHI3+ 0UDO DJEVI<E IVANE3 PA51IN 5IST3 UJAK IZ A1ERIKE &!"an8 15ADIN [n)!.(a%l()n/ KOZERIJE I HU1ORESKE (1I4Q) ,&a")8 5E6ENDA (1I1>) [1. objavljeno !jelo/# 1ASKERATA (1I1>) [!.() ' 5n$i7evnim novos ima/# U 5O6ORU# VU0JAK# 6O56OTA# 6OSPODA 65E1BAJEVI3 U A6ONIJI# 5EDA# ARETEJ# PUT U RAJ 5E6ENDE (1I33) [5)-)n,a3 1iB*)lan-)l! B'!na&!tti3 K&ist!E!& K!l'".!3 1as )&a&ata3 K&al()%!3 A,a" i E%a3 Sal!"a/ n!%)l)8 HI5JADU I JEDNA S1RT (1I33) :NOVE5E (1I>8) [1la,a "isa Al!($a Ti2) a# <%&2a p!, %!,!pa,!"/ HRVATSKI BO6 1ARS (1I33) [$.i& a8 Bit a !, Bist&iB) 5)sn)3 K&al()%s a '-a&s a ,!"!.&ans a n!%)la3 T&i ,!"!.&ana3 Ba&a P)t B)3 D!"!.&an Ja".&) 3 S"&t P&an() Ka,a%)&a/ &!"ani8 TRI KAVA5IRA 6OSPOJI<E 1E5ANIJE (1I??)# POVRARAK PI5IPA 5ATINOV<ZA (1I3?)# BANKET U B5ITVI (1I38)# NA RUBU PA1ETI (1I38)# ZASTAVE (1I9?+ i ,al()) [p)t n(i-a3 n),!%&D)n/ 2as!pisi8 P5A1EN (1I1I) [p!l'"()s)2ni # p! &)@) s A+ <)sa&B!"/# KNJICEVNA REPUB5IKA (1I?3)# DANAS (1I3>) [s 1+ B!-,an!%i@)"/# PE0AT (1I3I)# REPUB5IKA (1I>4)# PORU1 (1I9?) )s)(i8 HRVATSKA KNJICEVNA 5AC (1I1I) [!s',a *&%+ n(i; i n()-!%a %i$i(a ist)/# PRED6OVOR PODRAVSKI1 1OTIVI1A KRSTE HE6EDUOINA (1I33)# DIJA5EKTI0KI ANTIBARBARUS (1I3I) IZ5ET U RUSIJU (1I?9) p()sn+ $.i& )8 PAN [1. *rleina tiskana knjiga/3 TRI SI1PONIJE3 PJES1E I3 PJES1E II3 PJES1E III3 5IRIKA3 BA5ADE PETRI<E KERE1PUHA (1I39) p&ip!%i()t )8 5UDE PRI0E (1I14) &!"ani8 SAB5ASTI (1I1Q)# VIJAVI<E (1I1Q)# KROZ OIBE (1I?1) [a't!.i!-&aE+ &!"an/ E)l(t!ni8 KA1ENA S RA1ENA (1I1Q) ,&a")8 BEZDAN (1I1I)# I6RA0KA O5UJE (1I?1) p!)$i(a8 1I1>+ $ast'pl()n ' HRVATSKOJ 15ADOJ 5IRI<I# EW PONTO (1I18)# NE1IRI (1I?7) p&ip!%i()t )8 PUT A5IJE JERZE5EZA3 1USTAPA 1ADCAR3 1OST NA CEPI3 ANIKINA VRE1ENA3 ASKA I VUK3 PRI0A O VEZIROVO1 S5ONU3 JE5ENA3 CENA KOJE NE1A3 +++ &!"ani8 NA DRINI NUPRIJA# TRAVNI0KA HRONIKA# 6OSPOJI<A (s%i 1I>4)# PROK5ETA AV5IJA (1I4>)# O1ERMPAOA 5ATAS (1IQ9) [p!st*'"+/ # )s)(i8 6OJA (1I?I)# RAZ6OVORI S 6OJO1 (1I34) 2as!pis P5A1EN (1I1I) [p! &)@) s K&l);!"/ p()sn+ $.i& )8 STIHOVI (1I1I) n!%)l)8 TONKINA JEDINA 5JUBAV (1I31)# HOBOTNI<A (1I3?) &!"ani8 BIJE5I 5UTA5A< [p!$nat t) !, 1I8?/# KRIST I JUDA# <AREVA KRA5JEVINA (1I?4)# Z5ATNI 15ADIN I NJE6OVE CRTVE (1I?8)# BJE6UN<I (1I33) ;an&!%s i t)D ! !,&),i%) p&!$)8 NUK U NJENO1E DUP5JU (1I?9)# 1AJKA BOCJA BISTRI0KA [!.(+ t) 1I44/ ,&a")8 OTKRINE# KR01A YOIROKO 6R5OY# SIN DO1OVINE (1I>7) p't!pisi8 DANAONJA RUSIJA (1I3Q)# OPANJO5SKI SUSRETI (1I38)# PUTOVANJE PO SOVJETSKO1 SAVEZU (1I>7) NAS1IJANE PRIPOVIJESTI (1I1Q) n!%)l)8 I5I JES1O I5I NIS1O (1I33)3 1I S1O ZA PRAVI<U (1I39)3 CENIDBA I1BRE PUTA0A3 SVO6A TIJE5A 6OSPODAR (1I>?)3 BREZA (1I>?)3 KRIZA NATRA6 U NAPTA5IN (1I>9)# 65AVNO DA JE KAPA NA 65AVI (1I49) [sati&i2n) p&ip!%i()sti/ VA5JANI I NEVA5JANI (1I7?)# OKO5A I PRAZNI<I (1I74)# 0UDNOVATE Z6ODE OE6RTA H5APINA (1I13)# PRI0E IZ DAVNINE (1I19)# JAOA DA51ATIN3 POTKRA5J 6UDCERATA (1I3Q)# SR<E OD 5I<ITARA (1I3I)

Pere L'!bi6 Drago Ger ai#

8iro#la Krle1a
drame mu se dijele na tri *iklusa+ I )egenda# 'ichelangelo Buonarotti# Kristofor Kolumbo# 'askerata# Kraljevo# -dam i 8va# Saloma II F logoru# 9u*jak# &olgota III &ospoda &lembajevi# F agoniji# )eda Sdrama &alicija CF logoru< bila zabranjena neposredno prije premijereQT

Al$eri)o Dona$ini

I o An$ri6

A!g!#t Ee#arec
5:!$i#la 8ir)o i67 Snaslanjao se na Gdlerovu individualnu psi#olo'ijuQT

Sla )o Kolar

I ana :rli6 8a1!rani6

S1-3$. postala prva "ena !lan @G?3, predlo"ena za Nobelovu na'radu.

2dobila naziv f#rvatski GndersenfQT

8ilan :ego i6
5T!gomir Eetin#)i/ Qere# $e la 8ara'a/ Stan)o D!0i67

I o Ko(ar"anin
Su romanu Sam *ovjek naslanja se na )a*#ovu -nalizu osjetaT

G!ro S!$eta I an Goran Ko a"i6

8ile :!$a)

V'e)o#la 8a'er

Jo#i& Hor at
1knji"evni i kazalini kriti!ar, memoarist i esejist2

L'!bomir 8ara)o i6
1uvodi pojam moderno' objektivizma. nje'ovo ime vezuje se uz postanak i razvoj #rv. katoli!ko' knji". pokretaQ2

Jo#i& :ogner
5J>S> I ano 7

p!)$i(a8 NAD SPO1ENIKO1 VIOIH JUNAKA (18I1) [1+ p()s"a# ps+ T+ <)tins i/# KNJI6A BO<<ADORO (1I77) [ps+ W)&)s ,) la 1a&a(a/ ,&a")8 1GRRHA (P&a-3 1I7?) [ps+ Stan ! D'Di@/# 6OSPOJA FA5EVSKA (1I79)# BOCJI 0OVJEK (1I?>)# PUSTO5OV PRED VRATI1A (1I?9)# HRVATSKI DIO6ENES (1I?8)# A1ERIKANSKA JAHTA U SP5ITSKOJ 5U<I (1I37)# )pil!- &!"ana 6I6A BARINEVA ' ,&a"s !( E!&"i BEZ TRENE6A (1I33) &!"ani8 6I6A BARINEVA I NJEZINIH SEDA1 PROSA<A (1I>7)# SAB5ASTI U DVOR<U (1I4?) n!%)l)8 KVARTET (1I39)3 DVA BIJE5A H5JEBA3 DUNJA U KOV0E6U [li&s i &!"an/ p()sn+ $.i& )8 SVIRA1 U SVIRA5U (1I34)# 1RTVE O0I (1I38) : Bi l's TU6A 5JETA [!.(+ ' s 'pn!( $.i&Bi 5IRIKA3 1I34/ n(i-) n!%)la8 1ATI 0EKA (1I3>)# TIHI PUTOVI (1I3I) &!"ani8 TUJA CENA (1I3Q)# SA1 0OVJEK (1I3Q) 1R5JE NA SUN<U (1IQ1) [p!st*'"n!/ SUTON (Du)3 1I1I) [1+ p()s"a/ p()sn+ $.i& a8 OSA15JENI1 STAZA1A (Vi&()3 1I?>) 1OR (1I37) [Eantasti2na p&ip!%i()st# p!)ts a p&!$a/ p&!$a8 OEVINA TUCA5JKA (Bmla+ina3 1I?I) [1+ !.(+ B&tiBa/# DANI 6NJEVA (1I39) [$.i& a n!%)la8 P&!.'A)ni ,(),!%i3 S),a" $%!na&a "a( ) 1a&i()3 S"&t ' 2i$"a"a i ,&+/ p!)$i(a JA1A (1I>>) [p!)"a/# 5IRIKA (1I3?) [$a(),n+ $.i& a/# O6NJI I ROCE (1I>4) [p!st*'"n!/ &!"ani8 O6NJIOTE (1I38)# 1USINKA# KRESOJINA SOJ [n),!%&D)ni Y&!"anM-&!$,Y8 K&)sina3 6!sp!,in T!")3 Ha(,' 3 Ba$ala (ni() tis an)/# RAS<VJETANA TREONJA# DIREKTOR KRICANIN# NA VU5KANI1A# SAN O SRENI# RATNO ROB5JE [,n)%ni2 !M")"!a&s a p&!$a/ n(i-) p&ip!%i(),a a8 POD 6ORO1# OPAN<I DIDA VIDURINE# VU0JA S1RT# NA VE5IKI PETAK 2as!pisi8 OZON (1I?3)# 5ITERATURA# ANTENA p()sn+ $.i& )8 5IRIKA (1I?>)# PJES1E ZABRINUTO6 EVROPEJ<A (1I3>)# SVIRA0 I SVIJET (1I38)# PJES1E (1I43)# BREZE3 KANARIN<I3 KIOA (1I4>)# OTVARA1 PROZOR (1I4Q) &!"ani8 PEPIN U VRE1ENU I PROSTORU (1I343 I# 1I383 II)# CIVOT PUCA (1I38)# DNEVNIK O0ENAOEKA (1I38) DNEVNIK 1A5O6 PERI<E (1I>?) ZA6REBA0KI PE5JTON (1I49) U UTROBI ZA6REBA0KE 6ORE (1I4I) [p&ip!%i()st/ PO5ITI0KA POVIJEST HRVATSKE (1I39)# KU5TURA HRVATA KROZ 1777 6ODINA (1I3I) "!n!-&aEi()8 SUPI5O (1I38)# ANTE STAR0EVIN (1I>7)# 5JUDEVIT 6AJ (1I97# 1IQ4) ")"!a&i8 ZAPIS<I IZ NEPOVRATA (1I83)# CIVJETI U HRVATSKOJ (1I8>) n(i-a )s)(a HRVATSKI PANOPTIKU1 (1I94) POVIJEST NOVINARSTVA HRVATSKE st',i()8 NOV CIVOT (1I17) [piD) (' sa ?3 -!,in)X/# KNJICEVNA S1OTRA (1I11)# EKSPRESIONIZA1 U HRVATSKOJ# IZA EKSPRESIONIZ1A# HRVATSKA KNJICEVNOST 1897M1I34# S1JEROVI DRA1E (1I?1T??) NOVI PRIPOVIJEDA0I (1I?I) 1ODERNA HRVATSKA PRIPOVIJETKA (1I3>) ant!l!-i(a8 HRVATSKA KNJICEVNA KRITIKA (1I34) )s)(i8 ZADA<I KNJICEVNE KRITIKE ,is)&taBi(a8 PRAV<I I STUDIJE U HRVATSKOJ I SPRSKOJ KNJICEVNOSTI OD 1ODERNE DO NADREA5IZ1A SUBJEKTIVIZA1 U 1ODERNOJ HRVATSKOJ KNJICEVOSTI (1I37) [si".!li$a" p!sta%l(a a! i,)('3 a n) D !l'/ st',i()8 PO0E<I EKSPRESIONIZ1A U HRVATSKOJ KNJICEVNOSTI# 0AKAVSKA 5IRIKA U HRVATSKOJ KNJICEVNOSTI# TEATAR 1IROS5AVA PE5D1ANA 1952" 5rle7in %ovor na kon%resu kn$i7evnika u D$u&l$ani" B+ a+a pis*ima !a$am)eno slo&o+a pisan$a" =s e %o+ine prvi &ro$ )asopisa KR3-9V! (+o 1958") s pro%rama skim Pavle i-evim eks om N?53 F<0? J=2B#CK &!"ani8 DJE<A BOCJA (1I>9) [1. poslijeratni hrvatski ro$an/# OSA15JENI<I (1I>Q)# <RNI S1IJEOAK (1I9I)# 6ETSE1ANSKI

5?8=.

ANA&

Petar 9ege$in
Sautor prvo' poslijeratno' romana u

2-#rvatskoj knji"evnostiQT
VRTOVI (1I81)# VJETAR (1I89) n!%)l) i p&ip!%i()sti8 1RTVO 1ORE (1I4>)# NA ISTO1 PUTU (1I93)# ORPEJ U 1A5OJ BAOTI (1I9>)# SVETI VRA6 (1I99)# IZVJEOTAJ IZ POKRAJINE (1I9I)# TIOINA (1I83)# 5I<E1 U 5I<E (1I8Q)# SVIJET5E NONI (1II3) )s)(i8 ESJI (1I44)# RIJE0 O RIJE0I (1IQ1)# SVI S1O 1I OD6VORNIV (1IQ1) p't!pisi8 NA PUTU (1I43)# SUSRETI (1I9?) ,n)%ni2 i $apisi8 PRANKPURTSKI DNEVNIK (1II3) 2as!pisi8 DANI I 5JUDI (1I34) [p! &)@) s I+ D!n2)%i@)") $.i& ) n!%)la8 RUKE (1I43)# KARNEVA5 I DRU6E PRIPOVIJESTI (1I9>) ,&a")8 A5BATROS (1I3Q) [-&!t)s a/# 65ORIJA (1I49) ["i&a 'l ' 9 sli a/# PO5ITEIA I5I INSPEKTOROVE SP5ETKE [%!,%il(/# PUSTINJA &!"ani8 KIK5OP (1I94)# ZAJEDNI0KA KUPKA (1I87) [anti&!"an/ s p!,nasl!%!" YOt! ,a s) p&i2aY/# NEVER 1ORE (1II3) [&!"an E'-a/ &iti ) i )s)(i8 NEVESE5E O0I K5AUNA# 6ESTE I 6RI1ASE (1I41) CIVOTNA STAZA JANDRIJE KUT5A0E (1I34) [1+ n!%)la/ n(i-) n!%)la8 O5UPINE NA SUN<U (1I4?)# PRO5JENE U BADROV<U (1I44)# TU3 OD1AH PORED VAS (1I49)# PRATAR SA ZE5ENO1 BRADO1 (1I4I) &!"ani8 ZI1SKO 5JETOVANJE (1I47)8 PRO5JENA IVANA 6A5EBA (1I4Q) [&!"anM)s)(# p!,nasl!%8 =%re prol$e-a i smr i/# PRONA5AZAK ATHANATIKA [n),!%&D)n/ p()sn+ $.i& )8 S5IJEPA< NA CA5U (1I49) ,&a"a8 5JESTVE JAKOV5JEVE (1I91) ,&a")8 1OST (1I>Q)# DEVET 6O1O5JA (1I>I)#POV5A0ENJE (1I>I)# SKRETNI<A (1I47)# 5JU5JA0KA U TUCNOJ VRBI (1I4Q)# SVI5ENE PAPU0E (1I4I)# BUBNJEVI (1I93) [&a,i!M,&a"a/ $.i& ) n!%)la8 NOVE5E (1I43)# DJEVOJKA I HRAST I DRU6E PRI0E (1IQ4) &!"ani8 KUR5ANI 6ORNJI I DONJI (1I4?) [3 ,i()la8 5arneval' Pro*esi$a' De%en+a/# NEISP5AKANI (1I44)# TIJE5A I DUHOVI (1I81) [2in) t&il!-i('/# <O5ONNE55O (1IQ4)# BO1BA (1IQ9)# $.i& ) n!%)la8 NA KA1ENJU (1I>7)# IZVAN STVARI (1I>?)# NOVE5E (1I>9)# BRI6ADA (1I>Q)# NOVE5E (1I>Q) &!"ani8 PONICENE U5I<E (1I47)# BIJE5I KA1EN (1I4>)# DIVOTA PRAOINE (1I4>) p'.liBisti a8 5UK I STRIJE5A (1I93) ,&a")8 DVIJE KRISTA5NE 0AOE (1I43) n(i-) n!%)la8 6AUDA1ADA (1I49)# IZABRAT NEO 6ORE (1I9>)# PARTIJA PREPERANSA (1I94)# 97 PRIPOVIJEDAKA (1I87)# 6ASTARBAJTERI (1I8?) &!"ani8 VO5IO SA1 KIOE I KONJANIKE (1I49)# KORAK U STRANU (1I49)# VJE0NO CA5OSNI S1IJEH (1I94) [t&il!-i(a !() () ,i! i VJE0NO NAS1IJANO NEBO/# NA PO0ETKU KRAJ (1I9I)# PROSJA<I U SINOVI (1IQ1) $apli()n()na ,()la8 6RO5D TAZUART# PJESAN NIKODE1OVA (1I>3) p()sn+ $.i& )8 65ASNI<E U O5UJI (1I47)# PJES1E [s N+ 1ili2)%i@)" i V+ Pa%l)ti@)"# N!%a $ast'pl()n Bi l's!" IZA 5UKOBRANA/ &!"ani8 IZ6UB5JENI ZAVI0AJ (1I44)# 1IRISI3 Z5ATO I TA1JAN (1I98)# IZVANBRODSKI DNEVNIK (1IQQ) $.i& ) n!%)la8 TVRDI 6RAD (1I91) [$.i&Bi p&i l('2)n &at i &!"an DO5UTA5I 1ETAK/# BADESSA 1ADRE ANTONIA [na(p!$nati(a n!%)la# p!st!(i n) !li ! %)&$i(a/ DI6RESIJE (?771) [ n(i-a &a$-!%!&a s J+ H) "an/ p()sn+ $.i& )8 NA RUBU SVIJETA (1I49)# IZVAN POKUSA (1I4Q)#6ART5I< ZA 0AS KRATIT# 6AZE5E I DRU6E PJES1E# 0ITANJE OVIDIJEVIH 1ETA1ORPOZA T RUSTI<HE55O (1IQ9)# BA<A0 KA1ENA ,&a")8 6A5I5EJEVO UZAOAONE (1I99)# DIOK5E<IJANOVA PA5A0A (1I9I)# K5OPKA (1IQ7)# BARD (1I84)# DEVET DRA1A (1IQ7) [sa 'pl()n) &ani() ,&a")/ &!"ani8 IZDAJI<E (1I91)# KRATKI IZ5ET (1I94)# 5UKA (1IQ>)# DRU6I 5JUDI NA 1JESE<U (1IQ8) HRVATSKI JOG<E I DRU6E I6RE (1I8I) [t) st!%i ' !(i"a s) ps)',!)&',its i p!i-&a%a s t&a,iBi(!"/ )s)(i8 UZ NOVO 0ITANJE 1ARETINEVE ODISEJE (1IQI) p't!pisi8 JESEN U PO5JSKOJ (1I9I)# SKITNJE (1I9Q)# <RNO Z5ATO (1IQ>)# 5JUBAV NA PUTU (1I8>)# EUROPSKE SKITNJE (1I84)# NIKO5A 1AOIN (1I4Q)# S5AVA RAOKAJ (1I4Q)# V5ADI1IR BE<IN

Ran)o 8arin)o i6

Vla$an De#nica

8ir)o :o1i6

V'e)o#la Kaleb

I an Rao#

Slobo$an No a)

Ant!n 9ol'an

8at)o Pei6

2-.
(1I99)# JOSIP RA0IN (1I84) p()sn+ $.i& )8 A5EJA POS5IJE SVE0ANOSTI (1I49)# NARONSKA SIESTA (1I93)# ANA5E<TA (1IQ1)# SABRANE PJES1E (1II7) &!"an8 BO5JA PO5OVI<A HRABROSTI (1IQ?) [1. hrvatski pos$o!ernistiki ro$an/ ,&a")8 <AREV URAR [' sti*!%i"a/ )s)(i8 1EDITERANSKI PO5OCAJ I SJEVERNJA0KE VIZIJE HRVATA n!%)l)8 PRI0A O ZVJEZDANI3 ZAPRKAVANJE PRANE3 NON NA BRODU3 NEUSTANOV5JENO U1ORSTVO n(i;)%na $nan!st8 HRVATSKA VERSIPIKA<IJA (1I81) SVE1U I1A VRIJE1E (1I9Q)# A PRI1JER SE ZVAO 5AUDINA (1I9I)# PI5IP (1IQ7)# I1A NETKO SIV I ZE5EN (1IQQ)# OPSJENE PAK5ENIH <RTECA (1IQQ) &!"ani8 KONJANIK (1IQ1) [1+ A&ali2in p!%i()sni &!"an/# PSI U TR6OVIOTU (1IQI)# PUT BEZ SNA (1I8?)# DUOE ROBOVA (1I8>)# 6RADITE5J SVRATIOTA (1I89)# OKVIR ZA 1RCNJU (1I8Q)# AS1ODEJEV OA5 (1I88)# TAJNA SA1ARITANSKO6 OR5A (1I8I)# 1AJKA 1ARIJA (1II?)# 0ETVERORED# A1BRA p!liti2 i 2lanBi8 8303H B@23DB; =AP?.=>3' P=. =23N>#5=H 5.=>?#N=@3' /CB #3A .?53B B FB#N= [$ast'pa !n$)&%ati%+ -l),iDta/ ,&a")8 DRA1E3 DRA1O5ETI3 PU0KE KO1EDIJE DUBROVA0KE (1I9I)# KURVE# KATARINA DRU6A &!"ani8 KAZIN# SAVROENO U1ORSTVO# VEKJUN# DE BE55O RA6USINO DO6ON# KNJI6A POSTANKA# 6ORAK OKUS DUOE VIDRA (1I87) [&!"asni&ana .i!-&aEi(a 1+ D&;i@a/ &!"ani8 KUCIO STARI 1OJ (1IQ7)

I an Slamnig

I an Aralica

DeHa 9e%o i6
5Ra!l 8itro ic%7

; onimir 8a'$a)
5S!(ana Rog7

Ne$'el')o Dabrio

Dalibor E itan

,&a")8 REPOR1ATORI# AD1IRA5 KRISTOPOR KO5U1BO# 0UJETE 5I SVINJE KAKO ROKNU U 5JETNIKOV<U NAOIH 6OSPARAV# 1EOTAR# KRA5J JE POSPAN# 1A6NIPI<ANT n(i-) n!%)la8 PARTITE ZA PROZU# 5ABI5NI PO5OCAJ# 5AV5JA USTA# IZABRANE PRIPOVIJETKE &!"ani8 VJECBANJE CIVOTA (1I84)# BERENIKINA KOSA (1I8I) [!%a ,%a &!"ana 2in) t$%+ Y(a,&ans ' ,'!l!-i('Y/# S1RT VRONSKO6 (1II>)# TRIE1ERON p()sn+ $.i& )8 POS5JEDNJI KUPA0 (1I4Q) &!"ani8 PO5OVNJAK (1I8>)# ERVIN I 5UJA<I (1II?) DE1OS I DE1ON (1II>)# PRIVATNA STVAR (?777) [p!st*'"n!/ n(i-a )s)(a8 IRONI0NI NAR<IS# )s)( PRAVO NA NESRENU (1IQ8) p()sn+ $.i& )8 U KOCI 1OJE SESTRE (1I8?) &!"ani8 SVI5A3 OKARE (1I8>)# 1ARINA I5I O BIO6RAPIJI (1I89)# BER5INSKI RUKOPIS (1I88)# DORA3 OVE JESENI (1II1)# PRED <RVENI1 ZIDO1 (1II>)#POS5JEDNJE PUTOVANJE U BE0 (?777)# S1RT DO5AZI SA SUN<E1 (?77?)# PIS1A 15ADOJ CENI (?773) $.i& ) &at i* p&i2a8 5AJA OD VODE (1IQ?)# VI5INSKI VATRO6AS<I (1IQ4)# DOBRI DUH ZA6REBA (1IQ9) &!"ani8 P5AVA RUCA# STROJ ZA 1A65U# U1JETNI ORAO# PRESS# PJES1A ZA RASTANAK# RAKOVA DJE<A# KRASOPIS (1I8Q)# KORA5JNA VRATA (1II7)# NEVID5JIVO PIS1O (1II3)# OKO5A PISANJA (1II>)# ZABORAV (1II9)# POKORA (1II8) p&!$ni $apisi8 DUNAV (1I83)# OAPUD5 (1II4)# KRUH I 1AST (1II4)# KAKO PRECIVJETI 15ADOST# VODI0 PO VUKOVARU (1IIQ) n(i-) E)l(t!na8 ZA6REBA0KI ODRZAK# INVENTURA# SVOJ SVO1E# PRO5AZNA SOBA# 5EKSIKON UZ5AUDNIH ZNANJA RUKO5JUB (1II4) [$.i& a Ei ti%ni* pisa"a 'p'@)ni* ;)na"a i$ *&%+ 'lt'&n!- ;i%!ta/ $birke ria' ria' Z%V()*% +%*,-.*%F% /012345 P*%6+% &M*, /012745 *%( Z% P&) /012845 &P%V%9% +-L% /018:45 +L%&;C; <% )+*%<= /018245 ZV;()Z>% +%B%*)% /01184 romani' &<;(). = ?);>)LB)*.= /018@5 *r&i Trib s"n"& r"#an45 A=()6 L; <%& F*;>- 6,)*< /018045 *=&+; *=L), ; ; ;; /018345 P-L%.%<% P*)>%(% /018B45 L).;(% &,*%<%C% /018745 Z%V;*;V%<() /018745 =ZV*%,<; &=&*), /018C45 M%>) ;< =!&!%! /018C45 P-V;()&, P-*<-.*%F;() /018845 P-,-<=L- .*-BL() /011@45 >=BL(% &,*%<% Z%L()V% /011045 &%<%,-*;( /011:45 <-9<% &M()<% /011C4 ro$ni $a isi' isi' *%<; >%<; /01124

Irena Vr)l'an Pa ao Pa li"i6

Goran Trib!#on

2-/ D!bra )a Agre0i6

p&!$a $a ,()B'8 1A5I P5A1EN (1IQ1)# PI5IP I SRENI<A (1IQ9) n(i-) &at i* p&i2a8 POZA ZA PROZU (1IQ8)# CIVOT JE BAJKA (1I83) n(i-) )s)(a8 A1ERI0KI PIK<IONAR (1II3)# KU5TURA 5ACI (1II9)# ZABRANJENO 0ITANJE (?771) &!"ani8 OTEPI<A <VEK U RA5JA1A CIVOTA (1I81)# PORSIRANJE RO1ANA REKE (1I88)# 1UZEJ BEZUVJETNE PREDAJE [!.(+ sa"! ' p&i()%!,i"a/# 1INISTARSTVO BO5I (?77>) st',i()8 NOVA RUSKA PROZA (1I87) U&),ila ant!l!-i(' s'%&+ &'s ) p&!$) P5JUSKA U RU<I (1I88)# !'&),niBa POJ1OVNIKA RUSKE AVAN6ARDE ,&a")8 DAH (1I>1)# KRA5J 6ORDO6AN (1I>3)# KAPETAN O5IVER (1I>>)# VODNIK POBJEDNIK (1I>>)# AKVARIJ (1I49)# AIWAIA I5I 1ON RIJE0I (1I87)# TEATAR (1IQ8) [sa.&ana ,()la/ p!)$i(a8 NAR<IS [p!)"a/# TANKE (1I4>)# <RNO (1IQ>) $.i& a 2lana a i int)&%('a8 U NEPOVRAT (1II7) ,&a")8 I6RA OKO S1RTI (#lu)a$ ma uran a La%nera' 5armine' .u& !&il$e' #mr n$e%ove ekselen*i$e' #mr u ku-i' Fe!imena' 5ri!an ema' 5ora*i' Cro$i*a' na kra$u pu a) (1I44)# VAOAR SNOVA (1I4I)# I BO6OVI PATE [t&ipti*8 Prome e$' Heraklo' 31ilova Fa9 ina/ (1I9?)# A1ERINKI TRIPTIH (1IQ>)# IKAR BEZ KRI5A (2a9ar snova' premi$era' .an$ena p i*a' Na palu&i' Ci%ar' >a ionov san' #n$e%ovi-/ (1IQQ) ANTO5O6IJA HRV+ DRA1E OD 1+ DRCINA DO 1+ KR5ECE (1I48) ,&a")8 PROTEUS AN6IENEUS [n)!.(a%l()na i n)i$%),)na/# 0ETIRI PODZE1NE RIJEKE (1IQ7)# PREDSTAVA HA15ETA U SE5U 1RDUOA DONJA (1I943 tis ana 1IQ1) [-&!t)s na t&a-),i(a/# n(i-) ,&a"a8 6ROTESKNE TRA6EDIJE (1IQI) [Ne)as ivi na ,ilo!o,skom ,akul e uE 3neraE #ve)ana ve)era u po%re&nom po+u!e-u i ,&+/# NOVE 6ROTESKNE TRA6EDIJE (1I8I)# TRI DRA1E (1II3) &!"ani8 PTI<E NEBESKE (1II7)# ISPOVIJEDI NEKARAKTERNO6 0OVJEKA# ASTAROTH (?771) n!%)l)8 PUKOTINE (?777) )s)(i8 OSNOVNA NA0E5A 1OJE6 DRA1SKO6 SUSTAVA (1II9) &!"ani8 DVOJE 1EJU RATNIH 5INIJA (1I4I)# PRO<ES STO5JENA (1I93)# U PRVO1 5I<U (1I94)# HERETIK (1I94)# SVE PO0INJE IZNOVA (1IQ7)# EWTRAORDNARIUS (1IQ>) [&!"an ! $&ins !M E&an !pans !( '&!ti/# OTKRINE U IZ6UB5JENO1 VRE1ENU (1I8Q)# KRUNSKI SVJEDOK U HEBRA6OVU S5U0AJU (1II7)# BUNA JANUSA PANNONIUSA (1II?) ,&a")8 1IRAKU53 HERETIK (1I98)3 U KASARNI NA RUBU OU1E3 U PREDSOB5JU3 OTPADNI<I (1IQ1) SPMp&!$a8 EPR L EPEKT (1II4) n(i-) ,&a"a8 KA1OV (1IQ8) [sa,&;i ,&a")8 Neki >ona' >ura$ se &ori pro iv sve o% !ma$a' Pro okol !a 5amova' C1ali$in &i$es' 5amov smr opis' 0i$alek i)ki 3n i*olum&us/ ,&a")8 KREONTOVA ANTI6ONA (1I83)# UROTNI<I# 5JUBAVI 6EOR6EA FASHIN6TONA# NON BO6OVA3 0UVAR JE TO5STOJU REKAO ZBO6O1# 1UC 1OJE CENE (1II1)# PA<IJENT DOKTORA PREUDA (1II>)# KAD U1IRE 65U1A< (1II4)# SVE O CENA1A (?777) n(i-) p&ip!%i(),a a8 1A5I NEOBI0NI 5JUDI (1I8I) &!"ani# ZABORAV5JENI SIN I5I ANJEO IZ O1ORINE (1I8I)# KAKO S1O 5O1I5I NO6E# K5ARA# 1AR6ITA I5I PUTOVANJE U NOVI CIVOT# JUDITA (?771) p()sn+ $.i& a8 HRANA ZA PTI<E (1IQ8) ,&a")8 PRED VRATI1A HADA L DRA1SKE PRERADBE EURIPIDA (1II3) [p&)&a,) -&2 i* ,&a"a/# A TEK SE VJEN0A5I# ADA6IO# POS5JDENJA KARIKA# 6I6A I NJEZINI (1II4) p()sn+ $.i& )8 ZE15JA POD NO6A1A (1I>7)# JUBAV (1I97)# 65ASINE (1I9I)# HISTORIJE (1IQ>) $.i& a n!%)la8 KARTE NA STO5U (1I4I) ,&a"a8 5JUBAV U KOROTI (1I4Q) RAVNI (1I?9) [1+ p()s"a3 '%!,i -a ' p!)$i(' Ba&aB/ p()sn+ $.i& )8 5IRIKA OESTORI<E (s P&!l!"3 K!%a2i@)"3 1ati(aD)%i@)"3 P)&!%i@)" i Ta,i(an!%i@)") (1I31)# PJES1E (1I3>)# RASTUCENA EUTERPA (1I3Q)# RAZI6RANI VODOSKO<I (1I>7)# SVIJET5I I TA1NI SATI (1I91)# 5IRSKI EDEN (1I94) p&!$a8 Z6ODE PORE1ENENE SRENE p()sn+ $.i& )8 SVE1IR OSOBE (B')n!s Ai&)s3 1I41)# SUCANJ VRE1ENA (B')n!s Ai&)s3 1I4Q) )s)(i8 ZUASI1ODO I5I ODISEJA 5IRIKE (1I97) [)s)( ! S+

Ra$o an I 0i6

8ari'an 8at)o i6

I o :re0an

I an S!&e)

Slobo$an 9na'$er 8iro Ga ran

La$a Ka0telan Drago I ani0e i6

5Ea$ena#/ Albert Jor$an7

Olin)o Delor)o

Vi)tor Vi$a

2-8
Z'asi"!,'/ n!%)la8 TAJNO POS5ANJE (1I41) p()sn+ $.i& )8 <RVENI KONJ (1I>7)# PIJETAO NA KROVU (1I47)# BITI I5I NE (1I44)# 1A5O KA1ENA I PUNO SNOVA (1I4Q)# SKOPJE U TVOJI1 O0I1A (1I9>)# OTVORENA PJES1A (1IQ9+)# DIV5JE OKO (1IQ8)# ZAVJET ZA EPETION (1I8>)# SVE P5AVO3 NEBESKI P5AVO (1I8I) p!)"a8 TIPUSARI )s)(i8 5IRIKA A+6+ 1ATOOA (1I4Q)# PRIB5ICAVANJE L PRO5E6O1ENA NA 5IRIKU A+B+ OI1INA (1IQ7) p()sn+ $.i& )8 ZORE I VIHORI (1I>Q)# PJES1E (1I>8)# <RNA 1AS5INA (1I44)# VIDRA1A VJERNA (1I4Q)# ROPSTVO (1I4Q)# PUSTI 1E DA OTPO0INE1 (1I48)# KORA5J VRANEN 1ORU (1I4I)# 6ON6 (1I99)# UK5ETI DACD (1I9I)# STO SONETA (1IQ?)# APOKA5IPTI0KE BASNE (1IQ9) [sati&i2 a p!)$i(a/ 2as!pisi8 KNJICEVNA TRIBINA (1I4IT97)# THE BRID6E# ZA6REBA0KI KNJICEVNI RAZ6OVORI p()sn+ $.i& )8 KO1ORNA 1UZIKA [sa,&;i s%)-a 1? p()sa"a/ (DMkos3 1I4>)# SABRANE PJES1E (1I99)# TIHE 5O1A0E (1I84) 2as!pisi8 KRU6OVI (1I4?) [(),an !, p&%i* n()$ini* '&),ni a/ p()sn+ $.i& )8 OBENANJA CUTE ZORE (1I49)# SNIJE6 I <RNA PTI<A (1I9>)# PRAH ZE1A5JSKI (1IQ>) p()sn+ $.i& )8 KIOE PJEVAJU NA JAB5NI1A (1I44)# 15ADINI (1I44)# USTO5I0ENJE (1I94)# 1OJ KRIC SVEJEDNO 6ORI (1IQ1) p()sn+ $.i& )8 KORNJA0A I DRU6I PREDJE5I (1I91)# U TVO1 STVARNO1 TIJE5U (1I9>)# SVJETI5JKA I SPAVA0 (1I94)# NEVRIJE1E I DRU6O (1I98)# BIJE5I ZNAK <VIJETA (1I9I)# O VERONI<I3 BE5ZEBUBU I KU<ANJU NA NEIZVJESNA VRATA (1IQ7)# 0ETVRTA CIVOTINJA (1IQ?)# PRIRODOPIS (1IQ>)# IZ1IO5JOTINE (1IQ9)# RAZDOB5JE KARBONA (1I81)# RASUTI TERET (1I84)# ZVJEZDARNI<A (1II>)# HODANJE UZ PRU6U (1IIQ) p&!$a8 <VJETNI TR6 (1II>) p()sn+ $.i& )8 DIKTATOR (1I9I)# ANARHOKOR (1IQQ)# BOREA5NI KONJ (1I8I) p()sn+ $.i& )8 NAJB5ICI KONA< SVIJETA (1I98)# NE0ASTIVI IZ RUCE3 5JUBI0ASTE KIOE3 PJESNI NA DUBROVA0KU3 NA RUBU TIJE5A3 ANJE5OVANJE3 TVOJE PO65AV5JE3 BIJE5A TA1A (?777) ,&a")8 TRI PARSE3 POS5IJE HA15ETA E)l(t!ni8 JANTARNA KO<KA3 1A5E TEZE O KAZA5IOTU 5UTAKA n(i;)%n!st $a ,()B'8 1IOEVI I 1A0KE NA65AVA0KE3 PRI0E IZ 1A5E SOBE3 S5ON NA BA5KONU i ,& )s)(i8 1ATOOEVA 5IRIKA (1I1I)# KNJI6A ESEJA (1I?>) 2lanBi8 NAOA KNJICEVNOST I NJEZINI HISTORI<I (1I?3)# 05AN<I O KNJICEVNOSTI (1I34) "!n!-&aEi()8 V5ADI1IR NAZOR (1I18)# AU6UST OENOA (1I?9)# 1IRKO BO6OVIN (1I33)# HRVATSKA KNJICEVNA KRITIKA (1I38)# VIDRIN (1I>7)# 1ACURANIN (1I>4) KNJICEVNOST I5IRIZ1A (1I4>)# KNJICEVNOST PEDESETIH I OEZDESETIH 6ODINA (1I97) VE5I0INA 1A5ENIH (1I>Q) KNJICEVNOST I NAROD (1I>1) JU6OS5AVENSKA KNJICEVNOST (1I4>)# BIJE6 OD KNJI6E (1I94)

J!re Ka0telan
Ssljedbenik 7ran*uski# simbolista u ritmi!koj strukturiQT

Ve#na Par!n

Sla )o 8i%ali6
Snajlu*idniji #rv. poslijeratni pjesnik. s njm po!inje e'ziste*ijalisti!ka sumnjaQT

Ni)ola 8ili"e i6 Jo#i& P!&a"i6 Dani'el Drago'e i6

Jo#i& Se er L!)o Pal'eta)

Ant!n :arac
Skombinira estetski i 7iloloki kriterijT

-nneeum ((

J5JL5: >GA5@G,16 ROMAN-IZAM 567@ B 5648

21.

!lirski 5okret >rvatski narodni 5re5orod (HNP) vremenski se poklapa s europskim roman i!mom" # n$im %a pove!u$e i $avl$an$e skr&i !a $e!ik' &u(en$e li era ure e $a)an$e na*ionalne svi$es i i prikupl$an$e naro+no%a &la%a" Hrva ski $e!ik $e neko+i,i*iran pa su u

Ji)lio*ra4ija je prire&ena prema Tran*eovoj knji"i POVIJEST HRVATSKE KNJI;EVNOSTI (3a*re)EFju)ljana, 1!8/) i prila*o&ena (autori koji nisu o)u$va+eni ispitnom literaturom su i"ostavljeni, dok su dodane neke korisne napomene) potre)ama ispita i" NH7. = skladu s tim, i redoslijed kojim su navedeni autori dr'i se ono*a i" popisa ispitne literature.

2-! I l i r i ( a m 5+,-O +,?-7 8a)#imili'an Vr%o ac Ant!n 8i%ano i6 Pa ao 9too# L'!$e it Ga' Drag!tin Ra)o ac I an Der)o# L'!$e it Dar)a0 V!)otino i6
Sosniva! 7eljtona u #rv. kulturiQT
sve!i s im pokrenu e o+%ovara$u-e ak*i$e" .oman i!am n$e%u$e sna%u emo*i$a' in+ivi+uali!am i kul priro+e" 1835" po)in$u i!la!i i #ovine )orvatske' 1843" $e !a&ran$eno ilirsko ime' a 1865" /enoa u &e)kom -lasono4i o&$avl$u$e pro%rama ski )lanak #a4a knjievnost" POZIV NA SVE DUHOVNE PASTIRE SVOJE BISKUPIJE (1813) [pisan na latins !"# p!$i% na p&i 'pl(an() *&%+ na&!,n!- .la-a/ RE0 DO1OVINI OB HASNOSTI PISANJA VU DO1ORODNE1 JEZIKU (B)23 1814)# HORVATSKA DO1OVINA (0ani*a31834+) [1+ t) st !.(a%l()n n!%i" p&a%!pis!" ' 0ani*i/ KIP DO1OVINE# POZIV U I5IRSKO KO5O KRATKA OSNOVA HORVATSKO S5AVENSKO6 PRAVOPISNJA (B',i"3 1837) 2as!pis8 NOVINE HORVATSKE (!, 9+1+1834+): n(i;+ p&il!- DANI<A HORVATSKA3 S5AVONSKA I DA51ATINSKA P=S1ARI<A I (18>?) [s V' !tin!%i@)"/ VERONIKA DESINI0KA (1831) [i-&! a$/# DUH (183?) 1A5I KATEKIZA1 ZA VE5IKE 5JUDE (18>?) : DODATAK 1A5O1 KATEKIZ1U ZA VE5IKE 5JUDE 6ENIUS PATRIAE +++ (0u1 +omovine na+ sinovima svo$im ko$i spava$u) (183?) '&)Ai%a! al"ana* 5EPTIR i-&! a$8 6O5UB (183?)# PRVI I ZADNJI KIP (P!;'n3 1833) PJES1E I PRIPOVIJETKE (1838)# P=S1ARI<A [s Ra !%B)"/ (18>?) RUCE I TRNJE (18>?) [p&ip!%i()t ) p!s%)@)n) D&aD !%i@'/ 2as!pis8 KO5O (18>?) [s V&a$!" i Ra !%B)"/ E)l(t!ni8 I5IRIZA1 I KROATIZA1# ZRINSKE 1IS5I [osniva feljtona u hrv. kulturi/ P=S1ARI<A I [ili&s a ant!l!-i(a3 p&i&),i! s Ra !%B)"/ DISERTA<IJA I5ITI RAZ6OVOR +++ (Ka&l!%aB3 183?) [1. politiki spis na hrv, jeziku3 p&),la;) Dt! + a! stan,a&,/ EIN FORT AN I55GRIENS HO<HHERZEI6E TH<HTER (1838) [p!$i% ;)na"a ,a p&i*%at) ili&s i p! &)t/ NARODNE PJESNI I5IRSKE (183I) [$.i& a sl!%)ns i* na&!,ni* p()sa"a/ p()sn+ $.i& )8 JU5ABIJE (2i$ena* popi$evaka +ra%o$ +omovini) (18>7) [' E!&"i &a !%(a a (>:> sti*a)3 p!s%)@)n) 5(+ <antilK# 1. knjiga izrazito ljubavne poezije u hrv. lirici/# 65ASI IZ DUBRAVE CERAVINSKE (18>1)# 6US5E I TA1BURA (P&a-3 18>4) 2as!pis8 KO5O (18>?) [V&a$ L V' !tin!%i@ L Ra !%aB# 1. hrv. knjievni asopis/ VJEKOVI I5IRIJE (18383 p()s"a) ,!p'na OS1ANA (18>?) S1RT S1AI5MA6E 0EN6INA (18>9) [3%ovan$e' No-nik' 4e a' Hara)' 5o&/ [najve e !jelo hrv. knjievnosti "#". st./ HRVATI 1AJARO1 (Ka&l!%aB3 18>8) [.&!D'&a3 p!$i%a 1aAa&) ,a s) ! an) p&)si$an(a ' H&%ats !(/ POS5ANI<A OPIRI DI1ITROVINU (18>3) [1+ P&)&a,!%i@)%a p()s"a na *&%+ ()$i '/ p()sn+ $.i& )8 PRVEN<I (Za,a&3 18>9)# NOVE PJES1E (1841) <RTI<E 1O6A CIVOTA (1849) [a't!.i-!&aE+ $apis/ DRA1ATI0KA POKUOENJA L DIO PERVI (1838) [p&!-&a"ats i Pre+%ovor L 1. hrv. cjeloviti !ra$aturgijski spis/ KRVNA OSVETA [' *&%+ ,&a"' '%!,i 17M)&aB p! '$!&' na naD' ('na2 ' )pi '/ 6ROBNI0KO PO5JE (5olo3 18>?) [.a(&!n!%s a p!)"a3 1. veliko !jelo ro$antiz$a# "i()Dan() ;an&!%a L ;an&!%s i *i.&i,/ 1IS5I O I5IRSKO1 KNJICEVNO1 JEZIKU (18>3) [p!$i%a na ,'.&!%+ ()$+ t&a,iBi('/ li.&)ta8 5JUBAV I Z5OBA (18>4)# PORIN I5I OS5OBOJENJE HRVATA OD PRANA0KO6 JAR1A (18IQ) ,&a"a8 TEUTA (B)23 18>>) [p!%+ ,&a"a ' 4 2in!%a# najbolja !ra$a iliriz$a/ 2lanBi8 NARODNO KAZA5IOTE KAO ZE1A5JSKI ZAVOD (0omo&ran3 189>) [2lana !(i" 'p!$!&a%a na %a;n!st a$aliDta ' *&%+ 'lt'&i/ p't!pis8 PO65ED U BOSNU (18>>)

Jan)o Dra0)o i6
Snajstariji 5lira* i jedini 7eudala* me8u njimaQT

Stan)o Vra(
5Ilir i( 9ta'era7 Sjedini 9lovena* u ilirskom pokretu. pokreta! #rvatske knji"evne kritkeQT

I an 8a1!rani6
Sfban pu!aninfT

Petar Prera$o i6
S'lavni kodi7ikator jezika #rv. poezije K5K. st.T

Dimitri'a Demeter
Sprvi or'anizator, utemeljitelj dobrovolja!ki# dru"ina i artisti!ki ravnatelj #rv. kazalitaT

8ati'a 8a1!rani6
5Je$an $omoro$ac7

Ant!n Nem"i6

p't!pis8 PUTOSITNI<E (18>4) [najzrelije prozno !jelo prepor!ne knjievnosti/

2.1
5A> N> Go#to in#)i7
,&a"a8 KVAS BEZ KRUHA I5I TKO NE BITI VE5IKI SUDA< (18>93 tis ana ' Nevenu 184>) [1. hrv. izvorna ko$e!ija pisana novi$ knji. jeziko$ i (),ina !"),i(a p&)p!&!,n!- ,!.a/ &iti a8 CIVOT TO1E B5ACEKA [(),an !, na(&ani(i* p! 'Da(a *&%+ .i!-&aE+ &iti )/ &!"an8 UDES 5JUDSKI [n),!%&D)n/ p!)$i(a8 PJES1E ANTUNA NE10INA (1841) [i$,a! 1+ B!-!%i@/ ,&a")8 JURAN I SOPIJA I5I TUR<I KOD SISKA (1839) [i$%),)na 183I+/# p!)$i(a8 POTURI<A (189Q)# P=S1E (18>Q)# S5AVJANKE (18>8) [p!, DiE&!" 6/# POVJESTNE PJES1E (18Q>) p't!pisi8 PUTOVANJE PO BOSNI (1848)# PUTNE USPO1ENE (18Q3) IVAN 0ES1I0KI NAZVAN JANUS PANNONIUS (.i!-&aEi(a) BIB5IO6RAPIA HRVATSKA (1897) NAOA KNJICEVNOST [p&i a$ n(i;)%n) sit'aBi() !n!-a %&)")na/

I an K!)!l'e i6 Sa)cin#)i
Sutemeljitelj moderne #rvatske #istorio'ra7ije i osniva! #rvatske biblio'ra7ije. 18%3. odr"ao prvi 'ovor na #rvatskom jeziku u 9aboruQT

Dran'o Ra")i PRO-OREA"IZAM G5648 B 5665I I an Trn#)i 8ir)o :ogo i6

5n$i7evnos o%a ra!+o&l$a roma ni)na $e u in en*i$ama' a realis i)ka u +e al$u" 8&o% i!nimno% u $e*a$a ko$i $e u om ra!+o&l$u o+i%rao $%g%st enoa' na!iva se $o9 i enoini& do ro&" #vo$im +$elovan$em /enoa %a i ome(u$e: 1865" u -lasono4i o&$avl$u$e )lanak #$$ K#7!?8V#9".' a 1881" $e %o+ina n$e%ove smr i" p()sn+ $.i& a8 KRIJESNI<E (;lasono9a3 1893) 2as!pis8 NEVEN (184? L 1848) p()sn+ $.i& )8 5JUBI<E (18>>)# S1I5JE I KOVI5JE (18>Q)# DO1ORODNI 65ASI (18>8)# STRJE5I<E (18Q8) [i&!ni2n!Msati&i2n) p()s")/ ,&a")8 PRANKOPAN (1849)# STJEPAN3 KRA5J BOSANSKI (184Q)# 1ATIJA 6UBE< (184I) p&ip!%i()sti8 S5AVA I 5JUBAV3 HAJDUK 6OJKO KOD SO5PERINA p()s"a (Vi()naB3 18QI) KNJICEVNO <VIENE 5AVOS5AVA VUKE5INA (188?) [p!st*'"+/ OS1O 0UDO (Vi()naB3 18Q1) [)l)-i2na p()s"a/ SONETNI VIJENA< [p! '$!&' na P&)D)&na/ ZORA VERONIKE ZRINJSKE [)l)-i(a/ &!"anti2n) p&ip!%i()sti8 POBRATI1STVO (184>)# DI5BER HASAN (Neven3 184>) [(),in! ' p&!$i3 !stal) t&i ' sti*!%i"a L 17M)&Bi/# BIJEDNA 1ARA (1891)# PETAR BA0IN (189?) [&!"atni2ni )p!%i/ p&ip!%i()sti8 ZA6REBKINJA3 NADA5A BAKARKA3 PASKVA3 DOBROTVOR JA0KI3 BOCINNO ZVON<E p't!pis8 PUT NA P5ITVI<E (1897)# 5ISTOVI O ITA5IJI (1891)# PUT U <ARI6RAD (1889)# p&ip!%i()t )8 PAVAO 0UTURIN (<lom*i i! &i$e+na i kr9evi a 7ivo a""") (Neven3 1844) [p&ip!%i()t a !(!" ' *&%+ lit+ 'la$i li p!l'!.&a$!%an!p!l'int)l) ta/# TI1OTIJA PATKOV (18Q?) 2lanBi : )s)(i8 1IS5I O JEZIKU (1844)# 1OJA O KAZA5IOTU (1844) E)l(t!ni8 TUSKU5ANIJADE (1897) [poetak lit. feljtona i p&)t*!,ni O)n!ini* 8a%re&ul$a/ OB ESTETINNIH POJ1OVIH UZIVOENJA (18Q7) O NARODNO1 KO1USU (189I) PRIPOVIJESTI (1I74) I CENE 5JUBE ISKRENO (189I) [1+ n()-!%a p&ip!%i()st/ STANKOVA0KA U0ITE5JI<A (18Q1) [p&ip!%i()t a ' )pist!la&n!( E!&"i/ p()sn+ $.i& )8 SABRANE PJES1E (18I7) &!"an8 15INARSKA DJE<A (2i$ena*3 18Q3) p&ip!%i()t )8 0OVJEK BEZ SR<A3 5JUBAV NA ODRU3 STE5A RARVA DO1ORODNE POVIESTI (Ka&l!%aB3 18>3) &!"an DVA PIRA (0omo&ran3 1893) ,&a")8 VERONIKA DESINI0KA3 1ARIJA3 KRA5JI<A U6ARSKA [nis' sa2'%an)/ p),a-!D i 2lanBi8 O U0ITE5JI1A3 O DO1O5JUB5JU I OD6OJENJU CENSKE 15ADECI3 O UZ6OJIVANJU CENE CIVOT JEDNE CENE M DNEVNIK (1I48) [!.'*%+ p)&i!, !, 1833 L 18Q4/

La o#la V!)eli6 An$ri'a Palmo i6 L!)a :oti6

Sprvi pjesnik vjerske toleran*ije+ opozi*ija 6ur!in ( kr&aninT

A$olCo Veber T)al"e i6

Sideolo' ?a'reba!ke slavisti!ke koleQT

Jan)o J!r)o i6

I an Per)o ac Ri)ar$ Jorgo ani6

Sprvi #rvatski izraziti subjektivni ljubavni pjesnikT

Drago'la Jarne i6

2.1 8ate Vo$o&i6

Ssvojim djelom nada#nuo Fojnovi&aT
&!"ani8 1ARIJA KONAVOKA# TUCNA JE5E (1898) &!"atni2na p!)"a8 ROBINJI<A (18Q4) E)l(t!ni8 VJE0NI CID U ZA6REBU (Po!or3 189?)# ZA6REBU5JE 2lanBi8 O HRVATSKO1 KAZA5IOTU (1899)# NAOA KNJICEVNOST (;lasono9a3 B)23 1894) ['p!$!&a%a na n(i;)%n! "&t%il! i $ala;) s) $a p&i a$i%an() p&!Dl!sti p&) ! &!"ana/ ,&a"a8 5JUBI<A (1899) [(),ina O)n!ina ,&a"a/ p!)$i(a8 POVJESTI<E (5ameni sva ovi' 5u%ina ku-a' Propas 2ene*i$e) (189I) &!"ani8 Z5ATAROVO Z5ATO (18Q1)# SE5JA0KA BUNA (18QQ)# DIO6ENES (18Q8)# K5ETVA (18QI) [!ovr%io &.'. (o$i / p&ip!%i()sti8 PRIJAN 5OVRO (18Q3)# 15ADI 6OSPODIN (18Q4)# 0UVAJ SE SENJSKE RUKE (18Q9)# KARA1PI5 SA PJESNIKOVA 6ROBA (18Q8)# PROSJAK 5UKA (18QI)# V5ADI1IR (18QI) 2as!pisi8 '&),ni 2=>?N@3 (!, 18Q> M 1881)# 18QI+ p! &)n'! H<AB.=#C=4N= D=#C KOHAN I V5ASTA (1898) )p!%i8 DO1 I SVIJET [i,ili2ni3 '-l),a! s) na 1iB i)SiB$a/# KOHAN I V5ASTA (1898) [&!"anti2 i/ ,&a"a8 KAR5O DRA0KI (18Q?) [anti l)&i alna3 antipapins a B&ta/#BENKO BOT (18Q?) [t&a-),i(a/# ZVONI1IR (18QQ)

A!g!#t 9enoa
Sodredio smjer #rvatske knji"evnosti K5K. stolje&aQT

Dran'o 8ar)o i6
Snaslanjao se na Herbartovu estetiku s na'laenom 7ormalisti!kom komponentom. svojim dramama kultivira visoki stil u naoj tra'edijiT

Jo#i& Dre!$enreic%
Snaslanja se na be!ki pu!ki teatarT

6RANI0ARI I5I SBOR (PROOTENJE) NA I5IJEVU (184Q) [i-&! a$ p!s%)@)n .an' J)la2i@'3 prvi hrvatski pravi puki igrokaz/

REA"IZAM G5665 B 56?8I A!g!#t Haramba0i6 Sil i'e Stra%imir Kran'"e i6

5Deli*Ko#ma' D!rmitoro 7

Po)in$e %o+inom /enoine smr i (1881)' a !avr9ava 1895' spal$ivan$em ma(arske !as ave u 8a%re&u prilikom o voren$a !%ra+e HN5" p()sn+ $.i& )8 RUC1ARINKE (188?)# S5OBODARKE (1883)# TU6O1I5KE (188Q)# NEVENKE (18I?) 2as!pis8 NADA [18I4 L 1I73# '&)Ai%a! I -!,ina/ p()sn+ $.i& )8 BU6ARKINJE (1884) [$.i& a !(a na%i()Dta !.n!%' !n,aDn() *&%+ li&i )/# IZABRANE PJES1E (1I78)# TRZAJI (T'$la3 1I7?) E5E6IJA (1+ p()s"a tis ana ' Vi()nB') p()sn+ $.i& a8 IZABRANE PJES1E (1I78) E)l(t!ni8 IZ BO1BAJA (18QI) S1RT BABE 0EN6I0KINJE (1887) L t&a%)sti(a &!"ani8 BARUNI0INA 5JUBAV (18Q8) PIOKA5 (S)n(3 188?) [&!"an L &iti a ili&i$"a/# 1EJU CABARI [i&!ni(a i sa& a$a"/# U RE6ISTRATURI (1888) p&ip!%i()t )8 5JUB5JANSKA KATASTROPA 2lana 8 O RO1ANU (Hrva ska vila3 1883) [sta() ' !.&an' t)n,)nBi!$n) n(i;+ &a$"at&a "!,)&ni &!"an a! pl!, $nanst%+ p&!"at&an(a3 +++/ &!"ani8 O56A I 5INA (1881)# 6OSPOJA SABINA (1883)# UROTA ZRINSKO PRANKOPANSKA (18I?T3)# KRA5JI<A 5EPA (1I7?) ,&a"a8 PETAR ZRINSKI p&ip!%i()sti8 JE5KIN BOSI5JAK3 ZA0UJENI SVATOVI3 PREKO 1ORA3 SIROTA ,&a"a8 TARTUPOV UNUK [n)"a n(i;+ $na2a(3 ali () je!ina ko$e!ija karaktera u hrv. !ra$skoj knji. "#". st./ PRI0E DJEDA NIKE (1887) L B&tiB)# p&ip!%i()t )8 BISERMKATA3 PRO5ETAR<I3 NAO PI5IP3 KR0E5INI NENE 5JEPOTE3 5JUDI KOJI SVAOTA TREBAJU3 TENA (18I>)3 S5AVONSKA OU1A (1888)3 RODU U POHODU3 TRI DANA KOD SINA3 OPRAVA3 1IRA KODO5INEVA &!"ani8 1EJU SVJET5O1 I T1INO1 (18I1)# 1RTVI KAPITA5I (Vi()naB3 188I)# CIVI KAPITA5I [n),!%&D)n/ 1A<A [1+ n()-!%a n!%)la3 1881/ &!"ani8 PAVAO OE6OTA (1888)# POD NEHAJE1 (18I?)# POD6ORKA (18I>)# NIKO5A BARETIN (18I9)# POS5JEDNJI STIPAN0INI (18II)# DVA SVIJETA (1I71)# ZAPREKE (1I74)# TITO DOR0IN (1I79) n!%)l)8 NEZASITOST I BIJEDA3 <RTI<A O BOCINU3 IZ VE5E6RADSKO6 PODZE15JA3 PRIPOVIJEST O 1AR<E5U RE1ENINU

Ante Ko a"i6
Ssklonost parodi!nosti. svojim djelom dekanonizira dotadanju strukturu #rv. knji"evnostiQT

E!gen K!mi"i6
5Jenio Si#ol#)i7 Spionir naturalizma u #rvatskoj knji"evnostiQT

Jo#i& Ko(arac
Sutje*aj 6ur'enjeva i jalsko' te 4arWina u '2.9(' K-P(.-)('-T

V'ence#la No a)

2.2 Jo#i& E!gen Tomi6

Ssvojim romanima ozna!ava prekid antiturske novelistike u #rvatskoj knji"evnostiQT
p!)$i(a8 5E5JINKE (P!;)-a3 1894) [pat&i!ts !Ml('.a%ni "!ti%i/ ,&a"a8 BRA0NE PONUDE3 ZATE0ENI CENIK3 NOVI RED3 BARUN PRANJO TRENK (1881)3 PASTORAK B&tiB) i p&ip!%i()t )8 KRVNI PIR (1893)# POOURI<E (188Q) [$.i& a/ &!"ani8 !ovr%io )enoinu *+'(,- .1//01# Z1AJ OD BOSNE (18QI)# E1INMA6INA 5JUBA (1888)# KAPITANOVA KNI (188>)# ZA KRA5JA L ZA DO1 (I L P&)t!&i(anaB# II L C&t%) $a.l',)) (18I4)# UDOVI<A (18I1)# 1E5ITA (18II) [spa,a %)@ ' "!,)&n'/ 2lana 8 KNJICEVNI NA<IONA5IZA1 (1I79) [p&),st+ n()-!% n(i;+ *re+o/ p&ip!%i()sti U n!%)l)8 I55USTRISSI1US BATTORG<H i 1ARI0ON (188>) 5JUBAV 5AJTNANTA 1I5INA (1I14)# SAN DOKTORA 1IOINA# POD STARI1I KROVI (1889) &!"ani8 U NOVO1 DVORU (1884)# U NONI (188Q)# JANKO BORIS5AVIN (188Q) [t)"ati$i&a i,)(' ! Pa'st'/# NA ROJENOJ 6RUDI (18I7)# RAD1I5OVIN (18I3)# PRONEVJERENI IDEA5I (1I?4) p!%i()sni &!"ani8 DO5AZAK HRVATA (1I?>)# OSVIT# ZA 1ATERINSKU RIJE0 5IONE3 <RTI<E PRANA 1ACURANINA (188Q) ['t()Ba( T'&-)n()%a/ OD ZORE DO 1RAKA (1I?Q) [a't!.i!-&aEs a p&!$a/ STRIJE5E I STRE5I<E [p!liti2 !Msat&i2 i p&!$ni )pi-&a"i/ ISKRI<E (188Q) <RTI<E IZ PRI1ORSKO6 CIVOTA (188>)# <RTI<E IZ PRI1ORSKO6 1A5O6RAJANSKO6A CIVOTA (S)n(3 18I3) (Po &uri' Ci$esno $e) &iti a8 5ITERARNA PIS1A (#lo&o+a3 1881) [O)n!in! pisan() !B()n('() a! i,)ali$at!&s !3 Eanta$i(s !3 .)$ p!%)$an!st sa ';a&)n!" naBi!naln!" $.il(!"+ 1)A'ti"3 ' asni(i" s) &a,!%i" ipa %&a@a O)n!i/ 2lana 8 HONE1O 5I K NATURA5IZ1UV (2i$ena*3 1883) [p&!-&a"ats i "aniE)st ' !()" s) s'p&!ststa%l(a K'"i2i@' i nat'&ali$a" s"at&a p!-'.ni" $a *&%+ li()p' n(i-'/ p!)$i(a8 CU1BERA0KE E5E6IJE (1889) 2lanBi8 O TEORIJI NOVE5E (Hrva ska vila3 1883) PRIKAZI I RASPRAVE (1I>3)# O KNJICEVNOSTI (1I>>) NAOE KNJICEVNE NEVO5JE I KRITIKE (=skra3 Za,a&3 18I1) M n)p!%!l(na !B()na K!%a2i@)%) .e%is ra ure

K#a er 9an$or G'al#)i

5L'!bo Gre$i")i/ L'!bomil Prib!n'a ;agorac/ Tito El'be7

Dran 8a1!rani6 Jo#i& Dra1eno i6 Jan)o Ibler De#i$eri!# Jo#i& Pa#ari6 Jo an Hranilo i6 Ja)0a Ie$omil
Cpravo ime+ Ja)o I!)a< Sosniva! #rv. moderne knji". kritikeQT

MO ERNA G56?8 B 5?5<I

Ant!n G!#ta 8ato0

Stra"e&i potpuno predavanje ljepoti i od kritike tra"i da bude umjetnost. kriti!ar treba biti impresionist umjetnostiQT

Vla$imir Vi$ri6 Vla$imir Na(or

1895" spal$ivan$e ma(arske !as ave u 8a%re&uE s u+en i pro $erani u Fe)' Pra% i AGn*1en ,ormira$u e,k% (an iu ili aris i)ka' pru7a o por ra+i*i$i' sklonos ka se*esi$i' sim&oli!mu i +eka+en*i$i i 5ra4k% (provo+i en+en*io!nos u kn$ievnos i) gr%5%" Ao+erna se $avl$a se i! po re&e +a se 1rva ska kn$i7evos i!vu)e i! sli$epe uli*e u ko$u $e !apala kra$em reali!ma" 5ra$ o%a ra!+o&l$a sim&oli)no o!na)ava Aa o9eva smr ' 1914" =s e %o+ine umiru Hran ;alovi- i Hran$o Aarkovi- e !apo)in$e = sv$e ski ra " 1ON SAVJESTI (2i$ena*3 18I?# 1. objavljena novela) Kn(i-) p&ip!%i(),a a8 IVERJE (1!sta&3 18II)# NOVO IVERJE (1I77)# U1ORNE PRI0E (1I7I) O65EDI (1I74) p't!pisi8 VIDI<I I PUTOVI (1I7Q) (O ! 5!.!&a) NAOI 5JUDI I KRAJEVI (1I17) PE0A5BA (1I13) ZA KRANJ0EVINA (1I78) SABRANA DJE5A (1I34M1I>7) PO1ONA (Vi()naB3 18I8) [1+ !.(a%l()na p()s"a/ PJES1E (1I7Q) [sa,&;i sa"! ?4 p()sa"a/ p!)$i(a8 S5AVENSKE 5E6ENDE (Za,a&3 1I77) CIVANA (Za,a&3 1I7?) HRVATSKI KRA5JEVI (1I1?) NOVE PJES1E (1I13) INTI1A (1I14) PJESNI 5JUVENE (1I14) NIZA OD KORA5JA (1I??) PJES1E O 0ETIRI ARHANJE5A (1I?Q)# HRVATSKE PJES1E PARTIZNAKE (1I>3)# PJES1E PARTIZANKE (1I>>) p&!$a8 ZA6REBA0KE NOVE5E (1I>?) E)l(t!nisti2 a p&!$a8 KRVAVI DANI (1I78)

2.%
1INJI (1I13) ISTARSKE PRI0E (1I13) [VE5I JOCE (5('.l(ana3 1I78)/ 1EDVJED BRUNDO (1I14) PRI0E IZ DJETINJSTVA (1I?>) PRI0E SA OSTRVA3 IZ 6RADA I S P5ANINE (1I?Q) &!"an8 PASTIR 5ODA (I3 1I38# II3 1I3I) S PARTIZANI1A 1I>3 L 1I>4 [&atni ,n)%ni / p't!pisi8 OD SP5ITA DO PIRA1IDA (1I>?) -!%!&ni2 a p&!$a8 6OVORI I 05AN<I (1I>4) NA VRHU JEZIKA I PERA (1I?>?) ESEJI I 05AN<I I3 II (1I>?)

Drag!tin Dom'ani6 Dran Galo i6 Ante Tre#i6 Pa i"i6

58o#or#)i g!#lar7 Spjesnik visoke knji"evne kulture, ali bez vlastite pjesni!ke dik*ijeQT

Vla$imir Ierina Jan)o Le#)o ar

Su realisti!nu 7ormu pripovijedanja unosi moderno psi#olo'iziranjeQT

I an Ko(arac
5I an K> Kere&o / Van'a Ko#an/ I> K> Olgin7

p()sn+ $.i& )8 PJES1E (1I7I)# KIP<I I POPEVKE (1I1Q) [1. objavljena zbirka kajakavskih pjesa$a/# IZABRANE PJES1E (1I?>)# V SUN<U I SEN<I (1I?Q)# PO DRA6O1U KRAJU (1I33) ZA0ARANO O65EDA5O Z 1OJIH BRE6OV (1I?4) [p!st*'"n! !.(a%i! K&l);a/ p!)$i(a865ASOVI S 1ORA JADRANSKO6A (18I1)# NOVE PJES1E (18I>)# 6JU5I I SU1BU5I (1I77)# VA5OVI 1IS5I I 0UVSTAVA (1I73)# SUTONSKI SONETI (1I7>)# P5AVO <VIENE (1I?8) ,&a")8 5JUTOVID POSAVSKI3 SI1EON VE5IKI3 KATARINJA ZRINJSKA3 PINIS REIPUB5I<AE3 <I<ERONOVO PRO6ONSTVO3 KATON UTI0KI3 CIVOT KRA5JA HIRUDA &!"ani8 IZ6UB5JENI 5JUDI3 POBJEDA KREPOSTI p't!pisi8 PO 5I<I I KRBAVI3 BOSNA I HER<E6OVINA3 PO 1ORU3 PO RAVNI1 KOTARI1A3 PREKO AT5ANTIKA DO PA<IPIKA (1I7Q) &iti a8 JANKO PO5IN KA1OV (1I13) $ast'pl()n ' HRVATSKOJ 15ADOJ 5IRI<I (1I1>) )s)( 5ACI U U1JETNOSTI p!)$i(a8 RASPENE (1I1?) n!%)l)8 1ISAO NA VJE0NOST (18I1) KATASTROPA3 POS5IJE NESRENE3 JESNESKI <VIET<I3 U BIONU3 PRI0A O 5JUBAVI3 PATNIK3 BEZ DO1A3 IZ6UB5JENI SIN3 KITA <VIJENA3 KRA5JI<A ZE15JE &!"ani8 PROPA5I DVORI (18I9)# SJENE 5JUBAVI (18I8) n(i-a B&tiBa8 S5AVONSKA KRV (Vin !%Bi3 1I79) IZABRANE PRIPOVIJETKE (1I11) &!"an8 JUKA BE6OVIN (1I11) p!)$i(a8 PSOVKA (1I7Q)3 IOTIPANA HARTIJA (1I7Q) n!%)l)8 CA5OST3 BITAN6A3 S5OBODA &!"an8 ISUOENA KA5JUCA ,&a")8 TRA6EDIJA 1OZ6OVA (1I7Q)3 NA ROJENOJ 6RUDI (1I7Q)3 SA1OSTANSKE DRA1E (O&-i() "!na*a3 D()%iBa) (1I7Q)3 0OVJE0ANSTVO3 1A1INO SR<E (1I17) 0ASKANJA3 NOVE5E I ESEJI st',i()8 STUDIJA O HA15ETU (1I1Q) DRA1A I 65U1A (1I?1)3 SVETINJA U1JETNOSTI (1I?3) n!%)l)8 VE5IKI 6RAD (1I1I) [$.i& a n!%)la/# DOKTOROVA NON3 IZ NEZNANO6 KRAJA &!"ani8 BIJE6 (1I7I)3 VU<I (1I?8) ,&a"a8 K5UPA NA 1JESE0INI (1I?8)

Jan)o Poli6 Kamo

Santi*ipator avan'arde u #rvatskoj knji"evnostiQT

8il!tin Ei%lar Ne%a'e

58il!tin/ 8> :ori0e / *0e / Ha'e / 8>H* / Al&%a/ Sincer!#/ Ne%a'e / N 7 Sjedan od najpoznatiji# kriti!ara moderne. autor poznate re!eni*e+ &jalski# eto to je moj program\k

Din)o 9im!no i6

i$.!&i p&!$)8 1RKODO5 (1I7I)3 6JERDAN (1I1>)3 SA KRKE I SA <ETINE (1I37)3 POS1RTNE NOVE5E (1I39)3 ISPOD DINARE (1I>9) [Aul$ika' 0u%a' 3lkar' .u+i*a/ &!"ani8 TUJINA< (1I11)3 PORODI<A VIN0IN (1I?3) a't!.i!&aEs i $apisi8 15ADI DANI (1I1I)3 15ADOST (1I?1) ,&a")8 0UDO3 RO1I5DO3 STOJANA3 1O1AKMDJEVOJKA

8ari'a J!ri6 ;agor)a

Sprva "ena novinar u Hrvatskoj c prva #rvatska 7eministi*aT

SrHan T!ci6

'&),niBa B&!ora (18I9M1I17) R!"ani8 6RI0KA VJEOTI<A3 REVO5U<IONAR<I3 KNI 5OTRO0AKA3 TAJNA KRVAVO6 1OSTA3 ZA6REBA0KA KNE6INJA3 KA1EN NA <ESTI ,&a")8 POVRATAK (Na+a3 18I8) [(),n!2in a# najznaajniji !ra$ski tekst hrv. $o!erne/ KROZ CIVOT3 6O56OTA3 OS5OBODITE5J3 BARUN KORI5OV3 KOZA<I

2. I o Vo'no i6
p&ip!%i()t ) 6ERANIU1 (2i$ena*3 1887)# PERO1 I O5OVKO1 (188>) n),!%&D)ni &!"an8 KSANTA (188Q) ,&a")8 PSG<HE (188I)3 EKVINO<IJO (18I4) [oznaava poetak $o!erne u !ra$i, praizve!ena u 23*/ DUBROVA0KA TRI5O6IJA (1I73) [3llons' en,an sE #u onE Na ara*i/ 1AOKARATE ISPOD KUP5JA # PRO5O6 NENAPISANE DRA1E (B)!-&a,3 1I?I)# I1PERATRIW (1I18)3 S1RT 1AJKE JU6OVINA (1I7Q)3 5AZAREVO VASKRSENJE p!)$i(a8 5APADSKI SONETI (18I?) ,&a"a8 PROK5ETSTVO (1I79) [*ist!&+ ,&a"a3 WIII+ st+3 anti l)&i al+ i,)(a/ &!"an8 STARI P5A1EN (1I7Q) Ogrizovi 8 ,&a")8 DAH3 6ODINA 5JUBAVI3 5JETNO POPODNE3 JESENJE VE0E3 ZI1SKA NON3 PROPAST KRA5JEVA HRVARATKE KRVI (s 1a&i(!" K'"i2i@)3 HASANA6INI<A (1I7I)3 BANOVIN STRAHINJA (1I13)3 OBJAV5JENJE3 UROTA ZRINJSKO6 I PRANKOPANA3 VU0INA "!n!-&aEi(a8 PEDESET 6ODINA HRV+ KAZA5IOTA (1I17) TR6OVINA IDEJA [sa Z+ V' )li@)"/ (1I71) ,&a")8 POCAR STRASTI (1I1?) PO1IRENJE (1I?9)3 CENA3 NEPOBJEDIVA 5AJA (1I?1)3 ROTONDA (1I?4) &!"ani8 RASAP3 RADNI<I3 <UPA5O3 RAZVRAT p()sn+ $.i& a8 BE5I P5A1ENOVI (1I1I) &iti a8 IZA OENOE (1I79)# IVAN 1EOTROVIN3 PROROK I S5AVA JU6OS5AVENSTVA (1I14)# V5ADI1IR NAZOR KAO NA<IONA5NI PJESNIK (1I?3)# STJEPAN RADIN (1I3Q)# HRVATSKA 1ODERNA 13? (1I41)# HRVATSKA KNJICEVNOST3 NJEZIN PUT I NJEZINO OBI5JECJE &iti2a&3 p&ipa,ni .)2 ) -&'p)# s"at&a ,a n(i;)%n!st "!&a i"ati s!Bi(aln' "isi('# n) .iti sa"! lIar pour lIar n)-! i"ati i !,-!(n' E'n Bi('X KNE6INJA JE5ENA (1I71)# PROTIV STRUJE (1I73) &iti a n!%)l)8 SITNI PROBIT<I3 1ATER 6ENETRIW Moderni=a& 5oslije &oderne@ ZI1SKA PJES1A (Du)3 1I13) [1+ !.(a%l()na p()s"a/ 2as!pisi8 VIJAVI<A (1I1Q)# JURIO (1I1I) [s K& l)B!" i 1ili2)%i@)"/# KNJICEVNIK p!)$i(a8 PREOBRACENJA (1I?7) 1I1>+ 1+ sti*!%i ' HRATSKOJ 15ADOJ 5IRI<I $.i& )85E5EK SEBRA (B)!-&a,31I?7)# KO5AJNA (B)!-&a,3 1I?9)# AUTO NA KORZU (Ni Di@3 1I3?)# OJAJENO ZVONO (Sa&a()%!3 1I33)# RUKOVET (1I47)# CEDAN KA1EN NA STUDEN<U (1I4>) [p!sl(),n(a $.i& a/# 1UDRE 5UDE DJEVI<E (Sa&a()%!3 1I4Q) [p()sni2 ) p&!$)/ )s)(i8 sa 'pl()ni ' n(i-a"a SKA5PE5 KAOSA (1I38)# 5JUDI ZA VRATI1A 6OSTIONI<E (1I38) p&!-&a"ats i '%!, ' HRVATSKU 15ADU 5IRIKU (1I1>)8 PJES1E (1I?9) 2as!pis JURIO [p! &)@) s A+B+ Oi"i@)"/ p()sn+ $.i& )8 5IRIKA (1I1I)# SREBRNA <ESTA (1I?1)# NOVE PJES1E (1I?3)# 5JUBAV PTI<A (1I?9)# IZ5ET U NEBO (1I?8)# SAN POD BREZO1 (1I>7)# DAROVI ZA BEZI1ENU (1I>?)# TA1NI<A VRE1ENA (1I>>)# IZABRANE PJES1E (1I>Q)# TRI POE1E (1I>I) ,&a"a8 6ROBNI<A (1I1I) [,&a"s a &aps!,i(a/ &!"an8 BESKUNNI<I (1I?1) PIS1A 1ARTINA 5IPNJAKA IZ PROVIN<IJE (1I49) I JA 5JUBI1+++ (Po&ra im3 1I19) [p&%a p()s"a/ 2as!pis8 OZON (1I31) [p! &)@) sa 1a()&!"# i$aDa! sa"! (),an .&!(/ p()sn+ $.i& )8 5IRIKA (1I31)# SPASENA SVJET5A (1I38)# IZABRANI STIHOVI (1I38)# PJES1E (1I41)# KNJI6A PREPJEVA (1I41)# OSVIJET5JENI PUT (1I43)# 1OJ PRIJATE5JU (1I99)# S5AP (1IQ7)# IZABRANE PJES1E (1IQ3)# SVJET5A ZA DA5JINO1 (1IQ4)# VONKA POS5IJE KIOE (1I87) p()sn+ $.i& )8 5IRIKA OESTORI<E [D)l!& !3 P&!l3 V+ K!%a2i@3 1ati(aD)%i@3 P)&!%i@/ (1I31)# 5IRIKA (1I31+)# SUN<E NAD ORANI<A1A (1I33+)# PEPEO SR<A (1I39+)# DANI DJETINJSTVA

An$ri'a 8il"ino i6 b 8ilan Ogri(o i6

Jo#i& Ko#or
Szbo' pisanja o likovima s fdna "ivotaf, dobio naslov #rvatsko' )aksima orko'T

8ilan 8ar'ano i6
Sslijedi enoinski ideal. artizam mu je fprazna 7ormaf. opreka )atouQT

8ili o' De1man I ano :ranimir Li a$i6 5?5< B5?8= Ant!n :ran)o 9imi6 Tin A'e i6

L'!bo 2ie#ner G!#ta Kr)lec

58artin Li&n'a)7

Dobri0a Ee#ari6

Drag!tin Ta$i'ano i6

2.(1I3Q+)# TU6A ZE15JE (1I>?+)# PJES1E (1I41+)# INTI1NA IZ5OCBA <RTECA IZ RABA (1I44+)# B5A6DAN CETVE (1I49+)# SREBRNE SVIRA5E (1I97+)# PRSTEN (1I93+)# POEZIJA (1IQ3+)# VEZAN ZA ZE15JU (1IQ>+)# SABRANE PJES1E (1IQ4+)# SA1 (1IQ9+)# PRIJATE5JSTVO RIJE0I (1I81+)# SVJETI5JKA 5JUBAVI (1I8>+)# 1OJE DJETINJSTVO (1I84+)# KRUH SVA6DAONJI (1I89+3 1I8Q+)# 1ORE U 1ENI (1I8Q+)# SABRANA DJE5A IMV8 1I?7+M1I8I+# 6OZBA (?777+)# SREBRNE SVIRA5E3 (1I+ i$,an()3 ?773+) p()sn+ $.i& )8 PJES1E SIRO1AONO6 SINA (B)!-&a,3 1I?Q)# ISUS I 1OJA SJENA (1I3>)# OD RANIH DO KASNIH PIJET5OVA (B)!-&a,3 1I3I)# KUNI<E U SVE1IRU (1I4Q)# SVE1IRSKI POHODI (1I4Q)# ASTRA5IJE (1I91)# OSVAJANJE KO<KE (1IQ3) [")taEi$i2 !M -)!")t&i(s a p!)"a/# BOCANSKI <IRKUS (1I87) ,&a")8 BOSANSKA TRI5O6IJA (1I97) [,&a"s a p!)"a/# TRA6EDIJA PRAZNINE (1IQ>) st',i()8 KNJI6A O HORA<IJU (1I34) p()sn+ $.i& )8 5IRIKA OESTORI<E [D)l!& !3 P&!l3 V+ K!%a2i@3 1ati(aD)%i@3 P)&!%i@3 Ta,i(an!%i@/ (1I31)# OTROVANO PRO5JENE (1I38)# <ESTE I JAB5ANI (1I4?)# JANTAR NA SUN<U (1I4I) p()sn+ $.i& )8 5IRIKA (0a !%)B3 1I??)# POZAB5ENO <VETJE (0a !%)B3 1I?3)# POPEVKE (1I>7)# PRSTEN ZVENKNU5 (1I98) p()sn+ $.i& )8 DRA6I KA1EN (1I38)# PROZA I POEZIJA (1I4I) &!"an8 TIJESNA ZE15JA (1I>9) &!ni )8 STARA PAZINSKA 6I1NAZIJA (1I47)# PUNA JE PU5A (1I4>) st',i()8 P5A<IUS (1I38)# 1ATIJA V5A0IN (1I4Q)# 1ATIJA V5A0I0 I5IRIK (1I97) [ista st',i(a3 sa"! p&!Di&i%ana/ p()sn+ $.i& )8 BODU5SKE PIS1E (1I?Q)# NA POJIH I PUTIH (1I3I) [s 1+ P&ani2)%i@)"/# IZABRANI STIHOVI (1I4Q) p()sn+ $.i& a8 0AKAVSKI STIHOVI (<&i %)niBa3 1I?I) ['$ Na$!&!%! $ala-an()/# ,&a")8 REAK<IONERI (1I47)3 RADI SE O STANU3 KAROR5INA RIJE0KA (1I41)3 DUHI3+ 0UDO DJEVI<E IVANE3 PA51IN 5IST3 UJAK IZ A1ERIKE &!"an8 15ADIN [n)!.(a%l()n/ KOZERIJE I HU1ORESKE (1I4Q) ,&a")8 5E6ENDA (1I1>) [1. objavljeno !jelo/# 1ASKERATA (1I1>) [!.() ' 5n$i7evnim novos ima/# U 5O6ORU# VU0JAK# 6O56OTA# 6OSPODA 65E1BAJEVI3 U A6ONIJI# 5EDA# ARETEJ# PUT U RAJ 5E6ENDE (1I33) [5)-)n,a3 1iB*)lan-)l! B'!na&!tti3 K&ist!E!& K!l'".!3 1as )&a&ata3 K&al()%!3 A,a" i E%a3 Sal!"a/ n!%)l)8 HI5JADU I JEDNA S1RT (1I33) :NOVE5E (1I>8) [1la,a "isa Al!($a Ti2) a# <%&2a p!, %!,!pa,!"/ HRVATSKI BO6 1ARS (1I33) [$.i& a8 Bit a !, Bist&iB) 5)sn)3 K&al()%s a '-a&s a ,!"!.&ans a n!%)la3 T&i ,!"!.&ana3 Ba&a P)t B)3 D!"!.&an Ja".&) 3 S"&t P&an() Ka,a%)&a/ &!"ani8 TRI KAVA5IRA 6OSPOJI<E 1E5ANIJE (1I??)# POVRARAK PI5IPA 5ATINOV<ZA (1I3?)# BANKET U B5ITVI (1I38)# NA RUBU PA1ETI (1I38)# ZASTAVE (1I9?+ i ,al()) [p)t n(i-a3 n),!%&D)n/ 2as!pisi8 P5A1EN (1I1I) [p!l'"()s)2ni # p! &)@) s A+ <)sa&B!"/# KNJICEVNA REPUB5IKA (1I?3)# DANAS (1I3>) [s 1+ B!-,an!%i@)"/# PE0AT (1I3I)# REPUB5IKA (1I>4)# PORU1 (1I9?) )s)(i8 HRVATSKA KNJICEVNA 5AC (1I1I) [!s',a *&%+ n(i; i n()-!%a %i$i(a ist)/# PRED6OVOR PODRAVSKI1 1OTIVI1A KRSTE HE6EDUOINA (1I33)# DIJA5EKTI0KI ANTIBARBARUS (1I3I) IZ5ET U RUSIJU (1I?9) p()sn+ $.i& )8 PAN [1. *rleina tiskana knjiga/3 TRI SI1PONIJE3 PJES1E I3 PJES1E II3 PJES1E III3 5IRIKA3 BA5ADE PETRI<E KERE1PUHA (1I39) p&ip!%i()t )8 5UDE PRI0E (1I14) &!"ani8 SAB5ASTI (1I1Q)# VIJAVI<E (1I1Q)# KROZ OIBE (1I?1) [a't!.i!-&aE+ &!"an/ E)l(t!ni8 KA1ENA S RA1ENA (1I1Q) ,&a")8 BEZDAN (1I1I)# I6RA0KA O5UJE (1I?1) p!)$i(a8 1I1>+ $ast'pl()n ' HRVATSKOJ 15ADOJ 5IRI<I# EW PONTO (1I18)# NE1IRI (1I?7) p&ip!%i()t )8 PUT A5IJE JERZE5EZA3 1USTAPA 1ADCAR3 1OST NA CEPI3 ANIKINA VRE1ENA3 ASKA I VUK3 PRI0A O VEZIROVO1

Ni)ola 9o&
Sprevodio #rvatske latiniste. na nje'ovu poeziju utje*ao 7ran*. pjesnik Aran*is @ammesT

Vla$imir Ko a"i6
5Vla$imir 8arin)o7

Ni)ola Pa i6 8ate :alota

Cpravo ime+ 8i'o 8ir)o i6<

Pere L'!bi6 Drago Ger ai#

8iro#la Krle1a
drame mu se dijele na tri *iklusa+ I )egenda# 'ichelangelo Buonarotti# Kristofor Kolumbo# 'askerata# Kraljevo# -dam i 8va# Saloma II F logoru# 9u*jak# &olgota III &ospoda &lembajevi# F agoniji# )eda Sdrama &alicija CF logoru< bila zabranjena neposredno prije premijereQT

Al$eri)o Dona$ini

I o An$ri6

2..
S5ONU3 JE5ENA3 CENA KOJE NE1A3 +++ &!"ani8 NA DRINI NUPRIJA# TRAVNI0KA HRONIKA# 6OSPOJI<A (s%i 1I>4)# PROK5ETA AV5IJA (1I4>)# O1ERMPAOA 5ATAS (1IQ9) [p!st*'"+/ # )s)(i8 6OJA (1I?I)# RAZ6OVORI S 6OJO1 (1I34) 2as!pis P5A1EN (1I1I) [p! &)@) s K&l);!"/ p()sn+ $.i& )8 STIHOVI (1I1I) n!%)l)8 TONKINA JEDINA 5JUBAV (1I31)# HOBOTNI<A (1I3?) &!"ani8 BIJE5I 5UTA5A< [p!$nat t) !, 1I8?/# KRIST I JUDA# <AREVA KRA5JEVINA (1I?4)# Z5ATNI 15ADIN I NJE6OVE CRTVE (1I?8)# BJE6UN<I (1I33) ;an&!%s i t)D ! !,&),i%) p&!$)8 NUK U NJENO1E DUP5JU (1I?9)# 1AJKA BOCJA BISTRI0KA [!.(+ t) 1I44/ ,&a")8 OTKRINE# KR01A YOIROKO 6R5OY# SIN DO1OVINE (1I>7) p't!pisi8 DANAONJA RUSIJA (1I3Q)# OPANJO5SKI SUSRETI (1I38)# PUTOVANJE PO SOVJETSKO1 SAVEZU (1I>7) NAS1IJANE PRIPOVIJESTI (1I1Q) n!%)l)8 I5I JES1O I5I NIS1O (1I33)3 1I S1O ZA PRAVI<U (1I39)3 CENIDBA I1BRE PUTA0A3 SVO6A TIJE5A 6OSPODAR (1I>?)3 BREZA (1I>?)3 KRIZA NATRA6 U NAPTA5IN (1I>9)# 65AVNO DA JE KAPA NA 65AVI (1I49) [sati&i2n) p&ip!%i()sti/ VA5JANI I NEVA5JANI (1I7?)# OKO5A I PRAZNI<I (1I74)# 0UDNOVATE Z6ODE OE6RTA H5APINA (1I13)# PRI0E IZ DAVNINE (1I19)# JAOA DA51ATIN3 POTKRA5J 6UDCERATA (1I3Q)# SR<E OD 5I<ITARA (1I3I) p!)$i(a8 NAD SPO1ENIKO1 VIOIH JUNAKA (18I1) [1+ p()s"a# ps+ T+ <)tins i/# KNJI6A BO<<ADORO (1I77) [ps+ W)&)s ,) la 1a&a(a/ ,&a")8 1GRRHA (P&a-3 1I7?) [ps+ Stan ! D'Di@/# 6OSPOJA FA5EVSKA (1I79)# BOCJI 0OVJEK (1I?>)# PUSTO5OV PRED VRATI1A (1I?9)# HRVATSKI DIO6ENES (1I?8)# A1ERIKANSKA JAHTA U SP5ITSKOJ 5U<I (1I37)# )pil!- &!"ana 6I6A BARINEVA ' ,&a"s !( E!&"i BEZ TRENE6A (1I33) &!"ani8 6I6A BARINEVA I NJEZINIH SEDA1 PROSA<A (1I>7)# SAB5ASTI U DVOR<U (1I4?) n!%)l)8 KVARTET (1I39)3 DVA BIJE5A H5JEBA3 DUNJA U KOV0E6U [li&s i &!"an/ p()sn+ $.i& )8 SVIRA1 U SVIRA5U (1I34)# 1RTVE O0I (1I38) : Bi l's TU6A 5JETA [!.(+ ' s 'pn!( $.i&Bi 5IRIKA3 1I34/ n(i-) n!%)la8 1ATI 0EKA (1I3>)# TIHI PUTOVI (1I3I) &!"ani8 TUJA CENA (1I3Q)# SA1 0OVJEK (1I3Q) 1R5JE NA SUN<U (1IQ1) [p!st*'"n!/ SUTON (Du)3 1I1I) [1+ p()s"a/ p()sn+ $.i& a8 OSA15JENI1 STAZA1A (Vi&()3 1I?>) 1OR (1I37) [Eantasti2na p&ip!%i()st# p!)ts a p&!$a/ p&!$a8 OEVINA TUCA5JKA (Bmla+ina3 1I?I) [1+ !.(+ B&tiBa/# DANI 6NJEVA (1I39) [$.i& a n!%)la8 P&!.'A)ni ,(),!%i3 S),a" $%!na&a "a( ) 1a&i()3 S"&t ' 2i$"a"a i ,&+/ p!)$i(a JA1A (1I>>) [p!)"a/# 5IRIKA (1I3?) [$a(),n+ $.i& a/# O6NJI I ROCE (1I>4) [p!st*'"n!/ &!"ani8 O6NJIOTE (1I38)# 1USINKA# KRESOJINA SOJ [n),!%&D)ni Y&!"anM-&!$,Y8 K&)sina3 6!sp!,in T!")3 Ha(,' 3 Ba$ala (ni() tis an)/# RAS<VJETANA TREONJA# DIREKTOR KRICANIN# NA VU5KANI1A# SAN O SRENI# RATNO ROB5JE [,n)%ni2 !M")"!a&s a p&!$a/ n(i-) p&ip!%i(),a a8 POD 6ORO1# OPAN<I DIDA VIDURINE# VU0JA S1RT# NA VE5IKI PETAK 2as!pisi8 OZON (1I?3)# 5ITERATURA# ANTENA p()sn+ $.i& )8 5IRIKA (1I?>)# PJES1E ZABRINUTO6 EVROPEJ<A (1I3>)# SVIRA0 I SVIJET (1I38)# PJES1E (1I43)# BREZE3 KANARIN<I3 KIOA (1I4>)# OTVARA1 PROZOR (1I4Q) &!"ani8 PEPIN U VRE1ENU I PROSTORU (1I343 I# 1I383 II)# CIVOT PUCA (1I38)# DNEVNIK O0ENAOEKA (1I38) DNEVNIK 1A5O6 PERI<E (1I>?) ZA6REBA0KI PE5JTON (1I49) U UTROBI ZA6REBA0KE 6ORE (1I4I) [p&ip!%i()st/ PO5ITI0KA POVIJEST HRVATSKE (1I39)# KU5TURA HRVATA KROZ 1777 6ODINA (1I3I) "!n!-&aEi()8 SUPI5O (1I38)# ANTE STAR0EVIN (1I>7)# 5JUDEVIT 6AJ (1I97# 1IQ4) ")"!a&i8 ZAPIS<I IZ NEPOVRATA (1I83)# CIVJETI U HRVATSKOJ (1I8>)

A!g!#t Ee#arec
5:!$i#la 8ir)o i67 Snaslanjao se na Gdlerovu individualnu psi#olo'ijuQT

Sla )o Kolar

I ana :rli6 8a1!rani6

S1-3$. postala prva "ena !lan @G?3, predlo"ena za Nobelovu na'radu. dobila naziv f#rvatski GndersenfQT

8ilan :ego i6
5T!gomir Eetin#)i/ Qere# $e la 8ara'a/ Stan)o D!0i67

I o Ko(ar"anin
Su romanu Sam *ovjek naslanja se na )a*#ovu -nalizu osjetaT

G!ro S!$eta I an Goran Ko a"i6

8ile :!$a)

V'e)o#la 8a'er

Jo#i& Hor at
1knji"evni i kazalini kriti!ar, memoarist i esejist2

2./
n(i-a )s)(a HRVATSKI PANOPTIKU1 (1I94) POVIJEST NOVINARSTVA HRVATSKE st',i()8 NOV CIVOT (1I17) [piD) (' sa ?3 -!,in)X/# KNJICEVNA S1OTRA (1I11)# EKSPRESIONIZA1 U HRVATSKOJ# IZA EKSPRESIONIZ1A# HRVATSKA KNJICEVNOST 1897M1I34# S1JEROVI DRA1E (1I?1T??) NOVI PRIPOVIJEDA0I (1I?I) 1ODERNA HRVATSKA PRIPOVIJETKA (1I3>) ant!l!-i(a8 HRVATSKA KNJICEVNA KRITIKA (1I34) )s)(i8 ZADA<I KNJICEVNE KRITIKE ,is)&taBi(a8 PRAV<I I STUDIJE U HRVATSKOJ I SPRSKOJ KNJICEVNOSTI OD 1ODERNE DO NADREA5IZ1A SUBJEKTIVIZA1 U 1ODERNOJ HRVATSKOJ KNJICEVOSTI (1I37) [si".!li$a" p!sta%l(a a! i,)('3 a n) D !l'/ st',i()8 PO0E<I EKSPRESIONIZ1A U HRVATSKOJ KNJICEVNOSTI# 0AKAVSKA 5IRIKA U HRVATSKOJ KNJICEVNOSTI# TEATAR 1IROS5AVA PE5D1ANA 1952" 5rle7in %ovor na kon%resu kn$i7evnika u D$u&l$ani" B+ a+a pis*ima !a$am)eno slo&o+a pisan$a" =s e %o+ine prvi &ro$ )asopisa KR3-9V! (+o 1958") s pro%rama skim Pavle i-evim eks om N?53 F<0? J=2B#CK &!"ani8 DJE<A BOCJA (1I>9) [1. poslijeratni hrvatski ro$an/# OSA15JENI<I (1I>Q)# <RNI S1IJEOAK (1I9I)# 6ETSE1ANSKI VRTOVI (1I81)# VJETAR (1I89) n!%)l) i p&ip!%i()sti8 1RTVO 1ORE (1I4>)# NA ISTO1 PUTU (1I93)# ORPEJ U 1A5OJ BAOTI (1I9>)# SVETI VRA6 (1I99)# IZVJEOTAJ IZ POKRAJINE (1I9I)# TIOINA (1I83)# 5I<E1 U 5I<E (1I8Q)# SVIJET5E NONI (1II3) )s)(i8 ESJI (1I44)# RIJE0 O RIJE0I (1IQ1)# SVI S1O 1I OD6VORNIV (1IQ1) p't!pisi8 NA PUTU (1I43)# SUSRETI (1I9?) ,n)%ni2 i $apisi8 PRANKPURTSKI DNEVNIK (1II3) 2as!pisi8 DANI I 5JUDI (1I34) [p! &)@) s I+ D!n2)%i@)") $.i& ) n!%)la8 RUKE (1I43)# KARNEVA5 I DRU6E PRIPOVIJESTI (1I9>) ,&a")8 A5BATROS (1I3Q) [-&!t)s a/# 65ORIJA (1I49) ["i&a 'l ' 9 sli a/# PO5ITEIA I5I INSPEKTOROVE SP5ETKE [%!,%il(/# PUSTINJA &!"ani8 KIK5OP (1I94)# ZAJEDNI0KA KUPKA (1I87) [anti&!"an/ s p!,nasl!%!" YOt! ,a s) p&i2aY/# NEVER 1ORE (1II3) [&!"an E'-a/ &iti ) i )s)(i8 NEVESE5E O0I K5AUNA# 6ESTE I 6RI1ASE (1I41) CIVOTNA STAZA JANDRIJE KUT5A0E (1I34) [1+ n!%)la/ n(i-) n!%)la8 O5UPINE NA SUN<U (1I4?)# PRO5JENE U BADROV<U (1I44)# TU3 OD1AH PORED VAS (1I49)# PRATAR SA ZE5ENO1 BRADO1 (1I4I) &!"ani8 ZI1SKO 5JETOVANJE (1I47)8 PRO5JENA IVANA 6A5EBA (1I4Q) [&!"anM)s)(# p!,nasl!%8 =%re prol$e-a i smr i/# PRONA5AZAK ATHANATIKA [n),!%&D)n/ p()sn+ $.i& )8 S5IJEPA< NA CA5U (1I49) ,&a"a8 5JESTVE JAKOV5JEVE (1I91) ,&a")8 1OST (1I>Q)# DEVET 6O1O5JA (1I>I)#POV5A0ENJE (1I>I)# SKRETNI<A (1I47)# 5JU5JA0KA U TUCNOJ VRBI (1I4Q)# SVI5ENE PAPU0E (1I4I)# BUBNJEVI (1I93) [&a,i!M,&a"a/ $.i& ) n!%)la8 NOVE5E (1I43)# DJEVOJKA I HRAST I DRU6E PRI0E (1IQ4) &!"ani8 KUR5ANI 6ORNJI I DONJI (1I4?) [3 ,i()la8 5arneval' Pro*esi$a' De%en+a/# NEISP5AKANI (1I44)# TIJE5A I DUHOVI (1I81) [2in) t&il!-i('/# <O5ONNE55O (1IQ4)# BO1BA (1IQ9)# $.i& ) n!%)la8 NA KA1ENJU (1I>7)# IZVAN STVARI (1I>?)# NOVE5E (1I>9)# BRI6ADA (1I>Q)# NOVE5E (1I>Q) &!"ani8 PONICENE U5I<E (1I47)# BIJE5I KA1EN (1I4>)# DIVOTA PRAOINE (1I4>) p'.liBisti a8 5UK I STRIJE5A (1I93) ,&a")8 DVIJE KRISTA5NE 0AOE (1I43) n(i-) n!%)la8 6AUDA1ADA (1I49)# IZABRAT NEO 6ORE (1I9>)# PARTIJA PREPERANSA (1I94)# 97 PRIPOVIJEDAKA (1I87)# 6ASTARBAJTERI (1I8?) &!"ani8 VO5IO SA1 KIOE I KONJANIKE (1I49)# KORAK U STRANU (1I49)# VJE0NO CA5OSNI S1IJEH (1I94) [t&il!-i(a !() () ,i! i VJE0NO NAS1IJANO NEBO/# NA PO0ETKU KRAJ (1I9I)# PROSJA<I U SINOVI (1IQ1)

L'!bomir 8ara)o i6
1uvodi pojam moderno' objektivizma. nje'ovo ime vezuje se uz postanak i razvoj #rv. katoli!ko' knji". pokretaQ2

Jo#i& :ogner
5J>S> I ano 7

5?8=.

ANA&

Petar 9ege$in
Sautor prvo' poslijeratno' romana u #rvatskoj knji"evnostiQT

Ran)o 8arin)o i6

Vla$an De#nica

8ir)o :o1i6

V'e)o#la Kaleb

I an Rao#

2.8
$apli()n()na ,()la8 6RO5D TAZUART# PJESAN NIKODE1OVA (1I>3) p()sn+ $.i& )8 65ASNI<E U O5UJI (1I47)# PJES1E [s N+ 1ili2)%i@)" i V+ Pa%l)ti@)"# N!%a $ast'pl()n Bi l's!" IZA 5UKOBRANA/ &!"ani8 IZ6UB5JENI ZAVI0AJ (1I44)# 1IRISI3 Z5ATO I TA1JAN (1I98)# IZVANBRODSKI DNEVNIK (1IQQ) $.i& ) n!%)la8 TVRDI 6RAD (1I91) [$.i&Bi p&i l('2)n &at i &!"an DO5UTA5I 1ETAK/# BADESSA 1ADRE ANTONIA [na(p!$nati(a n!%)la# p!st!(i n) !li ! %)&$i(a/ DI6RESIJE (?771) [ n(i-a &a$-!%!&a s J+ H) "an/ p()sn+ $.i& )8 NA RUBU SVIJETA (1I49)# IZVAN POKUSA (1I4Q)#6ART5I< ZA 0AS KRATIT# 6AZE5E I DRU6E PJES1E# 0ITANJE OVIDIJEVIH 1ETA1ORPOZA T RUSTI<HE55O (1IQ9)# BA<A0 KA1ENA ,&a")8 6A5I5EJEVO UZAOAONE (1I99)# DIOK5E<IJANOVA PA5A0A (1I9I)# K5OPKA (1IQ7)# BARD (1I84)# DEVET DRA1A (1IQ7) [sa 'pl()n) &ani() ,&a")/ &!"ani8 IZDAJI<E (1I91)# KRATKI IZ5ET (1I94)# 5UKA (1IQ>)# DRU6I 5JUDI NA 1JESE<U (1IQ8) HRVATSKI JOG<E I DRU6E I6RE (1I8I) [t) st!%i ' !(i"a s) ps)',!)&',its i p!i-&a%a s t&a,iBi(!"/ )s)(i8 UZ NOVO 0ITANJE 1ARETINEVE ODISEJE (1IQI) p't!pisi8 JESEN U PO5JSKOJ (1I9I)# SKITNJE (1I9Q)# <RNO Z5ATO (1IQ>)# 5JUBAV NA PUTU (1I8>)# EUROPSKE SKITNJE (1I84)# NIKO5A 1AOIN (1I4Q)# S5AVA RAOKAJ (1I4Q)# V5ADI1IR BE<IN (1I99)# JOSIP RA0IN (1I84) p()sn+ $.i& )8 A5EJA POS5IJE SVE0ANOSTI (1I49)# NARONSKA SIESTA (1I93)# ANA5E<TA (1IQ1)# SABRANE PJES1E (1II7) &!"an8 BO5JA PO5OVI<A HRABROSTI (1IQ?) [1. hrvatski pos$o!ernistiki ro$an/ ,&a")8 <AREV URAR [' sti*!%i"a/ )s)(i8 1EDITERANSKI PO5OCAJ I SJEVERNJA0KE VIZIJE HRVATA n!%)l)8 PRI0A O ZVJEZDANI3 ZAPRKAVANJE PRANE3 NON NA BRODU3 NEUSTANOV5JENO U1ORSTVO n(i;)%na $nan!st8 HRVATSKA VERSIPIKA<IJA (1I81) SVE1U I1A VRIJE1E (1I9Q)# A PRI1JER SE ZVAO 5AUDINA (1I9I)# PI5IP (1IQ7)# I1A NETKO SIV I ZE5EN (1IQQ)# OPSJENE PAK5ENIH <RTECA (1IQQ) &!"ani8 KONJANIK (1IQ1) [1+ A&ali2in p!%i()sni &!"an/# PSI U TR6OVIOTU (1IQI)# PUT BEZ SNA (1I8?)# DUOE ROBOVA (1I8>)# 6RADITE5J SVRATIOTA (1I89)# OKVIR ZA 1RCNJU (1I8Q)# AS1ODEJEV OA5 (1I88)# TAJNA SA1ARITANSKO6 OR5A (1I8I)# 1AJKA 1ARIJA (1II?)# 0ETVERORED# A1BRA p!liti2 i 2lanBi8 8303H B@23DB; =AP?.=>3' P=. =23N>#5=H 5.=>?#N=@3' /CB #3A .?53B B FB#N= [$ast'pa !n$)&%ati%+ -l),iDta/ ,&a")8 DRA1E3 DRA1O5ETI3 PU0KE KO1EDIJE DUBROVA0KE (1I9I)# KURVE# KATARINA DRU6A &!"ani8 KAZIN# SAVROENO U1ORSTVO# VEKJUN# DE BE55O RA6USINO DO6ON# KNJI6A POSTANKA# 6ORAK OKUS DUOE VIDRA (1I87) [&!"asni&ana .i!-&aEi(a 1+ D&;i@a/ &!"ani8 KUCIO STARI 1OJ (1IQ7)

Slobo$an No a)

Ant!n 9ol'an

8at)o Pei6

I an Slamnig

I an Aralica

DeHa 9e%o i6
5Ra!l 8itro ic%7

; onimir 8a'$a)
5S!(ana Rog7

Ne$'el')o Dabrio

Dalibor E itan

,&a")8 REPOR1ATORI# AD1IRA5 KRISTOPOR KO5U1BO# 0UJETE 5I SVINJE KAKO ROKNU U 5JETNIKOV<U NAOIH 6OSPARAV# 1EOTAR# KRA5J JE POSPAN# 1A6NIPI<ANT n(i-) n!%)la8 PARTITE ZA PROZU# 5ABI5NI PO5OCAJ# 5AV5JA USTA# IZABRANE PRIPOVIJETKE &!"ani8 VJECBANJE CIVOTA (1I84)# BERENIKINA KOSA (1I8I) [!%a ,%a &!"ana 2in) t$%+ Y(a,&ans ' ,'!l!-i('Y/# S1RT VRONSKO6 (1II>)# TRIE1ERON p()sn+ $.i& )8 POS5JEDNJI KUPA0 (1I4Q) &!"ani8 PO5OVNJAK (1I8>)# ERVIN I 5UJA<I (1II?) DE1OS I DE1ON (1II>)# PRIVATNA STVAR (?777) [p!st*'"n!/ n(i-a )s)(a8 IRONI0NI NAR<IS# )s)( PRAVO NA NESRENU (1IQ8) p()sn+ $.i& )8 U KOCI 1OJE SESTRE (1I8?) &!"ani8 SVI5A3 OKARE (1I8>)# 1ARINA I5I O BIO6RAPIJI (1I89)#

Irena Vr)l'an

2.!
BER5INSKI RUKOPIS (1I88)# DORA3 OVE JESENI (1II1)# PRED <RVENI1 ZIDO1 (1II>)#POS5JEDNJE PUTOVANJE U BE0 (?777)# S1RT DO5AZI SA SUN<E1 (?77?)# PIS1A 15ADOJ CENI (?773) $.i& ) &at i* p&i2a8 5AJA OD VODE (1IQ?)# VI5INSKI VATRO6AS<I (1IQ4)# DOBRI DUH ZA6REBA (1IQ9) &!"ani8 P5AVA RUCA# STROJ ZA 1A65U# U1JETNI ORAO# PRESS# PJES1A ZA RASTANAK# RAKOVA DJE<A# KRASOPIS (1I8Q)# KORA5JNA VRATA (1II7)# NEVID5JIVO PIS1O (1II3)# OKO5A PISANJA (1II>)# ZABORAV (1II9)# POKORA (1II8) p&!$ni $apisi8 DUNAV (1I83)# OAPUD5 (1II4)# KRUH I 1AST (1II4)# KAKO PRECIVJETI 15ADOST# VODI0 PO VUKOVARU (1IIQ) n(i-) E)l(t!na8 ZA6REBA0KI ODRZAK# INVENTURA# SVOJ SVO1E# PRO5AZNA SOBA# 5EKSIKON UZ5AUDNIH ZNANJA RUKO5JUB (1II4) [$.i& a Ei ti%ni* pisa"a 'p'@)ni* ;)na"a i$ *&%+ 'lt'&n!- ;i%!ta/ $birke ria' ria' Z%V()*% +%*,-.*%F% /012345 P*%6+% &M*, /012745 *%( Z% P&) /012845 &P%V%9% +-L% /018:45 +L%&;C; <% )+*%<= /018245 ZV;()Z>% +%B%*)% /01184 romani' &<;(). = ?);>)LB)*.= /018@5 *r&i Trib s"n"& r"#an45 A=()6 L; <%& F*;>- 6,)*< /018045 *=&+; *=L), ; ; ;; /018345 P-L%.%<% P*)>%(% /018B45 L).;(% &,*%<%C% /018745 Z%V;*;V%<() /018745 =ZV*%,<; &=&*), /018C45 M%>) ;< =!&!%! /018C45 P-V;()&, P-*<-.*%F;() /018845 P-,-<=L- .*-BL() /011@45 >=BL(% &,*%<% Z%L()V% /011045 &%<%,-*;( /011:45 <-9<% &M()<% /011C4 ro$ni $a isi' isi' *%<; >%<; /01124 p&!$a $a ,()B'8 1A5I P5A1EN (1IQ1)# PI5IP I SRENI<A (1IQ9) n(i-) &at i* p&i2a8 POZA ZA PROZU (1IQ8)# CIVOT JE BAJKA (1I83) n(i-) )s)(a8 A1ERI0KI PIK<IONAR (1II3)# KU5TURA 5ACI (1II9)# ZABRANJENO 0ITANJE (?771) &!"ani8 OTEPI<A <VEK U RA5JA1A CIVOTA (1I81)# PORSIRANJE RO1ANA REKE (1I88)# 1UZEJ BEZUVJETNE PREDAJE [!.(+ sa"! ' p&i()%!,i"a/# 1INISTARSTVO BO5I (?77>) st',i()8 NOVA RUSKA PROZA (1I87) U&),ila ant!l!-i(' s'%&+ &'s ) p&!$) P5JUSKA U RU<I (1I88)# !'&),niBa POJ1OVNIKA RUSKE AVAN6ARDE ,&a")8 DAH (1I>1)# KRA5J 6ORDO6AN (1I>3)# KAPETAN O5IVER (1I>>)# VODNIK POBJEDNIK (1I>>)# AKVARIJ (1I49)# AIWAIA I5I 1ON RIJE0I (1I87)# TEATAR (1IQ8) [sa.&ana ,()la/ p!)$i(a8 NAR<IS [p!)"a/# TANKE (1I4>)# <RNO (1IQ>) $.i& a 2lana a i int)&%('a8 U NEPOVRAT (1II7) ,&a")8 I6RA OKO S1RTI (#lu)a$ ma uran a La%nera' 5armine' .u& !&il$e' #mr n$e%ove ekselen*i$e' #mr u ku-i' Fe!imena' 5ri!an ema' 5ora*i' Cro$i*a' na kra$u pu a) (1I44)# VAOAR SNOVA (1I4I)# I BO6OVI PATE [t&ipti*8 Prome e$' Heraklo' 31ilova Fa9 ina/ (1I9?)# A1ERINKI TRIPTIH (1IQ>)# IKAR BEZ KRI5A (2a9ar snova' premi$era' .an$ena p i*a' Na palu&i' Ci%ar' >a ionov san' #n$e%ovi-/ (1IQQ) ANTO5O6IJA HRV+ DRA1E OD 1+ DRCINA DO 1+ KR5ECE (1I48) ,&a")8 PROTEUS AN6IENEUS [n)!.(a%l()na i n)i$%),)na/# 0ETIRI PODZE1NE RIJEKE (1IQ7)# PREDSTAVA HA15ETA U SE5U 1RDUOA DONJA (1I943 tis ana 1IQ1) [-&!t)s na t&a-),i(a/# n(i-) ,&a"a8 6ROTESKNE TRA6EDIJE (1IQI) [Ne)as ivi na ,ilo!o,skom ,akul e uE 3neraE #ve)ana ve)era u po%re&nom po+u!e-u i ,&+/# NOVE 6ROTESKNE TRA6EDIJE (1I8I)# TRI DRA1E (1II3) &!"ani8 PTI<E NEBESKE (1II7)# ISPOVIJEDI NEKARAKTERNO6 0OVJEKA# ASTAROTH (?771) n!%)l)8 PUKOTINE (?777) )s)(i8 OSNOVNA NA0E5A 1OJE6 DRA1SKO6 SUSTAVA (1II9) &!"ani8 DVOJE 1EJU RATNIH 5INIJA (1I4I)# PRO<ES STO5JENA (1I93)# U PRVO1 5I<U (1I94)# HERETIK (1I94)# SVE PO0INJE IZNOVA (1IQ7)# EWTRAORDNARIUS (1IQ>) [&!"an ! $&ins !M E&an !pans !( '&!ti/# OTKRINE U IZ6UB5JENO1 VRE1ENU (1I8Q)# KRUNSKI SVJEDOK U HEBRA6OVU S5U0AJU (1II7)# BUNA JANUSA PANNONIUSA (1II?) ,&a")8 1IRAKU53 HERETIK (1I98)3 U KASARNI NA RUBU OU1E3 U PREDSOB5JU3 OTPADNI<I (1IQ1) SPMp&!$a8 EPR L EPEKT (1II4) n(i-) ,&a"a8 KA1OV (1IQ8) [sa,&;i ,&a")8 Neki >ona' >ura$ se &ori pro iv sve o% !ma$a' Pro okol !a 5amova' C1ali$in &i$es' 5amov smr opis' 0i$alek i)ki 3n i*olum&us/

Pa ao Pa li"i6

Goran Trib!#on

D!bra )a Agre0i6

Ra$o an I 0i6

8ari'an 8at)o i6

I o :re0an

I an S!&e)

Slobo$an 9na'$er

2/1 8iro Ga ran

,&a")8 KREONTOVA ANTI6ONA (1I83)# UROTNI<I# 5JUBAVI 6EOR6EA FASHIN6TONA# NON BO6OVA3 0UVAR JE TO5STOJU REKAO ZBO6O1# 1UC 1OJE CENE (1II1)# PA<IJENT DOKTORA PREUDA (1II>)# KAD U1IRE 65U1A< (1II4)# SVE O CENA1A (?777) n(i-) p&ip!%i(),a a8 1A5I NEOBI0NI 5JUDI (1I8I) &!"ani# ZABORAV5JENI SIN I5I ANJEO IZ O1ORINE (1I8I)# KAKO S1O 5O1I5I NO6E# K5ARA# 1AR6ITA I5I PUTOVANJE U NOVI CIVOT# JUDITA (?771) p()sn+ $.i& a8 HRANA ZA PTI<E (1IQ8) ,&a")8 PRED VRATI1A HADA L DRA1SKE PRERADBE EURIPIDA (1II3) [p&)&a,) -&2 i* ,&a"a/# A TEK SE VJEN0A5I# ADA6IO# POS5JDENJA KARIKA# 6I6A I NJEZINI (1II4) p()sn+ $.i& )8 ZE15JA POD NO6A1A (1I>7)# JUBAV (1I97)# 65ASINE (1I9I)# HISTORIJE (1IQ>) $.i& a n!%)la8 KARTE NA STO5U (1I4I) ,&a"a8 5JUBAV U KOROTI (1I4Q) RAVNI (1I?9) [1+ p()s"a3 '%!,i -a ' p!)$i(' Ba&aB/ p()sn+ $.i& )8 5IRIKA OESTORI<E (s P&!l!"3 K!%a2i@)"3 1ati(aD)%i@)"3 P)&!%i@)" i Ta,i(an!%i@)") (1I31)# PJES1E (1I3>)# RASTUCENA EUTERPA (1I3Q)# RAZI6RANI VODOSKO<I (1I>7)# SVIJET5I I TA1NI SATI (1I91)# 5IRSKI EDEN (1I94) p&!$a8 Z6ODE PORE1ENENE SRENE p()sn+ $.i& )8 SVE1IR OSOBE (B')n!s Ai&)s3 1I41)# SUCANJ VRE1ENA (B')n!s Ai&)s3 1I4Q) )s)(i8 ZUASI1ODO I5I ODISEJA 5IRIKE (1I97) [)s)( ! S+ Z'asi"!,'/ n!%)la8 TAJNO POS5ANJE (1I41) p()sn+ $.i& )8 <RVENI KONJ (1I>7)# PIJETAO NA KROVU (1I47)# BITI I5I NE (1I44)# 1A5O KA1ENA I PUNO SNOVA (1I4Q)# SKOPJE U TVOJI1 O0I1A (1I9>)# OTVORENA PJES1A (1IQ9+)# DIV5JE OKO (1IQ8)# ZAVJET ZA EPETION (1I8>)# SVE P5AVO3 NEBESKI P5AVO (1I8I) p!)"a8 TIPUSARI )s)(i8 5IRIKA A+6+ 1ATOOA (1I4Q)# PRIB5ICAVANJE L PRO5E6O1ENA NA 5IRIKU A+B+ OI1INA (1IQ7) p()sn+ $.i& )8 ZORE I VIHORI (1I>Q)# PJES1E (1I>8)# <RNA 1AS5INA (1I44)# VIDRA1A VJERNA (1I4Q)# ROPSTVO (1I4Q)# PUSTI 1E DA OTPO0INE1 (1I48)# KORA5J VRANEN 1ORU (1I4I)# 6ON6 (1I99)# UK5ETI DACD (1I9I)# STO SONETA (1IQ?)# APOKA5IPTI0KE BASNE (1IQ9) [sati&i2 a p!)$i(a/ 2as!pisi8 KNJICEVNA TRIBINA (1I4IT97)# THE BRID6E# ZA6REBA0KI KNJICEVNI RAZ6OVORI p()sn+ $.i& )8 KO1ORNA 1UZIKA [sa,&;i s%)-a 1? p()sa"a/ (DMkos3 1I4>)# SABRANE PJES1E (1I99)# TIHE 5O1A0E (1I84) 2as!pisi8 KRU6OVI (1I4?) [(),an !, p&%i* n()$ini* '&),ni a/ p()sn+ $.i& )8 OBENANJA CUTE ZORE (1I49)# SNIJE6 I <RNA PTI<A (1I9>)# PRAH ZE1A5JSKI (1IQ>) p()sn+ $.i& )8 KIOE PJEVAJU NA JAB5NI1A (1I44)# 15ADINI (1I44)# USTO5I0ENJE (1I94)# 1OJ KRIC SVEJEDNO 6ORI (1IQ1) p()sn+ $.i& )8 KORNJA0A I DRU6I PREDJE5I (1I91)# U TVO1 STVARNO1 TIJE5U (1I9>)# SVJETI5JKA I SPAVA0 (1I94)# NEVRIJE1E I DRU6O (1I98)# BIJE5I ZNAK <VIJETA (1I9I)# O VERONI<I3 BE5ZEBUBU I KU<ANJU NA NEIZVJESNA VRATA (1IQ7)# 0ETVRTA CIVOTINJA (1IQ?)# PRIRODOPIS (1IQ>)# IZ1IO5JOTINE (1IQ9)# RAZDOB5JE KARBONA (1I81)# RASUTI TERET (1I84)# ZVJEZDARNI<A (1II>)# HODANJE UZ PRU6U (1IIQ) p&!$a8 <VJETNI TR6 (1II>) p()sn+ $.i& )8 DIKTATOR (1I9I)# ANARHOKOR (1IQQ)# BOREA5NI KONJ (1I8I) p()sn+ $.i& )8 NAJB5ICI KONA< SVIJETA (1I98)# NE0ASTIVI IZ RUCE3 5JUBI0ASTE KIOE3 PJESNI NA DUBROVA0KU3 NA RUBU TIJE5A3 ANJE5OVANJE3 TVOJE PO65AV5JE3 BIJE5A TA1A (?777) ,&a")8 TRI PARSE3 POS5IJE HA15ETA E)l(t!ni8 JANTARNA KO<KA3 1A5E TEZE O KAZA5IOTU 5UTAKA n(i;)%n!st $a ,()B'8 1IOEVI I 1A0KE NA65AVA0KE3 PRI0E IZ 1A5E SOBE3 S5ON NA BA5KONU i ,& )s)(i8 1ATOOEVA 5IRIKA (1I1I)# KNJI6A ESEJA (1I?>)

La$a Ka0telan Drago I ani0e i6

5Ea$ena#/ Albert Jor$an7

Olin)o Delor)o

Vi)tor Vi$a

J!re Ka0telan
Ssljedbenik 7ran*uski# simbolista u ritmi!koj strukturiQT

Ve#na Par!n

Sla )o 8i%ali6
Snajlu*idniji #rv. poslijeratni pjesnik. s njm po!inje e'ziste*ijalisti!ka sumnjaQT

Ni)ola 8ili"e i6 Jo#i& P!&a"i6 Dani'el Drago'e i6

Jo#i& Se er L!)o Pal'eta)

Ant!n :arac

2/1
Skombinira estetski i 7iloloki kriterijT
2lanBi8 NAOA KNJICEVNOST I NJEZINI HISTORI<I (1I?3)# 05AN<I O KNJICEVNOSTI (1I34) "!n!-&aEi()8 V5ADI1IR NAZOR (1I18)# AU6UST OENOA (1I?9)# 1IRKO BO6OVIN (1I33)# HRVATSKA KNJICEVNA KRITIKA (1I38)# VIDRIN (1I>7)# 1ACURANIN (1I>4) KNJICEVNOST I5IRIZ1A (1I4>)# KNJICEVNOST PEDESETIH I OEZDESETIH 6ODINA (1I97) VE5I0INA 1A5ENIH (1I>Q) KNJICEVNOST I NAROD (1I>1) JU6OS5AVENSKA KNJICEVNOST (1I4>)# BIJE6 OD KNJI6E (1I94)