Razdoblje predromantizma i ranog romantizma (1840.-1860.

)
Programske intencije i spisi Nacionalni politiki i kulturni pokret pod imenom Hrvatski narodni preporod trajao je od 1836.-1860. On poinje ve 1815. ali je stvarno or!ani"iran i u konceptu jasan postao 1836. kad je #tokav#tina uvedena kao standard. $ako je knji%evnost od pri&vaanja #tokav#tine 1836. pa do 'enoe jedinstvena u (itnim pro!ramskim intencijama kao i literarnim postupcima i ostvarenjima ipak se javljaju dva prepo"natljiva perioda) prvi ve"an u" ilirski pokret a dru!i u" ra"do(lje *ac&ova apsoluti"ma. Na"naka nacionalno! (u+enje je po"iv "a!re(ako! nad(iskupa ,aksimilijana -r&ovca "a sakupljanje narodno! (la!a 1813. $lirski pokret .iliri"am/ o"naava samo jedan se!ment ali daleko naj(itniji u preporodnim "(ivanjima 0am je pokret "apoet od mladi& intelektualaca na elu s idejnim vo+om 1judevitom 2ajem trajao je od 1836.-1834. i (io je politiki pokret u kome je knji%evnost (ila namijenjena prosvjeivanju i (u+enju nacionalne svijesti Hrvata. 2aj svoje akcije "apoinje u 2ra"u !dje se upo"naje sa 5emeterom koji mu postaje prvi suradniki save"nik. 6asnije !a nastavlja u 7e#ti !dje je ve poela sna%na ekspan"ija ma+arsko! nacionali"ma i to je 2aja potaknulo da poku#a sa slinim narodnim pokretom u Hrvatskoj. 1830. u 7e#ti upo"naje 8an 6ollara po"nato! e#ko! pjesnika i domolju(a koji !a potie da napi#e pravopis. 2aj je iste !odine u dvoje"inom i"danju .&rvatsko-njemakome/ o(javio svoj pravopis) Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja s novom #tokavskom osnovicom. 1835. 2aj pokree 9Horvatske novine:. 6nji%evno nije (io preaktivan o(javio je nekoliko pjesama na njemakom te kajkavskom s -ukotinoviem 1835. o(javljuje knji%icu Glogovkinje Horvatske u kojoj i"la"i po"nata pjesma Horvatov zloga i zjedinjenje.

Ilirski pokret (18 6.-184!.) 183;. dola"i do ra"jedinjenja 2aja i nje!ovi& (liski& suradnika .-ra" <akovac -ukotinovi/ koji se nisu sla!ali sa iskljuivo politikom opcijom ilirsko! pokreta i knji%evnost nisu s&vaali samo kao predvoditeljicu dru#tveni& i politiki& "(ivanja. 0tanko -ra" pokree asopis 96olo: koji je javni re"ultat ra"jedinjenja. "tanko #raz ,e+u prvima je poku#ao de=inirati vlastiti stav prema knji%evnosti) on smatra da se nije do(ro povoditi "a (aroknim i klasicistikim stilom du(rovaki& pisaca jer on nije prmjeren du&u i je"iku nji&ova vremena ve se "ala%e "a knji%evnost koja proi"la"i i" narodno!a du&a 0matrao je da knji%evnost u prvom redu mora =unkcionirati na umjetnikoj ra"ini .vedrost i la!anost u i"ra"u i jakost te okretnost u rimi/ a u tematici i stilu mora odr%avati atmos=eru i du& naroda kojem pripada. $j%de&it #%kotino&i' > 96olu: o(javljuje tekst Tri stvari knjienstva postavljajui naelno pitanje #to je "apravo knji%evnost? 0matra da se u ime politike slo!e ne smije su"(ijati slo(oda mi#ljenja i stvaranja kate!oriji estetsko! jo# dodaje kate!oriju etiko! i realistiko! kao temeljni& sastavnica knji%evno! dijela ali upo"orava i na su(jektivnu komponentu knji%evnosti. (imitrije (emeter 1833. u 95anici: o(javljuje raspravu Misli o ilirskom (naem) knjievnom jeziku u njemu dijeli je"ik "nanosti .ali i uope !ovoreni je"ik/ od knji%evno! je"ika pose(no! estetsko! umjetniko! medija kojemu kao i"vori#te i podlo!a slu%i narodni je"ik i dijeli !a na 9je"ik pesma&: i 9je"ik pro"e: .ili srca i uma/. *itnim odlikama pjesniko! je"ika isto kao i -ra" smatra okretnost i (la!o"vunost. 7i#e i jednu raspravu sa politikim na(ojem Ilirisam i kroatisam koja i"la"i u 96olu: 183;.

7od iliri"mom podra"umjeva kulturni o("or i djelovanje a kroati"am je politiki %ivot. I&an )a*%rani' Nje!ov spis Hrvati Madarom koji ima na!lasak na je"inoj i politioj pro(lematici u njemu od ,a+ara "a&tjeva po#tivanje temeljni& ljudski& prava .jednakost slo(oda i (ratstvo/ ali i uka"uje na i"vanredne mo!unosti &rvatsko!a je"ika) sa%etost lapidnost i jasnou i"ra"a. Ovaj je spis prvi moderni o(ra"ac &rvatske pro"e. 7ro!ramtske intencije i spise su jo# pisali) O!njeslav >tje#anovi Ostro%inski . kasnijem umjetnostima/ i *o!oslav 'ulek. > ovom su ra"do(lju .183;.-1850./ istaknuta tri kljuna pro(lema) 1. 5e=iniranje knji%evnosti kao umjetnosti .mani=estacija ljudsko! du&a/ potre(e slo(ode umjetniko! stvarala#tva koju o!raniavaju "a&tjevom da tematiku crpi i" narodno! %ivota i stvarala#tva ;. Oda(rana se tematika (e" o("ira o kojim se motivima radi mora ostvariti realistikim postupcima a je"ik i stil moraju (iti jednostavniji te u du&u je"ika kojim se trenutno !ovori .li#eni (arokne kienosti klasicistiki& #a(lona i sentimentali"ma/ 3. smatraju da se knji%evnost mora aktivno an!a%irati u narodnom prosvjeivanju ali dijele knji%evnos kao umjetnost od politiki& i didaktiki& napisa.

Razdoblje +ac,o&a apsol%tizma (18-0.-1860.)

)irko +ogo&i' > svom spisu !aa knjievnost u najnovije do"a .185;./ istie kako se knji%evnici moraju ponajprije (aviti knji%evno#u a ne politikom. 6nji%evnost smatra vi#om mo!uno#u djelovanja na itateljevu svijest o nacionalnom identitetu .preu"ima s&vaanje knji%evnosti i" ilirsko! ra"do(lja/. 7ri&vaa 5emeterovo s&vaanje ka"ali#ta kao institucije koja naji"ravnije mo%e djelovati na !ledatelja i tako naj(olje prenositi preporoditeljske ideje i podi"ati nacionalnu svijest te pretendira da se utemelji takva kulturna ustanova.

.anako .%rko&i' 6ao najo(ra"ovaniji knji%evnik ono!a vremena pro!ovara o pro(lemima ka"ali#ta kritiki sa!ledava aktualnu diletantsku .nestrunu/ dramsku produkciju i pro!ovara o umjetnikoj i literarnoj vrijednosti u svom spisu .1835./. O je"iku pro!ovara u lanku Misli o jeziku .1855./ i #ismo njekom mladom prijatelju o spisateljskom zvanju. > prvom istie tri socijalna i"vori#ta je"ika) o(itelj #kola i dru#tvo a u dru!om preporuuje piscima da proue 9literarne: mo!unosti je"ika. /ran 0%relec O pro(lemima je"ika i stila !ovori u svom traktatu o stiul) Kakvu je "iti slovu koji uvelike pridonsoi nje!ovim te%njama "a osamostaljenje knji%evno! i"ra"a i reali"aciji pi#evo! oso(no! stila u %elji "a potpunom auto&tono#u &rvatsko! knji%evno! je"ika. $ %e&imo koju .1860./ postavlja te"u da ori!inalnost i samosvijest &rvatsko! je"ika poinje ve od staroslavensko! i du(rovake (a#tine. 1dol2o #eber 3kal4e&i' ,e+u prvima je u knji%evnoj kritici poku#ao pro!ovoriti o (itnim oso(inama knji%evno! dijela) strukturi kompo"iciji stilu i je"iku ostavljajui u dru!om planu pisca i temu. 0matra da knji%evno djelo ne smije (iti vjerni kopija stvarnosti i %ivota ve !a pisac mora 9oplemeniti:. 7isci dru!o! nara#taja preporoditelja na!lasak stavljaju na etiko ali i na estetsko na u#tr( didaktiko-prosvjetiteljske svr&e knji%evnosti. @emeljnu inspiraciju "a sva knji%evna dijela i ovi pisci kao i pret&odnici crpe i" usmene knji%evnosti te djelomino i" du(rovake (arokne knji%evnosti i prosvjetiteljsko! djelovanja 6aia ,io#ia i <elkovia. 6od neki& je pisca uoljiva i orijentacija nasentimentalistiko-romantiarske u"ore ali samo mar!inalno. utemeljenju narodnoga kazalita

5asopisi
7ojava 95anice: pa "atim 96ola: i 9Nevena: triju sredi#nji& listova do pojave 9-ijenca: predstavljala je neprocjenjivu va%nost "a ra"vijanje literature u trnutku pri&vaanja #tokav#tie kao standardno! je"ika. 8er su upravo asopisi 9motori: knji%evnosti kad je samostalno o(javljivanje usporeo ili onemo!ueno "(o! materijalni& ili politiki& ra"lo!a. > 95anici: je rije#eno pitanje je"ika i pravopisa 96olo: je pokrenulo s&vaanje knji%evnosti kao autonomne umjetnosti a u 9Nevenu: je "aeta stvarna knji%evna kritika i o"naio je smjenu !e(eracija. (anica 0ve (itno #to se je u ilirskom pokretu do!a+alo na) dru#tvenom politikom kulturnom i knji%evnom planu pronala"ilo je mjesto na stranicama ovo!a tjednika. 7rvi se (roj ovo!a tjednika pojavo 1835. .u 2ajevim novinama 9Horvatske novine:/ pod naslovom 'ani&za Horvat&zka( )lavon&zka * 'almatin&zka s kajkavskom orto!ra=ijom kasnije uvodi novu #tokavsku orto!ra=iju a ve 1836. list i"la"i pod na"ivom 'ani&a ilirska. Nakon "a(rane ilirsko! imena 1833. ime se mijenja u 'ani&a Hrvatska( )lavonska i 'almatinska a od 1834. preu"ima stari na"iv 'ani&a ilirska. 0uradnici 5anice su (ili 5ra!utin <akovac 1judevit -ukotinovi $van 6ukuljevi0akcinski 5imitrije 5emeter $van @rnski 0tanko -ra" -jekoslav *a(oki 8anko 5ra#kovi i $van ,a%urani. -ra" u njoj o(javljuje 5jula(ije i to je literarno najvrijednije dijelo iako je (ila "ami#ljena kao knji%evni prilo! Narodnim novinama. > njoj je praktiki rije#eno pitanje je"ika i pravopisne !ra=ije .prevladalo je mi#ljenje da tre(a nastaviti deseteraku 6aievu tradiciju/. Nje"ina je !lavna tema (ila !lori=ikacija ilirstva i slavenstva prema tome nje"ina je =unkcija (ila politika i domolju(no-ulitarna a ne knji%evno-umjetnika. $"la%enje se prekida 1834. a ponovno je pokree u jeku apsoluti"ma .1853.-1853./ trei put je pokree 1863. i trajala je do 186A. 0olo

183;. -ra" i suradnici .-ukotinovi <akovac kasnije *o!ovi i *rli/ pokreu novi asopis 96olo: koji s prekidima i"la"i do 1853. Najavu "a nje!ovo pokretanje potpisuju -ra" -ukotinovi i <akovac u Knjievnom oglasu prilo!u 95anice ilirske:. 7rimarna mu je =unkcija (ila pronai i ostvariti skladni odnos i"me+u "nanosti i (eletristike. <a"lo! "a pokretanje je i nesla!anje s 2ajevom koncepcijom 95anice: u kojoj je knji%evnost podre+ena politikoj propa!andi ju%noslavenske opcije. 96olo: je okupilo i poticalo pisce koji knji%evno stvarala#tvo osjeaju kao unutarnju potre(u "a umjetnikim i"ra"om a ne samo kao sredstvo "a promicanje nacionalne svijesti. 'to se tie umjetniko! dose!a sadr%aja nije prevelik osim 5emetrova spjeva Gro"ni+ko polje. 7revodilaka je djelatnost "ato puno kvalitetnija prevode se romantiari *aBron ,ickieCit" 7u#kin 1amartine 6ollar i Nje!o#. ,e+u najvrijednijim lancima 96ola: je -ukotinoviev tekst Tri stvari knjienstva, $kus( sloga kritika i Ilirisam i kroatisam. Da&valjujui -ra"u .(io je urednik do svoje smrti/ koji je u s&vaanju knji%evnosti sljedio europske romantiarske u"ore te je narodni %ivot smatrao (itnim isnspiracijskim i"vorom 96olo: se predstvilo kao pravi knji%evni asopis. $ u 96olu: se odluuju "a povesti "a u"orima 6aieva stvarala#tva #to je ra"umljivo "a prvu !eneraciju iliraca koji "astupaju 9sveslavensku ideju: i slinost svi& slavena pronala"e u narodnom stvarala#tvu. Iskra Ovaj se almana& pojavljuje u dva !odi#ta 1833. i 183A.a kao urednik se potpisivao 5imitrije 5emeter u" suradnj ve po"nati&) -ra"a -ukotinovia 0akcinsko! i mlado! *o!ovia. > njemu je o(javljen ,a%uraniev ep )mrt smail-age -engi.a. Dora dalmatinska 7ojavljuje se u Dadru 1833. a urednik je (io Ente 6u"mani koji se distancirao od 2ajeve pravopisne re=orme a tekstovi su pisani na 9ilirskom dalmatinskom narjeju:.

1ist je najpo"natiji po suradnji s 7etrom 7reradoviem koji u njoj o(javljuje pjesmu /ora pu&a. 1ist se !asi 1838. 6e&en 7ojavljuje se upravo u trenutku nadola"ee! apsoluti"ma kad je &rvatska knji%evnost ostala (e" ijedno! asopisa. ,irko *o!ovi naj"naajniji pisac i" ra"do(lja apsoluti"ma list pokree 185;. a (io mu je i prvi urednik. 6oncepcijski je peat listu dao svojim uvodnim pro!ramskim lankom !aa knjievnost u najnovije do"a u kojem istie "adau knji%evnosti da uvr#uje nacionalnu svijest i (udi otpor prema njemakom apsoluti"mu. > njemu se oituje smjena !eneracija) jer stariji nositelji ilirski& ideja ili umiru .-ra" Nemi/ ili se okreu politici .0akcinski ,a%urani/ dok mladi tek "apoinju put i a=irmirati e se tek 60-ti& !odina .-e(er @kalevi/. 0to!a je narodno je stvarala#tvo i dalje inspiracija a literatura u" domolju(nu ali i sve vi#e etiku =unkciju ima "adau da 9pouava: a manje da 9"a(vlja:. Neven prvi otvara stranice novelistici koja je (ila sla(o "astupljena u prvom preporodnom ra"do(lju 1858. -ukotinovi pokree asopis 91eptir: koji i"la"i do 186;.

Poezija
+%dni4arsko-da&orijska poezija 7ojava 2ajeve pjesme Horvatov "lo!a i "jedinjenje o(javljene u 95anici: 1835 predstavlja uvod u nje!ove politike pro!rame i aktivnosti ali i %anrovski prototip (udnice naje#e o(javljivane pjesme do 60-ti& !odina. 7isci koji su pisanje s&vatili kao patriotsku du%nost pi#u (udnice i davorije .ali i pri!odnice i poslanice/ i"ra" su pojednostavnili do krajnosti i #a(lonski ni%u sti&ove u kojima se ponavljaju rijei) domovina slo!a ilirstvo i slavenstvo. One su odi!rale va%nu ulo!u prosvjeivanja naroda te ouvanja nacionalno! identiteta uka"ale su na vrijednost vlastito! je"ika slo!e etinostiF 1judevit -ukotinovi pi#e pjesme na temu lju(avi prema %eni i domovini ali nje!ove pjesme djeluju povr#no "(o! neuvjerljive iskrenosti i"neseni& osjeaja .uvelike "aostaje

"a -ra"om/. 1ju(avnu poe"iju pi#e i $van @rnski .tako+er neuspje#no/. ,irko *o!ovi se tako+er oku#ao u poe"iji pi#e o veselju prijateljima vinuF

"tanko #raz
$lirskom je pokretu pristupio najprije kao knji%evnik jer je smatrao da je 9umjetnost rijei: nje!ov po"iv sto!a je iliri"am i s&vaao kao knji%evni preporod i nije se mirio sa 2ajevim s&vaanjem knji%evnosti kao sredstvom preno#enja politiki& ideja. Dato i pokree 183;. asopis 96olo:. Nje!ove su !a predilirske pjesme predstavile kao i"vorno! i talentirano! romantiara preu"eo je elemente) 7re#erna ,ickieCit"a 6ollara ali i 2oet&ea i 1enaua. (j%labije Ovaj ciklus pjesama posveeni& samo(orskoj ljepotici 1ju(ici GantilB pisan je sti&om poljske narodne pjesme 9krakovjakom: osam sti&ova u dvije stro=e i pravo je osvje%enje "a poe"iju koja je (ila na (udniarskoj ra"ini. @emom ovo! kanconjera) lju(av prema voljenoj i %u+enoj %eni te ispreplitanjem (la!o erotski& do%ivljaja %ene sa iskrenim domolju(nim narodno-slavenskim osjeajima -ra" otvara novo ra"do(lje koje e se odr%ati sve do 6ranjevia. 7lasi iz d%bra&e *era&inske > ovoj "(irki se povodi "a romantiarsko-epskim modelom poetsko! i"ra"a. D(irka je i"dana 1831. u =ormi (alada i povjestica u kojima na visokoj umjetnikoj ra"ini opisuje teme i" narodne tradicije i povijesne do!a+aje po u"oru na 6ollara. *alada je omo!uavala variranje epski& lirski& i dramski& elemenata i (ila je po!odna "a opisivanje =iktivni& povijesni& do!a+aja koji se kasnije koriste u pro"i .&ajduko-turska novelistika/. 7%sle i 3amb%re Ova nje!ova naj(olja "(irka i"la"i 1835. Nastajala je u vrijeme ra"mirica i nespora"uma u ilirskom pokretu koje su re"ultirale dijeljenjem. 7redstavlja i"ra" nje!ovi& mijena raspolo%enja od lju(avni& "anosa oso(ni& dvoj(i do ra"oaranja pojedincima .2aj/.

"anak i istina Ovaj ciklus od 50 soneta posveeni& "a!re(akoj ljepotici Hilde!ardi 6arvanievoj i"la"e nakon -ra"ove smrti. > ovom je vr&unskom umjetnikom ostvarenje poka"ao po"navanje je"ini& nijansi i osjetio !ipkost &rvatsko!a je"ika. 0omari i obado&i i 8se Ovim epi!ramima i satirama uvodi jo# jedan novitet u na#u knji%evnost. Hesto i sa mno!o !orine !ovore o nje!ovu odnosu prema aktualnoj dru#tvenoj politikoj i kulturnoj stvarnosti. -ra" svoje sti&ove ne pi#e podre+ujui se aktualnom politikom vremenu ve onda kad osjea potre(u da svoje osjeaje i intimu prelije u sti& te svoje motive do%ivljava neposredno i iskreno. @ra%ei svoj vlastiti stil kao u"ori su mu slu%ili istaknuti romantiari i narodna pjesma i tako se uspio oslo(oditi staroklasini& u"ora te du(rovaki& .*arokni&/ i njemaki& #a(lona. 7i#e sonete !a"ele romance i (alade .lju(avna poe"ija/ satira i epi!rami .kritiki prema suvremenicima/ -ra" je i osniva knji%evne kritike. 6ritikom i recen"entskim radom se poeo (aviti nakon pokretanja 96ola:

I&an )a*%rani'
7rva mu je pjesma (ila tiskana u 1835. u 5anici pod naslovom #rimora& 'ani&i. Da %ivota je stekao slavu nadopunama 13. i 15. pjevanja 0mrt 0mail-a!e Hen!ia 1836. > svim je nje!ovim djelima vidljiva kontrola ra"uma nad emocijama ne dopu#ta osjeajima ili (ilo kakvoj strastvenosti da i"maknu kontroli &ladno! intelektualno! ra"mi#ljanja. smana .1833./ i epskim spjevom

6ao knji%evnik pro(leme kao #to su) nacionalno pitanje de=iniranje individualne i ope dru#tvene slo(ode etike i morala "naenje i svr&e je"ika i stila i"nosi sukcesivno u svim svojim djelima. <a"umljivo je da i on promi#ljanja uskla+uje s aktualnom dru#tvenom situacijom. 8e"ik mu je najva%nija narodna svetinja jer s&vaa da on i"ra%ava sve ono #to ovjek misli osjea i vjeruje ali u njemu ne vidi samo komunikacijsku =unkciju ve i estetsku kate!oriju . Dastupa jednostavnost i"ra"a koja je vidljiva u svim nje!ovim djelima. ,a%urani ima i"nimno ra"vijen osjeaj "a detalj injenicu i stvarnost a to su temeljna o(ilje%ja poetike reali"ma. $ on stvara svoj ori!inalni stil koji je sinte"a narodno! stila 6aia-,oia po"navanje klasini& pisaca .Ovidije Horacije -er!ilije/ te sna%no! utjecaja 2undulia. @im se oso(nim stilom distancira od (udnica i davorija. 0mrt 0mail-a!e Hen!ia $deju je preu"eo i" Osmana ali on na odnos 9krsta: i 9nekrsta: ne !leda samo sa vjersko! stajali#ta ve kao na etiku kate!oriju) suprostavljanja do(ra i "la nasilnosti tiranstva te tako i"jednaava kriterije vjere etike i slo(ode. Od 2undulia preu"ima i osjeanje 9ko(i: nei"(je%nosti ovjekove sud(ine na nje!ovom putu. Ovaj epski spjev u pet pjevanja je o(javljen 1836. u almana&u 9$skra:. Da =a(ularnu osnovicu mu je poslu%io stvaran do!a+aj koje! je knji%evno interpretirao na nain. 7o"nata tema suko(a islama i kr#anstva postaje tako okvirna tema a u sredi#tu ula"i nje!ovo promi#ljanje o dru#tveno-politikom stanju nje!ova vremena. 0voj %ivotni intelektualni idejni i =ilo"o=ski svjetona"or i"nio je kro" monolo! sveenika u treem pjevanju. Na prvom su mjestu krepost krotkost pokoravanja i sna!a pokajanja ali ilirski pokret na prvo mjesto stavlja slo(odu i domolju(lje pa i sveenik upo"orava na smisao i va%nost domovine. Grno!orci su 0mail-a!u u(ili i" "asjede a taj im in opravdava 9vi#a svr&a: "adovoljenje pravde po(jedu do(ra nad "lim. > djelu pronala"imo realistike pa ak i naturalistike stilske postupe) cijelo etvrto pjevanje u svemu od!ovara realistikoj poetici od uvjerljivi& prika"a muenja raje do uvjerljivo motivirani& promjena raspolo%enja junaka 0mail-a!e.

10

0vako

pjevanje i scene "apoinju !nomikom =ilo"o=skom sentencijom i dalje se

nastavlja kompo"icijski (riljantno osmi#ljenom =a(ulom. 6raj je meta=oriki i i" nje!a isitavamo poruku po(jede do(ra nad "lim.

Petar Prerado&i'
5va su do!a+aja u nje!ovu %ivotnom putu (ila presudna "a i"!ra+ivanje poetike nje!ova lirsko! opusa) odla"ak na vojniku akademiju u Eustriju i raskid ve"a sad domovinom i &rvatskim je"ikom te ponovno pove"ivanje sa Hrvatskom nakon susreta sa 0akcinskim. Najprije je poeo pisati na njemakom je"iku u =ormi soneta i u jedanaestercima. 0lijedi motiviku aktualne europske romantiarske poe"ije .njemake i *aBrona/. 0ve su to varijacije motiva) lju(avne e%nje valovimaF Na njemakom je napisao sljedee pjesme) Gegen0art( 'as $skoken Mad&hen .1831./ te ciklus lju(avni& pjesama 1ina 2 1ieder .1851-185;./. 0voj lirski opus na &rvatskom "apoinje pjesmom #oslani&a 3piri 'imitrovi.u te (udnicom /ora pu&a( "it .e dana o(javljeni& u Dori dalmatinskoj 1833. Da %ivota je o(javio dvije "(irke pjesama) 7ervenci4 %azli+ite pjesme od #4 #reradovi.a .1836./ i !ove pjesme #4 #reradovi.a .1851./. >pravo je u poe"iji prona#ao naj(olji nain "a ra"otkrivanje %ivota. > o(a dvije "(irke prevladavaju lju(avni sti&ovi i u manjoj mjeri preporodno-domolju(na motivika. 1ju(av do%ivljava u pravoj romantiarskoj maniri suko(a lirsko! su(jekta i samo!a se(e u!lavnom na auto(io!ra=skoj ra"ini. 0ve svoje emocije lju(avne e%nje (oli i radosti strepnje slutnje i "le ko(i pjesnik 9u!ra+uje: u slikoviti opus prirodno! dinamino! pej"a%a. On u svojim pjesmama (ilje%i oso(ne osjeaje a ne kolektivnu svijest i ideolo!iju. @o je vidljivo i u nje!ovoj (udniarsko-davorijskoj poe"iji !dje svoje domolju(lje do%ivljava kao svoj pro(lem a ne openacionalni . /ora pu&a( "it .e dana( #et -aa( 'jed i unuk( #utnik( %odu o jeziku( 5ezik roda moga/. samo!a se(e i svoji& du(oki& emocionalni& te%nji u stalnom suko(u sa racionalnim o!ranienjima stvarno! samoe nostal!ini& rastanaka s tipino nemone (arke na romantiarskim slikama) olujno! mora pustinjsko! pijeska

11

Na nje!ovu su poe"iju utjecale i %ivotne traume i tra!edije .smrt %ene i keri/ pa su osim to!a .5edini&i( 1judsko sr&e( Mrtva lju"av/ teme nje!ovi& pjesama lju(avni "anosi i lju(avne (oli te lju(av prema domovini. @ijekom 60-ti& se okree novim temama rije je o ideji sveslavenstva .,ickieCit"/. 7otaknut te#kim %ivotnim iskustvom okree se (itnom pitanju ljudske e!"istencije) osjea sud(inu kao =atalnu i nesavladivu realnost te se (e" (or(e prepu#ta svom udesu spiriti"mu i mistici"mu. > nje!ovoj poe"iji ima i e!"otini& i orijentalni& motiva ./mija i Mujezin/. *io je pod utjecajem narodne pjesme te 6aia-,ioia ali i njemake romantiarske literature i *aBrona. On je pisao (udniarsku poe"iju ali je isto tako pisao i sti&ove u kojima je do#ao do i"ra"a nje!ov pjesniki talent koji je (io esto koen (or(om sa &rvatskim je"ikom.

(imitrije (emeter
7ojava nje!ova epa Gro"ni+ko polje 183;. me+u suvremenicima je i"a"vala i"nena+enje kao i kasnije ,a%uranieva )mrt )mail-age -engi.a. $ on je kao i ,a%urani s&vatio da se upotre(om ra"liiti& stilski& postupaka) od tradicionalni& du(rovaki& i narodni& do suvremeni& romantiarski& kao i metrikim mijenama mo%e reali"irati djelo ne#a(lona"irano! i dinamino! i"ra"a. 6ao =a(ularna osnova mu je poslu%io pseudopovijesni do!a+aj. Napisan je prema u"oru ,ickieCit"evi& i *aBronovi& kompo"icijski ra"lomljeni& epova u kojima se tako+er isprepliu epsko s lirskim prianje.naracija/ sa slikom. 5emeter u(acuje i (udnice) #jesme Hrvata i #jesme Tatrkinja .naturalistiki prika" tatarski& #atora/. On i"me+u dva crno-(ijelom te&nikom suprotstavljena pola ideali"irani& Hrvata .u etikom smislu do(ro/ i @atara ."lo/ tipino romantiarskim postupkom uvodi pej"a% kao (itnu odliku ovjekove prirode u sjedinjenju s prirodom. $ako lik *atu-kana nije na ra"ini romantiarski individuali"irano! ,a%uranieva junaka i kod nje!a se smjenjuju stanja ne"ainteresiranosti srd%(e i (ijesa. $ on se potpuno romantiarski prepu#ta nei"(je%nosti sud(ine i time "avr#ava ovaj ep.

1;

$%ka +oti' i njego&a narati&na djela % sti,%

Na literarnu scenu stupa pripovijetkom u sti&u #o"ratimstva .1853./ "atim o(javljuje pripovijetku 'il"er Hasan iste !odine a kasnije jo# i"la"e 6ijedna Mara .1861./ i #etar 6a+i. .186;./. $ako se radnja ovi& dijela odi!rava u ra"liitim vremenskim ra"do(ljima i prostorima sve i& pove"uje autorovo "ala!anje "a toleranciju u naj#irem smislu slo(odu mi#ljenja (ratimljenjem me+u pripadnicima ra"liiti& stale%a i vjera .islama i kr#anstva/ prevladava ja" koji je do tada vladao. Ovi spjevovi ili pripovijetke u sti&u s napetim =a(ulama i la(irintskim "apletima pisane pod sna%nim utjecajem usmene knji%evnosti ispunjavaju on mjesto na koje e se pojaviti roman. *oti u po"natu &ajduko-tursko novelistiku uvodi jednu novinu on se ne (avi epskim temama i ne prika"uje protivnike strane crno-(ijelo. On se (avi privatnim sud(inama lju(avnim ve"ama i preprekama koje ometaju ostvarivanje lju(avne sree dvoji& mladi& ljudi. 0tvara romantiarsku vi"iju individue koja se (ori "a ostvarenje vi#i& ciljeva ljudsko! oslo(a+anja od natprirodni& prepreka I vjerski& nacionalni& i ipolitiko I ideolo#ki&. 1ju(av je jedini pokreta %ivotni& sud(ina nje!ovi& junaka ali je istovremeno i nji&ova ko( jer i& dovodi u suko( sa dru#tvenim konvencijama ono!a vremena. >vodi motiv sna u kojem se uutarnje stanje junaka mjenja od idiline arkadije do =antastini& privida i &alucinacija i predosjeaja je"e i smrti. *otiev opus je vr&unac romantiarsko! stvarala#tva 50-ti& i 60-ti& !odina. Ovu vrstu pripovijetke su pisali i 7askoje 6a"ali ./latka/ $van 5e%man .)miljan i Koviljka/ ,edo 7uci .7vijeta/ i 2r!o ,arti . svetni&i)

(rama
7ri&vaanje #tokav#tine kao standarda je prekinulo dramsku tradiciju na kajkavskom knji%evnom je"iku u 0D Hrvatskoj od isusovako! !lumi#ta do komedija *re"ovako!. 2aj i istomi#ljenici su 30-ti& i 30-ti& !odina pose(no "naenje pridavali dramskom stvarala#tvu) svi su pisci isticali kako je (a# po"ornica idealno mjesto na kojem se mo%e

13

pro!ovoriti na &rvatskom je"iku i ostvariti temeljni cilj I (u+enje nacionalne svijesti !ledatelja. > Da!re(u je od 1830. djelovalo njemako ka"ali#te sa djelima dru!ora"redni& pisaca .osim 0&ilera/. 98unaka i!ra: i povijesno-romantina tra!edija u kojima se mitolo!i"ira slavna i junaka pro#lost su najprisutniji %anrovi u preporodnom ra"do(lju takve drame su Tur&i pod )iskom i Teuta te *o!ovieve drame. 8er je i ovom %anru prosvjetiteljsak i preporoditeljska ulo!a (ila jaa od one estetske i umjetnike. $ako ove drame nemaju veliku literarnu vrijednost .ali sa!ledano u onovremenim okolnostima ona nije ni mo!la (iti (olja/ pak su uspjele potisnuti njemako ka"ali#te. 6asnije Entun Nemi uvodi %anr komedije sa temom i" suvremeno! %ivota. 8osip Jreudenreic& na po"ornicu uvodi malo!a ovjeka i prika"uje !a u spontanim &umoristinim narodno-o(iajnim situacijama te tako pokree %anr puko! i!roka"a.

I&an 0%k%lje&i'-"akcinski
7rva &rvatska #tokavska drama u novijoj knji%evnosti je i"vedena u 0isku 1834. pod naslovom 5uran i )o8ija( ili Tur&i kod )iska. Ova drama u literarnom smislu nije vrijedno djelo nje"ina je vrijednost knji%evno povijesna jer je prva drama i"vedena na #tokavskom knji%evnom je"iku

(imitrije (emeter
On je na poetku knji%evno! preporoda uvelike o(ilje%io ka"ali#ni %ivot) or!ani"acijski te oso(nim ori!inalnim dramskim tekstovima. 5emeter je "aista utemeljitelj suvremeno! ka"ali#ta) osim prevoditeljsko! rada .7reveo je 0&akespearova Kralja 1eara i Ma&"etha 0&ilerove %az"ojnike Mariju )tjuart i 'on 7arlosa te 2oet&eova 9austa/ te ori!inalno! dramsko! rada .drama @euta i dva li(reta "a opere 1ju"av i /lo"a i #orin/ pisao je i teorijske radove o ka"ali#tu. @euta 7rva nje!ova o(javljena knji!a je 'ramati+ka pokuenja koja i"la"i 1838. > pred!ovoru je i"nio "animljiva ra"mi#ljanja o ka"ali#tu uope i nje!ovoj svrsi i "naenju preradom

13

dijela du(rovaki& pisaca poka"ao je da se oslanja na du(rovaku dramsku (a#tinu (a# u vrijeme kad je prevladavao utjecaj narodno! sti&a i 6aieve pjesmarice. > dru!om dijelu ove knji!e i"la"i drama u pet inova Teuta 1833. .i"vedena je tek 1863./ koja se smatra ar&etipom povijesne tra!edije 14. stoljea. 5emeter neke elemente preu"ima od 0&akespearea) to su povijesna =a(ula ali i pro(lem ljudsko! karaktera i strasti koji (i tre(ao (iti u prvom planu. Eli nje!ovi junaci su i"olirani i" dru#tveno-povijesno! konteksta kako (i do i"ra%aja jae do#la nji&ova strast dakle preu"ima i 0c&ilerov model tra!edije u kojoj junak nosi 9opeovjeanske: ideje. 5emeter ostaje nedoreen jer nije s&vatio ni #ilerovski model jer nje!ovi junaci ne nose ope ideje ve oso(ne odnosno nacionalne. Eli u @euti pronala"imo i trei tipolo#ko sloj (la!i pri"vuk (arokno-klasicistike du(rovake drame .arkadijski motivi/. 6ako je u drami ono nacionalno i"nad sve!a nije mo!ao ra"viti junake koji (i (ili nositelji 9tra!ine krivnje: nje!ovi junaci sami oda(iru svoj 9udes:. @euta je &ra(ra ratnica .ama"onka/ a "atim postaje potpuno nemotivirano poslu#na patrijar&alna %ena i majka a 5mitar "(o! povrije+eno! ponosa .@euta !a je od(acila/ i"daje domovinu.

)irko +ogo&i'
50-ti& !odina dola"i do smjene !eneracija pojavljuju se neki mla+i preporoditelji. 0redi#njom knji%evnom lino#u postaje upravo ,irko *o!ovi urednik i pokreta asopisa 9Neven:. 0voje je knji%evno stvarala#tvo u potpunosti stavio u slu%(u svoji& politiki& opredjeljenja. >pravo je "ato u %anru povijesne drame odnosno tra!edije na#ao idealan o(lik "a i"no#enje politiki& i ideolo#ki& stavova i uvjerenja. Napisao je tri povijesne drame) 9rankopan .1856./ )tjepan( posljednji kralj "osanski .185A./ i Matija Gu"e&( kralj selja+ki .1854./. Nje!ove su drame kao i 5emetrove malo i"vo+enje i to uka"uje da nisu (ile dorasle %ivoj scenskoj rijei a "(o! i"ra"ite politike tendencio"nosti u(r"o nestaju sa scene. $ u nje!ovim se dramama .kao i u Teuti/ mo!u pronai romantiarsko-klasini elementi. @ako+er .kao i 5emeter/ svojim dramama %eli uka"ati na "lu ko( i propast naroda "(o! me+uso(ni& suko(a i e!oistini& ciljeva pojedinaca.

15

Jrankopan 0lu%ei se crno-(ijelom te&nikom o(likovanja prota!onista dramske radnje istie antiaustrijski stav kao oso(ni prosvjed protiv *ac&ova apsoluti"ma 0tjepan posljednji kralj (osanski >vodi prepo"natljiv #ekspirski motiv ocou(ojstva .Ma&heth/. ,arija 2u(ec kralj seljaki 0uko( i"me+u nasilnosti plemia i &umanosti potlaeni& seljaka *o!ovi je do(ro s&vatio motivirajui !a na osnovi klasne suprotnosti. 2u(ca je prika"ao kao romantiarsko! junaka taj individualni junak potpuno je i"dvojen i" konteksta vremena i prostora. Eli !ledano u cjelini *o!ovi nije imao sna!e o%ivjeti svoje likove u potpunostK nedostaje im psi&olo#ka dimen"ija jer su nji&ovi postupci u!lavnom deklarativni. Njemu se kao i 5emeteru do!a+a da mije#ajui ra"liite stilske postupke .narodna poe"ija 0&akespeare i 0c&iler/ nije uspio uskladiti sve elemente drame i ostaje nedoreen.

1nt%n 6em4i'
On je me+u prvima poeo naru#avati neprikosnovenost %anra 9junake i!re: odnosno povijesne tra!edije .romantiarsko &erojska i domolju(na drama/. 1853. je u 9Nevenu: o(javljena nje!ova komedija Kvas "ez kruha ili, tko .e "iti veliki suda&? On prvi u na#oj dramskoj povijesti uvodi temu i" suvremena %ivota a kritika je ovo djelo ocijenila kao naj(olju komediju 14. stoljea do pojave 'enoine 1ju"i&e.

P%topis
0pada u one knji%evne vrste koje su se na ovaj ili onaj nain a=irmirale u tridesetak !odina preporodno! ra"do(lja. 6ao knji%evni rod putopis ujedinjuje !otovo sve ostale knji%evne vrste kod neki& se pisaca javlja kao vr&unsko ostvarenje .ako ne i naj(olje/ preporodno! perioda iako je (io namijenjen da (ude u slu%(i (u+enja nacionalne svijesti kao i drama poe"ija i pro"a. 7rvi putopisi u &rvatskoj knji%evnosti su (ili pisani sa

16

odre+enom "adaom) tre(alo je na nekoliko naina ideali"irati domovinu kao jedan od (itni& sim(ola nacionalno! identiteta.

Pogled % +osn%
Napisan je 1834.-30. a sam autor ,atija ,a%urani u uvodu navodi da na#i ljudi o *osni !otovo ni#ta ne "naju. *e" o("ira je li samo to (io ra"lo! nje!ova puta u *osnu ili je (io politiki potaknut ,a%uraniu je uspjelo da na puki nain (e" ikakvi& literarni& utjecaj sa strane te kao vrsni po"navatelj narodno! stvarala#tva napi#e djelo koje se ita i kao avantura i kao romantina (ajka ali i kao realistiki prika" vi+eno!. > njemu se isprepliu autorovi po!ledi na odnose @uraka i *o#njaka s opisom o(iaja i %ivotni& sud(ina realistikim prika"ima ve"irski& dvorova i me&ana raje te svakodnevnim ra"mi#ljanjima o %ivotu smrti i lju(avi. @ako je ,a%urani uspio "a&valjujui osjeaju "a ist jednostavan i i"voran narodni je"ik "a pravi realistiki detalj ali i "a romantine postupke uspio napisati djelo koje spada u sam vr& preporodne knji%evnosti.

P%tositnice
Najvrjedniji i literarno najsna%niji putopis u iliri"mu je napisao Entun Nemi a o(javljen je 1835. $ako je i kod nje!a (ila prisutna rodolju(na misao ona ipak nije presudnije djelovala kad je rije o vrednovanju umjetniko! teksta. Ovaj putopis nije re"ultat kolektivno! do%ivljavanja i reakcije na vi+eno ve i"ra" oso(no! su(jektivne reakcije na vi+eno i do%ivljeno. Ni inspiracija nije opedomovinska Nemi na put u $taliju kree kako (i "a(oravio nesretnu lju(av. -rijednost ovo!a putopisa je i u stilu pisanja Nemi se ne povodi "a tradicijom usmenene knji%evnosti ve stvara svoj vlastiti stil i i"ra" na temelju po"navanja klasine literature.

1A

7utopise su jo# pisali) 0akcinski 8anko 8urkovi Edol=o -e(er @kalevi . #ut na #litvi&e/F

P%t % gornje strane

-ra" je opisao putovanje u 0loveniju 1831. 7utopis je prepun povijesni& asocijacija i "amjed(i detaljni& opisa sredina i susreta sa po"natim oso(ama ali i savjetima kako putovati kojim krajem. 7oka"ao se kao do(ar opa%atelj i po"navalac i o(iaja i povijesni& injenica ali je prena!la#eno poku#avao pouavati itatelja kao !orljivi ilirac.

Proza predromantizma i 9ajd%4ko-t%rska no&elistika

7ripovjedna je pro"a od 30-ti& do 60-ti& !odina umjetnikom kvalitetom "aostajala "a poe"ijom ali i "a dramom. @o je ra"umljivo jer je u to vrijeme nacionalno-(udniarske eu=orije poe"ija (ila (olja "a i"ra%avanje osjeaja a dramska po"ornica mjesto i"ravno! susreta sa pu(likom. -eliki pro(lem piscima pro"e je odsutnost (ilo kakva tradicije pro"no! stvarala#tva ali i re=orma pravopisa i postavljanje #tokav#tine kao standarda .nema kanona stilsko! o(rasca to! je"ika/. $ poetika pro"e je %rtvovana pouavanju naroda. Nje"ina je "adaa (ila ponuditi #tivo na &rvatskom je"iku kako (i na taj nain odr%ala kulturne steevine iliri"ma. Da teme se (iraju pseudopovijesni do!a+aji koji poslu%uju mitolo!i"aciji vlastite ali i slavenske povijesti. 6ako nije postojao stilski o(ra"ac pisci pose%u "a elementima narodno-kr#anski& epova i "a sentimentalno-romantiarskim elementima. 'a(loni"irane i kli#ei"irane =a(ule s motivima (or(e s @urcima 9o%ivljuju: u(acivanjem trivijalni& elemenata) lju(avne ve"e otmice (je!ovi trovanja u(ojstva. 0vi se ti "apleti do!a+aju (e" motivacije i "ato dola"i do neuvjerljivosti do!a+aja i likova.

18

Ilirski pokret (18 6. 184!.)

$j%de&it /raka: #%kotino&i'

0matra se "aetnikom pro"e u ilirskom pokretu kao i veina pisaca ono!a ra"do(lja pisao je sve knji%evne vrste. Najuspje#niji je (io u kritici i =eljtonistici .> =eljtonu /imske misli je prokomentirao aktualnu knji%evnu situaciju/. Nje!ovo stvarala#tvo mo%emo podijeliti na dvije =a"e) 1. do 50-ti& !odina pi#e o temama i" nacionalne povijesti .3titonoa 9ranjo Talova& 6ela I:4 $ Iliriji )erder paa/. ;. u dru!om se ra"do(lju okree temama i" politiko! i dru#tveno! %ivota .-upor -etnik/ te poku#ajima psi&olo#ke tematike .$nutranji ivot/.

I&an 0%k%lje&i' "akcinski

Nje!ove pripovijetke imaju istu tematiku kao i -ukotinovieve i" prve =a"e ali on osim elemenata trivijalne poetike unosi elemente &rvatske renesansne knji%evnosti #to je novost u na#oj knji%evnosti .6ugarin 6ra.a 'va )lavena/.

(imitrije (emeter
On u" prvu dvojicu spada u "aetnike na#e novelistike. $ on "(o! te%nje "a dinami"iranjem radnje pose%e "a ve provjerenom trivijalnom poetikom. On u svoje pripovijetke .novele/ uvodi neku vrstu 9lika spletkara: koje! e kasnije ra"raditi 'enoa.

Razdoblje +ac,o&a apsol%tizma (18-0.-1860.)

> vrijeme *ac&ova apsoluti"ma dola"i do ve spomenute smjene !eneracija i pisci slijede *o!ovievu didaktiku ideju knji%evnosti. > novelistici se ni#ta ne mijenjaK ona je i dalje s&emati"irana puna sentimentalistiki& kli#eja i plo#ni& karaktera s nei"ostavnim

14

trivijalnim elementima. Ove postupke pisci koriste samo kako (i privukli itatelje i odvratili i& od njemake romantike.

(ragojla .arne&i'
8arnevieva je (ila jedina %enska spisateljica preporoda. ,e+u prvima uvodi teme svakodnevnice .#revareni zaru+ni&i 1jepota djevojka/. O(javljuje i jedan roman 5va pira koji je i"la"io u nastavcima u asopisu 95omo(ran:.

)irko +ogo&i'
On je sredi#nja linost dru!e =a"e preporoda. 7reu"ima po"nate elemente trivijalne poetike svoji& pret&odika. Eli on nije ostao samo na aktualnoj &ajduko-turskoj novelistic .:idovdan na 1om"or-gradu )lava i lju"av/ ve uvodi suvremene teme .3ilo za ognjilo/.

Pr&i roman no&ije ,r&atske knji*e&nosti

6ako je Nemiev roman >des ljudski ostao ne dovr#en ovo mjesto "au"ima #oeki ;ak ,iroslava 6raljevia o(javljeno! u 7o%e!i 1863. Eutor u podnaslovu istie da je to 9prvi na#ki i"vorni roman: rije i"vorni "nai da !ra+a nije preu"eta niti i" usmene tradicije niti i" povijesti ve da je u potpunosti plod pi#eve ma#te. 6raljevi narodu %eli podariti roman na narodnom je"iku i u narodnom du&u te %eli prido(iti %ensku itateljsku pu(liku i to istie u pred!ovoru. 2ra+u preu"ima i" dru#tveno! %ivota 7o%e!e s kraja 14. stoljea. Ja(ularnu osnovu ini trivijalni lju(avni odnos dvoje mladi& ljudi .7etar i 1ju(ica/ nji&ova ista lju(av naila"i na prepreke .klasne ra"like/ ali na kraju (iva na!ra+ena. 1ikovi su prika"ani crno-(ijelo plo#ni su oso(ine su im ve "adane a polari"aciju na"nauju imena .est sluaj u pro"i 14. stoljea/.

;0

;enoini pret,odnici i naznake realizma (.orgo&ani'< 3kal4e&i'< Perko&ac< 0orajac)

-e pomalo "atvorena tematika &ajduko-turske novelistike poinje ustupati mjesto novim sadr%ajima) anali"i dru#tveno! %ivota svi& slojeva .pose(no malo!ra+anski& i !ra+anski& sredina/ s opisom %ivotni& sud(ina malo!a ovjeka u o(inim svakodnevnim uvjetima opstanka. @ematiku je najavio ,irko *o!ovi u pripovijetci 3ilo za ognjilo .1855./ radnju smje#ta u svoje vrijeme te prepriava svakodnevne (analne do!a+aje s dodatkom (la!e ironije i &umora. $ 8anko 8urkovi je svoje junake pronala"io u autentinom %ivotu i sada#njosti temati"ira itav spektra ljudi nerijetko sa kritikim opaskama . #avao -uturi. 1855./. Nje!ov osjeaj "a realistiki pristup aktualnoj dru#tvenoj situaciji te individuali"irani karakteri junaka spada u red naj(olji& pret&odnika 'enoe.

1dol2o #eber 3kal4e&i'

Opredijeljen je "a realistiki pristup tematici u svojim pripovijetkama. Nje!ova /agrepkinja i"la"i 1855. u 9Nevenu: kao i *o!ovieva pripovijetka 3ilo za ognjilo. Ova pripovijetka je po mno!oemu novost u na#oj knji%evnosti) tema je suvremena slika Da!re(a .prvi puta da se opisuje ur(ana sredina/ nastoji ocrtati odre+ene karaktere .junake karakteri"ira nji&ovim !ovorom/ te detaljno opisuje interijere i eksterijere. $ako su u prvom planu ovi predralistiki elementi on ipak nije mo!ao i"(jei trivijalnoj =a(ulari"aciji .likovi su slikani crno-(ijelom te&nikom/ te odre+enoj didaktikoj i rodolju(noj poruci. 8o# jedno do(ro @kaevievo ostvarenje je !adala 6akarka .18A0./. <ije je o %eni visoki& moralni& kvaliteta odanoj u%u mornaru koja mu ostaje vjerna u najte%im okolnostima svakodnevno! i esto osamljeniko! %ivota. <eali"am nala"imo u opisima pej"a%a i karakteri"aciji ne!ativni& likova dok du po"itivni ideali"irani. Nedostatak je #to nije uspio uskladiti analitiki pristup karakteri"acije junak sa "(ivanjima u kojima se nala"e pa su nji&ovi postupci nemotivirani.

#ilim 0orajac

;1

7ose(no je mjesto me+u novelistima 60-ti& !odina i"(orio &umoristikim i satirikim pristupom temama svoji& pripovijesti. $"(je!ava didaktike poruke poetika #a(lonska pravila. -rijednost nje!ove pro"e je u neposrednosti i"ra%ajne naracije i ne pri&vaanja tendencije da knji%evno djelo (ude sredstvo " rje#avanje aktualne politike situacije. 7rilino uspje#no slika stvarno stanje u dru#tvo svoje!a do(a . 3ija&i 1ov na sjede.ke i <uvergnanski senatori/

Rikard /ilder .orgo&ani'

@ematski je o(radio #iroki spektar motiva) od suvremene dru#tvene pro(lematike do poku#aja ula%enja u du#u individualne ljudske linosti. > nje!ovim je pripovijetkama rije o socijalnoj tematici .kon=likti se stvaraju na klasnoj osnovi/ ukomponiranoj u trivijalnu =a(ulu .Mlinarska dje&a 'ivlja djevojka =enske suze/. > dru!oj =a"i stvarala#tva je vidljiva tendencija pripovjedaa da =a(ulu podredi anali"i psi&iki& stanja junaka .1ju"av na odru )tella %aiva 'ada/. > ovim pripovijetkama je rije o smrti koja ne dola"i kao katastro=a na kraju ve se javlja na poetku .nije re"ultat spletki/ i predstavlja motivaciju "a anali"iranje psi&iko! stanja junaka koji je ostao %iv. Nje!ov pripovjedaki opus predstavlja most i"me+u do#enoinsko! do(a i pripovijetke reali"ma. 7isao je i kvalitetnu poe"iju jer je uspio i"(jei #a(lonske =orme pret&odnika i suvremenika !lavne su mu preokupacije domovina lju(av i samoa.

I&an Perko&ac
> knji%evnost ula"i kao potpuno "rela oso(a nje!ova pripovijetka )tankova+ka u+itelji&a .18A1./ je poslu%ila 'enoi i po radnji i i"!radnji =a(ule kao prototip "a nje!ovu 6ranku. On predstavlja pove"nicu i"me+u trivijalne -ukotinovieve i *o!ovieve trivijalne knji%evnosti te 'enoino! pripovjedno! opusa. <adnju svoji& pripovijedaka smje#ta u suvremeno vrijeme i likovi su u!lavnom i" !ra+anski& am(ijenata.

;;

Nje!ovi %enski likovi nisu samo statisti u lju(avnim intri!ama i sentimentalistikim scenama i epi"odama ve predstavljaju samoprije!orne nekonvencionalne i emancipirane linosti ponekad s (la!im erotskim na(ojem. > knji%evnost uvodi temu nepri&vaanja nesnala%enja i (or(u intelektualca .pojedinca/ u maloj kon"ervativnoj sredini I kasnije esta tema kod realista. 8o# je napisao pripovijetke) 3ljivari Kati&aF

Razdoblje romantizma i predrealizma (1860.-1881.) 1%g%st ;enoa

Eu!ust 'enoa .1838.-1881./ predstavlja kljunu stepenicu u ra"voju romana jer je upravo on ra"vio roman kao %anr i =ormirao itateljsku prete%no !ra+ansku pu(liku. Daetnik je na#e! pro"no! reali"ma tvorac &rvatsko! povijesno! romana te kodi=ikator ur(ane #tokav#tine .iako je (io kajkavac/. Eutor je prvo! na#e! estetski relevantno! romana /latarevo zlato .1881./ i jedno! od naj(olji& &rvatski& romana 14. st. )elja+ka "una .18AA./. On je u tolikoj mjeri o(ilje%io ra"do(lje u kojem je djelovao da je ono na"vano 9'enoino do(a: .1865.-1881./. > ovo je do(a osnovana 8ED> u Da!re(u 1866. *an puanin $van ,a%urani provodi re=ormaciju na podruju dru#tveno! %ivota) re=ormira #kolstvo sudstvo i osi!urava slo(odu tiska. Otvaraju se mno!e "naajne institucije a najva%nije je Da!re(ako 0veuili#te otvoreno 18A3. 0ve ove promjene su pretpostavke "a nastanak moderne &rvatske dr%ave. 0adr%ajno i strukturno svi romani ovo!a do(a ine jedinstvenu cjelinu oni dijele) teme narativne metode i te&nike likove i stilske oso(ine. 7ovijesni roman dominira nad romanima i" suvremeno! %ivota jer su oni 'enoi predstavljali idealnu =ormu "a i"ra%avanje ideolo#ki& stavova. 0redi#nja ideja romana 9'enoina do(a: je ideja nacije jer roman jo# nije psi&olo#ka studija i pripovijest o individuama i unutarnjim suko(ima individue #to e postati u moderni .1eskovar Ne&ajev 6amov/.

;3

6a:a knji*e&nost i 2eljtoni

Ovaj kritiki rad i"la"i u asopisu 92lasono#a: 1865. u njemu nam daje dija!no"u stanja i kritiku suvremene knji%evne produkcije. On smatra da je "ateeno stanje pora"no i upravo "ato pokree svoj romaneskni 9projekt:. 0matra da je naj!ore u novelistici !dje nakon *o!ovia nema ostvarenja vrijedno! pa%nje jer na#i novelisti ne "naju oda(rati temu. >mjesto &ajduko-turske tematike .9epiki in:/ i sentimentalnim =ra"ama 9po njemakom kalupu: 'enoa "a&tjeva realistiku knji%evnost i u i"(oru teme i u o(radi. On roman ,iroslava 6raljevia 97o%e#ki +ak: smatra pripovijetkom "a mlade a prijevode sa strani& je"ika smatra lo#ima i po!re#no oda(ranima. Osim kritike ovaj spis sadr%ava i potpuni literarni pro!ram koje! e se 'enoa pridr%avati u svojim pro"nim djelima. 'enoa je naslijedio koncepciju knji%evnosti i" preporoda po kojoj je osnovni "a&tjev da knji%evnost (ude nacionalno =unkcionalna odnosno da odr%ava nacionalni du& i prosvjeuje i poduava narod. Eli on tu koncepciju kao socijalni prosvjetitelj o(o!auje socijalnom komponentom ali "a&tjeva da ta tendencio"na knji%evnost ne i"nevjeri umjetniki karakter. 0voju je karijeru "apoeo kao novinski i"vjestitelj i" 7ra!a. -rlo je (r"o su&oparni novinski lanak poeo o(o!aivati =eljtonskim o(ilje%jima) je"!rovito#u i du&ovito#u kom(inacijom =ikcije i =akcije. Ove karakteristike su do i"ra%aja do#le u #rakim listovima .186;./ a kao =eljtonist u punom sjaju se predstavlja :je+nim zidom u /gre"u .1863./ i /agre"uljama .18AA./

0oncepcija ;enoinog po&ijesnog romana

'enoa pose(no uka"uje na dva tematska kompleksa I na !ra+u i" nacionalne povijesti i suvremeno! %ivota. Eli prednost daje povijesnim temama i povijesni romani "au"imaju sredi#nje mjesto u nje!ovom romanesknom opusu. On povijest smatra 9uiteljicom %ivota: "a nje!a je ona sredstvo nacionalno! od!oja i #kola rodolju(lja. > svojim povijesnim romanima in"istira na analo!ijama i"me+u pro#losti i sada#njosti i na taj nain uka"uje na "akonomjernost i rever"i(ilnost povijesni& procesa I "rcalo sada#njosti. Napisao je pet povijesni& romana) /latarevo zlato .18A1./ -uvaj se )enjske ruke .18A5./ )elja+ka "una .18AA./ 'iogene .18A8./ i Kletva .1880-1881./ koju je dovr#io @omi. > ;3

velikoj mjeri preu"ima model Laltera 0cotta koji je nai#ao na mno!o sljed(enika i u Muropi a taj je narativni u"orak odi!rao kljunu ulo!u u ra"voju &rvatsko! romana 14. st. > to se vrijeme javlja du& &istorici"ma koji nije "a&vatio samo knji%evnost ne!o i sve dru!e umjetnosti osim povijesno!a romana tre(a i"dvojiti i povijesnu dramu .Jranjo ,arkovi/. $stra%ivanje povijesti potie Jranjo <aki prvi predsjednik novo osnovane 8ED> koji piscima preporuuje da se koriste Ekademijinim $stra%ivanjima. *it je povijesno! romana iju je koncepciju 'enoa preu"eo .prila!o+ava je &rvatskim prilikama/ da vjerno rekonstruira povijesna "(ivanja u" pomo autentini& dokumenata i vrela. 7ovijest vi#e nije samo kulisa ve sada va%an im(enik naracije koji (itno utjee na radnju. 1ukacs smatra da nam povijesni roman mora doarati koji su to motivi ljude tjerali da (a# tako misle i djeluju kao #to su stvarno inili u povijesti. $ "ato dola"i potre(a "a vjerno prika"anom sredinom i socijalnim i kulturnim prilikama te navo+enjem vrela. 'enoa u nekim romanima navodi i"vore kojima se je slu%io kao u pred!ovoru /latarovu zlatu koje je naslovljeno 3tio&u. > njemu pi#e kako je istra%ivao ar&iv itao knji!e i istra%ivao staro!a Da!re(a. $" to! pred!ovora mo%emo i#itati metodolo!iju nje!ova rada) kao predlo%ak svojim romanima uvijek koristi stvarni povijesni do!a+aj oprimjeren dokumentima oko koje! onda plete mre%u =ikcionalni& "(ivanja. @ako dola"i do interakcije =ikcije i &istorijeK &istori"aciji =ikcije i =ikcionali"aciji &istorije. Jakcijski materijal osi!urava vjerodostojnost naracije dok =ikcijski sloj daje %ivotnost povijesti. @uma dodan /latarovu zlatu poka"uje i da je va%no selektiranje i =ikcionali"acija povijesne !ra+e "a stvaranje romaneskno! svijeta a ne samo vjerodostojnost. Ostali su romani tako+er pisani prema stvarnim povijesnim do!a+ajima ali im ne pridodaje tuma ve samo na(raja i"vore koje je koristio. )elja+ka "una se najvi#e oslanja na povijesnu matricu a u pred!ovoru posveenom ,i&ovilu 7avlinoviu ka%e da nije i"nevjerio povijest i da su sve oso(e i do!a+aji potpuni &istorini. 'enoa ne "apisuje do!a+aje koji su se "(ili res !esta ne!o pi#e =ikcionalno djelo .res =icta/ u kojima se povijest podvr!ava "akonima estetsko! modeliranja. Nje!ov je odnos prema povijesti o(jektivistiki sve"najui pripovjeda in"istira na tonim datacijama na injenicama i" stvarno! povijesno! konteksta na dokumentiranoj

;5

!ra+i i na taj nain 'enoa povijesnu !ra+u vje#to uplie u =ikcionalni kontekst ali "adr%ava %eljenu vjerodostojnost. @ako "(li%ava povijest i =ikciju te pove"uje autentine povijesne velikane s nepo"natim ili i"mi#ljenim likovima. Najvea je vrijednost nje!ovi& romana #to likovi nemaju povijesne kostime samo kao ukras ve misle !ovore i postupaju kao ljudi i" vremena u kojem su %ivjeli. > nje!ovim su romanima "astupljeni svi dru#tveni slojevi o(ra+uje klasne odnose i o(likuje ni" dru#tveno-povijesno i socijalno motivirani& karaktera. Osim te%nje "a autentino#u ovo su sve elementi reali"ma. Eli u nje!ovim romanima ima i ostataka vite#ko-pustolovni& i romantino-trivijalni& romana. Oni se oituju u na!lim i nemotiviranim o(ratima neo(inim pustolovinama "amjeni i kra+i pisama preru#avanjima idealnim prijateljstvima i lju(avima likovima tajanstveni& do(roinitelja te =atalni& %ena i intri!anata koji se prvi put javljaju upravo kod 'enoe a (itni su "a =a(ularne "aplete i rasplete. 1ikovi su statini i prika"ani su crno-(ijelo a iracionalne komponente jo# uvijek imaju odre+enu ulo!u u stvaranju "apleta. Nje!ov povijesni roman dakle jo# uvijek uva neke stereotipe i") pikarski& !otski& avanturistiki& i vite#ki& romana .romance/. @o mo%emo o(jasniti injenicom da je 'enoa morao popuniti 9stilsku pra"ninu: jer kod nas nije (ilo pravo! romanti"ma .osim -ra"a/. Nosioci =a(ularni& "(ivanja kod 'enoe su =iktivni likovi ra+eni u du&u romantiarski& knji%evni& modela i konstruirani na temelju oskudni& povijesni& podataka. > /latarovu zlatu su to) 2r!a Hokolin 5ora 6rupieva i 7avao 2re!orijanec u )elja+koj "uni) ,atija 2u(ec u Kletvi) En+elina Horvat *erislav 7ali%na i 2r!a 7ri#lin a u 'iogeneu) <u%ica i *eli"ar 7aki. On (ira 9prosjene junake: ljude poput nas predstavnike svi& dru#tveni& slojeva koji su "apravo 9sporedne =i!ure povijesti:. @akvi likovi ostaju sporedna ak i onda kad se odlikuju moralnom vrstinom postojano#u ili &ra(ro#u i ne poprimaju dimen"ije ideali"irani& junaka romanci. Entun *arac tvrdi da nje!ovi =iktivni junaci podnose 9sav teret ma#te: i nu%na su literarna spona koja na okupu dr%i povijesni materijal. > svim su romanima .osim )elja+ke "une i Kletve/ do!a+aji slu%(ene povijesti u po"adini .ratovi politike i!re

;6

dru#tvena previranja/. > po"adini su i stvarne povijesne linosti .@a&i !re!orijanec 5ominis Elapi/ ali one slu%e kao stvarnosna protute%a =iktivnim likovima. 'enoa stavlja vei akcent na radnju ne!o na likove nje!ovi su romani romani akcije sa karakteristinim do!a+ajima) lju(avni sastanci intri!e dvo(oji osvete "amke "a(une i tako su likovi u neprekidnoj opasnosti. > romanima sa tematikom i" suvremeno! %ivota vi#e istra%uje karakter i poka"uje kako se on mijenja to su romani lika. Da nje!a je povijest svr&ovito kretanje prema pro!resu tj. ostvarenju kolektivni& ideala. <omani mu imaju na!la#enu didaktiku dimen"iju on pomou povijesti ui narod misliti uka"uje mu na posljedice koje mo%e prou"rokovati !u(itak narodno!a jedinstva. 6od nje!a je uvijek prisutna moralno-od!ojna komponenta i nacionalan tendencija. $deje nje!ova stvarala#tva su) vjera u sna!u "ajedni#tva okupljanje nacionalni& sna!a u (or(i protiv tu+inca i po#tivanje tradicionalni& moralni& kodeksa. $deolo!iju preu"ima o 0trossmaBerova narodnja#tva. *it nje!ovi& povijesni& romana je pove"ivanje intimne slike =iktivni& likova sa makropolitikom situacijom odnosno prika"ati kako su dru#tveno-povijesne okolnosti neko! ra"do(lja djelovale na o(ine ljude. > /latarovu zlatu tako istu lju(av i"me+u 5ore i 7avla spreavaju klasne ra"like i politiki interesi tako je i u dru!im romanima. 7rivatni %ivot i oso(na iskustva u nje!ovim povijesnim romanima neposredno korespondiraju sa nacionalnim te%njama ideolo!emima i mitovima "ajednice. > roman uvodi o"(iljnu pro(lematiku politike ideolo!ije i nacije koja je do tad (ila re"ervirana "a ep i povijesnu tra!ediju.

Romani i pripo&ijetke sa socijalnom tematikom iz s%&remenog *i&ota

$staknuo se da se tre(a po"a(aviti i socijalnom tematikom i" sada#njosti) (r"i ra"vitak naroda tu+inski utjecaji (or(a stranaka nemar puka propadanje plemstva nevaljani inovnici nemoral odnos sela i !rada jaanje !ra+anstva kriminalF <omani na tu temu su) Mladi gospodin .18A5./ :ladimir .18A4./ #rosjak 1uka .18A4./ i 6ranka .1881./ te pripovijetke) 'o tri puta 6og pomae #rijan 1ovro( 6arun Ivi&a Karn8il s pjesnikova gro"a Turopoljski top.nje!ova prva pripovijetka i" 1865./F 5o nje!a je na#oj knji%evnosti nedostajalo tekstova koja se (ave mo!uim %ivotnim iskustvima .postoji &ajduko-turska novelistika koja opisuje i"mi#ljeni svijet/. 7oku#aja

;A

reali"ma je (ilo malo) @kalevi ./agrepkinja i !adala 6akarka/

7erkovac

.)tankova+ka u+itelji&a/F $ tu odi!rava revolucionarnu ulo!uK usmjerava pa%nju na !ra+u i" svakodnevno! %ivota na konkretne socijalne i etike pro(leme pokretake ideje svo!a vremena i klasne odnose. 1ikovi ti& romana nisu stvarani prema romantiarskim kli#ejima kao u povijesnim romanima .!dje su likovi aktanti i samo ispunjavaju svoju ulo!u i imaju "adane oso(ine/. @i su likovi realistiki koncipirani i motivirani te psi&olo#ki uvjerljivi. Oni su psi&olo#ki i socijalno motivirani i mijenjaju se ovisno o situaciji a =a(ula ra"otkriva nji&ov samora"voj karaktere i motive djelovanja. 6nji%evnosti je namijenio dru#tveno-analitiku i kritiku =unkciju. @ako mu se otvara #iroko neo(ra+eno literarno polje koje naslje+uju realisti .6umii Novak 6o"aracF/. On prvi pi#e o temama kao #to su odnos sela i !rada #kolovanje seoske djece u !radu nji&ovo u"di"anje na dru#tvenoj ljestvici i propadanje . #rijan 1ovro i #rosjak 1uka/ propadanje plemstva .:ladimir/ "anos uitelja u prosvjeivanju sela .6ranka/. On te%i da !ra+anstvo (ude nositelj &rvatsva i nacionalne samosvijesti. Ono je kolektivni junak nje!ovi& dijela na"ivaju !a 9pjesnikom (ur%oa"ije: nje!ovi romani sadr%e tipine !ra+anske osjeaje misli i svjetona"or. On je =ormirao identitet !ra+anske klase kult tradicije i rada. >vijek je na prvo mjesto stavljao narodnu slo!u jedinstvo i toleranciju mjesto u nje!ovim romanima pronala"e pripadnici svi& klasa) plemii sitna (ur%oa"ija inovnici uitelji sveenici seljaci prosjaciF On se je "a svako djelo pomno pripremao) promatrao je %ivot i ljude pisao skice i natuknice i crtao likove !ovorne =ra"e. Ovo su velike novosti u &rvatskoj knji%evnosti. 'enoa se ipak nije oslo(odio neki& romantiarski& kli#eja jer je %ivio i"me+u romanti"ma i reali"ma pa se taj duali"am osjea u nje!ovim romanima.. On je uvjeren da knji%evnost mo%e popraviti ovjeka i promijeniti svijet "a nje!a ona ima i"ra"itu didaktiku =unkciju prenosi etiku poruku koja mora pro(uditi samosvjest moralnu od!ovornost i optimi"am. On koristi ra"liite kompo"icijske =orme) od paralelna kompo"icije .#rosjek 1uka/ tri upletene paralelne radnje .:ladimir/ spiralna kompo"icija sa velikim (rojem likova epi"oda i intri!a .Kletva/. 0tvara velik (roj likova i tipova koji e (iti u"or svim romansijerima 14. st.K =atalna %ena .6lara 2ru(ar/ lik !aji

;8

spletkara .2r!o Hokolin/ plemenit mladi i djevojka koji su nositelji moralno! i nacionalno! kodeksa .5ora i 7avao/. Napisao je i jednu dramu tonije komediju po u"oru na Nemia pod naslovom 1ju(ica .1866./. Osim nje!a vrijedi istaknuti 8anka 8urkovia i Jranju ,arkovia ija dramska ostvarenja spadaju u umjetniki vrjednija

Po&jestice
7ripovjeda po po"ivu u svojim sti&ovima nije iska"ivao intimu i osjeaje ve je na!lasak stavljao na do!a+anje ili pouku. Napisao je mali (roj lirski& sti&ova a najvrjedniji je ciklus /imzelen .18A3./. 7ovjestice su novi pod%anrovski o(lik koji je 'enoa o(likovao jer je (io i"ra"iti pripovjeda. 6oristio je motive narodne predaje . Kugina ku.a #ostolar i vrag Kameni svatoviF/ te povijesne teme .#ropast :en&ijeF/. $ako su i #ovjesti&e imale ulitarnu svr&u 'enoa je ipak poka"ao svoju ori!inalnost) uspio je o%iviti narodni deseterac i dati mu ritminosti.

=loga >#ienca? % %spon% romana te dr%gi 4asopisi

Nestankom 9Nevena: 1858. asopisni %ivot nije (io usoje#an sve do pojavi 9-ienca: 1864. *u+enje i" ope! sivila %ivota je najavilo o(javljivanje asopisa 9Na#e !ore list: 1861. urednik i i"dava je (io ,ijo 6re#i. > njemu i"la"i 7reradovieva pjesma 5ezik roda moga a !asi se 1866. $" 9Nevena: i 9Na#e !ore lista: do(ar se dio knji%evnika preselio u asopis 92lasono#a: koje! je pokrenuo E(el 1uk#i u 6arlovcu 1863. > njemu o(javljuju) $van @rnski -e(er @kalevi ,irko *o!ovi te mladi 'enoa i @omi. 1865. uredni#tvo preu"ima 'enoa u njemu i"la"i nje!ov kritiki rad !aa knjievnost. >redni#tvo je preselio u *e i asopis se je u!asio iste !odine.

;4

7rije pojave 9-ienca su i"la"ili) 90lavonac: koje! je ure+ivao ,iroslav 6raljevi 96nji%evnik: koje! o(javljuje $van 6ukuljevi-0akcinski te 95ra!olju( 0tjepana 5e%elia.

#ienac
Hasopis 9-ienac: i"la"i od 1864. pa sve do 1403. i (io je motor &rvatske knji%evne proi"vodnje i od!ajatelj itateljske pu(like. 'enoa je (io urednik od 18A3. do svoje smrti.. $"la"io je kao tjednik veliko! =ormata na 16 stranica svake su(ote. Okupljao je sve na#e literarne talente (e" o("ira na ideolo#ku pripadnost i knji%evno opredjeljenje jedini je kriterij (io kvaliteta prilo!a. > njemu su re!istrirani svi "naajni do!a+aji u knji%evnosti i kulturnom %ivotu i poinje poticati knji%evnu kritiku. 'enoa je u 9-iencu: otkrio ni" talenata kojima je dao potporu i doveo i& na literarnu scenu) Haram(a#i -ojnovi 5espot 6ovai 8or!ovani Ernold 7almoviF 'enoa je sam neumorno ispunjavao stranice svojim) =eljtonima kronikama komentarima novelama pjesmama i romanima. > njemu su i"a#li 'enoini romani) /latarovo zlato( )elja+ka "una( -uvaj se senjske ruke( :ladimir( #rijan 1ovro( 6ranka te kasnije 6ovaieva 6aruni+ina lju"av i $ registraturi. <omani su jo# i"la"ili u asopisima 9O("or: i 90lovinac: te u nakladi 9,atice &rvatske:.

)arko&i'e& doprinos kritici

6ritiki opus Jranje ,arkovia "au"ima "ase(no mjesto u ra"voju na#e knji%evne kritike. 6ritikom se sustavno poinje (aviti krajem A0-ti& !odina. 18A0. o(javljuje studiju >steti+ka o&jena Gunduli.eva ? smana@. On je nedvoj(eno prvi &rvatski kritiar koji je svoje analitike postupke podredio sustavu =ormalne estetike dosljedno je primjenjujui na kritike anali"e knji%evni& dijela. ,arkovi je (io uspje#an u ostvarenje nekoliko do(ri& spjevova . 'om i svijet i Kohan i :lasta/ i drama .Karlo 'ra+ki/.

3eoreti4ari romana

30

> ovo se vrijeme javljaju i prvi poku#aji da se roman teorijski odredi te da mu se osiura mjesto u sustavu knji%evni vrsta. <oman je (io do tada nije imao oso(it u!led a to je osjetio i ,ialav 6raljevi autor prvo! romana u &rvatskoj knji%evnosti pod naslovom #oeki ;ak a i sam je 'enoa svoje povijesne romane radije na"ivao 9pripovijestima:. Jranjo Giraki On se je prvi po"a(avio predrasudama koje su stvarane oko romana u lanku koji je i"a#ao u 9-ijencu: 18A1. Osjetio je potre(u da preci"nije odredi nje!ov status opi#e nje!ovu povijest .od antike/ strukturu i da de=inira nje!ov tematski prostor. 0matra da su "a status roman kriva djela sumnjive vrijednosti koja se kose sa moralnim kodeksima. <oman de=inira kao pjesniki proi"vod du&a koji prika"uje psi&olo#ki ra"voj pojedinca stale%a ili cijelo! naroda preko "!oda i ne"!oda likova romana. 0matra da je roman po svom !enerikom sastavu najsliniji epu. > epu je prika"an svijet ma#te dok je u romanu prika"ana 9prava "(ilja:. 8unak romana svoju individualnost ra"vija u 9pro"ainom svijetu: i nije u &armoniji sa svijetom koji !a okru%uje. On spominje kako roman ne smije i"nevjeriti realnost a kasnije pak tvrdi da se roman ne smije "adovoljiti trivijalnim do!a+ajima i" svakodnevice ve mora prika"ati 9ideali"iranu realnost:. Nje!ova je =unkcija da nas "a(avi i poui. <a"likuje etiri vrste romana) povijesni o(iteljski socijalni i etno!ra=ski .putni/ a s o("irom na nain pripovijedanja i& dijeli na o"(iljne i #aljive. E.7. Ovaj je nepo"nati autor koje! "namo samo pod ovim inicijalima 18A8. u 9Hrvatskom svjeto"oru: o(javio lanak o romanu. On roman ne pri(raja u epski rod ve smatra da dotie sva tri roda. $ on roman vidi i"van =antastino! i nevjerojatno!. <a"likuje dvije vrste) &istoriki i suvremeni. 7rednost daje suvremenom jer u povijesnom uvijek ima romantike. Da moderni roman je potre(no iskustvo psi&olo#ka anali"a po"navanje ljudi i s&vaanje ra"do(lja.

= sjeni ;enoe
0vi romanopisci ovo!a ra"do(lja pi#u u nje!ovoj sceni i slijede nje!ove narativne modele i postupke. Eli svaki je od nji& uspio i"ra"iti individualnost i unijeti novine u kanoni"irani 'enoin model

31

/erdo +eci' (1844.-1!16.)

*io je i"nimno popularan i po sudu kritiara najitaniji pisac !otovo 35 !odina neki su !a na"ivali &rvatskim -ictorom Hu!oom. Nje!ov je najpo"natiji roman Kletva nevjere koja i"la"i u 9O("oru: 18A6. Ovaj lju(avni roman.=eljton je prepun lju(avni& trokuta i ve"a intri!a isku#enja isprepleteni& rod(inski& odnosa melodramski& o(rata jarki& kontrasta i naravno romantike. D(ivanja su sentimentali"irana i svode se na nepravde koje do%ivljavaju lju(avnici. <adnja se odvija u *eu a (rojni likovi su povr#no anali"irani. Hitale su !a u!lavnom djevojke i mlade %ene. Ovaj roman se uvelike pri(li%io njemakom trivijalnom lju(avnom romanu i smatra se prvim pravim 9lju(iem: u na#oj knji%evnosti. *eci esto pretjeruje u patetici .dirljivosti/ i sentimentali"mu i postaje nametljiv pa ak i smije#an. 7rema istom je modelu napisao i roman >rrata 7orrige te Kletvu nevjere .18A6./. Napisao je i ni" romana s !ra+om i" korduna#ko! i kraji#ko! %ivota) /avjet .188;./ :uki.ev most .1883./ i #rokleta ku.a .1840./. Ova djela nemaju veliku umjetniku vrijednost postupci likova su nemotivirani preu"ima motive novelistike pedeseti& i #e"deseti& !odina .dvo(oj osvete &ajduke kraji#nike/. Nje!ova ma#ta u stvaranju "apleta ponekad "adivljuje ali ne "na napetost odr%ati do kraja i uvijek imaju sretan kraj.

.osip @%gen 3omi' (184 .-1!06.)

On je (io najvi#e potisnut od 'enoe novija !a je kritika i!norirala i smatrala !e je o(inim epi!onom. 5opunio je 'enoinu 6letve ta se nadopuna ne smatra kvalitetnom i mno!i smatraju da je 'enoa in=erioran. Eli je on prije sve!a samostalan autor koji je stvorio (a!at i ra"novrstan opus nastavio je i dalje ra"vijao te nadopunjavao i o(o!aivao 'enoin model. @omi u prvom redu %elio "a(aviti i (iti "animljiv i u!odan pripovjeda. Da&valjujui lakoi pisanja i itanja velikom daru =a(uliranja i vo+enja radnje .u"(udljiva pria i vje#to smi#ljeni "apleti/ stjee popularnost i postaje rado itan. Najpopularniji su (ili nje!ovi povijesni romani) /maj od 6osne( Kapitanova k.i( >minagina lju"a( $dovi&a i /a kralja-za dom.

Amaj od bosne (18B!.)

3;

7rvo je i"danje (ilo rasprodano pa je na mol(u (osanski& muslimana 1838. 9,atica: tiskala dru!o i"danje. Gilj roman je podi!nuti svijest (osanski& muslimana i usmjeriti je u &rvatskom pravcu. *osna je u vrijeme preporoda s&vaan kao e!"otina orijentalan destinacija i esta tema na#i& romantiara .#ogled u 6osnu ,atije ,a%urania/. @omi ne naslje+uje kli#eje &ajduko-turske novelistike koja je stvorila turko=o(iju i mno!e predrasude te polari"irala odnos muslimana ."ao/ i kr#ana .do(ar i po#ten/. O *osni i muslimanskom svijetu pi#e s ra"umijevanjem i simpatijama a nje!ov je interes (io iskren i"ra" &umanistike #irine slo(odarstva i tolerancije. Eli se ne smije "a(oraviti da se i"a sve!a krije jasna ideolo!ija. @ema su (urni do!a+aji u prvoj polovici 14. st. kad su se (osanski (e!ovi pod vodstvom Husain-(e!a 2rada#evia suko(ili sa prista#ama re=ormi cara ,u&ameda $$. 7ovijesno-politiko-dru#tvene prilike su potisnute u po"adinu a u sredi#tu je strastvena ali tra!ina lju(av i"me+u 2rada#evia i ,ejre. <oman (i se prije mo!ao na"vati lju(avni avanturistiki ne!o povijesni. $ako je ,ejra prika"ana po kli#eju preu"eto! i" usmene knji%evnosti ona ne predstavlja sladunjav pra"an (e%ivotan papirnat lik u"orne %ene-an+ela kao 'enoina 5ora. <eakcije su joj neoekivane (ori se "a vlastitu sreu i suko(ljava se sa navikama patrijar&alne sredine. @ime ra"(ija stereotipe koji su (ili uo(iajeni "a prika"ivanje %enski& likova u romanima. 2rada#evi je prika"an kao po#ten &ra(ar i plemenit vite" prema ve istro#enom 'enoinom modelu. Mmin-a!ina lju(a .1888./ $ ova je 9muslimanski: roman prepun romantike i melodramski& scena. <adnja se temelji na konvencionali"iranoj lju(avnoj prii koja se u" male preinake u 9'enoinom do(u: premje#tala i" roman u roman. <oman naslje+uje avanturistike elemente) na!li o(rati akceleracija radnje usponi i padovi junaka stalna nei"vjesnost i napetost i velike lju(avne strasti. 7ose(nost ovo! romana je #to @omi 9pro(ija: vjerske ra"like jer junakinja Enica napu#ta svo! "arunika i odla"i u Mmin-a!in &arem.

0apitano&a k'i (1884.)

Ovdje je 'enoinu aktancijalnu s&emu i" /latarova zlata i -uvaj se senjske ruke doveo do ru(a trivijalnosti .(analnosti/. Ovdje je podli stranac 1ocatelli koji (aca oko na na#u ednu djevojku i svojim prijevarama ra"ara istu lju(avK prepo"nat raskrinkan i

33

onemo!uen. @ako se u potpunosti oslo(a+a put oekivanom kraju I "dru%enju 8anka i 8ulke.

=do&ica (18!1.)
Ja(ularn osnova je preu"eta i" 6relievi& Ennua a malo opisan povijest slu%i samo da (i se do(io 9kolorit davnine:. <adnja je u potpunosti usredotoena na metamor=o"e !lavne junakinje 2ite ,a!dieve koja je as an+eo i do(rotvor aas vke#tica spletkarica i seksualno nastrana %ena. Ona istovremeno "dru%uje oso(ine 5ore i 1aure. ,otivacija junakinje je lo#e i"vedena i psi&olo#ka je karakteri"acija nedovoljno ra"ra+ena.

Aa kralja-za dom (18!4. i 18!-.)

<oman se sastoji od dva toma) #retorijna& i =rtve za"lude. Ovo jedini pravi #enoinski povijesni roman. <oman je pisan kronikalnim stilom s mno!o likova i epi"oda. @ema su (or(e protiv @uraka sedmo!odi#nji rat &rvatsko dru#tvo u 18. st. neslo!e me+u &rvatskom stale%ima te politike spletke u Ha(s(ur#koj monar&iji u vrijeme ,arije @ere"ije i 8osipa $$. <adi se o istom vremenu kao i u romanu 'iogenes pa imamo neke iste likove) Edam i @ere"a *aan *alta"ar 6reli (iskup Jranjo @au"iF

)elita (18!!.)
Ovim dru#tvenim romanom je posti!ao najvei umjetniki domet. Ja(ularnu osnovu ine ,elitine lju(avne ve"e i intri!e. @a 9=atalna %ena: po volji privlai i od(ija mu#karce te tako dominira i podre+uje dru!e aktere. Od(acuje pravila puritansko! !ra+ansko! morala od(acuje sretan o(iteljski %ivot i %udi "a slo(odnim %ivotem. 8edan od naj(olji& likova u romanima 14. st. <oman prika"uje i propadanje aristokracije i =a"u u"di"anja !ra+anstva. Nje"in supru! <udni je vrijedan. 7odu"etan i uporan i tim oso(inama predstavlja nove !ra+anske vrijednosti. Ovaj roman predstavlja "naajnu stepenicu u moserni"aciji na#e! romana.

/olklorni Realisti

33

)ato #odopi' (1816.-18! .)

On je tipian =olklorni realist sna%no orijentiran na usmenu knji%evnu usmenu tradiciju i puki !ovorni je"ik. Napisao je sljedee romane) Marija Konavoka .1843. nije dovr#en/ Tuna 5ela !a do"orskijem razvalinama. Nje!ovi su romani puni etno!ra=ski& potankosti i =olklorni& o(iaja. Dapleti su naivni likovi papirnati. !a do"orskijem razvalinama je pisan prema tomievskoj temi *osne tako+er o(iluje etno!ra=skim elementima i temelji se na konvencijama &ajduko-turske novelistike.

(rag%tin 1nte +agoti' (18 1-188B.)

7reu"ima konvencije &ajduko-turske novelistike te elemente narodni& pripovjedaka i epova .likovi su &aram(a#e ro(inje &ajduci/. @ema su pro!oni raje i "loini turaka nad kr#anima. Osnovna je ideja oslo(o+enje *osne od @uraka. Napisao je roman %aja.

C%ro "tjepan (e*eli' (18 8.-1!0B.)

*io je prvi urednik 9-ienca:. 7reu"ima !otove s&eme i" narodno! pjesni#tva. Napisao je 9roman i" (osanske povijest: /ukejka .1840./ i pripovijetku Medvedgradski duh. Nje!ov roman 6urzan&i preu"ima !ra+i i" suvremeno! %ivota i !ovori o prodoru kapitalistike privrede u na#e krajeve.

35