Prirucnik CROW

KONAČNI NACRT PRIRUČNIKA ZA
IZVJEŠĆIVANJE O VODAMA
PROJEKT CROW
HRVATSKI KONCEPT IZVJEŠĆIVANJA O VODAMA
KRO/014/06
Priručnik za izvješćivanje o vodama
1
KONAČNI NACRT PRIRUČNIKA ZA IZVJEŠĆIVANJE O
VODAMA
/
FINAL DRAFT MANUAL ON WATER REPORTING
Projekt CROW
Hrvatski koncept izvješćivanja o vodama
/
Project CROW
Croatian Concept of Reporting on Water
KRO/014/06
Puni naziv projekta:

Izrada tablica za izvješćivanje o vodama i njihova relacijska
povezanost kao podloga za implementaciju u Informacijski
sustav zaštite okoliša - ISZO,
Full name of the Project:

Integration of Water-related Tables and Concepts into a Croatian
Reporting Structure of the National Environment Information
System.
This project was financially supported by the Flemish Government. The Flemish Government cannot be held liable for
the content of this publication.
Projekt financijski potpomaže Flamanska Vlada. Flamanska Vlada nije odgovorna za sadržaj ove publikacije

2
NACRT PRIRUČNIKA ZA IZVJEŠĆIVANJE O VODAMA
Projekt CROW „Hrvatski koncept izvješćivanja o vodama“

KRO/014/06
Izdavač
Agencija za zaštitu okoliša
Glavna i odgovorna urednica

Dr.sc. Savka Kučar Dragičević, ravnateljica
Voditelj projekta
Vlaamse Milieumaatschappij
Rudy Vannevel
Greet Devriese
Soetkin Maene
Priredili
Mr.sc. Anica Juren
Dunja Pofuk, dipl.ing.
Mr.sc. Snježana Dominković Alavanja
Biserka Mladinić, dipl.ing.
Melita Došen, dipl.ing.
Hana Mesić, dipl. ing.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Barbara Škevin Ivošević, dipl.ing.
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

Dr.sc. Darko Rajhenbah
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Dr.sc. Dubravka Lulić Krivić
Srećka Mamić Vučić, ing.prom.
Ivana Marović, dipl.ing.
Hrvatske vode Valerija Musić, dipl.ing.

Đorđa Medić, dipl.ing.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Dr.med. Goranka Petrović
Državni hidrometeorološki zavod

Dr.sc. Dušan Trninić
Državni zavod za statistiku

Vesna Koletić, dipl.ing.
Agencija za vodne putove

Tomislav Štrus, dipl.ing.
Zagreb, lipanj 2009.

Trg Maršala Tita 8
10 000 Zagreb
Tel: 01 4886 861
Fax: 01 4886 850
E-mail: info@azo.hr
www.azo.hr

3
SADRŽAJ
PREDGOVOR .......................................................................................................................... 7
1. UVOD .................................................................................................................................... 9
2. INSTITUCIONALNI OKVIR ZAŠTITE VODA ............................................................... 13
2.1. POLITIČKI OKVIR ..................................................................................................... 13
2.1.1 Nacionalna razina ................................................................................................ 13
2.1.1.1 Hrvatski sabor – Radna tijela Hrvatskog sabora ............................................. 13
2.1.1.2 Vlada Republike Hrvatske ............................................................................... 15
2.1.1.3 Ministarstva Republike Hrvatske .................................................................... 15
2.1.2 Međunarodna razina ............................................................................................. 22
2.1.2.1 Proces pristupanja RH Europskoj uniji ............................................................ 22
2.1.2.2 Europsko vijeće ................................................................................................ 23
2.1.2.3 Europska komisija (EK) ................................................................................... 23
2.2. ZNANSTVENI OKVIR ............................................................................................... 24
2.2.1. Nacionalna razina ................................................................................................ 24
2.2.2 Međunarodna razina ............................................................................................ 26
2.2.2.1 Međunarodni centri znanja i obrazovanja ....................................................... 26
2.3. ADMINISTRATIVNI OKVIR ...................................................................................... 28
2.3.1 Nacionalna razina ................................................................................................. 29
2.3.2.1 Međunarodne organizacije za upravljanje rječnim slivovima ......................... 34
2.3.2.2 Europska unija (EU) i Europska komisija (EK) ................................................ 36
2.3.2.4 European Environment and Sustainable Development Advisory Councils,
EEAC .......................................................................................................................... 41
2.3.2.5 Global Monitoring for Environment and Security, GMES .............................. 42
2.3.2.6 Organisation for Economic Co-operation and Develpoment, OECD .............. 42
2.3.2.7 Ujedinjeni Narodi (UN) ................................................................................... 42
2.3.2.8 NATO ............................................................................................................. 47
2.3.2.9 Istraživački projekti Europske unije ................................................................ 50
2.3.3. Informacijske i komunikacijske mreže ................................................................. 51
2.3.3.1 Nacionalna razina ............................................................................................ 51
Tablica 2.6 Baze podataka - Vode ............................................................................... 53
Tablica 2.7 Baze podataka – More .............................................................................. 55
2.3.3.2 Međunarodna razina ....................................................................................... 57
2.4 PRAVNI OKVIR .......................................................................................................... 60
2.4.1 Hrvatski propisi .................................................................................................... 61
2.4.2 Međunarodni propisi ............................................................................................ 70
2.4.2.1 Europski propisi .............................................................................................. 70
2.4.2.2 Međunarodni propisi i konvencije .................................................................. 78
2.5. CILJEVI I PLANOVI POLITIKE ZAŠTITE VODA ...................................................... 81
2.5.1 Dokumenti zaštite voda - Nacionalna razina ........................................................ 81
2.5.2 Planovi i programi zaštite voda – Nacionalna razina ........................................... 81
2.5.3 Politika zaštite voda - Međunarodna razina ......................................................... 82
2.6 UPRAVLJANJE PLANOVIMA I IZVJEŠĆIMA ........................................................... 85
2.6.1 Nacionalna razina ................................................................................................. 85
3. POKAZATELJI STANJA VODA I UPITNICI ZA IZVJEŠĆIVANJE PREMA
MEĐUNARODNIM OBVEZAMA ........................................................................................ 90
3.1. POKAZATELJI – NACIONALNA RAZINA .............................................................. 90
3.2. POKAZATELJI – MEĐUNARODNA RAZINA ......................................................... 92

4
3.3. MEĐUNARODNA RAZINA – NOVE OBVEZE PREMA EU – UPITNICI ZA
PODACIMA ZA IZVJEŠĆIVANJE PREMA EUROPSKOJ AGENCIJI ZA ZAŠTITU
OKOLIŠA (EEA) I EUROWATERNET (EWN) ................................................................. 98
4. KLASIFICIRANJE I ALATI ZA IZVJEŠĆIVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE VODA ... 109
4.1 KLASIFIKACIJE I ŠIFRE ............................................................................................ 109
4.1.1 Oznake sektora .................................................................................................... 109
4.1.1.1 Nacionalna razina .......................................................................................... 109
4.1.1.2 Međunarodna razina ..................................................................................... 110
4.1.2 Međunarodne oznake država i regija ................................................................. 111
4.1.3 Hidrografske oznake ........................................................................................... 113
4.1.4 Klasifikacija parametara ...................................................................................... 113
4.1.5 Elementi kakvoće prema Okvirnoj direktivi o vodama ...................................... 119
4.1.6 Klasifikacija tipologije ......................................................................................... 121
4.2 IZVJEŠĆIVANJE OBZIROM NA NAMJENU VODA I STANDARDI KAKVOĆE ... 123
4.2.1 Odnos između namjene i standarda ................................................................... 123
4.2.2 Trenutno stanje namjenskih korištenja voda ...................................................... 123
4.2.3 Pregled namjena .................................................................................................. 124
4.3 IZVJEŠĆIVANJE PREMA PROSTORNIM PODJELAMA ......................................... 124
4.3.1 Pomoćni alati: GIS aplikacije ............................................................................... 125
4.3.2 Pomoćni alati: modeliranje stanja vode ............................................................... 126
4.4 RAZVOJ STRATEGIJE PRAĆENJA STANJA VODA ................................................ 128
4.4.1 Razvoj metoda procjene prema Okvirnoj direktivi o vodama ............................ 129
4.4.2 Koncept/sadržaj strategije praćenja ..................................................................... 129
4.4.3 Ocjena kakvoće/kontrola kakvoće (QA/QC) ....................................................... 131
4.4.3.1 QA/QC nacionalna razina ............................................................................. 132
5. ANALIZE SEKTORSKIH PRITISAKA NA VODE ......................................................... 134
5.1 SOCIJALNI RAZVOJ ................................................................................................. 134
5.1.1 Stanovništvo ........................................................................................................ 135
5.1.2 Upotreba zemljišta .............................................................................................. 135
5.2 KORIŠTENJE VODA ................................................................................................. 136
5.2.1 Nacionalna razina ............................................................................................... 136
5.2.2 Međunarodna razina ........................................................................................... 137
5.3 BRUTO ISPUŠTANJA ................................................................................................ 137
5.3.3 Okolišne dozvole ................................................................................................ 140
5.4 NETO ISPUŠTANJA .................................................................................................. 141
5.4.1 Odnos između bruto i neto ispuštanja otpadnih voda ........................................ 141
6. ANALIZA STANJA VODA .............................................................................................. 143
6.1 OPIS I ZNAČAJKE SLIVNIH PODRUČJA ................................................................ 143
6.1.1 Hidrografska i administrativna klasifikacija ....................................................... 143
6.1.2 Dimenzije vodnih sustava ................................................................................... 143
6.1.3 Oborine i protoci ................................................................................................. 144
6.1.4 Zaštićena područja .............................................................................................. 144
6.2 NAMJENE FUNKCIJA I STANDARDI KAKVOĆE OKOLIŠA ................................. 145
6.2.1 Procjene funkcija – nacionalna razina ................................................................. 145
6.2.2. Procjene funkcija – međunarodna razina ........................................................... 145
6.2.3 Standardi kakvoće okoliša .................................................................................. 146

5
6.3 STANJE KAKVOĆE POVRŠINSKIH VODA ............................................................. 147
6.4 ANALIZA UTJECAJA ............................................................................................... 153
7. INSTRUMENTI I MJERE ZAŠTITE VODA .................................................................... 155
7.1 SMANJENJE UNOSA ONEČIŠĆENJA U KOPNENE VODE I MORE ..................... 156
7.2 PLANIRANJE I IZGRADNJA KANALIZACIJSKE INFRASTRUKTURE ................. 157
7.3 VODOPRAVNE DOZVOLE ...................................................................................... 159
7.4 PRISTOJBE ................................................................................................................. 160
7.4.1 Način financiranja u RH – veliki zagađivači/mali zagađivači ............................ 160
7.4.2 Porezi na okoliš ................................................................................................... 161
7.5 ULAGANJA U KANALIZACIJSKU INFRASTRUKTURU ....................................... 161
7.6 PROGRAMI ULAGANJA .......................................................................................... 162
7.6.1 Projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području - Jadranski projekt 162
7.6.2 Korištenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije ........................... 163
7.6.3 Projekt Unutarnje vode ...................................................................................... 164
7.6.4 Projekti vodoopskrbe i odvodnje potpisani temeljem zaključaka Vlade RH ..... 164
7.7 KOMUNIKACIJA O OKOLIŠU ................................................................................. 164
8. EKONOMSKE ANALIZE ................................................................................................. 166
8.1 EKONOMSKE ANALIZE .......................................................................................... 166
9. ANALIZE SCENARIJA .................................................................................................... 169
9.1 BUDUĆI RAZVOJ ...................................................................................................... 170
9.2 SCENARIJI VEZANI ZA BUDUĆA NETO ISPUŠTANJA ........................................ 172
9.3 KAKVOĆA VODA .................................................................................................... 173
9.4 ANALIZE TROŠKOVA I DJELOTVORNOSTI .......................................................... 173
9.5 BUDUĆE AKCIJE, CILJEVI I MJERE ......................................................................... 173
10. IZVJEŠĆA ........................................................................................................................ 175
10.1 NACIONALANA RAZINA ..................................................................................... 175
10.2 MEĐUNARODNA RAZINA – USPOSTAVLJENA IZVJEŠĆA .............................. 185
10.3 PUBLIKACIJE .......................................................................................................... 188
11. LITERATURA ................................................................................................................. 189
PRILOZI ................................................................................................................................ 189
Prilog 1. ACCESS APLIKACIJA ...................................................................................... 190
Prilog 2. TUMAČ KRATICA ........................................................................................... 192
Prilog 3. POPIS SLIKA .................................................................................................... 197

6
PREDGOVOR
Zadovoljstvo nam je predstaviti Vam Konačni nacrt priručnika za izvješćivanje o vodama kao
jedan od izlaznih rezulatata projekta CROW - Hrvatski koncept izvješćivanja o vodama
(Croatian Concept of Reporting on Water).
Projekt pod punim nazivom „Izrada tablica za izvješćivanje o vodama i njihova relacijska
povezanost kao podloga za implementaciju u Informacijski sustav zaštite okoliša‚ (ISZO)‚,
(Integration of Water-related Tables and Concepts into a Croatian Reporting Structure of the
National Environment Information System) provela je Agencija za zaštitu okoliša (AZO) u
suradnji s Flamanskom agencijom za zaštitu okoliša (VMM).
Na provedbi projekta, u okviru Radnog tijela Projekta, sudjelovali su i predstavnici

Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture,
Hrvatske vode, Hrvatskog zavod za javno zdravstvo, Državnog hidrometeorološkog zavoda,
Državnog zavod za statistiku te Agencije za vodne putove.
Projekt je financijski potpomognula Flamanska vlada, a sufinacirala ga je Flamanska agencija

za zaštitu okoliša i Agencija za zaštitu okoliša. Provedba Projekta trajala je od ožujka 2007.
godine do lipnja 2009. godine.
Glavni cilj Projekta je, razmjenom znanja i iskustava o upravljanju podacima o okolišu i
izvješćivanju u području površinskih voda omogućiti uspostavu koordiniranog izvješćivanja o
vodama za međunarodne potrebe, s naglaskom na nadolazeće obveze izvješćivanje prema
Europskoj komisiji. Glavni izlazni rezultati projekta su Konačni nacrt priručnika za izvješćivanje
o vodama te uspostavljena Baza podataka o relacijskim vezama u sustavu izvješćivanja o vodama
(Access aplikacija). Iako je opsegom posla Projekta predviđeno usko područje izvješćivanja,
površinske vode, Priručnikom je obuhvaćeno šire područje (kopnene vode, otpadne vode,
količine voda, vode za piće, onečišćenje voda/mora iz rječnog i pomorskog prometa te more
za kupanje) zahvaljujući uključenosti domaćih institucija u provedbu projekta, a sukladno
rastućim obvezama u izvješćivanju. Izlazni rezulatati usklađeni su s zahtjevima i strukturom
Europskog informacijskog sustava za vode (WISE), kao dijela Europskog informacijskog
sustava za okoliš (SEIS). Izrada rezultata Projekta uvelike je potpomognuta dugogodišnjem
iskustvom Flamanske agencije za okoliš u međunarodnom izvješćivanju o vodama.
Izlazni rezultati Projekta ne mogu se shvatiti kao konačni, obzirom da je u Republici

Hrvatskoj u tijeku proces usklađivanja zakonodavstva na području voda s propisima
Europske unije, ključni zakon (Zakon o vodama) je u procesu donošenja, a u okviru ovih
aktivnosti nužno je i uskladiti programe praćenja i izvješćivanja. Sukladno novoizlazećim
propisima rezultate Projekta neophodno je kontinuirano mijenjati i nadopunjavati. Stoga,
rezultate ovog Projekta treba shvatiti kao ozbiljan početak rada na uspostavi koordiniranog
procesa međunarodnog izvješćivanja, a samo povezivanje i komunikaciju nacionalnih
institucija u procesu izvješćivanja kao značajan napredak. To i jest jedna od zadaća Agencije
kao centralne institucija za koordinaciju izvješćivanje o okolišu.

7
FOREWORD
We are proud to present the Final draft manual on water reporting as one of results of Project
CROW – Croatian Concept of Reporting on Water.
Project implementation has been carried out by Croatian Environment Agency in cooperation
with Flemish Environment Agency (VMM). Full name of the Project is Integration of Water-
related Tables and Concepts into a Croatian Reporting Structure of the National Environment
Information System.
Project Management Team also included representatives of Ministry of Regional

Development, Forestry and Water Management; Ministry of Environmental Protection,
Physical Planning and Construction; Ministry of Sea, Transport and Infrastructure; Croatian
Waters; Croatian National Institute of Public Health; Meteorological and Hydrological
Service; Central Bureau of Statistics and Agency for inland Waterways.
Project was financially supported by Flemish Government, and coo-financed by Flemish

Environment Agency. Project implementation lasted from March 2007 till June 2009.
Main goal of the Project is, by exchange of knowledge and experiences in environment data
management and reporting on waters, enabling the establishment of coordinated
international reporting on waters, with emphasis on emerging obligations of reporting to
European Commission. Main final results of the Project are Final draft manual on water
reporting and Database on relations in water reporting system (Access application). Although
it was foreseen, for the scope of the Project, to include only domain of inland waters
reporting, this Manual extends to a wider domain – inland water, waste water, water
quantity, drinking water, water/sea pollution from river and marine transportation, sea
bathing water. This was achieved by comprehension of national institutions in project
implementation, according to increasing reporting obligations. Final results satisfy
requirements and structure of Water Information System for Europe (WISE), as a part of
Shared European Information System (SEIS). Long-time experiences of Flemish
Environmental Agency in international reporting on water have greatly helped in
compilation of the results of the Project.
Output results of the Project cannot be considered as final, taking into account that the
harmonization of Croatian legislation to European Union demands is still in process. Key
legal act on waters (Water Act, OG 150/05) is in process of adoption, and in scope of this
activities it is necessary to harmonize monitoring and reporting programmes. It will be
necessary to continuously update the results of the Project according to new legal regulations.
Therefore, results of this Project should be considered as a solid beginning of establishment of
coordinated international reporting process, and communication and connecting between
national institutions in reporting process should be recognized as considerable progress. Key
role in that process of institutions connection and communication played Croatian
Environment Agency as the central institution for coordination in environmental reporting.
Croatian Environment Agency

8
1. UVOD
Svrha, opseg sadržaja i koncept izrade strukture priručnika
Svrha ovog Priručnik je pomoć u procesu međunarodnog izvješćivanja o vodama i moru.
Cilj je pružiti strukturiran i usklađen popis obveza za izvješćivanje vezanih uz vode i more (u
sklopu Projketa CROW obrađene su kopnene vode, otpadne vode, količine voda, vode za
piće, onečišćenje voda/mora iz rječnog i pomorskog prometa te more za kupanje). Proces
izvješćivanja opisan je na međunarodnoj i nacionalnoj razini te po potrebi i na lokalnoj razini.
Osnovni struktura priručnika je zakonodavni i administrativni okvir propisa i institucija

uključenih u proces praćenja, prikupljanja i obrade podataka i izrade izvejšća. Dodatno,
sukladno postavljenim ciljevima kod izrade Priručnika, daje se opis zahtjevnih podataka te
način analize tih podataka u cilju dobivanja informacija potrebnih za izradu pojedinih
izvješća, uključujući i modeliranje i predviđanje stanja okoliša. Struktura priručnika
omogućuje njegovu primjenu na međunarodnoj i lokalnoj/regionalnoj/nacionalnoj razini. U
priručniku se, gdje god je to moguće daje i odnos među različitim vrstama planova i izvješća
donešenih od strane različitih institucija na različitim administrativnim razinama.
U tom smislu, ovaj priručnik može poslužiti kao koristan instrument u procesu integriranog
međunarodnog izvješćivanja o vodama i moru. Integriranje je primjenjivo kroz različite
pristupe kao što su npr. administrativni pristup, zakonodavni pristup, izvješćivanje po
temama, analize okoliša prema DPSIR metodologiji i sl.
Da bi se ostvario integrirani pristup međunarodnom izvješćivanju o vodama, pri izradi ovog

priručnika korišten je tzv. logički koncept toka podataka u procesu izvješćivanja
(ENVIRONMENTAL INFORMATION CYCLE - EIC). Sastoji se od četiri procesa (slika 1.1):
1. Politika i upravljanje podrazumijeva donošenje odluka. Podrazumjevaju se
informacije vezane za razvoj politike okoliša sukladno međunarodnim propisima.
(Primjer: posljedice implementacije nove Marine Strategy Framework Directive na
nacionalnoj razini, posljedice klimatskih promjena na vode, usklađivanje između setova
pokazatelja i implementacije na nacionalnoj razini, usklađivanje programa i upitnika i sl.)
2. Monitoring obuhvaća proces praćenja i informacijske mreže putem kojih se dostavljaju
podaci. U ovom dijelu podrazumjevaju se informacije o zahtjevima za monitoring kao i
novim zahtjevima koji imaju utjecaj na monitoring. (Primjer: nove mreže praćenja
sedimenata, suspendiranih tvari, otrovne tvari u ribama; usklađivanje između mreža
kakvoće i količine voda za bilance opterećenja; odabir i korištenje modela voda i sl.)
3. Upravljanje podacima podrazumjeva informacije o memorijskim podatkovnim
sustavima (mjesto prikupljanja svih podataka relevantnog područja), razvoju IT alata,
obradom podataka i sl. Podrazumijevaju se informacije u svezi upravljanja podacima:
čuvanje podataka, obrada podataka (npr. „datawarehousing‚, sustavi za podršku
odlučivanja), izvod podataka, dostava i informatička razmjena podataka.
(Primjer: dostava podataka prema međunarodnim zahtjevima koristeći XML i GLM
Open standards /Open sources; mogućnost izbora i korištenja geodetskih sistema;
povezanost između SEIS i WISE i implementacija na nacionalnoj razini itd.)
4. Izvješćivanje podrazumjeva definiranje zahtjeva za izvješćivanjem, dostave podataka
u obliku izvješća na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Podrazumijeva i informacije o

9
obradi podataka. Usklađivanje izvještavanja i toka podataka na nacionalnoj i
međunarodnoj razini dovodi do povećanja kompleksnosti strukture izvješća. Izvješća
služe kao ulazni dokument (input) za politiku razvoja i moraju se promatrati kao krajnji
produkt (output) u procesu analize. U najjednostavnijem obliku izvješća su upitnici
popunjeni podacima. Kompleksnija izvješća sadrža informacije izvedenim iz podataka.
Izvješća se mogu temeljiti na podacima, informacijama i izvješćima o politici razvoja.
Sadržaj izvješća može jako varirati, obzirom na svrhu (npr. poticaj za izradu novog plana
izvješćivanja, sheme toka podataka, popis problema koji su uočeni tijekom analiza i
izvješća, prijedlog mjera i ciljeva itd.)
SADRŢAJ
1. Politika &
4. Izvješća
upravljanje
IT
INFORMACIJE
PODACI
3. Upravljanje
2. Monitoring
podacima
Slika 1.1 Tok podataka u procesu izvješćivanja
Daljnji koncept razrade strukture ovog Priručnika prikazan je na slici 10.2 te detaljnije
objašnjen u Uvodu u Uputama za čitanje i nadopunjavanje priručnika
Slika 1.2 Struktura izvješćivanja korištena u ovom priručniku

10
Priručnik je tekstualna osnova i predstavlja jedan od mnogobrojnih alata - modula koji
zajedno pomažu u procesu izvješćivanja o okolišu ( služe povezivanju ‚sadržaja‛ s IT
procesom te mogu biti u tekstualnom obliku, MS Excell sheets, MS Access aplikacija,
dijagrami toka, XSD sheme i dr). IT proces je povezan s upravljanjem podacima i predstavlja
neizbježan korak u elektroničkom izvješćivanju zahtijevanom od nacionalnih i međunarodnih
institucija. Priručnik služi i kao vodič za za nadopunjavanje Baze podataka o relacijskim vezama
u sustavu izvješćivanja o vodama (Access aplikacija) koja u strukturalnom smislu integrira sve
metapodatke (data elements) koji mogu proizaći iz procesa izvješćivanja te sadrži rezultate
analiza i inventure zahtjevanih podataka.
Upute za čitanje i nadopunjavanje priručnika
Uvodu daje kratak pregled strukture Priručnika i informacija koje donosi.

U drugom poglavlju Priručnika (2.Institucionalni okvir zaštite voda) dan je pregled
političkog, znanstvenog, administrativnog i pravnog okvira zaštite voda na međunarodnoj i
nacionalnoj razini. Obrađeni su i ciljevi i planovi politike zaštite okoliša te upravljanje
planovima i izvješćima. Koncept izvješćivanja temeljen je na postojećoj institucijskoj strukturi
i obvezama koje pojedine institucije imaju u Republici Hrvatskoj. Prikazan je odnos između
raznih planova i izvješća koja izrađuju razne institucije na različitim administrativnim
razinama.
U trećem poglavlju obrađeni su zahjevi za podacima o vodama i moru kroz zahtjevane
pokazatelji te pregled ostalih upitnika za izvješćivanje prema međunarodnim obvezama.
Četvrto poglavlje je tehničkog karaktera: daje se opis podataka i informatičkih alata koji nisu
izravno vezani uz stanje voda, ali su neophodni pri izradi odgovarajućih baza za izvješćivanje
i izradu izvješća. To su pregledi raznih klasifikacija (npr. za izvješćivanje prema
djelatnostima), šifri (parametara, mjernih postaja), daje se uvid u informatičke alata koji se
koriste u izvješćivanju o vodama. Opisuju se koncepti i pristupi vezani uz tok podataka,
pristupi usmjereni na prostorne podjele (npr. izvješćivanje prema hidrografskim slivovima),
ekonomske i hidrografske klasifikacije i sustavi kodiranja, upotreba i opisi modela za količinu
i kakvoću voda, ekološki modeli. Daju se i načini prijenosa i razmjene informacija.
U poglavlju 5. Analiza sektorskih pritisaka na vode promatra se utjecaj društvenog razvoja i ,
korištenja voda te daje naglasak na otpadne vode (bruto i neto ispuštanja otpadnih voda na i
utjecaj na stanje voda).
U okviru poglavlja 6. Analiza stanja voda promatraju se podaci kao što su značajke slivnih
područja, standardi kakvoće voda, stanje kakvoće površinskih voda i analize utjecaja
promjene stanja površinskih voda.
U poglavlju 7. Instrumenti i mjere zaštite voda dan je pregled različitih instrumenata i mjera
zaštite voda, od smanjenja unosa onečišćenja u kopnene vode i more, preko dozvola i
pristojbi, programa i projekata do komunikacija o okolišu
U poglavlju 8. Ekonomske analize promatra se djelotvornost i učinkovitost troškovau svezi
zaštite okoliša. Razmatraju troškovi poduzetih i planiranih mjera s obzirom na postizanje
postavljenih ciljeva zaštite okoliša u smislu analize koristi i troškova. Ekonomske analize su
sastani dijelovi izvješća o vodama sukladno vodnim direktivama.
9. poglavlje donosi analize scenarija vezane uz budući razvoj, unose onečišćenja, troškove i
djelotvornost te buduće akcije, mjere i ciljeve.
Poglavlje 10. Izvješća sadrži informacije o proizvodima politike i procesa analize, odnosno o
izvješćima (kao konačnom rezultatu u procesu izvješćivanja) i vrstama planova. Osim
navedenih informacija o sadržajnom ispunjavanju spomenutih planova ili izvješća, u ovom
poglavlju se daje i strukturalni pregled izvješća budući da ovaj dokument služi kao priručnik
za njihovo pisanje.

11
U dodacima Priručniku dan je popisi koji se odnose na priručnik (kratice korištene u
priručniku, ključna literatura i sl. ) Dodatno je ukratko opisana Baza podataka o relacijskim
vezama u sustavu izvješćivanja o vodama (Access aplikacija) koja je sastavni dio inventure
potrebnih podataka ovog Priručnika. Ti se podaci ne daju zasebno radi nepreglednosti
"velikih" tablica u kojima su sistematizirani i popisani.
Dostupnost priručnika
Obzirom da je priručnik podložan konstatnim promjenama u skladu sa znanstvenim i

administrativnim razvojem te zakonskim propisima i političkim odlukama, posljednja
ažurirana verzija priručnika dostupna je na web stranici Agencije za zaštitu okoliša:
http://www.azo.hr.
Citiranje
Priručnik se može citirati u slijedećem obliku:

CROW, 2009. Final Draft Manual on Water Reporting / Konačni nacrt priručnika za
izvješćivanje o vodama. Project Report CROW - Croatian Concept of Reporting on Water.
Croatian Environment Agency / Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, Croatia & Flemish
Environment Agency / Vlaamse Milieumaatschappij, Erembodegem, Belgium.

12
2. INSTITUCIONALNI OKVIR ZAŠTITE VODA
Kao organizacijske strukture, politički, znanstveni, administrativni i pravni okviri su
međusobno povezani. Organizacijske strukture se mogu opisati kao djelatnosti. Rezultat tih
djelatnosti je ‚output‛ odnosno izlazni rezultat u obliku planova i izvješća. Cilj ovog
poglavlja je dati pregled tih organizacija, djelatnosti i izlaznih rezultata povezanih s okolišem,
odnosno vodama.
Slika 2.1 Prikaz institucionalnog okvira i njegova povezanost s izvješćima i planovima
2.1. POLITIČKI OKVIR
2.1.1 Nacionalna razina
2.1.1.1 Hrvatski sabor – Radna tijela Hrvatskog sabora
Nacionalno vijeće za vode
Radno tijelo Hrvatskog sabora – Nacionalno vijeće za vode ima posebnu ulogu u vodnom
gospodarstvu. Ono raspravlja o zakonodavstvu, sustavu financiranja, Strategiji upravljanja
vodama i o potrebama koje se putem vodnog sustava pojavljuju u različitim područjima
života.
Sukladno Zakonu o vodama NN 107/95 Nacionalno vijeće za vode:
1. razmatra i daje mišljenje o prijedlozima zakona i drugih propisa kojima se uređuju
pitanja u vezi s upravljanjem vodama
2. razmatra provođenje zakona i drugih propisa o upravljanju vodama

13
3. razmatra potrebu promjene Strategije upravljanja vodama i planova upravljanja
vodnim područjima
4. razmatra sustav financiranja upravljanja vodama i način korištenja tako osiguranih
sredstava
5. razmatra rad i ulogu institucija za upravljanje vodama
6. razmatra potrebe koje se putem vodnog sustava ostvaruju u različitim djelatnostima i
područjima života
U vezi s pitanjima koje razmatra, Nacionalno vijeće za vode daje mišljenja, utvrđuje stajališta i
prijedloge, predlaže donošenje propisa i poduzimanje mjera.
Nacionalno vijeće za vode imenuje Hrvatski Sabor na vrijeme od četiri godine.
Odbor za zaštitu okoliša
U djelokrugu Odbora za zaštitu okoliša su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike,

a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela
u područjima koja se odnose na:
- temeljna rješenja zaštite i promicanja sveukupnih djelatnosti zaštite okoliša, sukladno
svjetskim kriterijima
- mjere praćenja, očuvanja i unapređivanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih dobara
(more, voda, zrak, tlo, rudno blago, biljni i životinjski svijet) u odnosu na gospodarski
razvitak
- mjere korištenja i upravljanja pojedinim dijelovima okoliša, posebice glede zaštićenih
dijelova prirode
- praćenje i proučavanje pitanja nuklearne i radiološke sigurnosti radi osiguranja visoke
razine te sigurnosti i djelotvorne zaštite ljudi i okoliša od ionizirajućih zračenja
- poticanje mjera za saniranje postojećeg stanja devastacije okoliša i daljnje sprječavanje
onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi (zbrinjavanje komunalnog i
industrijskog otpada, zbrinjavanje opasnog otpada, gospodarenje sekundarnim sirovinama)
- pritužbe upućene Hrvatskom Saboru kojima se ukazuje na štetne radnje glede devastacije
okoliša preispitivanje njihove utemeljenosti.
Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša
U djelokrugu Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša su poslovi utvrđivanja i praćenja

provođenja politike zaštite okoliša i, između ostalih područja, ima prava i dužnosti matičnoga
radnog tijela u postupcima donošenja zakona i drugih propisa u područjima koja se odnose
na:
- temeljna rješenja zaštite i promicanja sveukupnih djelatnosti zaštite okoliša, sukladno
svjetskim kriterijima
- mjere praćenja, očuvanja i unapređivanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih
dobara (more, voda, zrak, tlo, rudno blago, biljni i životinjski svijet) u odnosu na
gospodarski razvitak
- mjere korištenja i upravljanja pojedinim dijelovima okoliša, a posebice glede posebno
zaštićenih dijelova prirode
- poticanje mjera za saniranje postojećeg stanja devastacije okoliša i daljnje sprječavanje
onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi
- pritužbe upućene Saboru kojima se ukazuje na štetne radnje glede devastacije okoliša te
ispitivanje njihove utemeljenosti.

14
Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo
U djelokrugu odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo su poslovi

utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa
ima prava i dužnosti matičnog radnog tijala u području regionalnog razvoja, šumarstva i
vodnog gospodarstva.
2.1.1.2 Vlada Republike Hrvatske
Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka
suverena država. Vlada može biti najefikasnije i najviše zastupničko tijelo države, što ovisi o
ustavnom uređenju i unutrašnjim propisima. Vlada je u pravilu skupno tijelo, sastavljeno od
ministara i kojem predsjeda predsjednik vlade. Više na http://www.vlada.hr/.
2.1.1.3 Ministarstva Republike Hrvatske
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
U okviru Ministarstva zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva, MZOPUG formirane su:
Uprava za gospodarenje okolišem, Uprava za strateške i integracijske procese u zaštiti
okoliša, Uprava za stanovanje, komunalno gospodarstvo i graditeljstvo, Uprava za
inspekcijske poslove, Samostalna služba za žalbe i upravni nadzor.
Zaštita mora u okviru nadležnosti MZOPUG-a obuhvaća mjere zaštite mora uključujući
morski ekosustav i obalno područje kao nedjeljive cjeline, sprječavanje štetnih zahvata na
morski ekosustav, sprječavanja onečišćenja mora iz zraka, s kopna, s plovila i drugih
onečišćivača uslijed pomorskog prometa uključujući i onečišćenje prouzročeno odbacivanjem
s brodova ili iz zrakoplova sa svrhom potapanja ili spaljivanjem na moru, te prekograničnog
onečišćenja, kao i sprječavanje onečišćenja uslijed velikih nesreća i uklanjanje njihovih
posljedica.
Zaštita mora od onečišćenja podrazumijeva: upravljanje obalnim područjem, morskim dnom i
morskim podzemljem te morskim okolišem, gospodarenje ribama i drugim morskim
organizmima tako da se ne uzrokuje šteta morskom okolišu; osiguravanje održive
marikulture trajnim praćenjem stanja i posebnom zaštitom odgovarajućih područja mora,
podmorja i obale te ispunjavanjem obveza iz međunarodnih ugovora.
MZOPUG je nadležno za provođenje i koordinaciju programa praćenja kakvoće mora na
morskim plažama, te sudjeluje u različitim programima praćenja koji se bave onečišćenjem
mora. Detaljnije na http://www.mzopu.hr/.
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MRRŠVG) obavlja

upravne i druge poslove koji se odnose na upravljanje vodama:
definiranje nacionalne politike upravljanja vodama i koordiniranje vodno-
gospodarskog razvitka s potrebama gospodarskog razvitka i procesom približavanja
Europskoj uniji, te sklapanje i provedba međudržavnih ugovora i drugih akata iz
područja vodnoga gospodarstva, organizacija i provedba projekata u vodnom
gospodarstvu
upravljanje vodama i vodno-gospodarskim sustavom, uređenje vodotoka i drugih
voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda i leda; zaštitu od erozije i bujica zaštitu
voda i zaštitu mora od zagađivanja s kopna
hidromelioracijsku odvodnju i navodnjavanje zemljišta

15
osiguravanje zalihe voda u svrhu vodoopskrbe naselja s pitkom vodom i
gospodarstva s industrijskom vodom; korištenje vodnih snaga: planiranje i
usklađivanje razvoja i izgradnje javnih vodoopskrbnih sustava i javnih
kanalizacijskih sustava od državnog interesa
inspekcijske poslove na zaštiti od voda, korištenju voda i zaštiti voda od zagađivanja
U Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, MRRŠVG, ustrojena
je: Uprava vodne politike i međunarodnih projekata i Uprava gospodarenja vodama u čijim
nadležnostima je upravljanje vodama.
MRRŠVG je nadležno za koordinaciju aktivnosti u okviru izgradnje/dogradnje/rekonstrukcije
komunalne infrastrukture, sustava vodoopskrbe pitkom vodom i sustava prikupljanja i
pročišćavanja komunalnih otpadnih voda.
U okviru zaštite voda nadležnost MRRŠVG obuhvaća mjere zaštite voda te poboljšanje
kakvoće voda u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja štetnih posljedica za ljudsko zdravlje,
slatkovodne eko sustave, kakvoću življenja i okoliš u cjelini. Zaštita voda od onečišćavanja
provodi s ciljem očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša, te omogućavanja održivog,
neškodljivog i neometanog korištenja voda za različite namjene.
Više o ministarstvu na http://www.mrrsvg.hr/default.aspx?id=31.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI) obavlja upravne i druge poslove koji se
odnose na: sveobuhvatne mjere zaštite Jadranskog mora, otoka i priobalja, te njihovog
održivog razvoja, predlaganje razvojne politike i uspostave cjelovitog sustava planiranja,
programiranja, upravljanja i financiranja razvoja otoka i priobalja, planiranje, izradu i
provedbu strateških dokumenata i projekata prometne, komunalne i društvene infrastrukture
na otocima i u priobalju, analizu gospodarenja morskim resursima i prostorom uz morsku
obalu, mjere racionalnog korištenja mora kao prirodnog resursa, nadzor nad provedbom
postupka koncesija na području gospodarskog pojasa i koncesija za podizanje ribogojilišta,
unutarnji i međunarodni pomorski, nautički, cestovni, željeznički, zračni, poštanski i
telekomunikacijski promet te promet na unutarnjim vodama s infrastrukturom tih vidova
prometa.
MMPI predlaže strategiju razvoja svih vidova prometa, zaštitu mora od onečišćenja s
brodova, morske luke, pomorsko dobro i utvrđivanje granica pomorskog dobra, pomorsko
osiguranje i pomorske agencije, luke na unutarnjim plovnim putovima, kopneni robno-
transportni centri, zračne luke, prijevozna sredstva osim onih poslova koji ulaze u djelokrug
drugih ministarstava, telekomunikacije i poštu, izradu tehničkih uvjeta i uvjeta uporabe
objekata, tehničke opreme i instalacija telekomunikacija i radijskih komunikacija, donošenje
podzakonskih propisa o koncesijama za obavljanje usluga u javnim telekomunikacijama,
emitiranje i distribuciju radijskih i televizijskih programa, međunarodnu koordinaciju
uporabe radijskih frekvencija, uporabu radijskih frekvencija, izdavanje dozvola za radijske
postaje domaćim i stranim osobama, inspekcijske poslove, sigurnosti plovidbe na moru,
unutarnjeg i međunarodnoga cestovnog prometa i cesta osim poslova iz djelokruga
Ministarstva unutarnjih poslova, sigurnosti željezničkog prometa, sigurnosti zračne plovidbe,
sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama, telekomunikacija i pošta, unutarnjeg i
međunarodnoga poštanskog i telekomunikacijskog prometa te nadzor radijskih frekvencija.
Ministarstvo obavlja upravne, stručne i druge poslove koji se odnose na organiziranje izrade
strateških infrastrukturnih projekata i investicijskih programa od posebnog značenja za
Republiku Hrvatsku i pripremanje prijedloga Vladi Republike Hrvatske za njihovo
odobravanje; organiziranje tome odgovarajućih velikih infrastrukturnih investicijskih radova
u izgradnji objekata i uređaja vodoprivredne prometne infrastrukture, osim njihove
rekonstrukcije i održavanja, i drugih odgovarajućih krupnih infrastrukturnih radova od

16
značaja za održivi razvitak Republike Hrvatske koji se u cijelosti ili u većoj mjeri financiraju
sredstvima državnog proračuna, te usklađuje aktivnosti drugih subjekata u izgradnji takvih
objekata i prati i kontrolira te investicije, te obavlja stručne poslove koji se odnose na
pokretanje, usklađivanje i nadzor poslova određenih aktima i propisima kojima se uređuje
razvitak otoka i priobalja.
Ministarstvo obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.
Više na http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=164.
Tablica 2.1 Ustrojstvo - uprave

Kabinet ministra Tajništvo
Samostalni odjel za
Samostalni odjel Samostalni Samostalni odjel
Samostalni istraživanje
Služba za za financijsko odjel za za europske
odjel za ugrožavanja sigurnosti
unutarnju upravljanje, istraživanje integracije i
odnose s zrakoplova, nesreća i
reviziju unutarnji nadzor i željezničkih prometnu
javnošću ozbiljnih nezgoda
kontrolu nesreća politiku
zrakoplova
Uprava
Uprava pomorskog prometa, Uprava za sigurnost plovidbe, Uprava za otočni i
unutarnje
pomorskog dobra i luka zaštitu mora i unutarnjih voda priobalni razvoj
plovidbe
Uprava cestovnog Uprava željezničkog Uprava zračnog Uprava elektroničkih Uprava prometne
prometa prometa prometa komunikacija i pošte inspekcije
Uprava za proračun i financije Uprava za strateške infrastrukturne objekte
Uprava za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda
Uprava za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda obavlja inspekcijske, upravne i
stručne poslove u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, gospodarskom pojasu
(zaštićene ribolovno-ekološke zone) i unutarnjim vodama vezane uz nadzor sigurnosti
plovidbe, zaštitu pomorskog dobra, traganje i spašavanje ljudskih života na moru i
unutarnjim vodama, upravljanje pomorskim i riječnim prometom, zaštitu mora, podmorja i
unutarnjih voda od onečišćenja s brodova, nadzor plovnih putova, materijalno pravnih
odnosa u plovidbi, plovidbenih i pomorskih nesreća i prekršaja, ronjenja te obavlja ostale
poslove utvrđene Pomorskim zakonikom, Zakonom o lučkim kapetanijama i Zakonom o
plovidbi i lukama unutarnjih voda i drugim pravnim propisima. Koordinira aktivnosti
drugih tijela te aktivno sudjeluje u unaprjeđivanju sustava nadzora i zaštite Jadranskog mora,
otoka, priobalja i unutarnjih voda, rijeka i jezera. Za obavljanje poslova Uprave za sigurnost
plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda ustrojava se:
a) Služba sigurnosti riječnog prometa
b) Služba sigurnosti pomorskog prometa
c) Služba upravno-pravnih i stručno-tehničkih poslova
d) Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, nadzor i
upravljanje pomorskim prometom sa sjedištem u Rijeci (MRCC)
e) Nacionalna RIS središnjica (NCC).
Za obavljanje poslova državne uprave utvrđenih Zakonom o lučkim kapetanijama i Zakonom
o plovidbi i lukama unutarnjih voda ustrojeno je ukupno dvanaest područnih jedinica u
sastavu Uprave za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda.
Uprava pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka
Uprava pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka obavlja upravne i stručne poslove koji
se odnose na upravljanje razvojem pomorstva, uobličavanje i predlaganje pomorske politike i

17
osiguravanje provođenja utvrđene pomorske politike i izvršavanja zakona i drugih propisa iz
područja pomorskog brodarstva, pomorskog prometa, pomorskog dobra, morskih luka,
pomorskih agencija, nautike, tehnologije sigurnosti plovidbe i drugih segmenata pomorstva,
pripremanje nacrta prijedloga zakona i drugih propisa iz područja pomorskog brodarstva,
pomorskog prometa, pomorskog dobra, morskih luka, pomorskih agencija, nautike, praćenje
i analiziranje stanja, poslovanja i razvoja gospodarskih subjekata, pomorskih brodara,
pravnih i fizičkih osoba koje se bave iznajmljivanjem plovila, iskorištavanja, zaštite i
gospodarenja pomorskim dobrom i pomorskih agencija, morskih luka te utjecaj uvjeta
gospodarenja na njihovo poslovanje, praćenje problematike osposobljavanja pomoraca i
njihovog socijalnog statusa, pripremanje i izrada izvješća, analize, prijedloga mjera, rješenja i
drugih akata iz područja pomorskog brodarstva, pomorskog prometa, pomorskog dobra,
pomorske infrastrukture, tehnologije sigurnosti plovidbe i drugih segmenata pomorstva za
potrebe Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora, obavlja poslove upravnog postupka i
upravnog nadzora iz područja pomorstva, sudjeluje u radu međunarodnih organizacija i
izrađuje nacrte prijedloga sporazuma i drugih međunarodnih akata iz područja pomorstva,
obavlja nadzor nad radom Hrvatskog registra brodova, Plovputa, Jadrolinije, Hrvatskog
hidrografskog instituta, Agencije za javni linijski obalni promet, lučkih uprava i drugih
pravnih subjekata iz djelatnosti pomorstva i sigurnosti plovidbe, priprema usuglašavanje
pomorskog zakonodavstva s propisima Europske unije. Obavlja analizu gospodarenja
morskim resursima i prostorom uz morsku obalu te predlaže mjere racionalnog korištenja
mora kao prirodnog resursa. Prati i sudjeluje u izradi nacionalnih i međunarodnih razvojnih
studija iz područja pomorstva, surađuje sa znanstvenim ustanovama iz područja pomorstva,
prati i analizira strateške i razvojne smjernice i dokumente međunarodnih organizacija i
Europske unije, prati i sudjeluje u radu tijela i agencija Europske unije iz područja pomorstva,
koordinira i vodi međuresorne radne skupine za pitanja razvoja pomorstva i pomorske
politike, osigurava provedbu mjera utvrđenih pomorskom politikom i strateškim
dokumentima, koordinira pripremu projekata iz područja pomorstva, te osigurava njihovo
praćenje u sklopu programa suradnje i pomoći Europske unije (CARDS, PHARE, ISPA; IPA i
dr.). Vodi upisnik koncesija na pomorskom dobru u kojima je davatelj koncesije Vlada
Republike Hrvatske, prati i koordinira postupak upisa koncesija na pomorskom dobru u svim
priobalnim županijama, te koordinira i vodi rad Povjerenstva za granice pomorskog dobra,
koje u upravnom postupku rješava sva pitanja vezana za utvrđivanje granice pomorskog
dobra.Za obavljanje poslova Uprave pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka
ustrojavaju se sljedeći odjeli:
- Odjel upravno-pravnih i međunarodnih poslova
- Odjel pomorskog prometa i brodarstva
- Odjel pomorskog dobra i morskih luka
- Odjel za razvoj i strateške projekte
- Odjel stručno-tehničkih poslova
- Odjel ribarske infrastrukture
- Odjel za nautiku.
Uprava unutarnje plovidbe
Uprava unutarnje plovidbe predlaže politiku razvitka riječnog prometa , osigurava

provođenje utvrđene politike i izvršava zakone i druge propise iz područja riječnog prometa,
brodarstva riječnih luka i, vodnih putova prijevoza i plovidbenih poslova, planira i provodi
projekte izgradnje prometne infrastrukture te programe za tehnološki razvitak i inovacije.
Predlaže i priprema nacrte prijedloga zakona i drugih propisa, te regulativnih mjera za
gospodarenje i upravljanje sustavom unutarnje plovidbe. Učestvuje u radu međunarodnih
organizacija i komisija, te predlaže i sudjeluje u izradi prijedloga sporazuma i drugih

18
međunarodnih akata. Obavlja poslove upravnog nadzora nad primjenom propisa iz
unutarnje plovidbe.
Koordinira i nadzire rad Lučkih uprava i Agencije za vodne putove. Analizira stanje vodnih
putova, riječnih luka i poslovanje gospodarskih subjekata unutarnje plovidbe. Predlaže
programe razvitka luka, plovnih putova i brodarstva te programe tehnološkog razvitka i
inovacija.
Osigurava neposrednu suradnju u obavljanju funkcija i objedinjava rad Odjela ustrojenih u
njenom sastavu, kao i rad odjeljaka koji obavljaju poslove iz djelokruga uprave.
Obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisima stavljeni u nadležnosti
Ministarstva, a odnose se na riječni promet i plovidbu unutarnjim vodama.
Za obavljanje poslova Uprave unutarnje plovidbe ustrojavaju se sljedeći odjeli:
a) Odjel pravnih i međunarodnih poslova
b) Odjel riječnog prometa i luka
c) Odjel planiranja i upravljanja projektima.
Lokalna i područna (regionalna) samouprava u RH
Ustavom Republike Hrvatske, prihvaćanjem načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi i

Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine stvoren je pravni okvir za razvoj
lokalne i područne (regionalne) samouprave i njezinu veću neovisnost. U Hrvatskoj postoje
21 jedinica regionalne samouprave (20 županija i Grad Zagreb, koji ima status grada i
županije) i 549 jedinica lokalne samouprave (124 grada i 425 općina). Sukladno procesu
decentralizacije, novi Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je stupio na
snagu u lipnju 2001., ima za cilj osigurati jedinicama lokalne samouprave više poslova iz
lokalnog djelokruga, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i
urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, prometnu infrastrukturu i
kulturu.
Sukladno Zakonu o područjima županija, gradova i općina (NN 86/06, 16/07) županije se
označavaju rimskim brojevima kako slijedi u tablici 1.1.
Tablica 2.2. Popis i oznake županija

Oznaka županije Naziv županije
I. Zagrebačka
II. Krapinsko-zagorska
III. Sisačko-moslavačka
IV. Karlovačka
V. Varaždinska
VI. Koprivničko-križevačka
VII. Bjelovarsko-bilogorska
VIII. Primorsko-goranska
IX. Ličko-senjska
X. Virovitičko-podravska
XI. Požeško-slavonska
XII. Brodsko-posavska
XIII. Zadarska
XIV. Osječko-baranjska
XV. Šibensko-kninska
XVI. Vukovarsko-srijemska
XVII. Splitsko-dalmatinska
XVIII: Istarska
XIX. Dubrovačko-neretvanska
XX. Međimurska
XXI. Grad Zagreb

19
Županijske institucije
Upravni odjeli županija nadležni za poslove zaštite okoliša, održivog razvoja, prostorno
uređenje, gradnju i komunalne djelatnosti prikazani su u slijedećoj tablici.
Tablica 2.3 Upravni odjeli županija

Upravni odjeli županija Info
Zagrebačka županija
Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša
Odsjek za zaštitu okoliša
Ulica grada Vukovara 72/V, 10 000 Zagreb
Krapinsko – zagorska županija
Upravni odjel za zaštitu okoliša prostor-zastita@kr-zag-zupanija.hr
Magistratska 1, 49 000 Krapina
Sisačko – moslavačka županija zastita-okolisa@smz.hr
Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode
Trg Bana Jelačića 6, 44 000 Sisak
Karlovačka županija
prostorno-uredjenje@kazup.hr
Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša
Pododsjek za zaštitu okoliša
Antuna Nemčića 5, 48 000 Koprivnica
Varaždinska županija okoliš@varazdinska-zupanija.hr
Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo komunal@varazdinska-zupanija.hr
Franjevački trg 7, 42 000 Varaždin
Koprivničko – križevačka županija
info@kckzz.hr
Pododsjek za zaštitu okoliša
Bjelovarsko – bilogorska županija
Upravni odjel za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu
Ante Starčevića 8, 43 000 Bjelovar
Primorsko – goranska županija graditeljstvo@pgz.hr
Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša
Riva 10, 51 000 Rijeka
Ličko – senjska županija
Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te
komunalno gospodarstvo
Odsjek zaštite okoliša i prirode, te komunalnog gospodarstva
Kralja Zvonimira 8, 53 220 Otočac
Virovitičko – podravska županija
Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne graditeljstvo@vpz.hr
poslove i zaštitu okoliša
Trg Ljudevita Patačića 1, 33 000 Virovitica
Požeško – slavonska županija
Upravni odjel za gospodarstvo i graditeljstvo
Županijska 7, 34 000 Požega
Brodsko – posavska županija
Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša bpgraditeljstvo@bpzupanija.htnet.hr
Petra Krešimira IV br. 1, 35 000 Slavonski Brod
Zadarska županija
Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne
poslove
Božidara Petranovića 8, 23 000 Zadar
Osječko – baranjska županija
graditeljstvo@obz.hr
Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
okolis@obz.hr
Europska avenija 11, 31 000 Osijek
Šibensko – kninska županija okoliš.komunaln@sibensko-kninska-
Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove zupanija.hr
Trg Pavla Šubića I 2, 22 000 Šibenik
Vukovarsko – srijemska županija prostorno.vu@udu-vsz.hr

20
Županijska 11, 32 000 Vukovar
Splitsko – dalmatinska županija

Upravni odjel za zaštitu okoliša splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr
Domovinskog rata 2, 21 000 Split, sjedište Bihaćka 1
Istarska županija
Upravni odjel za održivi razvoj odrzivi.razvoj@istra-istria.hr
Flanatička ulica 29, 52 100 Pula
Dubrovačko – neretvanska županija
Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne djelatnosti
Gundulićeva poljana 1, 20 000 Dubrovnik
Međimurska županija
R. Boškovića 2, 40 000 Čakovec
Grad Zagreb
Odjel za zaštitu okoliša, gospodarenje otpadom, vode i vodno
gospodarstvo
Odsjek za održivi razvoj okoliša
Ul. Grada Vukovara 56a, 10 000 Zagreb
Tablica 2.4 Županijske lučke uprave

ŽUPANIJSKE LUČKE UPRAVE tel/fax
Lučka uprava Županije zadarske 023 250 564
23000Zadar,Liburnska obala 6 lucka-uprava@zd.t-com.hr
Lučka uprava Županije šibensko-kninske 022 219 852/022 219 863
22 000 Šibenik, Drage 14 info@cpa-sibenik-knin.hr
Lučka uprava Županije splitsko-dalmatinske 021 339-825/021 339-826
21000 Split, Prilaz braće Kaliterne 10 lucka-uprava-sdz@st.t-com.hr
Lučka uprava Županije dubrovačko-neretvanske 020 322 045/020 322 045
20000 Dubrovnik, Zlatarska 3 lucka-uprava-dnz@st.t-com.hr
052 757 176/052 743 266
Lučka uprava UMAG-NOVIGRAD
lucka-uprava-umag novigrad@pu.t-
52470 Umag,Obala J. B. Tita 3
com.hr
Lučka uprava PULA 052 383 160/052 383 162
52000 Pula, Kandlerova 42 info@luckauprava-pula.hr
Lučka uprava RABAC 052 872 160/052 872 160
52221 Rabac,Obala m. Tita 37 lu-rabac@pu.t-com.hr
Lučka uprava ROVINJ 052 814 166/052 814 166
52210 Rovinj, Ulica Carera 15 lucka.uprava.rovinj@pu.t-com.hr
Lučka uprava POREČ 052 453 497/052 453 497
52440 Poreč, Obala m. Tita 6 lucka-uprava-porec@pu.t-com.hr
051 244 780/051 244 409
Lučka uprava NOVI VINODOLSKI
lucka-uprava-novi-vinodolski@t-
51250 Novi Vinodolski, Ob. kneza Branimira 3
com.hr
051 241 577/051 241 577
Lučka uprava CRIKVENICA
ured-grada@grad-crikvenica.t-
51260 Crikvenica,Tomislavova 80
com.hr
Lučka uprava BAKAR-KRALJEVICA 051 281 122/051 283 055
51221 Kraljevica, Frankopanski trg 1 lu-bakar-kraljevica@ri.t-com.hr
Lučka uprava OPATIJA-LOVRAN 051 271 797/051 271 797
51410 Opatija, Viktora Cara Emina 3 lu.opatija@ri.t-com.hr
Lučka uprava KRK 051 220 165/051 880 072
51500 Krk, Trg bana Jelačića 5 lucka-uprava-krk@ri.t-com.hr
Lučka uprava CRES
051 572 111/051 573 021
51557Cres,Creskog statuta 15
Lučka uprava MALI LOŠINJ 051 232 020/051 520 309
51550 Mali Lošinj, Priko 64 lucka.malilosinj@inet.hr
Lučka uprava RAB 051 725 938/051 725 938
51280 Rab, Biskupa Draga 2 lucka-uprava-rab@iskon.hr

21
Lučka uprava SENJ 053 884 660/053 884 659
53270 Senj, Obala kralja Zvonimira 12 lucka-uprava-senj@gs.t-com.hr
Lučka uprava NOVALJA 053 663 230/053 663 230
53291 Novalja, Zvonimirova 26 lucka.uprava.novalja@gs.t-com.hr
Lučka uprava KORČULA
020 715 241/020 715 279
20 260 Korčula, Trg Petra Šegedina 7
020 324 814/020 324 815
Lučka uprava DUBROVNIK
zupanijska.lucka.uprava@du.t-
20 000 Dubrovnik, Cvjete Zuzorić 3
com.hr
Lučka uprava VELA LUKA
020 813 520/020 813 526
20 270 Vela Luka, Obala 2
Istarska županija, Upravni odjel za održivi razvoj, Odsjek za pomorstvo,
www.istra-istria.hr
promet i veze
Primorsko-goranska županija, Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze www.pgz.hr
Ličko-senjska županija, Ispostava županijskog ureda Novalja, Senj i

www.licko-senjska.hr
Karlobag obavljaju pomorske administrativne poslove
Zadarska županija, Upravni odjel za turizam i pomorstvo www.zadarska-zupanija.hr
Šibensko-kninska županija, Upravni odjel za pomorstvo, promet i otočni
www.sibensko-kninska-zupanija.hr
razvoj
Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za pomorstvo www.dalmacija.hr
Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za poduzetništvo,

www.edubrovnik.org
pomorstvo i turizam
Tablica 2.5 Lučke uprave

Lučka uprava Info
Državna Lučka uprava Rijeka www.portauthority.hr
Državna Lučka uprava Zadar www.port-authority-zadar.hr
Državna Lučka uprava Šibenik www.lukasibenik.hr
Državna Lučka uprava Split www.portsplit.com
Državna Lučka uprava Ploče www.port-authority-ploce.hr
Državna Lučka uprava Dubrovnik www.portauthority.hr
Javna ustanova Lučka uprava Vukovar http://www.port-authority-vukovar.hr
Javna ustanova Lučka uprava Osijek http://www.port-osijek.hr
Javna ustanova Lučka uprava Slavonski Brod http://www.lucka-uprava-brod.hr
Javna ustanova Lučka uprava Sisak http://www.luckaupravasisak.hr
2.1.2 Međunarodna razina
2.1.2.1 Proces pristupanja RH Europskoj uniji
Nakon što je Hrvatski sabor 18. prosinca 2002. godine usvojio Rezoluciju o pristupanju
Republike Hrvatske Europskoj uniji, Hrvatska je u Ateni 21. veljače 2003. godine podnijela
zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. U travnju 2003. Vijeće ministara EU dalo je Europskoj
komisiji mandat da izradi mišljenje o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvom. U listopadu
2003. godine Vlada Republike Hrvatske uručila je Europskoj komisiji odgovore na Upitnik sa
4560 postavljenih pitanja. Europska je komisija 20. travnja 2004. godine donijela pozitivno
mišljenje o zahtjevu Republike Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj uniji i
predložila otvaranje pristupnih pregovora.Na summitu u Bruxellesu 18. lipnja 2004. godine
Europsko je vijeće Republici Hrvatskoj dodijelilo status kandidata za članstvo u Europskoj
uniji, a u skladu sa zaključcima sastanka Europska je komisija 6. listopada 2004. objavila
Pretpristupnu strategiju za Hrvatsku kojom se pojašnjavaju pojedinosti priprema i uvjeta za
stjecanje punopravnog članstva. Suglasje svih parlamentarnih stranaka o punopravnom

22
članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji potvrđeno je usvajanjem Zajedničke izjave
svih parlamentarnih stranaka o početku pregovora Republike Hrvatske i Europske unije u
prosincu 2004., kao i u siječnju 2005. godine usvajanjem Deklaracije o temeljnim načelima
pregovora za punopravno članstvo u EU (2005.), zatim Izjave Hrvatskoga sabora i Vlade RH
o zajedničkom djelovanju u procesu pregovora za članstvo u EU te Odlukom o osnivanju
Nacionalnog odbora. Na sjednici Vijeća ministara Europske unije 16. ožujka 2005. u
Bruxellesu doneseni su Zaključci (Council Conclusions) kojima se usvaja Pregovarački okvir
za Republiku Hrvatsku (Negotiation Framework - Luxembourg, 3. listopada 2005.).
Bilateralnom Međuvladinom konferencijom EU-Hrvatska 3. listopada 2005. svečano su
otvoreni pristupni pregovori za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Detaljnije na
http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=385.
2.1.2.2 Europsko vijeće
Europsko vijeće (European Council) čini sastavni dio Unije, no nema oblik formalne institucije.
Ono utjelovljuje praksu okupljanja predsjednika država ili vlada svih država članica EU-a od
sredine 70-ih godina nadalje, te uobičajeno zasjeda u dvodnevnom foruma na kojem se javno
iznose opći zaključci i odluke. Na sastancima Europskog vijeća (danas se u prosjeku
održavaju tri do četiri puta godišnje), koji se zbog visokih dužnosničkih funkcija njegovih
članova još nazivaju europski sastanci na vrhu ili europski summiti, usklađuju se opća
stajališta država članica te određuju glavne političke smjernice i ciljevi budućeg razvoja Unije.
Europsko vijeće je, dakle, forum na kojem se predstavljaju značajne političke inicijative, ali i
određuje smjer i dinamika integracije te mijenjaju i dopunjavaju osnivački ugovori. Također,
Europsko vijeće dogovara promjene u strukturi EU-a kroz višemjesečne pregovore koji se
odvijaju u vidu međuvladinih konferencija (Intergovernmental Conference, IGC). Nadalje,
Europsko vijeće rješava probleme Unije na općoj razini - za razliku od Vijeća EU koje je po
svojoj prirodi sektorsko i u tom smislu uže ograničeno na određeno područje aktivnosti Unije,
Europsko je vijeće prikladno mjesto za pregovore ‚u paketu‚, a ima važnu ulogu i u
predstavljanju Unije u vanjskim odnosima. Konačno, značaj Europskog vijeća jest i u
simbolici političkog vodstva Unije, budući da je okupljanje, danas čak 27 visokih
predstavnika europskih država na jednom mjestu na kojem se načelno usuglašavaju
pojedinačni nacionalni interesi sa zajedničkim interesima Unije, događaj koji daje širok
politički legitimitet procesu europske integracije. Više na:
http://cc.msnscache.com/cache.aspx?q=vije%c4%87e+za+okoli%c5%a1&d=74548853345932&m
kt=hr-HR&setlang=hr-HR&w=4563c213,b07af6b0
2.1.2.3 Europska komisija (EK)
Europska komisija (European Commission, EC) jedna je od pet najvažnijih institucija Unije.
Čine je 20 članova i predsjednik koji djeluju neovisno o svojim vladama, a u skladu s
interesima Unije. Komisija priprema zakonske prijedloge o kojima odlučuje Vijeće Europske
unije, primjenjuje načela zajedničkih politika Unije i nadgleda njihovu provedbu te nadzire
primjenu europskoga prava i dodjelu proračunskih sredstava. Detaljnije o Europskoj komisiji
može se vidjeti na slijedećim linkovima http://ec.europa.eu/index.htm i
http://ec.europa.eu/environment/water/index_en.htm.

23
2.2. ZNANSTVENI OKVIR
2.2.1. Nacionalna razina
Edukacijsko - znanstvene institucije u Republici Hrvatskoj
Sveučilište u Zagrebu
- Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek
(http://www.biol.pmf.hr/)
- Fakultet prometnih znanosti (www.fpz.hr)
- Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (www.fesb.hr)
- Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
(http://www.rgn.hr/)
- Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
- Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Sveučilište J.J. Strossmayera Osijek, Odjel za biologiju (http://www.unios.hr/)
Sveučilište u Dubrovniku (www.unidu.hr)

- Odjel za pomorstvo
- Institut za more i priobalje (www.imp-du.com)
Sveučilište u Splitu (www.unist.hr)

- Sveučilišni studijski centar za studije mora u Splitu (www.o-more.unist.hr)
- Pomorski fakultet (www.pfst.hr)
- Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (www.fesb.hr)
Sveučilište u Rijeci (www.uniri.hr)

- Pomorski fakultet (www.pfri.hr)
- Tehnički fakultet, Zavod za brodogradnju i inženjerstvo morske tehnologije
(www.riteh.hr)
Sveučilište u Zadru (www.unizd.hr)

- Odjel za promet i pomorstvo
Geotehnički fakultet, Varaždin (http://www.gfv.hr:8080/index.html)
Znanstveno - istraživačke institucije u RH
Institut za oceanografiju i ribarstvo
Institut za oceanografiju i ribarstvo je znanstvena ustanova za istraživanje mora. Znanstvena

djelatnost obuhvaća gotovo sve aspekte istraživanja mora: fizikalni, kemijski, biološki,
geološki i ribarstveni. U 77-godišnjoj aktivnosti znanstveni djelatnici Instituta su publicirali
preko 1700 znanstvenih i stručnih radova u domaćim i svjetskim časopisima i knjigama.
Radovima su obuhvaćeni ekspedicijski izvještaji, hidrografske studije, dinamička svojstva
ekosistema,opis flore i faune, ekološka istraživanja, posebno primarna i sekundarna
produkcija, ribarstvena istraživanja, unapređenje ribarstva i umjetni uzgoj, odnos Jadrana i
Mediterana, odnos obalnog i otvorenog mora,kao i utjecaj djelovanja čovjeka na more.

24
Pored temeljnih i primijenjenih istraživanja Jadranskog mora Institut obavlja obrazovnu i
kulturnu djelatnost,te pruža stručne usluge zainteresiranim korisnicima, čijim je načinom i
obimom suglasno Ministarstvo znanosti i tehnologije.
Institut može u skladu s razvojem znanosti i gospodarskim prilikama razvijati i druge
djelatnosti kao što su: monitoring živih bogatstava, monitoring kakvoće mora, uzgoj mlađi,
održavanje akvarija, formiranje znanstvenih zbirki, organiziranje studentskih tečajeva i
predavanja iz oceanografije i ribarstva i sl. koje su po svojoj prirodi u svezi s temeljnom
djelatnošću Instituta. Više na www.ior.hr.
Hrvatski hidrografski institut
Hrvatski hidrografski institut obavlja znanstveno-istraživačke, razvojne i stručne radove

vezane uz sigurnost plovidbe Jadranom, hidrografsko- geodetsku izmjeru Jadrana, marinsku
geodeziju, projektiranje i izradu pomorskih karata i nautičkih publikacija, oceanološka
istraživanja, istraživanje geologije podmorja, te izdavačko- tiskarske poslove.Institut je
ovlašten za razvoj službe sigurnosti plovidbe na Jadranu, u skladu s preporukama:-
Međunarodne hidrografske organizacije (IHO), - Međunarodne pomorske organizacije
(IMO), - Međunarodnog udruženja uprava pomorske signalizacije (IALA), a u suradnji s
Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskom ratnom mornaricom, Lučkim
kapetanijama, Ustanovom za održavanje pomorskih plovnih putova, te hidrografskim
institutima pomorskih zemalja svijeta. Više na www.hhi.hr.
Hrvatski geološki institut, Zagreb
Hrvatski geološki institut je istraživački institut u području geoznanosti i geološkog

inženjerstva u Republici Hrvatskoj. Geološki podaci predstavljaju temelj za rješavanje mnogih
projekata od nacionalnog značaja kao što su opskrba pitkom vodom, zaštita voda i tala,
izgradnja prometne infrastrukture, urbanističko planiranje, definiranje rezervi mineralnih
sirovina i zaštite okoliša. Više na http://www.hgi-cgs.hr/new/index.html.
Institut Ruđer Bošković, Zagreb
Institut Ruđer Bošković najveći je nacionalni istraživački institut u području prirodnih

znanosti i tehnologije. U multidisciplinarnom okruženju Institita više od 500 znanstvenika i
studenata radi na problemima iz eksperimentalne i teorijske fizike, fizike i kemije materijala,
organske i fizičke kemije, biokemije, molekularne biologije i medicine, istraživanja mora i
okoliša, računarstva i elektronike.
U Hrvatskoj IRB predstavlja nacionalnu ustanovu posvećenu istraživanju, visokom
obrazovanju i podršci akademskoj zajednici, tijelima državne i lokalne uprave, te industriji
koja se temelji na tehnologiji. U okviru Europske Unije, IRB je dio Europskog istraživačkog
područja European Research Area. IRB surađuje s mnogim institutima i sveučilištima u
svijetu, s kojima dijeli zajedničke vrijednosti i vizije.
Ciljevi IRB-a su: Kvaliteta istraživanja
IRB teži znanstvenoj izvrsnosti i promovira tržišno orijentirana inter-disciplinarna
istraživanja, korištenjem modernih eksperimentalnih postrojenja, informacijskih i računalnih
resursa. U provođenju istraživanja koriste se moderni principi vođenja i gospodarenja.
Nastava: IRB provodi specijalističke tečajeve i daje značajan doprinos u provođenju nastave
na Hrvatskim sveučilištima.
Transfer znanja: IRB teži partnerskom odnosu sa industrijom s ciljem promoviranja, prijenosa
i primjene vlastitih rezultata u novim proizvodima, tehnikama i procesima.
Društvena uloga: IRB prepoznaje svoju ulogu u društvu učešćem i vođenjem projekata
važnih za dobrobit društva u cjelini.

25
Više na www.irb.hr.
Zavod za istraživanje mora, Rovinj
Centar za istraživanje mora (CIM) Instituta ‚Ruđer Bošković‛ interdisciplinarni je istraživački

centar čija je djelatnost usmjerena na osnovna i primijenjena oceanografska istraživanja koja
uključuju slijedeća područja:
Procese i dinamiku u i među trofičkim razinama (primarna i sekundarna
proizvodnja, ciklus osnovnih i biogenih elemenata)
Ispitivanje dinamike vodenih masa
Floru, faunu i životne zajednice (taksonomija, ekologija i zajednice organizama u
prirodnoj i zagađenoj sredini)
Ekološka, fiziološka i genetska istraživanja morskih organizama i učinci zagađenja
Praćenje zagađenja i kakvoće mora
Ispitivanje eutrofikacije
Više na www.cim.irb.hr.
Institut za more i priobalje, Dubrovnik
Djelatnosti Instituta su temeljna i primijenjena istraživanja prirodnih značajki Jadranskoga

mora i priobalja, a posebno istraživanja strukture i procesa u ekosustavima, korištenje i
interpretacija znanstvenih informacija za potrebe razvoja, unapređenje suradnje istraživača sa
sličnim ustanovama i znanstvenim skupinama u zemlji i inozemstvu, obrazovanje i kulturna
djelatnost, te pružanje stručnih usluga zainteresiranim korisnicima. Znanstvenici Instituta
predavači su na Sveučilištu u Dubrovniku, te na dodiplomskim, poslijediplomskim i
doktorskim studijima na drugim sveučilištima u zemlji i u inozemstvu. Institut, u skladu s
razvojem znanosti i gospodarskim prilikama, razvija i druge djelatnosti, kao što su:
monitoring živih bogatstava u moru i na kopnu, monitoring kakvoće mora, eksperimentalni
uzgoj biljnih i životinjskih vrsta u svrhu stjecanja fundamentalnih spoznaja i provjera
odvijanja prirodnih procesa, održavanje i popularizaciju akvarija, održavanje i popularizaciju
Botaničkog vrta na Lokrumu, formiranje znanstvenih i stručnih zbirka, te organiziranje
tečajeva i predavanja koja su po svojoj prirodi u svezi s njegovom temeljnom djelatnošću.
Institut ima dopusnicu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH za
obavljanje poslova zaštite okoliša: izradbu studija utjecaja na okoliš, izradbe stručnih
podloga, te obavljanje monitoringa. Više na http://www.imp-du.com.
2.2.2.1 Međunarodni centri znanja i obrazovanja
International Water History Association, IWHA
Međunarodna udruga povijesti voda (The International Water History Association, IWHA) je
multidisciplinarna organizacija čiji interes obuhvaća sve poglede povijesti voda. Svrha IWHA
je:
- Razvijanje snažnijeg odnosa između osoba koje se bave poviješću voda i
upravitelja voda, inženjera, projektanata te drugih stručnjaka
- Razvijanje javne svijesti o ulozi voda u svjetskoj povijesti i promicanje
sudjelovanja javnosti u rješavanju pitanja vodnih resursa.
Više na http://www.iwha.ewu.edu/.

26
International Water Association, IWA
Međunarodna udruga voda (The International Water Association, IWA) ima korijene u
dvjema snažnim udrugama kao što su Međunarodna udruga za zalihe voda (IWSA) i
Međunarodna udruga za kakvoću voda (IAWQ). Međunarodna udruga voda ima viziju
udružiti stručnjake na području voda širom svijeta kako bi vodili razvoj efektivnog i održivog
pristupa upravljanju vodama. Međunarodna udruga voda osnivatelj je Vijeća svjetskih voda
(World Water Council) te je zajedno sa Svjetskim udruženjem za vode (Global Water
Partneship) i Suradničkim vijećem za vodoopskrbu i sanaciju (Water supply & sanation
collaborative council). IWA je osnivač International Water Associations Liaison Committee
(IWALC), međunarodna organizacija čija je djelatnost vezana uz vode. IWA surađuje sa
Svjetskom bankom i Svjetskom zdravstvenom organizacijom, kao i s brojnim agencijama UN-
a (UNEP, UNDP, UNESCO) uključenim u vodne projekte i projekte javnog zdravstva.
KeyWater LATEST NEWS
KeyWATER je neovisna, nekomercijalna inicijativa obrazovne mreže naziva Europska

tematska mreža obrazovanja i podučavanja (European Thematic Network of Education and
Training, ETNET21) te je djelomično sponzorirana kroz projekte Europske komisije. LATEST
NEWS – Newsflash Europe je elektroničko glasilo koje obuhvaća teme obrazovanja i
usavršavanja u području voda, koje uređuje Međunarodna organizacija projektiranja i
istraživanja hidraulike (the International Association of Hydraulic Engineering and Research,
IAHR, IAHR web stranica). Oboje su pokrenute na Svjetski dan voda 22. ožujka 1999.
International Association of Theoretical and Applied Limnology
Međunarodna udruga teorijske i primijenjene limnologije (The International Association of

Theoretical and Applied Limnology, Societas Internationalis Limnologiae, SIL) promiče i
razmjenjuje nova saznanja u nastajanju između limnologa kako bi se unaprijedilo
razumijevanje kopnenih vodenih ekosistema i upravljanje istima.
Water Supply and Sanitation technology Platform, WSSTP
Tehnološki program vodopskrbe i odvodnje (Water Supply and Sanitation technology

Platform, WSSTP) jedan je od tehnoloških programa utvrđenih Europskom tehnološkom
akcijskim planom za okoliš (European Environmental Technology Action Plan, ETAP) kojeg
je usvojila Europska komisija 2004. g. To je europska inicijativa otvorena svim zainteresiranim
skupinama uključenima u pitanja europske vodoopskrbe i odvodnje te krajnjim korisnicima.
Sudionici rade na donošenju dokumenata u vezi vodne industrije Europe, uključujući
strateške programe istraživanja i implementacijski plan za kratko (2010), srednje (2020) i
dugoročno razdoblje (2030). Rad se odvija kroz pet radnih grupa.
Freshwater Biological Association, FBA
Udruga za biologiju kopnenih voda (Freshwater Biological Assocation, FBA) je međunarodna

dobrotvorna i neovisna organizacija. Cilj joj je promicanje istraživanja biologije kopnenih
voda putem znanstvenih susreta, publikacija, istraživanja i stručnih savjetovanja. Tiska
izdanja ključeva za određivanje vrsta slatkovodnih organizama te drugu stručnu literaturu.
Posjeduje jednu od najbogatijih knjižnica sa tematikom kopenenih voda. FBA organizira
znanstvene o europskim kopnenim vodama (SEFS; SEFS3, SEFS4, SEFS5).

27
Ostale organizacije:
- The Chartered Institution of Water and Environmental Management,
CIWEM (http://www.ciwem.org/about/mission.asp)
- European Cooperation in Science and Technology, COST
(http://www.cost.esf.org/)
DHI Water & Environment
(http://www.dhi.us/)
- European Groundwater and Contaminated Land Information System,
EUGRIS (http://www.eugris.info/)
- Global Biodiversity Information facility, GBIF
(http://www.gbif.org/)
- The International Association for the promotion of Co-operation with
Scientists, INTAS (http://www.intas.be/)
2.3. ADMINISTRATIVNI OKVIR
U ovom poglavlju navedene su sve vladine i nevladine organizacije i institucije/agencije koje

se bave okolišem, na četiri razine:
- Lokalna i područna (regionalna) samouprava
- Regionalna ili područna razina/samouprava
- Nacionalna/državna razina
- Međunarodna razina.
Državna i regionalne razina u Republici Hrvatskoj prikazana je na slijedećoj slici.
Vlada Republike Hrvatske
Državna
razina
Ministarstva
Uredi državne uprave

Regionalna
razina
Uprava i samouprava
Slika 2.2.Struktura državne uprave

28
Državne i javne organizacije
Agencija za zaštitu okoliša, AZO
Agencija za zaštitu okoliša je nezavisna javna ustanova. Vlada RH osnovala je uredbom

Agenciju za zaštitu okoliša u lipnju 2002. godine kao centralnu ustanovu za prikupljanje i
objedinjavanje podataka o okolišu na razini države, obrađivanje podataka, vođenje baza
podataka o okolišu, praćenja stanja okoliša i izvješćivanje o okolišu. Sukladno Zakonu o
zaštiti okoliša NN 110/07 članak 37. djelatnost Agencije obuhvaća osobito:
- Uspostavu, razvoj, vođenje i koordinaciju jedinstvenog informacijskog
sustava zaštite okoliša u Hrvatskoj
- Prikupljanje i objedinjavanje podataka i/ili informacija o okolišu
- Vođenje ogovarajućih baza podataka o okolišu
- Praćenje i izvješćivanje o stanju okoliša
- Praćenje i izvješćivanje o utjecaju okoliša na zdravlje
- Obavljanje stručno-savjetodavnih poslova pri određivanju sadržaja,
metodologije i načina praćenja stanja okoliša i vođenja jedinstvenog
informacijskog sustava zaštite okoliša
- Pripremu podataka za izradu dokumenata i izvješća u vezi sa zaštitom
okoliša i održivim razvitkom
- Izradu stručnih podloga za izradu odnosno suradnju na izradi dokumenata
održivog razvitka i zaštite okoliša te izvješća koja se daju u vezi s provedbom
tih dokumenata
- Izradu Izvješća o stanju okoliša
- Izradu Nacionalne liste pokazatelja
- Suradnju s tijelima državne uprave, upravnim odjelima županije, upravnim
odjelima Grada Zagreba, upravnim odjelima velikog grada, grada i općine,
pravnim osobama s javnim ovlastima i drugim osobama, međunarodnim
tijelima, institucijama i udrugama na izradi i realizaciji projekata i programa
zaštite okoliša
- Provođenje odnosno sudjelovanje u provedbi međunarodnih ugovora i
sporazuma iz područja zaštite okoliša kojih je Država stranka, u dijelu koji se
odnosi na izvješćivanje prema preuzetim obvezama
- Sudjelovanje u projektima i programima iz područja zaštite okoliša koji se
provode na temelju međunarodnih ugovora, po ovlasti Ministarstva
- Osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o okolišu, kojima raspolaže i
koje nadzire.
Agencija je središnje informacijsko tijelo Države za koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje
Europske komisije o provedbi pojedinih propisa zaštite okoliša te provodi tu koordinaciju
izvješćivanja i izvješćivanje. Surađuje s Europskom agencijom za okoliš i izvješćuje u skladu
sa zahtjevima Europske informacijske i promatračke mreže (EIONET). Više na www.azo.hr.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, HZJZ
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) je krovna javnozdravstvena ustanova na državnoj

razini u aktivnostima vezanim za promociju i poboljšanje zdravstvenog stanja pučanstva,
koja koordinira rad 21 županijskih zavoda za javno zdravstvo međusobno povezanih u
jedinstvenu javnozdravstvenu mrežu. HZJZ svoju javnozdravstvenu aktivnost provodi kroz

29
rad nekoliko službi unutar Zavoda: Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti, Služba za
epidemiologiju kroničnih, nezaraznih bolesti, Služba za mikrobiologiju, Služba za
zdravstvenu ekologiju; Služba za školsku medicinu, te Služba za socijalnu medicinu i
zdravstvenu statistiku. Temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03), Zakona o
službenoj statistici (NN 103/03) i slijednog Programa statističkih istraživanja Republike
Hrvatske, HZJZ je glavni nositelj službene statistike u zdravstvu. U tom smislu, HZJZ
prikuplja, obrađuje i objavljuje podatke u godišnjem Hrvatskom zdravstveno-statističkom
ljetopisu iz područja primarne zdravstvene zaštite, hospitalizacija i polikliničko-konzilijarne
djelatnosti, te kontinuiranog monitoringa zdravstvene ispravnosti namirnica, predmeta opće
uporabe i vode za piće. U ljetopisu su sadržani najvažniji podaci i pokazatelji o radu
zdravstvenih službi u sustavu zdravstva, kao i pokazatelji o zdravstvenom stanju hrvatske
populacije i odabranih populacijskih skupina. Zdravstveni pokazatelji ne samo što ukazuju
na aktualno stanje i omogućavaju praćenje kretanja pojedinih sastavnica, već su nužni za
ocjenu funkcioniranja i učinkovitosti zdravstvenog sustava i temelj su procesa planiranja
programa, mjera i intervencija u području zdravstva na lokalnoj i nacionalnoj razini, te izrade
odgovarajuće legislative . Zbog svega navedenoga, HZJZ ima savjetodavnu funkciju pri
Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Poštujući državne obveze i međunarodne zahtjeve,
HZJZ kontinuirano provodi i razmjenu informacija s međunarodnim institucijama kao što su
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Međunarodna organizacija rada (ILO), Ured za
droge i kriminal (UNODC), Fond za djecu Ujedinjenih naroda (UNICEF) i dr. U tijeku je
proces harmonizacije hrvatske zdravstvene statistike s preporukama i zahtjevima
EUROSTAT-a i Uprave za zdravstvo Komisije Europske Unije. Hrvatski zavod za javno
zdravstvo raspolaže respektabilnim bazama podataka kao i specifičnim javnozdravstvenim
registrima. Razvojni izazovi usmjereni su prema sudjelovanju u informatizaciji cjelokupnog
zdravstvenog sustava, pripremi prijedloga novih programa obrade podataka, standardizaciji
u izviješćavanju i edukaciji zdravstvenog osoblja u svrhu dobivanja pouzdanih i kvalitetnih
zdravstvenih pokazatelja.
Državni hidrometeorološki zavod, DHMZ
Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske djeluje na temelju Zakona o obavljanju

poslova hidrometeorološke službe u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj (NN 14/78) u kojem
su navedena osnovna meteorološke i hidrološke djelatnosti motrenja (mjerenja i opažanja), te
prikupljanja meteoroloških i hidroloških podataka za potrebe proučavanja vremenskih,
klimatskih i hidroloških prilika, za prognoze i upozorenja mogućih izvanrednih prilika –
jednom rječju praćenje vremena i klime te stanja voda. Ovo se u cijelom svijetu provodi na
istovjetan način radi usporedivosti i iskoristivosti meteoroloških i hidroloških podataka i
proizvoda. To područje uređuje Svjetska meteorološka organizacija (World Meteorological
Organization, WMO) svojim preporukama, uputama i tehničkom regulativom.
Republika Hrvatska je preko Državnog hidrometeorološkog zavoda članica Svjetske
meteorološke organizacije od 08. studenog 1992. godine. Republika Hrvatska također preko
Državnog hidrometeorološkog zavoda sudjeluje u radu mnogih organizacija i programa.
Više na http://www.dhmz.htnet.hr/index.php.
Državni zavod za statistiku, DZS
Zavod djeluje temeljem Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.), a redovita statistička
istraživanja provodi na temelju Programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2008. –
2012. (NN, br. 65/08.), u koji su uključena i druga ministarstva i institucije koje zajedno sa
Zavodom čine sustav službene statistike.Godišnjim provedbenim planovima određuje se
naziv, periodičnost, sadržaj, obuhvat, metoda provedbe, teritorijalno obilježje, rokovi te

30
usklađenost pojedinih statističkih istraživanja s nacionalnim i međunarodnim standardima.
Više na http://www.dzs.hr/.
Državni zavod za zaštitu prirode, DZZP
Državni zavod za zaštitu prirode je središnja ustanova koja obavlja stručne poslove zaštite
prirode u Hrvatskoj. Osnovan je Uredbom Vlade Republike Hrvatske 30. listopada 2002.
godine , a započeo je sa radom u rujnu 2003. god. Državni zavod za zaštitu prirode provodi
niz aktivnosti koje imaju za cilj kvalitetnim stručnim radom dugoročno osigurati očuvanje i
unaprjeđenje zaštite prirode u Hrvatskoj. Više na http://www.dzzp.hr/.
Hrvatske vode
Hrvatske vode cjelovito upravljaju vodnim resursima Republike Hrvatske, na četiri vodna
područja koja obuhvaćaju jedan ili više slivova glavnih riječnih vodotoka ili njihovih dijelova,
koji čine prirodnu hidrografsku cjelinu, a to su:
vodno područje sliva Save
vodno područje slivova Drave i Dunava
vodno područje primorsko-istarskih slivova
vodno područje dalmatinskih slivova
Temeljne djelatnosti Hrvatskih voda kojima se, prema načelu održivoga razvoja, ostvaruje
cjelovito upravljanje vodama, su:
zaštita od štetnog djelovanja voda
korištenje voda
zaštita voda od onečišćenja i zagađenja
navodnjavanje
Djelatnost Hrvatskih voda, između ostaloga, je:
1. priprema nacrta Strategije upravljanja vodama, nacrta planova upravljanja
vodnim područjem i Plana upravljanja vodama te provođenje Plana
upravljanja vodama,
2. uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda,
3. upravljanje vodnim građevinama za osnovnu melioracijsku odvodnju,
4. korištenje voda – utvrđivanje zaliha voda, kontrola stanja zaliha voda,
5. zaštita voda – praćenje i utvrđivanje kakvoće voda, poduzimanje mjera za
sprečavanje i saniranje onečišćenja voda,
6. upravljanje javnim vodnim dobrom,
7. vođenje vodne dokumentacije i jedinstvenog informacijskog sustava voda,
izdavanje vodopravnih akata.
Više na http://www.voda.hr/Default.aspx.
Agencija za vodne putove
Agencija za vodne putove javna je ustanova čija osnivačka prava u ime Republike Hrvatske
ostvaruje Vlada Republike Hrvatske. Financijska sredstva za obavljanje djelatnosti Agencije
osiguravaju se u državnom proračunu i iz drugih izvora. Osnovana je 12. studenog 2003.
godine sa sjedištem u Zagrebu pod nazivom Agencija za plovne putove unutarnjih voda.
2005. godine otvoren je Ured Agencije u Vukovaru, gdje je kasnije preseljeno i sjedište
Agencije. Agencija 2007. mijenja naziv u Agencija za vodne putove. Pored središnjeg ureda u
Vukovaru Agencija djeluje i radi i u Slavonskom Brodu putem Ispostave, te ureda u Sisku i
Osijeku. Osnovne djelatnosti Agencije su:

31
izrada prijedloga srednjoročnog plana razvitka vodnih putova i luka
-
unutarnjih voda u dijelu koji se odnosi na vodne putove
- gradnja, tehničko unapređenje i prometno-tehnološka modernizacija vodnih
putova
- tehničko održavanje vodnih putova
- osposobljavanje vodnih putova i objekata sigurnosti plovidbe
onesposobljenih zbog elementarnih nepogoda
- osiguravanje funkcionalnosti Riječnih informacijskih servisa
- kontrola i nadzor stanja plovnog puta.
Više na http://www.vodniputovi.hr/Default.aspx.
Hrvatski registar brodova
HRB je neovisna, neprofitna, prema općem dobru usmjerena javna ustanova koja obavlja:
o klasifikaciju brodova
o statutarnu certifikaciju brodova u ime nacionalnih pomorskih uprava
o statutarnu certifikaciju pomorske opreme
o statutarnu certifikaciju plovila za razonodu
o certifikaciju sustava za upravljanje kakvoćom.
Sadašnji status HRB-a određen je Zakonom o Hrvatskom registru brodova (NN 81/96) i Statutom
HRB-a.
Unutar svojih osnovnih aktivnosti je ustanovio sustav Tehničkih pravila HRB-a koji obuhvaća
slijedeće grupe pravila:
o Pravila za klasifikaciju pomorskih brodova
o Pravila za tehnički nadzor (statutarnu certifikaciju) pomorskih brodova
o Pravila za baždarenje pomorskih brodova, brodica i jahti
o Pravila za tehnički nadzor kontejnera
o Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti
o Pravila za tehnički nadzor (statutarnu certifikaciju) brodova unutarnje plovidbe
o Pravila za baždarenje brodova i brodica unutarnje plovidbe.
Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova također propisuju relevantne zahtjeve
koji se odnose na sustave upravljanja sigurnošću i sigurnosne zaštite broda. Tehnička pravila
HRB-a redovito se ažuriraju i izdaju na hrvatskom i engleskom jeziku. Više na www.crs.hr.
Nevladine organizacije
Zelena akcija
Zelena akcija (ZA) je nevladino, nestranačko, neprofitno i dobrovoljno udruženje građana za

zaštitu okoliša, osnovano 1990.godine, sa sjedištem u Zagrebu. ZA je aktivno uključena u
problematiku zaštite okoliša na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Djelovanje ZA zasniva
se na radu volontera koje podržava mali profesionalni tim. Cilj djelovanja ZA je zaštita
okoliša i prirode, te promicanje održivog razvoja. Najveća pažnja pridaje se aktivnostima
usmjerenim na poticanje sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o okolišu i na poboljšanje
kvalitete života u Hrvatskoj. ZA nije povezana niti s jednom političkom strankom. ZA potiče
promjene kroz projekte, kampanje i nenasilne direktne akcije. Također proslijeđujemo
informacije iskustvo i stručnost u području zaštite okoliša drugim udrugama, pojedincima,
zajednicama i školama u Hrvatskoj i izvan nje. Zelena akcija je članica najveće mreže udruga
za zaštitu okoliša na svijetu Friends of the Earth i partner WWF-a u Hrvatskoj. Više na
http://www.zelena-akcija.hr/content/view/35/104/lang,hr/.
Hrvatsko društvo za zaštitu voda

32
Hrvatsko društvo za zaštitu voda je dobrovoljna, neprofitna udruga građana i pravnih osoba,
udruženih radi promicanja zaštite voda i drugih oblika gospodarenja vodama. Društvo je
osnovano 1979.g. kao prva udruga za zaštitu okoliša u ovom dijelu Europe. Osnovala ga je
grupa entuzijasta, u vremenima kada je djelatnost zaštite voda bila u začecima.
Aktivnost Hrvatskog društva za zaštitu voda je vrlo raznolika, od organizacije kongresa,
savjetovanja, predavanja, stručnih tribina, izdavačke djelatnosti, informiranja članova o svim
značajnim događanjima kod nas i u inozemstvu iz područja vodnog gospodarstva, legislative
i novih tehnologija. Posebna pažnja i pomoć pruža se manjim sredinama i udrugama koji ne
raspolažu dovoljno stručnim kadrom za rješavanje svojih problema.
Više na http://www.hdzv.hr/default.asp.
SUNCE - udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj
Udruga SUNCE osnovana je 1998 u Splitu, Hrvatska. Danas je Sunce najveća okolišna
nevladina organizacija na području Dalmacije. Glavni korisnici aktivnosti Sunca su građani
Splita i dalmatinske obale i otoka. Kroz partnerstvo s drugim organizacijama i institucijama
Sunce je također aktivno i na državnom te međunarodnom nivou. Glavni ciljevi Udruge su:
- Zaštita prirode i očuvanje okoliša kao temeljnih vrijednosti društva
- Upravljanje prirodnim resursima kroz primjenu odrednica održivog razvoja.
Više na http://www.sunce-st.org/.
Dravska liga
Program "Dravske lige" utemeljen je na ideji-dokumentu zaštite prirodnih vrijednosti; koje

uključuju zaštitu cjelokupne biološke i krajobrazne raznolikosti, a posebno zaštitu prirodnih
vrijednosti rijeke Drave i prostora uz rijeku. Dokument određuje pojam unapređenja i zaštite
okoliša, kao proces osposobljavanja ljudi da preuzmu kontrolu nad ponašanjem u okolišu, da
ga promijene i poboljšaju, intersektorskom suradnjom ustanova, stručnjaka, pojedinih osoba
ili grupa građana koji se bave, unapređenjem ekološke svijesti i ponašanjem pojedinaca i
zajednice. Program "Dravske lige" je rezultat suradnje nevladinih organizacija. Bazira se na
shvaćanju da je svaki pojedinac dio cjeline i odgovoran je za nju - cjelina za pojedinca i
pojedinac za cjelinu. Više na http://www.dravska-liga.hr/.
Ekološko društvo Žmergo
Ekološko društvo Žmergo je udruga osnovana 1994. godine, koja se bavi očuvanjem okoliša,
zaštitom prirode i promicanjem održivog razvitka. Pored osnovne ekološke djelatnosti
Žmergo se bavi alternativnom kulturnom djelatnosti povezanom s ekologijom, kao i zaštitom
prirodne i kulturne baštine. Smisao je djelovanja udruge u prepoznavanju aktualnih
ekoloških zbivanja, koje pomoću projekata i edukacijom primjenjuje u lokalnoj zajednici.
Više na http://www.opatija.hr/Default.aspx?art=45&sec=192.
Hrvatsko biološko društvo 1885
Hrvatsko biološko društvo je dobrovoljna izvanstranačka, neprofitna organizacija biologa

kojoj su glavni ciljevi:
- podupiranje znanstvenog i stručnog rada u području biologije
- briga za unapređenje nastave biologije na svim stupnjevima obrazovanja
- usvajanje najnovijih teorijskih i praktičnih tekovina na području biologije

33
- djelovanje na zaštiti i očuvanju prirode, biološke raznolikosti i čovjekova
okoliša
- promidžba biologije
- zastupanje interesa svojih članova (namještenja, položaj biologa u društvu i
sl.). Više na http://www.hbd1885.hr/.
Eko centar Caput Insulae Beli
Eko-centar Caput Insulae-Beli, u Belom, na otoku Cresu, istraživačko je edukacijski centar za

zaštitu prirode koji aktivno djeluje već od 1993. godine. Osnivač mu je dr.sc. Goran Sušić, koji
mu je otada i predsjednik. Registriran je kao nevladina, neprofitna udruga, a temeljna mu je
djelatnost integralna zaštita bjeloglavih supova - jedne od najugroženijih vrsta ptica u Europi,
kojima u našoj zemlji prijeti izumiranje, a koju provodimo kroz holistički pristup u zaštiti
prirodnog i kulturno-povijesnog nasljeđa otoka Cresa. Više na
http://www.supovi.hr/index.php?page=o_nama.
Udruga Zelena Istra
Udruga ‚Zelena Istra‛ – Associazione ‚Istria verde‛ je nevladina, nestranačka i neprofitna

udruga građana utemeljena 1995. godine. Misija udruge je zaštita okoliša i prirodnih
bogatstava te društvena pravednost. Više na http://www.zelena-istra.hr/?q=hr/node/297.
Ekološko društvo Zeleni Osijek
Ekološko društvo ‚Zeleni Osijek‛ je nevladina, neprofitna organizacija osnovana 1995. godine
s ciljem aktiviranja građana za zaštitu okoliša i unapređenje kvalitete življenja.Više na
http://www.zeleni-osijek.hr/misija.htm
2.3.2.1 Međunarodne organizacije za upravljanje rječnim slivovima
Dunavska komisija (DC)
Međunarodna organizacija dunavskih zemalja za plovidbu i prijevoz rijekom Dunav,

osnovana 1954. godine u Budimpešti s ciljem implementacije Konvencije o režimu plovidbe
na Dunavu, usvojene u Beogradu 1948. godine (Beogradska konvencija). Zemlje članice
Dunavske komisije su osnovale Pripremni odbor za reviziju Beogradske konvencije. Uloga
tajništva Dunavske komisije , kao izvršnog tijela je praćenje i ocjenjivanje svih aspekata
plovidbe Dunavom, priprema prijedloga u obliku preporuka kao i usklađivanje kopnene
plovidbe s međunarodnim standardima. Republika Hrvatska je punopravna članica od 1999.
godine.
Više na http://www.danubecom-intern.org/ENGLISH/SUMMARY.htm.
Savska komisija
Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (ISTBC)– Savska komisija osnovana je temeljem
Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save, potpisanog u Kranjskoj Gori 3. prosinca 2002. nakon
uspješno okončanih pregovora pod pokroviteljstvom Pakta o stabilnosti za jugoistočnu
Europu. Sporazum je stupio je na snagu 29. prosinca 2004. godine. Uz Okvirni sporazum
donesen je Protokol o režimu plovidbe (NN Međunarodni ugovori br. 6/04).

34
Glavne zadaće Savske komisije su:
- uspostava međunarodnog režima plovidbe na rijeci Savi i njenim pritokama
- uspostava održivog upravljanja vodama
- poduzimanje mjera za sprječavanje ili ograničavanje opasnosti, kao što su poplave,
opasnosti od leda, suše i incidenata koji obuhvaćaju supstance štetne po vodu, kao i
reduciranje ili eliminiranje njihovih nepovoljnih posljedica.
Provode se kroz :
- Usklađivanje razvoja zajedničkih/integriranih planova za sliv rijeke Save, kao što su Plan za
upravljanje slivom rijeke Save, Plan za upravljanje rizicima od poplava i Plan sigurnosti
- Usklađivanje uspostave integriranih sustava za sliv rijeke Save, kao što su GIS, RIS (Riječni
informacijski servisi) te Sustavi nadzora, predviđanja i ranog upozoravanja (za sprječavanje
nezgoda i nadzor te za zaštitu od poplava)
- Priprema i realizacija razvojnih programa i ostalih strateških dokumenata, provođenje i
koordinacija pripreme proučavanja i projekata
- Harmonizacija nacionalnih propisa s EU propisima
- Izrada dodatnih protokola za FASRB
- Međusobnu suradnju.
Na Dan rijeke Save predstavnici država stranaka Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save
potpisali su Protokol o sprječavanju onečišćenja voda uslijed plovidbe. Protokol je potpisan u
okviru drugog sastanka država stranaka Okvirnog sporazuma, čiji su potpisnice Slovenija,
Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija.
Cilj protokola je sprječavanje, nadzor i smanjenje onečišćenja koja uzrokuju plovila, uspostava
tehničkih zahtjeva za opremanje lučkih objekata i ostalih stanica za prihvat, informiranje,
izrada mjera za reagiranje u slučaju izlijevanja opasnih tvari te praćenje kakvoće voda. Više
na http://www.savacommission.org/organ/1.
Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav
Međunarodna organizacija za zaštitu rijeke Dunav (International Commission for the

Protection of the Danube River, ICPDR) sa sjedištem u Beču osnovana s ciljem povezivanja
podunavskih zemalja na ujednačavanju tehnološko-ekoloških standarda na rijeci Dunav i
njenim pritocima. Komisija broji 15 članica među kojima je i Republika Hrvatska. Tijekom
2007. godine usuglašavana je i potpisana Zajednička izjava o zaštiti rijeke Dunav i njenih
pritoka. Više na www.icpdr.org/.
Ekonomska komisija za Europu, Unutarnja plovidba, Odbor za kopneni promet
Osnovana kao dio OUN za razvoj Europe poslije II. Svjetskog rata. Od svog osnivanja 1947.
godine UNECE Odbor za unutarnju plovidbu čini okvir za međuvladinu suradnju i
koordiniranu akciju kako bi se olakšao međunarodni prijevoz, poboljšala sigurnost i zaštitio
okoliš. Doneseni su međunarodni sporazumi i konvencije koji pružaju međunarodno pravni i
tehnički okvir za razvoj međunarodnog kopnenog prometa. Ovi sporazumi i konvencije, koji
se stalno ažuriraju, su obvezujući za države koje postaju ugovorne stranke u njima. Hrvatska
je članica od dana prijema u OUN. Način rada:
- Odbor za kopneni promet
- Radna skupina za promet unutarnjim vodama (SC.3).
- Radna skupina za ujednačavanje tehničkih i sigurnosnih pravila u
unutarnjoj lovidbi (WP.3)
- Radna skupina za prijevoz opasnih tereta (WP.15)
UNECE dokumenti :
- Konvencija o registraciji plovila unutarnje plovidbe

35
- Pravila plovidbe (CEVNI)
- Rezolucija br. 17 (Osnovna pravila o gradnji broda)
- Europski sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih tereta u unutarnjoj
plovidbi (s Pravilima u dodatku) - (Klasifikacija tereta, pravila označavanja
plovila, pravila prijavljivanja, pravila gradnje)
- Budimpeštanska konvencija o ugovoru o prijevozu roba unutarnjim plovnim
putovima (CMNI) – (Ujednačavanje načina ugovaranja prijevoza tereta u
unutarnjoj plovidbi, prijevozni dokumenti, prijem i predaja tereta, odgovornost
brodara)
- Europski ugovor o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog
značaja (AGN).
Više na www.unece.org.
Program Ujedinjenih naroda za okoliš / Mediteranski akcijski plan
UNEP/MAP United Nations Environment Programme - Mediterranean Action Plan

Mediteranski akcijski plan (MAP) osnovan je u okviru Programa Ujedinjenih naroda za okoliš
(UNEP) 1975. godine. MAP je prvi u nizu programa regionalnih mora osnovan s ciljem
osiguranja kvalitetnijeg života stanovnicima zemalja koje okružuju Sredozemno more te
uspostavljanja i osnaživanja međusobne suradnje i usuglašavanja strategije upravljanja
zajedničkim prirodnim bogatstvima. Također u njegovom fokusu su zaštita okoliša,
promicanje modela održivog upravljanja, kao i harmoniziranje odnosa među mediteranskim
zemljama. Organiziran je u cilju provedbe Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog
područja Sredozemlja (Barcelonske konvencije). Zajednički interesi očuvanja mora i morskog
okoliša, odnosno specifične podteme definirane su u sedam protokola Barcelonske
konvencije.
Program za procjenu i kontrolu onečišćavanja u Sredozemnoj regiji (MED POL)

je znanstvena i tehnička komponenta MAP-a. Zadužen je za provedbu LBS, Dumping i
Hazardous Wastes protokola barcelonske konvencije
2.3.2.2 Europska unija (EU) i Europska komisija (EK)
Europska komisija (EK) obuhvaća veliki broj ministarstava i uprava koje se mogu usporediti s
ministarstvima. U ovom poglavlju promatrat će se samo ona tijela koja su povezana s
politikom o vodama.
Grupe za provedbu Programa zaštite okoliša (EAP)
Vijeće Europe i države članice odobrile su sljedeće Programe zaštite okoliša (Environmental
Action Programmes, EAPs):
Peti akcijski plan zaštite okoliša „ Prema održivom razvoju‚
Šesti akcijski plan zaštite okoliša „Okoliš 2010.: Naša budućnost, naš izbor‚
Unutar Petog akcijskog plana osnovana je i Grupa za ispitivanje politike zaštite okoliša
(Environmental Policy Review Group, EPRG) koja se bavi temama zaštite okoliša na razini
Europske unije.

36
Odbor stalnih predstavnika u Europskoj uniji (COREPER)
COREPER, (Comité des représentants permanents), je Odbor stalnih predstavnika u

Europskoj uniji sastavljen od glavnih izaslanika ili njihovih zamjenika svih država članica
Europske unije u Bruxellesu.
Njegova uloga je pripremiti program rada ministarskih sastanaka Vijeća Europe, no može i
donijeti neke proceduralne odluke. Odbor nadgleda i koordinira rad 250 odsjeka i radnih
tijela sastavljenih od državnih službenika zemalja članica čiji posao obuhvaća rad na
pitanjima tehničke razine o kojima će dalje raspravljati COREPER i Vijeće, a predsjeda mu
Predsjedništvo Vijeća.
Članak 207. dogovora Europske komisije sadrži pravne akte COREPERa.
DG Environment
Uloga Glavne uprave za okoliš (The Directorate – general for the Environment, DG
Environment) je poticanje i definiranje novih zakona o okolišu i provedba utvrđenih mjera u
članicama EU. Glavna uprava za okoliš ima sjedište u Bruxelles i ima oko 700 zaposlenika.
Više na http://ec.europa.eu/dgs/environment/index_en.htm.
Radna tijela za provedbu Okvirne direktive o vodama
Okvirna direktiva o vodama donesena je 2006. godine. Kako bi se pristupilo provedbi na

zajednički i koordinirani način, države članice EU te Norveška i Komisija (DG - Directorate
General XI Environment-WFD) donijeli su Zajedničku provedbenu strategiju (Common
Implementation Strategy, CIS) za Okvirnu direktivu o vodama. Glavni zadaci Zajedničke
provedbene strategije su:
Podići svijest javnosti i razmijeniti informacije
Izraditi priručnike vezane za različite tehničke aspekte
Primjeniti integrirano testiranje pilot-projekata
Razviti Europski sustav upravljanja informacijama (European Information
Management System)
Novosti o razvoju implementacije mogu se pronaći u novinskim brošurama WFD Newsletter
(do 2005.) i WISE Newsletter (od 2005. nadalje). Podaci o pojedinim državama mogu se
pronaći na linkovima službenih WFD stranica država članica.
Ustroj radnih tijela za provedbu ODV obuhvaća:
Direktore voda (Water Directors, WD)
Grupe strateške koordinacije (the Strategic Co-ordination group, SCG)
Odbor WFDa sukladno članku 21. Odbor za regulativu
Radne grupe koje su odgovorne za ostvarivanje ODV-a prema sadržaju. U početku su
te radne grupe bile osnovane za osmišljavanje smjernica za najvažnije teme tijekom
dvogodišnjeg perioda, između 2001.-2002. Donešeni su slijedeći dokumenti:
- Vodič br. 01 WATECO – Policy Summary
- Vodič br. 03 IMPRESS – Policy Summary
- Vodič br. 04 HMWB – Policy Summary
- Vodič br. 06 Intercalibration – Policy Summary
- Vodič br. 07 Monitoring – Policy Summary
- Vodič br. 09 GIS – Policy Summary
- Vodič br. 10 REFCOND – Policy Summary
- Vodič br. 01 Economics - WATECO
- Vodič br. 02 Identification of water bodies
- Vodič br. 03 Pressures and impacts – IMPRESS

37
- Vodič br. 04 Heavily modified water bodies – HMWB
- Vodič br. 05 Characterisation of coastal waters – COAST
- Vodič br. 06 – Intercalibration
- Vodič br. 07 – Monitoring
- Vodič br. 08 – Public participation
- Vodič br. 09 – GIS
- Vodič br. 10 – References conditions inland waters
- Vodič br. 11 – Planning process
- Vodič br. 12 – Wetlands (WG B)
- Vodič br. 13 – Classification of Ecological Status (WG A)
- Vodič br. 14 – Intercalibration process (WGA)
- Vodič br. 15 – Groundwater Monitoring (WG C)
- Vodič br. 16 – Groundwater in Drinking Water Protected Areas (WG C)
- Vodič br. 17 – Direct and indirect inputs in the light of the 2006/118/EC
Directive
- Vodič br. 18 – Groundwater Status and Trend Assessment (WG C)
- Vodič br. 19 – Surface water chemical monitoring
- Vodič br. 20 – Exemptions to the environmental objectives
- Vodič br. 21 – Guidance for reporting under WFD
- Vodič br. 22 – Updated WISE GIS guidance (Nov 2008)
U periodu između 2003. i 2004. godine, radne su grupe djelomično nastavile s radom i
reorganizirane su unutar 4 radne grupe:
Ekološki status (Radna grupa 2.A/A ili ECOSTAT)
Integrirano upravljanje riječnim slivovima (Radna grupa 2.B/B ili IRBM)
Podzemne vode (Radna grupa 2.C/C)
Izvještavanje (Radna grupa 2.D/D)
WFD Radna grupa 2A za ECOSTAT
1) Sažetak Prema vodiču za procjenjivanje eutrofikacije u kontekstu europske politike o

vodama
2) Prema vodiču za procjenjivanje eutrofikacije u kontekstu europske politike o vodama
– prijelazni dokument. Više na stranici
www.kaderrichtlijnwater.nl/publicaties/europese-guidances/ vezano uz smjernice o
eutrofikaciji.
WFD radna grupa 2B za integralno upravljanje riječnim slivom
Unutar CIS okvira, radna grupa 2B za Integriranim upravljanjem riječnim slivovima izradila je niz
dokumenata s informacijama, pružajući na taj način praktične savjete, materijal i primjere koji pomažu
državama članicama u primjeni o uvjetima ODV-a. Te se informacije nadograđuju na WATECO
upravljački dokument koji pruža opsežne smjernice i pozadinu punog dosega ekonomske analize koju
zahtijeva Direktiva. Dane informacije usmjerene su na „što učiniti“ i „kako to učiniti“ da bi se
ispunili uvjeti članka 5. ODV-a.
Planovi upravljanja riječnim slivovima (River Basin Management Plans, RBMP):
Dodatak VII ODV-a
Zbirna izvješća o analizama sukladno članku 5. i programima praćenja prema članku
8. ODV-a
Izvješća o privremenom napretku koji se odnose na primjenu programa mjera.

38
WFD Radna grupa 2D za izvješćivanje
Radna grupa za izvješćivanje (the Working Group on Reporting, WGR) zamjenila je Stručni
savjetodavni forum za izvješćivanje (the Expert Advisory Forum on Reporting, EAF-R)
odlukom Direktora voda ODV-a 2002.godine. WGR mora izvršiti članak 15. koji se odnosi na
„Izvješćivanje‚ ODV-a i koji predviđa tri kategorije izvješća:
Planovi upravljanja riječnim slivovima (River Basin Management Plans, RBMP)
Izvješća o analizama sukladno čl. 5 ODV-a i programima praćenja prema čl. 8 ODV-a
Privremena izvješća o postignutom napretku u provedbi planiranih programa mjera.
Joint Research Centre, JRC
Zajednički istraživački centar (Joint Research Centre, JRC) nalazi se u Ispri, Italija sastavni je
dio Europske komisije. Cilj Centra je osigurati znanstvenu i tehničku potporu korisnicima za
razvoj, primjenu i praćenje propisa Europske unije. Kao služba Europske komisije, JRC djeluje
kao referentni centar za znanost i tehnologiju u EU. Većina istraživanja okoliša provedena je
od strane Instituta za okoliš i održivost (the Institute for Environment and Sustainability,
IES).
Kroz provedena istraživanja, IES daje potporu velikom broju propisa i programa Europske
unije vezanih za okoliš. Među ostalim, IES:
Upravlja Europskim informacijskim sustavom za vode i more, instrumentom
elektroničkog izvješćivanja Okvirne direktive o vodama i drugog izvješćivanja o
vodama i moru
Podržava Tematske strategije Šestog akcijskog plana okoliša
Podržava Svjetski monitoring okoliša i sigurnosti (the Global Monitoring for
Environment and Security, GMES)
Nadograđuje Infrastrukturu prostornih informacija u Europi (the Infrastructure for
Spatial Information in Europe, INSPIRE)
Domaćin je velikom broju znanstvenih baza podataka, među kojima su baza
podataka o rijekama i slivnim područjima Europe (razvoj GIS aplikacije.
Karakterizacija i modeliranje slivnih voda (Catchment Characterisation and
Modelling,CCM) .
EUROSTAT (ESTAT)
Eurostat je Statistički ured Europske zajednice. Njegov je zadatak pružiti statističke podatke
na europskoj razini institucijama Europske unije. Usklađivanjem statistika europskog
statističkog sustava (European statistical system, ESS) prema jedinstvenoj metodologiji
statistički se podaci mogu uspoređivati. Kao jednim od općih uprava Europske komisije,
njime predsjeda Opća uprava (Directorate-General).
Eurostat prima podatke s državnih razina kroz upitnike koje dijeli sa OECDom i u suradnji sa
statističkim uredima UN-a. Podaci su prikupljeni od strane država članica na dobrovoljnoj
bazi.
Uz to što usko surađuje s međunarodnim organizacijama kao što su UN i OECD, Eurostat
surađuje i sa državama koje nisu članice EU-a. Ključni zadatak Eurostata je koordinirati
poboljšanje statističkih sustava u zemljama kandidatima i zemljama u razvoju. Ustanovljeni
su posebni programi sa državama središnje i istočne Europe (Phare) i Novim nezavisnim
državama bivšeg Sovjetskog saveza (Tacis). Eurostat također usko surađuje s državnim
statističkim uredima mediteranskih zemalja kao i s mnogim afričkim državama.

39
Eurostat je i domaćin Komisije za koordiniranje i promociju korištenja zemljopisnih
informacija (Commission for the coordination and promotion of the use of Geographical
Information, GOGI) jedne od INSPIRE savjetničke grupe.
Europska agencija za zaštitu okoliša (European Environment Agency, EEA) ima za cilj
podržati i primijeniti ispravne politike zaštite okoliša u zemljama Unije i ostalim članicama
EEA dostavljajući pravovremene, ciljane, važne i pouzdane informacije vladama i javnosti.
Time potpomaže Europsku Zajednicu u njenom nastojanju da poboljša stanje okoliša i krene
prema održivom razvoju u Europi. Kako bi postigla svoj cilj, EEA sakuplja informacije putem
EIONETa, Europske informacijske i promatračke mreže (the European Environmental
Information and Observation network, EIONET). Eionet je mreža tijela i institucija aktivnih
članica EEA vezanih za zaštitu okoliša. Sastavljena je od Nacionalnih žarišnih točaka
(National Focal Points, NFP), Nacionalnih referentnih centara (National Referent Centres,
NRC) i Europskih tematskih centara (European Thematic Centres, ETC).
EEA i EIONET odgovorni su za izvješćivanje (Izvješće o stanju okoliša u Europi, 2005), na
temelju pokazatelja (temeljna baza pokazatelja) i podacima dobivenim od Europskih tematskih
centara za vode. EEA je također odgovorna za procjenu politike zaštite okoliša (EEA strategija
2004-2008 te nova EEA strategija 2009-2013.), osobito nakon analize učinkovitosti (analiza
troškova zaštite okoliša) i Integracija politike zaštite okoliša (Environmental Policy
Integration, EPI; posebice s obzirom na odnos gospodarstva i ekologije). Između ostalog,
organizira i sastanke pod nazivom Bridging the Gap (Premošćivanje razlika).
Nacionalni referentni centri (NRC), radne grupe itd.:
NRC za Izvješćivanje o stanju okoliša (State of Environment Reporting) zamjenjuje
Stručnu grupu za izradu vodiča o pokazateljima i izvješćivanju (the Expert Group on
Indicators and Reporting Guidelines, EG-IRG) i PCP SOE Izvješćivanje i dva
Nacionalna referentna centra za EEA strategiju pokazatelja i Nacionalnih SOE
smjernica).
WISE SoE /Eionet Water /EUROWATERNET (EWN)
Europska agencija za zaštitu okoliša osnovala je, zajedno sa zemljama članicama, mrežu
praćenja pod nazivom WISE SoE = Eionet Water, (prvotno zvanu Eurowaternet). Eionet
Water ima za cilj dati reprezentativnu ocjenu stanja vodnih tijela i varijacija ljudskog utjecaja
unutar same zemlje i širom Europe. Temelji se na stanicama za prikupljanje uzoraka u
nacionalnim mrežama i programima za praćenje. Potreba za uspoređivanjem (uspoređujući
slično sa sličnim) je ostvarena slojevitim statističkim projektima. Svaki se definirani sloj sastoji
od sličnog vodenog tijela. Primjenjivanje istih kriterija kod odabira slojeva i vodnih tipova u
svim zemljama osigurava se temelj za ispravnu usporedbu stanja.
Informacije su prikupljene iz:
Stanje europskih vodenih resursa, količine i kakvoće voda (procjena statusa i
trendova)
Kako se to odnosi i utječe na pritiske na okoliš (uzročno-posljedični odnosi).
Podaci se jednom godišnje prenose iz zemalja u EEA i pohranjuju u Waterbase bazu
podataka. Podaci iz Waterbase baze podataka primarno se koriste u izdavanju EEA pisanih
dokumenata temeljenih na indikatorima, koji čine temelj europskih procjena.
Baza podataka Waterbase podijeljena je na :

Waterbase – Podzemne vode
Waterbase – Jezera
Waterbase – Rijeke
Waterbase – Prijelazne vode, priobalne vode i more
Waterbase – kakvoća voda

40
Europski tematski centri (ETC)
Europski tematski centri (European Topic Centres, ETCs) su centri za tematska područja o
okolišu ugovoreni od strane Europske agencije za okoliš (EEA), kako bi provodili zahtjeve
definirne EEA strategijom. Oni su konzorcij kojeg čine vladine institucije, privatne
neprofitabilne institucije i ograničen broj poduzeća koji:
Pomažu Europskoj agenciji za okoliš u procesu izvješćivanja o europskom okolišu u
svezi sa stanjem i trendovima biološke raznolikosti Europe
Pružaju relevantne informacije za potporu primjene politike zaštite okoliša i održivog
razvoja u Europi
Izrađuju planiranje kapaciteta za izvješćivanje o biološkoj raznolikosti Europe, najviše
kroz Europsku informacijsku i promatračku mrežu (EIONET)
Imenovao ih je upravni odbor nakon natjecateljske ekspertize/ procesa izbora kapaciteta.
Trenutno postoji 5 ETCa :
Europski tematski centar za vode (ETC on Water, ETC/W)
Europski tematski centar za zrak i klimatske promjene (ETC on Air and chlimate
change, ETC/ACC)
Europski tematski centar za biološku raznolikost (ETC on Biological Diversity,
ETC/BD)
Europski tematski centar za resurse i upravljanje otpadom (ETC on Sustainable
Consumption and Production, ETC/SCP)
Europski centar za korištenje zemlje i prostorne informacije (ETC on Land Use and
Spatial Information, ETC-LUSI).
Europski tematski centar za vode (ETC/W)
Europski centar za vode osnovan je 2001. godine ujedinjavanjem prijašnja dva europska
centra, Centra za kopnene vode i Centra za morski i priobalni okoliš.
ETC/W skuplja i grupira podatke te ih pohranjuje u bazu podataka o vodama Waterbase
(Eurowaternet/Eionet water) i to od 2002. za Rijeke, jezera i podzemne vode, a od 2004. za
Prijelazne vode, priobalne vode i more i Kakvoću vode.
Najvažniji ciljevi ETC/W za 2003. godinu bili su :
Ponuditi potporu Politici EU za vode (npr. Nitratna direktiva, Direktiva o
pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, Direktiva o opasnim tvarima, IPPC) i
Okvirna direktiva o vodama
Implementacija EUROWATERNETa dostavljanjem informacija za sustave i baze
podataka razvijenih unutar ETC-a
Suradnja s međunarodnim organizacijama i Europskom komisijom u svrhu
usklađivanja podataka i procesa izvješćivanja, u skladu sa DPSIR metodom i uvjetima
prema ODV
Pridonijeti izlaganju „EEA - Glavna izvješća‚.
Više na http://water.eionet.europa.eu/.
2.3.2.4 European Environment and Sustainable Development Advisory Councils,

EEAC
Savjetodavna vijeća za europski okoliš i održivi razvoj (European Environment and

Sustainable Development Advisory Councils, EEAC mreža) su vijeća europskih vlada sa
svrhom pružanja neovisnih, znanstveno utemeljenih smjernica o okolišu i održivom razvoju.

41
Mreža je snažan alat za razmjenu informacija i iskustava unutar Europe. Suradnja između
savjetodavnih vijeća unutar EEAC mreže počela je 1993. Više od 30 vijeća iz 16 europskih
zemalja trenutno je uključeno u mrežu. Pojedina vijeća su ustavna tijela sa zadatkom
savjetovanja nacionalnih i regionalnih vlasti u srodnim poljima politike i/ili osiguravanja
dijaloga o održivom razvoju među sudionicima.
2.3.2.5 Global Monitoring for Environment and Security, GMES
Globalni monitoring za okoliš i sigurnost (Global Monitoring for Environment and Security,
GMES) predstavlja zajednički napor spajanja pružatelja podataka i informacija s korisnicima,
kako bi se mogli međusobno bolje razumjeti i učiniti ih dostupnima ljudima kojima su
potrebne, a putem poboljšanih i novih usluga. Danas je rastuća implementacija GMES-a
podržana od strane Europske komisije i Europske svemirske agencije (the European Space
Agency, ESA). GMES je član INSPIRE Savjetodavnih grupa.
2.3.2.6 Organisation for Economic Co-operation and Develpoment, OECD
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (the Organisation for Economic Co-operation

and Development, OECD) sastoji se od ekonomskih i društvenih odjela. Pitanjem okoliša bavi
se odvojena uprava (OECD ENV). Unutar OECD ENV-a, postoji Odbor za politiku okoliša
(Environment Policy Committee, EPOC) koji nadzire aktivnosti Radnih stranaka. Okolišni
izgled, pokazatelji i pregled (Environmental Performance, Indicators and Outlooks),
odgovoran je za donošenje Pregleda djelovanja na okoliš (Environmental performance
Reviews, EPR), Strategiju okoliša za prvo desetljeće 21.stoljeća i Predviđanja o okolišu za
2020.godinu, i također spada pod upravu Okoliša.
Radna grupa za informacije i predviđanja o okolišu (the Working Group on the State of the
Environmenal Information and Outlooks, WGEIO) razvija različite skupine pokazatelja,
među kojima su i pokazatelji okoliša. Više informacija u slijedećim publikacijama:
- OECD Environmental Indicators 2001: Towards Sustainable Development
- Environment at Glance - OECD Environmental indicators 2005.
2.3.2.7 Ujedinjeni Narodi (UN)
Organizacija okoliša
Ujedinjeni narodi (The United Nations, UN) sastoje se od brojnih tijela, od kojih su s okolišem
povezana slijedeća:
- tijela koja spadaju pod Glavnu Skupštinu:
Upravno Vijeće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (United Nations
Environment Programme, UNEP).
UNEP organizira brojne događaje, među kojima je Svjetski dan okoliša
(°1974-danas).
Upravno Vijeće Programa Ujedinjenih naroda za ljudska naselja (United
Nations Human Settlements Programme, UN-Habitat). Svjetsko Izvješće o
vodnim zalihama (World Water Assessment Programme, WWDR): UN
konferencija o ljudskim naseljima (Habitat II) (Istanbul, 1996). Iz ovoga
potječe UN Grupa za zaštitu okoliša (UN-EMG)
- tijela koja spadaju pod Gospodarsko i socijalno vijeće (Economic and Social Council,
ECOSOC):
- Funkcijske Komisije:
Komisija za održivi razvoj (Commission on Sustainable Development, CSD)

42
UN Statistička komisija (UN Statistical Commission) - Sekcija za statistiku
okoliša (The Environment Statistics Section). Brošura : Environment Statistics
News from the United Nations Statistical Division (ENVSTATS)
- Regionalne Komisije:
UNECE: Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu. Odbor za
politiku zaštite okoliša (Committe on Environmental Policy, CEP) ujedinjuje
vlade kako bi osmislile politiku zaštite okoliša i organizira seminare,
radionice i savjetodavne posjete te osiguravajući forum za dijeljenje iskustava
i dobre prakse. Rad odbora temelji se na 3 glavne strategije:
- Sudjelovanje u dva glavna međunarodna suradnička procesa, proces
„Okoliš za Europu‚ i regionalnu promociju Agende 21
- Razvoj i provedba Pregleda izvedbe zaštite okoliša u zemljama
središnje i istočne Europe
- Povećanje sveukupne učinkovitosti konvencije zaštite okoliša i
razmjena iskustava njihove primjene.
Međunarodni centar za ispitivanje voda (International Water assessment
Center, IWAC) je suradnički centar za ujedinjene izvore upravljanja UNECE-
a. IWAC namjerava povezati zakonske propise te praćenje i ispitivanje.
UNECE radna grupa za monitoring i ispitivanje izdala je velik broj smjernica
na tu temu:
- Vodič za monitoring i ispitivanje međudržavnih rijeka (UN/ECE,
2000)
- Vodič za monitoring i ispitivanje međudržavnih jezera. (UN/ECE,
2000; UN/ECE, 2003).
- Specijalizirane organizacije:
Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (Food and
Agriculture Organisation of the UN, FAO)
Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (United
Nations Educational Scientific and Cultural Organization, UNESCO).
UNESCO uređuje internetski portal Water Portal, koji se odnosi na vodu za
piće te izdaje Izvješća o razvoju svjetskih voda: WWDR Water for People,
Water for Life (2003). Ovdje spada i UNESCO-v Institut za obrazovanje o
vodama (Institute for Water Education, IHE) koji uređuje web stranicu
Waterfootprint.
Svjetska zdravstvena organizacija (Water Health Organization, WHO)
o Brošura Environment and Health
o Brošura Water Management and Risk Communication
o Učlanite se u Water, Sanitation and Health listu elektroničke pošte
Svjetska meteorološka organizacija (World Meteorological Organization,
WMO).
UN Economic Commission for Europe, UNECE
Na slijedećim linkovima mogu se pronaći teme vezane uz vode unutar UNECE-a (United
Nations Economic Commission for Europe, UNECE):
- UNECE> Okoliš> Odbor za politiku o zaštiti okoliša - Monitoring zaštite okoliša>
Program za zaštitu okoliša u Europi - Radna grupa za monitoring i procjenu
zaštite okoliša
- UNECE> Okoliš> Pregled djelovanje na okoliš

43
- UNECE> Okoliš> Konvencije – Voda> UNECE Serija vode / Sastanci /
Dokumenti/Publikacije.
UNECE statistički odjel
Statistički odjel UNECE-a (the Statistical Division) uređuje online bazu podataka koja pokriva
makroekonomsku, demografsku, socijalnu statistiku. Ova baza podataka pruža
međunarodno usporedivu statistiku duž Europe, Sjeverne Amerike i Srednje Azije.
UNECE statistički odjel izrađuje slijedeće publikacije:
- UNECE Države u brojkama 2007 sadrži pregled socijalnih i ekonomskih
pokazatelja za svaku od 56 UNECE zemalja članica.
UNECE Ministarska konferencija o zaštiti okoliša
UNECE Ministarska konferencija o zaštiti okoliša u Europi je konferencija o implementaciji

procesa o zaštiti okoliša u Europi (the Environment for Europe process, EfE process).
- Prva Ministarska konferencija o zaštiti okoliša u Europi održana je 1991. godine u Dobrisu,
Čehoslovačka. Glavna tema konferencije bio je početak Akcijskog programa za zaštitu okoliša
(the Environment Action Plan, EAP) u Europi.
- Druga Ministarska konferencija o zaštiti okoliša u Europi održana je 1993. godine u Lucernu,
Švicarska gdje se raspravljalo o iniciranju EAP-a za srednju i istočnu Europu.
- Treća Ministarska konferencija o zaštiti okoliša u Europi je održana 1995. godine u Sofiji,
Bugarska sa temom iniciranja aktivnog stanja, tzv. Agenda 21.
- Četvrta Ministarska konferencija o zaštiti okoliša u Europi održana je 1998. godine u
Aarhusu, Danska gdje je donešen tzv. Arhuški sporazum.
- Peta Ministarska konferencija o zaštiti okoliša u Europi održana je 2003. godine u Kievu,
Ukrajina.Donešena su 3 protokola:
- PRTR protokol koji se odnosi na Oslobađanje zagađivača i evidencija
prijenosa (Pollutant Release and Transfer Registers)
- Helsinški protokol o odgovornosti, odnosi se na civilnu odgovornost i
kompenzaciju šteta uzrokovanih prekograničnim efektima industrijskih
nezgoda na graničnim vodama
- SEA protokol (Strategic Environmental Assessment) – Strategijska procjena
zaštite okoliša.
- Šesta Ministarska konferencija o zaštiti okoliša u Europi održana je od 10.-12. listopada 2007.
godine u Beogradu, Srbija. Detaljnije na Informacije o početnom procesu
Zadaća EEA je da do svake slijedeće konferencije pripremi opis stanja okoliša u Europi.Na
Dobriškoj konferenciji je također pokrenut Program zaštite okoliša za Europu, na konferenciji
u Lucernu Program o karakteristikama zaštite okoliša (EPR program).
Prva Ispitivanja graničnih rijeka, jezera i podzemnih voda u UNECE regiji su pokrenuta na
šestoj ministarskoj konferenciji 10. Listopada 2007. Ispitivanje predstavlja veliki pothvat pod
Konvencijom o vodama, kojeg su zajedno provele Vlade te međunarodne i nacionalne
organizacije. Ispitivanje je prva integralna analiza graničnih rijeka, jezera i podzemnih voda u
UNECE regiji. Ono naglašava postignuća i izazove s kojima se države susreću pri provedbi
adekvatnih sistema monitoringa, proučava postojeće faktore pritiska na granična vodena
tijela, i pruža informacije o trendovima ekoloških i kemijskih stanja. Ispitivanje rasvjetljava
efektivnost provedenih mjera i pruža temelj za daljnje mjere za prevenciju, kontrolu i
smanjenje prekograničnih utjecaja.

44
UNECE Konferencija o vodama
UNECE je odgovoran za konkretno provođenje Konvencije o zaštiti i uporabi prekograničnih

vodotoka i međunarodnih jezera, odnosno Helsinške konvencije ili Konvencije o vodama
donešene od strane UNECEa putem Radnih grupa kao što su:
Radne grupe za građanske obveze
Radne grupe za vodu i zdravlje
Radne grupe za monitoring i ispitivanje
Grupa za Strateške smjernice za monitoring i ispitivanje međudržavnih voda
Grupa za ispitivanje statusa međudržavnih rijeka i jezera
Radna grupa za pravni i administrativni aspekt
Radna grupa za ujedinjenim upravljanjem vodenim resursima.
Pod UNECE također spadaju: UNECE/WHO Protokol o vodi i zdravlju (Protocol on Water
and Health) koji je stupio na snagu 04.08.2005. a odgovoran je za sigurnost i dovoljne količine
pitke vode za sve dijelove društva kroz upravljanje ekosistemom i borbom protiv bolesti
povezanih s vodom.
UNECE - Arhuška konvencija
Arhuška centralna organizacija za Demokraciju okoliša (uspostavljena od strane UNECEa)

podržava učinkovitu primjenu Arhuške konvencije širenjem i razmjenom informacija o
pravilima i primjerima dobre prakse za prava javnosti na:
Pristup informacijama o okolišu
Sudjelovanje u donošenju odluka o okolišu i
Dostizanju pravde u pitanjima okoliša
United Nations Environment Programme UNEP
Službe UNEPa (United Nations Environment Programme)
Vezano za vode Uprava UNEPa uključuje:

UNEP sektori: Sektor ranog upozoravanja i ispitivanja (Division on Early Warning
and Assessment, UNEP-DEWA), Sektor za zakonske propise i konvencije o okolišu
(Division of Environmental Law and Conventions, UNEP-DEC)
UNEP regionalni uredi: Regionalni ured za Europu (Regional Office For Europe,
UNEP-ROE)
UNEP uredi za vezu: UNEP ured za vezu s Europskom unijom (Bruxelles)
UNEP vanjski uredi: Svjetsko ispitivanje međunarodnih voda (Global International
Waters Assessment, UNEP-GIWA)
UNEP surađujući centri: UNEP Svjetski konzervacijski monitoring centar (World
Conservation Monitoring Centre, UNEP-WCMC), UNEP Globalna baza podataka
izvora informacija (Global Resource Information Database, UNEP-GRID), UNEP
surađujući centar za vodu i okoliš (Collaborating Centre on Water and Environment,
UNEP-UCC), UNEP Globalna izvještajna inicijativa (Global reporting Initiative,
UNEP-GRI)
Tajništva konvencije: Tajništvo za konvenciju o biološkoj raznolikost (Convention on
Biological Diversity, CBD).
UNEPov projekt Globalni pregled okoliša (Global Environment Outlook, GEO) pokrenut je
kao odgovor na zahtjeve o okolišu Agende 21 i odluku UNEP-ovog Upravnog vijeća iz
svibnja 1995. godine (Governing Council decision of May 1995) prema kojoj se zahtijeva

45
izrada novog opsežnog izvještaja o globalnom stanju okoliša. GEO izvješća procjene
objavljena su po ovim datumima: GEO-1 iz 1997.; GEO-2000 iz 1999. i GEO-3 iz 2002. Sljedeće
GEO izvješće (GEO-4) je objavljeno u listopadu 2007. godine. Od 2003. godine, UNEP izdaje i
godišnje knjige (GEO Year Books).
2005. godine se u Upravnom vijeću/Forumu globalnog ministarstva o zaštiti okoliša (the
Governing Council/Global Ministerial Environment Forum, GC/GMEF) raspravljalo o
strategiji o razvoju okvira za koherentno ispitivanje stanja okoliša tzv. Okvir promatranja
okoliša (the Environment Watch Framework), s namjerom konsolidiranja znanstvene baze
UNEP-a.
Unutar UNEP-DEWA, prema preporukama međuvladinih savjetovališta o učvrćenju
znanstvene baze programa zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (Nairobi, 2004), pokrenut je
projekt sa svrhom ‚kartiranja krajobraza‛, uz pomoć Infoterra mreže: UNEPov Prototip
ispitivanja okoliša i izvješća o krajobrazu (UNEP-Pearl).
UNEP-GRID objavio je 2005. godine Milenijska izvješća procjene ekosistema (Millenium
Ecosystem Assessment Synthesis Report). Milenijska procjena ekosistema (Millennium
Ecosystem Assessment, MA) je međunarodni radni program za izradu znanstvenih iskustava
dostupnih tvorcima propisa?
Global Environmental Monitoring System, GEMS
Globalni sustav za monitoring okoliša (Global Environmental Monitoring System, GEMS) je

centar znanja unutar UNEP-DEWA (Division on Early Warning and Assessment) i
odgovoran je za prikupljanje podataka o okolišu po cijelom svijetu. GEMS/WATER bavi se
svim problemima vezanima uz vode.
GEMS/WATER je međunarodni program o praćenju kakvoće vode i njenog ispitivanja, koji su
zajednički osnovali 1976. UNEP, WHO, UNESCO i WMO, a podržao je UNEP-ov fond za
okoliš. Aktivnosti GEMS/WATER-a imaju cilj širenje, razvoj i poboljšanje sistema praćenja,
poboljšanje vrijednosti i usporedivosti podataka o kakvoći voda i analizu trendova pojedinih
opasnih tvari. U tom smislu već je pokrenut velik broj inicijativa na području praćenja,
razvoja standardizirane globalne mreže, obrazovanja/proučavanja kontrole kakvoće
(analitička kontrola kakvoće) i svjetska procjena kakvoće vode površinskih i podzemnih
voda.
UNO-konferencije
Promatrajući okoliš općenito ili samo okoliš vezan uz vode, potrebno je spomenuti sljedeće
konferencije:
- UNO konferencija o ljudskom okolišu (Stockholm, 5-16.06.1972)
- UNCED konferencija poznata pod nazivom Rio konferencija 1992. Rezultat ove
konferencije je Sporazum o klimi, Sporazum o biološkoj raznolikosti i Agenda 21.
Prilikom otvorenja Opće skupštine Štokholmske konferencije 1972. odlučeno je o
obilježavanju Svjetskog dana okoliša (the World Environment Day, WED).
Tijekom Konferencije u Riu 1992. UN-ova Opća skupština odlučila je da će se 22. ožujka
obilježavati Svjetski dan voda. Kao rezultat obilježavanja tog dana, svake godine pokreću se
brojne lokalne, regionalne, nacionalne i međunarodne inicijative, osim toga pokrenuta je
međunarodna novinska brošura o vodama KeyWATER/LATEST NEWS.
Da bi se ostvario plan pod nazivom Agenda 21, OECD je predstavio Registar ispuštanja i
prijenosa onečišćujućih tvari (Pollutant Release and Transfer Registers, PRTR) da bi mapirao
emisije plinova , na čemu su se temeljila izvješća EPER zajedno s IPPC Direktivom.

46
2.3.2.8 NATO
Organizacija Sjeverno-atlantskog sporazuma (the North Atlantic Treaty Organisation, NATO)

je savez 26 zemalja Sjeverne Amerike i Europe posvećen ostvarivanju ciljeva Sjeverno-
atlantskog sporazuma potpisanog 4. travnja 1949. U okviru toga je Sjeverno atlantsko vijeće
osnovalo NATO Odbor za izazove modernoga društva (Committee on the Challenges of
Modern Society, CCMS), sa svrhom rješavanja problema koji utječu na okoliš nacija i kvalitetu
života građana, te njihovu sigurnost. U njega su uključene zemlje Euroatlantskog partnerskog
vijeća (the Euro-Atlantic Partnership Council, EAPC), od kojih je 19 zemalja članica NATO-a i
27 zemalja partnera. Odredbe referenci CCMS-a ispitane su 2000. godine kako bi se uskladile
s novim zadaćama NATO-a. Unutar tog okvira provedene su pilot studije CCMS-a među
kojima je Pilot studija o upravljanju integriranih voda.
Regionalni centar za žurne intervencije u slučaju onečišćenja Sredozemnog mora
(Regional Marine Pollution Emergency Response Centre for the Mediterranean Sea, REMPEC)
Prethodnik REMPEC-a, Regionalni centar za sprječavanje onečišćenja mora uljem za
Sredozemno more (ROCC), osnovan je na Malti 11 studenog 1976 kako bi pomogao obalnim
državama Sredozemlja u primjeni Protokola za suradnju u sprječavanju iznenadnog
onečišćenja Sredozemnog mora uljem i drugim štetnim tvarima ( tzv. Emergency protocol),
koji je dio Konvencije za zaštitu Sredozemnog mora od onečišćenja (Barcelonska Konvencija).
To je bio prvi takav Centar na svijetu, osnovan u okviru „Regional Seas Programme „
Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša (UNEP). Centar je registriran u
Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) i financira se kroz Mediterranean Trust Fund.
Program rada centra dogovara se svake dvije godine na sastanku predstavnika svih zemalja
potpisnica Barcelonske Konvencije, te se predlaže za usvajanje istima.
Mandat Centra je produžen 1987 kako bi se centar ubuduće bavio i sprječavanjem onečišćenja
drugim štetnim tvarima, te je 1989 preimenovan u Regionalni centar za žurne intervencije u
slučaju onečišćenja Sredozemnog mora (REMPEC) i kao takav je priznat od strane svih
zemalja potpisnica Konvencije.
Ciljevi i uloga REMPEC-a su dodatno prošireni 2001 godine, u skladu sa usvajanjem novog
Protokola o suradnji u sprječavanju onečišćenja s brodova, u izvanrednim situacijama,
sprječavanje onečišćenja Sredozemnog mora.
U proteklih 27 godina, centar je postao izvor informacija, baza podataka i dokumenata.
Centar se nalazi na Malti, a njegovi službenici imaju status civilnih djelatnika Ujedinjenih
Naroda. Više na www.rempec.org.
Međunarodna pomorska organizacija
(International Maritime Organization, IMO)

Jedna od najvažnijih IMO konvencija koja regulira sprječavanje onečišćenja mora s brodova
jest Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja mora s brodova iz 1973. Kako je
preinačena Protokolom iz 1978, koja obuhvaća slučajna i operativna zagađenja uljem,
kemikalijama, upakiranim tvarima, kaljužnim vodama, smećem i zagađenje zraka.
Također Međunarodna konvencija o intervenciji na otvorenom moru u slučaju nezgode koja
uzrokuje ili bi mogla uzrokovati onečišćenje naftom iz 1962, INTERVENTION Convention 69,
potvrđuje pravo obalne države da poduzme sve mjere na otvorenom moru da umanji
opasnost koja prijeti njenoj obali od posljedica pomorskih nesreća. Međunarodna konvencija
o pripravnosti, akciji i suradnji za slučaj onečišćenja uljem iz 1990 OPRC Convention 90,
pruža globalni okvir za suradnju u sprječavanju onečišćenja mora većih razmjera. Protokol
ove konvencije (HNS Protokol) pokriva i onečišćenje mora opasnim i štetnim tvarima.

47
IMO također ima ulogu tajništva sukladno Međunarodnoj konvenciji o sprječavanju
onečišćenja mora potapanjem otpadaka i drugih tvari, 1972, koja je poznatija kao, London
Dumping Convention 72 –LDC 72.
Odbor za zaštitu morskog okoliša (MEPC) je više tehničko tijelo u IMO-u za pitanja
onečišćenja mora kao i brojni pododbori u sklopu istog. Više na www.imo.org
Pariški memorandum o suglasnosti o nadzoru državne luke
(Paris Memorandum of Understanding on Port State Control, PARIS MoU)

Pariški memorandum sastoji se od 27 država članica s nadležnošću nad Evropskim obalnim
vodama, sjeverno atlantskim bazenom od Sjeverne Amerike do Europe. Godišnje preko
20.000 inspektora sigurnosti plovidbe vrše nadzore stranih brodova u lukama zemalja članica
Pariškog Memoranduma, osiguravajući da ti brodovi zadovoljavaju međunarodne propise o
sigurnosti, sigurnosne zaštite, zaštite okoliša, te o primjerenim uvjetima života i rada posade
broda. Više na www.parismou.org.
Program Ujedinjenih naroda za razvoj
(United Nations development programme, UNDP)

UNDP pomaže Hrvatskoj u rješavanju pitanja klimatskih promjena kroz aktivnosti usmjerene
na smanjenje institucionalnih prepreka za korištenje energetski učinkovitih tehnologija i
postupaka u rezidencijalnom i uslužnom sektoru. To pridonosi primjeni Protokola iz Kyota
koji je Hrvatska potvrdila u travnju 2007. Aktivnosti usmjerene ka očuvanju i održivom
korištenju biološke raznolikosti uključuju promicanje okolišno-prihvatljivijeg („zelenijeg")
razvoja glavnih gospodarskih sektora u obalnom području – turizma, poljoprivrede i
ribarstva. Cilj je prepoznati, pažljivo koristiti i očuvati bogatu biološku i krajobraznu
raznolikost kao glavnu razvojnu prednost u Dalmaciji.
Namjera je Programa gospodarenja okolišem osigurati da se nacionalni resursi koriste na
održivi način te u skladu s međunarodnim obvezama i sporazumima koje je preuzela
Republika Hrvatska. Cilj je programa pružiti niz strateških doprinosa za postizanje
nacionalnog milenijskog cilja razvoja (nMDG) 7 – održivi razvoj – uz istovremeno postizanje
dva rezultata vezana za klimatske promjene i biološku raznolikost. Rezultat vezan uz
klimatske promjene je smanjenje institucionalnih prepreka koje sprječavaju korištenje
energetski učinkovitih tehnologija i praksi u rezidencijalnom i uslužnom sektoru. Intervencije
koje podržava UNDP doprinose nacionalnim naporima u postizanju ciljeva zacrtanih u
Protokolu iz Kyota za smanjenje stakleničkih plinova. Dio programa vezan uz biološku
raznolikost podržava akcije i prakse ozelenjivanja i održivog očuvanja u ključnim sektorima
koji su pokretači razvoja otoka i priobalja u Hrvatskoj. U četiri odabrane dalmatinske
županije UNDP radi s poslovnim subjektima u sektoru turizma, poljoprivrede i ribarstva
kako bi potaknuo investicijske odluke koje se donose na temelju zaštite biološke raznolikosti,
te jasnih i održivih kriterija za okoliš.
Rezultate klimatskih promjena i biološke raznolikosti namjerava se postići kroz tri povezane
strategije: Prva je predstavljanje novih praksi koje uključuju lokalne dionike u planiranje
zaštite okoliša. Poslovni se sektor uključuje u svrhu unaprjeđenja praksi upravljanja okolišem.
Jedinicama lokalnih vlasti podrška se pruža u provedbi složene politike koja se odnosi na
okoliš, te pri ugradnji načela zaštite okoliša u lokalne procese planiranja i upravljanja. To
doprinosi drugoj strategiji koja se odnosi na objedinjavanje praktičnih mjera i politike, te u
doprinosu pripremi ključnih propisa za zaštitu okoliša. Trećoj je strategiji cilj povećati stupanj
i vrstu pretežno komercijalnog financiranja investicija u očuvanje okoliša, a koje promiče
energetsku učinkovitost i biološku raznolikost.

48
UNDP-ov Program gospodarenja okolišem financira Globalni fond za okoliš (GEF) zajedno sa
sufinanciranjem i paralelnim financiranjem Vlade i lokalnih vlasti. Provedbeni partneri su
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo gospodarstva,
rada i poduzetništva, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatska banka za
obnovu i razvoj. Ostali partneri uključuju lokalne vlasti i poslovne subjekte.
Strateške poveznice između Programa gospodarenja okolišem s drugim programima UNDP-
a u Hrvatskoj uključuju: izravnu povezanost s Programom poslovnog partnerstva u pogledu
energetske učinkovitosti kao i očuvanja biološke raznolikosti kako bi se primjerom pokazalo
društveno odgovorno i etičko ponašanje. Obzirom da je većina inicijativa usmjerena na
industriju i rezidencijalne korisnike, stvarne se aktivnosti odvijaju na razini lokalnog razvoja i
doprinose UNDP-ovom Programu lokalnog razvoja. Više na www.undp.org.
Europska agencija za sigurnost na moru
(European Maritime Safety Agency, EU-EMSA)

EMSA, nastala nakon katastrofe tankera Erika, pridonosi povećanju svih pomorskih sustava
sigurnosti plovidbe. Njezini ciljevi su smanjiti rizik od pomorskih nesreća, zagađenja mora s
brodova i gubitaka ljudskih života.
Općenito, Agencija pruža tehničku i znanstvenu pomoć Europskoj Komisiji u području
sigurnosti na moru i sprječavanja zagađenja mora s brodova kroz kontinuirani proces
stvaranja i mijenjanja zakona, nadzora njihove primjene i procjene učinkovitosti poduzetih
mjera određenih tim zakonima. Također Agencija usko surađuje s Pomorskim
administracijama država članica.
Neka od ključnih područja u kojima Agencija sudjeluje su: jačanje režima nadzora države
luke (Port State Control); nadzor priznatih klasifikacijskih organizacija; razvoj zajedničkih
postupaka istrage pomorskih nesreća; izgradnja zajedničkog sustava nadzora pomorskog
prometa.
Agencija surađuje s državama članicama na praktičnoj primjeni zakonskih odredbi Europske
Unije te organizira edukacije sukladno potrebama.Također agencija pomaže i državama
kandidatima za članstvo u EU, da u pred pristupnom periodu na što učinkovitiji način
primjene sve europske zakone u svezi sigurnosti plovidbe i sprječavanja zagađenja mora s
brodova.
Više na www.emsa.eu.int.
Program prioritetnih akcija / Centri za regionalne aktivnosti

(Priority Actions Programme / Regional Activity Centre (PAP/RAC))
Integralno upravljanje obalnim područjem i riječnim slivovima

(Integrated coastal area and river basin management (ICARM))
Prema zaključcima UNCED konferencije u Riju, prihvaćeno je stajalište da su riječni slivovi i

obalna područja usko povezani kroz svoju fizičku i ekološku strukturu i s tim povezane
fizičke i biološke procese. Oni predstavljaju važno prirodno okruženje koje čovječanstvo
intenzivno koristi. Oba sustava su podloga za niz socio-ekonomskih funkcija: oni pružaju
prostor, proizvode, resurse i apsorbiraju neželjene produkte. Ekonomske aktivnosti u
nizvodnim područjima imaju koristi od uzvodnih, gorskih resursa, kao što su voda, drvo itd.
S druge strane, obalna područja pružaju prostor za naseljavanje, industrijsku aktivnost i
razvoj turizma koji imaju pozitivan učinak na šire područje riječnog sliva.

49
a) Domena gospodarenja b) Gospodarenje riječnim c) ICARM
rijekama i obalom slivom i obalnim područjem
Slika 2.3 Glavne prostorne komponente ICARM domene
Razvoj ICARM-a
Svjestan činjenice da su funkcionalne veze između obalnih i riječnih područja sve uže i očitije,
UNEP je povjerio PAP/RAC-u da proširi svoje aktivnosti integriranog upravljanja obalnim
područjem na susjedna riječna područja u svrhu doprinosa razvoju novog pristupa
upravljanju i razvoju novih gospodarskih struktura i instrumenata koji mogu pravilno uvažiti
te veze. Taj novi pristup, nazvan Integralno upravljanje obalnim područjem i riječnim
slivovima (ICARM) je ključan za integrirani razvoj prirodnih, ekonomskih i kulturnih
okruženja unutar riječnih slivova i obalnih područja. Osnovna načela ovog pristupa su:
- poštivati integritet riječnog sliva ili obalnog ekosustava i prihvaćanje
ograničenja u korištenju resursa;
- osigurati stratešku važnost obnovljivih resursa za socio-ekonomski razvoj;
- omogućiti višestruku uporabu resursa u integriranju pratećih aktivnosti i
reguliranju spornih aktivnosti;
- osigurati sudjelovanje više sektora i na više razina u donošenju odluka u
povezivanju upravljanja širokog opsega s djelovanjima na lokalnoj razini i
- omogućiti sudjelovanje svih aktera, a osobito lokalnog stanovništva, u
procesu planiranja kako bi osiguralo učinkovito gospodarenje.
Više na www.pap-thecoastcentre.org.
2.3.2.9 Istraživački projekti Europske unije
AQEM, STAR i FAME
AQEM, STAR i FAME tri su projekta koje je financirala Europska unija unutar petog okvirnog
programa ( FP5) pridonoseći time uvođenju Ključne akcije/Key Action. Održivo upravljanje i
kakvoća vode ( web stranica Cordis/ web stranica istraživanja Europske komisije) unutar
Programa za energiju, okoliš i održivi razvoj (EESD) ( web stranica Cordis/ web stranica
istraživanja Europske komisije).
AQEM projekt ( Razvoj i ispitivanje integriranog ispitivanja sistema za ekološku kakvoću
potoka i rijeka Europe koristeći bentičke makro-avertebrate realiziran je od ožujka 2000. do
veljače 2002. godine. Poslužio je kao uvođenje Okvirne direktive Europske unije o vodama
razvijajući sustav za ispitivanje ekološke kakvoće europskih potoka koji se temeljio na
bentičkim makro beskralježnjacima.
Projekt koji se nadovezao na AQEM je projekt STAR (Standardizacija klasifikacija rijeka-
okvirna metoda za kalibriranje rezultata različitih bioloških istraživanja nasuprot

50
klasifikacijama ekološke kakvoće koje se trebaju izraditi za Okvirnu direktivu o vodama).
Ovaj projekt trajao je do lipnja 2005. godine i imao je za cilj izvesti detaljnu sliku onih metoda
ispitivanja europskih potoka i rijeka koje su najpogodnije za određene uvjete kao temelj
standardizacije. Projektu STAR pridružen je dopunski projekt FAME (Razvoj, procjena i
primjena standardizirane metode ocjenjivanja ekološkog statusa europskih rijeka temeljen na
ribljoj fauni).
2.3.3. Informacijske i komunikacijske mreže
Informacijska i komunikacijska tehnologija (Information and communication technology,

ICT) obuhvaća sve aspekte prijenosa znanja. Uključuje tehnike i metode upravljanja, analizu i
raspodjelu informacija. Važno je upravljanje bazama podataka, izvješćivanje, konzultacije s
ciljanim grupama i razgovor o okolišu. “Alati’ među ostalim uključuju depozitorij podataka,
CIRCA-sustave i sustave upravljanja bazama podataka. S obzirom na sadržaj, ovo poglavlje
nastavlja predstavljanje organizacijskih struktura i obveze izvješćivanja s posebnim
naglaskom na praktične aspekte znanja i transfera podataka. ICT-mreže trebale bi se gledati
kao veze između administrativnih tijela i sadržaja. Mreže obuhvaćaju stručnjake i skupine
zainteresiranih ljudi koji su uključeni u određene jedinice. Oni su sredstva prijenosa podataka
i komunikacije koji nisu obvezni pratiti postojeće organizacije ili teme o okolišu.
2.3.3.1 Nacionalna razina
Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO)
Osnivanje informacijskog sustava zaštite okoliša (ISZO) započelo je unutar Agencije za zaštitu
okoliša (AZO) kao jedan od njenih glavnih ciljeva. Sustav se razvio slijedeći nekoliko glavnih
principa: razdijeljenost sustava informacija – podaci se zadržavaju i obnavljaju unutar
relevantnih institucija obveznika, podaci se razmjenjuju putem najnovijih internetskih i GIS
tehnologija (gdje je moguće), pristup podacima omogućen je kroz različite razine korištenja,
primjenom provjere autentičnost korisnika ili je otvoren za javnost.
Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07 čl. 126.) ISZO se uspostavlja sa svrhom
cjelovitog upravljanja zaštite okoliša i/ili pojedinim sastavnicama okoliša te u svrhu izrade i
praćenja provedbe dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša. ISZO sadrži podatke i
informacije o stanju okoliša, opterećenjima i utjecajima na okoliš te odgovorima društva. Vodi
se kao distributivni informacijski sustav, sastavljen od većeg broja dislociranih, neovisno
izrađenih, usklađenih i međusobno povezanih informacijskih sustava tematskih područja. U
tu svrhu donesen je i Program vođenja ISZO za razdoblje 2009. – 2012. godine. Detaljnije o
ISZO-u na stranici Agencije za zaštitu okoliša na
http://www.azo.hr/Default.aspx?art=1091&sec=40
Informacijski sustav voda
Informacijski sustav voda koji je u izradi će osigurati odgovarajuću informacijsku i

komunikacijsku infrastrukturu i stručnu potporu za kontinuiranu pohranu i obradu
vremenski inertnih i promjenljivih podataka koji se odnose na kvalitativne i kvantitativne
značajke resursa, njihovih korisnika i prostora. Informacijski sustav voda će pružiti
informacijske usluge i proizvode koji će obuhvatiti vodnogospodarske aktivnosti planiranja,
provedbe, te motrenja i stručno-tehničke potpore.
Informacijski sustav voda će omogućiti:
• pohranjivanje podataka i informacija; provjeru pravodobnosti, pouzdanosti,

51
vjerodostojnosti i valjanosti podataka/informacija, te potvrdu njihove kvalitete,
• transparentno povezivanje s bazama podataka/informacija koje nisu u direktnoj nadležnosti
vodnoga gospodarstva, te su nužne za kvalitetnije sagledavanje i provođenje
vodnogospodarske politike,
• potporu provedbi obveza razmjene informacija (izvještavanja na temelju međunarodnih,
bilateralnih/multilateralnih ugovora).
Informacijski sustav voda jedna je od važnijih baza na području voda. Pregled ostalih baza
važnih za izvješćivanje na području voda i mora dan je u slijedećim tablicama:

52
Tablica 2.6 Baze podataka - Vode
Tematsko područje VODE

KOJIM AKTOM JE PROPISANA TKO JE ODGOVORAN ZA
NAZIV BAZE
USPOSTAVA USPOSTAVU I VOĐENJE
PODACI O KAKVOĆI Državni plan za zaštitu voda NN 8/99 MRRŠVG/Uprava gospodarenja
VODA (RIJEKE, JEZERA Zakon o vodama NN 107/95, 150/05 vodom
I PODZEMNE VODE) članak 115. Hrvatske vode (Informacijski
Pravilnik o vodnoj dokumentaciji sustav voda – Vodni katastar)
NN13/06 članak
3.,4.,5.,10.,11.,12.,13.,14.,15. i 16.
PODACI O Zakon o obavljanju poslova DHMZ (Banka hidroloških
KOLIČINAMA VODA hidrometeorološke službe u RH NN podataka)
14/78
PODACI O KAKVOĆI Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti MZSS / HZJZ (Baza podataka o
VODE ZA PIĆE vode za piće NN 47/08 članak 8. i 27. zdravstvenoj ispravnosti vode za
piće)
Hrvatske vode (Vodni katastar –
Katastar korištenja voda)
PODACI O KAKVOĆI Zakonski propis je u izradi. MZSS / HZJZ radi po potrebi
KOPNENIH VODA ZA
KUPANJE
PODACI O Državni plan za zaštitu voda NN 8/99 MRRŠVG; Hrvatske vode
ONEČIČĆENJU Zakon o vodama NN 107/95, 150/05 (Informacijski sustav voda -
KOPNENIH VODA članak 115. Vodni katastar - Katastar zaštite
RIJEČNIM PROMETOM Pravilnik o vodnoj dokumentaciji NN voda)
I O IZNENADNIM 13/06 članak
ONEČIŠĆENJIMA 3.,4.,5.,10.,11.,12.,13.,14.,15. i 16.
KOPNENIH VODA
PODACI O MJERNIM Pravilnik o uvjetima koje moraju MRRŠVG / Uprava gospodarenja
POSTAJAMA I ispunjavati ovlašteni laboratoriji NN vodama
LABORATORIJIMA KOJI 78/97, 92/97, 65/05 članak 12. stavak 5. i Hrvatske vode (Informacijski
OBAVLJAJU ANALIZE 13. sustav voda)
VODA Pravilnik o vodnoj dokumentaciji NN
13/06 članak
3.,4.,5.,10.,11.,12.,13.,14.,15. i 16.
REGISTAR EMISIJA U Pravilnik o registru onečišćavanja AZO
OKOLIŠ – VODE I okoliša NN 35/08
MORE ( ROO ) Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
članak 129.
KATASTAR Strategija upravljanja vodama NN MRRŠVG, HV,DHMZ, Hrvatske
EKSTREMNIH 91/08 šume
HIDROLOŠKIH POJAVA
(POPLAVE, OLUJE I
SUŠE)
KATASTAR STANJA Strategija upravljanja vodama NN MRRŠVG, HV,DHMZ, Hrvatske
EROZIJE I 91/08 šume
PROVEDENIH
PROTUEROZIJSKIH
MJERA

53
KATASTRI VODA, Strategija upravljanja vodama NN MRRŠVG, HV, MZOPUG, AZO,
VODNOG DOBRA I 91/08 Jedinice lokalne i područne
VODNIH GRAĐEVINA (regionalne) samouprave
– PROŠIRENJE I
USKLAĐENJE:
Uvođenjem u sustav
prijelaznih i priobalnih
voda (mora)
S površinskim i
podzemnim vodenim
cjelinama
Uvođenjem u sustav
područja od posebne
zaštite voda
Uvođenje u sustav rizika
od poplava
KATASTRI ZAŠTITE I Strategija upravljanja vodama NN MRRŠVG, HV, AZO, jedinice
KORIŠTENJA VODA – 91/08 lokalne i područne (regionalne)
poticanje standardizacije i samouprave, komunalna društva,
efikasnijeg prikupljanja korisnici voda
podataka, te utvrđivanje
obveza dostave podataka
INFORMACIJSKI Strategija upravljanja vodama NN MRRŠVG, HV, MZOPUG, MK,
SUSTAV VODA 91/08 AZO, DZZP, ostale stručne
institucije i korisnici
HR – VODENET Strategija upravljanja vodama NN MRRŠVG, HV, MZOPUG, MK,
nacionalna mreža za 91/08 AZO, DZZP, ostale stručne
razmjenu informacija institucije i korisnici
prema uputama i
inicijativama Europske
unije za definiranje
zajedničke informacijske i
geoinformacijske
infrastrukture

54
Tablica 2.7 Baze podataka – More
Tematsko područje MORE

KOJIM AKTOM JE PROPISANA TKO JE ODGOVORAN ZA
NAZIV BAZE
USPOSTAVA USPOSTAVU I VOĐENJE
PODACI O KAKVOĆI Pravilnik o vodnoj dokumentaciji NN IOR
PRIJELAZNIH, 13/06 članak 11. Hrvatske vode (Informacijski
PRIOBALNIH I sustav voda – prijelazne i
MORSKIH VODA priobalne vode)
Za more ne postoji zakonska
odredba ali se prati u sklopu
projekta „Jadran‚
PODACI O Plan intervencija kod iznenadnog Stožer ( MUP, MMPI,
ONEČIŠĆENJU MORA onečišćenja mora NN 92/08 Točka 13. MRRŠVG, MVPEI, MZSS, MO,
POMORSKIM MF, MZOPUG, MK, DHMZ,
PROMETOM DHI)
PODACI O KAKVOĆI Uredba o kakvoći mora za kupanje NN MZOPUG
MORA NA MORSKIM 73/08
PLAŽAMA Zakon o zaštiti okoliša NN
110/ 07 članak 23.,24.
PODACI O UNOSU Zakon o vodama NN 107/95, 150/05 Hrvatske vode (Informacijski
ONEČIŠĆENJA Pravilnik o vodnoj dokumentaciji NN sustav voda – Vodni katastar –
RIJEKAMA 13/06 Katastar zaštite voda)
PODACI O FIZIKALNIM Zakon o hidrografskoj djelatnosti NN Hrvatski hidrografski institut
PARAMETRIMA MORA 68/98, 163/03, 110/08 članak 5.
PODACI O Pravilnik o upravljanju i nadzoru MMPI (Lučka kapetanija,
IZNENADNIM vodenog balasta NN 55/07 Lučka uprava), Stožer (MUP,
ONEČIŠĆENJIMA Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, MMPI, MRRŠVG, MVPEI,
MORA uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u MZSS, MO, MZOPUG, MK,
pomorskom prometu, ukrcavanja i DHMZ, DHI)
iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i
ostalog tereta u lukama te načinu
sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama
NN 51/05 Članak 9.
Plan intervencija kod iznenadnog
onečišćenja mora NN 92/08
PODACI IZ RIBARSTVA Zakon o morskom ribarstvu NN 74/94, MRRŠVG / Uprava ribarstva
I MARIKULTURE 57/96, 46/97, 48/05
Pravilnik o očevidniku o uzgoju ribe i
drugih morskih organizama NN 66/03
članak 2.
Zakon o službenoj statistici NN 103/03
Pravilnik o očevidniku, izvješću o ulovu i
dostavi podataka o gospodarskom
ribolovu na moru NN 95/07 članak 2.
Pravilnik o povlasticama za obavljanje
gospodarskog ribolova na moru i registru
o izdanim povlasticama NN 155/05,
135/06, 133/07 članak 8. (baza podataka
"Registar flote")

55
PODACI O MJERNIM Pravilnik o uvjetima koje moraju MRRŠVG
POSTAJAMA I ispunjavati ovlašteni laboratoriji NN
LABORATORIJIMA KOJI 78/97, 92/97, 65/05
OBAVLJAJU ANALIZE
MORA
GIS PREGLEDNIK O Uredba o informacijskom sustavu zaštite
KAKVOĆI MORA NA okoliša NN 68/08
MORSKIM PLAŽAMA
GIS PREGLEDNIK Uredba o informacijskom sustavu zaštite AZO
PODATAKA O okoliša NN 68/08
KAKVOĆI MORA,
RIBARSTVA I
MARIKULTURE

56
2.3.3.2 Međunarodna razina
Europski informacijski sustav o vodama (WISE)
Prema odluci Direktora voda (Water Directors) iz studenog 2003., Europski informacijski
sustav o vodama Water Information System for Europe, WISE) kojim upravljaju Europska
agencija za zaštitu okoliša (EEA) i Europska komisija pokrenut je 2004. godine unutar
aktivnosti Okvirne direktive o vodama.
WISE je naziv za širu inicijativu moderniziranja, jačanje i usmjeravanje toka podataka i
informacija u svezi europske vodno/morske politike te njihova prikupljanja i diseminacije
široj i stručnoj javnosti, donosiocima odluka vezanih uz zaštitu vodnih i morskih resursa kao i
drugim korisnicima. WISE je i alat, zajednički informacijski sustav za podatke o vodama i
moru koji se skupljaju na europskoj razini, a sastavni je dio Europskog informacijskog
sustava o okolišu (Shared Environment Information System, SEIS). Pristup WISE-u omogućen
je preko WISE portala http://water.europa.eu/.
Sadržaj WISE-a su podaci i informacije dostavljeni u sklopu izvješćivanja prema Europskoj
komisiji ili EEA. Izvješćivanje je vršeno u okviru obveznog izvješćivanja na temelju europskog
vodnog zakonodavstva. Drugi set podataka koji se nalazi u WISE-u su podaci dostavljeni na
dobrovoljnoj bazi na temelju sporazuma o suradnji s EEA u okviru suradnje s Europskom
promatračkom i informacijskom mrežom za okoliš, EIONET dosad poznati pod nazivom
EIONET primarni godišnji setovi podataka.
U 2004. godini Republika Hrvatska započela je s aktivnostima izvješćivanja u sklopu suradnje
Agencije za zaštitu okoliša i EEA u okviru EIONET mreže. Sukladno Bazi zahtjeva za
izvješćivanjem (Reporting obligation database, ROD), Hrvatska je u razdoblju od 2004. do
2007. dostavljala podatke koji su bili zahtijevani pod nazivom EIONET godišnji setovi
podataka. Započevši 2004. godine s izvješćivanjem sa 25 mjernih postaja na rijekama za
potrebe godišnjeg izvješća o kakvoći rijeka te 6 mjernih postaja na jezerima za potrebe
godišnjeg izvješća o kakvoći jezera, u razdoblju do 2007. godine izvještajne mogućnosti su se
postepeno razvijale, druge nadležne institucije su se postepeno uključivale te je do kraja 2008.
Republika Hrvatska isporučila svih pet setova podataka.
U razdoblju do 2010. planira se izrada potrebnih dokumenata i aplikacija koje bi omogućile
proširenje sadržaja WISE. Nakon 2010. godine pristupit će se popunjavanju s izvješćima
prema Direktivi o integralnom sprječavanju od onečišćenja (Integrated prevention and
control pollution directive 2007/60/EEC), međunarodnim konvencijama za zaštitu rijeka
(Konvencija o zaštiti rijeke Dunav) te europskim konvencijama za zaštitu mora (Barcelonska i
dr.). Unijet će se i podaci o istraživanjima na području voda i mora.
Međusobna povezanost različitih službi unutar Europske unije, europskih direktiva o
vodama i doprinosa zemalja članica prikazana je dijagramom na slici 2.4.

57
EU Država
članica
EU-COM DIREKTIVE itd.
DG XI Environment Dir. o vodi za piće, ...

Dir. o opasnim tvarima., Nitratna dir.,
Dir . o obradi kom. otp. voda
WD/SCG
...
(2007)
Sudjelovanje DČ
Izvješćivanja Radnih grupa (WG) ODV (WFD (2000/60))
Smjernice za izvješćivanje
Sudjelovanje DČ i implementacija u DČ
Provjera sukladnosti (“Drafting” grupa)
“Drafting” grupa SoE Obrasci za izvješćivanje
Struĉna skupina GIS Izvješća DČ
WISE
(Water Information System for
Institucije povezane s EU Europe - Europski Informacijski
sustav o vodama)
Informacije koje koriste DČ
Legenda:
COM = EU Komisija; WD = Water Directors; SCG = Strategic Co-ordination Group
ODV = Okvirna direktiva o vodama; (Strategijska koordinacijska grupa)
SoE= State of the Environment (Stanje okoliša); WG = Working group (Radna grupa)
Slika 2.4 Odnos između EU i zemalja članica vezano uz implementaciju EU direktiva,

osobito Okvirne direktive o vodama i Radnih grupa.
Europska komisija i institucije Europske unije postigle su dogovor o integraciji svih vezanih i
nevezanih podataka u Geografski informacĳski sustav (GIS) koji su već sakupljeni u
postojećim bazama podataka (npr. Eionet Water), projektima i programima.
Europska baza podataka za rijeke i porječja (River and Catchment Database for Europe, CCM)
Zajednički istraživalački centar Europske komisije izradio je bazu Karakterizacija i

oblikovanje porječja (Catchment Characterisation and Modelling, CCM) sa svrhom razvijanja
zajedničkog alata za razmjenu podataka za zemlje članice EU-a čime se omogućuje tim zemljama
da koriste vlastite kartografske sustave pridržavajući se pritom formata izvješćivanja
propisanog od strane Europske komisije.
EIONET
Europska informacijska i promatračka mreža (the European Environment Information and

Observation Network, EIONET) obuhvaća 300 europskih instituta za okoliš (zemalja članica),
a cilj joj je stvaranje kompatibilnih formata koji bi ujedinili dostupne informacije o okolišu.
Dio EIONET-a je i Eionet-Water (Eionet-voda) koja je 2005. zamijenila Eurowaternet, kasnije
nazvana WATERBASE.
REPORTNET
Reportnet kao integralni dio EIONET-a su IT alati koji podržavaju pripremu izvješća o
okolišu u Europi slijedećim principima:
Usklađena pohrana podataka
Višekratna dostupnost podataka nakon njihove pohrane
Transparentno upravljanje informacijama
Zajednička provjera i analiza

58
Procjene važne za donošenje propisa.
Reportnet se sastoji od više IT alata i infrastrukture koji kroz propisane radne postupke
omogućuju zemaljama članicama Europske agencije za okoliš (EEA) izvješćivanje o podacima
o okolišu na međunarodnoj razini. Reportnet olakšava razmjenu podataka u Eionet mreži, te
je sastavni dio Europskog informacijskog sustava za okoliš (European Environmental
Information System, EEIS).
Obzirom na sadržaj, Reportnet je izrađen prema prioritetnim područjima prikupljanja podataka
Europske agencije za okoliš koji će se proširiti na temelju rezultata rasprave o Temeljnim
grupama indikatora EEA (Core Set Indicators/CSI).
Reportnet uključuje:
Bazu podataka obvezatnog izvješćivanja (Report Obligation Database, ROD): pregled
obveza izvješćivanja
Središnji depozitarni registar (Cental Depository Register, CDR): bazu podataka s
dostupnim izvješćima kojom upravlja ili EEA ili jedna od država članica
Registar sadržaja (Content Register, CR): daje pregled izvješća prema državi članici ili
temi
Rječnik podataka (Data Dictionary, DD): priručnici i predlošci za izvješćivanje.
Prema terminima IT-a, Reportnet je izrađen na:

Alatima „open sources‚ koji su ili “out of the box” ili su prilagođeni potrebama
Eioneta-a
Formatima izmjene podataka (kao što je XML)
Zajedničkom pristupu metapodacima (DublinCore, ISO19115)
Dokumentima i definicijama zajedničkih podataka (npr. XML shema, RDF)
Protokolima komunikacije (HTTP, SMTP, LDAP, SOAP, XML/RPC)
Vezano uz standarde i tehnologije, reportnet će nastaviti koristiti:
Otvoren izvor softvera za okoliš (JAVA, ZOPE)
Industrijske standardne tehnologije (web servisi, XLM)
Prihvaćene standarde (ISO 19115, ISO11179, DublinCore).
INSPIRE
Infrastruktura prostornih informacija u Europi (Infrastructure for Spatial InfoRmation in

Europe, INSPIRE) je inicijativa pokrenuta od Europske komisije u svrhu ostvarenja uputa
Europe i organizacije razmjene geografskih podataka namijenjenih za propise zaštite okoliša
u Europi. Prijedlozi INSPIRE-a trebali bi stvoriti europsku infrastrukturu za razmjenu
podataka sa geografskim komponentama, kojom bi upravljale zemlje članice. Naglasak je na
usklađivanju podataka za razmjenu i povećanju dostupnosti što uključuje: metapodatke,
prostorne uređaje za prijenos podataka, usluge i tehnologije mreže, dogovore o razmjeni,
dostupnosti i korištenju podataka, koordinaciju i mehanizme, procese i procedure praćenja.
Odnos SE(E)IS – WISE – INSPIRE
Na EU- razini poduzimaju se brojne inicijative za harmonizacijom i povezivanjem sadržaja i

toka podataka. Slika ispod prikazuje odnos između tekućeg WISE procesa, planirane SEIS
structure i odnosa sa INSPIRE direktivom (stupila na snagu 2008.). Prikazuje WISE kao
integrirani “water tool”, služi kao pilot aplikacija za SEIS, koja će obuhvatiti sve teme o okolišu
(zrak, tlo, bioraznolikost, i dr.).
WISE će postati dio SEIS-a, ali će sam integerirati sve informacije vezane uz vode. I WISE i
SEIS sadrže informacije povezane s GIS-om definirane prema INSPIRE direktivi. Sukladno

59
INSPIRE direktivi, zahtjevi za izvješćivanjem na nacionalnoj razini za sve nacionalne GIS
informacije moraju biti u skladu sa INSPIRE na međunarodnoj razini.
Na slici je prikazano das vi podaci vezani uz okoliš (bilo obvezni ili na dobrovoljnoj bazi) u
buduće se moraju dostavljati u elektroničkom obliku, sukladno standardima kao što su Open
Standards/Open Sources npr. XML ili GML.
GIS upravljanje s
podacima
Ne-okolišni podaci GIS ne-okolišni podaci
SEIS INSPIRE EU / EUR razina
Ostali Centri Ostale teme (osim vode/

Ostale GIS inf. (osim voda) implementacija
podataka podatkovni centri
EU / EURCentri podataka Razina
razina WISE (voda) Država članica
o vodama
αNum
GIS
xml
Izvješćivanje drž.članica
ODV (WFD)
EU Dir.
Ostale Dir.
baze
EEA podataka Nacionalna infrastr. geogr. podataka.
Ostali EU
zahtjevi Ostali zahtjevi o vodama
drž. članica
Ostali međunarodni
zahtjevi za izvješćivanjem
Slika 2.5 Odnos između izvješćivanja i upravljanja podacima na nacionalnoj i

međunarodnoj razini obzirom na INSPIRE direktivu
2.4 PRAVNI OKVIR
Dio "Pravni okvir’’ podijeljen je na dva dijela:

- hrvatski zakonski propisi
- međunarodni zakonski propisi.
Detaljnije informacije o regionalnim i međunarodnim pravnim organizacijama i
zakonodavstvu može se vidjeti u:
Službeno glasilo Republike Hrvatske: Narodne novine (NN)
Croacta
Engleski prijevod hrvatskog zakonodavstva o vodama (Ministarstvo regionalnog
razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva)
Europsko zakonodavstvo: Eur-Lex (nova Eur-lex web stranica)
Međunarodne obveze izvještavanja: EMA – Baza podataka obvezatnog izvještavanja
(Reporting Obligations Database /ROD) – Hrvatska
Sud pravde Europskih zajednica

60
2.4.1 Hrvatski propisi
U ovom dijelu navedeni su zakonski propisi vezani uz vode i more a kod ključnih propisa
korišten je slijedeći predložak:
- Referenca: skraćeno ime ili kod koji se koristi a označava propis
- Službeni naziv: puni službeni naziv propisa
- Svrha/cilj
- Povijesni pregled: ako je propis izmijenjen/ažuriran/<
- Implementacija: prema kojem međunarodnom propisu je propis
implementiran u našoj zemlji
- Realizacija: koje institucije/laboratoriji vrše praćenje i/ili analize prema propisu
Nacionalna strategija zaštite okoliša NN 46/02
o Svrha i cilj: Naši dugoročni nacionalni ciljevi u zaštiti okoliša su:
- sačuvati i unaprijediti kakvoću voda, mora, zraka i tla u Republici Hrvatskoj,
- održati postojeću biološku raznolikost u Republici Hrvatskoj,
- sačuvati prirodne zalihe, a osobito integritet i značajke područja posebnih
prirodnih vrijednosti (more, obala i otoci, planinski dio Republike Hrvatske
itd.),
te kratkoročno i operativno:
- nametnuti striktnu i učinkovitu provedbu svih postojećih propisa zaštite okoliša, ali
i žurnu izmjenu svih onih koji su stručno manjkavi,
- integrirati zaštitu okoliša u sve sektore koji djeluju na okoliš ili žive od okoliša,
na taj način da je zaštita okoliša sastavni dio svih politika, planova i programa,
- ostvariti sve pretpostavke za inicijalizaciju procesa i sam proces europskih
integracija u području zaštite okoliša,
- oblikovati i pokrenuti sekvencijalno više akcijskih programa kojima se zaštita
okoliša usmjerava k održivom razvoju, s time da se program bavi i: (1) drugim
relevantnim problemima očuvanja okoliša (kakvoćom voda i mora te zraka,
promjenom klime, upravljanjem otpadom itd.), te (2) uspostavom novih
odnosa suodgovornosti između dionika, odnosno svih zainteresiranih za
zaštitu okoliša,
- ostvariti potpunu harmonizaciju legislativnog korpusa u području zaštite
okoliša s onim EU, i u cijelosti ga implementirati,
- dograditi postojeći sustav zaštite okoliša tako da bude sposoban obavljati sve
funkcije koje će promjena legislative staviti pred njega, a osobito:
motrenje, analiza i procjena stanja okoliša te izvještavanje o stanju, sustav kontrole čiji su
ciljevi izbjegavanje i mijenjanje tehnologija te aktivnosti koje izazivaju štetu okolišu (npr. u
prometu, morskom i slatkovodnom ribarstvu i sl.), potpora "čistim" tehnologijama i promjeni
usmjerenoj na korištenje obnovljivih izvora energije te smanjenju potrošnje energije, brzi i
koordinirani odgovor na nesreće čije posljedice prijete okolišu, remidijacije i restoracije, tamo
gdje je šteta već počinjena.
Strategija upravljanja vodama NN 91/08
o Svrha/cilj: utvrđuje dugoročnu viziju, ciljeve i zadatke državne politike na
području voda. Kao sveobuhvatni cilj u upravljanju vodama definira postizanja
cjelovitog i usklađenog vodnog režima, naročito:
- osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu
stanovništva,
- osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite
gospodarske namjene,
- zaštitu ljudi i materijalnih dobara od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja
voda,

61
- postizanje i očuvanje dobrog stanja voda zbog zaštite vodnih i o vodi ovisnih
ekosustava. Na području zaštite voda to podrazumijeva očuvanje dobrog stanja
voda, sprečavanje devastacije voda koje su pod rizikom, te sanaciju stanja voda
gdje je ono narušeno, ponajprije radi očuvanja zdravlja ljudi i okoliša, što
obuhvaća:
- očuvanje površinskih i podzemnih voda kao rezervi vode za piće (postojeće i
planirane),
- očuvanje kopnenih površinskih i podzemnih voda, priobalnog mora, te
zaštićenih područja, radi zaštite zdravlja ljudi i očuvanja vodenih i o vodi
ovisnih ekosustava, te očuvanja bioraznolikosti,
- unapređenje ekoloških funkcija voda i priobalnog mora tamo gdje je narušena,
te postizanje propisane kakvoće voda za pojedine namjene, tamo gdje je ona
nezadovoljavajuća,
- smanjenje količine opasnih tvari na izvoru onečišćenja, te kontrola rada
izgrađenih objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,
- doprinos održivom razvoju racionalnim korištenjem vodnih resursa i prostora.
Strategija razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj (2008.-2018.) NN 65/08
16. svibnja 2008.godine Hrvatski sabor donio je Strategiju razvitka riječnog prometa u
Republici Hrvatskoj 2008.-2018. koja je u skladu sa smjernicama NAIADES-a - Navigation
and inland waterway action and development in Europa (Europski akcijski plan za riječni
promet) od 17.01.2006.
Strategija obrađuje 6 područja dok je prvo u smislu zaštite okoliša najvažnije:
Sigurnost plovidbe i zaštitu okoliša
Kako bi postojeći stupanj sigurnosti doveli na višu razinu pristupili smo implementaciji
riječnog informacijskog servisa (RIS) sukladno preporukama (Directive 2005/44/EC of the
European Parliament and of the Council on harmonized river information services (RIS) on
inland waterways in the Community, Article 5 od 7. rujna 2005). Uvođenje RIS-a omogućiti će
dostupnost pravodobne i točne informacije o kretanju i boravku plovila kao preduvjeta za
uspostavu jasne procedure djelovanja u slučaju nastanka incidentnih situacija. Republika
Hrvatska je razvitak RIS-a postavila u sam vrh prioriteta u razvoju riječnog prometa kroz
projekt CRORIS, a jezgra sustava je u probnoj primjeni na hrvatskom dijelu rijeke Dunava i
Drave.
Unutar ustroja rada Riječnih informacijskih usluga, predviđeno upravno tijelo koje će biti
zaduženo za rad je Nacionalna RIS središnjica (dalje: NCC). Protokol obuhvaća Regionalne
RIS centre Vukovar, Osijek, Slavonski Brod i Sisak (dalje: RCC), koji djeluju u sklopu Lučkih
kapetanija Vukovar, Osijek, Slavonski Brod i Sisak koji će svoja priopćenja o plovnom putu
dojavljivati putem e-pošte ili telefaksa Nacionalnoj RIS središnjici koja će iste objavljivati
sukladno standardima predviđenih navedenom Direktivom.
Zakon o vodama NN 107/95, 150/05
o Svrha/cilj: zakonom se utvrđuje pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjeti
upravljanja vodama (korištenje voda, zaštita voda, uređenje vodotoka i drugih voda i
zaštita od štetnog djelovanja voda), način organiziranja i obavljanja poslova i
zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama; osnovni uvjeti za obavljanje
djelatnosti vodnog gospodarstva; ovlasti i dužnosti tijela državne uprave i drugih
državnih tijela, jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih subjekata, te
druga pitanja značajna za upravljanje vodama; osnivaju se Hrvatske vode.
o Implementacija: djelomično Okvirna direktiva o vodama,
o Realizacija: Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda, laboratoriji
ovlašteni za ispitivanje kakvoće voda.
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07

62
o Svrha i cilj: Ovim se Zakonom uređuju: načela zaštite okoliša i održivog razvitka,
zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša od utjecaja opterećenja, subjekti zaštite
okoliša, dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša, instrumenti zaštite okoliša,
praćenje stanja u okolišu, informacijski sustav, osiguranje pristupa informacijama o
okolišu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša, osiguranje prava na pristup
pravosuđu, odgovornost za štetu, financiranje i instrumenti opće politike zaštite
okoliša, upravni i inspekcijski nadzor.
Zakon o komunalnom gospodarstvu NN 26/03, 178/04
Zakon o slatkovodnom ribarstvu NN 49/05
o Svrha/cilj: zakon propisuje gospodarenje ribama slatkih (kopnenih) voda, a
obuhvaća ribolov, poribljavanje, akvakulturu, zaštitu riba i njihovih staništa. Ribe u
slatkim vodama koriste se na održiv način koji pridonosi očuvanju biološke
raznolikosti ekoloških sustava. Ribe u slatkim vodama dijelovi su prirode od interesa
za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu koja se provodi sukladno
odredbama ovoga Zakona. Ribe se u ribolovnim vodama mogu loviti i/ili uzgajati
pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.
Zakon o otpadu NN 178/04, 60/08
Zakon o potvrđivanju Sporazuma o subregionalnom planu intervencija za sprječavanje,
spremnost i za reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera
(Međunarodne novine: 7/08)
Pomorski zakonik NN 181/04, 76/07, 146/08
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama NN 158/03, 141/06
Zakon o lučkim kapetanijama NN124/97
Zakon o hrvatskom registru brodova NN 81/96
Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda NN 109/07, 132/07
Zakon o financiranju vodnog gospodarstva NN 107/95, 19/96, 88/98, 150/05
Zakon o hrani NN 46/07
o Cilj/svrha: Ovim se Zakonom uređuje temelj za osiguranje visoke razine zaštite
zdravlja ljudi i interesa potrošača u vezi s hranom, uzimajući u obzir posebice razlike
u opskrbi hranom, uključujući tradicionalne proizvode, pritom osiguravajući
učinkovito funkcioniranje tržišta. U tom smislu utvrđuju se osnovna načela i
odgovornosti, znanstvena osnova, učinkovite organizacijske strukture i postupke koji
podupiru donošenje odluka u vezi sa zdravstvenom ispravnošću hrane i hrane za
životinje.
Ovim Zakonom se uređuje: područje primjene i definicije, opće odredbe propisa o
hrani, Hrvatska agencija za hranu, sustav brzog uzbunjivanja, hitne mjere i
upravljanje krizom, higijena hrane, higijena hrane za životinje, službena kontrola,
nova hrana, genetski modificirana hrana i genetski modificirana hrana za životinje,
kakvoća hrane i hrane za životinje, oznake tradicionalnog ugleda hrane, izvornosti i
zemljopisnog podrijetla hrane, ovlasti i odgovornosti nadležnog tijela. Zakon o hrani
se primjenjuje na sve faze proizvodnje, prerade i distribucije hrane i hrane za
životinje, osim na primarnu proizvodnju namijenjenu za osobnu uporabu u
kućanstvu ili pripremu, rukovanje i skladištenje hrane u kućanstvu namijenjene za
osobnu potrošnju u kućanstvu. U čl. 2 kao hrana je definirana svaka tvar ili proizvod
prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je konzumaciji ili se može
opravdano očekivati da će ga ljudi konzumirati. U tom smislu se i voda, koja se
namjerno ugrađuje u hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili obrade, također
smatra hranom. Nadalje, pojam hrane uključuje vodu: koja služi za javnu opskrbu
pučanstva kao voda za piće, koja se upotrebljava i/ili ugrađuje u hranu tijekom
njezine proizvodnje, pripreme ili obrade, pakiranu u originalno pakiranje kao stolna
voda, mineralna voda i izvorska voda.

63
o Povijesni pregled: Prvi Zakon o hrani donesen je 2003.godine (NN117/03) sa
popratnim izmjenama i dopunama ( Ispravak Zakona o hrani NN130/03, Zakon o
izmjeni zakona o hrani NN 48/04 i Uredba o izmjeni i dopuni zakona o hrani NN
85/06), koji je 2007. godine zamijenjen novim, trenutno važećim Zakonom o hrani
(NN 47/07).
o Implementacija: General Food Law Regulation EC 178/02
o Realizacija: analize uzoraka uzetih provođenjem službenih kontrola obavljaju
ovlašteni službeni laboratoriji koji moraju biti akreditirani u skladu s hrvatskim
normama, a čiji je popis objavljen u ‚Narodnim novinama‛.
Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NN 98/94
Državni plan za zaštitu voda NN 8/99
o Svrha/cilj: zaštita voda i mora u pogledu zaštite od onečišćenja s kopna. Cilj mu je
da se vodama upravlja prema načelu jedinstvenog vodnog sustava i načelu održivog
razvitka, što podrazumijeva:
- osiguranje dovoljnih količina vode za piće uz dostatnu pouzdanost glede
potrošnje
- očuvanje vode potrebne kakvoće i količine za gospodarske potrebe, odnosno za
opskrbu industrije I poljoprivrede, uključivo održavanje ribnjaka, plovidbe,
proizvodnju energije i rekreaciju
- zaštitu i održavanje dobrog ekološkog stanja vodnih sustava, uključivo
močvara i kopnenih ekosustava, te biološke raznolikosti
- zaštitu voda potrebne kakvoće za određene namjene.
o Implementacija: Donošenjem novog Zakona o vodama donjeti će se izmjene i
dopune Plana.
Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta NN 55/02
o Svrha/cilj: propisuju se uvjeti i način utvrđivanja područja sanitarne zaštite
izvorišta i drugih ležišta voda (podzemne vode, rijeke, jezera, akumulacije) koja se
koriste ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu, mjere za zaštitu izvorišta od
zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na njihovu izdašnost,
kakvoću i zdravstvenu ispravnost, smjernice za utvrđivanje posebne naknade za
potrebna povećana ulaganja u javni vodoopskrbni sustav i sustav javne odvodnje
otpadnih voda na području zona te postupak za donošenje odluke o zaštiti izvorišta.
o History and evolution: ovim pravilnikom stavljen je van snage Pravilnik o
zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za
piće (NN 22/86).
o Realizacija: županijski zavodi za javno zdravstvo
Pravilnik o izradi Vodnogospodarske osnove Hrvatske NN 120/03
o Svrha/cilj: propisuju se polazišta, sadržaj, postupak izrade i donošenja
Vodnogospodarske osnove Hrvatske
Pravilnik o vodnoj dokumentaciji NN 13/06
o Svrha/cilj: uređuje sadržaj, oblik i način vođenja vodne dokumentacije, načini
prikupljanja, sistematiziranja i čuvanja podataka, pristup informacijama, obrada i
prezentacija podataka iz vodne dokumentacije
o History and evolution: ovim pravilnikom stavljen je van snage Pravilnik o obliku i
načinu vođenja vodnih knjiga i o izdatcima iz vodnih knjiga (NN 17/78).
Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih akata NN 28/96
o Svrha/cilj: se uređuje način izdavanja, sadržaj i oblik vodopravnih akata, sadržaj i
način vođenja očevidnika vodopravnih akata i izdavanja izvoda iz očevidnika,
posebni troškovi u svezi izdavanja vodopravnih akata i način njihova snošenja

64
o History and evolution: ovim pravilnikom stavljen je van snage Pravilnik o
izdavanju vodoprivrednih uvjeta, vodoprivrednih suglasnosti i vodoprivrednih
dozvola (NN 6/92).
Pravilnik o tehničkim, gospodarskim i drugim uvjetima za uređenje sustava melioracijske
odvodnje, te osnovama za tehničko i gospodarsko održavanje sustava NN 4/98
Pravilnik o očevidniku zahvaćenih i crpljenih količina vode NN 57/96
Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje obavljaju
poslove osobito značajne za upravljanje vodama NN 43/08
Pravilnik o vođenju očevidnika o količini i kakvoći izvađenih tvari NN 78/97
Pravilnik o tehničkom održavanju unutarnjih plovnih putova i objekata sigurnosti
plovidbe NN 108/05
Pravilnik o razvrstavanju i otvaranju plovnih putova na unutarnjim vodama NN 09/06
Pravilnik o obračunu i plaćanju naknade za korištenje voda NN 97/07
Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti NN 82/96, 102/97,
145/08
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlašteni laboratoriji NN 78/97, 92/97, 65/05
Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće NN 47/08
o Naziv: Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće NN 47/08 (Drinking
Water Safety Regulation; OG 47/08)
o Cilj/svrha: ovim Pravilnikom propisuje se zdravstvena ispravnost vode koja služi
za ljudsku uporabu, granične vrijednosti pokazatelja zdravstvene ispravnosti; vrste i
obim analiza uzoraka vode za i analitičke metode; te učestalost uzimanja uzoraka
vode za piće. Pravilnik se odnosi na sve vode bez obzira na njihovo porijeklo u
prirodnom stanju ili nakon prerade ako se koriste kao voda za piće ili u poslovanju s
hranom, predmeta koji dolaze u neposredni dodir s hranom i predmetima opće
uporabe, kao i bez obzira jeli voda isporučena iz razvodne mreže ili u ambalaži koja
udovoljava posebnim propisima.
o History and evolution: Prvi Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN
46/94, Izmjene i dopune NN 49/97) doneslo je 1994. Ministarstvo zdravstva, čime su
prestali važiti dotadašnji Pravilnik o načinu uzimanju uzoraka i metodama za
laboratorijsku analizu pitke vode (NN 53/91) i Pravilnik o higijenskoj ispravnosti
vode koja služi za javnu opskrbu stanovništva kao voda za piće ili za proizvodnju
živežnih namirnica namijenjenih prodaji (NN 53/91). Temeljem Zakona o hrani (NN
117/03, 130/03 i 48/04) donesen je 2004. godine od strane Ministarstva zdravstva, uz
prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva, novi Pravilnik (NN182/04), koji je 2008. godine nakon izlaska novog
Zakona o hrani (NN 46/07) zamijenjen najnovijim, trenutno važećim Pravilnikom o
zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08).
o Implementacija: Pravilnik je usklađen s direktivom Vijeća 98/83 EZ o kakvoći vode
namijenjene za ljudsku potrošnju (Drinking Water Directive 98/83/EC)
o Realizacija: Provjeru sukladnosti vode namijenjene javnoj vodoopskrbi nadzire
Hrvatski zavod za javno zdravstvo stalnim monitoringom. Nositelj monitoringa je
Hrvatski zavod za javno zdravstvo a izvršitelji monitoringa su županijski zavodi za
javno zdravstvo odnosno Grada Zagreba. Zavodi za javno zdravstvo koji provode
monitoring moraju biti akreditirani prema normi HRN EN ISO/IEC 17025.
Provođenje monitoringa financiraju županije odnosno Grad Zagreb. Nositelj
monitoringa mora ministru zdravstva svake godine do 31.listopada dostaviti plan
programa monitoringa za sljedeću godinu, na temelju kojeg su izvršitelji monitoringa
dužni izraditi godišnji program monitoringa, za čiju provedbu su i odgovorni.
Izvršitelji monitoringa obvezni su Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo do 31.
ožujka tekuće godine dostaviti izviješća o realizaciji plana programa za prethodnu

65
godinu i to za svaki vodoopskrbni sustav posebno i skupne podatke monitoringa.
Monitoring izvorišta vode namijenjenih javnoj vodoopskrbi obavlja ovlašteni
laboratorij Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo po posebnom programu kojeg na
prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo donosi Ministarstvo zdravstva za
svaku sljedeću godinu do 30. studenog tekuće godine.
Pravilnik o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama NN 73/07
o Cilj/svrha: ovim Pravilnikom se propisuju zahtjevi kakvoće kojima u proizvodnji i
stavljanju na tržište moraju udovoljavati prirodne mineralne vode i prirodne izvorske
vode, a odnose se na fizikalna, kemijska, fizikalno-kemijska i senzorska svojstva te
sastav; tehnološke postupke koji se mogu primjenjivati u proizvodnji; analitičke
metode radi kontrole kakvoće; dodatne zahtjeve označavanja; te mikrobiološke
kriterije. Također se propisuje postupak koji je potrebno provesti prije stavljanja
prirodne mineralne i prirodne izvorske vode na tržište. Pravilnik se ne primjenjuju na
vode koje su medicinski proizvodi, kao ni na prirodne mineralne i prirodne izvorske
vode koje se koriste na izvoru u ljekovite svrhe u termalnim i hidrotermalnim
objektima.
o History and evolution: Trenutno važećem Pravilniku o prirodnim mineralnim i
prirodnim izvorskim vodama (NN 73/07) koji je donesen na temelju Zakona o hrani
(NN 46/07) prethodio je Pravilnik o prirodnim mineralnim, prirodnim izvorskim i
stolnim vodama (NN 2/05) koji je je imao dvije izmjene (NN 79/05 i NN 143/06) i
jedan ispravak (NN 107/05).
namijenjene za ljudsku potrošnju (Drinking Water Directive 98/83/EC)
o Realizacija: Povjerenstvo za priznavanje prirodnih mineralnih i prirodnih
izvorskih voda osnovano od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva provodi postupak priznavanja istih, na osnovu kojeg ministar PŠVG
donosi rješenje o priznavanju prirodne mineralne odnosno prirodne izvorske vode.
Uzimanje uzoraka i ispitivanja propisana ovim Pravilnikom provode pravne osobe
koje moraju biti akreditirane sukladno normi ISO/IEC 17025 i ovlaštene od ministra,
te iste izdaju i izvještaje o provedenim ispitivanjima.
Pravilnik o vodama iz krša i stolnim vodama NN 56/08
o Cilj/svrha: Ovim se Pravilnikom propisuju zahtjevi kakvoće kojima u proizvodnji i
stavljanju na tržište moraju udovoljavati vode iz krša i stolne vode, a odnose se na
fizikalna, kemijska, fizikalno-kemijska i senzorna svojstva te sastav; tehnološke
postupke koji se mogu primjenjivati u proizvodnji; analitičke metode radi kontrole
kakvoće; dodatne zahtjeve označavanja; te mikrobiološke kriterije. Također se ovim
Pravilnikom propisuje postupak koji je potrebno provesti prije stavljanja vode iz krša
na tržište.
o History and evolution: Pravilnik je na temelju Zakona o hrani (NN 46/07) donešen
od strane Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u svibnju 2008,
kada su njegovim stupanjem na snagu prestale važiti odredbe Pravilnika o prirodnim
mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama koje se odnose na stolnu vodu.
namijenjene za ljudsku potrošnju ( Drinking Water Directive 98/83/EC ).
o Realizacija: Uzimanje uzoraka i ispitivanja propisana ovim Pravilnikom provode
pravne osobe koje moraju biti akreditirane sukladno normi ISO/IEC 17025 i ovlaštene
od ministra, te iste izdaju i izvještaje o provedenim ispitivanjima.
Pravilnik o deklaraciji ekoloških proizvoda NN 13/02
Pravilnik o izradi gospodarske osnove i godišnjeg plana u slatkovodnom gospodarstvu
NN 130/04

66
Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje obavljaju
djelatnosti odvodnje otpadnih voda NN 93/96, 145/08
Pravilnik o uvjetima za obavljanje arheološkog istraživanja spomenika kulture na
morskom dnu i morskom podzemlju unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora
Republike Hrvatske NN 94/98
Pravilnik o uvjetima pod kojima strane pravne i fizičke osobe smiju obavljati istraživanja,
ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora morskog dna i/ili morskog podzemlja
unutrašnjih morskih voda NN 116/98
Pravilnik o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati NN 50/95
Pravilnik o uvjetima za obavljanje istraživanja u posebno zaštićenim djelovima prirode na
morskom dnu ili morskom podzemlju unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora RH
NN 97/98
Pravilnik o obavljanju podvodnih aktivnosti NN 47/99, 23/03, 28/03, 52/03, 58/03
Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u
pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u
lukama, te načinu sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama NN 51/05
Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih
morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske NN 90/05, 10/08, 155/08
Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja straže, te obavljanju drugih poslova na brodu
kojima se osigurava sigurna plovidba i zaštita mora od onečišćenja NN 125/05, 126/08
Pravilnik o obavljanju inspekcijskih nadzora sigurnosti plovidbe NN 127/05, 38/08
Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta NN 55/07
Pravilnik o uvjetima za izdavanje odobrenja za polaganje cjevovoda i održavanje
podmorskih kabela i cjevovoda u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske NN
126/07
Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama NN 94/08
o Svrha/cilj: propisuje uvjete prikupljanja, odvodnju, pročišćavanja i ispuštanja
otpadnih voda iz sustava javne odvodnje (komunalnih otpadnih voda) te
pročišćavanja i ispuštanja tehnoloških otpadnih voda iz pojedinih industrija.
Propisuju se granične vrijednosti, odnosno dozvoljene koncentracije pokazatelja
opasnih I drugih tvari za:
- 1. tehnološke otpadne vode prije njihova ispuštanja u sustav javne odvodnje
otpadnih voda ili u površinske vode,
- 2. otpadne vode sustava javne odvodnje (komunalne optadne vode) koje se
nakon pročišćavanja ispuštaju u površinske vode.
o History and evolution: Zamjenjuje Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i
drugih tvari u otpadnim vodama (N.N.40/99)
o Implementacija: djelomično Direktiva o pročišćavanju komunalnih optadnih voda,
djelomično Direktiva o opasnim tvarima.
o Realizacija: laboratoriji ovlašteni za ispitivanje kakvoće voda.
Zakon o prijevozu opasnih tvari NN 79/07
Pravilnik o prijevozu opasnih tvari unutarnjim vodama NN 106/08
Uredba o određivanju mjerila plovnih putova za utvrđivanje plovnosti na državnim
vodnim putovima NN 28/09
Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti komercijalnog prijevoza
unutarnjim plovnim putovima NN 38/08
Uredba o pristaništima unutarnjih voda NN 134/08
Pravilnik o zvanjima i stručnoj osposobljenosti brodaraca NN 38/08
Naredba o najvišoj dopuštenoj starosti brodova koji se mogu upisati u upisnik brodova u
Republici Hrvatskoj NN 38/08
Pravilnik o Riječnim informacijskim servisima u unutarnjoj plovidbi NN 99/08

67
Pravilnik o Tehničkom nadzornom tijelu za certifikaciju plovila u unutarnjoj plovidbi NN
99/08
Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu plovila unutarnje
plovidbe NN 38/08
Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2002. NN 13/03
Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti –
NKD 2002. NN 52/03
Registar prostornih jedinica – RPJ (šifre gradova/općina, naselja)
Pravilnik o Registru prostornih jedinica NN 37/08
Uredba o kakvoći mora za kupanje NN 73/08
o Cilj/svrha: Ovom se Uredbom propisuju standardi kakvoće mora za kupanje na
morskoj plaži kojima se određuju granične vrijednosti mikrobioloških pokazatelja i
druge značajke mora, te se utvrđuju mjere upravljanja morem za kupanje.
o History and evolution: ova uredba stupa na snagu 1.siječnja 2009. osim odredbe
članka 35.ove Uredbe, koja stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji. Stupanjem na snagu ove uredbe prestaje važiti Uredba o
standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN33/96).
o Implementacija: Directive 2006/07/EC
o Realizacija: Poslove praćenja kakvoće mora za kupanje obavlja pravna osoba
ovlaštena (ovlaštenik) za poslove praćenja stanja iz područja zaštite okoliša prema
Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o vodama, a to su županijski zavodi za javno
zdravstvo odgovarajućeg priobalnog područja. Ovlaštenik dostavlja županiji podatke
o pojedinačnoj ocjeni u roku od sedam dana od dana utvrđene kakvoće mora za
kupanje, kao i izvješće o godišnjoj ocjeni u roku od trideset dana nakon završetka
praćenja kakvoće mora za kupanje. Podatke o pojedinačnoj ocjeni istog dana po
primanju županija stavlja na internetsku stranicu i obavještava javnost putem medija.
Županija dostavlja Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
podatke o pojedinačnoj ocjeni odmah i izvješće o godišnjoj ocjeni najkasnije do 5.
studenoga tekuće godine. Ministarstvo izrađuje izvješće o godišnjoj ocjeni na
plažama hrvatskog Jadrana najkasnije do 15. prosinca tekuće godine. Spomenuti
podaci i izvješća objavljuju se na internetskoj stranici županije, odnosno Ministarstva.
Županija izrađuje i dostavlja Ministarstvu prvo izvješće o konačnoj ocjeni najkasnije
do 5. studenoga 2012. godine, a Ministarstvo izrađuje i Prvo izvješće o konačnoj
ocjeni na plažama hrvatskog Jadrana najkasnije do 15. prosinca 2012. godine.
Uredba o izmjeni dopuni uredbe o klasifikaciji voda NN 137/08
o Svrha/cilj: određuju se vrste voda za sve površinske vode, osim prijelaznih i
priobalnih voda. Klasifikacijom voda se ocjenjuje kakvoća voda i obavlja svrstavanje
voda u vrste na temelju dopuštenih graničnih vrijednosti pojedinih skupina
pokazatelja, koji obilježavaju izvore i uzročnike onečišćenja.
o Povijesni pregled: Zamjenjuje Uredbu o klasifikaciji voda (NN 77/98)
o Implementacija: ne implementira niti jednu europsku direktivu. Donošenjem
novog Zakona o vodama donijet će se novi podzakonski akt koji će zamijeniti ovu
Uredbu.
Uredba o opasnim tvarima u vodama NN 137/08
o Svrha/cilj: propisuje koje se tvari i u kojoj količini smatraju opasnim tvarima u
površinskim vodama.
o Povijesni pregled: Zamjenjuje Uredbu o opasnim tvarima u vodama (N.N. 78/98)
o Implementacija: implementira Direktivu o opasnim tvarima u dijelu koji se odnosi
na standarde kakvoće.

68
Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša NN 68/08
o Svrha i cilj: Ovom se Uredbom propisuje struktura, sadržaj, oblik i način rada, način
vođenja i održavanja informacijskog sustava zaštite okoliša, obveze, način i rokovi
dostavljanja podataka, informacija o okolišu i odgovarajućih izvješća Agenciji za
zaštitu okoliša, te način upravljanja podacima i informacijama o okolišu.
Uredba o pristupu, prolasku i boravku stranih ratnih i znanstvenoistraživačkih brodova u
unutrašnjim morskim vodama i teoritorijalnom moru Republike Hrvatske NN 19/95, 21/03
Uredba o uvjetima koji moraju udovoljavati luke NN 110/04
Uredba o određivanju luka otvorenih za međunarodni promet NN 8/06
Uredba o upravljanju i vođenju poslova lučkih uprava unutarnjih voda NN 100/08
Plan intervencija u zaštiti okoliša NN 82/99, 12/01
Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora NN 92/08
Odluka o popisu državnih voda NN 20/96
Odluka o utvrđivanju granica vodnih područja NN 109/08
Odluka Hrvatskog sabora o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom
moru NN157/03, 77/04, 138/06, 31/08
Odluka o davanju suglasnosti Lučkoj upravi Pula za osnivanje Slobodne zone luke Pula
NN 25/99
Odluka o osnivanju lučke uprave Dubrovnik NN 19/97, 21/02
Odluka o osnivanju lučke uprave Ploče NN 19/97, 137/99, 139/97, 18/99
Odluka o osnivanju lučke uprave Rijeka NN 42/96, 26/02, 54/02, 62/02, 72/07
Odluka o osnivanju lučke uprave Zadar NN 19/97, 67/02, 154/03, 132/06, 127/07
Odluka o osnivanju lučke uprave Split NN 45/97, 160/98, 155/98
Odluka o osnivanju luka posebne namjene - vojnih luka NN89/04, 73/08
Odluka o prenamjeni luke posebne namjene - industrijske luke Antenal u luku otvorenu
za javni promet NN 54/02
Odluka o prenamjeni luke posebne namjene - naftni terminal Omišalj NN 54/02, 71/03
Objava popisa ovlaštenih laboratorija NN 107/00
Uputstvo za vođenje evidencije o učestalosti ispuštanja u vode opasnih i štetnih tvari,
količini i sastavu tih tvari i načinu dostavljanja podataka o tome javnim vodoprivrednim
poduzećima NN 9/90
Sporazum o utvrđivanju crte razgraničenja kopnenih voda i voda mora NN 104/00
Odluka o popisu voda I. reda NN 97/07
o Svrha/cilj: utvrđuje se Popis voda I. reda, koji uključuje međudržavne vode,
priobalne vode, druge veće vodotoke, te bujične vode veće snage. Predstavljaju
teritorijalnu osnovu za upravljanje vodama, sukladno Zakonu o vodama.
o Povijesni pregled: zamjenjuje Odluku o popisu državnih voda (NN 20/96).
Odluka o utvrđivanju granica vodnih područja NN 109/08
o Svrha/cilj: utvrđuju se granice vodnih područja sliva Save, slivova Drave i
Dunava, primorsko-istarskih slivova i dalmatinskih slivova, koja su definirana
Zakonom o vodama.
o Povijesni pregled: ovom odlukom stavljena je van snage Odluka o utvrđivanju
površina vodnih područja (NN 33/67).
Zakon o potvrđivanju izmjena i dopuna Protokola o zaštiti Sredozemnog mora od
onečišćavanja s kopna (NN Međunarodni ugovori 3/06)

69
2.4.2 Međunarodni propisi
Odlomak o međunarodnom zakonu daje pregled postojećih direktiva (Okvirne direktive,

direktive i direktive-kćeri), odluka, preporuka itd., na razini Beneluksa, EU-a, UN-a i OECD-a
svrstanih prema razini na koju se odnose (Beneluks, EU, međunarodno).
Korišten je slijedeći predložak:
- Referenca: skraćeno ime ili kod koji se koristi a označava direktivu/odluku
- Službeni naziv: puni službeni naziv direktive/odluke
- Svrha/cilj
- Povijesni pregled: ako je direktiva/odluka izmijenjena/ažurirana/<
- Implementacija: prema kojem nacionalnom propisu je direktiva/odluka
implementirana u našoj zemlji
- Realizacija: koje institucije/laboratoriji vrše praćenje i/ili analize prema
direktivi/odluci
2.4.2.1 Europski propisi
Europski akt (1987.)
(referenca: EA)
Tri sporazuma na kojima je utemeljena Europska zajednica:
Sporazum kojim se ustanovljuje Europska zajednica za ugljen i čelik, ECSC
sporazum
Sporazum kojim se ustanovljuje Europska ekonomska zajednica, EEC sporazum
Sporazum kojim se ustanovljuje Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom)
izmijenjeni su Jedinstvenim europskim aktom koji je stupio na snagu 1. srpnja 1987.
Važnost Europskog akta je uvođenje pojma „visoki stupanj zaštite‚. Ovaj princip uvršten je
Mastriškim ugovorom iz 1992. uvršten u članke Europske zajednice vezane za propise o
zaštiti okoliša.
Ugovor o Europskoj zajednici
Ugovorom o Europskoj zajednici, dopunjenim Europskim aktom i Mastriškim ugovorom,

sjedinjeni su mnogi principi vezani za propise o zaštiti okoliša.
Ugovor o Europskoj uniji / Mastriški ugovor (1992.)
Ugovor o Europskoj uniji, usvojen u Maastrichtu 7. veljače 1992., stupio je na snagu 1.

studenog 1993. Mastriškim ugovorom ime „Europska ekonomska zajednica‚ promijenjeno je
u jednostavnije „ Europska zajednica (EZ)‚. Ugovor sadržava veliki broj članaka od kojih se
dva odnose na specifične propise politike zaštite okoliša.
Popis direktiva
Direktiva o deterđentima - Directive Detergents (73/404/EEC, 73/405/EEC, 82/242/EEC)

o Referenca : Dir Detergents
o Službeni naziv :
- Council Directive 73/404/EEC of 22 November 1973 on the approximation of
the laws of the Member States relating to detergents (73/404/EEC)

70
- Council Directive 73/405/EEC of 22 November 1973 on the approximation of
the laws of the Member States relating to methods of testing the
biodegradability of anionic surfactants (73/405/EEC)
- Council Directive 82/242/EEC of 31 March 1982 on the approximation of the
laws of the Member States relating to methods of testing the biodegradability
of non-ionic surfactants and amending Directive 73/404/EEC (82/242/EEC)
o Svrha/cilj : ograničiti onečišćenje rijeka foaming persistent deterđentima, pretežito
kroz proizvodne norme.
Direktiva o zahvaćanju vode za piće – Directive Drinking Water Abstraction (75/440/EEC,
91/692/EEC)
o Referenca : Dir Dwp
o Službeni naziv :
- Council Directive 75/440/EEC of 16 June 1975 concerning the quality required
of surface water intended for the abstraction of drinking water in the Member
States (75/440/EEC)
- Council Directive 91/692/EEC of 23 December 1991 standardizing and
rationalizing reports on the implementation of certain Directives relating to the
environment (91/692/EEC
o Svrha/cilj :
o Povijesni pregled :
o Implementacija :
Direktiva o vodi za kupanje - Directive Bathing Waters (76/160/EEC, 91/692/EEC, 2006/7/EC)
o Referenca : Dir Bw
o Službeni naziv :
- Council Directive 76/160/EEC of 8 December 1975 concerning the quality of
bathing water (76/160/EEC)
environment (91/692/EEC)
- Directive 2006/7/EC of the European Parliament and of the Council of 15
February 2006 concerning the management of bathing water quality and
repealing Directive 76/160/EEC (2006/7/EC)
o Svrha/cilj :
o Implementacija :
Direktiva o opasnim tvarima ispuštenim u vode - Directive Dangerous Substances
(76/464/EEC, 91/692/EEC, 2006/11/EC)
o Referenca : Dir DS, Dir 76/464
o Službeni naziv :
- Council Directive 76/464/EEC of 4 May 1976 on pollution caused by certain
dangerous substances discharged into the aquatic environment of the
Community (76/464/EEC)
February 2006 on pollution caused by certain dangerous substances discharged
into the aquatic environment of the Community (Codified version) Text with
EEA relevance. (2006/11/EC)
o Svrha/cilj :
Povijesni pregled :

71
- Mercury Daughter Directive to DSD (82/176/EEC) (consolidated) – živa samo iz
industrije klor-alkalne elektrolize
Council Directive 82/176/EEC of 22 March 1982 on limit values and quality objectives
for mercury discharges by the chlor-alkali electrolysis industry (Daughter to
2006/11/EC) as amended by Council Directive 91/692/EEC (further amended by
Council Regulation 1882/2003/EC)
- Cadmium Daughter Directive to DSD (83/513/EEC) (consolidated) - kadmij

Council Directive 83/513/EEC of 26 September 1983 on limit values and quality
objectives for cadmium discharges (Daughter to 2006/11/EC) as amended by Council
Directive 91/692/EEC (further amended by Council Regulation 1882/2003/EC)
- Mercury Daughter Directive to DSD (84/156/EEC) (consolidated) – živa iz svih

ostalih sektora
Council Directive 84/156/EEC of 8 March 1984 on limit values and quality objectives
for mercury discharges by sectors other than the chlor-alkali electrolysis industry
(Daughter to 2006/11/EC) as amended by Council Directive 91/692/EEC (further
amended by Council Regulation 1882/2003/EC)
-Hexachlorocyclohexane Daughter Directive to DSD (84/491/EEC) (consolidated) -

heksaklorcikloheksan
Council Directive 84/491/EEC of 9 October 1984 on limit values and quality objectives
for discharges of hexachlorocyclohexane (Daughter to 2006/11/EC) as amended by
Council Directive 91/692/EEC (further amended by Council Regulation 1882/2003/EC)
- List I Daughter Directive to DSD (86/280/EEC) (consolidated) – ispuštanja opsnih

tvari – ugljikov tetraklorid, DDT, pentaklorfenol (izmijenjeno D. 88/347/EEZ), aldrin,
dieldrin, endrin, izodrin, heksaklorbenzen, heksaklorbutadien (izmijenjeno D.
90/415/EEZ), kloroform, 1,2-dikloretan (EDC), trikloretilen (TRI), perkloretilen (PER),
triklorbenzen (TCB) uključujući 1,2,4-TCB
Council Directive 86/280/EEC of 12 June 1986 on limit values and quality objectives
for discharges of certain dangerous substances included in List I of the Annex to
Directive 76/464/EEC (Daughter to 2006/11/EC) as amended by Council Directive
88/347/EEC, 90/415/EEC and 91/692/EEC (further amended by Council Regulation
1882/2003/EC).
o Implementacija :
Odluka o uvođenju zajedničkog postupka razmjene informacija o kakvoći površinske
slatke vode - Decision on Surface Fresh Surface Waters (77/795/EEC, 86/574/EEC)
o Referenca : Decision 77/795/EEC and Decision 86/574/EEC
o Službeni naziv :
- 77/795/EEC: Council Decision of 12 December 1977 establishing a common
procedure for the exchange of information on the quality of surface fresh water
in the Community (77/795/EEC)
- 86/574/EEC: Council Decision of 24 November 1986 amending Decision
77/795/EEC establishing a common procedure for the exchange of information
on the quality of surface fresh water in the Community (86/574/EEC)
o Svrha/cilj :
Direktiva o titan-dioksidu - Directive Titanium Dioxide (78/176/EEC, 82/883/EEC, 83/29/EEC,
91/692/EEC)
o Referenca : Dir TiO2

72
o Službeni naziv :
- Council Directive 78/176/EEC of 20 February 1978 on waste from the titanium
dioxide industry (78/176/EEC)
- Council Directive 82/883/EEC of 3 December 1982 on procedures for the
surveillance and monitoring of environments concerned by waste from the
titanium dioxide industry (82/883/EEC)
- Council Directive 83/29/EEC of 24 January 1983 amending Directive
78/176/EEC on waste from the titanium dioxide industry (83/29/EEC)
o Svrha/cilj :
Direktiva o kakvoći voda za život slatkovodnih riba – Directive of Water Quality for Fish Life
(78/659/EEC, 91/692/EEC >> 2006/44/EC)
o Referenca : Dir Fw
o Službeni naziv :
- Council Directive 78/659/EEC of 18 July 1978 on the quality of fresh waters
needing protection or improvement in order to support fish life as amended by
Council Directive 91/692/EEC (further amended by Council Regulation
1882/2003/EC), and Council Regulation 807/2003/EC.
September 2006 on the quality of fresh waters needing protection or
improvement in order to support fish life (Text with EEA relevance)
(2006/44/EC)
o Svrha/cilj :
Natura 2000 – Direktiva o pticama i Direktiva o staništima - Natura 2000 – Bird Directive
(79/409/EEC) and Habitat Directive (92/43/EEC)
o Referenca : Dir Natura 2000
o Službeni naziv :
- Council Directive 79/409/EEC of 2 April 1979 on the conservation of wild birds
(79/409/EEC)
- Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural
habitats and of wild fauna and flora (92/43/EEC)
o Svrha/cilj : očuvanje bioraznolikosti u Europi
o Implementacija : DZZP kroz projekt NATURA 2000 u Hrvatskoj
Direktiva o analitičkim metodama proizvodnje vode za piće - Directive Analytical Methods
Drinking Water Production (79/869/EEC, 91/692/EEC)
o Referenca : Dir Dw Production
o Službeni naziv :
- Council Directive 79/869/EEC of 9 October 1979 concerning the methods of
measurement and frequencies of sampling and analysis of surface water
intended for the abstraction of drinking water in the Member States
(79/869/EEC)
o Povijesni pregled : dopunjena s 91/692/EEC, zamijenjena s ODV

73
Direktiva o vodi za školjke - Directive Shellfish Waters (79/923/EEC, 91/692/EEC
>>2006/113/EC)
o Referenca : Dir Sw
o Službeni naziv :
- Council Directive 79/923/EEC of 30 October 1979 on the quality required of
shellfish waters (79/923/EEC)
December 2006 on the quality required of shellfish waters (codified version)
(2006/113/EC)
o Svrha/cilj :
Direktiva o podzemnim vodama - Directive Groundwater (80/69/EEC, 91/692/EEC)
o Referenca : Dir Gw
o Službeni naziv :
- Council Directive 80/68/EEC of 17 December 1979 on the protection of
groundwater against pollution caused by certain dangerous substances
(80/68/EEC)
o Svrha/cilj :spriječiti onečišćenje podzemnih voda tvarima koje pripadaju skupini
tvari s Liste I ili II u Prilogu
Direktiva o kakvoći vode namijenjenoj ljudskoj uporabi - Directive Quality of Water Intended
for Human Consumption (80/778/EEC, 91/692/EEC, 98/83/EC)
o Referenca : Dir Whc
o Službeni naziv :
- Council Directive 80/778/EEC of 15 July 1980 relating to the quality of water
intended for human consumption (80/778/EEC)
- Council Directive 98/83/EC of 3 November 1998 on the quality of water
intended for human consumption (98/83/EC)
o Svrha/cilj :
Seveso direktiva - Seveso Directive (82/501/EEC, 96/82/EC)
o Referenca : Seveso Directive
o Službeni naziv :
- Council Directive 82/501/EEC of 24 June 1982 on the major-accident hazards of
certain industrial activities (82/501/EEC)
- Council Directive 96/82/EC of 9 December 1996 on the control of major-accident
hazards involving dangerous substances (96/82/EC)
o Svrha/cilj :
o Povijesni pregled : Direktiva 96/82/EC zamjenjuje Direktivu 82/501/EEC
Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš - Directive Environmental Impact Assessment
(85/337/EEC, 97/11/EC)
o Referenca : EIA Directive

74
o Službeni naziv :
- Council Directive 85/337/EEC of 27 June 1985 on the assessment of the effects of
certain public and private projects on the environment (85/337/EEC)
- Council Directive 97/11/EC of 3 March 1997 amending Directive 85/337/EEC on
the assessment of the effects of certain public and private projects on the
environment (97/11/EC)
o Svrha/cilj :
Direktiva o korištenju otpadnog mulja u poljoprivredi - Directive Use of Sludge in
Agriculture (86/278/EEC)
o Službeni naziv :
- Council Directive 86/278/EEC of 12 June 1986 on the protection of the
environment, and in particular of the soil, when sewage sludge is used in
agriculture (86/278/EEC)
o Svrha/cilj : zaštita zemlje kroz propise o upotrebi otpadnog mulja u poljoprivredi s
ciljem prevencije štetnih posljedica na zemlju, biljke, životinje i ljude.
Direktiva o komunalnim otpadnim vodama - Urban Waste Water Directive ( 91/271/EEC)
o Referenca : UWWD, UWWTD
o Službeni naziv :
- Council Directive 91/271/EEC of 21 May 1991 concerning urban waste water
treatment
o Svrha/cilj :
Nitratna direktiva - Nitrates Directive (91/676/EEC, 1882/2003/EC)
o Referenca : Nitrates Directive
o Službeni naziv :
- Council Directive 91/676/EEC of 12 December 1991 concerning the protection of
waters against pollution caused by nitrates from aqricultural sources
- Council Directive 91/676/EEC of 12 December 1991 concerning the protection of
waters against pollution caused by nitrates from agricultural sources as
amended by Council Regulation 1882/2003/EC.
Direktiva o izvješćivanju - Standardised Reporting Directive (91/692/EEC)
o Referenca : Reporting Directive, Dir 91/692
o Službeni naziv :
environment (91/692/EEC) (= Standardised Reporting Directive, SRD)
Direktiva o pesticidima - Directive Pesticides (91/414/EEC)
o Službeni naziv :
- Council Directive 91/414/EEC of 15 July 1991 concerning the placing of plant
protection products on the market (91/414/EEC)
o Svrha/cilj :
Informacije o uključenim tvarima mogu se pronaći u „Izvješćima o pregledima i odlukama o
postojećim aktivnim tvarima‚ te „Nove aktivne tvari – izvješća o pregledu i odlukama‚.
Direktiva o upitnicima iz sektora voda - Directive Questionnaires Water Sector (92/446/EEC,
95/337/EC)
o Službeni naziv :
- 92/446/EEC: Commission Decision of 27 July 1992 concerning questionnaires
relating to Directives in the water sector (92/446/EEC)

75
- 95/337/EC: Commission Decision of 25 July 1995 amending Decision
92/446/EEC of 27 July 1992 concerning questionnaires relating to directives in
the water sector (95/337/EC)
o Svrha/cilj : uspostava upitnika vezanih uz direktive o vodama
IPPC Direktiva (96/61/EC) i Odluka EPER (2000/479/EC) - IPPC Directive (96/61/EC) and
EPER Decision (2000/479/EC)
o Referenca : IPPC directive i EPER
o Službeni naziv :
- Council Directive 96/61/EC of 24 September 1996 concerning integrated
pollution prevention and control (96/61/EC)
- 2000/479/EC: Commission Decision of 17 July 2000 on the implementation of a
European pollutant gross emission register (EPER) according to Article 15 of
Council Directive 96/61/EC concerning integrated pollution prevention and
control (IPPC) (notified under document number C(2000) 2004) (Text with EEA
relevance) (2000/479/EC)
- Council Directive 96/61/EC of 24 September 1996 concerning integrated
pollution prevention and control as amended by Directive 2003/35/EC and
2003/87/EC, and Regulation 1882/2003/EC
o Svrha/cilj :
- E-PRTR regulation (166/2006/EC)
Regulation (EC) No 166/2006 of the European Parliament and of the Council of 18
January 2006 concerning the establishment of a European Pollutant Release and
Transfer Register and amending Council Directives 91/689/EEC and 96/61/EC
(Text with EEA relevance)
o Implementacija :
o Izvješćivanje :
Napomene: Na razini UN-a može se primijeniti PRTR, koju je, među ostalima, ratificirala EU.
Kao posljedica toga, Odluka EPER se prilagodila PRTR-u do 2005. godine što je rezultiralo
EPRTR-om. Taj propis uključuje tvrtke kao i jako velike uređaje za obradu komunalnih
otpadnih voda. Kroz EPRTR se u 2005. godini podnijelo izvješće o otpadnim vodama unutar
Okvirne direktive o vodama (WFD).
Direktiva o biocidima - Directive Biocides (98/8/EC)
o Reference : Biocide directive
o Službeni naziv :
February 1998 concerning the placing of biocidal products on the market
(98/8/EC)
Okvirna direktiva o vodama - Water Framework Directive (2000/60/EC)
o Referenca : Water Framework Directive, WFD
o Službeni naziv :
October 2000 establishing a framework for Community action in the field of
water policy (2000/60/EC)
October 2000 establishing a framework for Community action in the field of
water policy as amended by Decision 2455/2001/EC and Directive 2008/32/EC
o Svrha/cilj : Postići dobro ekološko stanje površinskih i podzemnih voda kroz
razvoj integriranih (usmjerenih ?) programa mjerenja, kroz inventuru izvora i
praćenje statusa.

76
Direktiva o pristupu javnosti informacijama o okolišu - Directive Environmental
Information (2003/4/EC)
o Referenca : Dir Environmental Information
o Službeni naziv :
January 2003 on public access to environmental information and repealing
Council Directive 90/313/EEC (2003/4/EC)
o Svrha/cilj :
Ova direktiva Europske unije primjena je Arhuške konvencije koju su ratificirale zemlje
članice
Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) 1998. i njome se ukida
Direktiva o informacijama o okolišu iz 1990. godine (90/313/EEC) Članak 3. te prijašnje
direktive (90/313/EEC), a odnosi se na pristup informacijama o okolišu:
Prema stavkama ovog članka, zemlje članice će osigurati obaveznost dostupnosti podataka o
okolišu pravnoj ili fizičkoj osobi na njen zahtjev bez potrebe dokazivanja zanimanja za iste.
U dodatku, u Direktivi 2003/4/EC navodi se da informacije moraju biti u „obliku ili formatu
koji se može umnožavati i koji je dostupan računalnom telekomunikacijom ili drugim
elektroničkim sredstvima‚ (članak 3.4.); da „službene vlasti moraju poticati javnost u traženju
pristupa informacijama‚ (članak 3.5.); da „vlasti trebaju organizirati informacije o okolišu
važne za njihovo djelovanje kojima upravljaju one same ili se njima upravlja za njih s obzirom
na djelotvorno i sustavno širenje informacija javnosti‚ (članak 7.1. ) te da bi te informacije
trebale biti „nezastarjele, točne i usporedive‚ (članak 8.1.).
Regulation Persistent Organic Pollutants (850/2004)
o Referenca : Regulation POPs
o Službeni naziv :
- Regulation (EC) No 850/2004 of the European Parliament and of the Council of
29 April 2004 on persistent organic pollutants and amending Directive
79/117/EEC (850/2004)
o Svrha/cilj : zaštita ljudskog zdravlja i okoliša od persistent organskih onečišćenja
REACH regulation (1907/2006) and REACH directive (2006/121/EC)
o Referenca : REACH regulation i REACH direktiva
o Službeni naziv :
- Regulation (EC) No 1907/2006 of the European Parliament and of the Council
of 18 December 2006 concerning the Registration, Evaluation, Authorisation
and Restriction of Chemicals (REACH), establishing a European Chemicals
Agency, amending Directive 1999/45/EC and repealing Council Regulation
(EEC) No 793/93 and Commission Regulation (EC) No 1488/94 as well as
Council Directive 76/769/EEC and Commission Directives 91/155/EEC,
93/67/EEC, 93/105/EC and 2000/21/EC (1907/2006)
December 2006 amending Council Directive 67/548/EEC on the approximation
of laws, regulations and administrative provisions relating to the classification,
packaging and labelling of dangerous substances in order to adapt it to
Regulation (EC) No 1907/2006 concerning the Registration, Evaluation,
Authorisation and Restriction of Chemicals (REACH) and establishing a
European Chemicals Agency (2006/121/EC)
o Svrha/cilj :
o Povijesni razvoj :

77
INSPIRE Framework Directive (2007/2/EC)
o Referenca : INSPIRE
o Službeni naziv :
- Directive 2007/2/EC of the European Parliament and of the Council of 14 March
2007 establishing an Infrastructure for Spatial Information in the European
Community (INSPIRE) (2007/2/EC)
o Svrha/cilj :
Marine Strategy Framework Directive (2008/56/EC)
o Referenca : Dir Marine Strategy
o Službeni naziv :
- Directive 2008/56/EC of the European Parliament and of the Council of 17 June
2008 establishing a Framework for Community Action in the field of Marine
Environmental Policy (Marine Strategy Framework Directive)
- Directive 2008/56/EC of the European Parliament and of the Council of 17 June
2008 establishing a framework for community action in the field of marine
environmental policy
o Svrha/cilj:
o Povijesni razvoj:
Floods Directive (2007/60/EC)
October 2007 on the assessment and management of flood risks
UNECE protocol on Water and Health

- Protocol on Water and Health to the 1992 Convention on the Protection and
Use of Transboundary Watercourses and International Lakes
UNECE Water Convention

- UN ECE Convention on the protection and use of transboundary watercourses
and international lakes
2.4.2.2 Međunarodni propisi i konvencije
UN - PRTR
Kijevski protokol o Registru ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (PRTR) prihvaćen je na

izvanrednom zasjedanju zemalja sudionica Arhuške konvencije 21. svibnja 2003. Sastanak je
održan unutar okvira 5. Ministarske konferencije „Okoliš za Europu‚ održane u Kijevu na
kojoj su protokol potpisale 36 država i Europska zajednica. Cilj protokola je uređivati
informacije o zagađenju: „povećati pristup javnosti informacijama putem osnivanja
jedinstvenih, nacionalnih registara zagađivača i dometa zagađenja (PRTS-ova)‚. Dogovorom
između EU i UN-a, postojeće EPER izvješće EU-a prilagodit će se i preoblikovati u E-PRTR.
Barcelonska konvencija
Barcelonska Konvencija i Prateći Protokoli Konvencija o sprječavanju onečišćenja

Sredozemnog mora iz 1976. godine potpisana u Barceloni tzv. Barcelonska konvencija
(Službeni list SFRJ, Međunarodni ugovori 12/77, Narodne novine, Međunarodni ugovori
12/93)
1995. Konvencija je dopunjena i izmijenjena, novi naziv:

78
Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Narodne novine,
Međunarodni ugovori, br. 17/98)
Dopunjena i izmijenjena Konvencija nije još stupila na snagu.
1. Protokol o suradnji u borbi protiv zagađivanja Sredozemnog mora naftom i
drugim štetnim tvarima u slučaju nezgode 1976., Barcelona (Službeni list
SFRJ, Međunarodni ugovori 12/77, Narodne novine, Međunarodni ugovori
12/93)
Donesen je novi Protokol 2002. godine:
Protokol o suradnji na sprječavanju onečišćavanja s brodova, i u slučajevima opasnosti, u
suzbijanju onečišćavanja Sredozemnog mora, Malta 2002. (Narodne novine, Međunarodni
ugovori 12/03)
Novi Protokol je stupio na snagu.
Protokoli Barcelonske konvencije
Dumping Protocol – Protokol o sprječavanju i uklanjanju onečišćenja Sredozemnog

mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i zrakoplova ili spaljivanjem na
moru (1976., dopunjen i izmijenjen 1995. godine).
Emergency Protocol – Protokol o suradnji u sprječavanju onečišćavanja s brodova i, u
slučajevima opasnosti, u suzbijanju onečišćavanja Sredozemnog mora (1976.,
zamijenjen novim 2002. godine)
LBS Protocol – Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja iz izvora i
djelatnosti na kopnu (1980., dopunjen 1996. godine) - Protocol for the protection of the
Mediterranean sea against pollution from land-based sources and activities sukladno
Zakonu o potvrđivanju izmjena i dopuna protokola o zaštiti Sredozemnog mora od
onečišćavanja s kopna (NN Međunarodni ugovori 3/06).
SPA i Biodiversity protocol – Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj
raznolikosti u Sredozemlju (1982., zamijenjen novim 1995. godine)
Offshore Protocol – protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja uslijed
istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog
podzemlja (1994.)
Hazardous Wastes Protocol – Protokol o sprječavanju onečišćenja Sredozemnog mora
prekograničnim prijevozom opasnog otpada i njegovim odlaganjem (1996.)
ICZM Protocol – Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja
(2008.)
MARPOL konvencija
Međunarodna konvencija o spriječavanju onečišćenja mora s brodova iz 1973. kako je

preinačena Protokolom iz 1978. (International Convention for the Prevention of Pollution
from Ships MARPOL 73/78)
Odluka o objavljivanju mnogostranih međunarodnih ugovora kojih je RH stranka na temelju
notifikacije o sukcesiji – za RH na snazi od 8. listopada 1991. (Međunarodni ugovori 4/92)
Sastoji se od 6 priloga, RH ratificirala sve:
- Annex I: Prevention of pollution by oil
- Annex II: Control of pollution by noxious liquid substances
- Annex III: Prevention of pollution by harmful substances in packaged form
- Annex IV: Prevention of pollution by sewage from ships
- Annex V: Prevention of pollution by garbage from ships
- Annex VI: Prevention of Air Pollution from Ships

79
Dumping Convention
Međunarodna konvencija o spriječavanju onečišćenja mora potapanjem otpadaka i drugih

tvari, 1972. / Convention on the Prevention of Marine Pollution by Dumping of Wastes and
Other Matter, London Dumping Convention 72 –LDC 72.
Međunarodna konvencija o intervenciji na otvorenom moru
Međunarodna konvencija o intervenciji na otvorenom moru u slučaju nezgode koja uzrokuje

ili bi mogla uzrokovati onečišćenje naftom iz 1962. (INTERVENTION Convention 69 -
International Convention Relating to Intervention on the High seas in cases of oil pollution
casualties)
Međunarodna konvencija o pripravnosti, akciji i suradnji za slučaj onečišćenja uljem iz 1990
International Convention on Oil Pollution Preparedness, Response and Co-operation, OPRC

Convention 90.
Zakon o potvrđivanju Međunarodne konvencije o pripravnosti, akciji i suradnji za slučaj
onečišćenja uljem iz 1990, (međunarodni ugovori 2/97)
Objava o stupanju na snagu (međunarodni ugovori 11/98)
Međunarodna konvencija o nadzoru štetnih sustava protiv obraštanja brodova, 2001. (International
Convention on the Control of Harmful Anti-fouling Systems on Ships, ANTI FOULING 01)
Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štete zbog onečišćenja pogonskim uljem iz 2001
(International Convention on Civil Liability for Bunker Oil Pollution Damage, BUNKERS
CONVENTION 01)
Povelja iz Valencije
Povelju iz Valencije odobrile su zemlje sudionice Konferencije o okolišu regionalnih ministara

i političkih vođa Europske unije održane u Valenciji, Španjolska, 21. studenog 1995.
Ramsarska konvencija (Konvencija o močvarama) 1971.
Konvencija o močvarama, usvojena u Ramsaru, Iran, 1971., međudržavni je ugovor koji

osigurava okvir za nacionalna djelovanja i međunarodnu suradnju na očuvanju i razumnom
iskorištavanju močvara i njihovih resursa. Trenutno je 155 zemalja potpisnica Konvencije, a
Konvencijom je obuhvaćeno 1 675 močvarnih područja ukupne površine 150 milijuna hektara,
namijenjenih uključivanju na Ramsarsku listu močvara iznimne važnosti.
UNECE – Helsinški ugovor / Konvencija o vodama (1992.)
UNECE-ova Konvencija o vodama, usvojena u Helsinkiju 1992., stupila je na snagu 1996.

osiguravajući pravni okvir za regionalnu suradnju na zajedničkim vodnim zalihama
(rijekama, jezerima i podzemnim vodama). Konveciju je odobrilo Europsko vijeće 1994.
(Odluka 94/157/EC i Odluka 95/308/EC), a nekoliko se bilateralnih i multilateralnih

80
sporazuma europskih država temelji na njenim principima i propisima. Jedan primjer takvih
sporazuma je i Konvencija o zaštiti rijeke Dunav, 1994., kojom se propisi Konvencije
primjenjuju na specifični podregionalni sadržaj. Drugi primjeri obuhvaćaju sporazume o
rijekama Bug, Meuse, Rajni i Scheldt, o jezeru Peipsi, te o kazahstansko-ruskim i rusko-
ukrajinskim međudržavnim vodama. Najnoviji primjeri uključuju Konvenciju o rijeci Rajni i
Okvirnu direktivu o vodama Europske Unije. UNECE pridonosi i razvoju i ostvarivanju
općih principa Konvencije te uvjeta za primjenu Protokola o vodi i zdravlju iz 1999., te
Protokola o odgovornosti za štetu i o naknadi štete izazvane prekograničnim učincima
industrijskih nesreća u međudržavnim vodama iz 2003.
Važni propisi za zajedničko upravljanje vodama nalaze se u 1.dijelu – „Opći propisi‚ (članak
2.-5.) te u Dodatku 3. – „Smjernice za razvijanje ciljeva i kriterija kakvoće vode‚.
Konvencija o zaštiti rijeke Dunav (1994.)
Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (Konvencija o zaštiti rijeke
Dunav) stvorila je sveobuhvatni pravni instrument za suradnju na upravljanju međudržavnih
voda sliva rijeke Dunav. Konvencija koja je usvojena 29. lipnja 1994. u Sofiji (Bugarska),
stupila je na snagu 1998., te uključuje 13 zemalja potpisnica. Na temelju Konvencije
utemeljena je i Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR).
2.5. CILJEVI I PLANOVI POLITIKE ZAŠTITE VODA
Vrste planova i ciljevi politike zaštite okoliša moraju se sagledati u širem smislu. Na nižoj
administrativnoj razini planovi su obično konkretniji, dok na međunarodnoj razini općenito
obuhvaćaju formalne i neformalne sporazume ili dokumente u kojima se prikazuje određena
politička vizija. U tom smislu, ciljevi politike mogu biti jako općeniti ili jako specifični, ali se
također mogu formulirati unutar određenih mjera.
2.5.1 Dokumenti zaštite voda - Nacionalna razina
Pod dokumentima održivog razvitka i zaštite okoliša u širem smislu podrazumijevaju se

strategije, planovi, programi i izvješća koji su doneseni prema posebnim propisima u
pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja. Sukladno Zakonu o zaštiti
okoliša (NN 110/07 čl. 43.) dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša su:
- Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske
- Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske
- Program zaštite okoliša
- Izvješće o stanju okoliša, te
- Strategija upravljanja vodama
Agencija za zaštitu okoliša uspostavila je bazu dokumenata održivog razvitka i zaštite
okoliša. Više o bazi na http://dokumenti.azo.hr/.
2.5.2 Planovi i programi zaštite voda – Nacionalna razina
Planske osnove za upravljanje vodama sukladno Zakonu o vodama (NN 107/95) su

Vodnogospodarska osnova Hrvatske, te vodnogospodarske osnove i vodnogospodarski planovi
slivnih područja. Vodnogospodarska osnova Hrvatske je dugoročni planski dokument kojim se

81
utvrđuju osnove za upravljanje vodama, bilanca voda i poboljšanje vodnog sustava na
temelju kojeg se osigurava jedinstveni vodni režim.
Vodnogospodarskom osnovom Hrvatske utvrđuje se raspored, zalihe i osobine voda, potrebe za
vodom u svim područjima života, rata i drugih djelovanja i način osiguravanja dovoljnih
količina vode uporabive za takve namjene, osigurava zaštita voda od onečišćenja, utvrđuju
najpovoljnija tehnička i druga rješenja za uređenje vodotoka, zaštitu od poplava i drugih
oblika štetnog djelovanja voda.
Osnovni planski dokument za upravljanje vodama i poboljšanje vodnog sustava na slivnom
području je vodnogospodarska osnova ili vodnogospodarski plan slivnog područja kojim se
utvrđuje raspored, zalihe i osobine voda, potrebe za vodom, odgovarajuća tehnička i
gospodarska rješenja i aktivnosti za upravljanje vodama i poboljšanje stanja voda na slivnom
području.
U skladu sa Zakonom o vodama (NN 107/95) upravljanje vodama čini skup aktivnosti,
odluka i mjera čija je svrha održavanje, poboljšanje i ostvarivanje jedinstva vodnog režima na
određenom području, što se ostvaruje osobito osiguravanjem potrebnih količina vode
odgovarajuće kakvoće za različite namjene, zaštitom voda od onečišćenja, uređenjem
vodotoka i drugih voda i zaštitom od štetnog djelovanja voda.
Upravljanje vodama temelji se na načelima:
1. voda je nezamjenjiv uvjet života i rada. Obveza je svih osoba s pažnjom čuvati njezinu
kakvoću, štedljivo i racionalno koristiti, uz zakonom utvrđene uvjete.
2. vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu održivog razvoja
kojim se zadovoljavaju potrebe sadašnje generacije i ne ugrožavaju pravo i mogućnost
budućih generacija da to ostvare za sebe.
3. teritorijalne jedinice za upravljanje vodama su vodna i slivna područja kao hidrografske i
gospodarske cjeline. Granice administrativno-teritorijalnih jedinica ne mogu biti
zaprekom za integralno upravljanje vodama na tim područjima.
4. u pripremi i donošenju planova koji su osnova upravljanja vodama polazi se od obveze
cjelovite zaštite okoliša i ostvarivanja općeg i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.
5. za korištenje voda koje prelaze granice dopuštene opće uporabe, kao i za svako
pogoršanje kakvoće voda, plaća se naknada razmjerno koristi odnosno stupnju i opsegu
utjecaja na promjene u stanju voda.
propisima kojima se utvrđuju zadaci i obveze za ulaganja u poboljšanje vodnog sustava
moraju se utvrditi i izvori za njihovo financiranje.
2.5.3 Politika zaštite voda - Međunarodna razina
U ovom poglavlju dan je pregled međunarodnih organizacija te sporazuma koji su doneseni i

dani na prihvaćanje u obliku ugovora, preporuka, pravilnika, itd. Popis se sastoji od šireg,
općeg i međunarodnog te specifičnog i europskog.
Načela Deklaracije o okolišu i razvoju Konferencije u Rio de Janeiro-u (1992)

(Referenca Rio)
Rio Konferencija održana je od 3.-14. lipnja 1992. godine u Rio de Janeiru. Glavna tema
konferencije bio je održivi razvoj. Rio deklaracija o okolišu i razvoju sadržava 27 načela koji
predstavljaju temelj budućem razvoju. Tekst Rio deklaracije može se vidjeti na slijedećem
linku: Rio Declaration on Environment and Development

82
Sporazum o klimatskim promjenama i sporazum o bioraznolikosti
Usporedo s UNCED-ovim procesom, utemeljene su Okvirna konvencija o klimatskim

promjenama (Framework Convention on Climate Change) i Konvencija o biološkoj
raznolikosti (Sporazum o bioraznolikosti; Convention on Biological Diversity). Oba
dokumenta bila su spremna nekoliko tjedana prije konferencije i samo su trebala biti usvojena
u Riju. U stvarnosti, oni su tvorili dio Rio paketa u interakciji s primjenom Agende 21. Okvirna
konvencija o klimi predstavlja tek prvi skroman doprinos u dugom nizu mjera koje će se
poduzeti kako bi se spriječile štetne posljedice efekta staklenika. Usvajanjem sporazuma o
zaštiti šuma smanjila su se sredstva i stvorena je samo deklaracija načela. Sporazum o
bioraznolikosti sadrži malen broj konkretnih obveza, ali je njegovom zaslugom pojam
„bioraznolikost‚ dobio međunarodnu važnost te je zaštita genetičkih resursa postala zadatak
svih međunarodnih zajednica.
Kroz Sporazum o bioraznolikosti prepoznata je vrijednost velike prirodne raznolikosti koju kao
takvu treba očuvati, bez obzira na činjenicu je li neka specifična vrsta ili specifično stanište
ugroženo. Gubitak bioraznolikosti može se uzeti kao pokazatelj stanja prirode. Tekst
Konvencije o biološkoj raznolikosti može se vidjeti na slijedećem linku:full text of convention.
Planovi Agende 21 (1992)
Agenda 21 akcijski je plan za sljedeće stoljeće vezan za politiku zaštite okoliša i razvoj, a
podijeljen je u 4 dijela:
društvene i gospodarske dimenzije (prvi dio, poglavlja 2 - 8)
očuvanje i upravljanje resursima razvoja (drugi dio, poglavlja 9 -22)
jačanje uloge važnih grupa (treći dio, poglavlja 23 – 32) i
mjere za implementaciju (četvrti dio, poglavlja 33 – 40).
U 18. poglavlju Agende 21 govori se o kopnenim vodama (Zaštita kakvoće i opskrba vodnim
resursima: integrirani pristup razvoju, upravljanje i uporaba vodnih resursa). Opisano je 7 područja
koja sadrže važne ciljeve, djelatnosti i načine implementacije vezano uz integrirano
upravljanje vodama:
Integrirani razvoj i upravljanje vodnim resursima
Procjena vodnih resursa
Zaštita vodnih resursa, kakvoće vode i akvatičkih ekosustava
Opskrba vode za piće i zdravstvo
Vode i održivi urbani razvoj
Voda za održivu proizvodnju hrane i ruralni razvoj
Utjecaji klimatskih promjena na vodne resurse.
Preporuke UNECE-a
UN-ova publikacija Zaštita i održivo korištenje vodnih zaliha i vodenih ekosustava (Water Series
no.2) (Ujedinjeni narodi, 1995.) sadrži veliki broj preporuka zemljama članicama Europske
ekonomske komisije (Economic Commission for Europe, ECE) i predstavlja skup preporuka
danih na različitim sastancima u periodu između 1988. i 1995. godine.
Prvi dio Agende 21 sadrži preporuke vladama ECE-a o obradi otpadnih voda, zaštiti tla i
vodonosnika od nekontroliranih izvora onečišćenja, o sigurnosti brana, o upravljanju
otpadnim vodama, zaštiti kopnenih voda od eutrofikacije, o upravljanju vodama na temelju
ekosustava, o 5R propisima - smanjenje (reduction), zamjena (replacement), sanacije (recovery),
recikliranje (recycling) ponovno iskorištavanje (reutilization), o kriterijima i ciljevima kakvoće
vode te o sprječavanju onečišćenja voda opasnim tvarima kao i smjernice vladama ECE-a za
sprječavanje i kontrolu onečišćenja voda gnojivima i pesticidima u poljoprivredi, 1995.

83
(ECE/CEP/10). Drugi dio sadrži akcijski plan ECE-a o primjeni Agende 21, dok treći dio
sadrži odabrane publikacije i dokumente.
Korisni linkovi:
Preporuka UNECE-a koja se odnosi na upravljanje otpadnim vodama
Recommendations to ECE Governments on waste-water management, 1991 (ECE/CEP/10)
(Reference: ECE91).
Preporuka UNECE-a koja se odnosi na zaštitu kopnenih voda od eutrofikacije

Recommendations to ECE Governments on the protection of inland waters against
eutrophication, 1992 (ECE/CEP/10) (Reference: ECE92).
Preporuka UNECE-a koja se odnosi na upravljanje eko sustavima

Recommendations to ECE Governments on ecosystems-based water management, 1992
(ECE/CEP/10) (Reference: ECE92bis).
Preporuka UNECE-a koja se odnosi na ciljeve i kriterije kakvoće vode

Recommendations to ECE Governments on water quality criteria and objectives (March 1993)
(Reference: ECE93).
UNECE Akcijski plan za implementaciju Agende 21

UNCE Action Plan to implement Agenda 21 ( 12.January1994) (reference ECE94).
Planovi i programi Europske komisije
Politički plan i akcijski program Europske komisije za okoliš i održivi razvoj (EU COM-EC)
5. Akcijski program zaštite okoliša Europske unije ili Program propisa i djelovanje za očuvanje
okoliša i održivi razvoj Europske komisije (EC programme of policy and action in relation
to the environment and sustainable development) istaknuo je sljedeće ciljeve:
5.3. Zaštita prirode i bioraznolikosti – Tablica 10. Priroda i bioraznolikost
1. Obnavljanje prirodnih staništa te održavanje divljih vrsta faune i flore s ciljem
očuvanja
5.4. Upravljanje vodnim zalihama – Aspekti kakvoće voda su poboljšanje kakvoće u
svrhu postizanja bolje ekološke kakvoće ili osiguravanje već postojeće visoke kakvoće.
Akcijski program zaštite okoliša „Okoliš 2010: Naša budućnost, naš izbor‚ govori o
rasprostranjenosti opasnih tvari u okoliš i njihov utjecaj na ljudsko zdravlje. Detaljnije
na 6th Environmental Action Programme ‘Environment 2010: Our Future, Our
Choice’ i Decision No. 1600/2002/EC.
Planovi vezani uz Okvirnu direktivu o vodama (2000/60/EC)
U skladu s propisima danim u ODV-u, potrebno je započeti sa sljedećim akcijama do ovih

rokova:
Najkasnije do kraja 2004.: analiza karakteristika dijelova riječnog sliva, pregled
utjecaja ljudske aktivnosti na okoliš te ekonomska analiza potrošnje vode (čl. 5
Značajke vodnog područja, Pregled utjecaja ljudskih djelatnosti na okoliš i ekonomska analiza
korištenja voda te primjena u skladu s Dodatkom 2. i 3.)
Najkasnije do kraja 2006.: osposobljavanje i primjena programa monitoringa (čl. 8.2.)

84
Najkasnije do kraja 2009.: osnivanje programa mjera sukladno čl.11., posebno prema
čl.11.3. 11.4.) te plan upravljanja riječnim slivovima sukladno članku 13. (čl. 13.6.
primjena prema Dodatku 4.)
Najkasnije do kraja 2013.: prvo testiranje i usklađivanje analiza i procjena sukladno
čl.5., prvi dio (čl.5.2.); daljnje testiranje svakih 6 godina
Najkasnije do kraja 2015.: dostizanje dobrog ekološkog statusa sukladno čl. 4.1.a
Najkasnije do kraja 2015.: testiranje i usklađivanje programa mjera sukladno čl.11.8.
Najkasnije do kraja 2015.: testiranje i usklađivanje planova upravljanja riječnim
slivovima sukladno čl.13.7., daljnja testiranja svakih 6 godina.
Način izvješćivanja Komisije o napredovanju primjene ODV-a i krajnjim rezultatima (Plan
upravljanja riječnim slivovima, RBMP) definiran je čl.15. Izvješćivanje.
Program mjera prema Direktivi IPPC (2008/1/EC)
Kao što je i navedeno u Okvirnoj direktivi o vodama, Dodatak IV Zaštićena područja i

Dodatak 6 Popis mjera koje treba uključiti u program mjera te u skladu s ODV (čl. 11.-3.a)
posebno čl. 11.- 4., Program mjera, a zasebno dodatne mjere moraju se donijeti u svrhu
osmišljavanja programa mjera za svako Međunarodno vodno područje
(International River Basin District, IRBD).
2.6 UPRAVLJANJE PLANOVIMA I IZVJEŠĆIMA
U ovom poglavlju dan je pregled upravljanja planovima i izvješćima o kakvoći vode koji se
izrađuju na različitim administrativnim razinama (lokalnim, regionalnim, nacionalnim i
međunarodnim) i za različite institucije kako bi se one pridržavale postojećih propisa. U
ovom kontekstu mogu se spomenuti: pravni i administrativni okvir, ciljevi spomenutih
planova te sadržaji. Obzirom na sadržaj naglašeni su zahtjevi (kao npr. „linkovi‚ na
indikatore) i temeljni dokumenti (smjernice, predlošci, linkovi na baze podataka, itd.).
Kakvoća mora za kupanje
Temeljem preliminarnih istraživanja u RH i analize stanja okoliša, 1986. godine u pojedinim

priobalnim županijama započela je provedba programa praćenja stanja sanitarne kakvoće
priobalnog mora za kupanje i rekreaciju. Program praćenja kakvoće mora na plažama na
cijelom Jadranskom obalnom i otočnom prostoru započeo je 1989. godine.
Županija provodi mjere upravljanja morem za kupanje, odnosno ovaj posao povjerava
pravnoj osobi ovlaštenoj za poslove praćenja stanja iz područja zaštite okoliša. Upravljanje
morem za kupanje ostavruje se kroz uspostavu vremenskog rasporeda i, praćenje kakvoće
mora za kupanje, ocjenjivanje kakvoće mora za kupanje, određivanje i procjenu uzroka
onečišćenja, poduzimanje radnji u cilju sprečavanja izloženosti kupača onečišćenju te
smanjenja rizika od onečišćenja, razvrstavanje mora za kupanje po definiranim kriterijima
kakvoće i uspostavu i održavanje profila mora za kupanje.
Podatke o pojedinačnoj ocjeni, županija stavlja na internetske stranice i objavljuje u medijima.
Županija dostavlja Ministarstvu podatke o pojedinačnoj ocjeni i izvješće o godišnjoj ocjeni i
konačnoj ocjeni kakvoće mora na plažama.

85
Predstavničko tijelo županije prije početka svake sezone kupanja donosi odluku kojom
određuje morske plaže na kojima se provodi praćenje kakvoće mora za kupanje, izradu
kartografskog prikaza morske plaže i izradu profila morske plaže.
Ovlašteni laboratoriji obavljaju poslove praćenja kakvoće mora za kupanje: uzorkovanje,
praćenje drugih značajki (meteorološki uvjeti, temperatura i slanost mora, te vidljivo
onečišćenje) i kakvoće mora, laboratorijska analiza uzoraka, ocjena rezultata dobivenih
uzorkovanjem, izrada izvješća i izrada profila mora za kupanje. Ovlaštenik županiji dostavlja
podatke o pojedinačnoj ocjeni i o godišnjoj ocjeni.
Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva, odgovorno je za provođenje
Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08), inspekcijski nadzor, izradu izvješća o godišnjoj i
konačnoj ocjeni kakvoće mora za kupanje na plažama hrvatskog Jadrana. Agencija za zaštitu
okoliša dostavlja izvješće o godišnjoj i konačnoj ocjeni kakvoće mora na plažama hrvatskog
dijela Jadrana Europskoj komisiji, sukladno Direktivi 2006/07/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća o upravljanju vodom za kupanje
Plan upravljanja rijekom Mirnom
U pripremi je Plan upravljanja slivom rijeke Mirne (2009. godina). Projekt provode Ministarstvo
regionalnog razvoje, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske vode. Cilj ovog Plana je pored
ostalog definirati zajedničke ciljeve i mjere vezane na rastuće potrebe za vodom, metodologiju
praćenja onečišćenja površinskih voda. Predviđena je uspostava jedinstvene baze podataka za
kakvoću vode usklađenu s EU zakonodavstvom te praćenje količine nitrata u slivu rijeke
Mirne.
U ovom poglavlju razmatraju se nivoi međunarodnog izvještavanja i međunarodna izvješća,

odnosno:
- izvješća koja potpadaju pod određena tijela vlasti/institucije i mogu se promatrati kao
ishodište međunarodnih obveza
- posebna suradnja na međunarodnoj razini kojima je temeljni zadatak prikupljanje
podataka i/ili izvještavanje.
Programi prema Direktivi 2006/7/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 15. veljače 2006. o
upravljanju kakvoćom voda za kupanje i ukidanju Direktive 76/169/EEZ
Kod primjene Direktive o kakvoći vode za kupanje, čl.4. i čl.11., potrebno je osigurati sljedeće
podatke vezane za Direktivu 95/337/EC:
- kratak opis programa poboljšavanja onih voda za kupanje koje ne zadovoljavaju
kriterije direktive, zajedno s vremenskim rasporedom i popisom potrebnim
investicija.
Direktivom se utvrđuju odredbe za: praćenje i razvrstavanje kakvoće vode za kupanje;
upravljanje kakvoćom vode za kupanje i odredbe o obavješćivanju javnosti o kakvoći vode za
kupanje. Određeni su rokovi za primjenu pojedinih aktivnosti definiranih Direktivom.
Države članice EU bile su dužne donijeti potrebne zakone i druge propise, kako bi se
uskladile s propisima ove Direktive, do 24. ožujka 2008. godine.
Odredbe ove direktive transponirane su u nacionalno zakonodavstvo RH, (Zakon o zaštiti
okoliša, Zakon o vodama, Uredba o kakvoći mora za kupanje). Pojedine obveze propisane Uredbom o
kakvoći mora za kupanje (Izvješćivanje prema EU komisiji) postat će obvezne za RH danom
pristupanja Europskoj Uniji.

86
Programi i aktivnosti prema Konvenciji o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja
Sredozemlja – Barcelonska konvencija
Republika Hrvatska je kao potpisnica i punopravna članica Barcelonske konvencije dužna

sudjelovati u određenim programima i aktivnostima u okviru potpisanih Protokola.
- Dumping Protocol - Protokol o sprječavanju i uklanjanju onečišćenja Sredozemnog mora
potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i zrakoplova ili spaljivanjem na moru
(1976.g, dopunjen i izmijenjen 1995.g)
- Emergency Protocol - Protokol o suradnji u sprječavanju onečišćavanja s brodova i, u slučajevima
opasnosti, u suzbijanju onečišćavanja Sredozemnog mora (1976.g, zamijenjen novim 2002. g.)
- LBS Protocol - Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja iz izvora i djelatnosti na
kopnu (1980.g, dopunjen 1996.g)
- SPA i Biodiversity Protocol - Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u
Sredozemlju (1982., zamijenjen novim 1995.g)
- Offshore Protocol - Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja uslijed istraživanja
i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja (1994.g)
- Hazardous Wastes Protocol - Protokol o sprječavanju onečišćenja Sredozemnog mora
prekograničnim prijevozom opasnog otpada i njegovim odlaganjem (1996.g)
- ICZM Protocol - Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (2008.).
Sudjelovanje u MEDPOL (Program za procjenu i kontrolu onečišćavanja u Sredozemnoj
regiji) aktivnostima. Godišnje izvješćivanje MED POL programa o onečišćenju hrvatskog
dijela Jadranskog mora.
Programi smanjenja onečišćenja prema Direktivi o opasnim tvarima (2006/11/EEC)
U svrhu smanjenja onečišćenja vode (članak 1)., tvarima navedenima u Popisu II, zemlje
članice će izraditi programe u čijoj će primjeni primjenjivati metode navedene u paragrafima
2. i 3.
1. Za sva ispuštanja u vode navedena u članku 1., koja bi mogla sadržavati bilo koju
od tvari navedenih u Popisu II, mora se dobiti dopuštenje odgovornih vlasti u
određenoj zemlji članici koja je odredila standarde emisije tvari. Ti će se standardi
temeljiti na ciljevima kakvoće koji će se odrediti prema paragrafu 3.
2. Programi navedeni u paragrafu 1. uključivat će ciljeve kakvoće za vodu koji će biti
određeni u skladu s već postojećim Direktivama Vijeća
3. Programi također mogu uključivati posebne odredbe o sastavu i iskorištavanju
tvari ili skupina tvari i proizvoda, te će uzeti u obzir najnovija ekonomski izvedljiva
tehnološka dostignuća
4. Odredit će se rok primjene programa
5. Sažeci programa i rezultata njihove primjene moraju se dostaviti Komisiji
6. Komisija, zajedno sa zemljama članicama, organizirat će redovitu usporedbu
programa u svrhu osiguravanja učinkovite koordinacije njihove primjene. Ako će
smatrati potrebnim, Komisija će podnijeti Vijeću važne prijedloge za ostvarivanje
tog cilja.
Prema Direktivi 86/280/EEC, čl. 5, u odnosu na tvari navedene u Dodatku II, zemlje članice
moraju izraditi posebne programe za izbjegavanje ili uklanjanje onečišćenja iz točkastih
izvora tih tvari (uključujući i mnogostruke i difuzne izvore onečišćenja) koji su različiti od
izvora ispuštanja onečišćujućih tvari podložnih propisima graničnih vrijednosti zajednice ili
državnim standardima emisije.
1. Programi će uključivati najprikladnije mjere i tehnike zamjene, zadržavanja i/ili
recikliranja tvari navedenih u paragrafu 1.

87
2. Posebni programi moraju se početi primjenjivati ne kasnije od pet godina od
datuma objavljivanja Direktive koja se odnosi na navedene tvari.
Program eliminacije onečišćenja prema Direktivi o titan-dioksidu (78/176/EEC)
Prema čl. 9. Direktive 78/176/EEC države članice moraju iznijeti program krajnje eliminacije
onečišćenja uzrokovanog otpadom postojećih industrijskih postrojenja. Člankom 14.
određeno je da sve zemlje članice moraju Komisiji predati izvješća o prevenciji i
progresivnom smanjenju onečišćenja uzrokovanog otpadom industrije titan-dioksida svake
tri godine.
Programi prema Direktivi o obradi komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC)
U skladu s Direktivom o obradi komunalnih otpadnih voda, aglomeracije s više od 10000 ES

moraju se uskladiti s propisima Direktive do 31.prosinca 1998. Aglomeracije s 2000 do 10000
ES, kao i one s manje od 2 000 ES, kod kojih postoji sustav skupljanja otpadnih voda imaju rok
do 31. prosinca 2005.
Obveze izvještavanja navedene su u:
- Članku 17. – Programi primjene
- Članku 16. – Izvješća o trenutnim stanjima
- Članku 15 (4) – monitoring: razina obrade, način obrade, stvaranje otpadnog mulja u
UWWTP-ima i specijalnim tvornicama za proizvodnju hrane.
Planovi u skladu s Nitratnom direktivom (91/676/EEC)
Prema Nitratnoj direktivi, standardi životinjskog gnojiva od 170kg N/ha/god. moraju se

doseći do 2003. u ranjivim područjima u svrhu dostizanja standarda ekološke kakvoće
površinskih i podzemnih voda.
Programi prema IPPC Direktivi (2008/1/EC) i EPER odluci (2000/479/EC)
EPER izvješća odnose se na emisije otpadnih tvari industrijskih postrojenja prema Direktivi
2000/479 EC članak 3.3. u skladu s IPPC Direktivom 96/61/EC članak 15.(3).
Dokument sa smjernicama za primjenu EPER-a prema čl.3. Odluke Komisije od 17. srpnja
2000. (2000/479/EC) o primjeni Europskog registra emisijskih onečišćivača (EPER) u skladu sa
čl.15. Direktive vijeća 96/61/EC o Direktivi o kontroli i sprječavanju industrijskog onečišćenja
(IPPC), Opći direktorat Europske komisije za zaštitu okoliša, studeni 2000.
Dokument o smjernicama je službeni vodič Europske komisije koji omogućava državama
članicama u tumačenju i ostvarivanju uvjeta izvještavanja za Odluku EPER 2000/479/EC bez
mijenjanja ijednog važećeg uvjeta Odluke EPER. Iz tog razloga. Dokument o smjernicama
sadrži detalje odluke EPER o uvjetima i formatu izvještavanja, posebne podliste onečišćivača
po sektorima za kategorije izvora i napomene za metode procjene velikih ispuštanja.
Planovi i programi u skladu s Okvirnom direktivom o vodama (2000/60/EC)
Izvješćivanje prema WFD-u:

- Prema čl.15. Izvješćivanje Zemlje članice dostaviti će kopije svojih planova upravljanja
riječnim slivovima i svih naknadnih dopuna Komisiji i svim drugim zainteresiranim
zemljama članicama u roku od 3 mjeseca od njihovog objavljivanja.

88
- Zemlje članice podnosit će zbirna izvješća o analizama iz čl.5., i programima praćenja
navedenima u čl.8.
- Zemlje članice će u roku od tri godine od objavljivanja svakog plana upravljanja riječnim
slivom ili dopune prema čl.13. podnijeti privremeno izvješće o postignutom napretku u
provedbi planiranog programa mjera.
Prijenos podataka za izvještavanje vrši se putem alata elektroničkog izvještavanja, WISE, na
temelju obrazaca pristupa koje države članice trebaju ispuniti. Podaci potrebni za obrasce
pristupa opisani su u WFD vodiču o pristupnim alatima za korisnike.
Planovi upravljanja riječnim slivovima sukladno Okvirnoj direktivi o vodama
U Dodatku VII ODV-a (2000/60/EC) planovi upravljanja riječnim slivovima moraju obuhvatiti
slijedeće elemente:
1. Opći opis značajki vodnog područja, sukladno čl. 5. i Dodatku II opis mora sadržavati:
Za površinske vode:
- karte položaja i granice vodnih cjelina
- karte eko-regija i tipova površinskih voda u slivu
- oznaku pripadajućih uvjeta za tipove površinskih voda.
Za podzemne vode:
- karte položaja i granica podzemnih voda.
2. Sažeti prikaz svih značajnih pritisaka i utjecaja ljudske djelatnosti na stanje površinskih i
podzemnih voda, uključujući:
- procjenu onečišćenja iz točkastih izvora
- procjenu onečišćenja iz raspršenih, uključujući i pregled korištenja zemljišta
- procjenu pritiska na količinsko stanje voda, uključujući i zahvaćanje
- analizu ostalih utjecaja ljudskih djelatnosti na stanje voda.
3. Identifikacija i izrada karte zaštićenih područja kao što je navedeno u čl.6. i Dodatku IV.
4. Kartu mreže praćenja uspostavljenu za svrhe iz čl. 8. i Dodatka V, te prezentaciju u obliku

karte rezultata programa praćenja provedenih prema propisima za stanje:
4.1. površinskih voda (ekološko i kemijsko stanje)
4.2. podzemnih voda (kemijsko i količinsko stanje)
4.3. zaštićenih područja.

89
3. POKAZATELJI STANJA VODA I UPITNICI ZA
IZVJEŠĆIVANJE PREMA MEĐUNARODNIM
OBVEZAMA
3.1. POKAZATELJI – NACIONALNA RAZINA
Nacionalna lista pokazatelja (NLP)
Pokazatelji su prepoznati kao efikasan oblik za praćenje promjena i stanja okoliša te

ostvarenje ciljeva sektorskih politika ili strategija. Oni pomažu boljem razumijevanju složenih
ekoloških problema te daju kvantitativnu informaciju na jednostavan i jasan način. Pokazatelj
(indikator) se pojednostavljeno može definirati kao produkt proizašao stručnom obradom
podataka dobivenih mjerenjem, izračunom ili procjenom. Pokazatelj kvantificira informaciju
agregiranjem različitih, diskretnih i periodičkih mjerenja u jednu numerički reprezentativnu
veličinu. Rezultat je izvedena informacija. Pokazatelji trebaju biti: reprezentativni, bitni,
uvjerljivi, transparentni i točni. Postoji više kriterija za odabir pokazatelja, ali najvažniji su:
koliko je važan problem s gledišta utjecaja za okoliš, kako politika gleda na problem i je li
moguće skupljanje ili mjerenje podataka pojedinog pokazatelja. Njihov je cilj na sažet,
jednostavan i razumljiv način prikazati stanje okoliša i trendove promjena.
Agencija za zaštitu okoliša od samih početaka rada prepoznala je nužnost korištenja
pokazatelja za kvalitetno ispunjavanje obveza za praćenjem stanja okoliša i izvješćivanjem –
kako prema Vladi Republike Hrvatske i hrvatskoj javnosti tako i prema Europskoj agenciji za
zaštitu okoliša.
Prve nacionalne liste pokazatelja za pojedina tematska područja (kopnene vode, more, tlo,
poljoprivreda, zrak, klimatske promjene) izrađene su u razdoblju 2005.-2007. godine.
Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) je 2007. godine također prepoznao nužnost izrade
Nacionalne liste pokazatelja (NLP). Tako je u članku 37. kao jedna od djelatnosti Agencije za
zaštitu okoliša propisana njena izrada te objava u „Narodnim novinama‚, a u članku 51.(3)
propisana izrada ključnog dokumenta za praćenje stanja okoliša – četverogodišnjeg Izvješća o
stanju okoliša upravo na temelju NLP. U članku 3. Zakona o zaštiti okoliša NLP je definirana
kao popis pokazatelja kojima se propisuje vremenska dinamika prikupljanja podataka,
format, izvor i način toka podataka.
Sukladno članku 126.(2) Zakona o zaštiti okoliša te članku 7.(1) Uredbe o Informacijskom
sustavu zaštite okoliša (NN 68/08) Agencija za zaštitu okoliša izrađuje Nacionalnu listu
pokazatelja u svrhu uspostave, vođenja, razvijanja, koordiniranja i održavanja jedinstvenog
Informacijskog sustava zaštite okoliša, a prema članku 4. Uredbe, Nacionalnom listom
pokazatelja određuju se pokazatelji za koje se prikupljaju podaci za Informacijski sustav
zaštite okoliš (ISZO).
U 2008. godini Agencija za zaštitu okoliša dovršila je liste pokazatelja za ukupno 15 tematskih
područja, odnosno napravljene su podatkovne tablice („data sheet‚) za ukupno 266
pokazatelja.
Metodologija izrade Nacionalne liste pokazatelja
Metodologijom obrade pokazatelja, odnosno izradom podatkovnih tablica svakog pojedinog

pokazatelja detaljno je razrađen opis pokazatelja kao i podaci o samom pokazatelju (Tablica
1.) kroz definiciju, pripadajuće podpokazatelje i vezane pokazatelje, pravnu pokrivenost
nacionalnim, europskim i međunarodnim propisima, set podataka potreban te za način

90
prikaz pokazatelja. Također su definirani i slijedeći metapodaci: pozicija pokazatelja, stupanj
prioriteta uspostave toka podataka, način izrade pokazatelja, izvor podataka, periodičnost
prikupljanja podataka, obaveze izvještavanja i dostupnost podataka.
Tablica 3.1 Metodologija izrade podatkovnih tablica

Uz sam naziv, svakom pokazatelju dodijeljen je Kod i Redni broj:
Kod - oznaka dodijeljena tematskom području zaštite okoliša prema početnom slovu
Naziv naziva područja
Redni broj - broj dodijeljen prema rastućem redoslijedu pokazatelja unutar jednog
područja
Definicija pokazatelja - daje sažetu informaciju o tome što se pokazateljem
prati/prikazuje kao i informaciju o svrsi i cilju praćenja specifičnog područja/stanja
okoliša navedenim pokazateljem
Definicija Podpokazatelj - je pokazatelj koji se definirana kao temeljni dio izrade osnovnog
pokazatelja u smislu podataka i/ili specifičnog prikaza osnovnog pokazatelja
Vezani pokazatelj - je pokazatelj odnosno podpokazatelj istog ili drugih tematskih
područja koji dijeli iste ili izvedljive podatke
Pravna pokrivenost definira obveze mjerenja, prikupljanja i dostave podataka prema:
Pravna pokrivenost - propisima EU i međunarodnim propisima
- propisima RH
Pozicija pokazatelja u DPSIR sustavu: Pokretač (D), Pritisak (P), Stanje (S), Utjecaj (I),
Pozicija
Odgovori društva (R)
Definira stupanj prioriteta uspostave toka podataka potrebnih za izračun pokazatelja
u određenom vremenskom intervalu, a time i dostupnost podataka:
Uspostavljen (U) –– tok podataka je uspostavljen - podaci su dostupni
Kratkoročno dostupan (K) – tok podataka treba uspostaviti u roku od 1 – 2 godine od
dana objave Nacionalne liste pokazatelja u Narodnim Novinama - podaci će biti
Stupanj prioriteta dostupni u roku od 1 do 2 godine
uspostave toka podataka Srednjoročno dostupan (S) – tok podataka treba uspostaviti u roku od 2 – 5 godina od
dostupni u roku od 2 do 5 godine
Dugoročno dostupan (D) - tok podataka treba uspostaviti u roku do 10 godina od
dostupni u roku do 10 godina
Naziv metode, kratki opis postupka za izračun pokazatelja (formula), način praćenja
Način izrade trendova.
Definira prikaz pokazatelja na 5 načina:

a) opisno
b) numerički
c) tabelarno
Način prikaza
d) grafikonom
e) kartografski
Navode se jedinice kojima se pokazatelj izražava, veličine koje su stavljene u donos
(grafikon, tablica) a po potrebi i druge podatke za opis načina prikaza pokazatelja.
Daje se popis institucija koje su prepoznate kao:
Izvor (A) i potencijalni A - izvori podataka (već postojeći)
izvor (B) podataka B - potencijalni (pretpostavljeni, očekivani) izvori podataka potrebnih za izračun
pokazatelja.
Vremenski period u okviru kojeg se prikupljaju podaci potrebni za izradu pokazatelja
Periodičnost
(potrebna razina agregiranosti podataka).
prikupljanja podataka
Lista podataka nužnih za izračun pokazatelja (oznaka 1.,2.,3<), uz oznaku izvora (-
Set podataka A1, A2<), odnosno potencijalnog izvora (- B1, B2<) podataka. Radi preglednosti toka
podataka ovim se načinom prikaza povezuju izvori/potencijalni izvori podataka sa
pojedinim setom podataka kojeg navedeni izvor prikuplja.
Definira obveze Republike Hrvatske odnosno njenih institucija za dostavu
Obveze izvještavanja podataka/pokazatelja i izvješća, u nacionalnim i međunarodnim okvirima, a prema
propisima RH, EU i međunarodnim propisima.
Utvrđuje dostupnost (potpunu i djelomičnu) odnosno nedostupnost podatka uz
pojašnjenje utvrđenog statusa. Uz status dostupnosti podataka navedeni su nazivi
Dostupnost podataka
dokumenata (izvješća, očevidnici, monografije, zbornici i dr.), baza, popisa i projekata
u sklopu kojih se navedeni podaci prikupljaju te naziv nadležne institucije.

91
Pokazatelji Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG)
Pokazatelji Odjela za zaštitu mora i priobalja
Odjel za zaštitu mora i priobalja obavlja upravne i stručne poslove u vezi s provedbom zaštite
mora i priobalja u cilju očuvanja standarda kakvoće mora i priobalja. Odjel koordinira
poslove u vezi s praćenjem stanja kakvoće mora te nadzire provedbu mjera i aktivnosti prema
Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora.
Mikrobiološki pokazatelji koji se prate u moru su crijevni enterococci (IE) i Escherichia coli (EC).
Do kraja sezone 2008. godine pratili su se ukupni koliformi (TC), fekalni koliformi (FC) i fekalni
streptokoki (FS).
Ostali parametri koji se prate jesu: meteorološki uvjeti, temperatura i slanost mora te vidljivo
onečišćenje.
Pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (DZS)
Do sada su u DZS-u za područje pokazatelja priređeni:

a. 36 Metodološke upute: Indikatori pritiska na okoliš, DZS, Zagreb, 2001.
b. 1165 Statistička izvješća: Indikatori pritiska na okoliš, DZS, Zagreb, 2002.
c. 100 Studije i analize: Indikatori održivog razvoja, DZS, Zagreb, 2005.
Pokazatelji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI)
Uprava nadležna za zaštitu mora i unutarnjih voda Ministarstva mora, prometa i

infrastrukture prikuplja i obrađuje slijedeće podatke :
- vodeni balast
- otpadna ulja i smeće
- opasne tvari
3.2. POKAZATELJI – MEĐUNARODNA RAZINA

Pokazatelji su veza između ciljeva politike i analize sektora i okoliša. Ciljevi politike bi trebali
biti prevedeni u općenite opise pokazatelja, ponekad sakupljeni u grupe pokazatelja, te
izloženi u obvezama izvješćivanja. Pokazatelji su obično dublje razrađeni posebnim
terminima kvantifikatora, po mogućnosti s dodatnom metodologijom. Kvantifikacija po sebi
je i cilj analize. Detaljnije na:
- EEA technical report on environmental indicators
Strukturalni pokazatelji (Structural Indicators, SI) Europske komisije

Cilj Strukturalnih pokazatelja Europske unije (EU Structural Indicators, SI) je procjena primjene
EU Strategije za održivi razvoj (Lisabonska strategija; Lisbon Strategy). Izvješća o SI mogu se
pronaći u Proljetnim izvješćima (Spring Reports).
Ključni indikatori (Core Set of Indicators, CSI)Europske agencije za zaštitu okoliša
Stanje do 2004.
EEA je stvorila seriju od oko 354 pokazatelja (indicators) koji se dijele na 224 glavna
pokazatelja i 130 pod-pokazatelja. Ti su pokazatelji povezani s cijelom DPSIR metodologijom i
odgovaraju velikom broju političkih pitanja, a grupirani su u „teme‚ i „predmete‚.

92
Izvješće o pokazateljima za vode (Water Indicator Report, EEA - ETC/WTR) sadrži procjenu
kvalitativnog i kvantitativnog statusa europskih voda utemeljene na „temeljnoj bazi
podataka‚ koju čine 57 indikatora odabranih prema njihovoj reprezentativnosti i važnosti,
grupirani u nekoliko tema:
- pokazatelji za pitanja zaštite okoliša: onečišćenje zraka, klimatske promjene,
bioraznolikost, kopneni okoliš, vode, otpad i tok materijala
- pokazatelji za sektore okoliša: poljoprivreda, ribarstvo, energetika, promet, turizam
Svaka tema/predmet podijeljena je u „točke‚. Svaka točka sadrži određeni broj „baza
pokazatelja‚ koje sadržavaju nekoliko glavnih pokazatelja i pod-pokazatelja. Tema vode
obuhvaća 4 točke: Količina vode, Hranjive tvari i organsko onečišćenje, Opasne tvari i Ekološka
kakvoća, od kojih svaka sadrži grupu temeljnih pokazatelja pomoću kojih se tema opisuje kroz
vrijeme (story line). Za svaki se pokazatelj izrađuje „tablica podataka‚ (fact sheet) (za
kratkoročne pokazatelje) ili „opisna tablica‚ (za pokazatelje važeće na duže, ali određeno
razdoblje te dugoročne pokazatelje) koja sadržava ciljeve i metodologiju.
Tablica 3.2 Pokazatelji vezani uz vode (Kristensen, 2003.):

EEA – Izvješće o pokazateljima za vode – Radni plan za 2003.
Grupe pokazatelja, glavni pokazatelji, pod-pokazatelji (temeljna baza indikatora*)
tablica podataka „fact sheet‚
Indeks potrošnje vode WQ1*
Zalihe pitke vode
Ukupno zahvaćanje vode
Indeks potrošnje vode
Potrošnja vode po sektorima WQ2*
Potrošnja vode u poljoprivredi
Potrošnja vode u industriji
Potrošnja vode u domaćinstvima
Potrošnja vode u turizmu
Utjecaj zahvaćanja vode
Razine podzemnih voda
Prodiranje slane vode
Lokacije s ekološkim stanjem lošijim od dobrog zbog prevelikog zahvaćanja vode
Sveukupne zalihe
Cijene vode
Efikasnost potrošnje vode
Istjecanje vode
Hranjive tvari i organsko onečišćenje
Dušik u podzemnim vodama WEU1
Hranjive tvari u rijekama WEU2 (+WEU5 )*
Fosfor u jezerima WEU3 (+WEU12)
Hranjive tvari u priobalnim vodama WEU4*
BOD i amonijak u rijekama WEU5 (+WEU2)*
Izvori dušika i fosfora
Unos (rijekama i/ili direktno) hranjivih tvari u priobalne vode WEU7
Emisija organskih tvari WEU8
Emisije hranjivih tvari iz pročišćavanja komunalnih otpadnih voda WEU9
Kakvoća vode za piće WEU10
Kakvoća vode za kupanje WEU11*
Indikatori eutrofikacije (klorofil, secchi, dubina) u jezerima WEU12 (+WEU3)
Klorofil u prijelaznim, priobalnim i morskim vodama WEU13*
Fitoplankton u prijelaznim i priobalnim vodama WEU14
Štetno cvjetanje alga
Omjer kremenjašica / bičaša
Učestalost niskih razina kisika u priobalnim i morskim vodama WEU15
Obrada komunalnih otpadnih voda WEU16*
Opasne tvari

93
Opasne tvari u podzemnim vodama
Pesticidi u podzemnim vodama WHS1a
Ostale opasne tvari u podzemnim vodama
Opasne tvari u rijekama WHS2
Opasne tvari u jezerima
Opasne tvari u prijelaznim, priobalnim i morskim vodama
Opasne tvari u morskim sedimentima
Opasne tvari u morskim organizmima WHS6
Unos opasnih tvari u priobalne vode WHS7
Emisija opasnih industrijskih tvari WHS8
Emisija opasnih tvari iz uređaja za obradu komunalnih otpadnih voda WHS9
Ispuštanje nafte iz rafinerija i naftnih platforma WHS10
Nenamjerna ispuštanja nafte u morskim pristaništima WHS11
Nezakonito ispuštanje nafte u more WHS12
Neusklađivanje s europskim standardima kakvoće okoliša
Biološki utjecaj opasnih tvari na morske organizme
Morske ptice natopljene naftom (Oiled seabirds)
Ekološka kakvoća
Biološka kakvoća prijelaznih voda
Fitoplankton
Fauna bentičkih beskralježnjaka
Makrofiti i makroalge
Ribe
Klasifikacija prijelaznih voda (krajnja klasifikacija ekološkog statusa)
Biološka kakvoća priobalnih voda
Fitoplankton
Fauna bentičkih beskralježnjaka
Makrofiti i makro alge
Ribe
Klasifikacija priobalnih voda (krajnja klasifikacija ekološkogstatusa) WEC2e
Kakvoća vodenih staništa
Kakvoća riječnih staništa
Kakvoća jezerskih staništa
Kakvoća međunarodnih staništa
Kakvoća priobalnih staništa
Biološka kakvoća rijeka
Fitoplankton/fitobentos
Bentički beskralježnjaci
Makrofiti
Ribe
Klasifikacija rijeka (krajnja klasifikacija ekološkog statusa)
Biološka kakvoća jezera WEC5
Fitoplankton/fitobentos
Bentički beskralježnjaci
Makrofiti
Ribe
Klasifikacija jezera (krajnja klasifikacija ekološkog statusa)
Biološka kakvoća priobalnih voda
Udomaćene i invazivne vodene vrste
Udomaćene vrste u morskim i priobalnim vodama WEC7a
Primjena EU propisa o vodama
Povezani indikatori iz drugih tema
Potrošnja vode u poljoprivredi
Bilanca hranjivih tvari
Bilanca površinskih hranjivih tvari
Korištenje pesticida
Indikator rizika korištenja pesticida
Primjena Nitratne direktive
Atmosfersko taloženje dušika u morske i priobalne vode
Atmosfersko taloženje teških metala i stalnih organskih onečišćivača (PoPs)

94
u morske i priobalne vode
Alohtone vrste u slatkim površinskim vodama
Padaline
Sjeverno-atlantska oscilacija
Distribucija planktona
Godišnji izljev rijeka
Napredak u upravljanju priobalnim vodama
Stanje od 2005. do danas
Sve informacije o EEA pokazateljima mogu se pronaći putem Servisa upravljanja pokazatelja
Europske agencije za zaštitu okoliša (Indicator Management Service, IMS).
Sljedeća Ključna grupa pokazatelja (CSI, Core Set Indicators) primjenjuje sa na području voda i
mora:
- CSI 022 Kakvoća vode za kupanje
- CSI 023 Klorofil u prijelaznim, priobalnim i morskim vodama
- CSI 020 Hranjive tvari u slatkovodnim vodama
- CSI 021 Hranjive tvari u prijelaznim, priobalnim i morskim vodama
- CSI 019 Tvari koje smanjuju kisik u rijekama
- CSI 024 Obrada komunalnih otpadnih voda
- CSI 018 Iskorištavanje slatkovodnih izvora
- CSI 033 Proizvodnja u akvakulturi
- CSI 034 Kapacitet ribarske flote
- CSI 032 Stok (ribarstvena biologija)
Više na http://themes.eea.europa.eu/IMS/CSI.
Pokazatelji održivog razvoja (Sustainable Development Indicators, SDI) EUROSTAT-a
Cilj Eurostat indikatora održivog razvoja (Sustainable Development Indicators, Eurostat SDI)
je procjena provedbe Strategije održivog razvoja (Sustainable Development Strategy, SDS)
prihvaćene od strane EU-a prema temeljnom dokumentu Ključni indikatori za održivi razvoj
(Key indicators for sustainable development).
U prilogu temeljnog dokumenta nalaze se i Mjere napretka prema održivijoj Europi (Measuring
progress towards a more sustainable Europe) u kojem su predloženi pokazatelji za održivi
razvoj. Odabrani su sljedeći pokazatelji vezani za kakvoću vode:
Tablica 3.3 Pokazatelji kakvoće voda

EUROSTAT pokazatelji UN pokazatelji
ENV 13 BPK5 u odabranim rijekama BPK5 u vodenim cjelinama
kopnene vode –
Koncentracija fekalnih koliforma u
kakvoća voda ENV 14 Kakvoća voda za kupanje
slatkovodnim vodama
Eurostat SDI sadrži 10 tema s pokazateljima usklađenih s prioritetima politike Strategije

održivog razvoja: Javno zdravstvo (odnos: opasne tvari – hrana – javno zdravstvo).
Pitanje vode može se pronaći u poglavlju 7. Upravljanje i prirodni resursi s 4 podteme:
Bioraznolikost, Morski ekosistemi, Slatkovodni resursi i Korištenje zemljišta.
Strukturalni pokazatelji (Structural Indicators, SI) EUROSTAT-a
Eurostat - strukturalni pokazatelji (Structural Indicators, SI) pokrivaju 6 područja: Opća

ekonomska pozadina, Zapošljavanje, Inovacije i istraživanja, Gospodarska reforma,
Povezanost društva te Okoliš. U pokazatelje okoliša nisu uvršteni pokazatelji vezani za
pitanje voda. (detaljnije na Eurostat website; Structural Indicators Circa site)

95
Temeljni pokazatelji okoliša (Core Environmental Indicators, CEI) OECD-a
Rad OECD-a na temeljnim pokazateljima okoliša (Core Environmental Indicators, CEI -

environmental indicators) započeo je 1989., a obuhvaća nekoliko kategorija pokazatelja od
kojih svaka odgovara određenoj svrsi i okviru:
Praćenje napretka i učinkovitosti zaštite okoliša: Temeljni pokazatelji okoliša (Core
Environmental Indicators, CEI) uspostavljeni su sa svrhom praćenja napretka u zaštiti
okoliša i čimbenicima uključenima u taj proces, te analiziranja propisa zaštite okoliša.
Informiranje javnosti: Ključni pokazatelji okoliša (Key Environmental Indicators, KEI)
sastavljeni su od manjeg dijela OECD-ovih Temeljnih pokazatelja te služe
obavještavanju javnosti. Ključni pokazatelji okoliša ujedno služe tijelima vlasti za
donošenje politika i strategija u području zaštite okoliša.
Promicanje integracije:
o Sektorski pokazatelji (Sectoral Environmental Indicators,SEI) pomažu u
integraciji pitanja zaštite okoliša. a usmjerena je na određeni sektor (promet,
energetika, potrošnja kućanstava, turizam, poljoprivreda).
o Pokazatelji potekli iz okolišnog gospodarstvenog poslovanja (Indicators derived from
environmental accounting) pomažu integraciji pitanja zaštite okoliša u
gospodarsku politiku i politiku upravljanja resursima
Napredak praćenja prema održivom razvoju: Razlikovni pokazatelji okoliša (Decoupling
Environmental Indicators, DEI) ukazuju na stupanj razdvajanje pritiska zaštite okoliša
od gospodarskog rasta. Zajedno s ostalim pokazateljima koji se primjenjuju u
zemljama OECD-a, oni su vrijedan alat za utvrđivanje napretka zemalja prema
održivom razvoju.
Temeljni pokazatelji okoliša važni za vode ukratko su predstavljeni u tablici 3.4 (OECD
Pokazatelji okoliša, referentna lista (reference paper) na str. 22. i 23., Dodatak III)
Tablica 3.4 OECD – Temeljni pokazatelji okoliša

OECD - Temeljni pokazatelji okoliša
Eutrofikacija Pritisci Povećano ispuštanje N i P u vodu i tlo Bilanca hranjivih tvari
- N i P iz korištenja gnojiva i stočarstva
Uvjeti BPK u kopnenim vodama, u moru
Koncentracija N i P u kopnenim vodama, u moru
Odgovori Stanovništvo povezano s uređajima za biološku obradu otpadnih
voda
- stanovništvo povezano s uređajima za obradu komunalnih otpadnih
voda
- nadoknade korisnika za obradu otpadnih voda
- tržišni udio deterđenata bez fostafa
Zakiseljavanje Uvjeti Prekoračenja kritičnog unosa pH u vodi i tlu
- koncentracija u kiselim talozima
Toksično onečišćenje Pritisci Emisija teških metala
Emisija organskih spojeva
- potrošnja pesticida
Kakvoća gradskog okoliša Uvjeti Okolni uvjeti voda u gradskim područjima
Odgovori Ekonomski, financijski i nadzorni instrumenti
- obrada vode i trošak smanjenja buke
Bioraznolikost Uvjeti Udio ugroženih ili izumrlih vrsta u svim poznatim vrstama
Vodne zalihe Pritisci Intenzitet korištenja vodnih zaliha (zahvaćanja/ukupna količina vode)
Uvjeti Učestalost, trajanje i opseg nestašice vode
Odgovori Cijene vode i naknade korisnika za pročišćavanje komunalnih
otpadnih voda
Društveno-gospodarski, Pritisci Troškovi zaštite okoliša
sektorski i opći indikatori - smanjenje onečišćenja i kontrola potrošnje
- službeno Razvojno savjetovanje

96
Ključni indikatori okoliša (Key Environmental Indicators, KEI) (za komunikaciju)
Indikatori sektora okoliša (Sectoral Environmental Indicators, SEI) vezani za promet,
poljoprivredu, energetiku, potrošnju, turizam usklađuju se s dijelovima politika
sektora.
„Indikatori potekli iz okolišnog gospodarstvenog poslovanja‚.
Učinkovitiji europski indikatori bioraznolikosti 2010 (SEBI2010)
Paneuropska inicijativa (Streamlining European 2010 Biodiversity Indicators, SEBI2010)

pokrenuta je 2004. godine s ciljem stvaranja Europske grupe pokazatelja bioraznolikosti za
procjenu i izvještavanje o napretku postizanja europskih ciljeva 2010.godine
Inicijativa je zajednički rad EEA (Europske agencija za zaštitu okoliša), Opće uprave za okoliš
Europske komisije (DG Environment), Europskog centra za očuvanje prirode (the European
Centre for Nature Conservation, ECNC), UNEP/ PEBLDS Sekretarijata na čelu s Republikom
Češkom i UNEP – Svjetski monitoring centar za očuvanje prirode (the World Conservation
Monitoring Centre, WCMC), a radom rukovodi Koordinacijska grupa.
Pokazatelji održivog razvoja (Indicators of Sustainable development, ISD) UN CSD-a
Odjel Ujedinjenih naroda (UN) za ekonomska i društvena pitanja, odnosno UN-ov Ured za
održivi razvoj primjenjuje temeljnu grupu od 58 indikatora za održivi razvoj (Indicators of
Sustainable development, ISD), odabranih među 134 indikatora i odobrenih od strane
Komisije o održivom razvoju (Commission on Sustainable Development, CSD). Detaljnije na
Table 4: CSD Theme Indicator Framework.
Pokazatelji statističkog ureda UN-a (UN Statistics Division, UNSD)
Politika UN-a temelji se, među ostalim, na temeljnoj grupi društvenih i gospodarskih
pokazatelja te pokazateljima okoliša koji su razvijeni unutar okvira Milenijskih ciljeva razvoja
(Millennium Development Goals), a primjenjuju se na okoliš, odnosno na pitanja o stanju
vode:
Cilj broj 7. Osiguravanje održivosti okoliša
Indeksi Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum, WEF) – ESI i EPI
Sastavljanje Indeksa održivog okoliša (Environmental Sustainability Indeks, ESI) i Indeksa

ekološkog učinka (Environmental Performance Indeks, EPI), kao i sastavljanje izvješća, rezultat
je inicijative Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum, WEF)
Detaljnije na ESI page i EPI page.
Indeks održivog okoliša (Environmental Sustainability Indeks, ESI)
Indeks održivog okoliša (Environmental Sustainability Indeks, ESI) mjeri sveukupni

napredak prema održivosti okoliša 142 zemlje. Održivost okoliša mjeri se pomoću 20
„pokazatelja‚ od kojih svaki ujedinjuje dvije do osam varijabli što ukupno čini 68 temeljnih
baza podataka. ESI prati relativno napredovanje svake zemlje prema 5 temeljnih
komponenata:
o Sustavi okoliša
o Smanjenje pritisaka
o Smanjenje ljudske ranjivosti
o Društveni i institucionalni kapacitet

97
o Globalno upravljanje
Pokazatelji, i varijable na kojima su sastavljeni, birani su opsežnim proučavanjem literature
vezane za okoliš, procjenom dostupnih podataka te konzultacijama i analizama na širokoj
razini. Što je država više na ljestvici ESI-ja, u boljoj je poziciji da zadrži pogodne ekološke
uvjete u budućnosti. Krajnji rezultat je rangiranje zemalja sudionica prema svjetskim
vrijednostima ESI-ja, grupama pokazatelja ili pojedinačnim pokazateljima. Dostupna ESI
izvješća: ESI 2001 i ESI 2002 (CIESIN archive), te ESI 2005 CIESIN website/Yale University
website.
ESI predstavlja važan alat za donošenje odluka o okolišu praćenjem ekološkog učinka i za
olakšavanje komparativne analize propisa. On omogućuje i empirički pristup donošenju
propisa temeljenog na dobivenim podacima.
Tablica 3.5 Pokazatelji održivog razvoja za vode

SASTAVNICA INDIKATOR VARIJABLA
Sustavi okoliša Količina vode Unutarnje obnovljive zalihe vode po stanovniku WATAVL
Vanjski vodni resursi po stanovniku WATSUP
Kakvoća vode Koncentracija otopljenog kisika WQ_DO
Koncentracija fosfora WQ_PH
Suspendirane tvari WQ_SS
Električna provodljivost WQ_EC
Smanjenje pritisaka Smanjenje Upotreba gnojiva po hektaru oranica FERTHA
nedovoljnog pristupa Korištenje pesticida po hektaru poljoprivrednog zemljišta PESTHA
slatkoj vodi Industrijski organski onečišćivači po dostupnoj pitkoj vodi BODWAT
(Water stress)
Postotak teritorija zemlje bez dovoljnog pristupa vodi WATSTR
Rezultati ESI izvješća objavljenih 2001. i 2002. nisu (uvijek) međusobno usporedivi. Podaci za
ova izvješća dobiveni su, među ostalima, od GEMS-a, Pregleda OECD-a i Baze voda EEA o
podacima vezanim za kakvoću jezera i kakvoću rijeka. Rezultate izvješća koriste druge
institucije, kao što su
Svjetsko izvješće o razvoju voda (World Water Development Report, WWDR): UNESCO
(2003)
Izračun Indeksa vode i siromaštva (Water Poverty Index, WPI).
Indeks ekološkog učinka (Environmental Performance Indeks, EPI)
Indeks ekološkog učinka (Environmental Performance Indeks, EPI) je ‚složeni indeks

orijentiran na učinkovitost‛ kojim se procjenjuju rezultati politike zaštite okoliša korištenjem
analiza trendova i ‚ciljeva učinkovitosti‛, posebice za svrhu Milenijskih razvojnih ciljeva
(posebno Cilj broj 7. Osiguravanje održivosti okoliša). EPI ima za cilj mjeriti napredak prema
broju ciljeva uzimajući u obzir politiku zemlje. EPI rangiranje zemalja temelji se na trenutnom
stanju kakvoće zraka i vode, zaštite zemlje i poduzimanju mjera opreza vezanih za klimatske
promjene.
3.3. MEĐUNARODNA RAZINA – NOVE OBVEZE PREMA EU

– UPITNICI ZA PODACIMA ZA IZVJEŠĆIVANJE PREMA
EUROPSKOJ AGENCIJI ZA ZAŠTITU OKOLIŠA (EEA) I
EUROWATERNET (EWN)
Trenutno postoji svega nekoliko nacionalnih propisa koji propisuju obavezu Agencije u
izvješćivanju prema Europskoj komisiji. Sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima
opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08, čl. 14.) Agencija za zaštitu okoliša u

98
suradnji s Hrvatskim vodama priprema izvješća o podacima ispitivanja tehnoloških i
komunalnih otpadnih voda koje je potrebno dostavljati svake dvije godine ili u roku od šest
mjeseci po primitku zahtjeva Europske komisije. Prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje
(NN 73/08, čl. 35.) Agencija dostavlja Europskoj komisiji izvješća o godišnjoj i konačnoj ocjeni
na plažama hrvatskog Jadrana.
Obveze izvješćivanja o okolišu na europskoj razini preuzete su iz EIONET-ove Baze podataka

o obvezi izvješćivanja (Reporting Obligation Database, ROD).
Poduzeta je inicijativa za temeljno izvješćivanje o pokazateljima kako bi se stvorila čvrsta baza
za dostavljanje i ispitivanje podataka, te da bi se osigurala važna izvješća za propise o okolišu.
Sva buduća izvješća koja će Hrvatska ulaskom u EU biti obavezna dostavljati, detaljnije se
mogu vidjeti na EEA Reporting Obligations Database (http://rod.eionet.europa.eu/).
EIONET Prioritetni protok podataka/Eionet-water Godišnji protok podataka

/ WISE SoE zahtjevi podataka
Opći Eionet-Water Godišnji protok podataka (=EUROWATERNET, EWN) pokrenut je 2001.

godine. Setovi podataka birani su prema funkciji „temeljne grupe‚ pokazatelja za vode ODV-
a, Direktive o obradi komunalnih otpadnih voda, Nitratnoj direktivi, Direktivi o opasnim tvarima i
Direktivi o vodi za piće.
Važne grupe podataka odnose se na nitrate u rijekama, fosfate u jezerima i pesticide u
podzemnim vodama. O metodologiji usklađivanja različitih izvješća raspravlja se u Tehničkim
smjernicama za primjenu (Technical Guidelines for Implementation) u kojem se navode i prijedlozi
za popis parametara koji su povezani s pritiscima i stanjem parametara N i P.
Od 2004. ENW informacije o vodama dostupne su javnosti u strukturi Waterbase s razlikom
između sljedećih setova podataka:
 Waterbase – Groundwater
 Waterbase – Lakes
 Waterbase – Rivers
 Waterbase – Transitional, Coastal and Marine Waters (TCM)
 Waterbase – Water Quantity
Setovi podataka za Eionet-Water mogu se naći na Eionet-Water - Reportnet - Data Dictionary
- Datasets, s linkom na pojedine tablice vezano za rivers, lakes, transitional, coastal and
marine waters, groundwater and water quantity.
Izvješća o indikatorima za vode Europske agencije za zaštitu okoliša
EEA-ETC/WTR-ova Izvješća o indikatorima za vode (Water Indicator Report) sadrže

procjenu kakvoće i kvantitete europskih voda temeljenu na „temeljnoj grupi‚ od cca 60
pokazatelja (60 indicators ), klasificiranih u nekoliko tema / predmeta:
Grupa pokazatelja za pitanja zaštite okoliša: onečišćenje zraka, klimatske promjene,
bioraznolikost, kopneni okoliš, vode, izlijevanje otpada i materijala
Grupa pokazatelja za sektore okoliša: poljoprivreda, ribarstvo, energetski sektor, promet,
turizam
Izvješća o pokazateljima za vode koriste se u publikacijama EEA kao što su Signali okoliša
2009. (Environmental Signals 2009.). Više na http://reports.eea.europa.eu/signals-2009/en.
Obveze prema EUROSTAT, OECD, EU
Izvješća unutar okvira Eurostat-a i OECD-a vrlo su slična, kako administrativno, tako i
sadržajno. S obzirom na sadržaj, izvješća se fokusiraju na kakvoću i kakvoću vode po
sektorskim analizama, uključujući dostupnost opskrbe vodom, potrošnju vode, ispuštanje

99
otpadnih voda, obradu otpadnih voda i kakvoću površinskih voda. Administrativno,
razlikuju se 4 izvješća, od kojih 2 navode suradnju (Zajednički upitnik) EUROSTAT-a i
OECD-a. Rezultati te suradnje su sljedeća izvješća:
o OECD Pregled podataka o okolišu (Comp 2003, Comp 2005)
o EUROSTAT/OECD Zajednički upitnik o kopnenim vodama (IWJQ 2000, IWJQ2002,
IWJQ 2004)
o EUROSTAT/OECD Zajednički upitnik o statistikama regionalnog okoliša 2003 (REQ
2003)
o EUROSTAT Upitnik o stanju okoliša (SOEQ 2003.).
Izvješća imaju hijerarhijsku strukturu:
i) usporedba država članica na međunarodnoj razini (Pregled)
ii) analiza na razini zemlje članice (IWJQ)
iii) analiza na regionalnoj razini (REQ)
iv) analiza na gradskoj/općinskoj razini (UA).
EUROSTAT
EUROSTAT obuhvaća sljedeća izvješća o vodi:

o EUROSTAT Upitnik 2003. o stanju okoliša (SOEQ 2003)
o Urban Audit II
o Eurostat NAMEA Water – Upitnik o vodnom gospodarstvu
EUROSTAT je razvio i pokazatelje održivog razvoja: EUROSTAT Sustainable
Development Indicators.
EUROSTAT Upitnici o stanju okoliša (SOEQ)
EUROSTAT Upitnici o stanju okoliša (SOEQ) sadrže godišnje upitnike (od 2003. do danas) za
izbor podataka iz IWJQ-a koji se odnose na potrošnju vode:
o Za SOEQ 2003 podaci iz WJQ 2002.
OECD
OECD Pregled podataka o okolišu
OECD Pregledi podataka o okolišu (1985, 1987, 1989, 1991,<, 2002, 2004) sadrže preglede
podataka za različite zemlje za najnovija godišnja izvješća o različitim temama, među kojima
je 1.dio: Stanje okoliša > 3. Kopnene vode.
OECD Pokazatelji okoliša
OECD Pokazatelji okoliša 2005. sadrže društveno-gospodarske pokazatelje vezane za BDP i

stanovništvo, potrošnju, energetiku, promet, poljoprivredu, troškove i tehnički dodatak.
OECD – Upitnik o različitim propisima (PMQ)
OECD Upitnik o Učinkovitosti zaštite okoliša i ekonomskoj efikasnosti različitih propisa

izrađen je unutar OECD-ova Obora za propise o okolišu (EPOC), Radne grupe o nacionalnim
propisima zaštite okoliša (EPOC/WPNET). Sadrži upitnik o procjeni grupe instrumenata
propisa za različite teme i predmete, među kojima i upitnik o učinkovitosti zaštite okoliša i
ekonomskoj efikasnosti različitih propisa – raspršeni izvori onečišćenja voda (2004).Vidjeti
OECD dokument: Instrument mixes addressing non-point sources of agricultural pollution

100
EUROSTAT/OECD
EUROSTAT/OECD Zajednički upitnik o statistikama regionalnog okoliša (REQ)
Izvještaj o zajedničkom upitniku o statistikama regionalnog okoliša (REQ) uglavnom sadrži

izbor IWJQ podataka, podijeljenih u manja područja (npr. regija/ pokrajina).
OECD/ EUROSTAT Zajednički upitnik o kopnenim vodama (IWJQ)
Zajednički upitnik o kopnenim vodama (Inland Water Joint Questionnaire, IWJQ) dio je
većeg Eurostat-OECD Zajedničkog upitnika (Eurostat-OECD Joint Questionnaire, (JQ) koji
obuhvaća teme poput zraka, površinskih voda, troškova, buke, otpada, zemljišta i prirode,
IWJQ izvješće (1981) sadrži vrlo detaljan upitnik rađen na državnoj razini s rezultatima koji
su se godinama uspoređivali. Za IWJQ, zajednički upitnici sastavljeni su, s naglaskom na
analizu sektora (potrošnja vode, otpadna voda, obrada vode), od: 1. dijela koji se odnosi na
protok otpadne vode i 2. dijela koji se odnosi na kakvoću vode površinskih rijeka na
graničnim prijelazima i jezera. Za izradu 1. dijela, dostupan je Priručnik za sakupljanje
podataka za OECD/EUROSTAT zajednički upitnik o kopnenim vodama. Podaci su korišteni:
Za uključivanje u OECD bazu podataka o resursima i okolišu (SIREN)
Za objavljivanje OECD-ova Pregleda (Compendium) podataka o okolišu
Za određivanje OECD-ovih pokazatelja okoliša i održivog razvoja, OECD Pregleda
napretka zaštite okoliša, Prospekte o okolišu te za nastavak OECD-ove strategije
okoliša
Kod publikacija EUROSTAT-a vezane za okoliš
Za EUROSTAT-ove pokazatelje okoliša i održivog razvoja
Za doprinos EUROSTAT-a Europskoj uniji u pitanjima zaštite okoliša
Temelj izvještavanja unutar okvira EUROSTAT-OECD je Upitnik o kopnenim vodama (vidi:
EUROSTAT-OECD, 2004. Zajednički upitnik). Ovaj upitnik sadržava najvažnije statističke
podatke unutar ovog okvira. Najvažnije teme su:
Opskrba vodom: zahvaćanje i potrošnja
Obrada otpadnih voda: broj stanovnika i sustav pročišćavanja kanalizacije, kapacitet
WWTP-a)
Proizvodnja otpada i mulja
Ispuštanja otpadnih voda u okoliš
Kakvoća rijeka i jezera.
Ostale teme su obrađene u manjoj mjeri zbog nedovoljne količine podataka i teže statističke
analize:
Biološka kakvoća voda rijeka i jezera
Raspršenih izvora onečišćenja
Potrošnja i kakvoća podzemnih voda
Močvare i njihova uloga u vodenom krugu
Potrošnja vode, funkcije (rekreacija, promet, „život u divljini‚, itd.)
Izvješća za Zajednički upitnik o kopnenim vodama (IWJQ) moraju se podnijeti svake 2 godine
(vidi IWJQ 2000, IWJQ 2002, IWJQ 2004) i moraju sadržavati 13 tablica. Sadržajno, ovaj je
upitnik identičan UNSD/UNEP-ovom Upitniku o okolišnoj statistici (UN QES), poglavlje
Voda (Water).
OECD/EEA
OECD/EEA Baze podataka o porezima vezanima za okoliš (DERT)

OECD i EEA pokrenule su web stranicu za izvješćivanje o instrumentima zaštite okoliša:
OECD/EEA baza podataka o instrumentima propisa okoliša i upravljanje prirodnim

101
resursima (OECD/EEA database on instruments used for environmental policy and natural resources
management). Navedeni instrumenti grupirani su na sljedeći način:
Opće informacije o svim vrstama Instrumenata djelokruga zaštite okoliša >
Onečišćenje vode
o Porezi, pristojbe i naknade vezane za okoliš > prihodi poreza na zaštitu
okoliša; porezne stope izuzeća poreza na zaštitu okoliša unutar poreza
vezanih za okoliš; mehanizmi povrata poreza na zaštitu okoliša; najviši porez
unutar poreza na zaštitu okoliša; označeni porezi na zaštitu okoliša
o Sustavi poslovnih dozvola
o Sustavi pologa i povrata
o Subvencije motivirane zaštitom okoliša
o Dobrovoljni pristupi
Tablica 3.6 Pregled upitnika za izvješćivanje sukladno obvezama prema EEA

Upitnik Questionnaire Guidance
1 Guidelines and templates available
Upitnik o kakvoći podzemnih Groundwater quality
through the Reportnet Data
voda questionnaire (WISE SoE-3)
Dictionary [Valid since 27/08/2004]
Upitnik o kakvoći jezera Lake quality questionnaire through the Reportnet Data
Upitnik o kakvoći mora Marine Data questionnaire through the Reportnet Data
Upitnik o kakvoći riječnih
River Quality questionnaire through the Reportnet Data
voda
Upitnik o količini voda Water quantity Questionnaire through the Reportnet Data
Tablica 3.7 Upitnik za izvješćivanje sukladno obvezama prema EUROSTAT-u

Inland water joint
Upitnik o kopnenim vodama MS Excel spreadsheets
questionnaire
Tablica 3.8 Pregled upitnika za izvješćivanje sukladno obvezama prema DG ENV Europske
komisije
Questionnaire according to
Upitnik prema Direktivi o vodi Guidance document on reporting for
1 Directive on quality of water
za piće DWD
for human consumption
Upitnik prema Dodatku V Questionnaire according to Development guide for MS - final
2
Nitratne direktive Annex V Nitrate Directive report, annex
Guidelines available through the
Upitnik prema Direktivi o vodi Questionnaire according to
3 Reportnet Data Dictionary [Valid
za kupanje Bathing Water Directive
since 16/10/2008]
Upitnik o praćenju biocidnih Biocidal products monitoring
4 -
pripravaka questionnaire
Upitnik za izvješćivanje o Data for review of
Annex to official letter from DG
5 postrojenjima za pročišćavanje Independently Operated
ENV [Valid since 24/04/2009]
otpadnih voda, vezano uz E- Waste Water Treatment Plants

102
PRTR (IOWWTPs)
Upitnik za izvješćivanje prema E-PRTR reporting guidance
6 E-PRTR data reporting
E-PRTR document (in 22 languages)
A questionnaire will be adopted
Upitnik o praksi i mjerama E-PRTR report on practice and through the ‚European PRTR
7
poduzetim prema E-PRTR measures Regulation Article 19 Regulatory
Committe
Upitnik prema Direktivi o Questionnaire according to Standardised Reporting Decisions
8
ribama Fish Directive for water
Zahtjev za Karte opasnosti od
Questionnaire on Flood hazard
9 poplava i karte rizika od -
maps and flood risk maps
poplava
Upitnik o Planu obrane od Questionnaire on Flood risk
10 -
poplava management plan
Upitnik prema Direktivi o
Groundwater Directive
zaštiti podzemnih voda od Standardised Reporting Decisions
11 dangerous substances
onečišćenja uzrokovanih for water [Valid since 25/07/1995]
questionnaire
nekim opasnim tvarima
Upitnik o napretku
Groundwater in WFD progress
implementacije programa
on implementation of 2010 RBMP Reporting sheets [Valid
12 mjera zaštite podzemnih voda
programmes of measures since 19/06/2007]
od onečišćenja i degradacije u
questionnaire
okviru WFD
Upitnik o gospodarenju Questionnaire on
podzemnim vodama u okviru Groundwater in WFD River
2010 RBMP Reporting sheets [Valid
13 Plana gospodarenja riječnim Basin Management Plan
since 19/06/2007]
slivovima prema WFD-u including programme of
uključujući programe mjera measures
Questionnaire on
Upitnik o provedbi Direktive implementation of Directive
o onečišćenju određenim on pollution caused by certain
Standardised Reporting Decisions
14 opasnim tvarima koje se dangerous substances
for water
ispuštaju u vodni okoliš discharged into the aquatic
Zajednice environment of the
community
Questionnaire to be used for
Questionnaire on
Upitnik o provedbi Direktive o reporting on the implementation of
15 implementation of Incineration
spaljivanju otpada Directive 2000/76/EC [Valid since
of Waste Directive
06/05/2006]
Questionnaire of
Upitnik o provedbi Direktive o
16 implementation of the -
azbestu
Asbestos Directive
Questionnaire of Questionnaire on the
Upitnik o provedbi Direktivi o
17 implementation of Sewage implementation of Sewage sludge
otpadnom mulju
Sludge Directive directive [Valid since 17/11/1994]
Upitnik o događajima Questionnaire on events
prijavljenima od strane notified by the operators of Articles 11(3) and 12(6) of the
18
operatera u postrojenjima koja extractive industries waste Directive 2006/21/EC
prerađuju industrijski otpad facilities
19 IPPC upitnik IPPC questionnaire IPPC Decision (Annex)
Upitnik o provedbi Direktive Questionnaire or outline adopted by
Mining Waste Directive
20 o otpadu nastalom rudarskim the Commission in accordance with
implementation questionnaire
djelatnostima Article 23(2).
Upitnik o početnim Questionnaire on MSFD initial
21 -
procjenama prema MSFD-u assessment
22 Upitnik o programima Questionnaire on MSFD -

103
praćenja prema MSFD-u monitoring programmes
Questionnaire on MSFD
Upitnik o MSFD programima
programmes and measures
mjera i napretku u njihovoj
and the progress in their
23 provedbi, uključujući -
implementation including
uspostavljanje zaštićenih
establishment of marine
morskih područja
protection
MSFD Questionnaire on
Upitnik o nadležnom tijelu ili Marine Region or Subregion
24 -
tijelima za morsko područje competent authority or
authorities
Upitnik o implementaciji Questionnaire on MSFD
25 MSFD-a u nacionalno transposition in national -
zakonodavstvo legislation
Upitnik o implementaciji Questionnaire on national
26 Direktive o obradi komunalnih implementation programme Art.17 templates
otpadnih voda for UWWT Directive
Upitnik prema Novoj direktivi
Questionnaire on New Bathing Guidelines available through the
o vodi za kupanje –
27 Water Directive – Reportnet Data Dictionary [Valid
identifikacija područja za
Identification of bathing areas since 16/10/2008]
kupanje
Upitnik prema Novoj direktivi Questionnaire on New Bathing Guidelines available through the
28 o vodi za kupanje –monitoring Water Directive –Monitoring Reportnet Data Dictionary [Valid
i klasifikacija and classification since 16/10/2008]
Upitnik o procjeni opasnosti Questionnaire on Preliminary
29 -
od poplava flood risk assessment
Upitnik o postojanim Annex: Format for the submission of
Questionnaire on persistant
30 organskim onečišćujućim data and information under Article
organic pollutants
tvarima 12
Upitnik prema Direktivi Standardised Reporting Decisions
31 Directive 82/176/EEC –
82/176/EEC živa for water
mercury
Upitnik prema Direktivi
Directive 91/692/EEC –
32 91/692/EEC usklađivanje -
standardizing and
izvješća
rationalizing reports
Questionnaire according to Standardised Reporting Decisions
33 kakvoći vode za uzgoj
Shellfish Directive for water
školjkaša
Upitnik o stanju prema
34 Direktivi o obradi komunalnih UWWTD CIRCA Library
UWWT Directive
otpadnih voda
Upitnik o provedbi Direktive o Titanium Dioxide Directive Standardised Reporting Decisions
35
titan-dioksidu Implementation Questionnaire for water [Valid since 27/08/1992]
How to use Reportnet for reporting
Questionnaire on UWWT under the Urban Waste Water
36 obradi komunalnih otpadnih
Directive monitoring treatment Directive (271/1991/EEC)
voda
[Valid since 05/05/2009]
Upitnik za karakterizaciju Questionnaire on WFD
vodnih područja prema WFD- characterization of River Basin
u, ljudsko djelovanje i District (RBD), human activity
37 Updated 2004-2005 reporting sheets
ekonomske analize, skraćeno and economic analysis,
izvješće i registar zaštićenih summary report and register
područja of protected areas
Upitnik o programima Questionnaire on WFD User Guide to the streamlined
38
praćenja prema WFD-u, za monitoring programmes, for schemas v2 [Valid since 12/12/2008]

104
skraćeno izvješće summary report
Questionnaire on WFD
Upitnik o provedbi programa User Guide to the streamlined
39 progress on implementation of
mjera prema WFD schemas v2 [Valid since 12/12/2008]
programmes of measures
Upitnik o vodnim područjima WFD River Basin District and
40 i nadležnim institucijama competent authority Updated 2004-2005 reporting sheets
prema WFD-u questionnaire
Upitnik o Planu upravljanja Questionnaire on WFD River
vodnim područjima Basin Management Plan User Guide to the streamlined
41
uključujući programe mjera including programme of schemas v2 [Valid since 12/12/2008]
prema WFD-u measures
Upitnik o implementaciji Questionnaire on WFD
42 WFD-a u nacionalno transposition in national -
zakonodavstvo legislation
Obveze prema Ujedinjenim Narodima (UN)
UNEP GEO Year Book
Od 1997. godine, UNEP izrađuje GEO Year Books (Global Environment Outlooks) kao
prethodnicu Svjetskom sastanku o održivom razvoju.
UNSD/UNEP Upitnik o okolišnoj statistici (UN QES)
UNSD/UNEP Upitnik o okolišnoj statistici (UN Questionnaires on Environment Statistics, UN

QES) je dvogodišnji upitnik o vodi, zraku, otpadu i tlu pod nadzorom UN-ovog Odjela za
statistiku / UN-ova Programa za zaštitu okoliša, a ne uključuje zemlje koje spadaju u domenu
izvješćivanja Eurostat/OECD zajedničkih upitnika. Upitnici i predlošci analogni su i
djelomično identični Eurostat/OECD zajedničkim upitnicima.
Podaci UNSD-a koriste se, među ostalim, za izračunavanje 48 društvenih i gospodarskih
pokazatelja, te pokazatelja okoliša koji su razvijeni unutar okvira Milenijskih ciljeva razvoja
(Millennium Development Goals).
Milenijska procjena ekosistema (MA)
Milenijska procjena ekosistema (Millennium Ecosystem Assessment, MA) Izvješća globalne

procjene (2005.) – Volumen 1: Trenutno stanje i trendovi. Volumen 2: Scenariji, i Volumen 3:
Odgovori propisa sadrže sljedeća poglavlja o vodama:
Uvjeti i trendovi
Scenariji:
o 04. Posljednja dostignuća u opisu budućih promjena usluga u eko sustavu
(State of Art in Describing Future Changes in Ecosystem Services)
o 05. Racionalnost i logika scenarija
o 06. Metodologija kreiranja MA scenarija
Odgovori propisa
o 03. Odgovori na procjene
o 07. Voda
o 09. Upravljanje hranjivim tvarima (Nutrient managenent)
Svjetski sustav praćenja okoliša (Global Environment Monitoring system, UNEP-GEMS)

105
GEMS/Water izdaje globalno izvješće o kakvoći vode svake 3 godine u Triennial Water Quality
Statistics (od 1979.) Za pregled podataka, pogledati predložak izvješća: GEMS (1992.),
uglavnom 1.poglavlje: „ Izbor svjetskih mrežnih stanica‚; za opće smjernice i kriterije: GEMS
Global Network > GEMS Operativni vodič za predavanje podataka (2005); za predloške
izvješća: GEMS Global Network > Oblik podataka i Izgled postaje. Podaci koji se moraju
dostaviti:
- Odjeli za okoliš: rijeke/jezera i zalihe/podzemne vode
- Vrste: funkcije, pritisci, stanje kakvoće (+ trendovi)
- Porijeklo: GIS, rad na terenu, AWP2, BBP, baze podataka, opisi
metodologije BBI i PI.
GEMS baze podataka koriste se, među ostalim, za izradu ESI izvješća (u ime Svjetskog
ekonomskog foruma).
WHO/UNICEF – Svjetska opskrba vodom i procjena zdravstva (UN GWSSA)
Zajednički upitnik WHO/UNICEF-a o Svjetskoj opskrbi vodom i procjeni zdravstva (UN

Global Water Supply and Sanitation Assessment, UN GWSSA) dio je Zajedničkog programa
praćenja opskrbe vodom i zdravstva (Joint Monitoring Programme for Water Supply and
Sanitation, JMP) za procjenu stanja opskrbe pitkom vodom i zdravstva. Izvješće iz 2006.
godine sadrži upitnik i dokument sa smjernicama: WHO, Globalna procjena opskrbe vodom i
zdravstva 2006. Europska regija.
Tablica 3.9 Upitnik za izvješćivanje sukladno obvezama prema UNECE

Questionnaire on the convention
Upitnik o provedbi Konvencije o Reporting format (reporting
on the Transboundary Effects of
prekograničnim učincima period 2001-2003) [Valid since
Industrial Accidents
industrijskih nesreća 25/06/2003]
implementation
Tablica 3.10 Pregled upitnika za izvješćivanje sukladno obvezama prema UNEP/MAP

(United Nations Environment Programme - Mediterranean Action Plan)
Questionnaire on the
New reporting format for the
Upitnik o provedbi Konvencije o implementation of the Convention
implementation of the
zaštiti morskog okoliša i obalnog for the Protection of the
1 Barcelona Convention and its
područja Sredozemlja Mediterranean Environment and
Protocols
the Coastal Region of the
Mediterranean
Upitnik o tehničkoj provedbi National Report on the technical
protokola za odlaganje otpada: implementation of the Dumping
2 Izvješće o odlaganju otpada i Protocol: Report on the disposal of
Barcelona Convention and its
drugih materijala vezano uz wastes or other matter in terms of
Protocols
članke 4., 5., 6., 8. i 9. Articles 4, 5, 6, 8 and 9.
Nacionalno izvješće o tehničkoj
provedbi protokola za opasni
otpad- Protokol o sprječavanju National Report on the technical
3 onečišćenja Sredozemnog mora implementation of the Hazardous
Barcelona Convention and its
prekograničnim prijevozom Wastes Protocol
Protocols
opasnog otpada i njegovim
odlaganjem
Nacionalno izvješće o tehničkoj National Report on the technical New reporting format for the
4 provedbi protokola za zagađenja implementation of the Land-based implementation of the
s kopna Sources Protocol Barcelona Convention and its

106
Protocols
provedbi protokola za zagađenja
s mora - Protokol o zaštiti New reporting format for the
National Report on the technical
Sredozemnog mora od implementation of the
5 implementation of the Offshore
onečišćenja uslijed istraživanja i Barcelona Convention and its
Protocol
iskorištavanja epikontinentalnog Protocols
pojasa, morskog dna i morskog
podzemlja
provedbi protokola za zaštitu pri
nesrećama - Protokol o suradnji New reporting format for the
u sprječavanju onečišćavanja s implementation of the
6 implementation of the Prevention
brodova i, u slučajevima Barcelona Convention and its
and Emergency Protocol
opasnosti, u suzbijanju Protocols
onečišćavanja Sredozemnog
mora
provedbi protokola o biološkoj New reporting format for the
raznolikosti - Protokol o implementation of the
7 implementation of the SPA &
posebno zaštićenim područjima i Barcelona Convention and its
Biodiversity Protocol
biološkoj raznolikosti u Protocols
Sredozemlju
Tablica 3.11 Upitnik za izvješćivanje sukladno obvezama prema ICPDR (International

Commission for the Protection of the Danube River)
Questionnaire on Emission
Upitnik o praćenju emisija / inventory / reduction pollution –
smanjenju zagađenja u cilju zaštite co-operation for the protection -
dunavskog područja and sustainable use of Danube
river
Tablica 3.12 Pregled upitnika za izvješćivanje sukladno obvezama prema IMO (International
Maritime Organization)
Izvješće o sprečavanju zagađenja Questionnaire on Prevention of -
1
mora s brodova Waste from Shipping
Tehničko izvješće o zagađenju Technical Reporting on maritime
2 -
mora s brodova pollution by ships

107
Obvezno izvješćivanje „Dobrovoljno‟ izvješćivanje
prema EU EUR / WW
EU COM EEA ESTAT OECD JRc UN
Vertikalni / tematski procesi izvješćivanja

Dir. o vodi za kupanje
Dir. o izvješćivanju
Dir. o vodi za piće
Ostale Direktive
WISE SoE Water
Ostali upitnici
Ostali upitnici
Ostali upitnici
GEMS/Water
Nitratna Dir.
INSPIRE
UWWTD
EPRTR
IWJQ
WFD
COM - Water WISE SoE

Obrasci za izvješćivanje RSs
WISE
SEIS
Horizontalni/ integrirani procesi izvješćivanja
Slika 3.1 Pregled obveza izvješćivanja i odnos između izvješćivanja koje se odnosi na sadržaj
upitnika za izvješćivanje – vertikalna komponenta i procesa integriranja svih podataka i
informacija u WISE i SEIS-u – horizontalna komponenta

108
4. KLASIFICIRANJE I ALATI ZA IZVJEŠĆIVANJE U
PODRUČJU ZAŠTITE VODA
U ovom poglavlju razmatrani su jedinstveni pristupi koji su potrebni za izradu planova i
izvješća. Unatoč činjenici da su ‚alati‛ istovjetni s ‚instrumentima‛, ovdje se govori o
tehničkom setu instrumenata umjesto instrumenata politike. Govori se o konceptima i pristupima
vezanim uz tok podataka (i s time povezane bilance opterećenja), pristupima usmjerenim na
prostorne podjele, ekonomske i hidrografske klasifikacije i sustave kodiranja, upotrebi
modela za količinu i kakvoću vode, ekološke modele, načinima prijenosa informacija i dr.
4.1 KLASIFIKACIJE I ŠIFRE
Prema Metodologiji za statističku primjenu Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007
(NN 102/07), nacionalna klasifikacija djelatnosti - NKD je klasifikacija svih ekonomskih
djelatnosti u Republici Hrvatskoj i koristi se za prikupljanje, upisivanje, obradu, objavu i
diseminaciju statističkih podataka. Također se koristi i za razvrstavanje poslovnih subjekata
kao i za vođenje poslovnih registara.
NKD je izrađen potkraj 1994. godine na temelju statističke klasifikacije ekonomskih
djelatnosti EU-a – NACE Rev. 1, čime je osigurana usporedivost statističkih podataka RH na
europskoj i međunarodnoj razini. S obzirom da se radi o preuzetom europskom standardu,
svaka promjena klasifikacije NACE povlači za sobom i promjenu klasifikacije NKD-a. Tako je
NKD ažuriran 2003. godine, od kada se primjenjuje NKD 2002., nakon što je u EU stupila na
snagu revidirana verzija NACE Rev. 1.1.
Budući da su se dogodile značajne promjene u strukturi i organizaciji gospodarstva, kao i u
razvoju novih tehnologija koje stvaraju nove djelatnosti i proizvode, bilo je potrebno
organizirati veliku reviziju klasifikacije NACE.
Rezultat ove velike revizije (poznate pod nazivom Operacija 2007. koja se odvijala između
2000. i 2007.) je izrada nove klasifikacije NACE Rev. 2. koja je stupila na snagu 19. siječnja
2007. godine, a čija je primjena počela 1. siječnja 2008. u svim zemljama EU-a.
S obzirom na navedeno, stručnjaci Državnog zavoda za statistiku izradili su novu verziju NKD-
a pod nazivom Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007. – NKD 2007., koja je stupila na snagu i
čija je primjena počela, kao i u zemljama EU-a, 1. siječnja 2008. godine, dok će se za statističke
i analitičke potrebe službene statistike u prijelaznom razdoblju do 31. prosinca 2009.
istodobno primjenjivati i NKD 2002.
Primjenom klasifikacije NKD 2007., koja sadržajno i strukturno u potpunosti odgovara
klasifikaciji NACE Rev. 2., moći će se bez ikakve sumnje, osigurati kvalitetna međunarodna
usporedivost statističkih podataka.
4.1.1 Oznake sektora
NKD 2007. sastoji se od četiri hijerarhijske razine koje su označene na slijedeći način:
- Razina klasifikacije je područje i označava se jednoslovnom oznakom
- Razina klasifikacije je odjeljak i označava se dvoznamenkastim brojem
- Razina klasifikacije je skupina i označava se troznamenkastim brojem

109
- Razina klasifikacije je razred i označava se četveroznamenkastim brojem.
Najniža razina klasifikacije je razina razreda koja sadrži 615 kategorija. NKD 2007. ima 21
područje, 88 odjeljaka, 272 skupine i 615 razreda. Prikaz hijerarhijskih razina NKD-a 2007. u
odnosu na NKD 2002. prikazan je u slijedećoj tablici:
Tablica 4.1 Prikaz hijerarhijskih razina NKD-a 2007. u odnosu na NKD 2002.
Naziv razine Vrsta i broj oznake NKD 2007. NKD 2002. Razlika
Oznaka Broj Oznaka Broj
kategorija kategorija
Područje jednoslovne A–U 21 A–Q 17 +4
Potpodručje dvoslovne – – AA – QA 31 –
(međurazina)
Odjeljak dvoznamenkaste 01 – 99 88 01 – 99 62 + 26
Skupina troznamenkaste 01.1 – 99.0 272 01.1 – 99.0 224 + 48
Razred četveroznamenkaste 01.11 – 99.00 615 01.11 – 99.00 514 + 101
Podrazred peteroznamenkaste – –
„Klasifikacije sektora‚ je pojam pod kojim se općenito podrazumijeva klasifikacija

(društveno) gospodarskog sektora. Kao temelj klasifikacije najčešće se koristi NACE oznaka.
NACE (Nomenclature générale des Activités économiques dans les Communautés
Européennes – Opći naziv za gospodarske aktivnosti Europske Unije) je europski sustav
klasifikacije i sastoji se od 6 brojčanih oznaka. Prve četiri znamenke iste su za sve europske
zemlje. Peta znamenka može biti različita za svaku zemlju dok daljnje znamenke može dati
održavatelj baze podataka. Osim oznake NACE postoje i drugi sustavi klasifikacije. Zbog
unaprijeđivanja međunarodnog izvještavanja, preporučljivo je, a u nekim slučajevima i
potrebno, osigurati usklađivanje oznaka industrijskih sektora između sljedećih sustava:
- NACE code,
- IPPI code (NACE70) and the ISTI code (NACE Rev.1);
- IPPC code (cf EPER, 2000: 33-35).
Eurostat-RAMON (the Eurostat nomenclature server) izradio je brojne tablice poklapanja za
statističku analizu podataka (correspondence tables).

110
MeĊunarodni sustav integriranih
ekonomskih klasifikacija
Aktivnosti Produkti
Globalna SITC
razina ISIC Rev. 3 - CPC GS
Rev. 3
BEC
EU razina NACE Rev. 1 CPA PRODCOM GN

=
Nacionalna Nacionalna
Nacionalna Nacionalna
NACE = CPA verzija PRODCOM
razina verzija verzija
Slika 4.1 Pregled korelacija između međunarodnih ekonomskih klasifikacija
4.1.2 Međunarodne oznake država i regija
Oznake država
Sljedeće oznake zemalja mogu se primijeniti unutar (ili izvan) Europe (EU-15, EU-25,
paneuropski):
Tablica 4.2 Oznake zemalja

Država / Country EU-COM EEA COST OESO ISO_3 Eurostat @
Albania AL ALB
Belarus BLR .by
Belgium BE BE B BEL BEL B .be
Bosnia and Herzegovina BA BIH
Bulgaria BG BG BGR .bg
Cyprus CY CY CY CYP .cy
Croatia HR HR HRV .hr
Czech Republic CZ CZ CZ CZE CZE .cz
Germany DE DE D DEU DEU D .de
Denmark DK DK DK DNK DNK DK .dk
Estonia EE EE EE EST .ee
Spain ES ES E ESP ESP E .es
Finland FIN FI FIN FIN FIN FIN .fi
France FR FR F FRA FRA F .fr
Georgia GEO .ge
Greece GR GR GR GRC GRC EL .gr
Hungary HU HU H HUN HUN .hu
Ireland IE IE IRL IRL IRL IRL .ie
Iceland IS IS ISL ISL .is
Israel IL ISR .il
Italy IT IT I ITA ITA I .it
Kazakhstan KAZ .kz

111
Lithuania LT LT LT LTU .lt
Latvia LV LV LV LVA .lv
Liechtenstein LI LIE .li
Luxemburg LU LU L LUX LUX L .lu
Former Yougoslavic Republic MK MK MKD .mk
of Macedonia
Malta MT MT MLT .mt
Republic of Moldova MDA .md
The Netherlands NL NL NL NDL NLD NL .nl
Norway NO NO N NOR NOR NO .no
Austria AT AT A AUT AUT A .at
Poland PO PL PL POL POL .po
Portugal PT PT P PRT PRT P .pt
Romania RO RO ROU .ro
Russian Federation RUS .ru
Serbia & Montenegro CS YO SCG .yu
Sweden SE SE S SWE SWE S .se
Switserland CH CH CHE CHE .ch
Slovak Republic SK SK SK SVK SVK .sk
Slovenia SI SI SI SVN .si
Tajikistan TJK .tr
Turkmenistan TKM .tm
Turkey TR TR TUR TUR .tr
Ukraine UKR .ua
United Kingdom UK GB GB UKD GBR UK .uk
Uzbekistan UZB .uz
Oznake regija
U osnovi, državna razina (savezna, država članica) uzima se kao temeljna razina
međunarodnog izvještavanja te su iz tog razloga državama dodijeljene međunarodne oznake.
Za izvještavanje na europskoj razini, moguća su odstupanja od tog principa te se podaci
mogu sakupljati na regionalnoj razini.
Eurostat/OECD izvještava na još nižoj razini, regionalnoj i pokrajinskoj.
(Regional Environment Statistics Joint Questionnaire 2003 EUROSTAT/OECD - Zajednički
upitnik o statistikama regionalnog okoliša 2003.).
Prema NKD-u 2007. jedinica se može identificirati zemljopisno. Razlikuju se lokalna,

regionalna, nacionalna, europska i međunarodna područja. Lokalna razina znači teritorij koji
odgovara najmanjem administrativnom području. U Hrvatskoj je to grad/općina, dok su to na
primjer u Njemačkoj ‚Gemeinde‛, u Francuskoj ‚commune‛, u Velikoj Britaniji ‚ward‛ ili
Belgiji koja se dijeli na 3 regije, provincija.
Jedinice za promatranje, analizu i izvještavanje definirane su tako da omogućavaju
određivanje podataka po svim teritorijalnim razinama Republike Hrvatske te priključivanje
podacima europskog i svjetskog područja.
Primjena zemljopisnih kriterija mora omogućiti objedinjavanje podataka i spriječiti
dupliciranje ili izostavljanje podataka.
Označavanje županija za potrebe izvješćivanja o kakvoći mora za kupanje - MZOPUG
Za potrebe izvještavanja o kakvoći mora za kupanje, trenutno se ispituje oko 880 točaka
ispitivanja duž obalnog i otočnog prostora sedam jadranskih županija.
Svaka je točka ispitivanja numerirana četveroznamenkastim brojem u ovisnosti kojoj županiji
pripada:

112
1000 - Dubrovačko-neretvanska županija
2000 - Splitsko-dalmatinska županija
3000 - Šibensko-kninska županija
4000 - Zadarska županija
5000 - Ličko-senjska županija
6000 - Primorsko-goranska županija
7000 - Istarska županija
4.1.3 Hidrografske oznake
Označavanje vodnih cjelina
Označavanje vodnih cjelina proizlazi iz identificiranja vodnih cjelina prema ODV-u prenijetih
u Odredbu o integriranoj politici o vodama (Decree of Integrated Water Policy).
Proces šifriranja vodnih cjelina je u postupku.
4.1.4 Klasifikacija parametara
Unutar okvira europskog izvješćivanja mora se težiti hijerarhiji. U principu, ukoliko je

određeno izvješćivanje nejasno, treba upotrijebiti hijerarhijski najvišu klasifikacijsku listu.
U Hrvatskoj ne postoji jedinstvena službena klasifikacija parametara, već se ona provodi

sukladno odredbama pojedinih propisa.
Tako, npr. Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša- ROO (NN 35/08) u prilogu 2. propisuje
klasifikaciju onečišćujućih tvari prema troznamenkastim šiframa. Tvari su grupirane prema
vrstama tvari (anorganske; organske; metali i itd.), a svakoj tvari pridružen je i CAS broj
(Chemical Abstract Service). Ova klasifikacija djelomično prati klasifikaciju prema EPER/E-
PRTR.
U Prilogu 1. Pravilnika ROO nalazi se popis šifri djelatnosti (aktivosti) uslijed kojih dolazi do
ispuštanja onečišćujućih tvari, a sastoji se od 6 znamenaka. Klasifikacija je u osnovi temeljena
na EPER/E-PRTR.
Opasne tvari
Uredbom o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08) propisuje se koje se tvari i u kojim
količinama smatraju opasnim tvarima u površinskim vodama.U uredbi se nalazi popis 1. i 2.
u kojemu je svakoj opasnoj tvari pripružen CAS broj
Tablica 4.3. Standard kakvoće voda (SKV) za prioritetne opasne tvari i ostale onečišćujuće
tvari
PGK – prosječna godišnja MDK-maksimalna
koncentracija dozvoljena koncentracija
Red.
Opasne tvari CAS broj μg/L μg/L μg/L μg/L
broj
Površinske Ostale Površinske Ostale
vode vode* vode vode*
(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)
1. Alaklor 15972-60-8 0,3 0,3 0,7 0,7
2. Antracenx 120-12-7 0,1 0,1 0,4 0,4

113
3. Atrazin 1912-24-9 0,6 0,6 2,0 2,0
4. Benzen 71-43-2 10 8 50 50
5. Pentabromdifenileter 32534-81-9 0,0005 0,0002 - -
6. Kadmij i njegovi spojevi 7440-43-9 ≤0,08 0,2 ≤0,45
(Ovisno o tvrdoći vode)2 (klasa 1) (klasa 1)
0,08 0,45
(klasa 2) (klasa 2)
0,09 0,6
(klasa 3) (klasa 3)
0,15 0,9
(klasa 4) (klasa 4)
0,25 1,5
(klasa 5) (klasa 5)
7. C10-13 Kloroalkani 85535-84-8 0,4 0,4 1,4 1,4
8. Klorfenvinfos 470-90-6 0,1 0,1 0,3 0,3
9. Klorpirifos (klorpirifos- 2921-88-2 0,03 0,03 0,1 0,1
etil)
10. 1,2-Dikloretan 107-06-2 10 10 - -
11. Diklormetan 75-09-2 20 20 - -
12. Di(2-etilheksil)ftalat 117-81-7 1,3 1,3 - -
(DEHP)
13. Diuron 330-54-1 0,2 0,2 1,8 1,8
14. Endosulfan 115-29-7 0,005 0,0005 0,01 0,004
15. Fluoranten 206-44-0 0,1 0,1 1 1
16. Heksaklorbenzen 118-74-1 0,01 0,01 0,05 0,05
17. Heksaklorbutadien 87-68-3 0,1 0,1 0,6 0,6
18. Heksaklorcikloheksan 608-73-1 0,02 0,002 0,04 0,02
19. Izoproturon 34123-59-6 0,3 0,3 1,0 1,0
20. Olovo i njegovi spojevi 7439-92-1 7,2 7,2 - -
21. Živa i njezini spojevi 7439-97-6 0,05 0,05 0,07 0,07
22. Naftalen 91-20-3 2,4 1,2 - -
23. Nikal i njegovi spojevi 7440-02-0 20 20 - -
24. Nonilfenolx (4- 104-40-5 0,3 0,3 2,0 2,0
nonilfenol)
25. Oktilfenol (4-(1,1’, 3,3’- 140-66-9 0,1 0,01 - -
tetrametilbutilfenol)
26. Pentaklorbenzen 608-93-5 0,007 0,0007 - -
27. Pentaklorfenol 87-86-5 0,4 0,4 1 1
28. Poliaromatski - -
ugljikovodici (PAH)
Benzo(a)piren 50-32-8 0,05 0,05 0,1 0,1
Benzo(b)fluoranten 205-99-2 Σ = 0,03 Σ = 0,03 – –
Benzo(k)fluoranten 207-08-9
Benzo(g,h,i)perilen 191-24-2 Σ = 0,002 Σ = 0,002 – –
Indeno(1,2,3-cd)piren 193-39-5
29. Simazin 122-34-9 1 1 4 4
30. Tributilkositrovi spojevi 36643-28-4 0,0002 0,0002 0,0015 0,0015
31. Triklorbenzeni (svi 12002-48-1 0,4 0,4 - -
izomeri)
32. Triklormetan 67-66-3 2,5 2,5 - -
33. Trifluralin 1582-09-8 0,03 0,03 - -
34. DDT ukupni4 0,025 0,025 - -
para-para-DDT 50-29-3 0,01 0,01 - -
35. Aldrin 309-00-2 Σ = 0,010 Σ = 0,005 - -
36. Dieldrin 60-57-1
37. Endrin 72-20-8
38. Izodrin 465-73-6
39. Tetraklorugljik 56-23-5 12 12 - -
40. Tetrakloretilen 127-18-4 10 10 - -
41. Trikloretilen 79-01-6 10 10 - -

114
CAS – Chemical Abstract Services
Tablica 4.4. Popis ostalih opasnih tvari

Redni
Opasne tvari CAS broj
broj
(1) (2) (3)
Metali, metaloidi i njihovi spojevi
1. Aluminij 7429-90-5
2. Antimon
3. Arsen
4. Bakar
5. Barij 7440-39-3
6. Berilij
7. Bor 7440-42-8
8. Cink
9. Kobalt 7440-48-4
10. Kositar 7440-36-0
11. Krom
12. Mangan (II) 7439-96-5
13. Molibden
14. Selen 7782-492
15. Srebro 7440-22-4
16. Talij
17. Titan
18. Vanadij 7440-62-2
19. Željezo 7439-89-6
Anorganski pokazatelji
20. Amonij
21. Nitrati
22. Nitriti
23. Ukupni dušik
24. Fosfor (ukupni), tekućice
25. Fosfor (ukupni), stajaćice
26. Fluoridi
27. Cijanidi
28. Sulfidi
Ugljikovodici
29. Mineralna ulja
30. Toluen 108-88-3
31. Ksileni (o-, m-, p-) 1330-20-7
32. Etilbenzen 100-41-4
33. Stiren
Halogenirani ugljikovodici
34. Bromdiklormetan
35. Bromoform
36. Heksakloretan
37. Vinilklorid
38. Dikloretilen
39. Monoklorbenzen
40. Diklorbenzen
41. Tetraklorbenzen
42. Diklorpropan
43. Diklorpropen
Nitrirani ugljikovodici
44. Dinitrobenzen
45. Nitroklorbenzen
46. Dinitrotoluen
47. N-nitrozodimetilamin
48. N-nitrozodietilamin

115
49. N-nitrozodibutilamin
50. N-nitrozopirolidin
51. Benzidin
52. 3,3-diklorbenzidin
Fenoli
53. Fenoli (ukupno) 108-95-2
54. Krezol (o-,m-,p-)
55. 2-klorfenol
56. 2,4-diklorfenol
57. 2,4,5-triklorfenol
58. Nitrofenol (o-,m-,p-)
59. 2,4-dinitrofenol
60. Pikrinska kiselina
61. 4,6-dinitro-o-krezol
62. Aminofenol (o-,m-,p-)
Pesticidi
63. Heptaklor
64. Klordan
65. Metoksiklor
66. Toksafen (Kamteklor)
67. Ostali organoklorirani pesticidi
68. Ostali organofosforni i karbamatni pesticidi
Ostali organski spojevi
69. Acetoncijanhidrin
70. Akrolein
71. Akrilonitril
72. Formaldehid
73. Sintetički anionski tenzidi
74. Sintetički kationski tenzidi
75. Sintetički neionski tenzidi
Liste opasnih tvari - Hrvatske vode

U svrhu klasifikacije opasnih tvari relevantnih za Hrvatsku, u pripremi je projektni zadatak
za utvrđivanje liste opasnih tvari koje se proizvode, koriste u industriji i poljoprivredi te
stavljaju u promet.
Opasne tvari - MMPI

U skladu s odredbama Pravilnika o prijevozu opasnih tvari u unutarnjim vodama prilikom
dolaska broda u luku otvorenu za javni promet u Republici Hrvatskoj, svaki brod dužan je
dostaviti popunjeni Obrazac prijave dolaska broda nadležnoj Lučkoj kapetaniji. Neki od
obrazaca su:
- Prijava dolaska/odlaska plovila
- Popis posade
- Deklaracija o opasnim tvarima
- Deklaracija o radioaktivnim tvarima za brod
- Deklaracija o radioaktivnim tvarima
- Kontrolna lista.
Obrasci prijave dolaska broda koji se dostavljaju nadležnoj Lučko Kapetaniji:
- Prijava balastnih voda na brodu „Ballast water report form‚- Podaci za
vodeni balast prikupljaju se sukladno Pravilniku o upravljanju i nadzoru
vodenog balasta (NN 55/07)
- IMDG Reporting form - Opasne tvari koje se prevoze brodom klasificirane u
skladu s Međunarodnim pomorskim kodeksom opasnog tereta (IMDG
Code) s Dodatkom

116
Notification of ship generated waste -GENERATED WASTE, Podaci se
-
skupljaju u skladu s odredbom iz članka 6. Direktive 2000/59/EU i odredbom
iz članka 14. Uredbe o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (NN
110/04).
Po IMDG Codu opasne tvari se dijele na slijedeće klase:
Klasa 1. – Eksplozivne tvari i predmeti
Klasa 2. – Plinovi
Klasa 3. – Zapaljive tekućine
Klasa 4.1. – Zapaljive krute tvari, samozapaljive tvari i kruti
desenzitirani eksplozivi
Klasa 4.2. – Tvari podložne samozapaljenju
Klasa 4.3. – Tvari koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove
Klasa 5.1 – Oksidirajuće tvari
Klasa 5.2. – Organski peroksidi
Klasa 6.1. – Otrovne (toksične) tvari
Klasa 6.2. – Infektivne (zagađujuće) tvari
Klasa 7. – Radioaktivne tvari
Klasa 8. – Korozivne (nagrizajuće) tvari
Klasa 9. – Ostale opasne tvari i predmeti.
Klasifikacija površinskih voda – Hrvatske vode
Pokazatelji za klasifikaciju voda su: fizikalno-kemijski pokazatelji, pokazatelji režima kisika,

hranjive tvari i biološki pokazatelji. Vode se prema graničnim vrijednostima pokazatelja iz
Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o klasifikaciji voda (N.N. br. 137/08) svrstavaju u
pet vrsta.
Tablica 4.5 Pokazatelji za klasifikaciju površinskih voda

mjerna
POKAZATELJI I. vrsta II. vrsta III. vrsta IV. vrsta V. vrsta
jedinica
6,5 – 6,3 6,3 – 6,0 6,0 – 5,3 <5,3

pH 8,5 – 6,5
8,5 – 9,0 9,0 – 9,3 9,3 – 9,5 >9,5
FIZIKALNO- mg
Alkalitet * >200 200 – 100 100 – 20 20 – 10 <10
KEMIJSKI CaCO3/l
1000 –
Električna vodljivost μScm-1 <500 500 – 700 700 – 1000 >2000
2000
Otopljeni kisik mgO2/l >7 7–6 6–4 4–3 <3
Zasićenje kisikom 70 – 80 50 – 70 20 – 50 <20

tekućice: 80 – 110 110 – 120 120 – 140 140 – 150 >150
REŽIM stajaćice: % 90 – 110 70 – 90 50 – 70 30 – 50 <30
KISIKA – epilimnij 90 – 70 110 – 120 120 – 130 130 – 150 >150
– hipolimnij 70 – 50 50 – 30 30 – 10 <10
KPK -Mn mgO2/l <4 4–8 8 – 15 15 – 30 >30
BPK5 mgO2/l <2 2–4 4–8 8 – 15 >15
Amonij mgN/l <0,10 0,10 – 0,25 0,25 – 0,60 0,60 – 1,50 >1,50
HRANJIVE Nitriti mgN/l <0,01 0,01 – 0,03 0,03 – 0,10 0,10 – 0,20 >0,20
TVARI Nitrati mgN/l < 0,5 0,5 – 1,5 1,5 – 4,0 4,0 – 10,0 >10,0
Ukupni dušik mgN/l <1,0 1,0 – 3,0 3,0 – 10,0 10,0 – 20,0 >20,0

117
Ukupni fosfor 0,25 – 0,60
<0,10 0,10 – 0,25 0,60 – 1,5 >1,5
tekućice: mgP/l 0,025 –
<0,01 0,01 – 0,025 0,06 – 0,15 >0,15
stajaćice: 0,06
BIOLOŠKI P-B indeks saprobnosti 1,0 – 1,8 1,8 – 2,3 2,3 – 2,7 2,7 – 3,2 3,2 – 4,0
Napomena: Mjerodavna vrijednost pokazatelja koja je na granici dopuštene vrijednosti za

određenu vrstu vode pripisuje se lošijoj vrsti vode.
* Ne odnosi se na krške vode.«
Tablica 4.6
mjerna UMJRENO
POKAZATELJI OLIGOTROFAN MEZOTROFAN EUTROFAN HIPERTROFAN
jedinica EUTROFAN
Prozirnost m >5 1–5 0,5 – 1 <0,5 <0,5

Klorofil α + μg/l <2,5 2,5 – 10 10 – 30 >30 *
Ukupni fosfor mgP/l <0,01 0,01 – 0,04 0,04 – 0,1 >0,1 >0,1
Napomena: * U hipertrofnoj zoni prisutne su rijetke planktonske alge zbog nepovoljnih prilika
za njihov razvoj.
+Vrijednosti pokazatelja odnose se na godišnju maksimalnu vrijednost, a vrijednosti ostalih
pokazatelja na godišnji medijan.«.
Kakvoća mora za kupanje - MZOPUG
Pojedinačna ocjena određuje se nakon svakog ispitivanja tijekom sezone kupanja prema
graničnim vrijednostima mikrobioloških pokazatelja iz Priloga I, tablice 1 Uredbe o kakvoći
mora za kupanje (NN 73/08).
Tablica 4.7. Standardi za ocjenu kakvoće mora nakon svakog ispitivanja

Pokazatelj Kakvoća mora Metoda
izvrsna dobra zadovoljavajuća ispitivanja
crijevni enterokoki <60 61-100 101-200 HRN EN ISO 7899-1 ili

HRN EN ISO 7899-2
(bik*/100 ml)
Escherichia coli <100 101-200 201-300 HRN EN ISO 9308-1 ili

HRN EN ISO 9308-3
(bik*/100 ml)
*bik – broj izraslih kolonija
Tablica 4.8 Standardi za ocjenu kakvoće mora na kraju sezone kupanja i za prethodne tri
sezone kupanja
Pokazatelj Izvrsna Dobra Zadovoljavajuća Nezadovoljavajuća
Crijevni enterokoki(bik/100 ml) ≤100* ≤200* ≤185** >185**(2)
Escherichia coli (bik/100 ml) ≤150* ≤300* ≤300** >300**(2)
(*) Temeljeno na vrijednosti 95-og percentila(1)

(**)Temeljeno na vrijednosti 90-og percentila (1)
(1) Temeljeno na log10 normalnoj raspodjeli koncentracija mikrobioloških pokazatelja,
vrijednosti pojedinih percentila dobivaju se na slijedeći način:

• izračunavaju se logaritmi (log10) svih bakterijskih koncentracija (u slučaju nultih vrijednosti

118
koncentracija uzimaju se logaritamske vrijednosti koncentracija koje predstavljaju graničnu
vrijednost detekcije korištene analitičke metode)
• izračunava se aritmetička sredina logaritmiranih vrijednosti koncentracija (μ)
• izračunava se standardna devijacija logaritamskih vrijednosti (σ)
• 90-i i 95-i percentili izračunavaju se na sljedeći način:
90-i percentil = antilog (μ + 1.282 σ)
95-i percentil = antilog (μ + 1.65 σ)
(2) Trenutačno djelovanje za pojedinačne uzorke, ukoliko broj crijevnih enterokoka prijeđe
300bik/100 mL, E.coli 500bik/100ml
Klasifikacija priobalnog mora – Hrvatske vode
Prema važećim propisima ne postoji klasifikacija priobalnih i prijelaznih voda
Popis oznaka parametara
Razlikuju se slijedeće oznake parametara:

- CAS broj (Chemical Abstract Services, CAS number) je međunarodna oznaka kemijskih
tvari
- GEMS oznaka je oznaka parametra povezana s metodom analize. Vidjeti detaljnije u
GEMS/Vodič operativnog upravljanja vodama, poglavlje IX Dodatak IV i GEMS/Water i
IAEA, 2004. Analitičke metode za ekološku kakvoću voda (Analytical Methods for
Environmental Water Quality).
- Direktiva o opasnim tvarima (2006/11/EEC)
- Broj Europske unije: broj u Europskom popisu postojećih komercijalnih kemijskih tvari
EINECS (the European Inventory of Existing Commercial Chemical Substances, EINECS) ili
Europski popis prijavljenih kemijskih tvari ELINCS (the European List of Notified Chemical
Substances, ELINCS).
Oznake parametara vs. analitičke oznake GEMS-a
GEMS/Vodič operativnog upravljanja vodama u poglavlju IX Dodatku IV navodi oznake

parametara povezane s metodama analize, a sukladno tome, te oznake nisu jednoznačne.
Metode analize opisane su u GEMS/Vode Rječniku analitičkih metoda (GEMS/Water
Analytical Methods Dictionary, AMD).
4.1.5 Elementi kakvoće prema Okvirnoj direktivi o vodama
Klasifikacija elemenata kakvoće temelji se na klasifikaciji Okvirne direktive o vodama (ODV)

opisane u Dodatku V Elementi kakvoće za klasifikaciju ekološkog stanja i Normativne definicije za
klasifikaciju ekološkog stanja te u Dodatku VIII.

119
Tablica 4.9 Elementi kakvoće prema ODV
Quality elements for the classification of ecological Normative definitions of Annex VIII
status ecological status classifications
Biological elements
Aquatic flora
Phytoplankton Phytoplankton
Other aquatic flora Macrophytes
Phytobenthos
Macroalgae
Angiosperms
Benthic invertebrate Benthic invertebrate fauna
fauna
Fish fauna Fish fauna
Hydromorphological elements
Hydrological regime Hydrological regime
Water flow
Residence time
Groundwater bodies
connection
River continuity River continuity
Morphological Morphological conditions
conditions
River depth and width
Lake depth variation
Depth variation
River bed structure
Lake bed structure
Coastal bed structure
Riparian zone structure
Lake shore structure
Intertidal zone structure
Tidal regime Tidal regime
Freshwater flow
Wave exposure
Dominant currents direction
Chemical and physico-chemical elements
General General conditions
Transparency
Thermal conditions
Oxygenation conditions
Salinity
Acidification conditions
Nutrient conditions
Specific pollutants
Priority substances
Other substances
Specific synthetic pollutants
Specific non-synthetic pollutants
1. Organohalogen compound
and substances
2. Organophosphorous
compounds
3. Organotin compounds
4. Carcinogenic or mutagenic
substances or products
5. Hydrocarbons and
bioacuumulable organic toxic
substances
6. Cyanides
7. Metals and their compounds
8. Arsenic and their compounds

120
9. Biocides and plant protection
products
10. Materials in suspension
11. Substances which contribute
to eutrophication
12. Substances influencing the
oxygen balance
Napomene vezane uz posebne onečišćujuće tvari:

- Prema ODV u Dodatku V u dijelu 1.1. pod Specifične onečišćujuće tvari smatra se onečišćenje
prioritetnim tvarima koje se ispuštaju u vode (PrioSubst) i onečišćenje drugim tvarima koje se
u velikim količinama ispuštaju u vode (Other Subst).
- Prema ODV u Dodatku V u dijelu 1.2. razlikuju se specifične sintetske onečišćujuće tvari
(Spec Synth Poll) i specifične nesintetske onečišćujuće tvari (Spec nonSynth Poll)
- Obje podjele neovisne su jedna o drugoj. Podjela iz dijela 1.1. na prioritetne i druge
onečišćujuće tvari povezuje se s analizom utjecaja dodatnog praćenja. Podjela iz dijela 1.2. na
specifična sintetska i nesintetska zagađivala traži prethodnu klasifikaciju. Pojam „u velikim
količinama‚ (‚in significant quantities‛) znači „veće od normalne razine‚.
- Kriteriji koji se koriste za klasifikaciju specifičnih sintetskih i nesintetskih onečišćujućih tvari
su analize navedene u ODV u Dodatku V, te u ODV članak 2. u definiciji 31. „Onečišćivači‚
- U okviru ODV-a u Dodatku VIII primjenjiva lista tvari, odnosi se na popis specifičnih
onečišćivača koji se primjenjuje u državama članicama.
4.1.6 Klasifikacija tipologije
Tipologija prema Okvirnoj direktivi o vodama
Klasifikacija tipologije površinskih voda bitna je za:

Daljnje usklađivanje koncepta ekoregije (vidjeti ODV Dodatak II)
- Razvijanje metoda procjene različitih bioloških, fizičko-kemijskih i hidromorfoloških
elemenata kakvoće, pri čemu je određivanje granice između umjereno dobrog i dobrog stanja
ovisno o tipologiji referentnih uvjeta (vidjeti ODV Dodatak V pod 1.2.)
- Procjenu kakvoće površinskih voda po vodnoj cjelini, pri čemu je uspoređivanje razine
odstupanja s referentnim uvjetom ovisno o tipologiji (vidjeti ODV Dodatak II pod 1.3.).
Određivanje tipologije radi se na nacionalnoj ili regionalnoj razini države članice.
Tipologija koju izrađuju Hrvatske vode
Hrvatske vode izrađuju tipologiju površinskih voda na temelju studije ‚ Definiranje tipova
površinskih voda, Izrada nacrta tipologije površinskih kopnenih voda Hrvatske‛ koju je
izradio Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005.godine i koja je
revidirana 2008. godine .
Tipološka klasifikacija – međunarodno izvješćivanje
Zahtjevi za izvješćivanjem o površinskim vodama dolaze od različitih međunarodnih tijela i

prema različitim propisima kao ODV, EEA-Eionet/Water, OSPAR-RID i Nitratna direktiva.
Pregled je dan u slijedećoj tablici:

121
Tablica 4.10 Pregled zahtjeva za izvješćivanjem površinskih voda prema raznim
međunarodnim institucijama i propisima
Authority Regional Regional Regional Regional Regional Regional Federal
Artificial Rivers Lakes Transitional Estuarine Coastal Marine
WFD X X X X X X
EEA Rivers & Lakes & X X X
Canals / (RIL) Reservoirs
OSPAR X / (RID) X X
Nitrate Dir X X Estuaries & X X
lagoons
Napomene:
- Ostaje nejasno može li se izjednačiti pojam „estuarij‚ korišten u Nitratnoj direktivi s pojmom
„prijelazne vode‚.
- Pretpostavlja se da se „unos onečišćujućih tvari rijekama‚ (riverine input loads), korišten od
strane EEA, može izjednačiti s „ispuštanjem onečišćujućih tvari u rijeke‚ (riverine input
discharges) korištenim na Konvenciji OSPAR.
- Umjetni sustavi uvršteni su, prema EEA, pod Rijeke i jezera.
- Prema metodologiji ODV-a, napravljena je razlika između „umjetnih vodenih tijela‚
(artificial water bodies) i drugih površinskih voda čime se „jako promijenjena vodena tijela‚
(heavily modified water bodies) smatraju podtipovima prirodnih vodenih tijela (non-artificial
water bodies).
Salinitet – međunarodno izvješćivanje
Salinitet je mjera za količinu otopljenih soli u morskoj vodi. Izražava se kao koncentracija
klorid iona (g Cl/L) ili kao salinitet u promilima ( S ‰). Količina soli obično se određuje
prema Venecijanskom sustavu (Rezolucija iz Venecije, 1958. / Venice Resolution, 1958.):
Tablica 4.11 Salinitet prema Venecijanskom sustavu

Salinitet od do
(mg Cl-/L) (mg Cl-/L)
Eu-salinitet / Euhalinicum 22 16.5
Poli-salinitet / Polyhalinicum 16.5 10
Mezo-salinitet / Mesohalinicum 10 3
α-mezo-salinitet / α-mesohalinicum 10 5.5
β-mezo-salinitet / β-mesohalinicum 5.5 3
Oligo-salinitet / Oligohalinicum 3 0.3
α-oligo-salinitet / α-oligohalinicum 3 1.6
β-ologo-salinitet / β-oligohalinicum 1.6 0.3
Limneticum (slatka voda) / (freshwater) 0.3 <0.3
Eutrofikacija – međunarodno izvješćivanje
Ovisno o stupnju eutrofikacije, koristi se slijedeća klasifikacija:
Tablica 4.12 Klasifikacija stupnja eutrofikacije prema Nitratnoj direktivi
Nitratna direktiva Ultra oligotrofno Oligotrofno Mezotrofno Eutrofno Hipertrofno

122
4.2 IZVJEŠĆIVANJE OBZIROM NA NAMJENU VODA I
STANDARDI KAKVOĆE
Praćenje i izvješćivanje o kakvoći voda provodi se obzirom na njenu namjenu.

Daljnja razrada namjena korištenja voda dana je u poglavlju 6. Analiza okoliša zbog:
- složenih odnosa između namjene i standarda kakvoća;
- odnosa između namjene i sektorskih analiza; te zbog
- izlaznih rezultata vezanih za namjenu koji su povezani s analizom okoliša.
4.2.1 Odnos između namjene i standarda
Iz postojećih propisa nije uvijek jasna razlika između „namjene‚ i „standarda kakvoće
okoliša‚,
Standardi kakvoće okoliša (environmental quality standards) su sveukupni standardi
ustanovljeni za posebnu namjenu koji se trebaju zadovoljiti kako bi ta namjena bila očuvana.
Potrebno je istaknuti da se standardi kakvoće okoliša koji se odnose na vodeni okoliš ne
odnose samo na kakvoću vode, nego i na npr. količinu vode i bioraznolikost.
Ukratko, može se reći da ova vizija politike rezultira standardima kakvoće okoliša koji
održavaju namjena kao što su osiguravanje pitke vode, kakvoća voda za kupanje, kakvoća
voda za život slatkovodnih riba i kakvoća voda za školjkaše. Direktiva o kakvoći voda za
život slatkovodnih riba odnosi se na kakvoću slatkih voda i primjenjuje se na vode koje treba
zaštiti ili poboljšati kako bi bio omogućen život riba. Direktiva se ne odnosi se na vode u
prirodnim ili umjetnim ribnjacima koji se koriste za intenzivan uzgoj ribe. Sukladno članku 3.
Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) standard kakvoće okoliša je propisana kakvoća okoliša
ili pojedine sastavnice okoliša na određenom području.
4.2.2 Trenutno stanje namjenskih korištenja voda
Nake od namjena voda su: voda za ribolov, voda za kupanje (Direktiva 2006/7/EC), voda za
život slatkovodnih riba (Direktiva 2006/44/EC), voda za školjkaše (Direktiva 2006/113/EC) i
površinska voda namijenjena za zahvaćanje vode za piće (direktiva 75/440/EEC). Zajednički
element ovih namjena je da su sve povezane s aspektom kakvoće voda.
Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o klasifikaciji voda (NN 137/08) određuju se vrste
voda za sve površinske vode, osim prijelaznih i priobalnih voda. Klasifikacijom voda se
ocjenjuje kakvoća voda i obavlja svrstavanje voda u pet vrsta na temelju dopuštenih graničnih
vrijednosti pojedinih skupina pokazatelja, koji obilježavaju izvore i uzročnike onečišćenja.
Pokazatelji za klasifikaciju voda su: fizikalno-kemijski pokazatelji, pokazatelji režima kisika,
hranjive tvari i biološki pokazatelj. Svrstavanje voda na ovaj način je privremeno do
donošenja standarda za ocjenu ekološkog stanja.
Podzakonskim propisima, temeljem novog Zakona o vodama, bit će regulirano upravljanje
kopnenim površinskim vodama za kupanje, upravljanje kakvoćom voda za život
slatkovodnih riba i upravljanje kakvoćom voda pogodnih za školjkaše. Ovim propisima u
potpunosti će biti implementirane Direktiva za kupanje (2006/7/EC), Direktiva o kakvoći voda
za život slatkovodnih riba (2006/44/EEC) I Direktiva o kakvoći vode za školjkaše (79/923/EEC)
Standardi kakvoće za prioritetne tvari koji su navedeni u Uredbi o opasnim tvarima (NN137/08)
usklađeni su s Okvirnom direktivom o vodama (2000/60EZ) i Direktivom o opasnim tvarima
(2006/11/EZ).

123
4.2.3 Pregled namjena
Grupe namjena
S obzirom na namjenu, vode se mogu razvrstati u se tri grupe: za temeljne namjene, namjene
za korištenje za potrebe ljudi i namjene orijentirane na prirodu.
Temeljne namjene su osnovne funkcije koje su povezane s postojanjem i djelovanjem vodenih
tokova.
Namjene kao što su voda za kupanje, voda za školjkaše, voda za život slatkovodnih riba i
površinska voda namijenjena za zahvaćanje vode za piće po definiciji spadaju pod namjene
za korištenje za potrebe ljudi. Voda namijenjena za navedenu svrhu mora zadovoljiti
propisane standarde kakvoće. Potrebno je ustanoviti i namjene orijentirane na prirodu s
aspekta zajedničkog upravljanja vodama. Njih karakteriziraju uvjeti koji se moraju postaviti
prema ljudskim aktivnostima u svrhu udovoljavanja ekološkim potrebama. To vodi do
potrebe za uspostavom maksimalnih standarda.
Namjena voda
Razlikuju se:
1. Namjene orijentirane na prirodu:
- Bioraznolikost
- Mrjestilišta riba
- Migracije riba
- Prirodna povezanost
- Sprječavanje prodiranja bočate vode
- Samopročišćavanje
2. Temeljne namjene:
- Raznolikost tipova
- Kretanje leda/vode/sedimenta
- Opskrba vodom
- Zalihe vode (water storage)
3. Namjene za korištenje za potrebe ljudi:
- Vađenje minerala
- Ispuštanje efluenta
- Proizvodnja energije/hlađenje vode
- Navigacija
- Procesi i proizvodnja vode
- Voda za navodnjavanje i zalijevanje
- Korištenje vode u stočarstvu
- Akvakultura
- Profesionalno ribarstvo
- Rekreacija
- Zahvaćanje vode za piće
4.3 IZVJEŠĆIVANJE PREMA PROSTORNIM PODJELAMA
Polazna točka usklađivanja i ujedinjavanja temeljnih podataka je geografsko opisivanje nekog

područja. Pristup prema prostornim podjelama može se temeljiti na klasifikaciji prema slivu,
vodnom području, području pročišćavanja/obrade, administrativnoj jedinici i sl.

124
Pr.: Izvješćivanje na lokalnoj razini primjenjivo je za međunarodno izvješćivanje prema
Eurostat/OECD (IWJQ), a izvješćivanje na razini ‚aglomeracije‛ za izvješćivanje prema
Direktivi o komunalnim otpadnim vodama.
Vodna područja (River basin districts)
Izvješćivanje prema čl. 3. ODV-u (Koordiniranje administrativnih ustroja u vodnim

područjima) temelji se na svakom zasebnom vodnom području. Vodno područje koje pokriva
teritorij više od jedne države članice naziva se Međunarodnim vodnim područjem.
Ekoregije
Odredbama iz Dodatka II i Dodatka IX ODV propisuje se određivanje značajki tipova

površinskih voda. U Dodatku II u dijelu 1.1 pod (ii) stoji da se u svakoj kategoriji površinske
vode u vodnom području dijele po tipovima. Tipovi se određuju prema ‚sustavu A‛ ili
‚sustavu B‛ navedenom u dijelu 1.2. Ako se primjenjuje „sustav A‚ sve će površinske vode u
vodnom području najprije biti razvrstane po ekoregijama. Klasifikacija ekoregija temelji se na
Limnofauna Europaea - J. Illies (1978.).
Vodna tijela ( Water bodies)
Način opisivanja površinskih voda određen je Okvirnom direktivom o vodama (Dodatak II,
dio 1.1.) i sastoji se od klasifikacije tijela po tipologiji, potpomognute analizom utjecaja. Vodna
tijela mogu obuhvaćati više od jednog sliva ili samo dijelove sliva. Slivovi koji su
funkcionalno različiti, ali tipološki slični mogu se svrstati pod istu grupu, kada je to
prikladno.
„Sustav B‚ izabran je radi objektivnije, vjerodostojnije i prihvatljivije klasifikacije tipova

vodotoka, koristeći obvezne čimbenike koji proizlaze iz implementacije ODV te izborne
čimbenike, čiji se odabir zasniva na ekološkim i faunističkim specifičnostima Hrvatske. Kao
obvezni čimbenici korišteni su: površina sliva, nadmorska visinai litološka podloga. Uz
navedene parametre određen je zemljopisni položaj ekoregija prema Iliesu.
Od izbornih čimbenika korišteni su pojedini abiotički i biotički čimbenici. Kao abiotički
čimbenici korišteni su: fiziografski čimbenici ( granulometrijska struktura korita i protok)
hidrološki režim ( navalni, navalno-pluvijalni ili aluvijalno-nivalni režim) stalnost toka (stalne
ili povremene tekućice) i maksimalna temperatura vode.
Kao biološki čimbenici u tipizaciji vodotoka bili su uključeni biocenotička struktura faune
makrozoobentosa te saprobiološka obilježja bentoskih zajednica određana PB indeksom
saprobnosti, temeljem analize faune makroinvertebrata. Kemijski sastav vode tekođer je
uključen u tipizaciju u segmentu koncentracije otopljenog kisika i orto-fosfara
4.3.1 Pomoćni alati: GIS aplikacije
Corine Land Cover (CLC)
Corine Land Cover (Corine Land Cover, CLC) je baza podataka o pokrovu zemljišta, nastala
u jednom je od europskih projekata. Na projektu su zajedno radili EEA-Eionet i JRC, koristeći
IMAGE2000, program za izradu slika. Rezultati mjerenja rađenih 2000. objavljeni su 2004. pod
nazivom Image and Corine Land Cover 2000 (I&CLC2000).

125
4.3.2 Pomoćni alati: modeliranje stanja vode
Važnost modeliranja
Modeli imaju za cilj dati jasan pregled stanja vodenih tokova s obzirom na onečišćenje.
Razlikuju se tri vrste modela: bilanca unosa, modeli kombiniranih zona i modeli sustava. U
svakom od ovih modela može se odstupiti od utvrđenih vrijednosti, stohastičkih vrijednosti
(vrijednosti vjerojatnosti) ili dinamičnih vremenskih serija.
Za složenije modeliranje, potrebno je uzeti u obzir, osim odstupanja bilance unosa, složena
međudjelovanja karakteristična za vodene sustave: utjecaji promjenjive razine kisika na tvari
koje vežu kisik, vezanje ili ispuštanje teških metala pod utjecajem promjenjive pH vrijednosti,
biološku razgradnju tvari s obzirom na protok itd.
Prema vrijednosti sumpora u modelu stanja kakvoće vode može se napraviti dobra procjena
stanja u budućnosti. Mogu se razmotriti sve vrste scenarija: Kakva će biti kakvoća vode s
povećanim unosom hranjivih tvari? Hoće li se cvjetanje algi ili odumiranje riba pojaviti u
produženom sušnom periodu? Kakav će utjecaj na kakvoću vode imati prilagodba ispuštanja
industrijskih otpadnih voda prema uvjetima iz dozvola za ispuštanje? Kakva je kakvoća rijeke
nizvodno od mjesta ispuštanja onečišćujućih tvari?
Odgovor na ova pitanja ovisi o dostupnosti podataka o koncentracijama, protoku, mjestima
ispuštanja itd. Intenzivno uzorkovanje na velikom broju lokacija u periodu od nekoliko
godina i o velikom broju parametara stvara optimalni temelj procjene. Ipak, u praksi su
mnogi takvi podaci nepotpuni, što je u velikoj mjeri posljedica učinkovite potrošnje
financijskih sredstava: mjerenje nije obvezatno ako se ne pokaže neposredna potreba.
Međutim, modeliranje traži i podatke monitoringa strateških lokacija.
Prema nekima, rezultati dobiveni putem modela imaju prednost pred jednostavnim
izračunima. Sakupljanje podataka, statistička analiza, analiza scenarija i interpretacija čine
modeliranje složenim i dugotrajnim procesom.
Dijagrami toka
Kod emisija onečišćujućih tvari u vodu razlikuju se direktna ispuštanja i prijenos otpadnih
voda s mjesta nastanka.
Direktno ispuštanje: otpadne vode ispuštaju se direktno s lokacije u prijemnik (na slici primjer
domaćinstava). Čak i kada operater ima vlastito postrojenje za obradu otpadnih voda koje
konačno ispušta obrađene otpadne vode u površinsku vodu, to se smatra direktnim
ispuštanjem (na slici primjer industrijskog postrojenja - lijeva strelica). Prijenos izvan mjesta
nastanka: onečišćujuće tvari u otpadnim vodama moraju se prijaviti kao prijenos izvan mjesta
nastanka kad se otpadne vode obrađuje izvan granica lokacije (na slici primjer uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda). Kad se otpadne vode prenose putem sustava javne odvodnje u
neko vanjsko postrojenje za obradu otpadnih voda, to se smatra prijenosom s mjesta nastanka
(na slici primjer industrije koja ispušta otpadne vode u sustav javne odvodnje i dalje na npr.
gradski uređaja za pročišćavanje voda- desna strelica).

126
EKONOMSKI KAPITAL
Domaćinstva UWWTPs Industrijska Farme

postrojenja
Eg0
En1
Eb1
En0
Eb0 En1 Eb1 Eg1
En0
Eb1
Eb1 Eb1
Eb2
Eb1
Urbano
podruĉje
En1
En2 Ispuštanje u:
Tlo
Tretiranje zrak
otpadnog mulja
Eb2
tlo
pročišćavanje nepročišćeno Pročišćavanje nepročišćeno Pročišćavanje Podz. vode

uređajima pomoću pomoću Ispust u
niskog stupnja UWWTP iWWTP
površ.
vode
En1 En1 En1 En2 En2 En

En1 En1 air
POVRŠINSKA VODA
X status kivalitete
Vodna masa
sedimenti
Legenda Razdvajanje i samo-pročišćavanje

Eb = bruto emisija
En = neto emisija
0, 1, 2, ... = slijed
Slika 4.2 Dijagram toka
Dijagram toka – Eurostat/OECD
Unutar okvira međunarodnih zahtjeva za izvješćivanjem, Eurostat/OECD Upitnici za

izvješćivanje o kopnenim površinskim vodama (Inland Water Joined Questionnaries, IWJQ)
koriste dijagram toka na razini ciklusa vode u prirodi.
Dijagram toka – Eurostat NAMEA Water
Eurostat NAMEA Water upitnik (The Eurostat NAMEA Water questionnaire) o cijenama
vode sadrži standardne tablice za račune vode (dio nacionalnih računa spada u tzv. satelitske
račune Nacionalnih računa) (Water Accounts Standard Tables, ESTAT WAQ) u kojima su
prikazane ekonomske djelatnosti, opskrba vodom, korištenje vode i odvodnja otpadnih voda.
Modeli aplikacija
U Republici Hrvatskoj nema službenih modela za procjenu emisija onečišćujućih tvari u vode
iz raspršenih izvora što će biti potrebno razviti za potrebe izvješćivanja Europske komisije. U
većini europskih zemalja razvijeni su ovi modeli. U nastavku je primjer belgijskog:
Model SENTWA (System for the Evaluation of Nutrient Transport to Water-Sustav za

procjenu unosa hranjivih tvari u vode) empirijski izračunava unos hranjivih tvari iz
poljoprivrede u površinske vode.
Model SENTWA temelji se na podjeli unosa hranjivih tvari na sedam izvora gubitaka
hranjivih tvari:
1. Gubitak iz atmosfere: unošenje hranjivih tvari taloženjem iz atmosfere
2. Izravan gubitak: unošenje hranjivih tvari bez posrednog prijenosa
- Izravan gubitak mineralnih tvari iz gnojiva upotrebom umjetnih gnojiva (DV1)
- Izravan gubitak organskih tvari iz izmeta stoke na pašnjacima (DV2)

127
- Izravan gubitak organskih tvari iz izmeta životinja u stajama (DV3)
- Izravan gubitak hranjivih tvari kroz gnojivo i zelenu krmu (DV4)
3. Gubitak drenažom: unošenje hranjivih tvari odvodnjom vode uobičajenim postupcima u
poljoprivredi (DRV)
4. Gubitak površinske vode: unošenje hranjivih tvari naplavljivanjem pri uobičajenim
postupcima u poljoprivredi (GWV)
5. Gubitak viška: unošenje hranjivih tvari putem površinskih voda ili drenažom uslijed
korištenja prevelike količine (organskih) gnojiva (EXV)
6. Gubitak erozijom: unošenje hranjivih tvari putem erozije i ispiranja tla (ERV)
7. Gubitak ispiranjem: Unošenje hranjivih tvari otjecanjem s poljoprivrednih površina i
ispiranjem tekućeg gnojiva (ROV).
4.4 RAZVOJ STRATEGIJE PRAĆENJA STANJA VODA
Slijedeći vodiči dostupni su na internacionalnoj razini, a odnose se na monitoring kopnenih

voda, podzemnih voda te prijelaznih, priobalnih i otvorenih voda:
- European Commission. Common Implementation Strategy for the Water Framework

Directive (2000/60/EC). Guidance document No. 7: Monitoring under the Water Framework
Directive, 2003.
Directive (2000/60/EC). Guidance document No. 13: Overall approach to the classification of
ecological status and ecological potential. 27 November 2003.
- European Commission. Draft final report of the Expert Group on Analysis and
Monitoring of Priority Substances. 10 June 2004.
Directive (2000/60/EC). Groundwater Monitoring: Technical report on groundwater
monitoring as discussed at the workshop of 25th June 2004. Version 0.5, 13 December 2004.
- European Commission. Common Implementation Strategy. Draft monitoring
specification, version 2. Groundwater monitoring drafting group.
- European Commission. Guidelines for the monitoring required under the Nitrates
Directive (91/676/EEC), December 2004.
- European Commission (2005). Eutrophication assessment in the context of European
water policies. Chapter 7: Monitoring – guidance and integration of requirements
stemming from various obligations. (In progress).
- UNEP-MAP (2003). Review of implementation of MEDPOL Phase III monitoring
activities. UNEP(DEC)/MED WG.243/3.
- UNEP-MAP (2003) Eutrophication monitoring strategy of MEDPOL. UNEP(DEC)/MED
WG.231/14, 30 April 2003.
- Urban Waste Water Treatment Directive (91/271/EEC). There is no EU guidance on how
the monitoring of water status/quality should be undertaken. There may be national
examples available. The Directive gives guidance on the monitoring required at the
outlet, and if necessary inlet, of the treatment works for compliance purposes (Annex
1D of Directive 91/271/EEC).

128
4.4.1 Razvoj metoda procjene prema Okvirnoj direktivi o vodama
Kod primjene ODV-a potrebno je ustanoviti referentne uvjete za karakterizirane tipove voda,
razviti metode ispitivanja i pratiti različite elemente kakvoće. Slijedeća sveobuhvatna metoda
implementacije primjenjuje:
- Karakterizaciju tipova voda (Dodatak II dio 1.1 i 1.2)
- Izbor referentnih lokacija za različite tipove voda
- Utvrđivanje referentnih uvjeta (Dodatak II dio 1.3)
- Određivanje granica kategorija za dobro ekološko stanje (Good Ecological Status, GES) za
svaku od razvijenih metoda ocjena za svaki od elemenata kakvoće i dedukcija Omjera
ekološke kakvoće (the Ecological Quality Ratio) kao mjere odstupanja od GES-a uspoređenog
sa referentnim uvjetima (Dodatak V)
-Izbor lokacija interkalibracije u svrhu vježbe interkalibracije vezano je za:
1.) usporedbu metoda ocjene za određeni element kakvoće između zemalja članica i
2.) procjenu različitih metoda ocjene unutar zemlje članice.
- Primjena metoda ocjene: praćenje prema članku 8. ODV-a u vezi s daljnjim specifikacijama
praćenja (Dodatak V dio 1.3).
4.4.2 Koncept/sadržaj strategije praćenja
Razvijanje strategije praćenja prvi je korak u Ciklusu informacija o okolišu (Environmental

Information Cycle, EIC).
Na razvijanje strategije monitoringa mora se gledati kao na primjenu odluka politike i
upravljanja obzirom na podatke o okolišu. Oni određuju ciljeve monitoringa, koji
podrazumijevaju da će rezultati mjerenja dobiveni prema strategiji monitoringa biti
učinkovito iskorišteni. Ukratko, razvoj strategije monitoringa svodi se na postavljanje ciljeva
kao motiva koji služe kao kriterij izbora za određivanje ili izabiranje lokacija uzimanja
uzoraka. Te su lokacije povezane parametrima ili grupama parametara na temelju kojih se
određuju karakteristike uzorkovanja (vrijeme, učestalost, periodičnost itd.). Uzorkovanje i
analiza/ocjenjivanje vodi rezultatima mjerenja koji se pohranjuju u baze podataka i analiziraju
Kombinacija rezultata mjerenja i upravljanja podacima omogućuju učinkovito izvještavanje u
funkciji određenog cilja.
Osnovno pitanje u strategiji monitoringa je način postizanja ispravne i učinkovite kombinacije
lokacija uzimanja uzoraka u skladu s parametrima koji se trebaju uzorkovati. Uzorkovanje i
analiza/ocjenjivanje obično su podložni standardiziranim procedurama te su stoga detaljno
opisani. Dijagram u nastavku ističe razliku između načina osmišljanja strategije monitoringa s
jedne strane (puna/neprekidna linija) i načina na koji ciljevi utječu na različite faze procesa s
druge strane (točkasta linija).

129
POLITIKA
CILJ MOTIVI Dokumenti
VODNOG TOKA
UPRAVLJANJE
Dokumenti o
MJESTIMA
Rezultati IZVJEŠĆA UZORKOVANJA
uzorkovanja
Dokumenti o
Bilteni za analize Terenski protokol
OGRANIĈENJIMA
UPRAVLJANJE ANALIZA & UZORKOVANJE Mjesta uzorkovanja

PODACIMA OCJENA vs.
Ograniĉenja
Učestalost
Analitičke metode, Periodičnost
Metodologija uzorkovanja
metode procjene,… Godina uzorkovanja
...
Slika 4.3 Složen odnos unutar procesa praćenja
- Izvještaj je krajnji proizvod procesa (output). Na rezultat monitoringa ne odnosi se

cjelokupni sadržaj izvješća, već samo važan (brojčani) dio sadržaja.
- Primjena je obično utemeljena pravno ili nekim drugim formalnim načinom, s navođenjem
zakona, odluke, direktive, sporazuma koji čine temelj strategije monitoringa.
U velikom broju slučajeva, izvješćivanje i primjena su jednoznačni. U velikom broju pravnih
tekstova ili kod planova koji primjenjuju pravne akte, navodi se da je dužnost vlasti primjena
mjera i izvještavanje o istima. U slučajevima međunarodnih sporazuma koji nemaju
obvezujuću važnost obično je izostavljen cilj primjene. U slučaju ODV-a, navedena je i obveza
izvještavanja i forma izvješćivanja.
Kriteriji za izbor lokacija uzorkovanja (motivation of sampling sites)

Važno je odrediti broj kriterija na temelju kojih će se izabrati skup lokacija za uzorkovanje.
Kriteriji se dijele na 7 grupa, koje su dalje podijeljene na klasifikacije koje sadržavaju veliki
broj posebnih kriterija. Klasifikacije kriterija mogu biti hijerarhijski rangirane i/ili određene
(npr. Grupa kriterija: Administrativna jedinica).
o Administrativna jedinica: hijerarhijski organizirana državnu, vladinu i
administrativna jedinica;
o Status zaštite: pravni temelj za indikacije ranjivosti površinskih ili podzemnih
voda ili povezanosti riječnog sliva;
o Hidrografska jedinica: klasifikacija područja uzimanja uzoraka točkama,
linijama ili poligonima, kao i klasifikacija po kategorijama
o Funkcionalna oznaka: funkcije površinskih voda - na temelju klasifikacija u
skladu s EU Direktivama
o Tipologija: klasifikacija prema karakteristikama površinskih ili podzemnih
voda
o Analiza utjecaja: utjecaj izvora, procesa smetnje ili procesa obnavljanja na
mjestu uzorkovanja ili utjecaj određenog okolišnog aspekta na drugi okolišni
aspekt ili administrativnu jedinicu

130
o Strategija monitoringa: odnos bitnih kriterija za klasifikaciju ekosustava,
procesa monitoringa, metoda ocjene ili prirode podataka.
Odabir mjesta uzorkovanja (sampling site selection, SS izbor) je djelomičan odabir lokacija
uzet iz baze podataka svih lokacija kao rezultat (kombinacija) jednog ili nekoliko kriterija te
popisa vodotoka (watercourses, WC), mjesta uzorkovanja (sampling sites, SS), parametara
(PAR) i dr. koji su povezani s posebnim ciljem. Odabir lokacija za uzimanje uzoraka po
definiciji se razlikuje od cilja, budući da izvješćivanje/primjena mogu obuhvaćati nekoliko
ocjena i svaka od tih ocjena povezana je sa specifičnim izborom mjesta uzorkovanja. WC i SS
popisi nastaju ako se ne primjenjuju jasni kriteriji/motivacije ili ako kriteriji služe samo kao
temelj stvaranja popisa lokacija za uzimanje uzoraka.
Izbor parametara i standarda kakvoće okoliša (parameter and environmental quality

standard selections, PAR i EQS izbor) su popisi parametara prema ciljevima povezani s
popisom standarda kakvoće okoliša. Za odnos ciljeva vs.PAR i PAR vs. ESQ, primjenjuje se
odnos 1:n. Svaki SS izbor mora, prema tome, biti povezan s jednim ili više PAR i ESQ popisa.
Ove specifikacije odnose se na:
- Tipologiju: navode se parametri koji trebaju biti uzorkovani za svaki fizikalni
element. Kombinacija parametara – fizikalni element (npr. BBI – vodena
masa; pH-sediment) rezultira primjenom nekoliko tehnika uzorkovanja.
- Uzorkovanje: navodi određene detalje o metodi uzorkovanja, periodu,
učestalosti itd.; ovim se određuje mreža za monitoring te prema tome i
različite kampanje uzorkovanja (sampling campaigns).
- Analiza: navodi metode analize i posebne detalje o njima.
- Ovisno o kemijskom laboratoriju, može se analizirati veći ili manji broj
parametara od izabranih parametara. Potrebno je usporediti izabrane
parametre s paketom parametara koji laboratorij može obraditi.
Uzorkovanje, analiza i ocjena obuhvaćene su zasebnim procesom koji se može nazvati
postavljenom strategijom uzorkovanja (na strani unosa). Ona nije neophodno jednaka
upotrijebljenoj strategiji uzorkovanja (na strani izlaza). Proces u sebi sadrži osmišljanje
kampanja (sampling campaigns) uzorkovanja u funkciji specifikacije parametara (linija koja se
mora slijediti, instrumenti koji se moraju upotrijebiti, vrijeme, broj uzoraka, itd.), uzimanja
uzoraka (rad na terenu) i analiza uzoraka u laboratoriju.
Činjenica da se upotrijebljena strategija uzorkovanja razlikuje od postavljene strategije
posljedica je, među ostalim i nepredviđenog uzimanja uzoraka (npr. zbog nesreća), tehničkih
grešaka, rutinskih procesa uzorkovanja (skupine parametara) itd.
Na temelju uzorkovanja i analiza dolazi se do informacija na 3 razine:
- Stvarno uzorkovanje ili mjerenje rezultata
- Dodatne informacije o protokolu rada na terenu
- Dodatne informacije o kratkom izvješću analize.
Dodatnim informacijama stvarni rezultati mogu se bolje razumjeti i tumačiti (npr. pri
uočavanju slučajnih ispuštanja onečišćujućih tvari). U određenim slučajevima ti se podaci
mogu uzeti i kao rezultati (npr. u slučaju da su zabilježeni strukturalni sklopovi).
4.4.3 Ocjena kakvoće/kontrola kakvoće (QA/QC)
Ocjena kakvoće/kontrola kakvoće (Quality Assessment/Quality Control, QA/QC) odnosi se na

ocjenu uzorkovanja i metoda analize korištenih u monitoringu kakvoće vode.

131
4.4.3.1 QA/QC nacionalna razina
Hrvatske vode
Laboratoriji su uzorkovanje i ispitivanje dužni obavljati u skladu s Hrvatskim normama koje
se temelje na međunarodnim normama. Kontrola kakvoće rada ovlaštenih laboratorija
provodi se putem međulaboratorijskih poredbenih ispitivanja. Ministarstvo nadležno za
vodno gospodarstvo daje ovlaštenje za ispitivanje voda laboratorijima koji su uspješno prošli
interkalibraciju.
Također, laboratoriji su se dužni akreditirati sukladno međunarodnu normu EN ISO/IEC
17025, «Opći uvjeti za vjerodostojnost mjerenja i kalibracije laboratorija». Određeni broj
laboratorija je akreditiran, a ostali su u postupku akreditacije.
Popis ovlaštenih laboratorija NN 107/00 u skladu je s Pravilnikom o uvjetima koje moraju
ispunjavati ovlašteni laboratoriji NN 78/97, 65/05.
Tablica 4.13 Popis ovlaštenih laboratorija:

1. OVLAŠTENI REFERENTNI LABORATORIJ
Institut „Ruđer Bošković‚ Zagreb
2. OVLAŠTENI ZNANSTVENI LABORATORIJ
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar‚ Zagreb
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada Sveučilišta u Zagrebu Zagreb
Prehrambeno bioteh. fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb
1. laboratorij za tehnol., otpadne vode
2. laboratorij za biol. obradu otpadne vode
Institut za oceanografiju i ribarstvo Split
Hrvatske vode, Direkcija, Zagreb
Glavni vodnogospodarski laboratorij
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za kemiju i biokemiju, Zavod za mikrobiologiju i Rijeka
parazitologiju i Zavod za biologiju
3. OVLAŠTENI LABORATORIJ ZDRAVSTVENE I VETERINARSKE USTANOVE
Hrvatski zavod za javno zdravstvo Zagreb
Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba, Služba za zdravstvenu ekologiju Zagreb
Zavod za javno zdravstvo Županije istarske, Služba za zdravstvenu ekologiju, Odjel za zaštitu i Pula
unapređenje okoliša
Zavod za javno zdravstvo Županije primorsko-goranske, Služba za zdravstvenu ekologiju, Rijeka
Odsjek za ispitivanje voda
Zavod za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske, Odjel za ispitivanje voda Split
Zavod za javno zdravstvo županije osječko-baranjske Osijek
Zavod za javno zdravstvo Županije zadarsko-kninske Zadar
Zavod za javno zdravstvo Županije varaždinske Varaždin
- kemijski laboratorij
- mikrobiološki laboratorij
Zavod za javno zdravstvo Županije sisačko-moslavačke, Služba za ekologiju i sanitarnu kemiju Sisak
Zavod za javno zdravstvo Županije karlovačke Karlovac
Zavod za javno zdravstvo Županije bjelovarsko-bilogorske Bjelovar
Zavod za javno zdravstvo Županije dubrovačko-neretvanske Dubrovnik
Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Križevci Križevci
Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Vinkovci Vinkovci
VEST lat. Veterinarske stanice Čakovec Čakovec
Zavod za javno zdravstvo Županije koprivničko-križevačke, Laboratorij za vode i namirnice, Koprivnica
Kemijski odsjek, Mikrobiol. Odsjek
Hrvatski veterinarski institut Zagreb
Zavod za javno zdravstvo Županije krapinsko-zagorske Zlatar
4. OVLAŠTENI LABORATORIJ KOMUNALNE I DRUGE USTANOVE
Vodoopskrba i odvodnja, Sektor odvodnje Zagreb
Vodovod Osijek, EKO laboratorij za kontrolu voda i ekotoksikološka ispitivanja Osijek
Vodnogospodarska djelatnost Brodska Posavina d.d. Slavonski Brod
Istarski vodovod Buzet Buzet
Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Zagreb
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka

132
Varkom s.p.o. Varaždin
Vodovod i kanalizacija Split
5. OVLAŠTENI LABORATORIJ – INDUSTRIJE I PRIVATNIH LABORATORIJA
INA PETROKEMIJA Kutina
INA INDUSTRIJA NAFTE Sektor strateškog razvoja i istraživanja Zagreb
POLIMERI d.o.o. PC DINA OMIŠALJ Služba zaštite okoliša Krk
PLIVA d.d. ANAMET, ZOJ Zaštita okoliša, Savski Marof Zagreb
EUROINSPEKT TEHNOKEM d.o.o. Zagreb
KGK d.d. Karlovac
SAPONIA OSIJEK d.d. Osijek
BELIŠĆE d.d. Belišće
PODRAVKA d.d. Koprivnica
INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. URINJ Kostrena
INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. RIJEKA – PC INA MAZIVA (MLAKA) Služba kontrole kakvoće Rijeka
IRI SISAK d.d. Sisak
ĐURO ĐAKOVIĆ d.o.o. Slavonski Brod
HERBOS d.d. Služba kontrole kakvoće Sisak
CEMTRA d.o.o. Laboratorij za kontrolu voda i ekotoksikološka ispitivanja Zagreb
ŽELJEZARA SISAK Tehnički servisi, Služba kontrole kakvoće, Laboratorij za analitičku kemiju Sisak
6. OVLAŠTENI LABORATORIJ DRŽAVNIH INSTITUCIJA
DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD, Kemijski laboratorij Zagreb
QA/QC na razini EEA
Uvjeti i specifikacije rezultata mjerenja kakvoće uključeni su u Tehničko izvješće 98 o Indeksu

podataka o kakvoći: Eurowaternet; u skladu s indeksom kakvoće iz državnih podataka
unutar Waterbase (Eurowaternet: towards an index of quality of the national data in Waterbase ).
QA/QC na razini GEMS/Water
UNEP-GEMS/Water provodi (dvo)-godišnji međunarodni PE test (Performance Evaluation

test - test procjene učinkovitosti): vidi GEMS > Quality Assurance/Control.

133
5. ANALIZE SEKTORSKIH PRITISAKA NA VODE
Poglavlje „Analize sektora‚ obrađuje sve teme povezane sa socijalnim razvojem (Pokretači/
Driving forces) i pritiscima (Pressures) prema DPSIR metodologiji. Pod pritiske se ubrajaju,
unutar konteksta kakvoće površinske vode, bruto (bruto) i neto (net) ispuštanja. Ovo
poglavlje obuhvaća i prvi dio daljnje elaboracije razmatranja i daje opise kakvoće i unosa
otpadnih voda u riječni sliv. Razlikuju se „kvantifikacije bruto ispuštanja‚ (‚quantification of
the bruto emissions‛) i „kvantifikacije neto ispuštanja‚ (‚quantification of the net emissions‛)
na razini ciljanih grupa i po hidrografskoj zoni/slivu.
Poglavlje analize sektora podrazumijeva društveni razvoj, korištenje voda, zahvaćanje vode
za piće, pročišćavanje otpadnih voda iz industrije, komunalnih otpadnih voda i uređaje za
pročišćavanje otpadnih voda.
POKRETAĈI
MJERE ODGOVORI
Bruto Smanjenje bruto

PRITISCI emisije emisija
(Eb) (SEb)
Neto Smanjenje neto

emisije emisija
(En) (SEn)
Stanje kakvoće
površinskih voda
STANJE UTJECAJ
Slika 5.1. Osnovna shema emisija
5.1 SOCIJALNI RAZVOJ
Pojam „socijalni razvoj‚ (social developments) sinonim je pojma „pokretači‚ (Driving forces)
DPSIR metodologije. Ukazuje na trendove koji su, iako neovisni od važeće politike, važni za
analizu te politike. Pod socijalni razvoj ubrajaju se: povećanje i smanjenje broja stanovništva,
povećanje standarda života, promjene društvenog ponašanja, itd. Sve te promjene posljedica
su kompleksnih grupa faktora, koji mogu, ali ne moraju proizlaziti iz posebne politike. S
gledišta okoliša, najbolje ih je sve uzeti u obzir, posebice pri analizi sektora.
Unutar okvira ovog pristupa, socijalni se razvoj razmatra pod analizom sektora, iako se
također može razmatrati kao zasebni dio. Razlog tome je mogućnost direktnog povezivanja
socijalnog razvoja s ciljanim grupama, a analiza sektora započinje s bruto ispuštanjima. Ovom
istraživanju nije cilj samo pratiti socijalni razvoj ili potrebe i mjere ciljanih grupa. Analiza

134
sektora ograničena je na bruto i neto ispuštanja u vode vezana za ciljane grupe domaćinstava
i industrije. Socijalni razvoj uključen je u metodologiju – u onoj mjeri u kojoj je to primjenjivo
– prema poglavljima koja slijede.
5.1.1 Stanovništvo
EEA – EWN – Rijeke i jezera
Kod izvješćivanja za EWN Priority - Godišnji tok podataka o rijekama i jezerima (Annual data
flows Rivers & Lakes) potrebno je izvijestiti o „gustoći naseljenosti uzvodnog sliva‚
(‚population density of upstream catchment‛), tj. uzvodnog dijela određene lokacije za
uzimanje uzoraka. Geografski, primjenjuje se isti hidrografski pristup kao i za korištenje
zemlje.
Napomene:
- Pri izradi izračuna potrebno je odvojeno uzeti u obzir unos onečišćujućih tvari putem
kanalizacije i hidrografiju površinskih voda. U tom slučaju broj stanovnika na tom području
nije reprezentativan za unos onečišćujućih tvari na lokaciji uzorkovanja.
- Zbog povezanosti gustoće naseljenosti s pritiscima, izabran je termin „broj stanovnika koji
ispuštaju onečišćenje‚ („number of discharging inhabitants‛) jer on pruža reprezentativniji
pregled utjecaja.
5.1.2 Upotreba zemljišta
EEA – EWN – Rijeke i jezera
Kod izvješćivanja za EWN Priority - Godišnji tok podataka o rijekama i jezerima (Annual data
flows Rivers & Lakes) potrebno je odrediti podjelu zemlje po postocima a u skladu s Corine
Land Cover klasifikacijom (CLC) kao što je određeno u Rječniku podataka (Data Dictionary).
Geografski, korištenje zemlje uzvodno od lokacije uzorkovanja utječe na riječne slivove. Time
se korištenje zemlje objašnjava kao odraz pritisaka na vodene sustave ili lokacije uzimanja
uzoraka.
Napomene:
Izračun se ne provodi:
- ako riječni sliv kao takav nije jednostavno prikazati/odrediti (npr. s mrežastim
strukturama vodenih tokova)
- ako je razina protoka reducirana zbog čega riječni sliv nije reprezentativan za pritiske
na lokacijama uzorkovanja
- ako je područje otjecanja (npr. s kanalima) jako malo.
CLC grupe EEA-EIONET-Rijeke i jezera sadrže preopširne informacije, te se zbog toga
izračuni postotaka moraju izraditi odvojeno od pojedinačnog dijela CLC-a.

135
5.2 KORIŠTENJE VODA
Potrošnja vode (korištenje voda) povezana je s brzinom protoka (flow rates) u vodenom
lancu. Govoreći o bilanci vode, korištenje vode označava količinu vode koja se zahvaća iz
vodenog sustava, tj. površinskih i podzemnih voda. Ovisno o dostupnim podacima oni će se
kvantificirati na temelju podataka o zahvaćanju pitke vode (water production centres, WPC),
podataka o distribuciji glavnih vodno-komunalnih tvrtki za snabdijevanje pitkom vodom, te
očitanja vodomjera korisnika (na razini kuće/tvrtke). Ovisno o izboru, gubitak vode će se
inkorporirati ili ne.
CRPLJENJE POVRŠ. VODA
Tvrtka
CRPLJENJE
koja
POVRŠ. VODA Centri DISTRIBUCIJA
VODE crpi ISTJECANJE
za proiz. vodu
pitke
vode
CRPLJENJE PROIZVODNI DISTRIBU- CRPLJENJE GUBICI

PODZEMNIH GUBICI CIJSKI PODZEMNIH U PROCESU
VODA GUBICI VODA
Slika 5.2 Djelomični prikaz sektorskog korištenja voda
Sukladno Zakonu o vodama NN 107/95, 150/05 korištenjem voda smatra se:

- zahvaćanje, crpljenje i uporaba površinskih i podzemnih voda za različite
namjene (opskrba vodom za piće, sanitarne i tehnološke potrebe,
navodnjavanje i dr.)
- korištenje vodnih snaga za proizvodnju električne energije i druge pogonske
namjene
- korištenje vode za uzgoj riba
- korištenje voda za plovidbu
- korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene.
Voda se mora koristiti racionalno i ekonomično. Svaki korisnik vode dužan je koristiti vodu
na način i u opsegu kojim se voda čuva od rasipanja i štetnih promjena njezinih svojstava
(kakvoće) i ne onemogućuje zakonsko pravo korištenja voda drugim osobama.
Opća uporaba voda obuhvaća:
- zahvaćanje vode, bez posebnih naprava, iz vodotoka i drugih prirodnih
ležišta za piće, sanitarne potrebe i druge osobne potrebe domaćinstva.

136
Osobnim potrebama domaćinstva smatra se korištenje vode za piće,
održavanje čistoće i slične potrebe u domaćinstvu. Takvim korištenjem ne
smatra se korištenje vode za navodnjavanje te korištenje vode u tehnološkom
procesu pri obavljanju gospodarske djelatnosti.
- korištenje voda iz rijeka, jezera i drugih površinskih ležišta za kupanje i
rekreaciju.
Za svako korištenje voda koje prelazi opseg opće uporabe potrebna je vodopravna dozvola.
Detaljnije o vodopravnim dozvolama u 7. poglavlju.
EUROSTAT/OECD
Podaci o zahvaćanju i korištenju vode dobiveni su od snabdjevača pitke vode javnih

vodovoda) - količina zahvaćenih površinskih i podzemnih voda za opskrbu pitkom vodom
(‘public water supply’). Zbog proizvodnje pitke vode i gubitaka uzrokovanih curenjem iz
cijevi i drenažom vode, količina zahvaćene vode nije jednaka količini isporučene vode.
5.3 BRUTO ISPUŠTANJA
Bruto ispuštanja, zajedno s neto ispuštanjima, odnose se na pritisak (pressures, P) unutar

DPSIR metodologije. Pokazuju ciljane grupe kao i prirodu njihove djelatnosti. Na temelju tih
djelatnosti može se odrediti ili kvantificirati opseg onečišćenja okoliša.
Kvantifikacija bruto ispuštanja ima cilj ispitati izvore onečišćenja i količinu ispuštanja
pojedinih tvari u okoliš, odnosno emisiju. Pokazuje ciljane grupe (onečišćivače poput
industrije) kao i njihove gospodarske ili društvene aktivnosti (npr. proizvodna industrija).
Temeljem određenih aktivnosti (npr. praćenjem ili izračunom količina ispuštenih otpadnih
voda) moguće je predvidjeti potencijalno narušavanje stanja okoliša (npr. onečišćenje
otpadnim vodama). To nazivamo emisijama. Bruto ispuštanja se odnose na onečišćivače:
domaćinstava, tvornice, poljoprivredu i sl. Prema tome, za pojedinu ciljanu grupu u procesu
otpadnih voda koristi se različit pristup s obzirom na izvor bruto ispuštanja.
Važno je objasniti odnos s neto ispuštanjima, koja predstavljaju vrijednost onečišćenja koje
doista ulazi u okoliš. Ako tvornica ima ispust u površinske vode (od samo nekoliko metara
udaljenosti), bruto i neto ispuštanja se smatraju istovjetnim. Ako se otpadna voda skuplja
kroz kanalizacijsku mrežu i pročišćivače u okviru uređaja za obradu otpadnih voda (WWTP),
vrijednosti bruto ispuštanja bit će značajno veće od neto ispuštanja.
Pojam bruto ispuštanja jednakoznačan je pojmu „proizvedena otpadna voda‚ („generated
waste water‚) kojeg koristi OECD.

137
DOMAĆINSTVA
Bruto INDUSTRIJA
Smanjenje bruto
emisije emisija (SEg)
RASPRŠENI IZVORI
INFRASTRUKTURA
SANITARNA
Neto Smanjenje neto
emisija (SEn)
emisije
Stanje kakvoće
površinskih voda
Slika 5.3 Prikaz bruto ispuštanja
Sektorska analiza vezana za unos onečišćenja u more
Budući da RH ima razvedenu/dugu obalu i da je unos onečišćenja u more iz izvora s kopna

značajan isto tako i unos onečišćenja u more s brodova, ove se stavke ne bi trebale zanemariti.
Budući da je Republika Hrvatska Ugovorna stranka Barcelonske konvencije i Mediteranskog
akciskog plana (MAP), aktivno sudjeluje u njihovim programima i aktivnostima. U okviru
MAP-a provodi se program procjene i kontrole onečišćenja u Sredozemlju (MED POL) i
Strateški akcijski program za utvrđivanje onečišćenja mora od aktivnosti s kopna.
RH je uključena u MED POL od početka njegova rada 1975. godine. U okviru treće faze MED
POL programa, od 2000. godine priprema se godišnje izvješće RH koje se dostavlja
koordinacijskoj jedinici MAP-a u Ateni.
Onečišćenja mora i njihovi izvori
Otpadne vode
Otpadne vode koje dospjevaju u more izravno (obalnim ili podmorskim ispustima) ili
neizravno (vodotocima ili poniranjem kroz tlo) značajno doprinose smanjenju kakvoće mora.
Unos onečišćenja redovito se prati programom monitoringa industrijskih i komunalnih
ispusta.
Kruti otpad
Otpad se smatra jednom od najvećih prijetnji po okoliš, zbog brzog rasta količine i štetnosti
koje nepovoljno utjeću na kakvoću zraka, vode i tla. Komunalni otpad predstavlja jedan od

138
najznačajnijih problema naseljenih područja. Nekontrolirano odlaganje otpada na
neuređenim odlagalištima, štetno utječe na okoliš, poglavito podzemne vode.
Neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći je problem zaštite okoliša u Republici
Hrvatskoj. Nepoštivanje postojećih propisa, nedostatna i neprimjerena kontrola nastanka i
tokova otpada u prošlosti su bile učestale pojave. U novije vrijeme gospodarenje otpadom se
uspješno provodi, čime je rizik onečišćenja podzemnih voda i mora znatno smanjen.
Ukupni točkasti izvori onečišćenja
Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda - Directive Urban wastewater treatment

(91/271/EEC)
Proizvedeno opterećenje
difuzni & raspršeni toĉkasti

izvori izvori
Neispušteno
Ne ispušteno/ Ispuštene Ispuštene

povezano oneĉ. tvari oneĉi. tvari
Nepovezano
(Neproĉišćeno) IAS Nepovezano Povezano
istjecanja,
prelijevanja, …
Sveukupni povezani
unos u UWWTP
Slika 5.4 Prikaz bruto ispuštanja kod otpadnih voda sukladno Direktivi o
pročišćavanju komunalnih otpadnih voda
Proizvedeno opterećenje (Generated load) označava unos organski biorazgradivih

onečišćujućih tvari iz aglomeracija izražen kao ekvivalent stanovnika (ES), sastavljen od
komunalnih otpadnih voda koje se moraju skupljati sukladno članku 3 (1) Direktive. Prema
ovoj definiciji, ovo se podudara s ukupnim teorijski izračunatim (bruto) ispuštanjima iz
točkastih i raspršenih izvora koji se mogu ili ne moraju dovoditi na uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda (Waste Water Treatment Plans, WWTP).
Sveukupna količina ispuštenih onečišćujućih tvari je unos (izražen u ES) koji ulazi u sustave
odvodnje kao što je određeno člankom 2 (5) direktive. Izuzete su otpadne vode koje su
obrađene vlastitim ili odgovarajućim načinom pročišćavanja. To je udio unosa onečišćujućih
tvari povezanog s sustavom javne odvodnje. Ukupno opterećenje je unos onečišćujućih tvari
(izražen u ES) koji ulazi u uređaje za pročišćavanje iz sustava javne odvodnje. To je
unos/količina koji je sakupljen kanalizacijskim sustavom (sustavima) sakupljanja iz
aglomeracija i koji ulazi u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

139
Iz gornje definicije slijedi:
Proizvedeno opterećenje = Sveukupna količina ispuštenih onečišćujućih tvari + ne povezani

unos + IAS unos
(Generated load = Total served load + not connected load + IAS load)
Proizvedeno opterećenje = Sveukupna količina ispuštenih onečišćujućih tvari + ne povezani

unos + drugi unosi (istjecanje, preljevanje)
(Generated load = Total connected load + not connected load + other loads (leakages, overflows))
Sveukupni povezani unos – sveukupna količina ispuštenih onečišćujućih tvari = ne povezani

unos + drugi unosi (istjecanje, preljevanje)
(Total connected load - Total served load = not connected load + other loads (leakages, overflows)).
UN QES
UN QES je analogan, ali ne i jednoznačan s EUROSTAT/OECD IWJQ.

UN QES koristi pojam „proizvedena otpadna voda‚ („waste water generated“) koji se po
definiciji odnosi na stvarne količine ispuštenih onečišćujućih tvari. Taj pojam odgovara pojmu
„ispušteno‚ („discharged“) koji koristi Estat/OECD IWJQ.
IPPC Direktiva i EPER
Predložak za izvješćivanje prema Europskom registru emisija onečišćujućih tvari (European

Pollutant Emission Register, EPER) je Dokument sa smjernicama (Guidance Document) vodič
za primjenu EPER-a. Prema EPER smjernicama postoji razlika između neto i bruto ispuštanja
u površinske vode.
Bruto ispuštanja su sva ispuštanja u površinske vode, po mogućnosti putem kanalizacije, ali
bez obrade na komunalnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda.
Neto ispuštanja su sva ispuštanja iz tvornica putem kanalizacije/uređaja za sakupljanje u
uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
EUROSTAT/OECD
U svrhu OECD IWJQ kvantifikacije bruto ispuštanja, koristi se EPER pristup u vezi s
razlikovanjem neto i bruto ispuštanja.
5.3.3 Okolišne dozvole
Granične vrijednosti opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama koje se ispuštaju u sustav
javne odvodnje ili drugi prijamnik (površinske vode) određena je vodopravnom dozvolom,
odnosno određena je prema kategoriji prijamnika sukladno Pravilniku o graničnim
vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).
Treba napomenuti kako određeni broj subjekata još nema uređaj za pročišćavanje otpadnih
voda pa se otpadne vode tek djelomično pročišćavaju ili se nepročišćene ispuštaju u
prijamnik bez informacija o količini i vrsti onečišćivala koja se pritom ispuštaju.
Pojedinačni uvjeti za okolišne dozvole nisu nametnuti međunarodnim odredbama, međutim,
sektoralni okolišni uvjeti ili standardi koji su uključeni u smjernice EU-a moraju se preinačiti

140
u odredbe na razini zemlje članice (savezna ili regionalna razina). Unutar okvira
međunarodnih obveza izvještavanja može se zahtijevati i izvještavanje o okolišnim
odredbama koje su na snazi:
o Direktiva o opasnim tvarima (2006/11/EZ)

Obvezno je izvještavanje o okolišnim uvjetima za velik broj sektora tvrtki za tvari navedene u
Popisu I Direktive o opasnim tvarima. Potrebno je provjeriti da koncentracija ispuštanja
onečišćujućih tvari nije veća od standarda određenih Direktivom.
5.4 NETO ISPUŠTANJA
Izraz „neto ispuštanje‚ može se opisati kao unos onečišćenja u dio okoliša, npr. prirodni
vodotok, jezero ili more. Tada postaje dio bruto ispuštanja (npr. ispuštanje otpadnih voda
koje su u stvari ispuštene u površinske vode). Prema tome, za određena bruto ispuštanja
vrijedi:
- Domaćinstva i industrijska postrojenja: ako se otpadna voda skuplja
kanalizacijom i obrađuje uređajima za obradu otpadnih voda, većina
komponenti bruto ispuštanja bit će pročišćena putem samih uređaja za
pročišćavanje, ovisno o veličini samog uređaja. Takav se ispust može
smatrati neto ispuštanjem ako je ispust direktno u površinske vode.
- Poljoprivreda: npr. upotreba gnojiva – samo dio će predstavljati neto
ispuštanje u površinske vode, ostatak iskorišten od strane biljaka, zadržava
se u tlu ili se oslobađa u zrak.
Kvantifikacija neto ispuštanja odnosi se na način kojim se onečišćujuće tvari prenose u
površinske vode i na količinu onečišćujućih tvari. U slučaju djelomičnog toka (part-stream)
mogu se razlikovati neto ispuštanja prvog i drugog stupnja. Samo se za direktna ispuštanja
(direct discharge) može tvrditi da je bruto ispuštanje jednako neto ispuštanju. Primjeri neto
ispuštanja:
- Direktni ispusti u površinske vode
- „gubitci‚ gnojiva – protjecanje tekućih gnojiva u površinske vode.
5.4.1 Odnos između bruto i neto ispuštanja otpadnih voda
Smanjenje
Bruto bruto
emisije emisija(SEb)
INFRASTRUKTURA
SANITARNA
Smanjenje
Neto neto
Emisije emisija (SEn)
Stanje kakvoće
površinskih voda
Slika 5.5 Osnovna shema neto ispuštanja otpadnih voda

141
Izvori oneĉišćenja
Otpadne vode iz domaćinstva Industrijske otpadne vode Raspršena oneĉišćenja
Ispust > Ispust > Disperzija Ispust > Ispust > Disperzija Poljoprivreda Ostali izvori rasp.on.
UWWTP površ. v. UWWTP POVR. V.
‘lgubici’
Pojedinaĉna Neproĉišćeno Pojedinaĉna Neproĉi Zemljište / tlo
proĉišćavanja proĉišćavanja -šćeno
Nepročiš. ispust
Ispust
infiltracija / otjecanje
Nepročiš. ispust
Površinske vode
odvodnja Nepročiš. ispust
pročišćavanje
Ispust
Urbano područje (otvrdnuta površina)
Dotok površinske vode Otpadni mulj
Otpad / Tlo
Kolektori Otpadni mulj
(glavni ispusti)
Nepročiš. ispust
Infiltracija Glavni odvod
procjeđivanje pročišćavanje
Projektirani Ispust
kapacitet
UWWTP odvod
Pritjecanje Nepročiš. ispust
testiranje
UWWTP Otpadni mulj
testiranje Otpad / Tlo
Učinkovitost
testiranje Ispust
Dozvole za Ispust pročišćavanje
ispust
Slika 5.6 Tok neto ispuštanja
UNSD/UNEP
U UN/QES razlikuje se mehanička, biološka i napredna obrada (Mechanical, Biological and

Advanced treatment), što se po terminologiji može, u određenom smislu, usporediti s
prvostupanjskom, drugostupanjskom i trećestupanjskom obradom (Primary, Secondary and
Tertiary treatment).
Unatoč tome, definicije Eurostat/OECD IWJQ-a i UN QES-a značajno se razlikuju.
UN QES Sveukupna obrada otpadnih voda (Total waste water treatment): kako nije
napravljena razlika između javnog i privatnog/industrijskog pročišćavanja vode, oboje se, kao
i ukupnost njihovog pročišćavanja, uzima u obzir.

142
6. ANALIZA STANJA VODA
Poglavlje „Analiza okoliša‚ daje opis stanja kakvoće površinskih voda riječnog sliva.
Razlikuju se opis kakvoća i količina „stanja kakvoće‚ površinskih voda i opis učinaka
interferencija (utjecaja) na kakvoću voda prema ciljanim grupama i hidrografskoj zoni/slivu.
DPSIR
POKRETAĈI ODGOVORI
Akcije & mjere

PRITISCI emisije(Eb) emisija (SEb)
LOAD BALANCE
Neto Smanjenje
emisije(En) Neto emisija (SEn)
Stanje
površinskih
voda
STANJE UTJECAJ
Slika 6.1 Prikaz stanja kakvoće površinskih voda u odnosu na balansiranje opterećenja (load
balance approach) i DPSIR metodologiju
6.1 OPIS I ZNAČAJKE SLIVNIH PODRUČJA
6.1.1 Hidrografska i administrativna klasifikacija
Rasprava o hidrografskoj i administrativnoj klasifikaciji uključuje i opisivanje proučavanog

područja. To se područje može opisati na temelju hidrografske klasifikacije, administrativnih
granica (npr. općine i sl.) ili drugih kriterija. Na ovaj se način razlikuju slivna područja, riječni
slivovi, podslivovi i vodena tijela i vodeni tokovi.
Vodna područja i slivovi prema ODV-u

Slivna i vodna područja u RH definirana su slijedećim podzakonskim aktima:
- Odluka o utvrđivanju slivnih područja (NN 20/96)
- Odluka o utvrđivanju granica vodnih područja (NN 109/08).
6.1.2 Dimenzije vodnih sustava
Dimenzije vodnih sustava uključuju geografsku dužinu (X-os, X-koordinata), geografsku

širinu (Y-os, Y-koordinata) i nadmorsku visinu (Z-os) vodenih sustava i/ili područja
uzorkovanja. Dužine, širine, dubine i površinska područja površinskih i podzemnih voda,

143
ako je potrebno, ograničene na vodenu cjelinu ili proširene na područja drenaže. Za područja
uzorkovanja za X i Y koordinate uzimaju se standardni podaci.
GEMS
Prostorni podaci koje je potrebno osigurati:

- vezano za riječni sliv - uzvodno plimno područje (Area Upstream Tidal)
- vezano za vodeni tok - širinu i dubinu rijeke na području uzorkovanja
- vezano za područje uzorkovanja - udaljenost (prema dužini rijeke) od izvora, udaljenost od
granice plime, nadmorsku visinu.
Napomene:
- Ostaje nejasno jesu li podaci vezani za dimenzije (minimalno, prosječno, maksimalno)
povezani s presijecanjem vodenog toka ili s vremenskim periodima.
- Uzvodno plimno područje (Area Upstream Tidal) prema GEMS radnom vodiču u dijelu
Stanica svjetskog strujanja rijeka (Global River Flux Station) može se zaključiti da se odnosi na
izvor na kojem se ne izmjenjuju plima i oseka.
- Slivno područje uzvodno od drenaže (Upstream drainage basin area) prema GEMS radnom
vodiču u dijelu pod 7.1, 24 određivanje uzvodnog izvora mora se obaviti u skladu s
klasifikacijom kategorija vodenih tokova.
6.1.3 Oborine i protoci
Meteorološki opis
Hidrološke stanice i procjena protoka
EEA – Eionet – Water

Podaci se izvješćuju za Eionet-Water: Water Quantity.
EUROSTAT-OECD
Za izvješćivanje prema IWJQ potrebni su slijedeći podaci o protoku:

- Ukupnost ulijevanja misli li se tu na ukupni unos/utjecanje? u i istjecanja iz drugih
teritorijalnih područja (država ili mora) unutar jedne godine.
- Posebni protok za određeni broj vodenih tokova.
6.1.4 Zaštićena područja
Određena područja unutar riječnih slivova imaju poseban status zbog čega je moguće
provesti posebne (obično strože) mjere u svrhu osiguranja određenih funkcija na tim
područjima. Primarni cilj zaštite područja obično je zaštita tla ili podzemnih voda, što ima za
posljedicu i zaštitu vodnog sustava. Namjene funkcija na vodenim tokovima imaju za cilj
zaštitu površinskih voda, što u određenoj mjeri zahtijeva poduzimanje „mjera orijentiranih na
tlo‚ ('land-oriented' measures).

144
6.2 NAMJENE FUNKCIJA I STANDARDI KAKVOĆE
OKOLIŠA
D P S I R
(Driving forces) (Pressures) (Status) (Impacts) (Responses)
POKRETAĈI PRITISCI STANJE UTJECAJI ODGOVORI

(društveni razvoj) (mjere)
djelovanje
Slika 6.2 DPSIR metodologija
6.2.1 Procjene funkcija – nacionalna razina
Pri namjeni funkcija površinskih voda, važno je uzeti u obzir zahtjeve i interese različitih
upravnih tijela i ciljanih grupa o vodama. Te se informacije mogu dopuniti političkim
ciljevima formuliranima u obliku, npr. rezultata znanstvenog istraživanja, administrativnih
konzultacija, itd.
6.2.2. Procjene funkcija – međunarodna razina
Okvirna direktiva o vodama je krovna direktiva za upravljanje vodama.

Direktive zaštite voda obuhvaćaju:
- Direktiva o odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda
(91/271/EEC)
- Nitratna direktiva (91/676/EEC)
- Direktiva o upravljanju kakvoćom vode za kupanje (2006/7/EZ)
- Direktiva o onečišćenju izazvanom određenim opasnim tvarima ispuštenima
u vodeni okoliš i njezine direktive kćeri (2006/11/EZ)
- Direktiva o kakvoći slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje
kako bi omogućile život riba (2006/44/EZ)
- Direktiva o kakvoći vode za školjkaše (2006/113/EZ)
- Direktiva o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja kakvoće
(2006/118/EZ).
o Direktiva o kakvoći voda za život slatkovodnih riba (2006/44/EZ)

Za izvješćivanje ove Direktive, moraju se odrediti vodeni tokovi, te se moraju navesti njihove
osnovne i tipološke karakteristike kao i standardi kakvoće voda..
o Direktiva o kakvoći voda za školjkaše (2006/113/EZ)

Za izvještavanje ove Direktive, moraju se odrediti vodeni tokovi, te se moraju navesti njihove
osnovne i tipološke karakteristike kao i standardi kakvoće voda.

145
o Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC)
ODV obuhvaća temu funkcija i namjene funkcija sukladno opozvanim direktivama EU-a do
2013. pod nazivnikom „Zaštićena područja‚ (“Protected areas”) unutar članka 6. i Dodatka IV.
Kod nekih EU direktiva korišten je ponešto širi pristup terminologiji.
o EUROSTAT-OECD
Kod ispunjavanja Zajedničkog upitnika za kopnene vode (Joint Questionnaire for Inland
Waters/Eaux Intérieures) traže se podaci o nekoliko tema, kao što su:
- bilanca voda, zahvaćanje voda, korištenje voda, ispuštanje voda (pročišćenih i
nepročišćenih), uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, proizvodnja i zbrinjavanje mulja.
Korištenje vode uglavnom se odnosi na aktivnosti vezane uz vodu i povezane s društvenim
ili gospodarskim sektorima, a ne na stvarne namjene funkcija vodenih tokova.
Funkcije prema EUROSTAT/OECD IWJQ 2002:
- Javna vodoopskrba
- Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, navodnjavanje
- Industrijska proizvodnja (industrijsko hlađenje)
- Proizvodnja električne energije (hlađenje).
o UNSD/UNEP
Namjena funkcija za vodna tijela pod uvjetom javne vodoopskrbe i vodna tijela u koje se
ispuštaju otpadne vode ograničeno je samo na one gradove koji su izabrani za potrebe
izvješćivanja.
o GEMS/Water
Unutar GEMS-a, funkcije su povezane s izborom lokacija uzorkovanja.
Funkcije prema GEMS:
- Voda za piće i korištenje u kućanstvima
- Navodnjavanje u poljoprivredi
- Napajanje stoke
- Korištenje u industriji – niži stupanj (npr. hlađenje)
- Korištenje u industriji – viši stupanj (npr. hrana i piće)
- Komercijalno ribarstvo
- Sportsko ribarstvo
- Rekreacija – kupanje
- Rekreacija – jedrenje
- Rekreacija – mjesta za zabavu
- Plovidba (rizik stvaranja mulja ili vodene vegetacije)
- Drenaža (rizik stvaranja mulja ili začepljenja što uzrokuje poplave).
6.2.3 Standardi kakvoće okoliša
Standardi kakvoće okoliša koji sadrže granične vrijednosti pokazatelja za pojedine sastavnice
okoliša i za osobito vrijedne, osjetljive ili ugrožene područne cjeline određuju se zakonom a
ako nisu uređeni zakonom propisuje ih uredbom Vlada. Ovim propisom mogu se propisati
postupak i rokovi za postizanje standarda zaštite okoliša i moguća odstupanja standarda
kakvoće okoliša (Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07 članak 54.).

146
Standardi kakvoće okoliša (Environmental Quality Standards EQS) povezani s regionalnim i

međunarodnim izvješćivanjem, kao i parametri primjenjuju se pri međunarodnom
izvješćivanju.
o Direktiva o opasnim tvarima (2006/11/EC)
Podaci za Popis I i Popis II opasnih tvari, koji su podijeljeni na industrijske sektore ili procese:
- Standardi kakvoće okoliša za površinske vode, podijeljene na kopnene površinske vode
(inner water), estuarije, priobalne vode osim estuarija, i vode teritorijalnog mora, kombinirani
sa podjelom u vode, sedimente i biote, naznačene u slivnim ili vodnim područjima. Za
kombinacije kopnene vode/sedimenti i estuariji/sedimenti nema dostupnih standarda.
o Okvirna direktiva o vodama
Izlaganje o standardima kakvoće okoliša nalazi se u čl. 4. Okvirne direktive o vodama „Ciljevi
zaštite okoliša‚. Određivanje standarda kakvoće okoliša obuhvaćeno je u Dodatku V pod
1.2.6. „Postupak zemalja članica pri postavljanju standarda kemijske kakvoće‚. Parametri koje
je potrebno uzeti u obzir unutar ovog okvira navedeni su u Dodatku VIII, točke 1.-9.
o Direktiva o standardima kakvoće okoliša na području politike voda (2008/105/EZ)
Standardi kakvoće okoliša za površinske vode, podijeljene na kopnene površinske vode koje
obuhvaćaju rijeke, jezera i povezane umjetne ili jako izmijenjene vodne cjeline (inner water), te
ostale površinske vode. Države članice mogu kod određenih kategorija površinskih voda
odlučiti primijeniti standarde kakvoće okoliša za sediment i/ili biotu umjesto onih propisanih
u Dijelu A Dodatka I ove direktive.
o Eurostat/OECD
Za izvješćivanje Eurostat/OECD IWJQ za Tablicu 1 potrebno je navesti minimalnu razinu
protoka kojom se osiguravaju ciljevi ekološke kakvoće površinskih voda (ekološka
ispuštanja).
6.3 STANJE KAKVOĆE POVRŠINSKIH VODA
Sistematična rasprava o stanju površinskih voda prema jednostavnoj i jednoličnoj shemi je

gotovo nemoguća. U ovom je poglavlju korištena shema koja kombinira nekoliko kriterija, u
funkciji:
- DPSIR i MDIAR
- Klasifikacija površinskih voda prema salinitetu
- Klasifikacija u fizičke odjeljke
- Tipologija površinskih voda (svjetska klasifikacija i tekućica i stajaćica)
Daljnje specifikacije: obveze izvješćivanja, karakteristike ili obilježja vodenih tokova, oblik
utjecaja, itd. Odnoseći se na DPSIR metodologiju, stanje (S) i utjecaji (I) opisani su u ovom
poglavlju.
Opis kakvoće površinskih voda ima za cilj, dati opis stanja površinskih voda te odvojeno od
opisa stanja, dati ujednačen pregled ljudskog utjecaja na površinske vode.
U opisu stanja, ključnu ulogu ima točan i sveobuhvatan opis vodnog sustava, gdje se ljudski
utjecaji procjenjuju nasuprot prirodnim utjecajima kao što su prirodna dinamika ili
vremenske prilike i navedenim ciljevima kakvoće ili specifičnim standardima kakvoće okoliša
za površinske vode.
Svrha analize utjecaja je ocijeniti koliki je ljudski utjecaj na promjene stanja okoliša. Prema
tome, analiza utjecaja je analiza uzroka i posljedica. Opisivanje stanja kao i utjecaja temelji se
na istim metodama ocjenjivanja kao i rezultata mjerenja. Razlikuju se opće stanje i posebne
procjene rezultata mjerenja.

147
Ocjenjivanje općeg stanja moguće je za sve fizičke odjeljke vodenih tokova: vodenog stupa
(water column), suspendirane tvari (suspended solids), sedimenta, riječne obale i biote. Rasprava
o vodenim stupovima važeća je za cjelokupnu hidrografsku zonu i posebno za kanalizaciju i
prioritetna industrijska postrojenja.
Posebna ocjenjivanja odnose se na kakvoću prijelaznih vodenih tokova, voda za kupanje,
postojanje mikro-onečišćenja i utjecaja ispuštanja efluenta iz UWWTP-a i prioritetnih tvrtki.
Neto ispuštanja za opisivanje stanja kakvoće vode površinskih voda, pojam „neto ispuštanja‚
nije korišten i (ocijenjeno) stanje kakvoće mora se opisati kao međudjelovanje originalnog
stanja površinskih voda i neto ispuštanja iz drugih okolišnih odjeljaka u površinske vode.
Daljnja shema ovog poglavlja podudara se s EEA-ovom MDIAR metodologijom koja opisuje
protok podataka i informacija s državne na europsku razinu. Praćenje (Monitoring, M)
obuhvaća sve aspekte vezane za izbor i primjenu metoda ocjenjivanja, kao i izbor lokacija
uzorkovanja i parametara.
Ocjenjivanje je u skladu s informacijama (Informations, I) i izvješćivanjem (Reporting,R).
Smanjenje
Bruto bruto
emisija emisije (SEb)
Neto Smanjenje
Neto
emisija emisije (SEn)
Stanje kakvoće
površinskih voda
Slika 6.3 Prikaz osnovnih faktora za određivanje stanja kakvoće površinskih voda
Analitičke koncentracije ispod granica detekcije (Limit of Detection) ili granica određivanja
(Limit of Determination) - EEA, Eionet-Water
Za izvješćivanje Eionet-Water za Rijeke/Jezera/TCM potrebno je koristiti slijedeći pristup za

vrijednosti ispod granica otkrivanja ili određivanja. Vrijednosti koncentracija uzoraka
zabilježene ispod granica otkrivanja ili određivanja moraju se zamijeniti s vrijednostima koje
odgovaraju polovici granice otkrivanja ili određivanja u polju koncentracije s vrijednostima
granica otkrivanja ili određivanja zabilježenih u prikladnim područjima (rijeke, jezera), ili
polja koncentracije trebaju sadržavati granicu otkrivanja ili određivanja, s poljem Granične
zastave (Limit Flag) koja je određena.
Metode ocjenjivanja
Ocjenjivanje unutar ESI obuhvaća kakvoću vode (parametre otopljenog kisika, koncentracije
fosfora, električna vodljivost i suspendirane tvari (suspended solids).
Uzorkovanje i analiza
Pod uzorkovanjem opisani su svi aspekti povezani s uzimanjem uzoraka:

148
- Površinske vode - određivanje/odabir uključenih površinskih voda (vodeni
tokovi ili vodene cjeline)
- Lokacije uzorkovanja - određivanje/odabir lokacija uzorkovanja uzduž
odabrane površinske vode
- Izbor parametara
- Izbor i primjena metoda uzimanja uzoraka
Opisivanje uzorkovanja u prvom redu odstupa od podjele po izvješću dijeljenjem u fizičke
odjeljke vodenog sustava, procese ili prema drugim kriterijima.
Pod analizom opisane su metode povezane sa fizičko-kemijskim, biološkim i strukturalnim
istraživanjima vodenih tokova (fizičko-kemijske analize). Biološko određivanje organizama ili
prilagodba popisa strukturalnih karakteristika.
o Direktiva o kakvoći voda za život slatkovodnih riba (2006/44/EZ)

Lokacije za uzimanje uzoraka odabiru se na temelju namjena funkcija vode za ribe.
o Direktiva o odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC)

Lokacije uzorkovanja za izvješćivanje prema Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih
voda određuju se u skladu sa:
- čl.15. stavak 2 „Vode u koje se ispuštaju onečišćujuće tvari iz uređaja za pročišćavanje
komunalnih otpadnih voda opisane u čl.13. (biorazgradive industrijske otpadne vode) kada
se može očekivati da će to imati značajan utjecaj na okoliš‚
- čl.15. stavak 4 „Podaci sakupljeni od strane stručnih vlasti ili nadležnih tijela u skladu s
paragrafima 1.,2. i 3. zadržat će se u zemlji članici i biti dostupni Komisiji unutar šest mjeseci
od zaprimanja zahtjeva.‚
o Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC)

Lokacije uzorkovanja za ODV određuju se prema opisivanju vodnih tijela, dalje određenih u
funkcije izmjene vodnih tijela, pritisaka, kakvoće vode itd.
Parametri koji se moraju analizirati proizlaze iz slijedećeg:
- vezano za opasne tvari: C10-13 kloralkani
- poliaromatski hidrokarboni: posebni parametri navedeni u Dodatku X.
o Eionet-Water
Izbor lokacija uzorkovanja za EUROWATERNET vrši se s ciljem stvaranja temeljne mreže na
europskoj razini, iz koje se može dobiti opći pregled kakvoće rijeka ili jezera. Metodologija za
odabir lokacija za uzimanje uzoraka navedena je u Nixon i sur. (1998.), Tablice 5.1. i 5.2.
- Kriteriji za odabiranje lokacija uzorkovanja za rijeke (vidi Nixon i sur. (1998.), 5.1.):
Vodeći kriterij za velik broj lokacija uzorkovanja: 1. lokacija uzorkovanja po 1 000km2, s
idealnim omjerom od 10% referentnih stanica i 90% reprezentativnih stanica. Zemljopisna
rasprostranjenost: broj lokacija uzorkovanja mora biti raspoređen u proporciji s dužinom
vodenog toka u slivnom području, regije ili područja.
Broj reprezentativnih stanica mora biti raspoređen jednako na malim (> 50 km 2), srednje
velikim (50-250 km2), velikim (250-1000 km2), jako velikim (1000-2500 km2) i najvećim (> 2500
km2) slivnim područjima.
Dodatne lokacije uzorkovanja: na najvećim/najvažnijim rijekama (poznatim rijekama i
kanalima i u funkciji Razmjene informacija o odlukama (Exchange of Information Decision) i
mjernim postajama protoka (za određivanje prijelaznih unosa onečišćujućih tvari).
Kodiranje lokacija uzorkovanja za rijeke: B = referentnost, R = reprezentativnost, I = utjecaj, L
= najveće i najvažnije, F = tok (flux)

149
- Kriteriji za odabiranje lokacija uzorkovanja za jezera i rezervoare (vidi Noxin i sur. (1998.), 5.2.):
Vodeći kriterij za velik broj lokacija uzorkovanja: 1. lokacija uzorkovanja na svakih 1 750 km 2,
od čega je idealno 10% referentnih stanica. Reprezentativne stanice moraju odražavati većinu
tipova jezera i biti u omjeru s ljudskim utjecajem. Zemljopisna rasprostranjenost: broj lokacija
uzorkovanja mora biti raspoređen unutar administrativnih područja u omjeru s njihovim
brojem, i s minimalno jednom lokacijom po regiji.
Broj reprezentativnih stanica mora biti raspoređen jednako na malim ( <0.1-1.0 km2), srednje
velikim (1.0 – 10 km2), velikim (10-100 km2) i jako velikim (> 100 km2) jezerima.
Dodatne lokacije uzorkovanja: odabiru se na temelju državnih mreža monitoringa. Potrebno
je odrediti ili najveća ili najvažnija jezera/rezervoare u svakoj zemlji.
Kodiranje lokacija uzorkovanja za jezera: B = referentnost, R = reprezentativnost, L = najveće,
M = najvažnije; za rezervoare: zasebno RES B, RES R, RES L, RES M.
- Kriteriji za odabiranje lokacija uzorkovanja za podzemne vode: vidi Nixon i sur. (1998.) 5.3.
Napomene vezane za lokacije uzorkovanja:

- Lokacije uzorkovanja za EWN rijeke jednake su kao i za GEMS s ciljem ujednačavanja
međunarodnog izvješćivanja, ali nisu određene, među ostalim, prema gore navedenim
kriterijima.
- Tipovi stanica: slijedeće usklađivanje primjenjuje se na klasifikaciju EWN rijeka i GEMS-a
(okvirno):
Tablica 6.1 Usklađivanje prema EWN-Rivers i GEMS

EWN-Rivers GEMS
B = Referentnost/reference Osnovna stanica/baseline station
R = Reprezentativnost/representative Stanica trenda/trend station
I = Utjecaj/Impacted Trend stanica/Svjetska stanica toka rijeke

Trend station/Global River Flux Station
L = Najveća, najvažnija/Largest, Most Important Svjetska stanica toka rijeke/Global River Flux Station
F = Tok/Flux
Uzorkovanje i analiza – ESI
Izvještavanje za ESI sadržava izbor od 4 parametra s popisa GEMS, odnosno otopljeni kisik,
provodljivost, ukupnu koncentraciju fosfora i suspendiranih tvari.
Mjesta uzorkovanja jednaka su lokacijama uzorkovanja GEMS-a, tj. 42 lokacije uzorkovanja
na državnoj razini za kisik, suspendirane tvari i ukupnu koncentraciju fosfora, te 35 za
provodljivost za ESI 2002 i ESI 2005.
Ocjenjivanje stanja kakvoće
Opći opis stanja vodenog toka u biti je rasprava o različitim fizičkim odjeljcima. Ipak, opisuju
se samo vodeni stup (water column), sedimenti i suspendirane tvari – uglavnom samo vodeni
stup (water column). Obale rijeka se ne opisuju budući da nemaju direktni učinak na aspekt
kakvoće.
Rezultati mjerenja po lokaciji uzorkovanja i ispitivanje Modela troškova zaštite okoliša
(Environmental Costs Model): Direktiva o zahvaćanju pitke vode (75/440/EEC), Direktiva o
kakvoći vode za kupanje (2006/7/EZ), Direktiva o titan dioksidu (78/176/EEC), Direktiva o
kakvoći voda za život slatkovodnih riba (2006/44/EZ), Direktiva o kakvoći voda za školjkaše

150
(2006/113/EZ). EEA-Eionet PDF-EWN (odlomak Hranjive tvari), EUROSTAT/OECD, OSPAR,
GEMS.
Tablica 6.2 Stanje kakvoće – Količina vode – Signali okoliša

Signali Indikatori vode Podaci
okoliša
11. Kopnene i
priobalne
vode
Ogransko http://themes.eea.eu.int/Sp T1. Godišnja prosječna koncentracija otopljenog kisika (mg O2/l)na mjernim postajama
onečišćenje u ecific_media/water/indicat različitih veličina
rijekama ors/bod/yir01wq2total_oxy
gen.pdf
T2. Godišnja prosječna koncentracija otopljenog kisika (mg O2/l) u grupiranim riječnim
mjernim postajama (svih veličina).
T3. Godišnja prosječna koncentracija otopljenog kisika (% zasićenosti) u mjernim

postajama različitih veličina
T4. Godišnja prosječna koncentracija otopljenog kisika (% zasićenosti) u grupiranim

riječnim mjernim postajama (svih veličina).
T5. Distribucija godišnje prosječne koncentracija otopljenog kisika (mg O2/l) za

posljednju godinu u kojoj su sakupljeni dostupni podaci ( sakupljeni podaci na rijekama
svih veličina)
T6. Distribucija godišnje prosječne koncentracije otopljenog kisika (% zasičenosti) za

posljednju godinu u kojoj su sakupljeni dostupni podaci (sakupljeni podaci na rijekama
svih veličina).
http://themes.eea.eu.int/Sp T1. Srednja vrijednost godišnje prosječne koncentracije BOD5 (mg O2/l) na mjernim
ecific_media/water/indicat postajama smještenima na rijekama različitih veličina (malih do najvećih).
ors/bod/yir01wq3bodcod.
pdf
T2. Srednja vrijednost godišnje prosječne koncentracije BOD5, BOD7 i COD (mg O2/l)
na mjernim postajama smještenima na rijekama različitih veličina
T3. Distribucija godišnjeg prosjeka koncentracije BOD5 (mg O2/l) za posljednju godinu
u kojoj su sakupljeni dostupni podaci ( sakupljeni podaci na rijekama svih veličina)
T4. Distribucija godišnjeg prosjeka koncentracije COD (mg O2/l) za posljednju godinu u
kojoj su sakupljeni dostupni podaci ( sakupljeni podaci na rijekama svih veličina)
T5. Distribucija (broj stanica) prosjeka koncentracije BOD5 (mg O2/l) za posljednju
godinu u kojoj su sakupljeni dostupni podaci ( sakupljeni podaci na rijekama svih
veličina)
Pročišćavanje http://themes.eea.eu.int/Sp T1. % stanovništva povezanog s različitim načinima pročišćavanja otpadnih voda u EEA
otpadnih ecific_media/water/indicat regiji
voda ors/wastewater/yir99e8urb
an_waste.pdf
T2. % stanovništva povezanog s različitim načinima pročišćavanja otpadnih voda unutar
jedne zemlje
T3. Povećanje kapaciteta uređaja za pročišćavanje u zemljama članicama EU-a

T4. Povećanje kapaciteta sustava za skupljanje u zemljama članicama EU-a
Hranjive tvari http://themes.eea.eu.int/Sp T1. Srednja vrijednost godišnje prosječne koncentracije fosfora (μg P/l) na stanicama
u rijekama ecific_media/water/indicat smještenima na rijekama različitih veličina.

151
okoliša
ors/ammonium/nandp.pdf
T2. Broj riječnih stanica po veličini za ukupnu koncentraciju fosfora
T3. Broj grupiranih riječnih stanica za posljednju godinu sakupljanja podataka o fosforu.
T4. Srednja vrijednost godišnje prosječne koncentracije ortofosfata (μg P/l) na mjernim
postajama smještenima na rijekama različitih veličina
T5. Broj mjernih postaja po veličini za ukupnu koncentraciju ortofosfata
T6. Srednja vrijednost godišnje prosječne koncentracije ortofosfata (μg P/l) na
grupiranim mjernim postajama
T7. Broj grupiranih mjernih postaja za posljednju godinu sakupljanja podataka o

ukupnoj koncentraciji ortofosfata.
T8. Srednja vrijednost godišnje prosječne koncentracije (mg N/l) nitrata ili oksidiranog
dušika na stanicama smještenima na rijekama različitih veličina.
T9. Broj mjernih postaja po veličini za nitrat ili ukupnu koncentraciju oksidiranog
dušika
T10. Srednja vrijednost godišnje prosječne koncentracije (mg N/l) nitrata ili oksidiranog
dušika na grupiranim riječnim stanicama.

nitratu ili ukupnoj koncentraciji oksidiranog dušika za WATERBASE.
T12. Srednja vrijednost godišnje prosječne koncentracije (mg N/l) amonijaka na

stanicama smještenima na rijekama različitih veličina.
T13. Broj riječnih stanica po veličini za ukupnu koncentraciju amonijaka

ukupnoj koncentraciji amonijaka za WATERBASE.
T15. Srednja vrijednost godišnje prosječne koncentracije fosfora (μg P/l) na stanicama
smještenima na rijekama različitih veličina u odnosu na postotak korištenja
poljoprivrednog zemljišta u uzvodnim slivovima.
T16. Broj mjernih postaja s podacima o ukupnoj koncentraciji fosfora u rijekama
različitih veličina u odnosu na postotak korištenja poljoprivrednog zemljišta u uzvodnim
slivovima.

stanicama smještenima na rijekama različitih veličina u odnosu na postotak korištenja
poljoprivrednog zemljišta u uzvodnim slivovima.
T18. Broj mjernih postaja s podacima o ukupnoj koncentraciji ortofosfata u rijekama

slivovima.

stanicama smještenima na rijekama različitih veličina u odnosu na postotak komunalnog
korištenja zemlje u uzvodnim slivovima.
T20. Broj mjernih postaja s podacima o ukupnoj koncentraciji ortofosfata u rijekama

različitih veličina u odnosu na postotak komunalnog korištenja zemlje u uzvodnim
slivovima.
T21. Srednja vrijednost godišnje prosječne koncentracije dušika (mg N7l) na stanicama
smještenima na rijekama različitih veličina u odnosu na postotak korištenja

152
okoliša
poljoprivrednog zemljišta u uzvodnim slivovima
T22. Broj mjernih postaja s podacima o ukupnoj koncentraciji dušika u rijekama

slivovima.
T23. Srednja vrijednost godišnje prosječne koncentracije nitrata ili oksidiranog dušika
(μg P/l) na stanicama smještenima na rijekama različitih veličina u odnosu na postotak
korištenja poljoprivrednog zemljišta u uzvodnim slivovima
T24. Broj mjernih postaja s podacima o nitratu ili ukupnoj koncentraciji oksidiranog
dušika u rijekama različitih veličina u odnosu na postotak korištenja poljoprivrednog
zemljišta u uzvodnim slivovima.
Kakvoća voda
za kupanje
Stanje kakvoće – Vodeni tok/količina vode – GEMS/WATER
Izvješćivanje za GEMS/WATER o stanju kakvoće odabranih vodenih tokova odnosi se na

„rijeke‚ i „jezera i rezervoare‚; izvješćivanje o „podzemnim vodama‚ nije obuhvaćeno ovim
okvirom.
Nije jasno navedeno koji su fizičko - kemijski parametri uključeni ili bi trebali biti uključeni.
GEMS (1992.), poglavlje III, str 1. tablica 1 „Revidirani popis GEMS/Water varijabli‚ daje
popis parametara koji se mogu uključiti.
Stanje kakvoće – Vodeni tok/količina vode – ESI
Ocjenjivanje kakvoće vode za ESI je u funkciji izračunavanja indikatora održivosti na

globalnoj razini. Kako je na globalnoj razini učinjena usporedba između svih država što
rezultira njihovim rangiranjem, ova se procjena po definiciji odnosi na analizu utjecaja.
Prirodni sustavi u kojima određeni parametri prirodno odstupaju od „normalnih‚ uvjeta, će
se, kao posljedica toga, implicitno smatrati zahvaćenim utjecajima. Zbog ovog se razloga iz
izračunavanja provodljivosti isključuju oni vodeni tokovi koji mogu postati bočati.
Napomene: primjena parametara provodljivosti podložno je kritici zbog jake povezanosti s
bočatim vodama.
6.4 ANALIZA UTJECAJA
Analiza utjecaja uključuje učinke promjena stanja površinskih voda na fizičke odjeljke
površinskih voda osim onih koji su već obuhvaćeni; na okolišne odjeljke osim vode, ili na
druge aspekte osim kakvoće vode. Utjecaji su uglavnom posljedica promjena stanja kakvoće
površinskih voda; u velikom broju slučajeva utjecaji su posljedica promjena količine vode i
strukturalnih karakteristika kakvoće, npr. biote.
Analiza utjecaja može se odnositi na vodni i ne-vodni okoliš, na prirodne ili društveno-
ekonomske procese i može biti ljudska ili ne-ljudska (npr, suše, poplave, oluje)

153
Toksičnost
Ekotoksičnost obuhvaća ukupnost toksičnih utjecaja u ekosusutavima (biota). Učinak na

ljudsko zdravlje spada pod toksičnost za ljude. Te dvije vrste toksičnosti mogu se povezati,
npr. u slučaju konzumacije kontaminirane jegulje. Promatrani učinci toksičnosti mogu se
povezati s istraživanjima toksičnosti na razini bruto ispuštanja.
Biota – Direktiva o standardima kakvoće okoliša na području politike voda (1008/105/EZ)
Države članice mogu kod određenih kategorija površinskih voda odlučiti primijeniti
standarde kakvoće okoliša za sediment i/ili biotu umjesto onih propisanih u Dijelu A Dodatka
I ove direktive.
Okoliš - Direktiva o titan-dioksidu (78/176/EEC)
U skladu s Odlukom 95/337/EC (III, 1.1.) za morski okoliš „utjecaji različitih komponenata
otpadnih proizvoda na okoliš u moru‚ moraju se istražiti „uključujući procjenu rezultata
kontrole‚.
Analiza trenda za teške metale na temelju rezultata mjerenja za morsku biotu (izbor morskih
organizama koji žive na dnu mora ili pučinskih organizama (free-living marine organisms)).
Ispitivanje nasuprot referentnih uvjeta
Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC) u Dodatku II, 1.3. određuje utvrđivanje referentnog
stanja u funkciji karakteriziranih tipova vodenih tokova. Kako su referenti uvjeti poznati za
određeni tip, moguće je napraviti sljedeću usporedbu za nasumično odabrane vodene tokove:
- Ispitivanje izmjerenog stanja kakvoće vode nasuprot referentnog stanja
- Ispitivanje referentnog stanja nasuprot standardima kakvoće okoliša
- Ispitivanje izmjerenog stanja kakvoće nasuprot standardima kakvoće
okoliša za određeni tip vodenog toka.
Na temelju toga moguće je procijeniti/izračunati koliko je potrebno smanjiti količine unosa
kako bi se postiglo referentno stanje, kao i u kojoj mjeri referentno stanje odstupa od „dobrog
ekološkog stanja‚.

Neto Okolišni
Smanjenje neto
Referentno standardi emisija (SEn)
emisije stanje kvalitete
Stanje kakvoće
površinskih voda
Slika 6.4 Ispitivanje nasuprot referentnih uvjeta

154
7. INSTRUMENTI I MJERE ZAŠTITE VODA
Ovo poglavlje daje pregled postojećih i budućih ciljeva i mjera zaštite voda i mora. Pojam
„instrumenti‛ ovdje se koristi u kontekstu sredstava djelovanja i odnosi se na metode kojima
se iznose mjere zaštite i usmjerava politika u svrhu ostvarivanja ciljeva zaštite voda i mora.
Grupa sredstava djelovanja može se podijeliti na pravne, gospodarske, komunikacijske i
strukturalne instrumente. Na temelju te podjele i definicije, u ovom se poglavlju razmatraju i
sljedeći pod-aspekti:
- ciljevi formulirani na temelju izračuna smanjenja onečišćenja
- pravni instrumenti – vodopravne dozvole
- ekonomski instrumenti u zaštiti okoliša, ekološke pristojbe
- komunikacijski instrumenti informiranja, izvješćivanje i komunikacija o okolišu
- mjere vezane za planiranje i efikasnost sanitarne infrastrukture i povećanje kapaciteta
vodoopskrbe.
INSTRUMENTI
MJERE

emisije (SEb)
emisija
Neto Smanjenje neto

emisije(SEn)
emisija
Stanje kakvoće
površ. voda
Slika 7.1 Prikaz odnosa između instrumenata, mjera i emisija
Zaštita voda od onečišćavanja sukladno Zakonu o vodama (NN 107/95, 150/05) provodi se
radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša te omogućavanja održivog i nesmetanog
korištenja voda za različite namjene. Ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i
izvorima onečišćavanja, sprečavanjem, ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i ponašanja
koja mogu utjecati na onečišćenje voda i stanje okoliša u cjelini, građenjem i upravljanjem
građevinama odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te drugim djelovanjima usmjerenima
očuvanju i poboljšanju kakvoće voda i namjenske uporabljivosti voda.
Zaštita mora od onečišćenja podrazumijeva: upravljanje obalnim područjem, morskim dnom i
morskim podzemljem te morskim okolišem, gospodarenje ribama i drugim morskim
organizmima tako da se ne uzrokuje šteta morskom okolišu; osiguravanje održive
marikulture trajnim praćenjem stanja i posebnom zaštitom odgovarajućih područja mora,
podmorja i obale (čl. 24. Zakona o zaštiti okoliša).

155
7.1 SMANJENJE UNOSA ONEČIŠĆENJA U KOPNENE VODE I
MORE
Zaštita voda provodi se u skladu s Državnim planom za zaštitu voda, Planom upravljanja
vodama, kao i planovima izgradnje i održavanja objekata komunalne infrastrukture sukladno
propisima o komunalnom gospodarstvu. Državnim planom za zaštitu voda utvrđuju se
potrebna istraživanja i ispitivanje kakvoće voda te mjere zaštite voda uključujući i mjere za
slučajeve izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda. Uvjeti prikupljanja, odvodnje,
pročišćavanja i ispuštanja otpadnih voda iz sustava pojedinih industrija, propisani su
pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN
94/08). Kao pravni instrument zaštite voda izdaju se vodopravne dozvole za svako ispuštanje
pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda i to: ispuštanje otpadnih voda (sanitarnih,
komunalnih, tehnoloških, procijednih i rashladnih) u prirodni prijamnik i ispuštanje
tehnoloških otpadnih voda u sustav javne odvodnje i sabirne jame. Vodopravne dozvole
izdaju se i za stavljanje u promet kemijskih tvari i njihovih pripravaka koji nakon uporabe
mogu dospjeti u vode.
Gdje je radi zaštite voda i vodnih ekosustava potrebno provesti posebne mjere zaštite,
određuju se zaštićena područja, a to su: zone sanitarne zaštite vode za piće, područja za
ribnjačarstvo i školjkarstvo, područja za kupanje i rekreaciju, područja podložna eutrofikaciji i
područja ranjiva na nitrate i područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili
poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite.
Smanjenje unosa onečišćenja u more namijenjeno za kupanje - Postojeći instrumenti i mjere
U slučajevima kada redovitim uzorkovanjem u okviru provedbe programa praćenja kakvoće

mora na morskim plažama dobiveni mikrobiološki pokazatelji prelaze granične vrijednosti za
ocjenu zadovoljavajuće, prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje NN 73/08 smatra se da je
došlo do kratkotrajnog onečišćenja. Ovlaštenik / pravna osoba ovlaštena za poslove praćenja
stanja iz područja zaštite okoliša dužna je odmah obavijestiti inspektora zaštite okoliša i
druge nadležne inspektore radi utvrđivanja izvora onečišćenja. Do prestanka kratkotrajnog
onečišćenja ovlaštenik je dužan svakodnevno obavljati dodatna uzorkovanja. Nadležne
inspekcijske službe dužne su narediti poduzimanje mjera uklanjanja posljedica onečišćenja.
Poznatom onečišćivaču kratkotrajnog onečišćenja, inspektor zaštite okoliša dužan je narediti
poduzimanje mjere uklanjanja posljedica onečišćenja.
U slučajevima kada onečišćivač kratkotrajnog onečišćenja nije poznat, provedbu mjera
uklanjanja posljedica onečišćenja inspektor zaštite okoliša dužan je narediti koncesionaru
plaže ili jedinici lokalne samouprave, ako plaža nije dana u koncesiju. Neposredno nakon
utvrđivanja pojave kratkotrajnog nečišćenja ovlaštenik je dužan obavijestiti nadležno
upravno tijelo u županiji koje je dužno putem sredstava javnog priopćavanja informirati
javnost, koncesionara i/ili jedinicu lokalne samouprave upozorenjem o pojavi i očekivanom
trajanju onečišćenja.
Ukoliko je došlo do trajnog onečišćenja mora (ako kakvoća mora na morskoj plaži nakon
uklanjanja izvora onečišćenja i nakon slijedećeg redovnog uzorkovanja ne odgovara
propisanim graničnim vrijednostima) nadležne inspekcijske službe naređuju trajnu zabranu
kupanja na morskoj plaži, postavljanje službene oznake zabrane kupanja i postavljanje
barijera na kopnenom i morskom dijelu plaže.

156
Koncesionar plaže i/ili jedinica lokalne samouprave dužni su na morskim plažama na vidnim
mjestima istaknuti informativne ploče s podacima o kakvoći mora, općem opisu mora za
kupanje, profilu mora za kupanje i informacijama o mogućim izvanrednim događajima na
morskoj plaži.
Smanjenje unosa onečišćujućih tvari – praćenje u sklopu EEA – Eionet-Water
Za izvješćivanje prema EEA za Eionet-Water za površinske i podzemne vode prate se

koncentracije onečišćujućih tvari u površinskim i podzemnim vodama, prema Data
Dictionary, Definition of Eionet-Water: Rivers & Lakes, Version: July 2008.
Za izvješćivanje prema EEA za Eionet-Water za prijelazne vode, priobalne vode i more prate
se podaci o unosu onečišćujućih tvari. Trend povećanja unosa onečišćujućih tvari na EU
razini prati se prema rječniku podataka Data Dictionary, Definitions of WISE-SoE
Reporting:Transitional, Coastal and Marine Waters dataset (July 2008) za prijelazne vode,
priobalne vode i more. Rječnici podataka dostupni su na http://dd.eionet.europa.eu/.
Smanjenje unosa opasnih tvari
Za provedbu velikog broja europskih i međunarodnih sporazuma, pokreću se programi

smanjenja unosa opasnih tvari. Za otprilike 150 tvari (teški metali, pesticidi, organoklorovi
spojevi, PAH-ovi, hormonski disruptori...) potrebno je poduzeti akcije za sprječavanje (nulta
stopa emisije) ili ograničavanje ispuštanja u vodeni okoliš. Da bi te akcije bile što učinkovitije,
potrebno je pratiti smjer kretanja (rute) velikih ispuštanja (mjesto i raspršivanje) te izraditi
kvantifikaciju (analiza protoka tvari) za svaku pojedinu tvar.
Za svaki sliv trebaju se odrediti tvari koje se ispuštaju u relevantnim količinama, putem
izračuna tereta onečišćenja prema izvoru.
Programi smanjenja unosa opasnih tvari u vode vezani za Direktivu o opasnim tvarima
2006/11/EC
Za potrebe smanjenja unosa opasnih tvari u vode prate se podaci za tvari popisane u Popisu I
i Popisu II u skladu s Direktivom o opasnim tvarima (2006/11/EEC). Popis I i Popis II opasnih
tvari detaljnije na slijedećem linku
http://www.environment-agency.gov.uk/static/documents/EQS_tables.pdf.
7.2 PLANIRANJE I IZGRADNJA KANALIZACIJSKE

INFRASTRUKTURE
Razvoj sustava javne odvodnje je prioritetna aktivnost. Izgradnja sustava javne odvodnje u
turističkim područjima je poseban problem čije rješavanje treba prilagoditi sezonskom
karakteru turizma. (Strategija upravljanja vodama N.N. 91/2008)
Razvoj sustava javne odvodnje provoditi će se prema tehničkim uputama za projektiranje,
gradnju i održavanje, temeljenim na odredbama Direktive o pročišćavanju komunalnih
otpadnih voda i Direktive o kanalizacijskom mulju. Prema ovim dokumentima zahtijeva se II.
stupanj pročišćavanja otpadnih voda (biološki stupanj pročišćavanja), dok se dodatno

157
uklanjanje hranjivih tvari (III. stupanj pročišćavanja) zahtjeva u osjetljivim područjima. U
nekim posebno navedenim slučajevima stupanj pročišćavanja može biti i drugačiji.
Odluka o odvodnji otpadnih voda na lokalnim razinama i nadalje će biti polazišta za
rješavanje odvodnje komunalnih otpadnih voda. Tim se odlukama, osim uvjeta o načinu
prikupljanja i ispuštanja otpadnih voda, propisuju i uvjeti i načini ispuštanja otpadnih voda
na područjima na kojima ne postoji sustav javne odvodnje (dio seoskih naselja sa ispuštanjem
otpadnih voda u sabirne jame.
Vodno gospodarstvo u sustavu upravljanja komunalnim otpadnim vodama:
• propisuje dopušteno ispuštanje opasnih i drugih tvari u sustav javne odvodnje i površinske
vode, te ispuštanje u podzemne vode u posebno navedenim slučajevima,
• utvrđuje »osjetljiva područja« i aglomeracije
• usklađuje plan razvoja komunalne infrastrukture i monitoringa učinkovitosti provedenih
mjera s jedinicama lokalne samouprave u postupku integralnog upravljanja vodnim
područjem,
• unapređuje inspekcijski nadzor, te razvoj dobre laboratorijske prakse ispitivanja kakvoće
voda,
• financijski podupire jedinice lokalne samouprave u provedbi razvojnih projekata zaštite
voda.
Tablica 7.1 Popis uređaja za prethodno čišćenje ili pročišćavanje otpadnih voda u skladu s
Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša NN 35/08
Šifra Uređaji za prethodno čišćenje ili pročišćavanje otpadnih
voda
0 Nema instaliranih uređaja
100 Uređaji za mehaničko pročišćavanje
101 Rešetka
102 Sito
103 Pjeskolov
104 Odvajač biljnih i životinjskih ulja i masti
105 Taložnik – uzdužni
106 Taložnik – lamelarni
107 Taložnik – radijalni (akcerator)
108 Odvajač mineralnih ulja
109 Flotator
110 Pješčani filtar
111 Separator stajnjaka
199 Ostalo nespecificirano
200 Uređaji za kemijsko pročišćavanje
201 Uređaj za neutralizaciju
202 Uređaj za kemijsko taloženje, oksidaciju/redukciju
203 Uređaj za pročišćavanje ionskom izmjenom
204 Dezinfekcija klorom
205 Dezinfekcija ozonom
206 Dezinfekcija UV zračenjem
300 Uređaji za biološko pročišćavanje
301 Laguna
302 Bio-filtar
303 Bio-disk
304 Uređaj za aerobnu obradu otpadnih voda
305 Uređaj za anaerobnu obradu otpadnih voda
306 Uređaji za obradu mulja
307 Uređaji za uklanjanje nitrata i fosfata
400 Uređaji za toplinsku izmjenu
401 Prirodna izmjena topline – bazeni, lagune

158
402 Rashladni toranj – prirodna cirkulacija zraka
403 Rashladni toranj – prisilna cirkulacija zraka
404 Zatvoreni rashladni toranj
7.3 VODOPRAVNE DOZVOLE
Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata (NN 28/96 čl. 1.) utvrđuje se način izdavanja,
sadržaj i oblik vodopravnih akata, sadržaj i način vođenja očevidnika vodopravnih akata i
izdavanja izvoda iz očevidnika i posebni troškovi u svezi izdavanja vodopravnih akata.
Vodopravni akti su: vodopravni uvjeti, vodopravna suglasnost, vodopravna dozvola i
dozvolbeni nalog. Vodopravna dozvola je upravni akt kojim se dopušta korištenje vodama i
određuju namjena, mjesto, način, uvjeti i opseg korištenja vodama i ispuštanja pročišćenih i
nepročišćenih voda, opasnih i drugih tvari koje mogu onečistiti ili zagaditi vode.
Vodopravnom dozvolom mogu se odrediti i posebni uvjeti kojima se osigurava opća uporaba
voda i zaštita javnih interesa na vodama. Kao vrlo važna mjera za kontrolu točkastih izvora
onečišćenja je vodopravna dozvola za svako ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih
voda i to: ispuštanje otpadnih voda (sanitarnih, komunalnih, tehnoloških, procijednih i
rashladnih) u prirodni prijamnik i ispuštanje tehnoloških otpadnih voda u sustav javne
odvodnje i sabirne jame. Najvažnija mjera za kontrolu raspršenih izvora onečišćenja jest
vodopravna dozvola za proizvodnju, odnosno stavljanje u promet kemijskih tvari i njihovih
pripravaka, koji služe za zaštitu bilja, a tom se dozvolom propisuju način i učestalost
primjene.
Vodopravne dozvole za korištenje voda i ispuštanje otpadnih voda izdaju Hrvatske vode, a
vodopravne dozvole za proizvodnju i promet kemijskih tvari i pripravaka izdaje ministarstvo
nadležno za vodno gospodarstvo.
Cilj Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC) je zaštita okoliša od

štetnih utjecaja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija i biorazgradivog otpada iz
industrijskog sektora za proizvodnju hrane obvezivanjem država članica da ulažu u sustave
prikupljanja i pročišćavanje otpadnih voda.
Direktiva o opasnim tvarima (2006/11/EC) ima cilj zaštitu vodnog okoliša od onečišćenja a
posebno onog uzrokovanog određenim nerazgradivim, otrovnim i bioakumulacijskim
tvarima. Sukladno ovoj Direktivi a vezano za izdavanje vodopravnih dozvola važno je:
- broj izdanih dozvola
- granične vrijednosti tvari u ispuštenim otpadnim vodama za koje se
dodjeljuje dozvola
- ukupan broj dozvoljenih bruto ispuštanja (gross emissions).

159
7.4 PRISTOJBE
Prema Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva, aktivnosti u vodnom gospodarstvu

financiraju se iz izvornih sredstava Hrvatskih voda i fiskalnih sredstava na državnoj i
lokalnim razinama. Izvorni prihodi vodnoga gospodarstva, što ih plaćaju korisnici u vodnom
sustavu su sljedeći:
– vodni doprinos,
– naknada za korištenje voda
– naknada za zaštitu voda
– naknada za vađenje pijeska i šljunka
– naknada za uređenje voda
– naknada za melioracijsku odvodnju i
– naknada za melioracijsko navodnjavanje.
Sredstva od naknada se smatraju javnim prihodima i mogu se koristiti samo za namjene
određene Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva. Naknade su sredstva koja se kao i
porezi plaćaju na temelju zakonske obveze, čija se visina određuje u skladu sa zakonom ili
propisom donesenim na temelju zakonske ovlasti i čija se sredstva koriste za financiranje
javnih potreba.
DOMAĆINSTVA
Bruto
RAZINE
INDUSTRIJA
Smanjenje bruto
RASPRŠENI IZVORI
INFRASTRUKTURA
Sanitarna zona A
SANITARNA
Sanitarna zona B
Sanitarna zona C
Površinska voda
Neto Smanjenje neto

emisija (SEn)
emisije
Stanje kakvoće
površinskih voda
Slika 7.2 Prikaz odnosa između emisija i pristojbi
7.4.1 Način financiranja u RH – veliki zagađivači/mali zagađivači
Vodno-komunalne djelatnosti financiraju se iz samostalnih prihoda (cijene vodnih usluga) i

sredstava iz proračuna jedinica lokalne/regionalne samouprave. To se odnosi na pogon i
upravljanje, dok je izgradnja vodnih građevina za javnu vodoopskrbu i odvodnju otpadnih
voda, znatnim dijelom sufinancirana iz namjenskih sredstava kojima raspolažu Hrvatske
vode i drugim oblicima državnih subvencija.
Za gospodarsko korištenje voda dobivaju se određena prava – koncesije na vodama i, u
skladu s tim pravima, gospodarski subjekti sami planiraju, izgrađuju i održavaju vodne
građevine za vlastite potrebe i koriste se vodom na propisani način uz plaćanje naknade.

160
Prosječni godišnji prihodi Državnoga proračuna od dosad ugovorenih koncesija iznose oko
60 milijuna kuna.
Naknada za zaštitu voda izražava vrijednost zaštite vodnoga resursa, koja se ostvaruje
planiranjem zaštite (uključujući i prostorno planiranje), vodnim nadzorom, izdavanjem
vodopravnih dozvola za ispuštanje otpadnih voda; programima monitoringa površinskih i
podzemnih voda, otpadnih voda i zagađivača, otklanjanjem posljedica incidentnih i
akcidentnih onečišćenja i vrijednost razvoja vodne infrastrukture (ključnih građevina sustava)
za zaštitu voda, na razini države.
Nadzor nad obračunom i plaćanjem naknade obavljaju državni vodopravni inspektori te
drugi ovlašteni službenici ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo. Nadzor obuhvaća
osobito:
– pregled obračunskih sastavnica
– pregled ispunjenja rokova plaćanja
– pregled konačnog obračuna i
– provjeru namjenskog korištenja sredstava naknade.
7.4.2 Porezi na okoliš
Sukladno Načelu onečišćivač plaća prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07 čl. 15.)
onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša. Spomenuti troškovi obuhvaćaju
troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša uključujući i troškove procjene štete,
procjene nužnih mjera i troškove otklanjanja štete u okolišu. Onečišćivač snosi i troškove
praćenja stanja okoliša i primjene utvrđenih mjera te troškove poduzimanja mjera prevencije
od onečišćavanja okoliša, bez obzira na to da li su ti troškovi nastali kao rezultat propisane
odgovornosti za onečišćavanje okoliša, odnosno ispuštanjem emisija u okoliš ili kao naknade
utvrđene odgovarajućim financijskim instrumentima. Važno je napomenuti da se ta sredstva
koriste za poboljšanje stanja okoliša.
7.5 ULAGANJA U KANALIZACIJSKU INFRASTRUKTURU
Dobar pregled ulaganja u kanalizacijsku infrastrukturu može se dobiti u odnosu na vrste

troškova i programe ulaganja:
1) vrste troškova obuhvaćaju izgradnju kolektorskog sustava za prikupljanje i pročišćavanje
otpadnih voda, UWWTP-a, izradu (djelovanje) i financiranje (vođenje knjiga).
2) programi ulaganja odnose se na infrastrukturu kanalizacije (kolektori, crpne stanice,
cjevovodi) i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda (UWWTP-ovi, WWTP-ovi manjih
kapaciteta).
Sukladno Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda sveukupni trošak ulaganja u
kanalizacijsku infrastrukturu podijeljen je na kanalizacijsku infrastrukturu i uređaje za
pročišćavanje otpadnih voda.

161
DOMAĆINSTVA
Bruto INDUSTRIJA
Smanjenje bruto
RASPRŠENI IZVORI
INFRASTRUKTURA
TROŠKOVI
Sanitarna zona A
SANITARNA
Sanitarna zona B
Sanitarna zona C
Površinska voda
Neto Smanjenje neto

emisija (SEn)
emisije
Stanje kakvoće
površinskih voda
Slika 7.3 Prikaz odnosa emisija i troškova
7.6 PROGRAMI ULAGANJA
7.6.1 Projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području - Jadranski

projekt
Projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području, ili skraćeno Jadranski projekt
višegodišnji je projekt pokrenut od strane Vlade RH te Hrvatskih voda a provodi ga
novoosnovana tvrtka Hrvatske vode Jadranski projekt.
U realizaciju projekta od samog je početka uključena i Međunarodna banka za obnovu i
razvoj koja je odobrila zajam Republici Hrvatskoj za financiranje unapređenja sustava
prikupljanja transporta i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda naselja duž jadranske
obale i otoka.
Pogoršanje kakvoće mora u nekim dijelovima Hrvatske, kao posljedica ispuštanja
nepročišćenih otpadnih voda, dovelo je do vidljivih problema, uključujući eutrofikaciju i
cvjetanje fitoplanktona na pojedinim lokacijama, kao i manje vidljivo onečišćenje morskog
života organskim i anorganskim onečišćivalima.
Pročišćavanje otpadnih voda je na nezadovoljavajućoj razini, pa u određenom broju
priobalnih lokalnih zajednica u Hrvatskoj neadekvatna zaštita mora predstavlja ozbiljan
problem. Samo 43% kućanstava i 40% industrije na razini Republike Hrvatske priključeno je
na kanalizacijske sustave, 28% količine otpadnih voda od stanovništva, 43% se čisti na
prethodnom i I. stupnju pročišćavanja, a 57% otpadnih voda pročišćava se na II. Stupnju
pročišćavanja.
Osnovni ciljevi ovog projekta jesu:
1. zaštita i očuvanje kakvoće voda
2. stvaranje uvjeta za siguran ekonomski razvoj, u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša
3. očuvanje i poboljšanje postignutog stupnja zaštite okoliša.
Radovi se odnose na obnovu i proširenje kanalizacijske mreže (glavni kolektori, tuneli,
podmorski cjevovodi i crpne stanice), obnovu i proširenje postojećih postrojenja za
pročišćavanje otpadnih voda i podmorskih ispusta.

162
Jadranski projekt provodit će se u tri faze kroz desetak godina. U tijeku je prva faza (2005-
2008) u trajanju od četiri godine, druga faza u periodu (2009-2013.) i treća faza Jadranskog
projekta.
Očekuje se da će projekt proizvesti pozitivne učinke za okoliš koji se odnose na poboljšanje
javnog zdravlja zbog bolje kakvoće mora u kupališnim područjima i područjima na kojima
žive školjkaši, bolje ekološke uvjete zbog pouzdanijeg pročišćavanja otpadnih voda i veću
opstojnost ribarstva i akvakulture.
Tijekom pripremne faze, za svaki od potprojekata dobivene su lokacijske dozvole. U okviru
tog procesa, izrađena je studija utjecaja na okoliš. Proces ishođenja lokacijske dozvole
podrazumijeva i javnu raspravu. U okviru Jadranskog projekta provodi se monitoring mora
jer je za realizaciju projekta osobito važno uspostavljanje sustavnog praćenja rezultata
provedenih aktivnosti i to na dvije razine:
a) interni monitoring - na razini provedbe programa kako bi se utvrdio status područja,
karakteristike otpadnih voda i karakteristike pročišćenih otpadnih voda
b) eksterni monitoring - kao kontrola provedbe programa u cjelini, za čiju je provedbu
nadležno Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Jadranski projekt je regionalnog karaktera i realizira se na priobalnom području velikog
turističkog potencijala bitnog za razvitak gospodarstva RH. Za potrebe realizacije ovog
projekta "priobalno područje" je definirano kao prostor (do granica odgovarajućih općina)
gdje je odvodnja pročišćenih otpadnih voda pomorskim ispustom. Izuzetak čini nekoliko
područja koja su zbog izuzetne prirodne vrijednosti (nacionalni parkovi) ili zbog izraženog
indirektnog utjecaja na određeno osjetljivo područje također uključena u razmatranje. Za
potrebe pripreme Jadranskog projekta proanalizirano je 1.030 naselja u 7 "jadranskih"
županija, odnosno 1.149.130 stanovnika prema popisu iz 2001. godine.
U prvoj fazi za realizaciju su odabrani oni potprojekti za koje postoji bolje razrađena
dokumentacija i koji su nužno morali biti uključeni kako bi se cjelovitije sagledale planske
potrebe komunalnih poduzeća. Odabrani sustavi obuhvaćaju 308.891 stanovnika, sa ukupnim
opterećenjem od 1.224.800 ekvivalent stanovnika. Više na
http://www.hvjp.hr/Default.aspx?tabid=112.
7.6.2 Korištenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije
Najveća odobrena bespovratna sredstva Republici Hrvatskoj iz pretpristupnih fondova

Europske unije u razdoblju do kraja godine 2006. su sredstva iz ISPA fonda u iznosu od 22,5
milijuna eura koja se koriste za provedbu projekta razvoja vodnokomunalne infrastrukture u
gradu Karlovcu.
Novi, jedinstveni instrument pomoći IPA (Instrument for Pre-accession Assistance) od 2007.
godine zamjenjuje sve dosadašnje pretpristupne programe, a svrha mu je pomoći državama
kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u ostvarenju ciljeva definiranih pravnom
stečevinom Europske unije. Financiranju se projekti iz područja javne vodoopskrbe te
odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Maksimalna razina sufinanciranja
bespovratnim sredstvima iz programa IPA iznosi 75%, dok se ostala sredstva moraju
osigurati iz lokalnih izvora (krediti, državni proračun, proračuni jedinica lokalne samouprave
ili sredstava komunalnog društva, krajnjeg korisnika).
IPA fond je prvenstveno zamišljen kao priprema za korištenje strukturnih fondova Europske
unije na čije se korištenje stječe pravo ulaskom u punopravno članstvo, pa se stoga očekuje da
će ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska imati na raspolaganju znatno veća sredstva
od sredstava predviđenih u okviru IPA fonda.

163
7.6.3 Projekt Unutarnje vode
U okviru programa suradnje Svjetske banke i Republike Hrvatske na sastanku održanom

rujna 2005. godine predstavljen je koncept projekta pod nazivom „Unutarnje vode‚, odnosno
„Inland Waters Project‚, koji obuhvaća i programe unapređenja poslovanja komunalnih
društava, podršku aktivnosti Hrvatskim vodama u pripremi dokumentacije u postupku
efikasnijeg korištenja EU fondova i pristupanja EU, te financijsku potporu pripremi
pojedinačnih projekata koji će se financirati iz Zajma. Projekt se provodi u razdoblju od 2008.
do 2012., a ukupna vrijednost iznosi 105 milijuna eura.
Projektom je obuhvaćena gradnja građevina obrane od poplava u Lonjskom polju čime će se
nastaviti sa daljnjim razvitkom sustava obrane od poplava Srednjeg Posavlja. Volumen
retencije Lonjsko polje povećat će se sa 400 mil. m3 na 800 mil. m3 te izgradnju ključnih
građevina komunalne infrastrukture:
1. Kanalizacijskih sustava i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Ogulinu, Virovitici,
Južnoj Baranji (Darda i Bilje), Našicama, Vukovaru, Iloku, Ivankovu , Cerni, Otoku,
Komletincima i projektima iz Paketa 4.
2. Uređenju vodocrpilišta i izgradnji uređaja za pročišćavanje pitkih voda, te izgradnju
vodoopskrbnih sustava na području Sjeverne Baranje, Srednje Posavine (regionalni sustav
Davor-Nova Gradiška) i području Slavonske Podravine (Slatina-Orahovica-D.Miholjac i
Pitomača).
7.6.4 Projekti vodoopskrbe i odvodnje potpisani temeljem zaključaka

Vlade RH
Od 2004. godine do danas Vlada RH odobrila je ukupno 22 razvojna programa vodoopskrbe i

zaštite vode na području 15 županija, a u ukupnom iznosu 2,44 mlrd kn. Za svaki od
usvojenih programa potpisan je Sporazum o sufinanciranju te je time započela realizacija
istih. Među prihvaćenim programima je:
– 11 programa vodoopskrbe u ukupnom iznosu 1,56 mlrd kn
– 8 zaštite voda u ukupnom iznosu od 0,6 mlrd kn
– 3 mješovita programa u ukupnom iznosu od 0,63 mlrd kn (vodoopskrba-0,27 mlrd kn i
zaštita voda-0,36 mlrd kn).
7.7 KOMUNIKACIJA O OKOLIŠU
Podizanje svijesti je mjera Vlade za uključivanje ciljanih grupa u proces komunikacije.

Komunikacija o okolišu je komunikacija nadležnih tijela za zaštitu voda i ciljanih grupa,
kojima je cilj usmjeravati ponašanje prema okolišu u pravom smjeru. Razlikuju se slijedeće
faze komunikacije, zajedno s povećanjem stupnja uključivanja ciljanih grupa: informiranje,
savjetovanje i sudjelovanje.
Komunikacija o okolišu podržava i nadopunjuje klasične nadzorne vladine instrumente kao
što su pristojbe i dozvole. Usmjerena je na informiranje ciljanih grupa i pokušava povećati
potporu raznim mjerama.
Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša čl. 16. javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu
kojima raspolaže tijelo javne vlasti, pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju
okoliša uključujući informacije o opasnim tvarima i djelatnostima, informacije o poduzetim
mjerama i s tim u svezi pristup podacima o stanju okoliša. Također, javnost ima pravo
sudjelovati u postupcima utvrđivanja polazišta, izrade i donošenja strategija, planova i
programa u vezi sa zaštitom okoliša.

164
Prema članku 133. (stavak 3 i 4), tijela javne vlasti obavezna su bez odgađanja obavijestiti
javnost putem sredstava javnog informiranja ili na drugi odgovarajući način u slučajevima
neposredne opasnosti za ljudsko zdravlje , materijalna dobra i okoliš.
Plan upravljanja riječnim slivovima primjer je obvezatnog sudjelovanja javnosti u donošenju
odluka o zaštiti voda.
KOMUNIKACIJA
INFORMIRANJE KONZULTIRANJE SUDJELOVANJE
podizanje svijesti
Ciljne skupine Uprava
Slika 7.4 Utjecaj različitih oblika komunikacije o okolišu

165
8. EKONOMSKE ANALIZE
Ekonomska analiza može se podijeliti u djelotvornost i učinkovitost troškova okoliša.
Djelotvornost troškova okoliša odnosi se na djelotvornost mjera s obzirom na postizanje
ciljeva zaštite okoliša uz minimalne troškove. Učinkovitost troškova okoliša je analiza koristi i
troškova.
Sredstva za financiranje zaštite okoliša koriste se za očuvanje, zaštitu i unapređivanje stanja
okoliša, u skladu sa strategijama i programima.
8.1 EKONOMSKE ANALIZE
Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95, 150/05) utvrđuju se namjena i

izvori sredstava za financiranje poslova kojima se u skladu sa Zakonom o vodama ostvaruje
upravljanje (u daljnjem tekstu: financiranje vodnog gospodarstva), način određivanja stopa i
visina tih sredstava, način utvrđivanja pojedinačnih obveza i naplate te druga pitanja u vezi s
ostvarivanjem i korištenjem tih sredstava.
Sukladno Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (NN 150/05) financiranje vodnoga
gospodarstva zasniva se na načelima:
1. Sredstva za financiranje vodnoga gospodarstva, osiguravaju se iz vodnih naknada koju
plaćaju korisnici vodnog sustava odnosno onečišćivači voda te drugih sredstava određenih
navedenim Zakonom
2. Sredstva vodnih naknada mogu se koristiti samo za namjene određene ovim Zakonom
3. Sredstva vodnih naknada koriste se solidarno među svim korisnicima i prema prvenstvu u
potrebama na području Republike Hrvatske, na vodnom području odnosno na području
županije, osim u slučaju kada je navedenim Zakonom drugačije određeno (melioracijski
sustavi za navodnjavanje)
4. Voda ima svoju ekonomsku vrijednost koju čine izdaci potrebni radi osiguranja njezine
dostupnosti i zaštite te radi izgradnje i održavanja vodnih sustava, i tu vrijednost cijena vode
mora izraziti. Povrat tih izdataka osigurava se jednim dijelom plaćanjem cijena vodnih usluga
i naknada na jedinicu vode prema propisima o komunalnom gospodarstvu, a drugim dijelom
plaćanjem naknada na jedinicu vode prema Zakonu o vodama i ovom Zakonu
5. Sredstva naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda nepovratno se dodjeljuju
isporučiteljima komunalnih usluga opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda, radi sufinanciranja ili financiranja gradnje vodnih građevina za korištenje
odnosno zaštitu voda. Korisnici usluga ne mogu biti dodatno opterećeni (kroz cijenu usluge
ili na druge načine) troškovima gradnje tih građevina u opsegu u kojem su isti financirani
sredstvima iz ove točke
6. Sredstva naknade za zaštitu voda mogu se dodijeliti i osobama koje ispuštaju tehnološke
otpadne vode, radi sufinanciranja ili financiranja izgradnje vodnih građevina za
pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda, kao i osobama koje ispuštaju sanitarne otpadne
vode, a koje se ne mogu priključiti na sustav javne odvodnje, radi sufinanciranja ili
financiranja gradnje vodnih građevina za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda. Ako su te
građevine u vlasništvu Republike Hrvatske, ili u vlasništvu pravnih osoba kojima je osnivač
ili pretežiti udjeličar ili dioničar Republika Hrvatska, sredstva se dodjeljuju nepovratno pod
uvjetom iz točke 5. ovoga članka, a ako nisu, dodjeljuju se kao krediti.

166
Načelo ekonomske cijene vode jedan je od postulata Okvirne direktive o vodama. Pod
terminom »cijena vode« u smislu Strategije upravljanja vodama podrazumijeva se svaki
novčani izdatak koji opterećuje prostorni metar (ili drugu jedinicu) vode koja se isporučuje
krajnjim korisnicima, a koji je u izravnoj ili neizravnoj vezi sa zaštitom njezine kakvoće i
količine, te s izgradnjom i upravljanjem vodnom infrastrukturom koja omogućuje njeno
iskorištavanje i/ili ispuštanje sukladno ekološki prihvatljivom standardu. Cijena vode mora
sadržavati sastavnice u visinama koje osiguravaju dostupnost i zaštitu vodnoga resursa, te
održivi razvoj vodne infrastrukture.
Slika 8.1 Ekonomska cijena vode
Uvođenje ekonomske cijene vode uz poštivanje temeljnog načela »potrošač plaća« bit će
postupno do 2015. godine. Ono će se provesti tehnološkom integracijom sustava i
uspostavom distribucijskih područja s jedinstvenom cijenom vode. Korekcije cijene vode
omogućit će povećanje sigurnosti javne vodoopskrbe, izgradnju i pogon uređaja za
kondicioniranje vode prema europskim standardima, te pojačani nadzor nad kakvoćom
isporučene vode i razinom usluge. Postupnim uvođenjem ekonomske cijene vode, također se
očekuje i racionalizacija potrošnje.
Sukladno Okvirnoj direktivi o vodama (čl. 5.) svaka zemlja članica mora osigurati da se za
svako vodno područje ili za dio međunarodnog vodnog područja na njenom području izradi
između ostalog i ekonomska analiza korištenja voda. Prema čl. 9 Okvirne direktive o vodama
zemlje članice EU-a moraju uzeti u obzir princip povrata troškova od vodnih usluga,

167
uključujući troškove zaštite okoliša i resursa. Prema tome, potrebno je provesti ekonomsku
analizu vodeći se principom „onečišćivač plaća‚. Ekonomska analiza sadrži nekoliko važnih
izračuna o cijeni vodnih usluga i procjenu najisplativije kombinacije mjera. Cijene vodnih
usluga uključuju, među ostalim, procjenu važnih ulaganja i predviđanja takvih ulaganja.
Analiza isplativosti se među ostalim temelji i na mogućim troškovima mjera koji su rezultat
izračuna npr. smanjenja unosa onečišćujuće tvari odvojeno od balansiranog unosa
onečišćenja.
Praktična primjena ove odluke poduzima se unutar Radne grupe EU-a o ekonomskoj analizi
(„WATECO‚) pod vodstvom francuske delegacije. Započelo se s pilot projektom SCALDIT u
kojem sudjeluje 5 država članica/regija na proučavanju slivnog područja rijeke Scheldt.
NAMEA water je model troškova za područje voda u obliku upitnika, koji je razvio Eurostat
Task Force on Water Satellite Accounts.Tablice standardnih troškova voda – Upitnik 2003
mogu se vidjeti na slijedećem linku Water accounts standard tables – 2003 Questionnaire.
UNSD - SEEAW
Statistička komisija Ujedinjenih naroda (UNSC) je na svome 38. zasjedanju, održanom od 27.
veljače do 02. ožujka 2007. u New Yorku, usvojila dio 1 tzv. SEEAW (System of
Environmental and Economic Accounting for Water) kao privremeni međunarodni standard,
čime su prepoznati bitni zahtjevi korisnika i dan je poticaj primjeni u državama. SEEAW je
razvijen radi standardiziranja koncepta i metoda u obračunavanju vode u smislu cijene vode.
Time se omogućava sustav informiranja o organiziranju gospodarskih i hidroloških podataka
koji u zajedničkom okviru dozvoljavaju dosljednu analizu doprinosa hidrološkog sustava
gospodarskom, te utjecaj gospodarstva na zalihe vode kroz IWRM (Integrated Water
Resource Management). SEEAW.
Dokumenti:
- United Nations Statistics Division. Integrated Environmental and Economic
Accounting for water resources. Draft for Discussion. May 2006.

168
9. ANALIZE SCENARIJA
U poglavlju „analize scenarija‚ napravljena je razlika budućeg razvoja i analize predviđanja.
Budući razvoj je rezultat propisa i procesa planiranja i može se vidjeti u promjenama
postojeće grupe instrumenata. Analiza scenarija (predviđanje) ima za cilj ocjenjivati promjene
(npr. kartiranje učinaka mjera), na temelju kojih bi se mogli prilagoditi rezultati poduzetih
mjera.
Analize predviđanja,u cilju stanja u budućnosti, gotovo u potpunosti ovise o spomenutom u

prethodnim poglavljima. To znači da je trenutna situacija polazna točka, a za predviđanja u
analizi uzima se u obzir broj događaja ili pretpostavki. Primjer: Hoće li se ostvariti standardi
kakvoće vode u rijekama nakon implementacije odredbi EU direktiva i njihovog provođenja?
Ovo je kompleksno pitanje jer podrazumijeva slijedeće: i) trenutni status kakvoće vode je
poznat; ii) postoji set standarda kakvoće vode; iii) postoji popis svih mjera navedenih u EU
direktivama. Na to također može utjecati i nedostupnost mreže monitoring postaja i
strategije, nepostojanje harmonizirane strukture baze podataka, adekvatnih modela
količine/kakvoće vode itd. S druge strane, čak i bez navedenoga može se provesti prihvatljiva
procjena na temelju trenutnih političkih odluka. Ukoliko su predložene mjere strože od onih
koje se već provode i ako se provode učinkovito, za očekivati je da će se stanje okoliša
poboljšati.
Slika u nastavku ilustrira ovisnost analize predviđanja o analizi trenutnog stanja okoliša. Ne
samo da se mora znati utjecaj emisija onečišćujućih tvari na vode, već se mora primijeniti i
smanjenje onečišćenja. Ovo definira stupanj implementacije mjera. Npr. ako razina hranjivih
tvari u površinskim vodama znatno prelazi okolišne standarde, najveći napor mora se uložiti
u pročišćavanje otpadnih voda (dozvole za ispuštanje otpadnih voda moraju biti strože;
industrijska postojenja mora se obavezati na pročišćavanje vlastitih otpadnih voda itd.).
Predviđanja idu dalje prema ovom tragu i pokušavaju se izračunati rezultati ovih mjera.
MJERE
Buduće Trenutne Smanjenje bruto

bruto emisije bruto emisije emisija(SEb)
Smanjenje neto
Buduće Trenutne
emisija (SEn)
neto emisije neto emisije
Trenutno stanje
kakvoće
površinskih voda
Buduće stanje kakvoće

Površinskih voda
Slika 9.1 Prikaz analize scenarija

169
9.1 BUDUĆI RAZVOJ
Sukladno Strategiji upravljanja vodama (NN 91/08) upravljanje vodama planira se na razini
vodnog područja. Svako vodno područje će usklađivati različite zahtjeve korisnika u slivu s
načelima i ograničenjima definiranim u planskim i razvojnim dokumentima u smislu
očuvanja zdravlja i sigurnosti stanovništva i dobara i dobrog stanja voda.
U izradi planova uvažavat će se odgovarajući planski i razvojni dokumenti svih sektora i
korisnika uz poštovanje ograničenja koje postavlja vodni resurs u smislu očuvanja zdravlja i
sigurnosti stanovništva i dobara i dobroga stanja voda. Plan upravljanja vodnim područjem
ujedinjuje djelatnosti vodnoga gospodarstva: uređenje voda i zaštitu od poplava, korištenje
voda i zaštitu voda u skladu sa Strategijom upravljanja vodama i odredbama europskog
zakonodavstva.
U svrhu efikasnije provedbe, odnosno detaljnije razrade mjera i aktivnosti utvrđene
planovima upravljanja vodnim područjima, po potrebi se izrađuju razvojni planovi pojedinih
vodnogospodarskih djelatnosti (plan javne vodoopskrbe, plan zaštite voda, plan zaštite od
poplava i drugih vidova štetnoga djelovanja voda i slično).
Namjena voda
Prema različitim propisima određuje se kakvoća vode namijenjena za određenu uporabu.

Opća uporaba voda obuhvaća osobito:
1. zahvaćanje vode, bez posebnih naprava, iz vodotoka i drugih prirodnih ležišta za piće,
sanitarne potrebe i druge osobne potrebe domaćinstva
2. korištenje voda iz rijeka, jezera i drugih površinskih ležišta za kupanje i rekreaciju.
Osobnim potrebama domaćinstva smatra se korištenje vode za piće, održavanje čistoće i
slične potrebe u domaćinstvu. Takvim korištenjem ne smatra se korištenje vode za
navodnjavanje, te korištenje vode u tehnološkome procesu pri obavljanju gospodarske
djelatnosti.
Za te se potrebe utvrđuju okolišni standardi.
Budući razvoj provodi se i kroz određivanje zaštićenih vodenih područja.
Nacionalna razina
Na određenim dijelovima slivova pokazuje se potreba za posebnim mjerama zaštite voda, a

definiraju se kao posebno zaštićena područja. U zaštićenim je područjima utvrđena potreba
za dodatnim, strožim sveobuhvatnijim mjerama zaštite voda od onih koje se inače provode
na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, i to ponajprije radi zaštite ljudskog zdravlja, putem
zaštite voda koje služe za ljudsku uporabu te zaštite ekosustava. Uz vodnogospodarsku
regulativu zahtijeva se primjena odredbi i drugih nacionalnih propisa iz raznih sektora
(poljoprivreda, zdravstvo<) a radi zaštite i održivog upravljanja vodama i morem.
Mjere zaštite voda bit će usklađene sa svim ostalim sektorima, a planirat će se prema
načelima integralnog upravljanja vodama na vodnim područjima. Sustavno će se pratiti stanje
voda, promjene stanja voda, te s tim u vezi provodit će se mjere zaštite.
Zaštita voda će se provoditi:
• smanjenjem i kontrolom točkastih izvora onečišćenja,
• smanjenjem i kontrolom raspršenih izvora onečišćenja, te
• provedbom aktivnih mjera u okviru korištenja prostorom uključujući i aktivnosti koje se
predviđaju svekolikim mjerama zaštite okoliša.
Upravljanje izvorima onečišćenja će se provoditi smanjenjem i uklanjanjem opasnih tvari
zavisno o njihovoj toksičnosti, razgradljivosti i bioakumulativnosti, čime će se ostvariti dobro
stanje voda.

170
Zaštićena područja i područja posebne zaštite voda – budući razvoj
Područja namijenjena za zahvaćanje vode za ljudsku uporabu – zaštita će se provoditi

proglašenjem zona sanitarne zaštite uz propisane mjere. Za uspostavu zona i provođenje
zaštitnih mjera odgovorne jedinice lokalne samouprave u suradnji sa svojim komunalnim
društvima. Očekuje se da će uspostavom uslužno/distribucijskih područja operativna
provedba upravljanja ovim područjem biti mnogo učinkovitija.
Vodno gospodarstvo će provedbom zaštitnih mjera dodatno štititi vodene cjeline koje su
određene kao strateške zalihe podzemnih voda za piće.
Vode (područja) namijenjene zaštiti gospodarski važnih vodenih vrsta – područja i vode koji
služe za uzgoj gospodarski važnih vrsta (riba i školjkaša) štitit će se koordiniranim
aktivnostima središnjih državnih tijela nadležnih za vodno gospodarstvo, poljoprivredu,
ribarstvo, zdravstvo, te zaštitu prirode.
Vode namijenjene rekreaciji, uključujući i područja određena za kupanje – područja i vode
koji služe za kupanje i rekreaciju štitit će se koordiniranim aktivnostima središnjih državnih
tijela nadležnih za vodno gospodarstvo, zaštitu okoliša i zdravstvo, a zaštita će se provodi u
suradnji s jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave.
Područja »osjetljiva na eutrofikaciju« i »ranjiva područja« – područja osjetljiva na eutrofikaciju
i ranjiva područja utvrdit će se posebnom odlukom.
Područja osjetljiva na eutrofikaciju i ranjiva područja odredit će vodno gospodarstvo u skladu
s kriterijima iz vodnih direktiva.
Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta, uključujući i NATURU 2000 – uvrštavanjem
hrvatskih ugroženih vrsta i staništa u europsku EMERALD mrežu (Smaragdnu mrežu) i
uspostavom NATURE 2000, te dobivanjem sveobuhvatne slike o rasprostranjenosti
najugroženijih staništa i vrsta, kao i određivanjem prioriteta u njihovu očuvanju, stvorit će se
pretpostavke da vodno gospodarstvo u svoje aktivnosti uključi mjere za o očuvanje staništa,
te da sudjeluje u izradi planova upravljanja zaštićenim područjima.
Strateške rezerve podzemnih voda – određivanjem i zaštitom strateških rezervi podzemnih
voda dugoročno će se osigurati potrebe javne vodoopskrbe za vodom na cjelokupnom
području Hrvatske. Uključivanjem tih područja u prostorne planove i definiranjem njihove
zaštite osigurat će se preduvjeti za odgovarajuće korištenje tih područja, kako u smislu svih
vodnogospodarskih djelatnosti, tako i svih drugih aktivnosti koje mogu ugroziti očuvanje
ovoga vrlo značajnog resursa.
Međunarodna razina
Sukladno članku 3. stavak 4. Nitratne direktive (91/676/EEC) najmanje svake 4 godine države
članice preispituju i prema potrebi preinačuju ili pridodaju odredbe o proglašenju ranjivih
područja, kako bi se uzele u obzir promjene i čimbenici nepredvidivi u trenutku donošenja
prvobitne odredbe. U roku od 6 mjeseci države članice obavještavaju Komisiju o preinakama i
dopunama odredbama o proglašenju ovih područja.
U roku od dvije godine od prvobitnog određivanja ranjivih područja ili u roku od jedne
godine od svakog slijedećeg određivanja ranjivih područja države članice donose akcijske
programe u vezi s proglašenim ranjivim područjima (članak 5. stavak 1.).
Akcijski program se može odnositi na sva ranjiva područja na teritoriju države članice ili se,
ukoliko država članica smatra prikladnim, donose različiti programi za različita ranjiva
područja ili dijelove tih područja.

171
9.2 SCENARIJI VEZANI ZA BUDUĆA NETO ISPUŠTANJA
Ovaj dio uključuje nekoliko važnih varijacija scenarija za ciljane grupe domaćinstva,
industriju i poljoprivredu. Analiza scenarija je po sebi ograničena na izračunavanje učinka
neto i bruto ispuštanja. Učinak budućih neto ispuštanja na kakvoću površinskih voda mora se
izračunati prema modelima:
- Domaćinstva
- Industrija
- Poljoprivreda.
MJERE
DOMAĆINSTVA
Bruto INDUSTRIJA
Smanjenje bruto
RASPRŠENI IZVORI
INFRASTRUKTURA
Sanitarna zona A
SANITARNA
Sanitarna zona B
Sanitarna zona C
Površinska voda
Neto Smanjenje neto

emisija (SEn)
emisije
Stanje kakvoće
površinskih voda
Slika 9.2 Prikaz scenarija vezanih za buduća bruto ispuštanja

172
9.3 KAKVOĆA VODA
Sukladno Državnom planu za zaštitu voda NN 8/99 potrebna istraživanja i ispitivanja

kakvoće voda i mora obavljaju se zbog utvrđivanja vrste voda odnosno ocjenjivanja njihove
kakvoće i uzroka promjena kakvoće te utvrđivanja i primjene potrebnih mjera zaštite voda.
Planiranjem kategorija voda prema Državnom planu za zaštitu voda utjecat će se na buduće
stanje kakvoće voda.
MJERE
DOMAĆINSTVA
Bruto INDUSTRIJA
Smanjenje bruto
RASPRŠENI IZVORI
INFRASTRUKTURA
Sanitarna zona A
SANITARNA
Sanitarna zona B
Sanitarna zona C
Površinska voda
Neto Smanjenje neto

emisija (SEn)
emisije
Stanje kakvoće
površinskih voda
Slika 9.3 Prikaz utjecaja na buduće stanje kakvoće voda
9.4 ANALIZE TROŠKOVA I DJELOTVORNOSTI
Sukladno Strategiji upravljanja vodama (NN 91/08) hrvatska vodna politika se pridržava
strateških odrednica pri definiranju izvora financiranja zaštite voda.
Ekonomska analiza treba obuhvaćati izračune troškova vodnih usluga i ocjenu troškovno
najdjelotvornije kombinacije mjera. Troškovi vodnih usluga obuhvaćaju procjenu relevantnih
investicija, uključujući i prognoze za takve investicije. Analiza djelotvornosti se temelji na
procjeni potencijalnih troškova mjera, koja se dobije kao rezultat npr. izračuna smanjenja
unosa onečišćenja.
9.5 BUDUĆE AKCIJE, CILJEVI I MJERE
„Akcije, ciljevi i mjere‚ obuhvaćaju mogućnosti koje vodno gospodarstvo može poduzeti ili
nametnuti, a odnosi se na upravljanje kakvoćom voda, količinom ili vodnom infrastrukturom.
Obvezujuća vrijednost razlikuje se:
1) prema općenitom ili konkretnijem načinu formuliranja inicijativa i
2) prema kojim subjektima su namijenjene inicijative.

173
More za kupanje - Budući razvoj, ciljevi i mjere
Program praćenja kakvoće mora na plažama hrvatskog Jadrana ima za cilj zaštiti zdravlje
kupača, poduzimanjem pravovremenih i prikladnih mjera zaštite kakvoće mora i morskog
okoliša. Cilj programa je i upravljanje plažama, s ciljem očuvanja njihovih prirodnih datosti
za održivo korištenje, kao i utvrđivanje izvora onečišćenja, funkcioniranje postojećih sustava
zbrinjavanja otpadnih voda, te praćenje izgradnje kanalizacijskih sustava i pravodobno
informiranje javnosti.
Planirano je povećanje broja točaka ispitivanja duž kopnene i otočne obalne linije hrvatskog
djela Jadrana, prema mogućnostima županijskih proračuna, proračuna jedinica lokalne
samouprave i turističkih tvrtki.
U okviru projekta zaštite onečišćenja voda u priobalnom području ili tzv. Jadranskog projekta
planirana je izgradnja, dogradnja i rekonstrukcija uređaja za odvodnju otpadnih voda i
uređaja za pročišćavanje na cijelom priobalnom području i otocima, čime će se smanjiti unos
onečišćujućih tvari i biološkog opterećenja.
U okviru provedbe nove Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) uspostavit će se
jedinstvena baza podataka u koju će podatke unositi ovlaštene pravne osobe, a podacima će,
u skladu sa ovlaštenjima biti dostupni nadležnim tijelima. Baza će omogućavati
pravovremeno informiranje svih zainteresiranih strana i krajnjih korisnika, čime će biti
omogućeno pravovremeno poduzimanje odgovarajućih aktivnosti i mjera.
Planirana je izrada novog provedbenog akta o prostorno-ekološkim karakteristikama plaža
(kupališta), kojim će se omogućiti suvremenije upravljanje plažama i morem za kupanje u
cilju njihovog održivog korištenja.

174
10. IZVJEŠĆA
Ovo poglavlje sadrži informacije o proizvodima politike i procesa analize, tj. o izvješćima i
vrstama planova. Zbog strukture ovog dokumenta, istaknutija su izvješće o proizvodima od
vrste planova. Unatoč tome, izvješće se ovdje smatra krajnjim proizvodom („outputom‚)
procesa analize, ali i ulaznim proizvodima („inputom‚) procesa politike. Informacije se mogu
razlikovati prema, npr. motivaciji za izradu novog izvješća ili plana, prijedlozima za
prilagodbu ili usklađivanja postojećih ili budućih vrsta planova ili izvješća, shemama toka
podataka, popisivanju problema koji su uočeni tijekom analiza i izvješćivanja, predlaganja
mjera i ciljeva, itd.
Osim navedenih informacija o sadržajnom ispunjavanju spomenutih planova ili izvješća, u
ovom se poglavlju razmatra i strukturalni izgled izvješća budući da ovaj dokument služi kao
priručnik za njihovo pisanje. Forma izvješćivanja za međunarodna izvješća sadržajno je više
ili manje utvrđena organizacijama uključenima u prevladavajuću politiku.
10.1 NACIONALANA RAZINA
Izvješća Agencije za zaštitu okoliša
Agencija za zaštitu okoliša, AZO izrađuje i/ili koordinira izradu izvješća na području voda i
mora za potrebe nacionalnog i međunarodnog izvješćivanja.
Sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/09) osigurava se obaveza
dostavljanja podataka o onečišćavanju okoliša i način izvješćivanja u Republici Hrvatskoj te
priprema za obvezu izvješćivanja Europskoj komisiji ulaskom Republike Hrvatske u EU.
Prema tom Pravilniku (čl. 23.) Agencija izrađuje izvješće o emisijama onečišćujućih tvari u
otpadnim vodama.
Količina emisija u vode i more na razini države Agencija izračunava temeljem podataka koji
su dostavljeni u Agenciju iz nadležnih tijela u županijama i Gradu Zagrebu. U ROO
vode/more prikupljaju se podaci prema Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša
propisanim obrascima. Obrasci sadrže podatke o:
- Operateru
- Organizacijskoj jedinici na lokaciji
- Ispustu
- Isporučenoj i ispuštenoj vodi
- Rezultatima analize otpadne vode
- Vrsti i količini ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari kg/god
- Podaci o pravnoj i fizičkoj osobi koja obavlja komunalnu djelatnost i/ili
pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje
- Godišnjim ukupnim količinama ispuštenih onečišćujućih tvari u vode/more
prema Prilogu 2. Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša (anorganske
tvari, organske tvari, metali i dr.).
Izvješća i pregledi podataka koji su dostupni na stranicama Agencije su:
- Popis pojedinačnih i kolektivnih onečišćivača u vode/more i pregled
podataka o uređajima za pročišćavanje otpadnih voda 2004. godina /
Revizija: listopad 2006.
- Pregled podataka o emisijama u vode/more prijavljenim u Katastar emisija u
okoliš u razdoblju od 2000.-2004. godine / Revizija: listopad 2006.

175
- Popis pojedinačnih i kolektivnih onečišćivača u vode/more s pregledom
instaliranih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 2005. godina / Revizija:
rujan 2007.
- Emisije onečišćujućih tvari u otpadnim vodama u Republici Hrvatskoj
prijavljene u Katastar emisija u okoliš 2005.
- Emisije onečišćujućih tvari otpadnim vodama u Republici Hrvatskoj
prijavljene u Katastar emisija u okoliš za 2006. godinu.
Sukladno Uredbi o kakvoći kopnenih površinskih voda za kupanje (podzakonski akt koji će
biti izdan temeljem novog Zakona o vodama) Hrvatske vode će izrađivati izvješće o kakvoći
površinskih kopnenih voda za kupanje te proslijediti MRRŠVG i Agenciji.
Izvješće o stanju Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj dio je redovitih četverogodišnjih
vladinih izvješća Hrvatskom saboru u okviru Izvješća o stanju okoliša. Izvješće o stanju
okoliša izrađuje se za potrebe izrade Strategije zaštite okoliša, Nacionalnog plana djelovanja
na okoliš, Programa zaštite okoliša te drugih dokumenata važnih za zaštitu okoliša, a
temeljem Zakona o zaštiti okoliša. Izvješće obrađuje razdoblje od 1997. godine pa do zadnjih
raspoloživih podataka.
Izvješća Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva - More za kupanje
Uredbom o kakvoći mora za kupanje NN 73/08 definirani su rokovi izvješćivanja i način

izvješćivanja o pojedinačnoj ocjeni, godišnjoj ocjeni i konačnoj ocjeni. Za izradu godišnjih i
konačnih izvješća nadležne su županije, te Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva za cijeli obalni prostor Republike Hrvatske. Izvješća se između ostalog objavljuju
i na internetu. Agencija za zaštitu okoliša dužna je dostaviti izvješće o godišnjoj ocjeni na
plažama hrvatskog Jadrana i izvješće o konačnoj ocjeni na plažama hrvatskog Jadrana
Europskoj komisiji, prema Direktivi 2006/07/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju
vodom za kupanje.
U tijeku je izrada jedinstvene mrežne baze podataka, u koju će rezultate analiza kakvoće
mora na plažama, sa svim relevantnim pokazateljima unositi ovlaštenici nakon svakog
ispitivanja. Pristup bazi biti će ograničen svakom dioniku programa praćenja s obzirom na
potrebe i ovlaštenja. Baza će omogućavati prikaz ocjena kakvoće mora na morskim plažama
na georeferentnim podlogama krajnjim korisnicima (javnosti) na Internet stranicama. Baza
podataka odnosno njezine karakteristike biti će usuglašene sa nacionalnim potrebama,
postojećim bazama podataka o programima praćenja stanja okoliša, odnosno emisijama
onečišćivala, te zahtjevima EEA (WISE), kako bi u predviđenim rokovima bilo moguće
izvješćivati u okviru nacionalnih i međunarodnih obveza.
- Izvješće o godišnjoj ocjeni kakvoće mora na plažama županije (ovlaštenik županije)
- Izvješće o konačnoj ocjeni kakvoće mora na plažama županije (ovlaštenik županije).
Izvješća Hrvatskih voda
Izvještaj o stanju kakvoće voda u Republici Hrvatskoj, 2000, 2001, 2002, 2003, 2004, 2005, 2006,
2007.
Izvještaj o promjeni kakvoće voda u razdoblju od 2002. do 2006. godine.
Izvješće sukladno slijedećim direktivama:
- Okvirna direktiva o vodama
- UWWTD direktiva
- Nitratna direktiva
- Direktiva o opasnim tvarima.

176
Izvješća Državnog zavoda za statistiku
U Državnom zavodu za statistiku (u daljnjem tekstu DZS) iz područja statistike vodoprivrede

godišnje se provode ova statistička istraživanja:
1. Godišnji izvještaj o korištenju i zaštiti voda od zagađivanja u rudarstvu,
prerađivačkoj industriji i opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (VOD-1)
2. Godišnji izvještaj o sustavima za navodnjavanje (VOD-4)
3. Godišnji izvještaj o zaštiti od poplava i uređenju rijeka (VOD-3a)
4. Godišnji izvještaj o odvodnjavanju zemljišta (VOD-3b)
5. Godišnji izvještaj o zaštiti zemljišta od erozije i uređenju bujica (VOD-ER)
6. Godišnji izvještaj vodnogospodarskih poduzeća (VOD-POD
7. Godišnji izvještaj o javnom vodovodu (VOD-2V)
8. Godišnji izvještaj o javnoj odvodnji (VOD-2K)
9. Godišnji izvještaj o programu praćenja kakvoće mora (MORE-1) uključuje
preuzimanje gotovih podataka iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva, Odsjeka za zaštitu mora i priobalja (područne jedinice Rijeka) radi
publiciranja podataka u Statističkom ljetopisu Republike Hrvatske.
Pregled izvješća statistike vodoprivrede – Nacionalno izvješćivanje (godišnje)
Tablica 10.1 Popis priopćenja (primjer je za godinu 2006.)

Razdoblje na koje se podaci
Broj i naziv priopćenja Jezik Podaci na
Odnose i razina prikazivanja
Number and title of the First Release h ili e Internetu
Reference period and level
6.1.1. Korištenje voda i zaštita voda od 2006., Republika Hrvatska

zagađivanja u industriji u 2006. 2006, Republic of Croatia
6.1.1. Utilization
2006,ofRepublic
Water and
of Croatia2006,
Protection of Republic of Croatia
h/e www
Waters from Pollution in Industry,
2006
6.1.2. Vodoprivredna poduzeća u 2006. 2006., Republika Hrvatska

h/e www
6.1.2. Water Management Companies, 2006 2006, Republic of Croatia
6.1.3. Zaštita zemljišta od erozije i uređenje 2006., Republika Hrvatska

bujica u 2006. 2006, Republic of Croatia
h/e www
6.1.3. Protection of Land against Erosion
and Torrents, 2006
6.1.4. Odvodnjavanje zemljišta u 2006. 2006., Republika Hrvatska

h/e www
6.1.4. Drainage of Land, 2006 2006, Republic of Croatia
6.1.5. Skupljanje, pročišćavanje i distribucija 2006., Republika Hrvatska

vode u 2006. 2006, Republic of Croatia
h/e www
6.1.5. Collection, Purification and Distribution
of Water, 2006
6.1.6. Javna odvodnja u 2006. h/e www 2006., Republika Hrvatska

177
6.1.6. Public Sewage System, 2006 2006, Republic of Croatia
6.1.7. Zaštita od poplava, regulacija rijeka i 2006., Republika Hrvatska

navodnjavanje u 2006. 2006, Republic of Croatia
h/e www
Protection against Flood, Regulation
6.1.7. of Rivers and Irrigation, 2006
Sva Priopćenja dostupna su u obliku tiskanog dokumenta, kao i na internetskoj stranici

www.dzs.hr .
Statistički ljetopis Republike Hrvatske, Poglavlje Okoliš, dostupan na internetskoj stranici
www.dzs.hr, kao i u tiskanom izdanju.
Izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi

izrađuje izvješće o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće sukladno Direktivi o vodi za piće.
Međunarodno izvješćivanje – dvogodišnje
1. OECD/EUROSTAT Joint Questionnaire on Inland Waters

2. United Statistics Division (UNSD) and United Nations Environment Programme
(UNEP) – Questionnair on Environmental Statistics, Section: Water
3. FAO Annual Production Questionnaire (podaci o navodnjavanju).
Izvješća koje izrađuje Agencija za vodne putove - Izvješće o pregledu plovnog puta
Agencija za vodne putove vrši redovni pregled obilježenosti plovnih putova na rijekama
(Dunav od 1295,5 – 1433. riječnog kilometra, Drava od ušća do 125,5 rkm, Sava 335 rkm – 558
rkm i Kupa od ušća do 5. rkm). U Agenciji postoje četiri ekipe na terenu (dvije na rijeci Savi i
po jedna na Dunavu i Dravi) koje rade poslove obilježavanja i koje vrše redovni tjrdni pregled
plovnih putova. Izvješće uz podatak o vodostaju na referentnim vodomjernim postajama na
dan pregleda sadrži podatke o širini plovnog puta kao i o dubini plovnog puta na određenim
mjestima plovnog puta odnosno na mjestima gdje su postavljene plovne oznake (plutače i
plovci).
Agencija o pregledu predaje tjedna izvješća nadležnim lučkim kapetanijama (za rijeku Dunav
lučkoj kapetaniji Vukovar, za rijeku Dravu lučkoj kapetaniji Osijek te lučkim kapetanijama
Slavonski Brod i Sisak za rijeku Savu) koje onda na osnovi tih izvješća objavljuju priopćenja
brodarstvu.
Izvješća Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
Godišnja izvješća Lučkih kapetanija
Početkom godine Lučke kapetanije Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik,
Sisak, Slavonski Brod, Osijek i Vukovar Upravi nadležnoj za sigurnost plovidbe Ministarstva
mora, prometa i infrastrukture dostavljaju godišnja izvješća za prethodnu godinu kako slijedi
u tablici 10.2:

178
Tablica 10.2 Godišnja izvješća Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
REDNI BROJ NAZIV PODATKA
A) OPĆI PODACI
1. Akvatorij Lučke kapetanije u Nm
2. Broj djelatnika na dan 31. 12. 2002. god.
2.1. Broj inspektora
2.2. Broj ovlaštenih državnih službenika
3. Broj honorarnih djelatnika tijekom 2002.g.
4. Broj nepopunjenih radnih mjesta
B) STANJE BRODOVLJA REPUBLIKE HRVATSKE
1. Broj upisanih brodova ukupno
1.1. Trgovačkih brodova
1.1.1. Teretnih
1.1.2. Putničkih
1.1.3. Tehničkih plovnih objekata
1.2. Ribarskih brodova
1.2.1. Kočara
1.2.2. Plivaričara
1.2.3. Ostalih
1.3. Javnih brodova
2. Broj brodova u izgradnji
3. Broj novoupisanih brodova
4. Broj brisanih brodova
5. Broj upisanih brodica ukupno
5.1. Brodica za gospodarske svrhe
5.1.1. Za prijevoz tereta
5.1.2. Za prijevoz putnika
5.1.3. Ribarskih brodica
5.1.3.1. Kočara
5.1.3.2. Plivaričara
5.1.3.3. Ostalih
5.2. Brodica za javne svrhe
5.3. Brodica za osobne potrebe
6. Broj novoupisanih brodica
7. Broj brisanih brodica
C) POMORSKI PROMET
1. Broj uplovljenja domaćih brodova
1.1. Broj uplovljenja domaćih brodova iz strane luke
1.2. Broj uplovljenja domaćih brodova iz domaće luke
2. Broj uplovljenja stranih brodova
2.1. Broj uplovljenja stranih brodova iz strane luke
2.2. Broj uplovljenja stranih brodova iz domaće luke
3. Broj isplovljenja domaćih brodova
3.1. Broj isplovljenja za stranu luku
3.2. Broj isplovljenja za domaću luku
4. Broj isplovljenja stranih brodova
4.1. Broj isplovljenja za stranu luku
4.2. Broj isplovljenja za domaću luku

179
5. Ukupno brodova (individualnih) u prometu s inozemstvom
6. Ukrcano tereta u tonama

6.1. Od toga opasnog tereta
6.1.1. Tekućeg
6.1.2. Upakiranog
6.1.3. Rasutog
7. Iskrcano tereta u tonama
7.1. Od toga opasnog tereta
7.1.1. Tekućeg
7.1.2. Upakiranog
7.1.3. Rasutog
8. Ukrcano putnika
9. Iskrcano putnika
10. Ukrcano automobila
11. Iskrcano automobila
D) NAUTIČKI TURIZAM
1. Ukupan broj prijava dolaska i boravka stranih jahti i brodica
1.1. Strane jahte

1.2. Strane brodice
2. Broj stranih jahti i brodica ostavljenih na zimovanju (stanje na dan
31.12.2002.god.)
3. Prihod od izdanih prijava u kunama
E) TRAGANJE I SPAŠAVANJE
1. Ukupni broj intervencija traganja i spašavanja ljudskih života na moru
1.1. Broj intervencija traganja i spašavanja brodicama i brodovima kapetanije
1.2. Broj intervencija traganja i spašavanja brodicama i brodovima kapetanije i

ostalih sudionika
1.3. Broj intervencija traganja i spašavanja brodicama i brodovima ostalih sudionika
1.4. Broj intervencija uz pomoć zrakoplova

2. Spašeno osoba
3. Spašeno brodova
4. Spašeno brodica
5. Spašeno dasaka za jedrenje
6. Ukupan broj poginulih osoba
6.1. Za vrijeme akcija traganja i spašavanja
6.2. U pomorskim nezgodama (havarijama)
6.3. U slučajevima "čovjek u moru"
6.4. Kupača
6.5. Ronilaca
6.5.1. Na dah
6.5.2. S ronilačkom opremom
6.6. Ostalo
7. Ukupan broj nestalih osoba
7.1. Za vrijeme akcija traganja i spašavanja
7.2. U pomorskim nezgodama (havarijama)
7.3. U slučajevima "čovjek u moru"
7.4. Kupača

180
7.5. Ronilaca
7.5.1. Na dah
7.5.2. S ronilačkom opremom
7.6. Ostalo
8. Broj povrijeđenih osoba
9. Ukupno sudjelovanja u planiranim akcijama
9.1. Sudjelovanja u akcijama gašenja požara na moru ili pomorskom dobru s
plovilima kapetanije ili drugim plovilima, te koliko puta je aktiviran "Plan
prevoženja u slučaju požara"
9.2. Sudjelovanja u aktiviranju Plana intervancija kod iznenadnog onečišćenja mora

u Republici Hrvatskoj
9.3. Sudjelovanja u akcijama Stožera operativnog centra
9.4. Sudjelovanja u akcijama od republičkog značaja
F) PODACI O ONEČIŠĆENJIMA MORA I POMORSKOG DOBRA
1. Ukupan broj slučajeva onečišćenja mora i pomorskog dobra
1.1. S plovnih objekata

1.2. S kopna
1.3. Nepoznato
G) INSPEKCIJSKI POSLOVI
1. Ukupan broj inspekcijskih pregleda
1.1. Od strane inspektora
1.2. Od strane ovlaštenih državnih službenika kapetanije
1.3. Od strane kapetana ispostave
1.4. Od strane ovlaštenih državnih službenika ispostave
2. Ukupan broj rješavanih predmeta
2.1. Broj rješavanih neupravnih predmeta
2.1.1. Prijava i/ili predstavki
2.1.2. Zapisnika o inspekcijskim pregledima
2.1.2.1. Domaćih brodova
2.1.2.2. Stranih brodova
2.1.2.3. Domaćih brodica
2.1.2.4. Stranih brodica
2.1.2.5. Pomorskog dobra
2.1.2.6. Objekata sigurnosti plovidbe
2.1.2.7. Luka
2.1.2.8. Ostalog
2.1.3. Uvjeta, suglasnosti, odobrenja i sl.
2.1.4. Ostalo
2.2. Broj rješavanih upravnih predmeta
2.2.1. Pokrenutih postupaka (donijetih prvostupanjskih rješenja)
Od strane inspektora
Od strane ovlaštenih državnih službenika kapetanije
Od strane kapetana ispostave
Od strane ovlaštenih državnih službenika ispostave
2.2.1.1. Za domaće brodove

2.2.1.2. Za strane brodove
2.2.1.3. Za domaće brodice

181
2.2.1.4. Za strane brodice
2.2.1.5. Za pomorsko dobro
2.2.1.6. Za objekte sigurnosti plovidbe
2.2.1.7. Za luke
2.2.1.8. Za ostalo
2.2.2. Nerješenih predmeta
2.2.3. Izvršenja rješenja bez izvršnog postupka
2.2.4. Zaključaka o dozvoli izvršenja
2.2.5. Provedenih izvršenja
2.3. Ukupan broj pregleda stranih brodova (SIRENAC)
2.3.1. S nedostacima
2.3.2. Zabrane isplovljenja
3. Brojčani podaci o poduzetim mjerama odgovornosti:
3.1. Ukupan broj inspekcijskih prvostupanjskih rješenja o prekršaju
3.2. Ukupan broj kazni na licu mjesta

3.3. Ukupan broj podnijetih zahtjeva / prijava
3.3.1. Za prekršaj
3.3.1.1. Za domaće brodove
3.3.1.2. Za strane brodove
3.3.1.3. Za domaće brodice
3.3.1.4. Za strane brodice
3.3.1.5. Za pomorsko dobro
3.3.1.6. Za objekte sigurnosti plovidbe
3.3.1.7. Za luke
3.3.1.8. Za ostalo
3.3.2. Za gospodarski prijestup
3.3.3. Za kazneno djelo
3.4. Ukupan broj zaprimljenih odluka, odluka o zastari i izrečenih kazni
3.4.1. O prekršajima
3.4.1.1. Odluka
3.4.1.2. Zastara
3.4.1.3. Kazni
3.4.2. O gospodarskim prijestupima
3.4.2.1. Odluka
3.4.2.2. Zastara
3.4.2.3. Kazni
3.4.3. O kaznenim djelima
3.4.3.1. Odluka
3.4.3.2. Zastara
3.4.3.3. Kazni
4. Obavljeno nadzora nad provođenjem odluka i ugovora o koncesijama na
pomorskom dobru u skladu s čl. 56. Pomorskog zakonika
5. Ukupan broj podnesenih izvješća o izvršenom prekršaju
5.1. Od strane Ministarstva unutarnjih poslova

5.2. Od ostalih
6. Broj inspekcijskih pregleda obavljenih brodicom ili brodom u plovidbi
(zabilježeno zapisnički)

182
7. Broj sati provedenih u plovidbi inspekcijskim brodovima i brodicama
8. Ukupno pređeno Nm
9. Ukupno utrošeno goriva D2 u litrama
9.1. Ukupno utrošeno kuna za gorivo D2
10. Ukupno utrošeno goriva benzina u litrama
10.1. Ukupno utrošeno kuna za benzin
H) STRUČNO TEHNIČKI POSLOVI
1. Broj obavljenih tehničkih pregleda brodica
2. Broj obavljenih baždarenja brodica
3. Broj prijava za gradnju brodice
4. Broj zamjena dozvola za plovidbu
5. Broj izdanih ovjerenih dozvola za ronjenje
6. Broj zamjena uvjerenja voditelja brodica
7. Broj izdanih dozvola za ukrcanje
8. Broj zamjena uvjerenja ribara
9. Broj zamjena iskaznica peljara
10. Broj zaprimljenih prijava pomorske nezgode
I) ISPITI U POMORSTVU
1. Voditelj brodice
2. Upravljanje brodicom
3. Ribar
4. Peljar
5. Brodski agent
J) OSTALI POSLOVI
1. Ukupno riješeno predmeta
1.1. Upravnih
1.2. Prekršajnih
1.2.1. Riješeno prekršajnih postupaka pokrenutih u 2001. godini
1.2.2. Pokrenuto prekršajnih postupaka u 2002. godini

1.2.3. Riješeno prekršajnih postupaka pokrenutih u 2002. godini
1.3. Ostalih
2. Ukupno izdano:
2.1. Rješenja za pokusnu plovidbu broda i brodice
2.2. Rješenja za radio oglase
2.3. Rješenja o regatama
2.4. Rješenja o udičarenju
2.5. Rješenja o podvodnom ronjenju
2.6. Rješenja o aktivnosti na pomorskom dobru
2.7. Rješenja o pogašenju stroja
2.8. Rješenja o vezu broda u raspremi
2.9. Rješenja o porinuću broda
2.10. Rješenja o pristajanju van graničnog prijelaza za domaće brodove
2.11. Rješenja o pristajanju van graničnog prijelaza za strane brodove
K) OSTALO
1. Broj brodova u vlasništvu kapetanije
2. Broj brodica u vlasništvu kapetanije
3. Broj automobila u vlasništvu kapetanije

183
4. Broj motorkotača u vlasništvu kapetanije
5. Broj zgrada i poslovnih prostora u vlasništvu kapetanije
6. Broj zgrada i poslovnih prostora koje nisu u vlasništvu kapetanije
7. Broj radijskih postaja u vlasništvu kapetanije

7.1. Prenosnih radijskih postaja
7.2. Čvrstih radijskih postaja
7.3. Radijskih postaja na brodovima i/ili brodicama
8. Ukupan broj informatičke opreme
8.1. Oprema dobivena prije projekta informatizacije pomorskog prometa
8.1.1. Osobnih računala

8.1.2. Printera
8.1.3. Scanera
8.2. Oprema dobivena kroz projekt informatizacije
8.2.1. Servera
8.2.2. Osobnih računala
8.2.3. Printera
Vodeni balast
Podaci o vodenom balastu sakupljaju se temeljem obvezujućeg naputka ministra nadležnog

za more kako bi se početkom naredne godine moglo izraditi izvješće za prethodnu godinu.
Tablica 10.3 Izvješće za vodeni balast

REDNI NAZIV PODATAKA
BROJ
Vodeni balast
(U skladu s Pravilnikom o upravljanju i nadzoru vodenog balasta NN 57/07, svi tankeri od 150 BT i
veći, te svi drugi brodovi od 300 BT i veći)
1. Broj brodova koji je prijavio vodeni balast
2. Ukupno kapaciteta vodenog balasta iz točke 1. (u m3)
3. Broj brodova koji je prijavio vodeni balast, a dolaze iz stranih luka
4. Broj brodova koji je prijavio vodeni balast, a dolaze iz domaćih luka
5. Broj prijava brodova koji je iskrcao vodenim balastom
6. Ukupno dovezeno vodenog balasta iz točke 3. (u m3)
7. Dovezeno vodenog balasta (u m3) ukrcanog izvan hrvatskih voda
8. Dovezeno vodenog balasta (u m3) ukrcanog u hrvatskim vodama
9. Broj brodova koji je iskrcao vodeni balast
10. Ukupno iskrcanog vodenog balasta (u m3)
11. Iskrcano vodenog balasta (u m3) ukrcanog izvan hrvatskih voda
12. Broj uzorkovanja i ispitivanja vodenog balasta
13. Broj nezadovoljavajućih nalaza
Brodski otpad i ostaci tereta
Podaci o otpadu sakupljaju se sukladno odredbi iz članka 6. Direktive 2000/59/EU i odredbi iz

članka 14. Uredbe o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (NN 110/04), kako bi se
početkom naredne godine moglo izraditi izvješće za prethodnu godinu.

184
Opasne tvari
Podaci o opasnim tvarima klasificiranim u skladu s IMDG Codom sakupljaju se temeljem

obvezujućeg naputka ministra nadležnog za more kako bi se početkom naredne godine
moglo izraditi izvješće za prethodnu godinu.
10.2 MEĐUNARODNA RAZINA – USPOSTAVLJENA

IZVJEŠĆA
Izvješćivanje prema europskoj/međunarodnoj razini izvršava se kroz komunikaciju sa

Europskom agencijom za zaštitu okoliša EEA te suradnju kroz EIONET mrežu, čiji je sastavni
dio Centralni depozitorij podataka, gdje su dostavljeni podaci za vode i more za RH dostupni
široj javnosti (CDR Croatia) (http://cdr.eionet.europa.eu/)
Obaveza Agencije je dostaviti četiri primarna seta podataka za količinu voda,
kakvoću rijeka, jezera i podzemnih voda. Do sada dostavljeni podaci mogu se
pregledati na web stranici EEA:
- količina voda čiji je izvor podataka Državni hidrometeorološki zavod
(http://cdr.eionet.europa.eu/hr/eea/colq4cjga)
- kakvoća rijeka čiji su izvor podataka Hrvatske vode
(http://cdr.eionet.europa.eu/hr/eea/ewn1)
- kakvoća jezera čiji su izvor podataka Hrvatske vode
- kakvoća podzemnih voda čiji su izvor podataka Hrvatske vode
- kakvoća prijelaznih i priobalnih voda i mora čiji su izvor podataka Institut
za oceanografiju i ribarstvo, Split (http://cdr.eionet.europa.eu/hr/eea/me1)
Izvješća koja AZO izrađuje i dostavlja EUROSTATu su slijedeća:
- Inland waters
- EUROSTAT/OECD joint questionnaire report
Detaljnije na http://cdr.eionet.europa.eu/hr/oecd.
Izvješće prema Europskoj Komisiji (DG Environment) izrađeno od strane AZO je
Izvješće o vodi za piće dostavljeno 2008. godine. Više na
(http://cdr.eionet.europa.eu/hr/colsvto2a)
Izvješće prema ICPDRu koje je AZO izradio i dostavio je Emission
inventory/reduction pollution. Detaljnije na
(http://cdr.eionet.europa.eu/hr/other/colscohwa).
Izvješća Europske agencije za zaštitu okoliša
Izvješća o pokazateljima za vode
EEA-ETC/WTR-ova Izvješća o indikatorima za vode (Water Indicator Report) sadrže

procjenu kakvoće i količine voda temeljenu na „temeljnoj grupi‚ od cca 60 pokazatelja ( 60
indicators ), klasificiranih u nekoliko tema / predmeta:
Grupa pokazatelja za pitanja zaštite okoliša: onečišćenje zraka, klimatske promjene,
bioraznolikost, kopneni okoliš, vode, izljevi otpada i materijala
Grupa pokazatelja za sektore okoliša: poljoprivreda, ribarstvo, energetski sektor,
promet, turizam

185
Izvješća o pokazateljima za vode koriste se u publikacijama EEA kao što je Environmental
Signals 2009. (http://reports.eea.europa.eu/signals-2009/en).
Signali okoliša
Uključene institucije: EEA – ETC/WTR

Proizvod:
Signali okoliša – Izvješće o stanju okoliša (vidi: Environmental Signals 2002,
Environmental Signals 2004, http://reports.eea.europa.eu/signals-2009/en) izvješće
sadrži sve teme vezane za okoliš, među kojima se nalaze i neke od tema vezanih za
pitanje voda o kojima se izvještavalo prema DPSIR metodologiji. Sljedeća poglavlja
odnose se na pitku vodu:
Tablica 10.4 Signali okoliša

Signali okoliša
3. Domaćinstva
3.2. Potrošnja vode i energije
6. Poljoprivreda
6.3. Ranjiva područja na nitrate
7. Ribarstvo
7.4. Proizvodnja u akvakulturi
11. Kopnene i obalne vode
11.1. Potrošnja vode u usporedbi sa zalihama vode
11.2. Organsko onečišćenje rijeka
11.3. Obrada otpadnih voda
11.4. Hranjive tvari u rijekama
11.7. Kakvoća vode za kupanje
15. Porezi na zaštitu okoliša
15.1. Prihodi od poreza na zaštitu okoliša
Europska agencija za zaštitu okoliša temeljem pristiglih izvješća država članica i budućih
država članica izrađuje brojna izvješća kao što su izvješća o okolišu, tematska izvješća,
tehnička izvješća, izvješća o procjeni okoliša i dr.
EEA – Izvješća o okolišu
Izvješće o okolišu br.19. Održivo korištenje voda u Europi – 2. dio: Upravljanje potražnjom
Izvješće o okolišu br. 21. Održivo korištenje voda u Europi – 3. dio: Ekstermne hidrološke
pojave: poplave i suše
Izvješće o okolišu br. 34. Vode Europe: Ispitivanja prema pokazateljima – Sažetak.
EEA - Tematska izvješća
Tematsko izvješće br. 1/1996. Zahtjevi za praćenje voda

Tematsko izvješće br. 2/1996. Praćenje kakvoće površinskih voda
Tematsko izvješće br. 5/1996. Kopnene vode – Godišnje izvješće 1995.
Tematsko izvješće br. 10/1996. Planska mreža praćenja europskih slatkovodnih voda
Tematsko izvješće br. 11/1996. Praćenje slatkovodnih voda u Europi – Sažetak planske
mreže
Tematsko izvješće br. 13/1996. Ljudske intervencije u hidrološkom ciklusu
Tematsko izvješće br. 16/1996. Međunarodne baze podataka voda
Tematsko izvješće br. 1/1997. Kopnene vode - Godišnje izvješće 1996.
Tematsko izvješće br. 1/1998. Kopnene vode – Godišnje ažuriranje podataka 1997.

186
Tematsko izvješće br. 2/1999. Kopnene vode - Godišnje ažuriranje podataka 1998.
Tematsko izvješće br. 1/2000. Kopnene vode- Godišnje ažuriranje podataka 1999.
Tematsko izvješće br. 2/2001. Kopnene vode - Godišnje ažuriranje podataka 2000.
Tematsko izvješće br. 1/2003. Europske vode: Ispitivanje temeljeno na pokazateljima
Tematsko izvješće br. 2/2005. Učinkovitost i uvjeti pročišćavanja komunalnih otpadnih
voda u odabranim zemljama: EEA pilot-studija.
EEA – Tehnička izvješća
Tehničko izvješće br. 7 Praćenje i mreža informacija za resurse kopnenih voda Europske
agencije za okoliš – Tehničke smjernice za primjenu.
Tehničko izvješće br. 8 Europski popis neto ispuštanja u kopnene vode – prvi prijedlog
Tehničko izvješće br. 51 Proračun viškova prihranjivanja iz poljoprivrenih izvora –
statistička procjena temeljem CORINE pokrivenost tla – Aplikacija za dušik
Tehničko izvješće br. 97 Eurowaternet: Tehničke smjernice za primjenu u prijelaznim,
priobalnim vodama i moru
Tehničko izvješće br. 98 Eurowaternet: prema indeksu kvalitete nacionalnih podataka u
Waterbase bazi podataka
Tehničko izvješće br. 1/2005 EEA temeljni set pokazatelja – Vodič
Tehničko izvješće br. 2/2005 Integracija politike zaštite okoliša u Europi
Tehničko izvješće br. 5/2005 Integracija politike zaštite okoliša u Europi - Administracija i
praksa
EEA Izvješće br. 7/2005 Raspodjela izvora dušikovih i fosforovih inputa u vodeni okoliš.
EEA – Izvješće o procjeni okoliša
EEA izdaje Pan-europska izvješća („Izvješće o procjeni okoliša‛) za ministarske UNECE

konferencije ‚okoliš za Europu‛, poimence:
Dobrisko izvješće (1991)
Lucernesko izvješće (1993)
Sofijsko izvješće (1995)
Aarhuško izvješće (1998)
Kijevsko izvješće (2003). Europski okoliš: treća procjena (21-23/05/03, Kiev) (EEA,
2003).
Izvješća o procjeni okoliša su slijedeća:
Izvješće o procjeni okoliša br. 1: Održivo korištenje voda u Europi - Dio 1: Korištenje voda
po sektorima
Izvješće o procjeni okoliša br. 4: Hranjive tvari u europskim ekosustavima
Izvješće o procjeni okoliša br. 6: Signali okoliša 2000
Izvješće o procjeni okoliša br. 8: Signali okoliša 2001
Izvješće o procjeni okoliša br. 7: Održivo korištenje voda u Europi? Stanje, očekivanja,
ishodi
Izvješće o procjeni okoliša br. 9: Signali okoliša 2002 – Sustavno vrednovanje tisućljeća
Izvješće o procjeni okoliša br. 10: Okoliš u Europi – treća procjena.
Izvješće o procjeni okoliša: Signali okoliša 2004
Izvješće o stanju okoliša br. 1/2005: Okoliš u Europi - Stanje i predviđanja 2005
Detaljnije o EEA izvješćima na http://reports.eea.europa.eu/.
EEA kratke upute

Europska agencija za zaštitu okoliša izradila je kratke upute o stanju voda u Europi. Više o
tome na EEA Kratke upute 01/2003 - Stanje europskih voda.

187
10.3 PUBLIKACIJE
Na tematskom području kopnene vode i more Agencija za zaštitu okoliša izrađuje zasebne
tiskane publikacije :
- Okoliš na dlanu I-2008
Hranjive tvari u rijekama
Tvari koje smanjuju kisik u rijekama
Nitrati u podzemnim vodama zagrebačkog vodonosnika
Cvjetanje štetnih i opasnih alga u Jadranskome moru
Kvantitativna ocjena ekološkoga stanja prijelaznih, priobalnih i
morskih voda – trofički indeks
Zdravstvena ispravnost vode za piće
Pročišćavanje industrijskih otpadnih voda
Klorofil a
Opasni teret u morskim lukama
Kapacitet ribarske flote
Kretanje indeksa biomase gospodarski važnih vrsta
Zdravstvena ispravnost vode za piće
Pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje
Balastne vode
Koncentracija fosfata
Proizvodnja slatkovodne ribe
Uvoz i izvoz ribe i ribljih proizvoda
Kakvoća površinskih voda
Pročišćavanje otpadnih komunalnih voda
Vruće točke Jadrana
Kakvoća mora na morskim plažama
Indeks biomase gospodarski važnih vrsta
Proizvodnja marikulture
- Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2007.
- Izvješće o dostupnosti informacija o okolišu u Republici Hrvatskoj i usuglašenosti s potrebama EEA

Kopnene vode
CSI 018 Korištenje slatkovodnih resursa
CSI 019 Tvari koje smanjuju kisik u rijekama
CSI 020 Hranjive tvari u kopnenim vodama
CSI 024 Pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje
Ribarstvo
CSI 033 Proizvodnja u akvakulturi
CSI 034 Kapacitet ribarske flote
More
CSI 021 Hranjive tvari u prijelaznim i priobalnim vodama i moru
CSI 022 Kakvoća vode za kupanje
CSI 023 Klorofil a u prijelaznim i priobalnim vodama i moru
- More, priobalje, ribarstvo i marikultura 1996. – 2003.

- Priručnik za korištenje Baze pokazatelja stanja morskog okoliša, ribarstva i marikulture.
- Informativni letci, posteri i sl.

188
10. LITERATURA
CROW, 2009. Manual on Water Reporting – Water Quantity and Quality of Surface
Waters. Project Report CROW - Croatian Concept of Reporting on Water. Croatian
Environment Agency / Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, Croatia & Flemish
Environment Agency / Vlaamse Milieumaatschappij, Erembodegem, Belgium.
National Environment Strategy (OG 46/02)
National Environmental Action Plan (NEAP), (OG 46/02)
Environmental Protection Act (OG 82/94, 128/99, 110/07)
Water Act (OG 107/95, 150/05)
Waste Act (OG 178/04, 111/06, 60/08)
Regulation on the establishment of the Croatian Environment Agency (OG 75/02)
Regulation on the Environmental Information System (OG 68/08)
http://www.azo.hr
http://www.vmm.be
http://www.eea.europa.eu/
http://rod.eionet.europa.eu/

189
PRILOZI
Prilog 1. ACCESS APLIKACIJA
Baza podataka o vodama u Hrvatskoj
Informacijsko tehnološki model - IT Access Aplikacije
Aplikacija je zamišljena kao cjelovita baza metapodataka i relacijskih veza u sustavu praćenja
i izvješćivanja o vodama za međunarodne potrebe, s naglaskom na potrebe u izvješćivanju
prema Europskoj komisiji.
Prijedlog sustava je nastao kao rezultat projekta CROW koji je kao sadržaj predvidio sustav
provjerenih, logično integriranih informacija povezanih s praćenjem različitih pokazatelja o
vodama i moru u Hrvatskoj:
U prvoj fazi, u okviru projekta, bilo je predviđeno prikupljanje metapodataka vezanih uz

praćenje kakvoće kopnenih površinskih voda. Tijekom projekta prošireno je na :
- količine kopnenih voda
- upitnik „Inland Water‚
Po završetku projekta uspostave „Baze podataka o relacijskim vezama u sustavu izvješćivanja o

vodama„ bit će potrebno planirati nastavak daljnjeg punjenja baze drugim podacima, a vezano
uz praćenje stanja voda i mora prema DSPIR sustavu.
Takav pristup je opravdan obzirom da se propisi i zahtjevi vezani s praćenjem i
izvješćivanjem o vodama/moru neprestano mijenjaju i dopunjuju pa je kod izrade baze i
predviđena mogućnost daljnje nadogradnje drugim metapodacima.
Druga faza implementacije „Baze podataka o relacijskim vezama u sustavu izvješćivanja o vodama
predviđa, sukladno Uredbi o informacijskom sustavu zaštite okoliša, korištenje Baza u
distribuiranom povezivanju odgovarajućih nacionalnih baza podataka (P12 programa
vođenja ISZO). Na taj način pomaže se priprema međunarodnih izvješća, a što je od osobite
važnosti prilikom razmjene podataka između nacionalnih institucija.
Opis Baze
Ishodište relacijsko-podatkovnog modela je lokacija postaje (X,Y) na kojoj se provodi

uzimanje uzoraka za mjerenje definiranih parametara. Za svaku lokaciju poznati su podaci o
vodnom tijelu, parametrima, administrativnoj pripadnosti. Podatci se dobivaju iz
monitoringa, registara i drugih evidencija nadležnih tijela. Informacije su temelj za izradu
pokazatelja učinkovitosti provedbe politike zaštite okoliša, a temeljem DPSIR pristupa.
Sustav je zamišljen tako da omogućuje dodavanje kako informacija o vodama (kakvoće rijeka,
kakvoće jezera, meteorološke, hidrološke, podaci o korištenju vode, o kakvoći vode za piće),
tako i razvoj modela za izradu pokazatelja učinkovitosti na nivou države, regije i vodnih
cjelina.
Poslovi koji su obavljeni na izradi IT Access Aplikacije, mogu se smatrati prvom fazom u
razvoju integrirane baze podataka o vodama Hrvatske koji zapravo čini dio ISZO i koja treba
omogućiti pripremu i izradu izvješća prema svim nacionalnim i međunarodnim obvezama.
Uz pomoć projekta otvorena je komunikacija između različitih institucija koje prikupljaju i
obrađuju podatke o vodama kroz suradnju s Radnim tijelom. Tako zapravo rezultat prve faze

190
uspostave integrirane baze podataka o vodama Hrvatske nije integrirani informacijski sustav
nego uspostava sudjelovanja različitih institucija čime je dobiven pregled stanja informacija o
vodama u Hrvatskoj. Pored toga uočeno je da će u sustav trebati povezati podatke koji su
dobiveni različitim metodologijama. Time je uspostavljeno ishodište za određivanje
pokazatelja, pripremu izvještaja i pregled stanja voda u Hrvatskoj.
IT Access Aplikacija o vodama bit će otvoren sustav koji će omogućiti razvoj i širenje sustava
po modulima. Predviđeno je da se sustavom povežu različiti podaci o vodama (u GIS-u).
Sustav će se temeljiti na Gauss-Krugerovim koordinatama u WGS84 modelu, što će omogučiti
direktni prijenos podataka u europske GIS sustave.
Razvoj ove aplikacije omogućiti će na jednom mjestu, automatizaciju postupka prikupljanja,
pohrane i provjere podataka i informacija .
Podatkovni sadržaj baze
U okviru projekta CROW obrađene su sljedeći podaci:

- Anex 1 Okvirne direktive o vodama
- Upitnik Inland water
- Opće informacije o obvezama za nacionalno i međunarodno izvješćivanje
- Informacije vezane za parametre (naziv, kod/ šifra, CAS broj...)
- Podaci o mjestu uzimanja uzoraka (naziv, kod/šifra...)
Niz podataka raspoređen je prema grupama i to: na izvješća, parametre te mjesta uzimanja
uzoraka. Pripremljeni su podaci o institucijama i napravljen je prijedlog kodiranja mjesta
uzimanja uzoraka.
Cilj je postupno izgraditi sustav povezivanja institucija kroz parametre koji se prate, unijeti
podatke o svim mjestima na kojima se uzimaju uzorci. Vezano uz taj dio bit će potrebno
definirati i usuglasiti sustav kodiranja te ostvariti povezivanje mjesta na kojima se uzimaju
uzorci sa neobrađenim podacima
Podatkovni model Baze
Okosnicu modela Baze obuhvaćaju podaci o: institucijama, parametrima, mjestima uzimanja

uzoraka, izvješćima za koje postoji zakonska i/ili međunarodna obveza pripreme te
analitičkim metodama (slika 12.1).
Slika 11.1 Podatkovni model Baze

191
Prilog 2. TUMAČ KRATICA
AMD Analytical Methods Dictionary, Rječnik analitičkih metoda

AZO Agencija za zaštitu okoliša
BIK Broj izraslih kolonija
CAS Chemical Abstract Service
CBD Convention on Biological Diversity
CCM Catchment Characterisation and Modelling, Karakterizacija i oblikovanje porječja
CCMS Committee on the Challenges of Modern Society, Odbor za izazove modernoga društva
CDR Cental Depository Register, Središnji depozitorij podataka
CEA Croatian Environment Agency
CEI Core Environmental Indicators, Temeljni pokazatelji okoliša
CEP Committe on Environmental Policy, Odbor za politiku zaštite okoliša
CIM Central and Intermediate Modules, Centralni i intermedijalni moduli
CIS Common Implementation Strategy, Zajednička provedbena strategija
CIWEM Chartered Institution of Water and Environmental Management
CLC Corine Land Cover
COREPER Comité des représentants permanents, Odbor stalnih predstavnika u Europskoj uniji
COST European Cooperation in Science and Technology
CR Content Register, Registar sadržaja
CSD Commission on Sustainable Development, Komisija za održivi razvoj
CSI Core Set Indicators, Temeljna grupa indikatora EEA
DC Dunavska komisija
DD Data Dictionary, Rječnik podataka
DEI Decoupling Environmental Indicators, Razlikovni pokazatelji okoliša
DG Environment Directorate – general for the Environment
DHMZ Državni hidrometeorološki zavod
DPSIR Driving forces,Pressures, Status, Impact, Responses
DZS Državni zavod za statistiku
DZZP Državni zavod za zaštitu prirode
EAF-R Expert Advisory Forum on Reporting, Stručni savjetodavni forum za izvješćivanje
EAP Environmental Action Programmes, Programi zaštite okoliša
EAPC Euro-Atlantic Partnership Council, Euroatlantsko partnersko vijeće
EC European Council, Europsko vijeće
EC European Commission, Europska komisija
ECE Economic Commission for Europe, Europska ekonomska komisija
ECNC European Centre for Nature Conservation, Europski centar za očuvanje prirode
ECOSOC Economic and Social Council, Gospodarsko i socijalno vijeće
EEA European Environment Agency, Europska agencija za zaštitu okoliša
EEAC European Environment and Sustainable Development Advisory Councils,
Savjetodavna vijeća za europski okoliš i održivi razvoj
EEIS European Environmental Information System, Europski informacijski sustav za zaštitu
okoliša
EESD Energy, Environment and Sustainable Development, Programa za energiju, okoliš i
održivi razvoj
EG-IRG Expert Group on Indicators and Reporting Guidelines, Stručna grupa za izradu vodiča
o pokazateljima i izvješćivanju
EIC Environmental Information Cycle, Proces izvješćivanja o okolišu
EIMS European Information Management System, Europski sustav upravljanja
Informacijama

192
EIONET European Environmental Information and Observation network,
Europska informacijska i promatračka mreža
EIS European Information System, Europski sustav informacija
EK Europska komisija
ELINCS European List of Notified Chemical Substances, Europski popis prijavljenih kemijskih
tvari
ENVSTATS Environment Statistics News from the United Nations Statistical Division
EPER European Pollutant Emission Register, Europski registar emisija onečišćujućih tvari
EPI Environmental Performance Indeks, Indeks ekološkog učinka
EPOC Environment Policy Committee, Odbor za politiku okoliša
EPR Environmental performance Reviews, Pregled djelovanja na okoliš
EPRG Environmental Policy Review Group, Grupa za ispitivanje politike zaštite okoliša
EQS Environmental Quality Standards, Standardi kakvoće okoliša
ES Ekvivalent stanovnika
ESI Environmental Sustainability Indeks, Indeks održivog okoliša
ESS European statistical system, Europski statistički sustav
ETAP European Information Management System, Europski sustav upravljanja
informacijama
ETC European Thematic Centres, Europski tematski centri
ETC/ACC ETC on Air and chlimate change, Europski tematski centar za zrak i klimatske
promjene
ETC/BD ETC on Biological Diversity, Europski tematski centar za biološku raznolikost
ETC/SCP ETC on Sustainable Consumption and Production, Europski tematski centar za resurse
i upravljanje otpadom
ETC/W European Tematic Centre on Water, Europski tematski centar za vode
ETC-LUSI ETC on Land Use and Spatial Information, Europski centar za korištenje zemlje i
prostorne informacije
ETNET21 European Thematic Network of Education and Training, Europska tematska mreža
obrazovanja i podučavanja
EU Europska unija
EU-EMSA European Maritime Safety Agency, Europska agencija za sigurnost na moru
EUGRIS European Groundwater and Contaminated Land Information System
EWN Eurowaternet
EZ Europska zajednica
FAO Food and Agriculture Organisation of the UN, Organizacija za prehranu i
poljoprivredu Ujedinjenih naroda
FBA Freshwater Biological Association, Udruga za biologiju kopnenih voda
FC Fekalni koliformi
FS Fekalni streptokoki
GBIF Global Biodiversity Information facility
GC/GMEF Governing Council/Global Ministerial Environment Forum, Upravno vijeće/Forum
globalnog ministarstva o zaštiti okoliša
GEMS Global Environment Monitoring system, Svjetski sustav praćenja okoliša
GEO Global Environment Outlook, Globalni pregled okoliša
GES Good Ecological Status, Dobro ekološko stanje
GIS Geografski informacĳski sustav
GMES Global Monitoring for Environment and Security, Globalni monitoring za okoliš i
sigurnost
GOGI Commission for the coordination and promotion of the use of Geographical
Information, Komisija za koordiniranje i promociju korištenja zemljopisnih informacija
GWP Global Water Partneship, Svjetsko udruženje za vode
HGI Hrvatski geološki institut
HHI Hrvatski hidrografski institut
HRB Hrvatski registar brodova

193
HZJZ Hrvatski zavod za javno zdravstvo
IAHR International Association of Hydraulic Engineering and Research, Međunarodna
organizacija projektiranja i istraživanja hidraulike
IALA International Association of marine aids to navigation and Lighthouse Authorities,
Međunarodno udruženje uprava pomorske signalizacije
IAWQ International Association on Water Quality, Međunarodna udruga za kvalitetu voda
ICARM Integrated coastal area and river basin management, Integralno upravljanje obalnim
područjem i riječnim slivovima
ICPDR International Commission for the Protection of the Danube River, Međunarodna
organizacija za zaštitu rijeke Dunav
ICT Information and communication technology, Informacijska i komunikacijska
Tehnologija
IES Institute for Environment and Sustainability, Institut za okoliš i održivost
IGC Intergovernmental Conference, Međuvladina konferencija
IHE Institute for Water Education
IHO International Hydrographic Organization, Međunarodna hidrografska organizacija
ILO International Labor Organization, Međunarodna organizacija rada
IMDG Code International Maritime Dangerous Goods, Međunarodni pomorski kodeks
opasnog tereta
IMO International Maritime Organization, Međunarodna pomorska organizacija
IMS Indicator Management Service, Servis upravljanja pokazatelja Europske
agencije za zaštitu okoliša
INSPIRE Infrastructure for Spatial InfoRmation in Europe, Infrastruktura prostornih
informacija u Europi
INTAS International Association for the promotion of Co-operation with Scientists
INTRA-DEM INTernational and INTegrated Reporting Application Data DEMand
INTRA-INV INTernational and INTegrated Reporting Application INVentory
IOR Institut za oceanografiju i ribarstvo
IPA Instrument for Pre-accession Assistance
IPPC Integrated pollution prevention and control
IRB Institut Ruđer Bošković
IRBD International River Basin District, Međunarodno vodno područje
ISD Indicators of Sustainable development, Pokazatelji održivog razvoja
ISRBC International Sava River Basin Commission, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save
ISZO Informacijski sustav zaštite okoliša
IWA International Water Association, Međunarodna udruga voda
IWAC International Water assessment Center, Međunarodni centar za ispitivanje voda
IWALC International Water Associations Liaison Committee
IWHA International Water History Association, Međunarodna udruga povijesti voda
IWJQ Inland Water Joint Questionnaire, Zajednički upitnik o kopnenim vodama
IWRM Integrated Water Resource Management
IWSA International Water Supply Association, Međunarodna udruga za zalihe voda
JMP Joint Monitoring Programme for Water Supply and Sanitation, Zajednički program
praćenja opskrbe vodom i zdravstva
JQ Joint Questionnaire, Zajednički upitnik
JRC Joint Research Centre, Zajednički istraživački centar
KEI Key Environmental Indicators, Ključni pokazatelji okoliša
MA Millennium Ecosystem Assessment, Milenijska procjena ekosistema
MAP Mediterranean Action Plan
MED POL Programme for the Assessment and Control of Pollution in the Mediterranean region,
Program za procjenu i kontrolu onečišćavanja u Sredozemnoj regiji
MMPI Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
MRRŠVG Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva
MSFD Marine Strategy Framework Directive
MZOPUG Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva

194
NATO North Atlantic Treaty Organisation, Organizacija Sjeverno-atlantskog sporazuma
NFP National Focal Points, Nacionalne žarišne točke
NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti
NLP Nacionalna lista pokazatelja
NN Narodne novine
NRC National Referent Centres, Nacionalni referentni centri
ODV Okvirna direktiva o vodama
OECD Organisation for Economic Co-operation and Development, Organizacija za
ekonomsku suradnju i razvoj
PAP/RAC Priority Actions Programme/Regional Activity Centre, Program prioritetnih
akcija/Centri za regionalne aktivnosti
PARIS MoU Paris Memorandum of Understanding on Port State Control, Pariški memorandum o
suglasnosti o nadzoru državne luke
PHARE Pologne et Hongrie - Aide { Restructuration Economique
PRTR Pollutant Release and Transfer Registers, Registar ispuštanja i prijenosa
onečišćujućih tvari
QA/QC Quality Assessment/Quality Control, Ocjena kvalitete/kontrola kvalitete
RBMP River Basin Management Plans, Planovi upravljanja riječnim slivovima
REMPEC Regional Marine Pollution Emergency Response Centre for the Mediterranean Sea,
Regionalni centar za žurne intervencije u slučaju onečišćenja Sredozemnog mora
REQ Zajednički upitnik o statistikama regionalnog okoliša
RIS Riječni informacijski servis
ROD Reporting obligation database, Baza zahtjeva za izvješćivanjem
ROO Registar onečišćavanja okoliša
SCG Strategic Co-ordination group, Grupe strateške koordinacije
SDI Sustainable Development Indicators, Pokazatelji održivog razvoja
SDS Sustainable Development Strategy, Strategije održivog razvoja
SEA Strategic Environmental Assessment, Strategijska procjena zaštite okoliša
SEBI2010 Streamlining European 2010 Biodiversity Indicators, Učinkovitiji europski indikatori
bioraznolikosti 2010
SEEAW System of Environmental and Economic Accounting for Water
SEI Sectoral Environmental Indicators
SEIS Shared Environment Information System, Europski informacijski sustav o okolišu
SENTWA System for the Evaluation of Nutrient Transport to Water, Sustav za procjenu unosa
hranjivih tvari u vode
SI Structural Indicators
SIL International Association of Theoretical and Applied Limnology, Societas
Internationalis Limnologiae, Međunarodna udruga teorijske i primijenjene limnologije
SKV Standard kakvoće voda
SS Sampling sites, Mjesta uzorkovanja
TC Total coliphorm, Ukupni koliformi
TCM Transitional, coastal and marine waters, Prijelazne, priobalne vode i more
UN United Nations, Ujedinjeni Narodi
UN GWSSA UN Global Water Supply and Sanitation Assessment, Svjetska opskrba vodom i
procjena zdravstva
UNDP United Nations development programme, Program Ujedinjenih naroda za razvoj
UNECE United Nations Economic Commission for Europe
UNEP United Nations Environment Programme
UNEP UCC UNEP Collaborating Centre on Water and Environment
UNEP/MAP United Nations Environment Programme - Mediterranean Action Plan, Mediteranski
akcijski plan
UNEP-DEC Division of Environmental Law and Conventions, Sektor za zakonske propise i
konvencije o okolišu
UNEP-DEWA Division on Early Warning and Assessment, Sektor ranog upozoravanja i ispitivanja
UNEP-GIWA Global International Waters Assessment, Svjetsko ispitivanje međunarodnih voda

195
UNEP-GRI UNEP Global reporting Initiative, Globalna izvještajna inicijativa
UNEP-GRID Global Resource Information Database, Globalna baza podataka izvora informacija
UNEP-ROE Regional Office for Europe, Regionalni ured za Europu
UNEP-WCMC World Conservation Monitoring Centre, Svjetski konzervacijski monitoring centar
UNESCO United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization
UNSD United Nations Statistics Division
UWWTP Urban Waste Water Treatment Plant
VMM Vlaamse Milieumaatschappij, Flamanska agencija za zaštitu okoliša
WAQ Water Accounts Standard Tables
WCMC World Conservation Monitoring Centre, Svjetski monitoring centar za očuvanje prirode
WD Water Directors, Direktori voda
WED World Environment Day, Svjetski dan okoliša
WEF World Economic Forum, Svjetski ekonomski forum
WGEIO Working Group on the State of the Environmenal Information and Outlooks, Radna
grupa za informacije i predviđanja o okolišu
WGR Working Group on Reporting, Radna grupa za izvješćivanje
WHO Water Health Organization, Svjetska zdravstvena organizacija
WISE Water Information System for Europe, Europski informacijski sustav o vodama
WMO World Meteorological Organization, Svjetska meteorološka organizacija
WPC Water production centres
WPI Water Poverty Index, Izračun Indeksa vode i siromaštva
WSSCC Water supply & sanation collaborative council, Suradničko vijeće za vodoopskrbu i
sanaciju
WSSTP Water Supply and Sanitation technology Platform, Tehnološki program vodopskrbe i
odvodnje
WWC World Water Council, Vijeće svjetskih voda
WWDR World Water Assessment Programme, Svjetsko Izvješće o vodnim zalihama
WWDR World Water Development Report, Svjetsko izvješće o razvoju voda
WWTP Waste Water Treatment Plant
ZA Zelena akcija

196
Prilog 3. POPIS SLIKA
1.1 Tok podataka u procesu izvješćivanja

1.2 Struktura izvješćivanja korištena u ovom priručniku
2.1 Prikaz institucionalnog okvira i njegova povezanost s izvješćima i planovima
2.2 Struktura državne uprave
2.3 Glavne prostorne komponente ICARM domene
2.4 Na slici je prikazan odnos između EU i zemalja članica vezano uz implementaciju EU
direktiva a osobito Okvirne direktive o vodama i Radnih grupa
2.6 Odnos između izvješćivanja i upravljanja podacima na nacionalnoj i međunarodnoj razini,
obzirom na INSPIRE direktivi
3.1 Pregled obveza izvješćivanja i odnos između izvješćivanja koje se odnosi na sadržaj
upitnika za izvješćivanje – vertikalna komponenta i procesa integriranja svih podataka i
informacija u WISE i SEIS-u – horizontalna komponenta
4.1 Pregled korelacija između međunarodnih ekonomskih klasifikacija
4.2 Dijagram toka
4.3 Složen odnos unutar procesa praćenja
5.1 Osnovna shema emisija
5.2 Djelomičan prikaz sektorskog korištenja voda
5.3 Prikaz bruto ispuštanja
5.4 Prikaz bruto ispuštanja kod otpadnih voda sukladno Direktivi o pročišćavanju
komunalnih otpadnih voda
5.5 Osnovna shema neto ispuštanja kod otpadnih voda
5.6 Tijek neto ispuštanja
6.1 Prikaz stanja kakvoće površinskih voda u odnosu na balansiranje opterećenja (load balance
approach) i DPSIR metodologiju
6.2 DPSIR metodologija
6.3 Prikaz osnovnih faktora za određivanje stanja kakvoće površinskih voda
6.4 Ispitivanje nasuprot referentnih uvjeta
7.1 Prikaz odnosa između instrumenata, mjera i emisija.
7.2 Prikaz odnosa između emisija i pristojbi
7.3 Prikaz odnosa emisija i troškova
7.4 Utjecaj različitih oblika komunikacije o okolišu
8.1 Ekonomska cijena vode
9.1 Prikaz analize scenarija
9.2 Prikaz scenarija vezanih za neto ispuštanja
9.3 Prikaz utjecaja na buduće stanje kakvoće voda
11.1 Podatkovni model Baze

197
lipanj 2009.

Prirucnik CROW

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik CROW

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KONAČNI NACRT PRIRUČNIKA ZA

Puni naziv projekta:

Full name of the Project:

Priručnik za izvješćivanje o vodama

Projekt CROW „Hrvatski koncept izvješćivanja o vodama“

Glavna i odgovorna urednica

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Hrvatske vode Valerija Musić, dipl.ing.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Državni hidrometeorološki zavod

Državni zavod za statistiku

Agencija za vodne putove

Zagreb, lipanj 2009.

Agencija za zaštitu okoliša

Priručnik za izvješćivanje o vodama

Priručnik za izvješćivanje o vodama

Priručnik za izvješćivanje o vodama

Priručnik za izvješćivanje o vodama

Na provedbi projekta, u okviru Radnog tijela Projekta, sudjelovali su i predstavnici

Projekt je financijski potpomognula Flamanska vlada, a sufinacirala ga je Flamanska agencija

Izlazni rezultati Projekta ne mogu se shvatiti kao konačni, obzirom da je u Republici

Agencija za zaštitu okoliša

Priručnik za izvješćivanje o vodama

Project Management Team also included representatives of Ministry of Regional

Project was financially supported by Flemish Government, and coo-financed by Flemish

Croatian Environment Agency

Priručnik za izvješćivanje o vodama

Svrha ovog Priručnik je pomoć u procesu međunarodnog izvješćivanja o vodama i moru.

Osnovni struktura priručnika je zakonodavni i administrativni okvir propisa i institucija

Da bi se ostvario integrirani pristup međunarodnom izvješćivanju o vodama, pri izradi ovog

Priručnik za izvješćivanje o vodama

Slika 1.1 Tok podataka u procesu izvješćivanja

Slika 1.2 Struktura izvješćivanja korištena u ovom priručniku

Priručnik za izvješćivanje o vodama

Upute za čitanje i nadopunjavanje priručnika

Uvodu daje kratak pregled strukture Priručnika i informacija koje donosi.

Priručnik za izvješćivanje o vodama

Obzirom da je priručnik podložan konstatnim promjenama u skladu sa znanstvenim i

Priručnik se može citirati u slijedećem obliku:

Priručnik za izvješćivanje o vodama

Slika 2.1 Prikaz institucionalnog okvira i njegova povezanost s izvješćima i planovima

2.1. POLITIČKI OKVIR

2.1.1 Nacionalna razina

2.1.1.1 Hrvatski sabor – Radna tijela Hrvatskog sabora

Nacionalno vijeće za vode

Priručnik za izvješćivanje o vodama

Odbor za zaštitu okoliša

U djelokrugu Odbora za zaštitu okoliša su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike,

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša

U djelokrugu Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša su poslovi utvrđivanja i praćenja

Priručnik za izvješćivanje o vodama

U djelokrugu odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo su poslovi

2.1.1.2 Vlada Republike Hrvatske

2.1.1.3 Ministarstva Republike Hrvatske

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MRRŠVG) obavlja

Priručnik za izvješćivanje o vodama

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Priručnik za izvješćivanje o vodama

Tablica 2.1 Ustrojstvo - uprave

Uprava za proračun i financije Uprava za strateške infrastrukturne objekte