Professional Documents
Culture Documents
Ishrana Preživara Praktikum
Ishrana Preživara Praktikum
POLJOPRIVREDNI FAKULTET
Mr Bojan Stojanović
Dr Goran Grubić
ISHRANA PREŽIVARA
PRAKTIKUM
Beograd, 2008
UNIVERZITET U BEOGRADU
POLJOPRIVREDNI FAKULTET
Odgovorni urednik:
Prof.dr Dragan Rudić
Recenzenti:
Dr Nenad Đorđević, vanredni profesor
Univerzitet u Beogradu Poljoprivredni fakultet
СТОЈАНОВИЋ, Бојан
Ishrana preživara : praktikum / Bojan Stojanović, Goran Grubić. – Beograd :
Univerzitet, Poljoprivredni fakultet, 2008
( Beograd : Premis ). 158 str. : ilustr.; 30 cm
ISBN 978-86-7834-051-2
01.12.2007
Autori
NORMATIVI I OBROCI ZA ISHRANU GOVEDA
Preživari se razlikuju od nepreživara kada je u pitanju varenje i iskorišćavanje hrane,
kao i po prirodi hrane koju uzimaju. U varenju hrane u preživara presudnu ulogu ima
mikroflora koja je zastupljena u predželucima (bakterije, protozoe i gljivice), sa kojom su
izgradili karakterističan simbiotski odnos. Veći deo hranljivih materija koje životinje unesu u
organizam bivaju razložene od strane mikroorganizama, pa ih životinja kasnije koristi za
svoje potrebe.
Mikroorganizmi u predželucima imaju sve uslove za život i razmnožavanje:
temperaturu, vlažnost i obilje hranljivih materija koje domaćin - preživar unosi sa hranom. S
druge strane, mikroorganizmi pružaju domaćinu veliku uslugu razlažući znatan deo celuloze i
hemiceluloze odnosno teško rastvorljivih polisaharida za čije razlaganje digestivni trakt sisara
ne stvara enzime, sintetišući belančevine od nebelančevinastih sastojaka hrane i pretvarajući
biljne, biološki malo vredne belančevine u punovredne, kao i sintetišući neke vitamine.
Jedini izuzetak od ovakvog načina varenja predstavljaju mlade životinje (telad,
jagnjad i dr.) u prvim danima života, u kojih se predželuci još nisu u potpunosti razvili.
Samim tim je tip varenja kod ovih životinja sličan onom koji se sreće u nepreživara. Kasnije,
kada životinja počne pored mleka da uzima i suvu hranu predželuci se sve više razvijaju da bi
u trenutku kada ishrana mlekom prestane u potpunosti razvili svoje funkcije.
Zoološka odlika goveda kao preživara je da imaju sposobnost da izvuku maksimum
hranljivih sastojaka iz grube hrane bogate celulozom i pre svega zahvaljujući
mikroorganizmima predželudaca. Samim tim je voluminozna hrana osnovna za goveda iako
intenzivna savremena proizvodnja nameće i upotrebu koncentrovane hrane.
Zbog svega navedenog goveda su veoma značajna vrsta domaćih životinja, kao krupni
prerađivači voluminozne hrane i glavni proizvođači mesa i mleka. Ovo tim pre što veliki deo
poljoprivrednih površina najbolje može da se iskoristi gajenjem goveda. Pored toga,
savremeno ratarenje nameće intenzivnu govedarsku proizvodnju, s obzirom da ova vrsta
pored ratarskih proizvoda u značajnoj meri može da koristi i mnoge sporedne proizvode
biljne i prehrambene industrije.
Ishrana kao naučna disciplina ima veliki značaj za savremeno i uspešno gajenje
goveda. Kao ilustracija ovoga može da nam posluži podatak da troškovi ishrane čine 50-60%
u proizvodnji mleka a u tovu junadi čak 70-80% od ukupnih troškova proizvodnje.
5
Sadržaj NEL u hranivima je obračunat za kravu telesne mase 550 kg, koja proizvodi
dnevno 15 kg mleka, sa 4% mlečne masti. Dok je sadržaj NEM u hranivima obračunat za
nivo ishrane 1,5 puta (50%) veći od uzdržnih potreba.
Energetska vrednost hraniva i obroka, kao i potrebe u energiji izražene u MJ NEL,
koriste se ne samo u ishrani krava, već i u ishrani teladi, priplodnih junica, i muških
priplodnih grla, da bi se u praksi pojednostavila primena ovog sistema ocene energetske
vrednosti hrane, i normativa u skladu sa tim.
Energetska vrednost hrane i potrebe u energiji, u ishrani muškog podmlatka i grla u
tovu iskazuju se u MJ NEM.
Izračunavanje sadržaja neto energije u hranivima, vrši se na osnovu sadržaja sirovih
hranljivih materija, kao i podataka o njihovoj svarljivosti (sadržaj svarljivih hranljivih
materija), i njihovoj energetskoj vrednosti.
ME /kJ/kg) = 17,15 (ili 15,90)* × SvP + 37,66 × SvMa + 13,8 × SvC + 14,64 × SvBEM – (0,63 ×
Šeć)**
ME-Sadržaj metaboličke energije u hranivu
SvP-Svarljivi proteini, g/kg. *Prvi faktor se koristi kada je svarljivost određena na govedima, a drugi kada je određena na
ovcama
SvMa-Svarljive masti, g/kg
SvC-Svarljiva celuloza, g/kg
SvBEM-Svarljive bezazotne ekstraktivne materije, g/kg
**
Šeć-Sadržaj šećera, g/kg (koristi se samo ako je sadržaj šećera u SM hraniva >8%)
NEL = ME × kl
NEM = ME × kmf
6
Primer izračunavanja NEL i NEM u senu lucerke:
kmf = (0,006 + 0,0078 × 48,78) / [1 + (( -0,548 + 0,00493 × 48,78) / (1,5 × (0,554 + 0,00287 × 48,78)))]
= 0,548
(NRC, 2001)
7
Izračunavanje ukupno svarljivih hranljivih materija – TDN1× (%)
MK = SMa – 1
tdMK = MK, ako je SMa < 1, tada je MK = 0
Sve vrednosti su izražene u 100% SM
tdMK-Sadržaj pravo svarljivih masnih kiselina, %
MK-Sadržaj masnih kiselina, %
8
Izračunavanje sadržaja svarljive energije u hranivu – DE1× (MJ/kg)
DE1×(MJ/kg) = [tdNVUH% × 0,042 + tdNDF% × 0,042 + tdSP% × 0,056 + MK% × 0,094 – 0,3] × 4,184
9
Primer za izračunavanje NELp u senu lucerke:
MK = 2 – 1 = 1
tdMK = 1
Ek = 3 – 1 = 2
Ako seno lucerke ima 83,9% SM, onda je energetska vrednost kg hraniva:
10
Neto energetska vrednost hraniva i obroka u ishrani tovnih goveda
(NRC, 1996)
U ovom sistemu se energetska vrednost hraniva i obroka izražava kroz dva vida neto
energije, zavisno od namene (fiziološke funkcije) za koju se energija koristi u organizmu. To
su: neto energija za održanje NEm, i neto energija za porast NEg. Njihov sadržaj u hranivu se
računa prema sledećim formulama:
ME (Mcal/kg) = DE × 0,82
odnosno
U ovom sistemu, ocena energetske vrednosti hraniva i obroka, kao i potrebe u energiji
za sve gajene životinje, pa i za preživare, izražavaju se preko neto energije retencije NER
(Net Energy Retention). Definicija ovog pokazatelja neto energije je sledeća: Određena
količina hraniva, ili hranljive materije ima energetsku vrednost od 1 kJ NER, ako ima
potencijal za retenciju 1 kJ energije u organizmu životinje, pod standardnim uslovima.
Neto energija retencije je eksperimentalno merljiva, i predstavlja univerzalni
pokazatelj biološki iskoristive energije hrane. Neto energija retencije je usko povezana sa
energetskim potencijalom pojedinih hraniva, i hranljivih materija za sintezu ATP, odnosno za
sve energetske reakcije u organizmu životinje i potreba životinja u energiji za produkciju.
NER se koristi kao univerzalna mera energetske vrednosti hraniva, i uzima u obzir
specifičnost pojedinih hranljivih materija u pogledu energetske efikasnosti. U odnosu na
prethodno korišćenu NEF-neto energija za sintezu masti, NER je prilagođenija za različite
potrebe i uslove proizvodnje životinja.
Energetska vrednost hraniva zavisi od vrste životinja, tako da se izdvajaju:
a) NERc - Neto energija retencije za preživare (goveda, ovce, koze) i konje
b) NERp - Neto energija retencije za svinje
c) NERf - Neto energija retencije za živinu
Hranljive materije čiji se sadržaj određuje u hranivu, a na osnovu koga se izračunava
energetska vrednost hraniva su: sirovi protein (SP), sirova mast (SMa), sirovi pepeo (SPe),
(sadržaj navedenih hranljivih sastojaka se određuje Weende analizom), kao i skrob (ST,
11
ugljeni hidrati koji se razlažu dejstvom enzima α – amilaze), šećer (SU, ugljeni hidrati koji se
rastvaraju u hladnoj vodi, pre svega glukoza, fruktoza, disaharidi i fruktozani), i bezazotni
ostatak (BO)- dobija se računskim putem.
DE (kJ/kg) = 23,6 × dSP + 34,0 × dSMa + 17,3 × dST + 16,0 × dSU + 18,0 × dBO
DE-Svarljiva energija, kJ/kg
dSP-Svarljivi sirovi proteini, g/kg
dSMa-Svarljive sirove masti, g/kg
dST-Svarljivi skrob, g/kg
dSU-Svarljivi šećeri, g/kg
dBO-Svarljivi bezazotni ostatak, g/kg (dBO=Svarljiva organska materija-dSP-dSMa-dST-dSU)
ME (kJ/kg) = 17,3 × dSP + 34,0 × dSMa + 15,9 × dST + 15,1 × dSU + 15,4 × dBO
NERc (kJ/kg) = (7,2 × dSP + 20,0 × dSMa + 10,1 × dST + 8,3 × dSU + 8,2 × dBO) ×
× (-0,5574 + 0,04050 × d(E) – 0,0002633 × d(E)2)
d(E)-Svarljivost energije, %
Koncentracija energije ima poseban značaj kao kriterijum kvaliteta kabastih hraniva,
zbog velikog uticaja načina i vremena primene potrebnih agrotehničkih operacija tokom
pripreme ovih hraniva, u poređenju sa koncentrovanim hranivima. Nivo koncentracije
energije u kabastim hranivima koja ulaze u sastav obroka, u najvećoj meri utiče na potrebe u
koncentrovanim hranivima, a u cilju obezbeđivanja proizvodnih performansi grla.
Ovaj pokazatelj je vrlo bitan pri formulisanju obroka, u ovom sistemu ocene hranljive
vrednosti hraniva i procene potreba proizvodnih životinja. Tako da se normira i preporučuje
12
minimalna koncentracija energije u obroku, koja u neku ruku predstavlja zamenu za procenu
konzumiranja suve materije obroka.
Primer izračunavanja energetske vrednosti sena lucerke dobrog kvaliteta, iz prvog otkosa,
košene u fazi ranog cvetanja:
DE (kJ/kg) = 23,6 × 117,3 + 34,0 × 10,5 + 17,3 × 19,4 + 16,0 × 19,4 + 18,0 × 375,2 = 10524,9
ME (kJ/kg) = 17,3 × 117,3 + 34,0 × 10,5 + 15,9 × 19,4 + 15,1 × 19,4 + 15,4 × 375,2 = 8765,84
NERc (kJ/kg) = (7,2 × 117,3 + 20,0 × 10,5 + 10,1 × 19,4 + 8,3 × 19,4 + 8,2 × 375,2) ×
× (-0,5574 + 0,04050 × 57,4 – 0,0002633 × 57,42) = 4033,96
Pošto je sadržaj SM 850 g/kg sena lucerke, sadržaj NERc u prirodno suvom hranivu iznosi:
SSP (%) = SP × KS
SP-Sirovi proteini u hranivu, %
KS-Koeficijent svarljivosti sirovih proteina, %
13
Svarljivi sirovi protein (g)
PEQ =
Neto energija retencije (MJ)
14
Hemijski se determiniše kao procenat SP koji je rastvorljiv u boratno-fosfatnom puferu, ali se
ne taloži dejstvom trihlor-sirćetne kiseline, koja denaturiše prave proteine.
Frakcija C se hemijski determiniše kao procenat SP koji je nerastvorljiv u kiselom
deterdžentu. Ova frakcija SP je nerazgradiva u buragu, a praktično i uopšte u celom
digestivnom traktu. Čine je proteini vezani za lignin i tanine, kao i oštećene (denaturisane)
proteine tokom procesa sušenja ili termičkog tretmana hraniva (proizvodi Maillard-ove
reakcije).
Preostale B frakcije SP, predstavljaju pravi protein koji je potencijalno razgradiv u
buragu. U kojoj meri su ove frakcije razgradive u buragu zavisi od njihove pojedinačne
brzine razgradivosti i brzine pasaže iz buraga. Frakcija B1 je procenat SP koji je rastvorljiv u
boratno-fosfatnom puferu, i koji se taloži delovanjem trihlor-sirćetne kiseline. Frakcija B3
predstavlja deo SP koji je rastvorljiv u kiselom deterdžentu a nerastvorljiv u neutralnom
deterdžentu. Frakcija B2 je ostatak do 100% (100 – A – C – B1 – B3).
Brzina razlaganja u buragu pojedinih B frakcija SP, iznose: B1 (120 – 400 %/h), B2 (3
– 6 %/h), B3 (0,06 – 0,55 %/h). Ranije je navedeno da se za frakcija A smatra da se odmah i
potpuno razlaže u buragu, a frakcija C je potpuno nerazgradiva u buragu, ali i skoro potpuno
neiskoristiva i u distalnim delovima digestivnog trakta.
Najčešće korišćeni model za podelu SP na frakcije jeste model koji podrazumeva
samo 3 frakcije A, B i C. Naravno, različita hraniva koja se koriste u ishrani preživara,
odlikuju se i različitim učešćem pojedinih frakcija SP (tabela 94)
Normiranje za ovu vrstu domaćih životinja se vrši na osnovu poznatih potreba grla u
pojedinim hranljivim materijama. Potrebe životinja se dele na:
1. potrebe za održavanje
2. potrebe za proizvodnju, i to: a) reprodukciju, b) proizvodnju mleka, c) proizvodnju
prirasta, d) aktivnost životinja.
u ishrani goveda
Konzumiranje kabaste hrane kod goveda zavisi od: 1. kapaciteta same životinje, 2.
tipa i načina ishrane.
Kapacitet životinje zavisi od:
1. kapaciteta želuca i creva a) veličine, b) brzine prolaska hrane kroz digestivni trakt c) ishrane
na koju je životinja navikla
15
2. aktivnosti mikroorganizama u predželucima
3. apetita, koji zavisi od: a) kondicije životinje, b) stepena iskorišćavanja hranljivih materija.
16
Tabela 6. Preporuke za zastupljenost pojedinih koncentrovanih hraniva u obroku goveda
Hranivo Moguće uključenje u obrok
Zrno ječma do 50% koncentrata
Rezanac šećerne repe do 3 kg SM na dan
Zrno soje do 20% koncentrata
Sačma soje nema ograničenja
Zrno suncokreta do 15% koncentrata
Sačma suncokreta nema ograničenja
Sačma uljane repice do 12% koncentrata
Zrno lupine do 0,8 kg
Lanena sačma do 25% koncentrata
Sladne klice do 20% SM obroka
Pivski trop, suv do 4 kg ili 25% koncentrata
Pivski trop, svež do 18 kg ili 20% SM
Kukuruzni gluten do 50% koncentrata
Sveža surutka do 2/3 potreba u vodi
Količina suve materije obroka koju životinja konzumira je od suštinskog značaja, jer
uslovljava količinu hranljivih materija koje su na raspolaganju životinji za održanje
organizma i proizvodnju. Za optimalno formulisanje obroka od izuzetne je važnosti precizna
procena količine suve materije, koju životinja treba, odnosno može da konzumira. Ovo je
neophodno u cilju izbegavanja deficita ili suficita konzumiranih hranljivih materija, što
značajno utiče na efikasnost njihovog iskorišćavanja. Smanjeno konzumiranje hranljivih
materija direktno utiče negativno na proizvodnju i zdravlje životinja, dok preterano
konzumiranje hranljivih materija, povećava cenu obroka, povećava izlučivanje pojedinih
materija u životnu sredinu, a takođe može nepovoljno uticati na životinju, a čak imati i
toksičan efekat.
Više faktora utiče na konzumiranje suve materije obroka. Fizička ispunjenost
predželudaca krava (retikulo-rumena) je bitan činilac koji ograničava konzumiranje hrane.
Hraniva i obroci koji se odlikuju niskom svarljivošću, ograničavaju konzumiranje hrane,
zbog njihovog sporog prolaska kroz rumen, i uopšte spore pasaže kroz celi digestivni trakt.
Frakcija vlakana nerastvorljivih u neutralnom deterdžentu-NDF, se smatra osnovnim
sastojkom obroka, odgovornim za ispunjenost predželudaca i brzinu pasaže digeste kroz
digestivni trakt. Takođe količina apsorbovanih hranljivih materija u odnosu na potrebe
životinje, pre svega proteina i energije, kao i njihov međusobni odnos u obroku, utiče na
količinu konzumirane hrane. Dovoljna količina apsorbovanih proteina i energije u
digestivnom traktu, ali i njihov neodgovarajući odnos u obroku, ograničavaju konzumiranje
hrane.
17
Kod krava u laktaciji, količina konzumirane energije iz obroka, uslovljena je pre
svega utrošenom energijom za proizvodnju mleka.
Jednačina za procenu konzumiranja suve materije obroka (NRC, 2001), za krave u
laktaciji holštajn rase:
Pri ishrani krava obrocima na bazi fermentiranih hraniva (silaža) koji sadrže iznad
50% vlage, smanjuje se konzumiranje suve materije obroka za 0,02% telesne mase, za svakih
1% povećanja sadržaja vlage u obroku.
18
Potrebe krava u energiji
Potrebe krava u energiji – domaći normativi
Potrebe u energiji za proizvodnju mleka zavise od dnevne količine mleka koju krava
proizvodi i energetske vrednosti 1 kg mleka. U mleku sa 4% mlečne masti, 4,7% laktoze i
0,7% pepela. Njegova energetska vrednost iznosi oko 750 kcal ili 3140 kJ, odnosno 3,14 MJ.
Pri sastavljanju obroka za mlade krave (u I i II laktaciji), koje nisu završile porast,
pored potreba za održavanje organizma i proizvodnju mleka, potrebno je podmiriti i potrebe
za rast. Potrebna dodatna količina energije zavisi od očekivanog dnevnog prirasta, i najčešće
iznosi oko 4 MJ NEL u I laktaciji, i 2 MJ NEL u II laktaciji.
19
Pri ishrani krava u 8. mesecu bremenitosti, potrebe za održanje se povećavaju za
količinu energije (i hranljivih materija) potrebne za proizvodnju 2-5 kg mleka, sa 4% MM, a
u 9. mesecu bremenitosti za proizvodnju 5-10 kg mleka.
Tabela 10. Dodatne dnevne potrebe za mlade krave, i krave u 8 i 9. mesecu bremenitosti
(Obračević, 1990).
Prirast MJ NEL SSP Ca P
g/dan laktacija zasušenje g g g
100 2,2 2,4 31 3,0 1,3
Porast 200 4,3 4,7 62 6,5 2,6
mladih 300 6,5 7,1 93 9,5 3,8
krava 400 8,6 9,5 124 13,0 5,1
500 10,8 11,9 155 16,0 6,4
Mesec
7 6,4 - 95 9,0 3,0
Bremenitost
8 - 11,3 160 16,0 5,5
9 - 18,4 245 25,0 8,5
1. MKM = 0,4 × M + 15 × F
20
Tabela 12. Tablica za prevođenje mleka s različitim sadržajem masti na 4% MKM
Mleko % Mlečne masti
kg 3,0 3,2 3,4 3,6 3,8 4,2 4,4 4,6 4,8 5,0
1 0,85 0,88 0,91 0,94 0,97 1,03 1,06 1,09 1,12 1,15
2 1,70 1,76 1,82 1,88 1,94 2,06 2,12 2,18 2,24 2,30
3 2,55 2,64 2,73 2,82 2,91 3,09 3,18 3,27 3,36 3,45
4 3,40 3,52 3,64 3,76 3,88 4,12 4,24 4,36 4,48 4,60
5 4,25 4,40 4,55 4,70 4,85 5,15 5,30 5,45 5,60 5,75
6 5,10 5,28 5,46 5,64 5,82 6,18 6,36 6,54 6,72 6,90
7 5,95 6,16 6,37 6,58 6,79 7,21 7,42 7,63 7,84 8,05
8 6,80 7,04 7,28 7,52 7,76 8,24 8,48 8,72 8,96 9,20
9 7,65 7,92 8,19 8,46 8,73 9,27 9,54 9,81 10,08 10,35
10 8,50 8,80 9,10 9,40 9,70 10,30 10,60 10,90 11,20 11,50
11 9,35 9,68 10,01 10,34 10,67 11,33 11,66 11,99 12,32 12,65
12 10,20 10,56 10,92 11,28 11,64 12,36 12,72 13,08 13,44 13,80
13 11,05 11,44 11,83 12,22 12,61 13,39 13,78 14,17 14,56 14,95
14 11,90 12,32 12,74 13,16 13,58 14,42 14,84 15,26 15,68 16,10
15 12,75 13,20 13,65 14,10 14,55 15,45 15,90 16,35 16,80 17,25
16 13,60 14,08 14,56 15,04 15,52 16,48 16,96 17,44 17,92 18,40
17 14,45 14,96 15,47 15,98 16,49 17,51 18,02 18,53 19,04 19,55
18 15,30 15,84 16,38 16,92 17,46 18,54 19,08 19,62 20,16 20,70
19 16,15 16,72 17,29 17,86 18,43 19,57 20,14 20,71 21,28 21,85
20 17,00 17,60 18,20 18,80 19,40 20,60 21,20 21,80 22,40 23,00
21 17,85 18,48 19,11 19,74 20,37 21,63 22,26 22,89 23,52 24,15
22 18,70 19,36 20,02 20,68 21,34 22,66 23,32 23,98 24,64 25,30
23 19,55 20,24 20,93 21,62 22,31 23,69 24,38 25,07 25,76 26,45
24 20,40 21,12 21,84 22,56 23,28 24,72 25,44 26,16 26,88 27,60
25 21,25 22,00 22,75 23,50 24,25 25,75 26,50 27,25 28,00 28,75
26 22,10 22,88 23,66 24,44 25,22 26,78 27,56 28,34 29,12 29,90
27 22,95 23,76 24,57 25,38 26,19 27,81 28,62 29,43 30,24 31,05
28 23,80 24,64 25,48 26,32 27,16 28,84 29,68 30,52 31,36 32,20
29 24,65 25,52 26,39 27,26 28,13 29,87 30,74 31,61 32,48 33,35
30 25,50 26,40 27,30 28,20 29,10 30,90 31,80 32,70 33,60 34,50
31 26,35 27,28 28,21 29,14 30,07 31,93 32,86 33,79 34,72 35,65
32 27,20 28,16 29,12 30,08 31,04 32,96 33,92 34,88 35,84 36,80
33 28,05 29,04 30,03 31,02 32,01 33,99 34,98 35,97 36,96 37,95
34 28,90 29,92 30,94 31,96 32,98 35,02 36,04 37,06 38,08 39,10
35 29,75 30,80 31,85 32,90 33,95 36,05 37,10 38,15 39,20 40,25
36 30,60 31,68 32,76 33,84 34,92 37,08 38,16 39,24 40,32 41,40
37 31,45 32,56 33,67 34,78 35,89 38,11 39,22 40,33 41,44 42,55
38 32,30 33,44 34,58 35,72 36,86 39,14 40,28 41,42 42,56 43,70
39 33,15 34,32 35,49 36,66 37,83 40,17 41,34 42,51 43,68 44,85
40 34,00 35,20 36,40 37,60 38,80 41,20 42,40 43,60 44,80 46,00
21
Potrebe krava u energiji - NRC (2001)
Potrebe za održanje, krava u laktaciji koje su završile porast, izražene u NEL iznose:
Ove potrebe obuhvataju i normalnu aktivnost grla, koja se drže u štali. Toplotni stres
može povećati uzdržne potrebe krava za 7-25%.
Ako se u mleku određuje sadržaj pravog, umesto sirovog proteina (SP), onda se u
prethodne dve formule koristi faktor 0,2356 umesto vrednosti 0,2289.
Ukoliko se pak u mleku meri samo sadržaj masti, onda se sadržaj NEL u 1 kg mleka
računa po formuli:
22
Tabela 13. Potrebe u energiji i proteinima za krave u ranoj laktaciji, TM-680 kg (NRC, 2001)
Konzu Promena
Pravi
Mleko MM miranje telesne NEL RDP RUP RDP RUP SP
protein
kg % SM mase MJ/dan g g % SM % SM % SM
%
kg kg/dan
20 3,0 2,5 12,0 0 96,2 1360 500 11,3 4,2 15,5
20 3,0 3,0 12,0 - 0,2 98,7 1360 670 11,3 5,6 16,9
20 3,0 3,5 12,0 - 0,3 101,3 1360 850 11,3 7,1 18,4
20 3,5 2,5 12,4 - 0,1 100,0 1400 480 11,3 3,9 15,2
20 3,5 3,0 12,4 - 0,2 102,5 1400 660 11,3 5,3 16,6
20 3,5 3,5 12,4 - 0,4 105,0 1400 840 11,3 6,8 18,1
20 4,0 2,5 12,7 - 0,2 104,2 1440 470 11,3 3,7 15,0
20 4,0 3,0 12,7 - 0,3 106,3 1440 650 11,3 5,1 16,5
20 4,0 3,5 12,7 - 0,4 108,8 1440 820 11,3 6,5 17,8
30 3,0 2,5 14,0 - 0,6 122,2 1570 860 11,2 6,1 17,4
30 3,0 3,0 14,0 - 0,8 125,9 1570 1130 11,2 8,1 19,3
30 3,0 3,5 14,0 - 1,0 129,3 1570 1390 11,2 9,9 21,1
30 3,5 2,5 14,5 - 0,7 128,0 1620 850 11,2 5,9 17,0
30 3,5 3,0 14,5 - 0,9 131,4 1620 1110 11,2 7,7 18,8
30 3,5 3,5 14,5 - 1,1 135,1 1620 1370 11,2 9,4 20,6
30 4,0 2,5 15,1 - 0,9 133,9 1670 830 11,1 5,5 16,6
30 4,0 3,0 15,1 - 1,0 137,2 1670 1090 11,1 7,2 18,3
30 4,0 3,5 15,1 - 1,2 141,0 1670 1350 11,1 8,9 20,0
40 3,0 2,5 16,0 - 1,2 147,7 1760 1230 11,0 7,7 18,7
40 3,0 3,0 16,0 - 1,5 152,7 1760 1580 11,0 9,9 20,9
40 3,0 3,5 16,0 - 1,7 157,7 1760 1930 11,0 12,1 23,1
40 3,5 2,5 16,7 - 1,4 155,6 1830 1210 11,0 7,2 18,2
40 3,5 3,0 16,7 - 1,6 160,7 1830 1560 11,0 9,3 20,3
40 3,5 3,5 16,7 - 1,9 165,7 1830 1910 11,0 11,4 22,4
40 4,0 2,5 17,4 - 1,6 163,6 1900 1190 10,9 6,8 17,8
40 4,0 3,0 17,4 - 1,8 168,2 1900 1540 10,9 8,9 19,8
40 4,0 3,5 17,4 - 2,0 173,2 1900 1890 10,9 10,9 21,8
23
Tabela 14. Potrebe u energiji i proteinima za krave u sredini laktacije, TM-680 kg (NRC, 2001)
Konzu Promena
Pravi
Mleko MM miranje telesne NEL RDP RUP RDP RUP SP
protein
kg % SM mase MJ/dan g g % SM % SM % SM
%
kg kg/dan
25 3,0 2,5 19,6 1,0 108,8 1940 620 9,9 3,2 13,1
25 3,0 3,0 19,6 0,8 112,1 1940 840 9,9 4,3 14,2
25 3,0 3,5 19,6 0,7 115,1 1940 1070 9,9 5,5 15,4
25 3,5 2,5 20,3 0,9 113,8 2000 600 9,9 3,0 12,9
25 3,5 3,0 20,3 0,8 116,7 2000 820 9,9 4,0 13,9
25 3,5 3,5 20,3 0,6 120,1 2000 1050 9,9 5,2 15,1
25 4,0 2,5 21,0 0,9 118,8 2060 580 9,8 2,8 12,6
25 4,0 3,0 21,0 0,7 121,8 2060 810 9,8 3,9 13,7
25 4,0 3,5 21,0 0,6 124,7 2060 1030 9,8 4,9 14,7
35 3,0 2,5 22,7 0,6 134,7 2210 990 9,7 4,4 14,1
35 3,0 3,0 22,7 0,4 138,9 2210 1300 9,7 5,7 15,4
35 3,0 3,5 22,7 0,2 143,1 2210 1620 9,7 7,1 16,8
35 3,5 2,5 23,6 0,5 141,4 2290 960 9,7 4,1 13,8
35 3,5 3,0 23,6 0,3 145,6 2290 1280 9,7 5,4 15,1
35 3,5 3,5 23,6 0,1 150,2 2290 1600 9,7 6,7 16,4
35 4,0 2,5 24,5 0,4 148,1 2370 940 9,7 3,8 13,5
35 4,0 3,0 24,5 0,2 152,7 2370 1260 9,7 5,1 14,8
35 4,0 3,5 24,5 0 156,9 2370 1570 9,7 6,4 16,1
45 3,0 2,5 25,7 0,1 118,4 2470 1370 9,6 5,3 14,9
45 3,0 3,0 25,7 - 0,1 166,1 2470 1780 9,6 6,9 16,5
45 3,0 3,5 25,7 - 0,4 171,5 2470 2180 9,6 8,5 18,1
45 3,5 2,5 26,9 0 169,0 2570 1340 9,6 5,0 14,6
45 3,5 3,0 26,9 - 0,2 174,9 2570 1750 9,6 6,5 16,1
45 3,5 3,5 26,9 - 0,5 180,3 2570 2160 9,6 8,0 17,6
45 4,0 2,5 28,1 - 0,1 177,8 2670 1310 9,5 4,7 14,2
45 4,0 3,0 28,1 - 0,3 183,3 2670 1720 9,5 6,1 15,6
45 4,0 3,5 28,1 - 0,6 189,1 2670 2130 9,5 7,6 17,1
24
Potrebe krava u energiji i proteinima - Rostock Feed Evaluation System (2003)
Tabela 15. Potrebe za održanje odraslih goveda (Rostock Feed Evaluation System, 2003).
Telesna masa NERc SSP
PEQ EC
kg MJ g
400 24 230 10 4,2
450 26 250
500 28 270
550 31 300
600 33 320
650 35 330
700 37 350
750 39 370
800 41 390
25
Tabela 17. Potrebe krava za održanje i laktaciju, TM – 550 kg (Rostock Feed Evaluation
System, 2003).
MM Mleko NERc SSP g, SSP / MJ, NERc/kg, SM
% kg/dan MJ/dan g/dan MJ, NERc Odrasle krave Mlade krave
Uzdržne potrebe 31 300 10 4,0 4,2
5 44 550 13 4,2 4,5
10 57 800 14 4,5 4,9
15 70 1050 15 4,9 5,4
20 82 1300 16 5,4 5,8
3,0
25 95 1550 16 5,8 6,2
30 108 1800 17 6,0 6,5
35 121 2050 17 6,3
40 134 2300 17 6,5
5 45 575 13 4,2 4,6
10 59 850 14 4,5 4,9
15 73 1125 15 5,0 5,5
20 87 1400 16 5,6 6,0
3,5
25 100 1675 17 5,9 6,3
30 114 1950 17 6,2 6,5
35 128 2225 17 6,4
40 142 2500 18 6,5
5 46 600 13 4,2 4,6
10 61 900 15 4,6 5,0
15 76 1200 16 5,1 5,6
20 91 1500 16 5,7 6,1
4,0
25 106 1800 17 6,0 6,5
30 121 2100 17 6,3 6,5
35 136 2400 18 6,5
40 151 2700 18 6,5
5 47 625 13 4,3 4,6
10 63 950 15 4,7 5,1
15 79 1275 16 5,2 5,7
20 95 1600 17 5,8 6,2
4,5
25 111 1925 17 6,1 6,5
30 127 2250 18 6,4 6,5
35 143 2575 18 6,5
40 159 2900 18 6,5
5 48 650 14 4,3 4,7
10 65 1000 15 4,7 5,1
15 82 1350 16 5,4 5,8
20 99 1700 17 5,9 6,3
5,0
25 116 2050 18 6,2 6,5
30 133 2400 18 6,5 6,5
35 150 2750 18 6,5
40 167 3100 19 6,5
26
Tabela 18. Potrebe krava u laktaciji, sa različitom proizvodnjom mleka i različitom TM
(Rostock Feed Evaluation System, 2003).
Faza TM Mleko NERc SSP MJ,
g, SSP /
laktacije kg kg/dan MJ/dan g/dan NERc/kg,
MJ, NERc
dana SM
3 000 kg mleka sa 4% MM/godišnje, prosečna TM-500 kg
1 - 14 498 13 63 1055 17 5,5
15 – 21 495 15 69 1175 17 6,0
22 – 42 492 15 70 1170 17 5,6
43 – 112 488 14 69 1110 16 5,3
113 – 196 488 10 59 885 15 5,1
197 – 280 502 6 49 665 14 4,9
281 – 305 518 3 42 495 12 4,6
306 – 325 529 - 43 525 12 4,8
326 – 345 541 - 50 620 12 5,9
346 – 365 559 - 53 750 14 6,1
4 000 kg mleka sa 4% MM/godišnje, prosečna TM-550 kg
1 - 14 548 16 72 1250 17 5,7
15 – 21 544 20 85 1495 18 6,0
22 – 42 540 20 86 1490 17 5,9
43 – 112 534 17 80 1310 16 5,6
113 – 196 536 13 71 1090 15 5,4
197 – 280 552 9 61 875 14 5,2
281 – 305 569 5 50 645 13 4,9
306 – 325 580 - 46 565 12 4,8
326 – 345 592 - 54 665 12 5,9
346 – 365 610 - 56 805 14 6,1
5 000 kg mleka sa 4% MM/godišnje, prosečna TM-575 kg
1 - 14 572 19 81 1445 18 6,0
15 – 21 566 24 97 1740 18 6,1
22 – 42 560 24 98 1740 18 6,1
43 – 112 554 21 92 1560 17 5,9
113 – 196 557 16 82 1285 16 5,6
197 – 280 574 11 69 1015 15 5,4
281 – 305 594 7 58 785 14 5,1
306 – 325 605 - 47 585 12 4,8
326 – 345 617 - 56 690 12 5,9
346 – 365 635 - 58 835 14 6,1
6 000 kg mleka sa 4% MM/godišnje, prosečna TM-600 kg
1 - 14 601 22 90 1635 18 6,1
15 – 21 595 28 109 1995 18 6,2
22 – 42 587 28 111 1990 18 6,2
43 – 112 579 24 103 1755 17 6,0
113 – 196 583 19 92 1485 16 5,9
197 – 280 603 14 80 1215 15 5,6
281 – 305 623 8 68 865 13 5,4
306 – 325 635 - 49 605 12 4,8
326 – 345 647 - 57 710 12 5,9
346 – 365 665 - 60 865 14 6,1
27
Tabela 18. (Nastavak)
Faza MJ,
TM Mleko NERc SSP g, SSP / MJ,
laktacije NERc/kg,
kg kg/dan MJ/dan g/dan NERc
dana SM
7 000 kg mleka sa 4% MM/godišnje, prosečna TM-625 kg
1 - 14 626 24 95 1765 19 6,2
15 – 21 619 30 114 2125 19 6,4
22 – 42 608 32 123 2240 18 6,4
43 – 112 599 27 113 1945 17 6,2
113 – 196 606 22 100 1685 17 6,0
197 – 280 627 17 91 1420 16 5,9
281 – 305 647 10 71 1010 14 5,6
306 – 325 660 - 50 625 12 4,8
326 – 345 672 - 59 735 12 5,9
346 – 365 690 - 62 885 14 6,1
28
Potrebe u proteinima – NRC (2001)
29
Prema modelu NRC-2001 preporuke za potrebe u metaboličkom proteinu nisu tabelarno
navedene, već se za svako konkretno proizvodno grlo izračunavaju korišćenjem Software-a:
Nutrient Requirements of Dairy Cattle Seventh Revised Edition, 2001,Version 1.0 .
30
Tabela 20. Poređenje profila esencijalnih amino kiselina telesnog tkiva goveda, kravljeg
mleka, bakterija buraga, protozoa buraga i najčešće korišćenih hraniva (NRC,
2001)
Arg His Ile Leu Lys Met Phe Thr Trp Val
% od ukupnih esencijalnih AK
Proizvodi životinja
Goveđa polutka 16,8 6,3 7,1 17,0 16,3 5,1 8,9 9,9 2,5 10,1
Mleko-kravlje 7,2 5,5 11,4 19,5 16,0 5,5 10,0 8,9 3,0 13,0
Rumin. mikroorganizmi
Ruminalne
10,4 4,2 11,6 15,9 16,6 5,1 10,1 11,4 2,7 12,4
bakterije
Ruminalne
9,3 3,6 12,7 15,8 20,6 4,2 10,7 10,5 2,8 9,7
protozoe
Kabasta hraniva
Seno lucerke 12,5 4,7 10,3 17,9 12,4 3,8 11,6 10,6 3,6 12,7
Silaža lucerke 10,9 4,7 11,1 17,9 12,1 3,8 11,7 10,7 2,7 14,1
Silaža kukuruza 6,2 5,7 10,6 27,2 7,9 4,8 12,1 10,1 1,4 14,1
Travno seno 11,7 4,9 10,0 18,8 10,5 3,9 11,8 10,9 3,7 13,6
Travna silaža 9,4 5,1 10,9 18,8 10,1 3,7 13,4 10,2 3,3 15,0
Žita
Ječam 13,4 6,1 9,2 18,5 9,6 4,5 13,5 9,1 3,1 13,0
Kukuruz 11,5 7,8 8,2 27,9 7,1 5,3 11,5 8,8 1,8 10,0
Ovas 16,6 5,9 9,1 17,7 10,1 4,2 12,5 8,4 2,9 12,6
Pšenica 13,6 7,1 9,6 19,3 8,1 4,6 13,3 8,4 3,5 12,3
Sirak 9,4 5,7 9,3 31,9 5,4 4,2 12,3 7,8 2,5 11,6
Proteinska hraniva
biljnog porekla
Sojina sačma 16,2 6,1 10,1 17,2 13,9 3,2 11,6 8,7 2,8 10,2
Suncokretova
20,8 6,2 9,9 15,2 8,0 5,6 11,0 8,7 2,9 11,7
sačma
Sačma uljane repice 16,5 6,6 9,0 15,9 13,2 4,4 9,5 10,4 3,4 11,1
Sačma lana 20,9 4,8 11,0 14,5 8,7 4,2 11,1 8,9 3,7 12,3
Suvi pivski trop 14,7 5,1 9,8 20,0 10,4 4,3 11,7 9,1 2,5 12,1
Kukuruzni gluten 7,1 4,7 9,1 37,2 3,7 5,2 14,1 7,5 1,2 10,3
Proteinska hraniva
animalnog porekla
Surutka-suva 5,0 4,5 12,1 21,2 17,6 3,3 7,0 14,1 3,5 11,7
Preporuke NRC-2001 izražene u RDP, RUP i SP, za krave TM-680 kg, na početku
laktacije i na sredini laktacije, za različitu dnevnu proizvodnju mleka, i sastav mleka, date su
u tabelama 13 i 14.
31
Tabela 21. Potrebe u proteinima za krave u laktaciji (NRC, 1989)
Protein nerazgradiv u
Proizvodnja Ukupni protein
rumenu
4% mleka (%SM)
(%SM)
10 12 4,4
20 15 5,4
30 16 5,7
40 17 6,0
Početak laktacije 19 7,2
32
Potrebe u sadržaju vlakana u obrocima za krave
Tabela 22. Preporuke za minimalnu koncentraciju (% SM) ukupnog NDF, kao i NDF iz
kabastih hraniva, i preporuke za maksimalne koncentracije NVUH, u obrocima
za krave u laktaciji, koje se hrane kompletnim obrocima, a prekrupa kukuruza
je osnovno koncentrovano hranivo (NRC, 2001)
Min. sadržaj NDF iz Maks. sadržaj
Min. sadržaj NDF Min. sadržaj ADF
kabastih hraniva NVUH
19 25 44 17
18 27 42 18
17 29 40 19
16 31 38 20
15 33 36 21
Potreban sadržaj NDF u obroku krava u laktaciji kojima se posebno daje kabasti deo
obroka, a posebno koncentrovani (dva puta dnevno) je veći, dok je optimalna koncentracija
NVUH u obroku manja. Ovakvi obroci se karakterišu izraženim dnevnim fluktuacijama pH
vrednosti sadržaja buraga, usled velikog jednokratnog konzumiranja lakorazgradivih ugljenih
hidrata, što se negativno odražava i na sadržaj masti u mleku.
Međutim i u slučaju da krave konzumiraju obrok sa dovoljnom količinom NDF-a,
ukoliko je kabasti deo obroka previše usitnjen, dolazi do sličnih poremećaja, kao i u slučaju
kada nema dovoljno vlakana u obroku. Odgovarajuća veličina čestica kabaste hrane u obroku
je neophodna za normalno funkcionisanje buraga. Suviše usitnjena kabasta hraniva utiču na
skraćenje vremena žvakanja, i preživanja, smanjujući na taj način količinu izlučene
pljuvačke, i količinu NaHCO3 koja dospeva u rumen. Na taj način dolazi do snižavanja pH
vrednosti buraga. Kada pH vrednost sadržaja buraga padne ispod 6,0, redukuje se porast
celulolitičkih bakterija, a istovremeno se povećava broj bakterija koje produkuju propionsku
kiselinu, sužava se odnos sirćetne i propionske kiselini, i dolazi do smanjenja sadržaja masti u
mleku.
Poznavanje distribucije dužine odsečaka kabastih hraniva je značajnije nego
poznavanje prosečne dužine odsečaka. U tu svrhu je na Pennsylvania State University
33
razvijen jednostavan metod i praktična oprema ( izrađen od polivinil hlorida i šper ploče) za
determinisanje raspodele odsečaka kabastih hraniva i kompletnih obroka u farmskim
uslovima. Uređaj se sastoji od rama (od šper ploče), dva sita (izrađena od polivinil-hlorida)
sa promerom otvora: gornjeg sita od 19 mm, i donjeg sita od 8 mm; ispod donjeg sita se
nalazi ploča bez otvora (od šper ploče). Na taj način se odvajaju 3 frakcije čestica: one koje
su promera većeg od 19 mm, zatim frakcija čestica veličine između 8 i 19 mm, i frakcija
čestica hrane sitnijih od 8 mm. Zapremina uzorka hrane je oko 1,4 l, a prosejavanje se vrši
ručno. Optimalna raspodela odsečaka hrane data je u tabeli 23.
34
P, g/dan = 0,045 × TM
Preporuke NRC-2001
Fosfor: Uzdržne potrebe krava u absorbovanom fosforu iznose 1,0 g/kg konzumirane SM.
Potrebe za razvoj ploda, nakon 190. dana bremenitosti se računaju prema formuli:
P (g/dan) = 0,02743 × e(0,05527 – 0,000075 × d) ×d – 0,02743 × e(0,05527 – 0,000075 × (d – 1)) × (d – 1). Potrebe
za laktaciju u absorbovanom fosforu se računaju na osnovu dnevne proizvodnje mleka i
sadržaja fosfora u mleku, i iznose 0,90 g/kg mleka.
Smatra se da kod krava koeficijent absorpcije fosfora iz kabastih hraniva iznosi 64%,
a iz koncentrovanih hraniva 70%.
Natrijum: Uzdržne potrebe u absorbovanom Na za zasušene krave iznose 1,5 g/100 kg TM.
Za krave u laktaciji potrebno je obezbediti 0,038 g/kg TM, za održanje organizma. Pošto se
35
znojenjem dodatno povećava izlučivanje natrijuma iz organizma krava, za temperature
između 25 i 30oC, treba obezbediti još dodatnih 0,10 g Na/100 kg TM, a ako je temperatura >
30oC, uzdržne potrebe se povećavaju za 0,50 g/100 kg TM. Za razvoj ploda treba obezbediti
1,39 g/dan natrijuma, za period steonosti iznad 190. dana. Potrebe za proizvodnju mleka u
absorbovanom Na iznose 0,63 g/kg mleka. Uzima se da je efikasnost apsorbcije Na iz obroka
(hraniva + mineralni dodaci) 90%.
Kalijum: U obroku zasušenih krava treba obezbediti 0,038 g/kg TM, plus 2,6 g/kg
konzumirane SM, apsorbovanog kalijuma za uzdržne potrebe. Potrebe krava u laktaciji
iznose 0,038 g/kg TM plus 6,1 g/kg konzumirane SM obroka. Za temperature iznad 30oC
treba obezbediti još dodatnih 0,40 g/100 kg TM. U toku bremenitosti, potrebe krava za
apsorbovanim kalijumom se uvećavaju za 1,03 g/dan, počevši od 190. dana bremenitosti. Za
proizvodnju mleka potrebe iznose 1,5 g/kg mleka. Efikasnost korišćenja kalijuma iz obroka je
oko 90%.
Magnezijum: Uzdržne potrebe krava u absorbovanom Mg iznose 0,3 g/100 kg TM. Tokom
bremenitosti, ove potrebe se povećavaju za 0,33 g/dan. Potrebe za laktaciju iznose 0,15 g/kg
mleka. Koeficijent apsorbcije Mg iz hraniva iznosi oko 16%.
36
Tabela 28. Potrebe krava u pojedinim makro-elementima*, g/dan (Rostock Feed Evaluation
System, 2003)
Kategorija životinja Ca P Mg Na
Krave
Održanje 15 12 8 8
Kasna bremenitost 30 25 12 12
Laktacija
1 kg mleka 3,0 2,0 0,6 0,6
Održanje
+ 5 kg mleka 30 22 11 11
+ 10 kg mleka 45 32 14 14
+ 15 kg mleka 60 42 17 17
+ 20 kg mleka 75 52 20 20
+ 25 kg mleka 90 62 23 23
+ 30 kg mleka 105 72 26 26
*
Potrebe su date u sadržaju ukupnih makroelemenata u obroku
Tabela 30. Potrebe krava u vitaminima IU/grlu/dan (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
Produktivnost Vitamin A Vitamin D
< 10 kg mleka 30 000 3 000
10 – 20 kg mleka 40 000 4 000
> 20 kg mleka 50 000 5 000
Kasna bremenitost 50 000 5 000
37
Ishrana krava u tranzicionom periodu (3 nedelje pre, do 3 nedelje posle
teljenja)
Tabela 31. Potrebe visokosteonih krava (krava u zasušenju) TM 680 kg, sa dnevnim
prirastom (uračunat prirast ploda) od 0,67 kg, i očekivanom masom teleta od 45 kg
(NRC, 2001).
Pokazatelj Dana bremenitosti
240 270 279
TM krave sa plodom 730 751 757
Konzumiranje SM 14,4 13,7 10,1
NEL MJ/dan 58,6 60,3 60, 7
RDP, g/dan 1114 1197 965
RUP, g/dan 317 292 286
SP, %SM 9,9 10,8 12,4
NDF, %SM 33 33 33
ADF, %SM 21 21 21
NVUH, %SM 42 42 42
Ca, %SM 0,44 0,45 0,48
P, %SM 0,11 0,12 0,16
Na, %SM 0,10 0,10 0,14
Vitamin A, IU/dan 80 300 82 610 83 270
Vitamin D, IU/dan 21 900 21 530 22 710
Vitamin E, IU/dan 1 168 1 202 1 211
38
Tabela 32. Potrebe visoko bremenitih krava (krava u zasušenju), (Rostock Feed Evaluation
System, 2003).
NERc SSP g, SSP / MJ, MJ, NERc/kg,
Dana pre teljenja
MJ/dan g/dan NERc SM
Krave TM-500kg
60 – 41 41 510 12 4,8
40 – 21 48 600 12 5,9
20 - 1 55 720 14 6,1
Krave TM-600kg
60 – 41 46 580 13 4,8
40 – 21 56 700 13 5,9
20 - 1 58 820 14 6,1
Krave TM-700kg
60 – 41 52 640 12 4,8
40 – 21 62 770 12 5,9
20 - 1 65 930 14 6,1
Preporuke za ishranu krava u ranoj laktaciji (NRC, 2001) date su u tabeli 13.
BKAO mEq/kg SM= ((Na% / 0,0023) + (K% / 0,0039)) - ((Cl% / 0,0035) + (S% / 0,0016))
Optimalne vrednosti BKAO za zasušene krave u ovom periodu (od 3. nedelje pred
očekivano teljenje, do teljenja) iznosi -75 do -150 mEq/kg SM obroka. Vrednosti koje su
najčešće za standardne obroke u našim uslovima, zasnovane na lucerkinom senu, kreću se
često i preko +200 mEq/kg SM obroka. Posledica ovako visokih vrednosti za BKAO je pre
svega česta pojava metaboličkog poremećaja-porođajne hipokalcemije (porođajne pareze,
mlečne groznice) koja se javlja neposredno pred, ili posle teljenja.
Da bi se u obrocima za zasušene krave obezbedila odgovarajuća optimalna
(negativna) vrednost za BKAO, primenjuje se dodavanje u obrok odgovarajuće količine
smeše anjonskih soli (najčešće 100-200g/dan, zavisno od vrednosti za BKAO u konkretnom
obroku). U sastav smeša anjonskih soli najčešće ulaze: CaCl2, MgCl2, NH4Cl, CaSO4, MgSO4,
(NH4)2SO4, a može se koristiti i HCl.
Ovo je posebno značajno za obroke sa učešćem sena, ili senaže lucerke, koji se
odlikuju izuzetnom alkalogenošću (vrednost za BKAO sena lucerke iznosi +431 mEq/kgSM),
i time doprinose visokoj pozitivnoj vrednosti za BKAO obroka u celini. Ilustracije radi,
vrednosti za katjonsko-anjonsku razliku pojedinih hraniva iznose: kukuruzna silaža +156,4
mEq/kgSM; mačiji rep +232,0 mEq/kgSM; zrno kukuruza +18,8 mEq/kgSM; zrno ječma -
23,4 mEq/kgSM; sojin griz +266,37 mEq/kgSM.
39
Jedan od načina da se obezbedi optimalnija vrednost za bilans katjona i anjona u
obroku za krave u zasušenju, je i upotreba travnog sena, koga karakteriše bolji katjonsko-
anjonski odnos, u poređenju sa lucerkom.
U obrocima krava u laktaciji (za razliku od zasušenih krava) poželjna je visoka
pozitivna vrednost za BKAO. Insistiranje na visoko pozitivnoj vrednosti BKAO za obroke
krava u laktaciji je opravdano s obzirom da se ova grla odlikuju intenzivnim metabolizmom, i
stoga unutrašnja sredina (ćelijsko okruženje) ima tendenciju da bude acidogena. Održavanje
katjonsko-anjonske razlike obroka visokom, je neophodno jer se na taj način svojim
alkalogenim dejstvom katjoni Na+ i K+ suprotstavljaju težnji ka sistemskoj acidozi.
Optimalna vrednost za BKAO krava u laktaciji se menja tokom trajanja laktacije, u
skladu sa opadanjem količine proizvedenog mleka. Vrednost za katjonsko-anjonsku razliku u
obroku bi trebala biti najveća na početku laktacije i da polako opada tokom laktacije. Krave u
ranoj i srednjoj laktaciji reaguju na pozitivne vrednosti BKAO povećanom proizvodnjom
mleka, ali ne i u kasnoj laktaciji.
Za povećanje vrednosti BKAO u obrocima koji se koriste za ishranu krava u laktaciji
najčešće se koriste natrijum bikarbonat (NaHCO3) i natrijum karbonat (Na2CO3). Vrednost
BKAO za obroke krava u prvom delu laktacije bi trebala da bude iznad +200 mEq/kg SM
(optimalna vrednost od 350-450 mEq/kg SM).
Ne uvek, ali u većini slučajeva krave koje su hranjene obrocima koji su zasnovani na
leguminoznim kabastim hranivima ne reaguju na dodati NaHCO3, kao što je slučaj sa
kravama čiji se obroci zasnivaju na kukuruznoj silaži, ili travama. Razlog je verovatno taj što
leguminozna kabasta hraniva imaju visoke vrednosti za BKAO, a što je zasnovano na
njihovom visokom sadržaju jona Na+ i K+, dok kukuruzna silaža i trave imaju niže vrednosti
katjonsko-anjonske razlike.
40
Jedna od uloga minerala iz grupe alumosilikata – zeolit, bentonit, a koji se dodaju u
obroke za krave je i regulisanje pH vrednosti sadržaja buraga. Dejstvo ovih komponenata je
sporije, ali dugotrajnije, i zasniva se na principu izmene jona.
Primer: Sastaviti osnovni obrok za stado krava čija se TM kreće od 550-650 kg, a
proizvodnja mleka je u granicama 15-20 kg, sa 3,8 % MM. Obrok sastaviti za zimski period
ishrane. Predvideti i potrebe za dnevni prirast mladih krava od 500 g. Za dopunski obrok
sastaviti potpunu smešu, pri čemu će 1 kg koncentrata podmirivati potrebe za proizvodnju 2,5
kg mleka. Pri formulisanju obroka koristiti podatke o hranljivoj vrednosti hraniva iz tabele
92.
41
Konzumiranje SM obroka:
Potrebe u energiji:
Uzdržne potrebe:
TM0,75 = 0,151 × (TM+ 200) = 0,151 × (600 + 200) = 120,8
NEL MJ/dan = 0,9752 × (0,293 × TM0,75) = 0,9752 × (0,293 × 120,8) = 34,52
Potrebe za laktaciju: NEL, MJ/dan = 14,55 × 3,1 = 45,11
Potrebe za porast: NEL, MJ/dan = 10,8
Ukupne potrebe: NEL, MJ/dan = 34,52 + 45,11 + 10,8 = 90,43
Potrebe u proteinima:
42
Osnovni obrok:
Učešće u smeši
Hranivo
%
Stočna kreda 1,30
Dikalcijum-Fosfat 1,20
Stočna so 0,50
Vitam.miner.premiks 1,0
Σ 4,0
15 : 96 = X : 100
X = 15,63 %
43
Sastav
Učešće
Učešće u SSP u SSP u grupi smeše
grupe u
Hranivo grupi hranivu
smeši
% % % %
%
Kukuruz 60,0 6,6 3,96 35,65
59,41
Ovas 40,0 9,5 3,80 23,76
Σ 7,76 59,41
Pšenične mekinje 50,0 12,0 6,0 20,30
40,59
Sojina sačma 50,0 42,3 21,15 20,29
Σ 27,15 40,59
Σ 100 100
15,63
44
Primer: Planiranje potrebne količine hrane za zapat od 100 krava i period od 6 meseci.
Ukupno potrebna
Količina
Hranivo Broj HD količina
kg/dan
kg
Silaža kukuruza 24 18 000 432 000
Seno lucerke 6,0 18 000 108 000
Zrno kukuruza 2,3 18 000 41 400
Repini rezanci, suvi 1,0 18 000 18 000
Suncok. sačma 1,0 18 000 18 000
Stočna so 0,060 18 000 1 080
Mono amon. fosfat 0,025 18 000 450
Vitam.miner.premiks 0,170 18 000 3 060
Σ 34,6 621 990
Prosečno
Ukupno potrebna
Sastav smeše potrebno
Hranivo Broj HD količina
% koncentrata
kg
kg/dan
Kukuruz 34,22 18 000 1 6159,6
Ovas 22,81 18 000 1 4105,8
Pšenične mekinje 19,49 18 000 1 3508,2
Sojina sačma 19,48 18 000 1 3506,4
Stočna kreda 1,30 18 000 1 234
Di-Ca-Fosfat 1,20 18 000 1 216
Stočna so 0,50 18 000 1 90
Vitam.miner.premiks 1,0 18 000 1 180
Σ 100,0 18 000
45
Primer: Cena obroka za kravu koja proizvodi 18 kg mleka/dan.
Cena 1 kg koncentrata:
18 kg – 15 kg = 3 kg
46
Sastavljanje proizvodnih obroka za krave u laktaciji u skladu sa
normativima NRC, 2001
MJ NEL/kg SM = 6,70
SP, g/dan = 2 870
SP, % SM = 15,59
NDF, % SM = 35,42
ADF, % SM = 23,29
MP, g (obezbeđeno) = 1832 *
MP, g (potrebe) = 1808 *
*
Vrednosti dobijene korišćenjem softverskog modela
47
Sastavljanje proizvodnih obroka za krave u skladu sa normativima
Rostock Feed Evaluation System, 2003
Primer: Sastaviti obrok za zasušenu kravu TM-600 kg, za period ishrane 40-21 dan pred
teljenje. Pri formulisanju obroka koristiti podatke o hranljivoj vrednosti hraniva koji su dati u
tabeli 96.
48
svega služe kao izvor energije, a u manjoj meri kao izvor proteina, radi obezbeđenja potreba
za proizvodnju mleka.
Najšire prihvaćen i korišćen sistem ocene telesne kondicije krava je sa skalom od 1 –
5, gde se ocenom 1, ocenjuju ekstremno mršava grla, a ocenom 5 izuzetno ugojena grla.
Poželjna prosečna ocena telesne kondicije je 3. Ovaj sistem uključuje kombinaciju vizuelne
procene i manuelne palpacije, radi ocene telesne kondicije krava.
Prema modelu (NRC, 2001) pri promeni telesne kondicije za 1 poen, krava gubi ili
dobija 80 kg TM. Količina energije (NEL) koja se dobija mobilisanjem telesnih rezervi, a pri
promeni telesne kondicije sa 3 na 2, iznosi 22,9 MJ/kg TM. Gubitak u proteinima iznosi oko
68 g/kg TM. Poželjno je da promena telesne kondicije mlečnih krava u toku proizvodnog
ciklusa ne bude veća od 1-og poena. Krave na početku laktacije ne bi trebalo da gube više od
1 kg TM/dan. Preveliki gubitak u TM na početku laktacije, i loša kondicija krava ukazuje pre
svega na neadekvatnu izbalansiranost obroka, i njegovu izraženu deficitarnost u energiji.
Obratno, previše ugojena grla na kraju laktacije, i u zasušenju, ukazuju na suficit energije u
obroku.
Loša telesna kondicija utiče na smanjenje proizvodnje mleka, usled nemogućnosti
angažovanja telesnih rezervi u prvom delu laktacije, na produženje servis perioda (kasnija
pojava estrusa i potreban veći broj osemenjavanja do uspešne koncepcije), kao i na pojavu
metaboličkih poremećaja. Sa druge strane kod previše ugojenih krava se javlja problem
teškog teljenja, smanjenje konzumiranja SM obroka u ranoj laktaciji, verovatna pojava
ketoze, i smanjena proizvodnja mleka.
Slika 1. Ocena telesne kondicije mlečnih krava (1 – 5). Pokazatelji: izraženost i pokrivenost
poprečnih i trnastih nastavaka slabinskih pršljenova; izraženost tuber coxae i veličina depresije
između kukova; oblik linije tuber coxae – sedna kvrga (V, U); veličina udubljenja između sednih
kvrga i korena repa: sa kaudalne i bočne strane;
(Edmondson i sar.1989)
49
Ocena 1 (Veoma loša kondicija): Poprečni i trnasti nastavci slabinskih pršljenova se lako
pipaju i oštri na dodir, slabo pokriveni mišićima. Istaknut efekat natkrivljenosti kod
poprečnih nastavaka. Izražena depresija u slabinskom delu. Istaknuti pršljenovi u predelu
leđa, slabina, sapi. Kukovi i sedne kvrge su oštro isturene, sa tankim slojem mišićnog tkiva
preko, i sa velikim udubljenjima između kostiju. Izraženo udubljenje između korena repa i
sednih krga, i oštro istaknuta koštana osnova i ligamenti u sednom i stidnom delu karlice.
Ocena 2 (Loša kondicija): Poprečni nastavci slabinskih pršeljenova se mogu opipati prstima,
ali nisu izraženi, sa nešto debljim slojem mišićnog tkiva preko. Efekat natkrivljenosti
poprečnim nastavcima postoji. Depresija u slabinskom delu vidljiva. Pojedini pršljenovi u
leđnom, slabinskom i predelu sapi se nemogu videti, ali se lako mogu opipati. Kukovi i sedne
kvrge su istaknuti, ali je depresija između njih blaža. Postoji udubljenje između korena repa i
sednih kvrga, ali je izraženija pokrivenost koštane osnove mišićnim tkivom.
Ocena 3 (Dobra kondicija): Poprečni nastavci slabinskih pršljenova se mogu opipati samo uz
blag pritisak, i svi zajedno obrazuju glatku površinu. Efekat natkrivljenosti kod poprečnih
nastavaka manje izražen. Slabo izražena depresija u slabinskom delu. Leđa, slabine i sapi su
blago zaobljene. Solidan pritisak je potreban da bi se opipali pojedinačni pršljenovi. Kukovi i
sedni deo su zaobljeni i glatki. Deo između sednih kvrga i korena repa gladak, bez znakova
deponovanja masnog tkiva.
50
Slika 4. Dobra kondicija (Orig. foto.Rodenburg, J. 2004)
Ocena 4 (Ugojena krava): Poprečni nastavci slabinskih pršeljenova se mogu opipati samo
solidnim pritiskom. Deo oko i iznad poprečnih nastavaka ravan ili zaobljen. Nema efekta
natkrivljenosti. Leđni deo zaobljen i gladak. Slabinski deo i sapi ravne. Kukovi zaobljeni i
razmak između njih ravan. Deo oko korena repa i sednih kvrga zaobljen, sa deponovanim
masnim tkivom.
Ocena 5 (Izuzetno ugojena krava): Koštana osnova leđa i slabina, kao i kukova i sednog dela
nije vidljiva. U velikoj meri prisutno subkutano masno tkivo. Koren repa potpuno okružen
masnim tkivom.
51
Poželjna telesna kondicija mlečnih krava:
Teljenje: 3,5 – 3,75
Rana laktacija: 2,75 – 3,0
Sredina laktacije: 3,0
Kasna laktacija: 3,0
Zasušene krave: 3,5 – 3,75
ISHRANA TELADI
1. Faza tečne ishrane. U ovoj fazi telad konzumiraju isključivo tečnu hranu-mleko ili
zamene za mleko, odakle podmiruju sve potrebe u energiji i hranljivim materijama.
Postojanje funkcionalnog ezofagealnog žleba omogućava efikasno iskorišćavanje
konzumirane tečne hrane, uz izbegavanje njene degradacije u rumenu.
2. Tranziciona faza. Telad konzumira kako tečnu, tako i suvu hranu (početna smeša
koncentrata za telad-starter).
3. Faza ishrane isključivo suvom hranom, preživarska faza. Telad svoje potrebe u
energiji i hranljivim materijama zadovoljavaju iz konzumirane hrane-koncentrata i
eventualno kvalitetnog sena, koja podleže ruminalnoj fermentaciji u buragu.
Faza ishrane teladi tečnom hranom, treba da traje najmanje četiri nedelje a ne bi
trebalo da traje ni duže od 12 nedelja.
Kolostrum ili mlezivo igra važnu ulogu u prvim danima života teleta. Svojim
sastavom se donekle razlikuju od mleka, pošto je bogatiji u proteinima, mastima, vitaminima
i mineralnim materijama.
Sa gledišta ishrane bitne su sledeće osobine kolostruma:
1. Bogat je u energiji, što je bitno jer tele u prvim danima ne može da uzima veće količine
hrane.
2. Bogat je u proteinima a posebno gama-globulinima koji obezbeđuju pasivni imunitet, koji
je u prvim danima života jedina zaštita teleta od infekcije.
3. Bogat je u vitaminima, posebno onim koji su rastvorljivi u mastima. Vitamina A ima 10
puta više nego u mleku.
4. Bogat je u mineralnim materijama, posebno solima Mg koje deluju laksativno i
omogućuju izlučivanje prvog izmeta (mekonijuma).
5. Usled takvog sastava kolostrum stvara rastresit ugrušak u crevima što potpomaže varenje.
52
Kolostrum treba davati tokom prvih 24 h 4-6 puta. Kasnije se smanjuje propustljivost
creva za gama-globuline, tako da u starosti od 5-7 dana ishrana kolostrumom više nema
efekta kao u prvim danima.
Tokom prvih nedelja života (prve 4 nedelje), telad najefikasnije koriste hranljive
materije iz tečne hrane. To je mleko ili zamena za mleko. Već od 3-7 dana može se početi sa
napajanjem teladi zamenama za mleko. Preporuke su da se ženskim teladima koja će se
koristiti u priplodu ograniči dnevno konzumiranje mleka ili zamene za mleko. Obično
količina koja se daje teladima iznosi oko 6 kg/dan. Neke preporuke govore o ograničavanju
konzumiranja tečne hrane na 10% TM (NRC-2001). Na ovaj način se stimuliše ranije
konzumiranje veće količine koncentrata, i razvoj buraga, što omogućuje i ranije odlučivanje
teladi. Količina koncentrata koju telad konzumiraju u obrnutoj je srazmeri sa količinom
konzumiranog mleka ili zamene za mleko. Teladima koja se gaje za proizvodnju telećeg
mesa, omogućava se konzumiranje mleka ili zamene po volji, što može ići i do 18% TM, pri
čemu ostvaruju znatno veće dnevne priraste.
Grafikon 1. Dnevni prirasti teladi TM-40 kg, u zavisnosti od količine konzumiranog mleka
(svetlija polja) ili zamene za mleko (tamnija polja), konzumiranje izraženo u % TM
(NRC-2001)
53
Tabela 33. Dnevne potrebe teladi u energiji i proteinima, koja konzumiraju samo tečnu hranu
i koja se koriste za proizvodnju telećeg mesa (NRC, 2001)
Telesna masa Dnevni prirast Konzumiranje ME SP
kg g SM, kg MJ g
300 0,49 9,71 104
40
600 0,69 13,72 180
300 0,63 12,55 114
60 600 0,86 17,15 190
900 1,12 22,26 267
600 1,02 20,21 200
80 900 1,30 25,86 276
1200 1,61 31,92 353
600 1,16 23,0 208
100 900 1,46 29,12 285
1200 1,80 35,65 362
600 1,29 25,61 217
120 900 1,62 32,13 293
1200 1,97 39,08 353
600 1,41 28,03 224
140 900 1,76 34,94 301
1200 2,13 42,3 378
Tabela 34. Hranljiva vrednost hraniva koja se koriste u ishrani teladi (NRC, 2001)
Hranivo SM ME SP SMa Ca P
% MJ/kg % % % %
Punomasno mleko 12,5 2,81 3,2 3,85 0,13 0,09
Sveže obrano mleko 10,0 1,68 3,6 0,03 0,14 0,1
Obrano mleko u prahu 94,0 16,05 35,16 0,94 1,21 1,02
Surutka u prahu 93,0 14,20 12,56 0,93 0,71 0,63
Surutka sveža 7,0 1,06 0,99 0,05 0,05 0,05
Surutka delaktozirana 93,0 13,22 16,65 0,65 1,60 1,04
Koncentrat proteina surutke 93,0 16,23 34,5 2,05 0,50 0,56
54
Tabela 35. Sastav zamene za mleko
Hranivo Učešće, %
Obrano mleko u prahu 41,0
Surutka u prahu 19,5
Koncentrat proteina surutke 17,0
Mast 18,5
Lecitin soje 1,7
Emulgator 0,3
L-Lizin 0,1
Di-Ca-fosfat 0,4
Ca-karbonat 0,5
Vitam.miner. premiks 1,0
Pri korišćenju zamena za mleko za napajanje teladi treba imati u vidu da zamene
obično sadrže 10-20% manje energije u poređenju sa istom zapreminom punomasnog mleka.
Od početka druge nedelje života, teladima se daje po volji kvalitetna i ukusna početna
smeša koncentrata (starter). Dobro je da koncentrat bude u formi peleta ili bar krupno
prekrupljen. Teladima treba omogućiti konzumiranje svežeg koncentrata. Konzumiranje
startera je neophodno za razvoj i funkciju buraga. Proizvodi fermentacije, pre svega buterna
kiselina je odgovorna za razvoj ruminalnog epitela i papila. Početna smeša za telad bi trebala
da sadrži 20% SP (50-100kg TM), a zatim sa 18% SP (100-150kg TM).
Tabela 36. Potrebe u energiji i proteinima za priplodnu žensku telad koja konzumiraju
ograničene količine tečne hrane, i koncentrat po volji (NRC, 2001).
Telesna masa Dnevni prirast Konzum. SM ME SP
kg g/dan kg/dan MJ/dan g/dan
400 0,66 11,55 148
40
600 0,83 14,39 205
400 0,76 13,18 154
50 600 0,94 16,28 212
800 1,13 19,62 270
400 0,84 14,7 159
60 600 1,04 18,03 217
800 1,24 21,59 275
55
Tabela 37. Plan ishrane teladi do 4 meseca starosti (120 dana)
Količina za
Starost Broj hranjenja
Vrsta hrane jedno
(dana) na dan
hranjenje (kg)
Kolostrum 1-2 1-1,5 3-5
Kolostrum 3-4 3 2
Punomasno mleko 5-7 3 2
Mleko + zamena za mleko 8-14 3 2
Zamena za mleko 15-21 3,5 2
Zamena za mleko 22-28 4 2
Zamena za mleko 29-49 3 2
Zamena za mleko 50-56 2,5 1
Početna smeša 4-70 po volji -
Početna smeša + smeša za porast 71-84 do 2 kg -
Smeša za porast 85-120 do 2 kg -
Seno 4-120 po volji -
Voda za piće 4-120 po volji -
Prema preporukama (NRC, 2001), sa davanjem sena treba početi posle odlučenja,
kada ga telad mogu efikasnije iskorišćavati, i kada je razlaganje vlakana u buragu
intenzivnije. U ranijem uzrastu teladi, usled još uvek nerazvijene mikroflore rumena,
ruminalna svarljivost celuloze je ograničena, pa konzumiranje sena smanjuje konzumiranje
ME iz obroka. Teladima se daje kvalitetno seno trava ili leguminoza, najčešće seno lucerke.
56
Količina koncentrata u obroku teladi se najčešće ograničava kada konzumiranje
dostigne 2 kg/dan, a kvalitetno lucerkino ili travno-leguminozno seno se daje po volji.
Odlučena telad TM 75-150 kg, koja dobijaju koncentrat i kabastu hranu po volji,
mogu dnevno konzumirati oko 2,7 kg SM/100 kg TM.
57
Tabela 41. Potrebe teladi u energiji i proteinima (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
TM Prirast NERc SSP SSP, g/NERc MJ NERc/kg
kg g/dan MJ/dan g/dan MJ SM
400 7,4 160 22 10,0
40 600 8,9 205 23 10,7
800 10,0 245 24 11,6
400 9,4 190 20 7,6
60 600 10,5 230 22 8,2
800 12,1 275 23 9,1
500 12,1 235 19 6,6
600 13,1 255 19 6,9
80
700 14,2 280 20 7,4
800 14,7 300 20 7,7
500 14,2 260 18 5,8
600 15,2 280 18 6,1
100
700 16,3 300 18 6,4
800 17,3 325 19 6,7
500 15,8 280 18 5,4
600 16,8 305 18 5,6
120
700 17,8 325 18 5,8
800 18,9 345 18 6,1
500 18,9 310 16 5,2
600 20,5 335 16 5,5
150
700 22,0 355 16 5,8
800 24,2 375 15 6,0
Tabela 42. Potreban sadržaj makro i mikroelemenata, kao i vitamina u SM zamene za mleko,
početnoj smeši i smeši za porast teladi (NRC, 2001)
Hranljiva materija
Zamena za mleko Starter Grover
Minerali
Ca, % 1,0 0,70 0,60
P, % 0,70 0,45 0,40
Mg, % 0,07 0,10 0,10
Na, % 0,40 0,15 0,14
K, % 0,65 0,65 0,65
Cl, % 0,25 0,20 0,20
S, % 0,29 0,20 0,20
Fe, mg/kg 100 50 50
Mn, mg/kg 40 40 40
Zn, mg/kg 40 40 40
Cu, mg/kg 10 10 10
I, mg/kg 0,50 0,25 0,25
Co, mg/kg 0,11 0,10 0,10
Se, mg/kg 0,30 0,30 0,30
Vitamini
Vit. A, IU/kg SM 9 000 4 000 4 000
Vit. D, IU/kg SM 600 600 600
Vit. E, IU/kg SM 50 25 25
58
Tabela 43. Dnevne potrebe teladi u makro-elementima (Rostock Feed Evaluation System,
2003)
TM Prirast Ca P Mg Na
kg g/dan g g g g
400 11 7 1,0 1,6
70 600 15 10 1,2 2,0
800 20 12 1,3 2,3
600 18 12 3,0 3,0
100-200 800 22 14 3,2 3,3
1000 27 16 3,4 3,6
Tabela 44. Potrebe teladi i junadi u mikro-elementima mg/kg SM obroka (Rostock Feed
Evaluation System, 2003)
Fe Cu Mn Zn Co J Se
Kategorija
mg mg mg mg mg mg mg
< 100 kg TM 75 8 60 30 0,08 0,2 0,15
> 100 kg TM 50 8 60 30 0,08 0,2 0,15
Tabela 45. Dnevne potrebe teladi u vitaminima (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
Kategorija A D E B1 B2 B6 B12 Niacin Pantot.
IU IU mg mg mg mg µg mg kisel.
mg
< 100 kg TM 8 000 1 000 30 3,5 4 6 30 40 20
100-200 kg TM 12 000 1 500 - - - - - - -
Primer: Sastaviti potpunu smešu za ishranu teladi starije od 4 meseca. Učešće u smeši
punomasne ekstrudirane soje treba da iznosi 12%.
X = 13,37%
59
Sastav
Učešće
Učešće u SP u SP u grupi smeše
grupe u
Hranivo grupi hranivu
smeši
% % % %
%
Kukuruz 75,0 8,28 6,21 49,65
66,20
Ječam 25,0 11,28 2,82 16,55
Σ 100 9,03 66,20
Pšenične mekinje 40,0 15,41 6,16 13,52
33,80
Suncokr. sačma 60,0 26,18 15,71 20,28
Σ 100 21,87 33,80
Σ 100 100
13,37
60
OBROCI ZA PRIPLODNE JUNICE
Tabela 46. Gornja i donja granica za telesne mere i intenzitet porasta junica holštajn rase pri
optimalnim uslovima odgajivanja
Gornja granica Donja granica
Ocena
Uzrast Dnevni Visina Dnevni Visina
TM TM telesne
meseci prirast grebena prirast grebena
kg kg kondicije
kg cm kg cm
0 42,2 - 76,2 42,2 - 76,2 -
1 63,1 0,68 81,3 63,1 0,68 81,3 -
2 84,0 0,68 86,4 84,0 0,68 86,4 -
3 110,0 0,82 91,4 107,1 0,77 91,4 2,2
4 135,3 0,82 99,1 130,3 0,77 96,5 -
5 161,2 0,82 101,6 154,0 0,77 101,6 -
6 186,1 0,82 104,1 177,0 0,77 104,1 2,3
7 212,0 0,82 109,2 200,2 0,77 106,7 -
8 237,0 0,82 111,8 222,9 0,77 109,2 -
9 263,3 0,82 111,8 247,05 0,77 111,8 2,4
10 288,3 0,82 116,8 270,0 0,77 114,3 -
11 314,2 0,82 116,8 293,3 0,77 116,8 -
12 339,1 0,82 119,4 316,0 0,77 116,8 2,8
13 365,0 0,82 121,9 340,0 0,77 119,4 -
14 390,4 0,82 124,5 363,2 0,77 121,9 -
15 416,3 0,82 127 386,4 0,77 124,5 3,0
16 441,3 0,82 127 409,0 0,77 127 -
17 467,2 0,82 129,5 432,2 0,77 127 -
18 492,1 0,82 132,1 456,3 0,77 129,5 3,2
19 518,5 0,82 132,1 479,4 0,77 132,1 -
20 543,4 0,82 134,6 502,1 0,77 132,1 -
21 569,3 0,82 137,2 525,3 0,77 134,6 3,4
22 594,3 0,82 137,2 549,3 0,77 134,6 -
23 620,2 0,82 139,7 572,5 0,77 137,2 -
24 645,6 0,82 142,2 595,2 0,77 137,2 3,5
7 dana
posle 581,6 - 536,2 - - -
teljenja
30 dana
posle 541,2 - - 500,3 - - -
teljenja
61
Tabela 47. Preporuke za ishranu priplodnih junica (Obračević, 1990)
TM NEL SSP
(kg) (MJ) (g)
200 24,7 380
250 28,9 410
300 33,2 440
350 37,4 460
400 42,4 490
450 45,2 510
500 48,7 540
550 52,2 560
62
Tabela 50. Preporuke za ishranu junica (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
Telesna Dnevni
NERc SSP SSP, g/NERc MJ NERc/kg
masa prirast
MJ/dan g/dan MJ SM
kg g/dan
500 18,9 310 16 5,2
600 20,5 335 16 5,5
150
700 22,0 355 16 5,8
800 24,2 375 15 6,0
500 23,1 355 15 5,2
600 25,7 375 15 5,2
200
700 28,4 400 14 5,6
800 31,0 420 14 5,8
500 27,8 390 14 4,9
600 31,0 415 13 5,2
250
700 34,1 435 13 5,6
800 37,8 455 12 6,0
500 32,6 420 13 5,1
600 35,7 445 12 5,6
300
700 39,9 465 12 5,9
800 44,6 485 11 6,4
500 36,8 445 12 5,4
600 41,0 465 11 5,9
350
700 44,1 490 11 6,0
800 47,3 510 11 6,1
500 40,4 460 11 5,5
600 43,6 480 11 5,8
400
700 46,7 505 11 5,9
800 49,4 525 11 5,9
500 43,1 470 11 5,6
600 45,7 490 11 5,8
450
700 48,8 515 11 5,9
800 52,0 535 10 5,9
500 45,2 470 10 5,6
600 48,3 495 10 5,8
500
700 51,5 515 10 5,9
800 54,1 540 10 5,9
63
Tabela 51. Potrebe u hranljivim materijama za ženski priplodni podmladak (NRC, 1989).
Uzrast, meseci
Potrebe
3-6 6-12 > 12
Sirovi protein, % 16 14 12
NDF, % 23 25 25
NDF iz kabaste hrane, % 17 19 19
ADF, % 16 19 19
Masti min., % 3 3 3
Ca, % 0,52 0,41 0,29
P, % 0,31 0,30 0,23
Mg, % 0,16 0,16 0,16
K, % 0,65 0,65 0,65
Na, % 0,10 0,10 0,10
Cl, % 0,20 0,20 0,20
S, % 0,16 0,16 0,16
Fe, mg/kg 50 50 50
Co, mg/kg 0,10 0,10 0,10
Cu, mg/kg 10 10 10
Mn, mg/kg 40 40 40
Zn, mg/kg 40 40 40
J, mg/kg 0,25 0,25 0,25
Se, mg/kg 0,30 0,30 0,30
Vitamin A, IU/kg 2 200 2 200 2 200
Vitamin D, IU/kg 308 308 308
Vitamin E, IU/kg 24 24 24
64
Primer: Sastaviti obrok za junicu TM 400 kg, koja ostvaruje dnevni prirast od 0,8 kg. Obrok
sastaviti koristeći normative NRC, 2001.
MJ ME/kg SM = 10,20
SP, g/dan = 987,9
SP, % SM = 11,9
NDF, % SM = 33,0
65
Kategorije u tovu teladi
1. Tov za proizvodnju “belog mesa”, kada se telad hrane mlekom ili zamenama za mleko.
Ovaj tov se izvodi do TM od 150-180 kg, odnosno uzrasta od 4-5 meseci.
2. Manje intenzivan tov teladi je kada se uz tečnu hranu daje i koncentrat i eventualno manja
količina sena. Telad se tove do mase od 200-250 kg i uzrasta od 6 meseci.
66
Kategorije u tovu junadi
1. Rani tov junadi (ultra baby beef) - do uzrasta od 8-10 meseci i TM 320-350 kg.
2. Tov junadi (baby beef) - završava se sa uzrastom od 12-18 meseci i TM od 320-530 kg.
3. Tov starije, odrasle junadi, do mase od 500 - 600 kg i 18-24 meseci.
Tabela 56. Potreban sadržaj sirovih proteina (SP) u SM obroka tovnih grla
SP
TM SP
kg %SM g/dan
Do 250 14 – 16 500 – 600
250 – 350 13 – 14 700 – 800
350 – 450 10 – 12 800 – 1000
67
Tabela 57. Potrebe muške junadi u tovu (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
Dnevni
TM NERc SSP SSP, g/NERc MJ NERc/kg
prirast
kg MJ/dan g/dan MJ SM
g/dan
600 18,9 335 18
150 800 21,0 375 18 5,3-5,9
1000 23,1 420 18
800 24,7 420 17 5,3-5,9
200 1000 26,8 465 17
5,9-6,5
1200 28,9 510 18
800 31,0 455 15
4,8-5,7
1000 33,6 500 15
250
1200 36,8 545 15
5,7-6,5
1400 39,4 590 15
800 34,6 485 14
4,8-5,7
1000 38,3 530 14
300
1200 42,0 575 14
5,7-6,5
1400 46,2 620 13
800 37,8 510 13
4,8-5,7
1000 42,5 555 13
350
1200 46,7 595 13
5,7-6,5
1400 50,9 640 13
800 42,5 525 12
4,8-5,7
1000 47,8 570 12
400
1200 52,5 610 12
5,7-6,5
1400 57,8 655 11
800 46,7 535 11
4,8-5,7
1000 52,5 580 11
450
1200 57,8 620 11
5,7-6,5
1400 63,5 665 10
800 50,9 540 11
4,8-5,7
1000 56,7 580 10
500
1200 62,5 625 10
5,7-6,5
1400 68,8 670 10
800 54,1 535 10
4,8-5,7
1000 60,4 580 10
550
1200 66,7 620 9
5,7-6,5
1400 73,0 665 9
68
Tabela 58. Potrebe ženske junadi u tovu (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
TM Dnevni prirast NERc SSP SSP, g/NERc MJ NERc/kg
kg g/dan MJ/dan g/dan MJ SM
700 22,0 355 16 5,8
800 24,2 375 15 6,0
150
900 25,7 400 15 6,5
1000 27,3 420 15 6,8
700 28,4 400 14 5,5
800 31,0 420 14 5,9
200
900 34,1 445 13 6,4
1000 36,2 465 13 6,8
700 34,1 435 13 5,5
800 37,8 455 12 5,9
250
900 42,0 480 11 6,4
1000 44,6 500 11 6,8
700 39,9 465 12 5,9
800 44,6 485 11 6,4
300
900 47,8 510 11 6,5
1000 50,4 530 11 6,7
700 44,1 490 11 6,0
800 47,3 510 11 6,1
350
900 45,9 530 11 6,2
1000 53,0 555 10 6,3
700 46,7 505 11 6,0
800 49,4 525 11 6,1
400
900 52,5 545 10 6,2
1000 55,7 570 10 6,3
69
Potrebe junadi u mikro-elementima (Rostock Feed Evaluation System, 2003) date su
u tabeli 44.
Tabela 60. Dnevne potrebe junadi u vitaminima (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
Telesna masa Vitamin A Vitamin D
kg
200-300 15 000 1 900
300-400 17 000 2 100
400-500 19 000 2 400
500-600 20 000 2 500
Najintenzivniji tip tova koji se danas zbog visoke cene koncentrovanih hraniva manje
koristi. Obično se zasniva na kukuruzu uz dodatak uljane sačme ili uree, mineralnih materija i
neke voluminozne komponente (kao što je brašno od sena, mlevene kočanke kukuruza, ljuske
suncokreta i sl.). Ovaj tov je efikasan posebno do TM od 400-450 kg. Mogu se ostvariti
visoki dnevni prirasti od 1,2 - 1,6 kg, čime se značajno smanjuje trajanje tova i utroška hrane
za jedinicu prirasta.
Zastupljenost proteina u koncentratu je 10-16%. Učešće kabaste komponente treba u
kompletnoj smeši da bude oko 40%.
70
Primer: Obrok za mušku junad u tovu (rase kombinovanih proizvodnih sposobnosti), TM
350 – 450 kg sa dnevnim prirastom od 1200 g. U turnusu ima 100 grla.
Ukupna
Količina Ukupno Cena 1 kg
Hranivo HD cena
kg kg Din.
Din.
Seno livadsko, osrednje 2,00 8 400 16 800 12,0 201 600
Silaža kukuruza, voštano zrenje 16,00 8 400 134 400 2,0 268 800
Kukuruz, klip 2,50 8 400 21 000 10,0 210 000
Sačma suncokreta (39% UP) 0,75 8 400 6 300 30,0 189 000
Stočna so 0,035 8 400 294 12,0 3 528
Vitamin.miner.premiks 0,090 8 400 756 80,0 60 480
UKUPNO: 21,375 179 550 933 408
71
OBROCI ZA MUŠKA PRIPLODNA GRLA
Potrebe kod muške priplodne junadi su slične kao kod muške junadi u intenzivnom
tovu. Mladi bikovi krupnih rasa za proizvodnju mleka se koriste za priplod već sa godinu
dana (masa 400-450 kg). To znači da oni tokom prve godine života imaju prirast od 0,9 do
1,1 kg na dan. U prvo vreme se obično obroci sastoje od 50:50 sena i koncentrata. Kasnije se
deo sena može zameniti silažom i korenjačama.
Tabela 61. Konzumiranje suve materije za priplodni muški podmladak i odrasle bikove
(Dairy Reference Manual, 1995)
Konzumiranje SM, SM iz kabaste hrane
Uzrast
kg/100 kg TM %
3 – 6 meseci 2,50 40 – 45
6 – 12 meseci 2,30 60 – 65
Bikovi preko12 meseci 2,20 70 – 75
Bikovi preko 2,5 godina 1,30 80 – 85
72
Tabela 63. Potrebe bikova u mikro-elementima (mg/kg SM obroka) i vitaminima (dnevne
potrebe), (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
Hranljiva materija Potrebe
Fe, mg 50
Cu, mg 8,0
Mn, mg 60
Zn, mg 40
Co, mg 0,08
J, mg 0,3
Se, mg 0,15
Vitamin A, IU 40 000
Vitamin D, IU 4 000
73
NORMATIVI I OBROCI ZA ISHRANU OVACA
Ovce su kao i goveda preživari, tako da im ishrana i varenje u najvećoj meri zavise od
mikroorganizama koji žive u predželucima. Zbog toga među ovcama i govedima postoje
mnoge sličnosti, s obzirom na anatomske i fiziološke karakteristike njihovih organa za
varenje. Pored toga među ovim vrstama domaćih životinja ima i dosta razlika. One se
ogledaju pre svega u tome što su ovce manje životinje od goveda (samim tim i pokretljivije)
kao i u tome što ovce proizvode vunu a neke rase i krzno.
Velika prednost ovaca jeste da daju vrlo značajne i kvalitetne proizvode u skromnim
uslovima ishrane i gajenja. Njihovo mesto u stočarskoj proizvodnji je uslovljeno time što one
mogu da koriste za ishranu pašnjake koji su drugim životinjama nedostupni i hraniva koja
druge vrste ne mogu da iskoriste. Ovce mogu sve svoje potrebe da zadovolje pašom, dok se
koncentrovanim hranivima hrane samo neke kategorije i to u uslovima intenzivne
proizvodnje.
Osnovnu hranu za ovce čine voluminozna hraniva (pre svega paša). One ne mogu
uspešno da koriste tako grubu hranu kao goveda (npr. kukuruzovinu i sl.) ali su zato kada je u
pitanju iskorišćavanje sitnije grube hrane bez premca. Pored toga, na pašnjacima ovce koriste
i mnoge korovske biljke i na taj način veoma uspešno sprečavaju zakorovljavanje zemljišta.
Takođe, ovce mogu biti i dopunski korisnici pašnjaka koji se koriste za goveda.
Važno je nepomenuti i to, da su ovce veoma prilagodljive različitim uslovima držanja
i ishrane zahvaljujući čemu njihovo gajenje može da varira od vrlo intenzivnog do vrlo
ekstenzivnog. U našim uslovima češći je slučaj da se ova vrsta gaji ekstenzivno - u veoma
oskudnim uslovima držanja i ishrane, međutim, naše autohtone rase su adaptirane na takve
uslove.
Potrebe kod ove kategorije ovaca zavise od: TM grla, fiziološkog stanja i
proizvodnosti.
Potrebe za proizvodnju vune se ne mogu odvojiti od potreba za održanje života. Za
sintezu vune su značajni pre svega proteini, posebno oni koji su bogati sumporom. Uz
proteine mora se voditi računa o odgovarajućoj količini energije, kao i ostalih hranljivih
materija.
Mogućnost konzumiranja SM obroka u ovaca kreće se između 2 – 2,7 kg, na 100 kg
TM ovaca, a retko prelazi 3 kg SM na 100 kg TM.
Tabela 64. Preporuke za ishranu neoplođenih ovaca koje su završile laktaciju, kao i ovaca u
prva 3 meseca bremenitosti (Obračević, 1990).
TM NEL SSP Ca P
kg MJ/dan g/dan g/dan g/dan
50 4,38 47 3,5 2,5
60 5,03 54 4,0 3,0
70 5,64 61 4,5 3,5
80 6,22 67 5,0 4,0
90 6,80 73 5,5 4,5
74
Od posebnog značaja za uspeh oplodnje i broj jagnjadi po ovci, je poboljšana ishrana
ovaca (“flushing”) u periodu pripreme za oplodnju (3 – 6 nedelja pred predviđeno parenje).
Poboljšana ishrana se ostvaruje držanjem ovaca na pašnjacima odličnog kvaliteta. Ukoliko je
pašnjak lošijeg kvaliteta prihranjuju se drugom voluminoznom hranom, i koncentratom (100
– 400 g po grlu), a to treba da traje sve do 7-10 dana posle oplodnje. Posle toga ishrana se
može izvesno vreme smanjiti, jer su potrebe za porast embriona u tom periodu neznatne.
Tek u 4 i 5-om mesecu bremenitosti potrebe za razvoj ploda su izraženije i tada treba
povećati količinu energije u obroku za oko 40%, u proteinima za 40-50%, a u Ca i P za
100%, u odnosu na potrebe u prvoj polovini bremenitosti. Kada ovca nosi blizance potrebe se
udvostručuju. Visokobremenitim grlima treba davati kvalitetnu kabastu hranu i nešto
koncentrata. Ishrana u ovom periodu malo utiče na masu jagnjadi pri rođenju ali zato ima
značajan uticaj na njihovu vitalnost i smanjenje mortaliteta u prvim danima života.
U prvoj polovini bremenitosti potrebno je obezbediti 2-3 kg silaže i 1,5 - 2,5 kg sena
dnevno po grlu. U drugoj polovini za ovcu TM od 50 kg treba obezbediti silaže 3 kg,
livadskog sena 1,5 kg, lucerkinog sena 0,5 kg (a ako ga nema 0,2 - 0,3 kg koncentrata).
Tabela 65. Potrebe bremenitih ovaca poslednjih 6 nedelja pred partus (Obračević, 1990).
Masa Nedelje Dnevne potrebe
TM Prosečna
ploda pred
kg plodnost MJ NEL SSP, g Ca, g P, g
kg jagnjenje
6-4 4,87 64 6,0 3,2
1,0 4,0 4-2 5,65 75 8,7 3,8
2-0 6,35 89 8,7 3,8
6-4 4,94 69 6,4 3,4
1,3 4,9 4-2 5,93 83 9,5 4,0
2-0 6,78 101 9,5 4,0
6-4 4,94 74 6,9 3,5
50 1,6 5,8 4-2 6,21 92 10,5 4,2
2-0 7,27 115 10,5 4,2
6-4 5,15 79 7,3 3,8
1,9 6,6 4-2 6,42 100 11,4 4,5
2-0 7,62 127 11,4 4,5
6-4 5,22 83 7,6 3,9
2,2 7,3 4-2 6,63 107 12,5 4,8
2-0 7,98 138 12,5 4,8
6-4 5,51 73 6,7 3,7
1,0
4,4 4-2 6,35 85 9,4 4,3
2-0 7,20 101 9,4 4,3
6-4 5,65 79 7,7 3,8
1,3 5,4 4-2 6,71 95 10,2 4,5
2-0 7,69 116 10,2 4,5
6-4 5,79 84 7,8 3,9
60 1,6 6,3 4-2 6,99 104 11,1 4,7
2-0 8,12 129 11,1 4,7
6-4 5,86 90 8,0 4,0
1,9 7,2 4-2 7,27 113 12,0 5,0
2-0 8,54 114 12,0 5,0
6-4 5,93 94 8,2 4,1
2,2 7,9 4-2 7,48 121 12,8 5,2
2-0 8,89 155 12,8 5,2
75
Tabela 65. (Nastavak)
Masa Nedelje Dnevne potrebe
TM Prosečna
ploda pred
kg plodnost MJ NEL SSP, g Ca, g P, g
kg jagnjenje
6-4 6,21 82 6,5 3,7
1,0
4,8 4-2 7,13 96 9,2 4,3
2-0 8,05 114 9,2 4,3
6-4 6,35 89 6,9 3,9
1,3 5,9 4-2 7,48 107 10,0 4,5
2-0 8,54 130 10,0 4,5
6-4 6,49 94 7,4 4,0
70 1,6 6,9 4-2 7,76 117 11,0 4,7
2-0 9,03 146 11,0 4,7
6-4 6,56 101 7,8 4,0
1,9 7,8 4-2 8,05 126 11,9 5,0
2-0 9,53 160 11,9 5,0
6-4 6,71 106 8,5 4,1
2,2 8,6 4-2 8,33 135 13,0 5,3
2-0 9,88 174 13,0 5,3
Tabela 66. Uzdržne potrebe i potrebe bremenitih ovaca (Rostock Feed Evaluation System,
2003).
g, SSP / MJ,
Faza reproduktivnog TM NERc SSP
MJ, NERc/kg,
ciklusa kg MJ/dan g/dan
NERc SM
50 4,1 60
Nesjagnjene i sjagnjene u
60 4,7 70
prvih 1 – 3 meseca 15 4,2
70 5,2 80
bremenitosti
80 5,9 90
50 5,4 75
Flašing sistem ishrane, 3 -
60 6,1 85
4 nedelje pre, i tokom 14 5,0
70 6,8 95
sezone parenja
80 7,6 105
55 5,8 100
Ovce u 4. mesecu 65 6,4 110
17 4,6
bremenitosti 75 6,9 120
85 7,5 130
Jedinac 6,4 120
60
Blizanci 7,8 145
Jedinac 7,0 130 Jedinac
70
Ovce u 5. mesecu Blizanci 8,3 155 5,1
19
bremenitosti Jedinac 7,6 140 Blizanci
80
Blizanci 8,9 165 5,8
Jedinac 8,2 150
90
Blizanci 9,5 175
− U potrebe ovaca su uračunate potrebe za proizvodnju 3 kg čiste vune/godišnje. Za 1 kg povećanja ili
smanjenja godišnje proizvodnje vune, treba dodati ili oduzeti od navedenih dnevnih potreba 105 kJ NERc i 10
g SSP.
− Za ovce na paši treba povećati dnevne potrebe u energiji za 210 kJ NERc i 1 g SSP na 100 kg TM i pređenoj
distanci od 1 km.
76
Obroci za ishranu ovaca u laktaciji
Osnovni faktori koji utiču na potrebe ovaca u ovom periodu su: TM grla, količina i
sastav mleka. Mlečnost ovaca u našim uslovima je oko 0,8-1 kg, mada može da se kreće i do
2 kg.
77
Tabela 68. Potrebe ovaca u drugom delu laktacije (Obračević, 1990)
Stadijum Dnevne potrebe
Promena
TM laktacije
mase NEL SSP Ca P
kg (proizvodnja
kg/mesec MJ g g g
mleka)
-1 8,12 129
2-3 mes. 0 8,68 136
9,5 5,0
(1kg/dan) +1 9,46 143
+2 10,23 150
-1 7,55 120
50 4 mes. 0 8,12 127
8,5 4,5
(0,8 kg/dan) +1 8,89 134
+2 9,67 141
0 6,28 89
5 mes.
+1 7,06 96 6,0 3,5
(0,4 kg/dan)
+2 7,83 103
-1 9,88 158
2-3 mes.
0 10,45 165
(1,25 12,0 6,0
+1 11,22 172
kg/dan)
+2 11,29 179
-1 8,61 137
60 4 mes. 0 9,18 144
10,0 5,5
(0,9 kg/dan) +1 9,95 151
+2 10,73 158
0 7,90 116
5 mes.
+1 8,68 123 8,0 4,5
(0,6 kg/dan)
+2 9,46 130
-1 11,50 187
2-3 mes. 0 12,07 194
13,5 7,0
(1,5 kg/dan) +1 12,85 201
+2 13,62 208
-1 9,74 154
70 4 mes. 0 10,30 161
11,0 6,0
(1,0 kg/dan) +1 11,08 168
+2 11,86 175
0 9,46 144
5 mes.
+1 10,23 151 10,0 5,5
(0,8 kg/dan)
+2 11,01 158
78
Tabela 69. Potrebe ovaca u laktaciji (Rostock Feed Evaluation System, 2003).
Faza MJ,
TM NERc SSP g, SSP /
laktacije NERc/kg,
kg MJ/dan g/dan MJ, NERc
dani SM
Jedinac 8,1 150
50
Blizanci 9,5 180
Jedinac 8,6 160
60
Blizanci 10,1 190
1. do 60. 19 5,5
Jedinac 9,2 170
70
Blizanci 10,6 200
Jedinac 9,8 180
80
Blizanci 11,1 210
Jedinac 6,1 105 17
50
Blizanci 6,8 125
Jedinac 6,7 115
60
Blizanci 7,5 135
61. do 120. 4,8
Jedinac 7,2 125 18
70
Blizanci 8,1 145
Jedinac 7,8 135
80
Blizanci 8,6 155
− U potrebe ovaca su uračunate potrebe za proizvodnju 3 kg čiste vune/godišnje. Za 1 kg povećanja ili
smanjenja godišnje proizvodnje vune, treba dodati ili oduzeti od navedenih dnevnih potreba 105 kJ NERc i 10
g SSP.
− Za ovce na paši treba povećati dnevne potrebe u energiji za 210 kJ NERc i 1 g SSP na 100 kg TM i pređenoj
distanci od 1 km.
Tabela 70. Dnevne potrebe muških i ženskih priplodnih grla u pojedinim makro-elementima
(Rostock Feed Evaluation System, 2003).
Kategorija Ca P Mg Na
životinja g g g g
Ovce
Održanje 4 3 0,6 1,0
Kasna bremenitost 6 5 0,8 1,5
Laktacija
1 – 2. mesec 12 8 2,1 2,5
3 – 4. mesec 8 5 1,5 2,0
Ovnovi 6 5 0,8 1,5
Tabela 71. Preporuke za sadržaj mikroelemenata u obrocima za ovce (mg/kg SM), (Rostock
Feed Evaluation System, 2003).
Fe Cu Mn Zn Co J Se
Kategorija
mg mg mg mg mg mg mg
Mlada grla
50 8 60 30 0,08 0,2 0,15
u porastu
Ovce, bremenite i u
50 8 60 40 0,08 0,3 0,15
laktaciji
Ovnovi
50 8 60 40 0,08 0,3 0,15
79
Primer: Obrok za ovcu TM 50 kg u prvih pet nedelja laktacije koja obezbeđuje prirast
jagnjadi od 350 g/dan, i gubi mesečno 2 kg mase.
Količina SM SSP NEL Ca P
Hranivo
kg kg g MJ g g
U 1 kg hraniva
Planinsko seno 0,85 80 4,70 4,7 5,9
Silaža kukuruza, voštano zrenje 0,28 13 1,56 2,1 1,0
Sačma suncokreta (39% UP) 0,90 344 5,90 4,1 10,8
Kukuruz, klip 0,86 39 5,96 0,2 3,0
Stočna kreda 0,99 0 0,0 362,3 0,2
U obroku
Planinsko seno 0,50 0,4 40 2,4 2,3 3,0
Silaža kukuruza, voštano zrenje 2,00 0,6 26 3,1 4,2 2,0
Sačma suncokreta (39% UP) 0,40 0,4 138 2,4 1,6 4,3
Kukuruz, klip 0,60 0,5 23 3,6 0,1 1,8
Stočna kreda 0,02 0,0 0 0,0 7,2 0,0
Stočna so 0,01
Vitam.miner.premiks 0,02
UKUPNO: 3,55 1,9 227 11,41 15,5 11,1
Potrebe 1-2 220 11,40 14,5 7,0
Prva hrana jagnjeta je kolostrum i ono treba da ga dobije najdalje na dva sata po
jagnjenju. Mleko služi kao isključiva hrana u prvim danima života (10-14 dana). Kasnije se
vrši prihranjivanje i to početnim smešama ili samo usitnjenim zrnevljem žitarica uz kvalitetno
seno koje se daje po volji.
Intenzitet ishrane jagnjadi u prvim danima života utiče na formiranje folikula vunskih
vlakana, što je od značaja za kasniju proizvodnju vune.
Kod jagnjeta kao i kod teleta digestivni trakt je mali po rođenju i tek sa 8 do 9 nedelja
dostiže odnos kao kod odraslih grla.
Eventualnom ranom odbijanju i prevođenju na ishranu suvom hranom ne treba
pristupiti pre uzrasta od četiri nedelje. Odbijanje može da se obavlja od 28-og dana, pa do 3
meseca uzrasta, ili čak i kasnije.
Konzumiranje hrane u prvim danima je malo. U početku iznosi oko 5-10 g kada je reč
o suvoj hrani. Količina hrane se brzo povećava tako da sa 2-3 meseca može da bude 200-300
g/dan dok se seno daje po volji.
Posle odlučivanja jagnjad se drže na pašnjacima najboljeg kvaliteta bar do 6 meseci
uzrasta, i prihranjuju sa nešto koncentrata zavisno od kasnije namene.
Napoj na bazi zamene za mleko se spravlja tako da sadrži 20% SM.
80
Tabela 73. Potrebe jagnjadi koja sisaju (Rostock Feed Evaluation System, 2003).
Deo potreba koje treba podmiriti
Dnevni prihranjivanjem
Uzrast TM NERc
prirast MJ,
meseci kg MJ/dan NERc SSP
g NERc/kg,
MJ g
SM
1 10 200 3,3 1,1 25 5,2
2 17 250 4,9 3,2 60 5,2
3 25 250 6,5 5,2 85 5,5
4 32 250 7,8 6,9 110 5,8
Tabela 74. Potrebe jagnjadi u porastu i tovu (umeren potencijal porasta), (Obračević, 1990).
Muška Ženska Oba pola
TM Prirast
NEM SSP NEM SSP Ca P
kg g/dan
MJ g MJ g g g
150 4,42 66 5,28 64 4,2 1,7
200 4,50 84 5,35 78 5,3 2,1
15
250 4,58 99 5,51 92 6,4 2,5
300 4,66 114 - - 7,5 2,9
150 5,59 73 6,21 69 4,6 1,9
200 5,82 88 6,52 83 5,7 2,3
20
250 6,13 103 6,91 97 6,8 2,7
300 6,21 118 7,06 111 8,0 3,0
150 6,75 75 7,14 72 5,2 2,2
200 7,22 89 7,61 84 6,4 2,6
250 7,76 104 8,23 98 7,6 3,0
25
300 7,99 118 8,54 110 8,9 3,3
350 8,15 132 - - 10,3 3,7
400 8,23 146 - - 11,5 4,1
150 7,84 76 8,07 72 5,8 2,4
200 8,46 90 8,77 85 7,1 2,8
250 9,24 104 9,55 98 8,5 3,2
30
300 9,70 117 9,70 110 9,7 3,6
350 10,01 131 - - 11,1 4,0
400 10,32 145 - - 12,6 4,4
200 9,86 92 - - 8,0 3,2
250 10,71 104 - - 9,5 3,6
35 300 11,41 118 - - 10,9 4,0
350 12,18 131 - - 12,4 4,4
400 12,42 144 - - 13,9 4,8
81
Tabela 75. Potrebe za ishranu odlučene ženske jagnjadi (za priplod), (Obračević, 1990).
TM Prirast NEL SSP Ca P
kg g/dan MJ g g g
50 4,23 45 5,0 1,7
100 5,01 57 5,4 2,1
30
150 5,86 69 5,8 2,5
200 7,13 81 7,1 2,8
50 4,87 52 4,4 2,3
100 5,86 65 5,8 2,7
40
150 6,85 77 7,4 3,1
200 7,91 89 9,0 3,5
50 5,65 60 5,0 2,8
100 6,49 72 6,6 3,2
50
150 7,48 85 8,0 3,6
200 8,61 97 9,5 4,0
50 6,35 67 5,5 3,3
60 100 7,34 80 7,0 3,7
150 8,33 92 8,5 4,1
Tabela 76. Potrebe muških jagnjadi za porast i tov (Rostock Feed Evaluation System, 2003).
TM Dnevni prirast NERc SSP g, SSP / MJ, MJ, NERc/kg,
kg g MJ/dan g/dan NERc SM
150 1,9 50 26 9,5
200 2,2 60 27 10,5
5
250 2,5 70 28 11,6
300 2,8 80 29 12,6
150 2,7 55 20 6,8
200 3,2 65 20 7,9
10 250 3,6 75 21 8,9
300 4,0 85 21 10,0
350 4,3 100 23 10,7
200 4,8 80 17 5,8
250 5,4 95 18 6,0
20 300 5,9 115 19 6,2
350 6,4 135 21 6,4
400 6,9 160 23 6,6
150 5,7 85 15 5,4
200 6,4 100 16 5,8
250 7,1 120 17 6,0
30
300 7,9 140 18 6,2
350 8,5 160 19 6,4
400 9,2 180 20 6,6
100 6,1 85 14 4,9
150 6,9 100 14 5,4
200 7,8 115 15 5,8
40
250 8,6 135 16 6,0
300 9,3 160 17 6,2
350 10,2 180 18 6,4
100 7,1 100 14 4,9
150 8,1 115 14 5,4
50 200 9,0 130 14 5,8
250 9,9 150 15 6,0
300 10,8 170 16 6,2
82
Tabela 77. Potrebe ženskih jagnjadi i kastriranih muških jagnjadi za porast i tov (Rostock
Feed Evaluation System, 2003).
Dnevni MJ,
TM NERc SSP g, SSP / MJ,
prirast NERc/kg,
kg MJ/dan g/dan NERc
g SM
150 2,0 50 25 9,5
200 2,3 60 26 10,5
5
250 2,7 70 26 11,6
300 3,0 80 27 12,6
150 2,9 55 19 7,4
200 3,4 65 19 8,4
10
250 3,8 75 20 9,5
300 4,2 85 20 10,5
150 4,5 70 16 5,7
200 5,1 80 16 6,1
20
250 5,8 95 16 6,4
300 6,4 115 18 6,7
100 5,2 75 14 5,2
150 6,1 85 14 5,7
30 200 6,8 100 15 6,1
250 7,7 120 16 6,4
300 8,5 140 16 6,7
50 5,4 75 14 4,7
100 6,3 85 14 5,2
40 150 7,2 100 14 5,7
200 8,2 115 14 6,1
250 9,1 135 15 6,4
50 6,3 85 13 4,7
100 7,4 100 14 5,2
50
150 8,4 115 14 5,7
200 9,5 130 14 6,1
50 7,2 95 13 4,7
60 100 8,3 115 14 5,2
150 9,5 130 14 5,7
50 8,0 100 13 4,7
70 100 9,1 120 13 5,2
150 10,4 135 13 5,7
83
Tabela 78. Dnevne potrebe mladih grla u porastu i tovu u pojedinim makro-elementima
(Rostock Feed Evaluation System, 2003).
TM Prirast Ca P Mg Na
kg g/dan g g g g
100 3,0 1,8 0,4 0,4
10 – 20 200 5,0 2,9 0,7 0,5
300 7,0 4,0 1,0 0,7
100 3,5 2,5 0,5 0,5
20 – 30 200 5,5 3,6 0,8 0,6
300 7,5 4,7 1,1 0,8
100 4,5 3,0 0,8 0,6
30 – 40 200 7,0 4,3 1,2 0,8
300 9,5 5,5 1,6 0,9
100 5,5 3,4 1,0 0,8
40 – 50
200 7,5 4,7 1,4 0,9
100 6,0 3,9 1,0 0,9
50 – 60
200 8,0 5,1 1,4 1,0
Učešće u smeši
Hranivo
%
Stočna kreda 1,50
Dikalcijum-Fosfat 1,0
Stočna so 0,50
Vitam.miner.premiks 1,0
Σ 4,0
18 : 96 = X : 100
X = 18,75 %
84
Sastav
Učešće
Učešće u SP u SP u grupi smeše
grupe u
Hranivo grupi hranivu
smeši
% % % %
%
Kukuruz 70,0 8,5 5,95 49,21
70,3
Ovas 30,0 12,0 3,60 21,09
Σ 100 9,55 70,3
Sojina sačma 52,0 44,0 22,88 15,44
Suncokretova sačma 38,0 33,5 12,73 29,7 11,29
Stočni kvasac 10,0 49,0 4,90 2,97
Σ 100 40,51 29,7
Σ 100 100
18,75
85
Primer: Sastaviti obrok za odlučenu žensku jagnjad TM 40 kg, koja ostvaruju prirast od 200
g/dan.
Tabela 80. Potrebe muških grla u periodu odgajivanja (Rostock Feed Evaluation System,
2003).
MJ,
Uzrast TM Prirast NERc SSP g, SSP /
NERc/kg,
meseci kg g/dan MJ g MJ, NERc
SM
7 50 – 54 140 10,6 175 17
8 54 – 62 275 11,4 185 16
9 62 – 71 275 12,5 195 16
6,1
10 71 – 79 275 13,4 205 15
11 79 – 87 275 14,4 215 15
12 87 – 95 275 15,2 225 15
> 13 90*– 110 150 14,0 200 14 5,7
*
TM posle šišanja
86
Tabela 81. Potrebe ovnova za održanje i u sezoni pripusta (Rostock Feed Evaluation System,
2003).
Broj MJ,
TM NERc SSP g, SSP / MJ,
ejakulacija NERc/kg,
kg MJ g NERc
nedeljno SM
0 125 12,6 180 14 5,5
7 125 13,6 185 14 5,6
14 125 14,7 190 13 5,7
35 125 17,8 205 12 5,9
Primer : Sastaviti obrok za ovna TM 125 kg, u sezoni pripusta, sa prosečno 14 ejakulacija
nedeljno.
87
Obroci za ishranu ovaca u tovu
Kod ovaca za tov dolaze u obzir sledeće kategorije: jagnjad, šilježad, ređe odrasli
kastrirani mužjaci, i kastrirane ovce izlučene iz priploda. Na osnovu toga razlikujemo sledeće
tipove tova:
1. tov veoma mlade jagnjadi koja su na sisi
2. tov odlučene jagnjadi
3. tov šilježadi
4. tov ovaca i kastriranih ovnova
Osnov ishrane u ovom periodu čini mleko majke. Tov traje 90-120 dana. Jagnjad se
drže zajedno sa majkama i prihranjuju koncentratom i kvalitetnim senom (najbolje senom
lucerke). Koncentrat treba da ima 16-18% SSP. Najbolje je da se koncentrat i seno daju po
volji. Konzumiranje kvalitetnog sena, iznosi oko 20% SM obroka.
Moguća varijanta ovog tova je do 6 meseci uzrasta. U svetu se pod ovim tipom tova
podrazumeva tov do 12 meseci. Tov odlučene jagnjadi je manje intenzivan od tova u dojnom
periodu. Najčešće se izvodi na paši uz prihranjivanje koncentratima, zavisno od kvaliteta
paše. Odnos SM iz kabaste i koncentrovane hrane se kreće u granicama od 40:60 do 60:40%.
Cilj ove varijante tova je dobijanje masne ovčetine i loja. U tovu se nalaze jalove ovce
koje su izlučene iz priploda i kastrirana muška grla. Osnov ishrane je paša a može biti i
silaža.
U proseku ovcama treba 2-3 l vode na dan. Leti je potrebno 5-6 l a zimi manje (1,5-2 l).
Na paši se ovce zadržavaju 4-6 pa sve do 10 h.
88
NORMATIVI I OBROCI ZA ISHRANU KOZA
Po načinu iskorišćavanja hrane i podmirivanja potreba koze su slične ovcama i
govedima. Ipak, postoje neke njihove karakteristike koje ih odvajaju od ostalih preživara.
Koze vole raznovrsnu hranu i često je menjaju. Takođe, u njihovoj ishrani u znatnoj meri je
zastupljen brst, više nego kod drugih domaćih preživara. Konzumiranje raznovrsnih biljaka
održava dobar apetit kod koza pa je dobro da na njihovim pašnjacima bude žbunja i drveća.
Konzumiranje SM obroka zavisi od TM, kondicije i proizvodnje. Ako se koze hrane
obrocima koji se sastoje od kvalitetne kabaste hrane i koncentrata, konzumiranje SM obroka
može dostići i 4 kg/100 kg TM, pa i više. Ako se hrane samo kvalitetnom kabastom hranom
konzumiranje se kreće između 2,5 i 3 kg SM/100 kg TM.
Koze, u odnosu na svoju TM, daju puno mleka. Ako se dobro hrane, posebno u vreme
pred oplodnju, pri kraju graviditeta i tokom laktacije, dnevna proizvodnja mleka može da
bude 3-5 kg. Sastav mleka je bliži kravljem, pa su potrebe za proizvodnju jednog kg mleka
sa 3,5 % MM potrebno 2,9 MJ NEL, 56 g SSP, 2,5 g Ca, 2 g P i 1,5 - 2 g NaCl. Za mleko sa
0,5 % više ili manje mlečne masti, navedenim potrebama dodaje se ili oduzima 0,2 MJ NEL i
5 g SSP.
Tabela 82. Preporuke za ishranu koza na nivou uzdržnih potreba (Obračević, 1990).
Promena Konzumiranje
TM NEL SSP Ca P
TM SM
kg MJ/dan g/dan g/dan g/dan
kg/mesec kg/dan
-1 3,91
0 5,04
50 40 3,5 2,5 1,45
+1 6,17
+2 7,30
-1 4,61
0 5,74
60 48 4,0 3,0 1,55
+1 6,87
+2 8,00
-1 5,31
0 6,44
70 56 4,5 3,5 1,65
+1 7,57
+2 8,70
-1 6,02
0 7,15
80 64 5,0 4,0 1,75
+1 8,28
+2 9,41
-1 6,72
0 7,85
90 72 5,5 4,5 1,85
+1 8,98
+2 10,11
-1 7,43
0 8,56
100 80 6,0 5,0 1,95
+1 9,69
+2 10,82
89
U toku vegetacije koze se drže na pašnjacima. Smeše koncentrata koje se koriste,
prema potrebi, zavisno od sastava kabaste hrane, veoma su slične onima koje se daju ovcama.
Bolji efekti se postižu sa smešama posebno namenjenim ishrani koza, ali se to sreće samo na
većim farmama. Važno je da svaka kategorija koza dobije kvalitet i kvantitet hrane koji
odgovara njihovom potrebama. Ako se to poštuje onda postaje jasno da ove korisne domaće
životinje daju izuzetno puno u odnosu na ono što im se pruža.
Tabela 83. Preporuke za ishranu koza u poslednja 2 meseca bremenitosti (Obračević, 1990).
TM NEL SSP Ca P
kg MJ/dan g/dan g/dan g/dan
50 8,43 113 9,5 4,0
60 9,13 121 10,0 4,5
70 9,83 129 10,5 5,0
80 10,54 137 11,0 5,5
90
Primer: Obrok za koze u laktaciji, TM-50 kg, dnevna proizvodnja-3 kg mleka, sa 3,5% MM
Hranivo Sastav obroka, kg
Seno, trava 2,0
Zrno kukuruza, prekrupa 0,4
Pšenične mekinje 0,2
Suncokretova sačma 0,2
Stočna kreda 0,01
Stočna so 0,015
Vitamin.miner. premiks-1% 0,025
U obroku
SM, kg 2,42
NEL, MJ 13,84
SSP, g 223,0
Ca, g 17,2
P, g 11,2
Odrasli jarčevi mase 75 kg, hrane se obrokom koji sadrži 7,6 MJ NEL i 190 g SSP.Za
veću ili manju masu, za svakih 10 kg treba povećati odnosno smanjiti sadržaj energije u
obroku za 0,76 MJ NEL i proteina za 5 g SSP. U sezoni pripusta sadržaj energije u obroku
može se povećati za 10 – 20 %, a sadržaj proteina za 20 – 30 %, zavisno od intenziteta
korišćenja.
Mladi jarčevi TM 45 kg, hrane se obrocima koji sadrže 5,9 MJ NEL i 130 g SSP.
Ishrana jaradi
91
USLOVI KVALITETA KRMNIH SMEŠA
Pravilnikom o kvalitetu i drugim zahtevima za hranu za životinje (2000) i dopunama
Pravilnika o kvalitetu i drugim zahtevima za hranu za životinje (2001) propisani su minimalni
uslovi koje u pogledu kvaliteta moraju da ispunjavaju krmne smeše koje se mogu naći u
prometu. U okviru svake vrste životinja, definisane su smeše za pojedine starosne ili
proizvodne kategorije. Treba naglasiti da važeći kriterijumi za sastavljanje potpunih i
dopunskih smeša imaju niz nedostataka. Danas se u praksi koriste različiti normativi za
pojedine vrste i kategorije životinja, kojima su definisane drugačije vrednosti za pojedine
hranljive materije i energiju. Sadržaj energije u smešama za preživare izražen je u ovsenim
hranljivim jedinicama, za razliku od uobičajene i mnogo preciznije neto-energetske vrednosti.
Potpune smeše za krave u laktaciji sa 15 i 18% SP, zadovoljavaju potrebe krava u proteinima,
ali su deficitarne u pogledu sadržaja energije. Pravilnikom nisu definisane smeše za ishranu
koza.
Kada su u pitanju „potpune“ smeše za preživare, ovaj termin treba shvatiti uslovno,
jer se ovakve smeše koriste za dopunu osnovnog dela obroka, koji se sastoji od kabastih
hraniva.
Tabela 86. Potpuna smeša za krave muzare (1); Potpuna smeša za krave muzare sa proizvodnjom
mleka do 20 kg/dan (2); Potpuna smeša za krave muzare sa proizvodnjom mleka iznad 20
kg/dan (3); Dopunska smeša za krave muzare (4).
Sadržaj energije i pojedinih hranljivih
1 2 3 4
materija
OJ, min. 0,57 0,83 0,90 -
Sirovi Protein, % min. 12 15 18 30
NPN, % SP max. 25 20 20 25
Vlaga, % max. 13,5 13,5 13,5 12,0
Sirova celuloza, % max. 10 10 10 10
Sirovi pepeo, % max. 10 10 10 10
Ca (ukupni), % 0,9-1,1 0,9-1,1 0,9-1,1 2,7-3,4
P (ukupni), % 0,6-0,8 0,6-0,8 0,6-0,8 1,8-2,4
Na, % 0,2-0,3 0,2-0,3 0,2-0,3 0,6-0,9
Mg, mg/kg min. 40 40 40 140
Vitamin A, IJ/kg min. 10 000 10 000 10 000 30 000
Vitamin D3, IJ/kg min. 1 500 1 500 1 500 4 000
Vitamin E, mg/kg min. 10 20 20 50
Co, mg/kg min. 0,05 0,05 0,05 0,2
Cu, mg/kg min 5 5 5 15
Zn, mg/kg min 20 20 20 80
Fe, mg/kg min 20 20 20 80
Mn, mg/kg min 20 20 20 80
I, mg/kg min 0,6 0,6 0,6 1,8
Se, mg/kg min 0,1 0,1 0,1 0,3
92
Tabela 87. Zamena za mleko za telad (1); Potpuna smeša za telad I – početna (2); Potpuna smeša za
telad II od 50-100 kg (3); Potpuna smeša za telad III od 100-250 kg (4); Dopunska smeša
za telad 100-250 kg (5).
Sadržaj energije i pojedinih hranljivih
1 2 3 4 5
materija
Obrano mleko u prahu, % min. 50,0 - - - -
OJ, min. - 0,9 0,9 0,95 -
Sirovi Protein, % min. 22 20 18 16 35
NPN, % SP max. 0 0 0 20 25
Mast, % min. 12 5 5 - -
Vlaga, % max. 6 12 13 13,5 12
Sirova celuloza, % max. 2 6 8 12 10
Sirovi pepeo, % max. 8 8 8 10 12
Ca (ukupni), % 0,9-1,1 0,6-0,8 0,6-0,8 0,8-1,0 3,0-3,6
P (ukupni), % 0,7-0,9 0,4-0,6 0,4-0,6 0,5-0,7 2,0-2,6
Na, % 0,3-0,4 0,2-0,3 0,2-0,3 0,2-0,3 0,8-1,1
Mg, mg/kg min. - - - 40 180
Vitamin A, IJ/kg min. 12 000 8 000 8 000 7 500 20 000
Vitamin D3, IJ/kg min. 1 500 1 000 1 000 1 000 3 000
Vitamin E, mg/kg min. 20 20 20 10 -
Co, mg/kg min. 0,1 0,1 0,1 0,1 0,3
Cu, mg/kg min 8 5 5 5 15
Zn, mg/kg min 50 50 50 20 60
Fe, mg/kg min 60 50 30 20 60
Mn, mg/kg min 30 30 20 20 60
I, mg/kg min 0,5 0,6 0,6 0,6 1,8
Se, mg/kg min 0,1 0,1 0,1 0,1 0,3
Tabela 88. Potpuna smeša za tov junadi I 250-350 kg (1); Potpuna smeša za tov junadi II preko 350
kg (2); Potpuna smeša za visoko steone junice (3); Potpuna smeša za priplodne bikove
(4); Dopunska smeša za tov junadi (5).
Sadržaj energije i pojedinih
1 2 3 4 5
hranljivih materija
OJ, min. 1,0 0,9 0,8 1,0 -
Sirovi Protein, % min. 14 12 14 16 30
NPN, % SP max. 35 25 0 0 30
Vlaga, % max. 13,5 13,5 13,5 13,5 12
Sirova celuloza, % max. 15 10 20 15 10
Sirovi pepeo, % max. 10 10 12 10 12
Ca (ukupni), % 0,6-0,8 0,9-1,1 0,9-1,2 0,8-1,0 3,0-3,6
P (ukupni), % 0,4-0,6 0,6-0,8 0,6-0,8 0,6-0,8 2,0-2,6
Na, % 0,2-0,3 0,2-0,3 0,2-0,3 0,2-0,3 0,8-1,1
Mg, mg/kg min. 40 40 150-300 150-300 200
Vitamin A, IJ/kg min. 7 500 10 000 6 000 5 000 30 000
Vitamin D3, IJ/kg min. 1 000 1 500 1 500 1 000 4 000
Vitamin E, mg/kg min. 10 10 15 15 -
Co, mg/kg min. 0,1 0,05 0,1 0,1 0,3
Cu, mg/kg min 5 5 10 5 15
Zn, mg/kg min 20 20 30 30 100
Fe, mg/kg min 20 20 40 30 70
Mn, mg/kg min 20 20 30 30 70
I, mg/kg min 0,6 0,6 0,3 0,3 2,0
Se, mg/kg min 0,1 0,1 0,2 0,2 0,4
93
SMEŠE ZA ISHRANU OVACA
Tabela 89. Zamena za mleko za jagnjad (1); Potpuna smeša za jagnjad u porastu i tovu I do 15 kg (2);
Potpuna smeša za jagnjad u porastu i tovu II 15-30 kg (3); Potpuna smeša za jagnjad u
porastu i tovu III 30-50 kg (4).
Sadržaj energije i pojedinih hranljivih
1 2 3 4
materija
Obrano mleko u prahu, % min. 50 - - -
OJ, min. - 0,9 0,9 0,9
Sirovi Protein, % min. 22 18 16 14
NPN, % SP max. 0 0 15 20
Mast, % min. 12 - - -
Vlaga, % max. 6 13 13,5 13,5
Sirova celuloza, % max. 2 6 8 10
Sirovi pepeo, % max. 8 8 8 8
Ca (ukupni), % 0,9-1,1 0,8-1,0 0,8-1,0 0,8-1,0
P (ukupni), % 0,7-0,9 0,5-0,7 0,5-0,7 0,5-0,7
Na, % 0,3-0,4 0,3-0,4 0,2-0,3 0,2-0,3
Vitamin A, IJ/kg min. 12 000 7 500 6 000 6 000
Vitamin D3, IJ/kg min. 1 500 1 200 1 000 1 000
Vitamin E, mg/kg min. 20 15 15 15
Co, mg/kg min. 0,1 0,1 0,1 0,1
Cu, mg/kg min 8 5 5 5
Zn, mg/kg min 50 50 40 40
Fe, mg/kg min 60 50 40 30
Mn, mg/kg min 30 30 30 30
I, mg/kg min 0,6 0,6 0,6 0,6
Se, mg/kg min 0,1 0,1 0,1 0,1
Tabela 90. Potpuna smeša za sjagnjene ovce i dviske (1); Potpuna smeša za ovce u laktaciji (2);
Potpuna smeša za priplodne ovnove (3); Dopunska smeša za jagnjad u porastu i tovu (4);
Dopunska smeša za sjagnjene ovce i ovce muzare (5).
Sadržaj energije i pojedinih
1 2 3 4 5
hranljivih materija
OJ, min. 0,95 0,95 0,95 - -
Sirovi Protein, % min. 14 16 17 30 32
NPN, % SP max. 25 25 0 0 20
Vlaga, % max. 13,5 13,5 13,5 12 12
Sirova celuloza, % max. 15 15 15 10 10
Sirovi pepeo, % max. 10 8 8 10 10
Ca (ukupni), % 0,8-1,0 0,8-1,0 0,8-1,0 2,5-2,8 2,9-3,5
P (ukupni), % 0,5-0,8 0,5-0,8 0,5-0,8 1,5-2,0 1,8-2,4
Na, % 0,2-0,4 0,2-0,4 0,2-0,4 0,6-0,8 0,6-0,8
Vitamin A, IJ/kg min. 3 000 3 000 3 000 20 000 30 000
Vitamin D3, IJ/kg min. 350 350 350 3 000 4 500
Vitamin E, mg/kg min. 10 15 15 45 40
Co, mg/kg min. 0,1 0,1 0,1 0,3 0,3
Cu, mg/kg min 5 5 5 15 15
Zn, mg/kg min 40 40 40 150 90
Fe, mg/kg min 20 30 30 150 60
Mn, mg/kg min 30 30 30 90 90
I, mg/kg min 0,6 0,6 0,6 1,8 1,8
Se, mg/kg min 0,1 0,1 0,1 0,3 0,3
94
VITAMINSKO-MINERALNE PREDSMEŠE
95
LITERATURA
1. Adamović, M., Grubić, G., Adamović, O., Stojanović, B., Radivojević, M.,
Novaković, Ž. (2005): Značaj ishrane za razvoj proizvodno-reproduktivnih
osobina i zdravlje podmlatka goveda. 4. Simpozijum “Ishrana, reprodukcija i
zaštita zdravlja goveda”,. Zbornik radova, str.21-38. Subotica, 2005.
2. Allen, M. 1997. Relationship between fermentation acid production in the rumen
and the requirement for physically effective fiber. J. Dairy Sci. 80:1447-1462.
3. Beharka, A.A., Nagaraja, T.G., Morrill, J.L., Kennedy, G.A., Klemm, R.D.
(1998): Effects of form of the diet on anatomical, microbial, and fermentative
development of the rumen of neonatal calves. J. Dairy Sci. 81:1946-1955.
4. Chalupa, W., Sniffen, C.J., Fox, D.G., Van Soest, P.J. (1991): Model generated
protein degradation nutritional information. Proc.Cornell Nutr. Conf., p.44. Ithaca,
NY.
5. Davis, C.L., Drackley, J.K. (1998): The development, nutrition, and management
of the young calf. Iowa State University Press, Ames, Iowa.
6. Dairy Reference Manual, Third Edition (1995): Cooperative extension,
Pennsylvania State University. NRAES-63, Ithaca.
7. Đorđević, N., Dinić, B. (2007): Hrana za životinje. Cenzone tech-Europe, d.o.o.,
Aranđelovac.
8. Đorđević, N., Dinić, B. (2006): Koncentrati za domaće životinje, divljač i ribe.
Nolit, Beograd.
9. Edmondson, A.J., Lean, I.J., Weaver, C.O., Farver, T., Webster, G. (1989): A
body condition scoring chart for Holstein dairy cows. J. Dairy Sci. 72: 68-78.
10. Engstrom, M. 2005. Heifers from birth to 300 lb: How important is rumen
development. Mid-South Ruminant Nutrition Conference, Proceedings:59-66.
http://www.txanc.org/proceedings/2005/HeifersBirthto300lb.pdf
11. Glamočić, D. (2005): Kvalitet hrane i mogućnost konzumiranja obroka visoko-
mlečnih krava. 4. Simpozijum “Ishrana, reprodukcija i zaštita zdravlja goveda”,.
Zbornik radova, str.55-66. Subotica, 2005.
12. Goff, J.P., Horst, R.L. (1997): Physiological changes at parturition and their
relationship to metabolic disorders. J. Dairy Sci. 80: 1260-1268.
13. Grubić, G., Đorđević, N., Stojanović, B. (2007): Uticaj obroka na smanjenje
procenta mlečne masti. 21. Savetovanje agronoma, veterinara i tehnologa, Institut
PKB Agroekonomik. Zbornik naučnih radova Vol.13 br.3-4, 21-32. Beograd,
2007.
14. Grubić, G., Radin Dragoslava, Đorđević, N., Adamović, O. (2005): Varenje,
resorpcija, promet i korišćenje hranljivih materija kod visoko-proizvodnih krava.
4. Simpozijum “Ishrana, reprodukcija i zaštita zdravlja goveda”,. Zbornik radova,
str.39-53. Subotica, 2005.
15. Grubić, G., Adamović, M. (2003): Ishrana visokoproizvodnih krava. Institut PKB
Agroekonomik, Beograd.
16. Grubić, G., Adamović, O., Stojanović, B., Đorđević, N. (2003): Savremeni aspekti
u normiranju potreba u proteinima za krave muzare. Vet.Glasnik, Vol.57, No 3-4,
str. 101-112. 3. Simpozijum «Ishrana, reprodukcija i zaštita zdravlja goveda»,
Beograd, 2003.
96
17. Grubić, G., Adamović, M., Radivojević, M., Adamović, O., Stojanović, B.,
Novaković, Ž. (2003): Novi normativi u ishrani teladi. Mlekarstvo, No.14, 414-
420. Beograd.
18. Grubić, G., Adamović, M., Đorđević, N., Stojanović, B. (2002): Novi normativi
za ishranu muznih krava. Mlekarstvo, No.2, 37-42. Beograd.
19. Grubić, G. 2000. Ishrana crno-belih goveda, 109-176. U Monografiji:
Oplemenjivanje, proizvodnost i ishrana crno-belih goveda: Lazarević, Lj.,
Trifunović, G., Latinović, D., Grubić, G. Poljoprivredni fakultet Beograd.
20. Grubić, G., Pavličević, A., Đorđević, N., Adamović, M. (2000): Balansiranje
ugljenih hidrata u obrocima za krave. Simpozijum: Proizvodnja i prerada mleka.
Arhiv za poljoprivredne nauke Vol.63, No 1-2, str. 41-42. Beograd.
21. Grubić, G., Sretenović Ljiljana, Stoićević, Lj., Adamović, M., Jovanović, R.
(1995): Protein degradability in ruminant feeds of animal origin. Acta Veterinaria
45 (2-3): 149. Beograd.
22. Heinrichs, J., Kononoff, P. (2002): Evaluating particle size of forages and TMRs
using the new Penn State forage particle separator. The Pennsylvania State
University College of Agricultural Sciences.Cooperative Extension DAS 02-42.
www.das.psu.edu/dairynutrition/documents/das0242.pdf
23. Heinrichs, A. J., Buckmaster, D. R. and Lammers., B. P. (1999): Processing,
mixing, and particle size reduction of forages for dairy cattle. J. Dairy Sci. 77:
180-186.
24. Heinrichs, J. (1996): Evaluating forages and TMRs using the Penn State Particle
Size Separator. The Pennsylvania State University College of Agricultural
Sciences.Cooperative Extension DAS 96-20.
www.das.psu.edu/dairynutrition/documents/oldparticle9620.pdf
25. Heinrichs, A. J., Ishler, V.A. (1989): Body-condition scoring as a tool for dairy
herd management. The Pennsylvania State University College of Agriculture.
Extension circular 363.
26. Licitra, G., Hernandez, T.M., Van Soest, P.J. (1996): Standardization of
procedures for nitrogen fractionation of ruminant feeds. Anim. Feed Sci. Technol.
57:347-358.
27. Lobley, G.E. (1992): Control of the metabolic fate of amino acids in ruminants.
J.Anim.Sci. 70:3264-3275.
28. Makević, M., Grubić, G., Đorđević, N., Jokić, Ž. (2004): Ishrana domaćih
životinja. Univerzitet u Beogradu Poljoprivredni fakultet.
29. National Research Council (2001): Nutrient Requirements of Dairy Cattle 7th
Revised Edition. National Academy Press. Washington, D.C.
30. National Research Council (1996): Nutrient Requirements of Beef Cattle 7th
Revised Edition, Update 2000. National Academy Press. Washington, D.C.
31. National Research Council (1989): Nutrient Requirements of Dairy Cattle 6th
Revised Edition. National Academy Press. Washington, D.C.
32. Obračević, Ć. (1990): Tablice hranljivih vrednosti stočnih hraniva i normativi u
ishrani preživara. Naučna knjiga. Beograd.
33. O’Connor, J.D., Sniffen, C.J., Fox, D.G., Chalupa, W. (1993): A net carbohydrate
and protein system for evaluating cattle diets: IV. Predicting amino acid adequacy.
J. Anim. Sci. 71: 1298-1311.
34. Pavličević, A., Grubić, G., Jokić, Ž. (1999): Ishrana domaćih životinja, divljači i
riba –Priručnik. Univerzitet u Beogradu Poljoprivredni fakultet Beograd.
97
35. Quigley III, J.D., Schwab, C.G., Hylton, W.E. (1985): Development of rumen
function in calves: nature of protein reaching the abomasum. J. Dairy Sci. 68:694-
702.
36. Rodenburg, J. (2004): Body condition scoring of dairy cattle. Ontario Ministry of
Agriculture, Food and Rural Affairs (OMAFRA).
www.omafra.gov.on.ca/english/livestock/dairy/facts/00-109.htm
37. Rostock Feed Evaluation System - Reference numbers of feed value and
requirement on the base of net energy (2003): Authors: Beyer, M., Chudy, A.,
Hoffman, L., Jentsch, W., Laube, W., Nehring, K., Schiemann, R. Research
Institute for the Biology of Farm Animals, Research Unit Nutritional Physiology
„Oskar Kellner“ Dummerstorf, Germany. Plexus Verlag, Miltenberg-Frankfurt,
2003.
38. Russell, J.B., O’Connor, J.D., Fox, D.G., Van Soest, P.J., Sniffen, C.J. (1992): A
net carbohydrate and protein system for evaluating cattle diets: I. Rumen
fermentation. J. Anim. Sci. 70:3551-3561.
39. Shaver, R. 1993. Troubleshooting problems with carbohydrates in dairy rations.
Vet. Med. Oct. 1001-1008.
40. Službeni list SRJ. (2001): Pravilnik o izmenama i dopunama pravilnika o kvalitetu
i drugim zahtevima za hranu za životinje. No 38, str.1. Beograd.
41. Službeni list SRJ. (2000): Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za hranu za
životinje. No 20, str.1. Beograd.
42. Sniffen, C.J., O’Connor, J.D., Van Soest, P.J., Fox, D.G., Russell, J.B. (1992): A
net carbohydrate and protein system for evaluating cattle diets: II. Carbohydrate
and protein availability. J. Anim. Sci. 70:3562-3577.
43. Stojanović, B., Grubić, G., Adamović, M., Đorđević, N. (2007): Važnije
nutritivne i fiziološke osnove ishrane teladi. 5. Simpozijum „Ishrana, reprodukcija
i zaštita zdravlja goveda“. Zbornik radova, str. 65-78. Banja Kanjiža, 2007.
44. Stojanović, B., Grubić, G., Đorđević, N. (2007): Sadržaj azota iz uree u mleku-
pokazatelj adekvatne proteinske ishrane mlečnih goveda. 21. Savetovanje
agronoma, veterinara i tehnologa, Institut PKB Agroekonomik. Zbornik naučnih
radova Vol.13 br.3-4, 33-40. Beograd, 2007.
45. Stojanović, B., Grubić, G., Adamović, O. (2003): Bilans katjona i anjona u
obrocima mlečnih krava. Mlekarstvo, No.15, 449-546. Beograd, 2003.
46. Stojanović, B., Grubić, G., Đorđević, N. (2002): Hranidbene karakteristike
vlakana u obrocima za krave. Biotechnology in Animal Husbandry 18 (5-6), p.
221-229.
47. Van Soest, P.J. (1994): Nutritional ecology of the ruminant. Second edition.
Cornell University Press, Ithaca, NY.
48. Van Soest, P.J., Robertson, J.B., Lewis, B.A. (1991): Methods for dietary fiber,
neutral detergent fiber, and non-starch polysaccharides in relation to animal
nutrition. J. Dairy Sci. 74: 3583-3597.
49. Wallace, R.J. (1996): Ruminal microbial metabolism of peptides and amino acids.
J. Nutr. 126: 13268-13348.
98
SPISAK SKRAĆENICA KORIŠĆENIH U TABELAMA
99
TABLICE HRANLJIVE VREDNOSTI HRANIVA
Prilikom sastavljanja obroka i krmnih smeša najčešće se služimo tabličnim vrednostima za pojedina hraniva. Tablične vrednosti treba
shvatiti kao dobru orijentaciju, ali ih stalno treba proveravati i dopunjavati novim podacima analiza u konkretnim uslovima proizvodnje.
Tabela 92. Sastav i hranljiva vrednost hraniva koja se koriste u ishrani preživara
Lucerka lišće 0,90 220 172 150 30 400 100 5,14 5,18 15,6 2,3
Lucerka veštački sušena 0,92 160 112 270 30 390 70 4,75 4,61 12,8 2,4
Lucerka, brašno dehidrirana (15%UP) 0,92 150 108 260 20 410 80 4,55 4,39 12,1 2,1
Lucerka, brašno dehidrirano (17% UP) 0,92 170 122 240 30 390 90 4,58 4,41 13,1 2,3
Lucerka, brašno dehidrirano (18% UP) 0,92 180 130 250 30 360 100 4,49 4,31 12,5 2,8
Lucerka, brašno dehidrirano (20% UP) 0,92 200 144 200 30 390 100 4,66 4,53 15,0 2,6
Lupina 0,85 150 90 290 20 340 50 4,45 4,31 9,4 3,1
Seradela, pre cvetanja 0,85 160 120 260 30 330 70 4,60 4,51 11,2 2,3
Soja 0,85 140 94 270 30 340 70 3,94 3,68 15,6 2,2
Zvezdan 0,85 160 120 250 40 320 80 4,81 4,78 10,1 2,4
Seno - mešavine
Detelina + mešane trave 0,85 90 51 270 30 400 60 4,07 3,86 8,3 1,9
Detelina + ježevica 0,85 80 44 290 20 400 60 4,03 3,83 6,6 1,5
Grahorica + ovas 0,85 110 77 270 30 360 80 4,12 3,95 6,4 2,8
Grahorica + ovas + grašak 0,85 140 95 260 30 350 70 3,56 3,23 6,4 2,8
Tabela 92. Sastav i hranljiva vrednost hraniva koja se koriste u ishrani preživara
Kukuruzovina, brašno dehidrirano 0,90 50 18 290 30 480 50 4,38 4,19 0,0 0,0
Kukuruzna perušina 0,85 40 5 280 10 490 30 3,06 2,65 4,2 1,0
Lan 0,85 70 49 410 30 270 70 2,66 2,15 4,8 0,7
Lucerka 0,85 90 36 400 20 270 70 2,93 2,47 8,8 1,0
Lupina žuta 0,85 60 24 440 10 300 40 2,78 2,28 10,3 1,1
Ovas 0,85 40 14 360 20 370 60 3,38 3,03 2,3 1,0
Pirinač 0,85 50 24 340 20 340 100 3,29 2,97 3,9 6,0
Proso 0,85 50 18 360 20 360 60 3,58 3,27 4,4 0,9
Pšenica 0,85 40 5 390 10 350 60 2,94 2,51 1,9 0,8
Raž 0,85 30 6 400 10 370 40 3,05 2,62 3,2 0,8
Soja 0,85 70 28 380 20 310 70 2,74 2,26 10,4 1,4
Ostala suva kabasta hraniva
Ječam, pleva 0,85 40 12 300 20 370 120 2,61 2,20 5,6 1,5
Ovas, pleva 0,85 50 20 260 30 400 110 2,35 1,88 8,0 2,5
Pšenica, pleva 0,85 50 23 310 20 380 90 2,85 2,43 2,1 0,9
Tabela 92. Sastav i hranljiva vrednost hraniva koja se koriste u ishrani preživara
Kukuruz, kočanke, brašno 0,90 30 9 280 10 550 30 3,48 3,10 0,0 0,0
Lisnik, belogorica 0,85 110 62 150 30 490 70 3,76 3,52 5,4 2,1
Lisnik, crni jasen 0,85 80 15 220 50 450 50 2,50 1,97 0,0 0,0
Lisnik, hrast 0,85 130 72 220 40 420 40 3,89 3,59 6,1 2,8
Repa šećerna, lišće i glave 0,85 100 60 110 20 420 170 4,19 4,29 11,0 1,5
Uljana repica 0,85 160 96 210 40 350 90 4,17 4,00 5,3 2,1
Sirak 0,85 60 32 250 20 450 70 4,17 4,04 2,9 1,6
Silaža - trave i žitarice
Ječam 0,25 30 18 100 10 80 30 1,20 1,15 0,8 0,8
Kukuruz, mlečno zrenje 0,20 20 10 60 10 100 10 1,13 1,12 1,2 0,5
Kukuruz, voštano zrenje 0,28 20 12 70 10 155 20 1,56 1,58 2,1 1,0
Kukuruzovina 0,25 20 8 80 10 120 20 1,15 1,09 3,4 0,9
Ovas 0,31 30 18 100 10 150 20 1,45 1,36 1,4 0,8
Proso 0,31 30 17 100 10 140 30 1,25 1,14 2,3 0,9
Raž 0,29 30 21 100 10 130 20 1,64 1,63 1,6 0,5
Tabela 92. Sastav i hranljiva vrednost hraniva koja se koriste u ishrani preživara
Suncokret (20,5% UP) 0,90 210 174 370 10 260 50 3,16 2,64 3,8 9,9
Suncokret (39% UP) 0,90 390 343 140 20 280 70 5,90 6,03 4,1 10,8
Suncokret (42% UP) 0,90 420 370 140 20 260 60 6,05 6,19 2,5 12,0
Uljane pogače
Bundeva 0,90 420 336 80 100 210 90 6,91 7,24 2,4 5,1
Kikiriki 0,90 460 414 50 70 270 50 7,84 8,45 1,6 6,9
Kokos 0,90 210 164 150 90 390 60 7,31 7,87 1,5 5,5
Kukuruz, klice 0,90 200 140 100 80 500 20 6,64 6,95 1,2 4,1
Lan 0,90 320 266 90 90 330 70 7,24 7,73 3,9 8,1
Maslina 0,90 40 3 280 80 470 30 2,57 1,96 1,2 5,1
Palma, koštice 0,90 180 137 240 90 350 40 6,44 6,66 1,7 4,8
Pamuk (30% UP) 0,90 300 240 160 80 300 60 5,87 5,92 1,7 9,7
Pamuk (45% UP) 0,90 450 387 70 90 220 70 7,34 7,77 1,9 10,1
Uljana repica 0,90 280 232 100 100 340 80 6,52 6,80 2,9 6,1
Sezam 0,90 400 360 70 100 220 110 7,70 8,34 20,3 12,9
Tabela 92. Sastav i hranljiva vrednost hraniva koja se koriste u ishrani preživara
Ražane 0,87 330 297 40 100 340 60 8,50 9,45 0,5 0,8
Mekinje
Ječmene 0,88 120 91 160 30 520 50 4,84 4,80 0,9 5,1
Kukuruzne 0,88 100 56 90 70 600 20 6,02 6,25 0,5 1,8
Ovsene 0,90 80 40 220 30 510 60 4,38 4,21 1,0 1,2
Pirinčane 0,88 100 69 120 130 400 130 6,03 6,33 1,1 11,8
Pšenične grublje 0,90 150 116 110 40 540 60 5,47 5,59 1,4 11,9
Pšenične sitnije 0,90 160 134 80 50 560 50 6,36 6,72 1,1 10,1
Pšenične, prosek 0,90 150 120 100 50 540 60 6,14 6,45 1,2 11,2
Pšenične, od meke pšenice 0,88 150 120 100 50 520 60 6,00 6,31 1,0 12,0
Ražane 0,88 150 116 50 30 600 50 5,64 5,87 1,1 9,2
Ostali sporedni proizvodi mlinske industrije
Mlinska prašina 0,90 120 103 190 50 460 80 7,00 7,62 2,9 4,1
Paspalj 0,90 90 77 130 40 570 70 7,06 7,75 0,0 0,0
Pšenični lom 0,88 110 79 40 30 670 30 5,81 6,08 2,8 3,9
Tabela 92. Sastav i hranljiva vrednost hraniva koja se koriste u ishrani preživara
Kukuruzne klice (mokro isklicavanje) 0,90 200 150 120 40 500 40 6,17 6,44 3,0 5,0
Krompirova droždina (prpa) suva 0,87 40 16 90 0 680 60 5,24 5,49 1,1 3,1
Krompirova droždina (prpa) sveža 0,14 10 4 20 0 110 0 0,90 0,94 0,1 0,3
Pšenični gluten 0,90 460 437 10 40 370 20 7,72 8,31 1,3 4,2
Sporedni proizvodi industrije alkohola
Destilaciona kukuruzna zrna suva 0,94 270 197 130 90 430 20 7,97 8,56 0,9 4,1
Destilaciona ražena zrna suva 0,94 190 114 160 60 510 20 5,28 5,14 1,3 4,3
Destilacioni kukuruzni sok suvi 0,90 260 195 30 0 540 70 5,22 5,31 2,3 11,7
Grožđana komina, brašno dehidrirano 0,90 90 11 230 90 450 20 2,17 1,52 0,0 0,0
Jabučna komina, suva 0,94 40 15 210 40 600 50 5,52 5,61 0,0 0,0
Jabučna komina, sveža 0,21 10 4 40 10 140 10 1,48 1,57 1,0 0,9
Kukuruzna džibra, suva 0,90 210 143 90 100 480 20 6,96 7,33 1,1 2,9
Kukuruzna džibra, sveža 0,09 20 13 10 10 36 10 0,62 0,65 0,2 0,3
Krompirova džibra, suva 0,90 220 132 100 40 420 120 3,96 3,70 2,1 6,3
Krompirova džibra, sveža 0,06 10 6 10 0 27 10 0,25 0,24 0,2 0,6
Tabela 92. Sastav i hranljiva vrednost hraniva koja se koriste u ishrani preživara
Mlaćenica, kravlja kondenzovana 0,28 100 95 0 10 150 20 2,67 3,02 4,4 2,6
Mlaćenica kravlja, suva 0,93 330 297 0 60 435 100 8,34 9,32 13,6 8,2
Mlaćenica kravlja, sveža 0,10 40 38 0 10 35 10 0,97 1,10 1,8 1,0
Mleko kobilje, puno sveže 0,09 20 19 0 10 64 0 1,04 1,20 0,8 0,5
Mleko kozije, puno sveže 0,13 40 38 0 40 38 10 1,75 2,03 1,3 1,0
Mleko kravlje, puno sveže 0,13 40 38 0 40 38 10 1,75 2,03 1,2 1,0
Mleko kravlje, puno u prahu 0,96 250 225 0 260 400 50 12,80 14,85 5,1 3,2
Mleko kravlje, obrano sveže 0,10 40 38 0 0 45 10 0,82 0,91 1,2 1,0
Mleko kravlje obrano u prahu 0,94 350 329 0 10 500 80 8,43 9,47 12,6 13,0
Mleko krmače, puno, sveže 0,19 60 57 0 70 50 10 2,81 3,27 1,8 1,1
Mleko ovčije, puno sveže 0,19 70 67 0 70 42 10 2,84 3,29 2,1 1,2
Surutka kravlja, suva 0,94 120 108 0 10 705 100 8,09 9,24 9,7 7,6
Surutka kravlja sveža 0,07 10 9 0 0 49 10 0,56 0,64 0,4 0,4
Jaja
Jaje ćurke bez ljuske 0,26 130 129 0 110 13 10 4,11 4,74 0,0 0,0
Tabela 92. Sastav i hranljiva vrednost hraniva koja se koriste u ishrani preživara
Raž, pre klasanja 29,7 2,58 1,59 1,49 4,78 0,56 0,27 1,13 17,17 10,37 1,34 2,85
Sirak, tip za zrno 28,8 2,23 1,34 1,25 2,62 0,69 0,35 0,84 17,48 11,15 1,87 2,16
Sirak , u tipu sudanske trave 28,8 2,16 1,29 1,20 3,11 0,69 0,35 1,04 18,23 11,72 1,70 3,14
Tritikale 32,0 2,60 1,58 1,47 4,42 0,70 0,32 1,22 19,10 12,67 1,86 3,10
Mešavina trave-leguminoze
Dominantne trave
Pre cvetanja 47,1 4,20 2,58 2,42 8,48 1,46 0,57 1,37 23,50 14,98 2,36 4,29
U cvetanju 44,5 3,65 2,22 2,07 7,83 1,38 0,62 1,29 24,25 15,89 2,89 4,23
Precvetala 38,5 2,90 1,74 1,63 5,93 1,19 0,69 1,00 23,75 16,25 2,66 3,47
Mešavina trave-leguminoze
Podjednako zastupljene
Pre cvetanja 45,9 4,03 2,48 2,32 9,32 1,42 0,64 1,06 20,79 14,14 2,66 4,50
U cvetanju 44,1 3,71 2,27 2,12 8,42 1,54 0,71 1,10 22,23 15,61 2,60 4,45
Precvetala 42,8 3,28 1,95 1,83 7,45 1,50 0,86 0,98 24,57 18,02 3,04 4,11
Tabela 93. Hemijski sastav i hranljiva vrednost hraniva (NRC, 2001)
Trava, pre cvetanja 84,0 7,80 4,81 4,53 15,12 2,86 1,09 2,77 41,66 26,38 3,28 7,73
Trava, u cvetanju 83,8 7,08 4,31 4,07 11,15 3,27 1,01 2,10 48,35 30,92 3,60 7,37
Trava, precvetala 84,4 6,53 3,92 3,67 9,12 6,25 0,93 1,69 58,32 35,11 4,98 5,91
Ovas 91,9 7,04 4,23 3,96 8,36 1,19 0,55 2,02 53,30 33,45 5,97 7,81
Pšenica 86,8 6,21 3,67 3,41 8,16 0,95 0,69 1,48 53,03 33,07 7,55 5,82
Sirak, u tipu sudanske trave 86,5 6,41 3,80 3,55 8,13 2,42 1,04 1,99 56,05 34,60 5,19 7,53
Mešavina trave-leguminoze
Dominantne trave
Pre cvetanja 84,3 7,69 4,73 4,44 15,51 3,54 1,10 2,02 41,81 26,55 3,37 7,76
U cvetanju 87,3 7,56 4,60 4,35 15,19 3,67 1,22 2,27 48,10 31,78 3,93 8,29
Precvetala 84,7 6,80 4,11 3,86 11,27 3,73 1,10 1,95 52,94 35,66 4,66 6,69
Mešavina trave-leguminoze
Podjednako zastupljene
Pre cvetanja 83,1 7,65 4,69 4,42 16,37 3,24 1,08 2,08 37,73 25,59 4,24 7,31
U cvetanju 85,3 7,32 4,46 4,18 15,70 3,92 1,28 1,96 43,33 30,54 4,86 7,93
Precvetala 89,7 6,98 4,20 3,94 16,33 3,95 1,52 1,79 50,23 35,97 6,28 8,88
Mešavina leguminoze-trave
Dominantne leguminoze
Pre cvetanja 83,8 7,54 4,63 4,35 17,18 2,43 1,26 1,68 34,94 25,56 4,86 7,71
Tabela 93. Hemijski sastav i hranljiva vrednost hraniva (NRC, 2001)
Kukuruz, zrno visokovl. mleveno 71,8 9,70 6,28 5,92 6,61 0,43 0,22 3,09 7,40 2,58 0,65 1,08
Kukuruz, zrno visokovl. valjano 71,8 9,34 6,04 5,71 6,61 0,43 0,22 3,09 7,40 2,58 0,65 1,08
Klip kukuruza, mleven 89,2 10,86 6,94 6,57 7,67 0,80 0,36 3,48 19,18 7,14 1,43 1,52
Klip kukuruza, visokovl. mleven 67,1 8,51 5,45 5,14 5,64 0,47 0,20 2,62 14,09 6,31 0,94 1,14
Kočanke klipa kukuruza 90,8 6,38 3,76 3,53 2,72 1,54 0,73 0,54 78,27 38,32 5,36 2,00
Ovas, zrno-valjano 90,0 10,47 6,67 6,29 11,88 1,62 0,27 4,59 27,00 13,14 4,41 2,97
Pšenica, zrno-valjano 89,4 11,60 7,44 7,03 12,69 1,52 0,18 2,06 11,98 3,93 1,52 1,79
Sirak, zrno-valjano 88,6 10,49 6,67 6,30 10,28 2,48 0,89 2,75 9,66 5,23 0,97 1,77
Sirak, zrno pareno i valjano 88,6 11,75 7,56 7,15 10,28 2,48 0,89 2,75 9,66 5,23 0,97 1,77
Pšenične mekinje 89,1 9,51 6,00 5,67 15,41 2,49 1,25 3,83 37,87 13,81 2,67 5,61
Pšenično stočno brašno 89,5 9,89 6,25 5,92 16,56 2,51 0,45 4,03 32,85 10,83 3,76 4,48
Kukuruzni gluten 86,4 13,23 8,60 8,13 56,16 3,11 2,59 2,16 9,59 7,08 1,30 2,85
Soja, zrno, termički obrađeno 91,0 15,23 10,36 9,82 39,13 5,55 1,82 17,29 20,11 13,38 2,82 4,55
Sojina sačma, 44% 89,1 12,34 7,94 7,53 44,46 0,62 0,36 1,43 13,28 8,91 0,62 5,88
Sojina sačma, 48% 89,5 12,77 8,28 7,83 48,15 0,63 0,36 0,98 8,77 5,55 0,45 5,73
Sojina pogača 89,6 13,53 8,92 8,43 41,48 8,60 0,36 7,26 19,44 9,32 1,34 4,93
Ljuske sojinog zrna 90,9 8,90 5,55 5,21 12,64 3,18 0,91 2,45 54,81 40,54 2,27 4,36
Suncokret, celo zrno 91,8 18,09 12,98 12,37 17,63 2,66 1,74 38,46 22,03 15,33 5,51 4,68
Tabela 93. Hemijski sastav i hranljiva vrednost hraniva (NRC, 2001)
Biljno ulje 100,0 29,58 23,64 22,64 0,00 0,00 0,00 99,90 0,00 0,00 0,00 0,00
Loj 99,8 23,63 18,92 18,08 0,00 0,00 0,00 99,60 0,00 0,00 0,00 0,00
Delimično hidrogenizovani loj 100,0 15,56 12,43 11,88 0,00 0,00 0,00 99,50 0,00 0,00 0,00 0,00
Masne kiseline iz hidrolizov. loja 99,8 28,23 22,59 21,59 0,00 0,00 0,00 99,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Ca-soli masnih kiselina 95,3 25,00 20,02 19,14 0,00 0,00 0,00 80,53 0,00 0,00 0,00 0,00
Tabela 94. Sadržaj frakcije sirovog proteina nerazgradivog u buragu (RUP), i njegova svarljivost (NRC, 2001)
Hranivo Ca P Mg K Na Cl S Co Cu Fe Mn Se Zn Mo
% % % % % % % mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg
ZELENA KABASTA
HRANIVA
Trave, zelena masa (paša) 0,11 0,09 0,04 0,68 0,004 0,11 0,04 - 2,01 55,28 15,08 - 7,24 -
Leguminoze, zelena masa (paša) 0,28 0,08 0,06 0,69 0,002 0,13 0,07 0,09 2,14 46,01 11,56 0,04 7,06 0,49
SILAŽA
Trava, prosek 0,20 0,11 0,08 0,93 0,018 0,24 0,08 - 3,29 120,82 27,01 0,03 10,95 0,80
Trava, pre cvetanja 0,21 0,13 0,08 1,13 0,018 0,24 0,08 - 3,26 101,36 20,27 0,03 11,22 -
Trava, u cvetu 0,25 0,15 0,09 1,17 0,021 0,28 0,09 - 3,78 115,50 33,18 0,04 13,02 -
Trava, precvetala 0,22 0,12 0,08 0,94 0,019 0,34 0,08 - 3,48 126,55 34,83 0,03 11,61 -
Ječam 0,17 0,11 0,06 0,86 0,046 0,26 0,06 0,26 2,49 121,77 15,27 0,04 10,65 0,57
Kukuruz , <25% SM 0,07 0,06 0,04 0,31 0,002 0,07 0,03 - 1,41 36,90 10,81 0,01 6,82 -
Kukuruz, 32-38% SM 0,10 0,09 0,06 0,42 0,004 0,10 0,05 - 2,11 36,50 12,64 0,01 8,42 -
Kukuruz, >40% SM 0,11 0,11 0,07 0,49 0,004 0,08 0,04 - 2,65 40,66 15,91 0,02 10,17 -
Ovas 0,18 0,11 0,07 1,00 0,083 0,46 0,07 - 3,11 173,00 22,84 - 10,03 0,76
124
Pšenica 0,13 0,10 0,05 0,76 0,023 0,28 0,06 - 2,33 130,20 23,98 - 8,99 0,57
Raž, pre klasanja 0,13 0,12 0,05 0,99 0,015 0,27 0,06 - 2,67 110,78 18,71 - 9,50 0,59
Sirak, tip za zrno 0,14 0,06 0,08 0,50 0,006 0,17 0,03 - 2,59 112,90 18,72 0,01 8,93 0,55
Sirak ,u tipu sudanske trave 0,18 0,07 0,09 0,74 0,009 0,16 0,04 - 3,17 285,12 22,75 - 9,50 0,78
Tritikale 0,18 0,11 0,06 0,96 0,016 0,00 0,07 - 2,24 129,28 21,12 - 11,84 0,58
Mešavina trave-legumin.
Dominantne trave
Pre cvetanja 0,48 0,16 0,12 1,36 0,014 0,35 0,13 - 4,24 110,21 34,85 0,05 12,72 -
U cvetanju 0,40 0,16 0,12 1,17 0,004 0,20 0,11 - 4,01 117,48 34,71 0,05 13,35 -
Precvetala 0,33 0,13 0,09 0,97 0,039 0,35 0,13 - 3,47 92,79 28,11 0,04 10,78 -
Mešavina trave-legumin.
Podjednako zastupljene
Pre cvetanja 0,50 0,16 0,13 1,33 0,005 0,81 0,07 - 4,13 150,55 32,59 0,06 13,31 -
U cvetanju 0,48 0,15 0,12 1,23 0,004 0,49 0,11 - 3,97 111,13 31,31 0,06 13,67 -
Precvetala 0,45 0,14 0,10 1,16 0,009 0,22 0,13 - 3,85 112,14 30,82 0,06 12,84 -
Mešavina legumin.-trave
Dominantne leguminoze
Pre cvetanja 0,50 0,16 0,13 1,27 0,004 0,26 0,14 - 4,75 120,53 30,24 0,07 15,55 -
Tabela 95. Sadržaj mineralnih materija u hranivima (NRC, 2001)
Hranivo Ca P Mg K Na Cl S Co Cu Fe Mn Se Zn Mo
% % % % % % % mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg
U cvetanju 0,49 0,15 0,12 1,25 0,004 0,26 0,11 - 3,90 105,65 27,71 0,07 12,12 -
Precvetala 0,50 0,14 0,11 1,19 0,013 0,26 0,11 - 3,86 145,43 28,31 0,07 12,44 -
Leguminoze, prosek 0,52 0,13 0,11 1,12 0,023 0,24 0,09 0,25 3,91 143,50 19,55 0,07 11,34 0,94
Leguminoze, pre cvetanja 0,57 0,15 0,12 1,25 0,012 0,23 0,12 0,27 3,71 165,21 27,60 0,07 12,77 -
Leguminoze, u cvetanju 0,58 0,15 0,12 1,29 0,009 0,26 0,12 0,28 3,86 169,46 27,46 0,08 12,87 -
Legumin.., precvetale 0,55 0,14 0,11 1,22 0,009 0,20 0,12 0,28 3,83 171,68 26,84 0,08 12,35 -
Soja, rano cvetanje 0,43 0,15 0,14 0,91 0,004 0,00 0,09 - 5,66 265,02 30,30 0,00 16,97 1,25
SENO
Trava, prosek 0,51 0,20 0,18 1,77 0,035 0,44 0,19 - 7,93 137,44 63,43 0,05 27,31 1,32
Trava, pre cvetanja 0,60 0,29 0,19 2,16 0,025 0,35 0,20 - 7,56 167,16 70,56 0,05 22,68 -
Trava, u cevtanju 0,55 0,24 0,19 1,78 0,067 0,77 0,20 - 7,54 162,57 60,34 0,05 20,95 -
Trava, precvetala 0,40 0,22 0,15 1,66 0,017 0,56 0,14 - 6,75 151,92 75,96 0,05 21,10 -
Ovas 0,34 0,20 0,16 1,85 0,303 0,99 0,13 - 7,35 229,75 54,22 - 21,14 1,47
Pšenica 0,27 0,17 0,11 1,48 0,052 0,33 0,11 - 6,94 276,89 53,82 - 21,70 1,22
125
Sirak, u tipu sudanske trave 0,47 0,17 0,28 2,04 0,026 1,00 0,11 - 8,65 245,66 38,06 - 29,41 1,99
Mešavina trave-legumin.
Dominantne trave
Pre cvetanja 0,85 0,26 0,22 2,39 0,025 0,62 0,24 - 7,59 98,63 44,68 0,08 21,08 -
U cvetanju 0,77 0,31 0,22 2,14 0,009 0,67 0,24 - 7,86 312,53 65,48 0,08 22,70 -
Precvetala 0,62 0,23 0,18 1,77 0,085 0,60 0,25 - 6,78 105,03 62,68 0,08 20,33 -
Mešavina trave-legumin.
Podjednako zastupljene
Pre cvetanja 1,00 0,26 0,24 2,54 0,058 0,42 0,22 - 8,31 132,96 49,03 0,10 19,94 -
U cvetanju 0,89 0,27 0,21 2,21 0,026 0,68 0,20 - 7,68 168,04 50,33 0,10 21,33 -
Precvetala 0,87 0,33 0,23 2,01 0,009 0,83 0,25 - 8,07 361,49 67,28 0,11 24,22 -
Mešavina legumin.-trave
Dominantne leguminoze
Pre cvetanja 1,09 0,25 0,25 2,02 0,025 0,50 0,17 - 8,38 139,95 48,60 0,13 20,11 -
U cvetanju 0,99 0,25 0,23 1,97 0,067 0,36 0,22 - 7,58 118,72 41,26 0,13 20,21 -
Precvetala 0,92 0,24 0,21 1,88 0,008 0,18 0,22 - 6,74 118,86 36,25 0,13 20,23 -
Tabela 95. Sadržaj mineralnih materija u hranivima (NRC, 2001)
Hranivo Ca P Mg K Na Cl S Co Cu Fe Mn Se Zn Mo
% % % % % % % mg/ mg/k mg/ mg/ mg/ mg/ mg/
kg g kg kg kg kg kg
Leguminoze, prosek 1,33 0,23 0,26 2,22 0,009 0,65 0,22 0,57 7,90 251,11 30,73 0,18 21,07 2,55
Leguminoze, pre cvetanja 1,31 0,26 0,28 2,16 0,025 0,46 0,28 0,55 8,42 179,35 41,26 0,17 21,89 -
Leguminoze, u cvetanju 1,15 0,25 0,25 2,06 0,017 0,51 0,26 0,55 7,55 173,67 38,59 0,17 20,14 -
Leguminoze, precvetale 1,02 0,23 0,23 1,99 0,017 0,40 0,19 0,54 7,54 209,50 36,87 0,17 20,11 -
Lucerkino brašno 1,33 0,25 0,26 2,14 0,090 0,59 0,23 0,28 8,13 558,96 39,73 0,33 25,28 2,53
SLAMA
Pšenica 0,29 0,09 0,13 1,44 0,111 0,56 0,10 - 5,56 159,44 62,11 - 14,83 1,21
KONCENTROVANA HRANIVA
Ječam, zrno-valjano 0,05 0,35 0,13 0,51 0,018 0,12 0,11 0,32 5,46 63,70 20,02 0,10 34,58 1,00
Kukuruz, prekrupa 0,04 0,26 0,11 0,37 0,018 0,07 0,09 - 2,64 47,57 9,69 0,06 23,79 0,70
Kukuruz, zrno-lomljeno 0,04 0,26 0,11 0,37 0,018 0,07 0,09 - 2,64 47,57 9,69 0,06 23,79 0,70
Kukuruz, zrno pareno i valjano 0,04 0,26 0,11 0,37 0,018 0,07 0,09 - 2,64 47,57 9,69 0,06 23,79 0,70
Kukuruz, zrno visokovl. mleveno 0,02 0,22 0,09 0,31 0,007 0,04 0,07 - 0,72 42,36 5,03 0,05 15,08 0,50
126
Kukuruz, zrno visokovl. valjano 0,02 0,22 0,09 0,31 0,007 0,04 0,07 - 0,72 42,36 5,03 0,05 15,08 0,50
Klip kukuruza, mleven 0,05 0,26 0,12 0,44 0,027 0,06 0,09 - 2,68 81,17 8,92 0,06 24,08 0,71
Klip kukuruza, visokovl. mleven 0,03 0,19 0,08 0,32 0,007 0,05 0,06 - 2,01 45,63 6,04 0,05 14,76 0,47
Kočanke klipa kukuruza 0,09 0,05 0,05 0,82 0,036 - 0,06 - 5,45 230,63 4,54 0,07 9,99 0,12
Ovas, zrno-valjano 0,10 0,36 0,14 0,47 0,027 - 0,17 0,05 7,20 95,40 38,70 0,43 36,90 1,53
Pšenica, zrno-valjano 0,04 0,38 0,13 0,45 0,009 0,10 0,13 - 4,47 64,37 37,55 0,25 35,76 1,16
Sirak, zrno-valjano 0,06 0,31 0,15 0,42 0,009 0,05 0,10 - 5,32 78,85 18,61 0,41 22,15 0,89
Sirak, zrno-pareno i valjano 0,06 0,31 0,15 0,42 0,009 0,05 0,10 - 5,32 78,85 18,61 0,41 22,15 0,89
Pšenične mekinje 0,12 1,05 0,47 1,18 0,036 0,14 0,19 - 9,80 139,89 108,7 0,45 75,74 2,23
Pšenično stočno brašno 0,14 0,91 0,38 1,24 0,027 0,09 0,16 - 8,95 141,41 111,9 0,41 81,45 2,24
Kukuruzni gluten 0,05 0,52 0,12 0,40 0,043 0,10 0,74 - 3,46 119,23 12,96 0,29 42,34 0,95
Soja, zrno, termički obrađeno 0,24 0,58 0,23 1,81 0,009 0,05 0,29 - 13,65 129,22 26,39 0,25 43,68 4,82
Sojina sačma, 44% 0,36 0,63 0,28 1,98 0,036 0,12 0,41 - 19,60 164,84 31,19 0,19 50,79 0,09
Sojina sačma, 48% 0,31 0,63 0,26 2,16 0,027 0,12 0,35 - 14,32 184,37 35,80 0,12 51,91 5,28
Sojina pogača 0,32 0,59 0,27 1,90 0,036 0,09 0,30 - 15,23 151,42 34,94 - 64,51 3,40
Ljuske sojinog zrna 0,57 0,15 0,23 1,37 0,009 0,05 0,11 0,11 9,09 549,04 23,63 0,19 31,82 1,45
Suncokret, celo zrno 0,65 0,47 0,31 0,97 0,009 0,00 0,19 0,00 18,36 132,19 32,13 0,00 48,65 1,65
Tabela 95. Sadržaj mineralnih materija u hranivima (NRC, 2001)
Hranivo Ca P Mg K Na Cl S Co Cu Fe Mn Se Zn Mo
% % % % % % % mg/ mg/k mg/ mg/ mg/ mg/ mg/
kg g kg kg kg kg kg
Suncokretova sačma 0,44 0,92 0,58 1,38 0,037 0,11 0,36 - 29,50 274,76 41,49 0,46 81,14 2,49
Pogača uljane repice 0,68 0,99 0,48 1,27 0,063 0,04 0,66 - 4,52 267,29 55,99 0,98 55,08 2,44
Sačma lana 0,36 0,75 0,50 1,10 0,081 - 0,33 - 17,16 333,21 35,22 0,95 62,31 1,81
Sačma kikirikija 0,18 0,59 0,30 1,22 0,028 0,09 0,30 - 12,00 278,75 30,46 0,19 49,84 3,51
Pamuk, zrno 0,15 0,54 0,33 1,02 0,018 0,05 0,21 - 6,31 84,69 16,22 0,13 33,34 1,17
Pamukova sačma 0,18 1,04 0,55 1,48 0,063 0,06 0,36 - 12,67 134,85 21,72 0,27 60,64 2,72
Ljuske pamukovog zrna 0,16 0,11 0,15 1,03 0,018 0,05 0,06 - 4,45 60,52 19,58 - 15,13 0,71
Rezanac šećerne repe, suvi 0,80 0,08 0,20 0,85 0,274 0,16 0,26 - 9,71 566,89 54,75 0,12 19,43 1,32
Melasa 0,12 0,02 0,23 4,72 1,153 - 0,47 - 17,14 67,77 51,41 - 14,02 0,39
Pivski treber, svež 0,08 0,13 0,05 0,10 0,002 0,03 0,07 - 1,96 53,85 10,68 0,23 19,84 0,74
Pivski treber, suv 0,27 0,61 0,24 0,45 0,036 0,06 0,34 - 9,98 203,17 40,82 0,96 77,10 2,90
MASTI I ULJA
Ca-soli masnih kiselina 11,44 - - - - - - - - - - - - -
127
Tabela 96. Hemijski sastav i hranljiva vrednost hraniva (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
Italijanski ljulj, 1. otkos, puno cvetanje 25,0 1,19 16 14 28 8 10 13 172 20 1,4 0,8 61 65 59 50 62
Italijanski ljulj, 1. otkos, precvetali 30,0 1,18 12 10 26 8 9 15 222 21 1,5 0,8 54 58 47 45 56
Italijanski ljulj, 2. i ostali otkosi, 15-35 dana porasta 17,0 1,0 23 23 32 8 9 17 84 20 1,0 0,7 73 77 71 60 75
Italijanski ljulj, 2. i ostali otkosi, 35-55 dana porasta 20,0 1,09 21 19 32 8 8 18 114 20 1,1 0,8 68 72 66 57 69
Italijanski ljulj, 2. i ostali otkosi, 55-75 dana porasta 25,0 1,24 19 15 31 9 8 13 168 23 1,2 0,8 64 67 60 54 65
Lisičiji rep, 1. otkos, rano klasanje 19,0 1,10 20 18 29 6 10 17 112 17 0,5 0,7 71 75 71 55 72
Lisičiji rep, 1. otkos, kasno klasanje 22,0 1,13 17 15 26 6 7 13 150 18 0,6 0,7 65 69 64 50 67
Lisičiji rep, 1. otkos, puno cvetanje 26,0 1,15 14 12 25 6 5 10 196 18 0,6 0,7 59 62 56 45 60
Mačji rep, 1. otkos, pre klasanja 19,0 1,18 24 21 32 8 10 19 104 18 1,1 0,8 76 80 75 60 79
Mačji rep, 1. otkos, rano klasanje 21,0 1,23 19 16 28 7 11 21 126 17 1,1 0,8 70 74 68 57 71
Mačji rep, 1. otkos, kasno klasanje 26,0 1,33 16 12 27 8 10 21 176 18 1,3 0,8 64 67 60 55 63
Mačji rep, 1. otkos, puno cvetanje 29,0 1,31 13 10 25 7 9 17 213 19 1,3 0,7 59 62 53 52 59
Mačji rep, 1. otkos, precvetali 34,0 1,25 9 7 22 7 7 14 270 20 1,4 0,6 52 55 41 50 53
Svarljivost skroba (ST) i šećera (SU) za sva hraniva iznosi 97%.
Tabela 96. Hemijski sastav i hranljiva vrednost hraniva (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
SM NERc SSP PEQ SP SMa ST SU BO SPe Ca P Koeficijenti svarljivosti, %
Hranivo
% MJ/kg g/kg g/MJ g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg Ener. OM SP SMa BO
ZELENA KABASTA HRANIVA
Mačji rep, 2. i ostali otkosi, 15-35 dana porasta 19,0 1,03 20 20 30 9 10 15 105 21 0,9 0,8 68 72 66 58 68
Mačji rep, 2. i ostali otkosi, 35-55 dana porasta 23,0 1,15 17 15 29 9 9 14 147 22 1,0 0,8 63 67 59 55 65
Mačji rep, 2. i ostali otkosi, 55-75 dana porasta 27,0 1,23 14 11 27 9 5 11 196 22 1,1 0,8 59 63 51 52 62
Livadarka, 1. otkos, pre metličenja 16,5 1,06 27 26 35 8 10 20 75 17 1,0 0,9 79 83 79 65 82
Livadarka, 1. otkos, rano metličenje 18,5 1,13 24 21 32 8 9 20 98 17 1,0 0,8 74 78 75 63 75
Livadarka, 1. otkos, kasno metličenje 22,5 1,26 23 18 33 8 11 23 133 18 1,1 0,9 69 72 70 61 67
Livadarka, 1. otkos, puno cvetanje 26,0 1,29 20 15 31 8 10 21 171 19 1,2 0,8 63 66 64 58 61
Livadarka, 1. otkos, precvetala 31,0 1,37 18 13 31 8 9 19 222 21 1,2 0,8 58 61 58 55 58
Livadarka, 2. i ostali otkosi, 15-35 dana porasta 16,0 0,93 24 26 34 8 8 16 74 21 1,0 0,6 73 77 72 62 74
Livadarka, 2. i ostali otkosi, 35- 55 dana porasta 18,0 0,98 22 22 32 8 7 14 100 20 1,0 0,6 69 72 69 60 69
Livadarka, 2. i ostali otkosi, 55-75 dana porasta 23,0 1,16 22 19 35 9 7 14 143 23 1,2 0,6 65 68 63 58 66
132
Lucerka, pre cvetanja, srednjeg kvaliteta 18,0 0,75 24 32 37 6 2 2 106 28 2,9 0,5 61 63 65 50 63
Lucerka, rano cvetanje, srednjeg kvaliteta 20,5 0,75 20 27 34 5 2 4 132 28 3,1 0,5 55 57 59 46 56
Lucerka, puno cvetanje, srednjeg kvaliteta 22,0 0,69 18 26 33 5 2 2 149 28 3,2 0,5 50 52 54 43 52
Lucerka-provenuta, pre cvetanja, dobrog kvaliteta 35,0 1,74 61 35 79 12 7 11 199 43 7,0 1,3 67 70 78 52 65
Lucerka-provenuta, rano cvetanje, dobrog kvaliteta 35,0 1,56 47 30 65 9 11 18 211 37 6,5 1,1 61 63 73 48 58
Lucerka-provenuta , puno cvetanje, dobrog kvaliteta 35,0 1,38 40 29 58 9 7 14 228 34 6,3 0,9 56 58 70 45 54
Lucerka-provenuta, pre cvetanja, srednjeg kvaliteta 35,0 1,51 48 32 74 11 4 7 208 47 6,3 1,2 61 63 65 50 63
Lucerka-provenuta, rano cvetanje, srednjeg kvaliteta 35,0 1,34 36 27 60 8 7 11 224 41 5,8 0,9 56 58 60 46 56
Lucerka-provenuta , puno cvetanje, srednjeg kvaliteta 35,0 1,15 31 27 54 8 4 7 239 38 5,7 0,8 51 53 57 43 52
Crvena detelina, pre cvetanja 16,0 0,80 22 28 30 6 3 6 93 21 2,6 0,5 67 70 73 59 67
Crvena detelina, početak cvetanja 20,0 0,90 19 22 30 6 4 8 130 23 3,0 0,5 61 64 65 58 61
Crvena detelina, puno cvetanje 21,5 0,87 17 19 29 5 2 4 152 22 3,1 0,5 57 60 59 58 59
Crvena detelina-provenuta, pre cvetanja 35,0 1,85 49 27 68 13 7 18 205 40 6,3 1,1 69 72 73 57 69
Crvena detelina-provenuta, početak cvetanja 35,0 1,67 35 21 53 10 7 18 228 34 5,8 0,9 63 66 66 55 63
Svarljivost skroba (ST) i šećera (SU) za sva hraniva iznosi 97%.
Tabela 96. Hemijski sastav i hranljiva vrednost hraniva (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
SM NERc SSP PEQ SP SMa ST SU BO SPe Ca P Koeficijenti svarljivosti, %
Hranivo
% MJ/kg g/kg g/MJ g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg Ener. OM SP SMa BO
SILAŽA
Crvena detelina-provenuta, puno cvetanje 35,0 1,48 29 19 47 9 7 11 245 32 5,6 0,9 58 60 61 53 59
Žuta lupina, pre cvetanja 15,0 0,63 18 28 29 4 2 3 84 29 1,6 0,4 63 65 63 54 66
Žuta lupina, u cvetanju 17,0 0,66 17 25 29 4 2 3 109 23 1,5 0,4 57 59 58 50 59
Žuta lupina, rano formiranje mahuna 19,0 0,70 15 21 28 5 4 4 130 21 1,3 0,4 54 56 53 50 56
Mešavina legum. sa žitaricama ili kukuruzom
Pre cvetanja 17,0 0,76 19 25 31 7 2 3 97 30 1,6 0,6 64 67 61 52 68
U cvetanju 19,5 0,79 16 20 28 6 4 6 124 27 1,8 0,6 58 61 55 50 60
Rano formiranje mahuna 23,5 0,84 15 18 30 6 5 5 164 26 2,1 0,6 53 55 52 52 54
Mešavina lucerka+trave, pre cvetanja 18,0 0,80 18 23 31 7 2 4 111 26 2,0 0,6 62 65 60 51 65
Mešavina lucerka+trave, rano cvetanje 21,5 0,83 15 18 28 6 2 4 149 26 2,1 0,6 56 58 53 48 59
Mešavina lucerka+trave, puno cvetanje 25,5 0,82 14 17 29 6 3 5 184 29 2,5 0,6 50 52 47 44 53
136
Mešavina lucerka+trave, pre cvetanja, provenuta 35,0 1,63 38 13 62 13 4 4 225 43 4,3 1,3 63 66 61 51 67
Mešavina lucerka+trave, rano cvetanje, provenuta 35,0 1,41 25 18 46 10 4 7 248 36 3,9 1,0 57 60 55 48 60
Mešavina lucerka+trave, puno cvetanje, provenuta 35,0 1,18 20 17 40 9 4 7 257 34 3,7 0,9 51 53 50 44 53
Mešavina crvena detel.+trave, pre cvetanja 17,5 0,81 16 20 28 6 2 4 111 25 1,7 0,5 64 67 57 53 68
Mešavina crvena detel.+trave, rano cvetanje 21,0 0,89 12 14 25 5 4 6 146 24 1,9 0,5 59 62 49 50 62
Mešavina crvena detel.+trave, puno cvetanje 25,0 0,93 11 12 25 6 3 5 187 25 2,3 0,6 54 56 43 47 58
Mešavina crvena detel.+trave, pre cvetanja, proven. 35,0 1,70 34 20 57 12 7 11 221 43 3,8 1,2 65 69 59 54 69
Mešavina lucerka+trave, rano cvetanje, proven. 35,0 1,56 22 14 42 9 7 11 248 34 3,5 0,9 60 63 52 51 63
Mešavina lucerka+trave, puno cvetanje, proven. 35,0 1,37 16 12 36 8 4 7 266 29 3,4 0,8 55 58 45 48 59
Mešavina grahorica+trave, pre cvetanja 18,5 0,81 19 23 32 7 2 6 109 30 1,5 0,7 62 65 59 54 65
Mešavina grahorica+trave, rano cvetanje 20,5 0,81 15 19 28 7 2 6 135 27 1,6 0,7 57 60 53 52 60
Mešavina grahorica+trave, puno cvetanje 24,0 0,84 14 16 28 7 0 5 172 29 1,8 0,7 53 55 49 50 56
Mešavina grahorica+trave, pre cvetanja, proven. 35,0 1,61 37 23 61 14 7 7 212 48 3,3 1,5 63 66 61 54 66
Mešavina grahorica+trave, rano cvetanje, proven. 35,0 1,45 26 18 49 12 7 11 232 40 3,0 1,3 58 61 53 52 60
Svarljivost skroba (ST) i šećera (SU) za sva hraniva iznosi 97%.
Tabela 96. Hemijski sastav i hranljiva vrednost hraniva (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
SM NERc SSP PEQ SP SMa ST SU BO SPe Ca P Koeficijenti svarljivosti, %
Hranivo
% MJ/kg g/kg g/MJ g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg Ener. OM SP SMa BO
SILAŽA
Mešavina grahorica+trave, puno cvetanje, proven. 35,0 1,27 21 17 42 10 4 7 252 36 2,8 1,1 53 55 51 50 56
Mešavina grahorica+žitarice, pre cvetanja 17,5 0,77 17 23 30 7 2 5 102 29 1,3 0,6 63 66 59 54 66
Mešavina grahorica+ žitarice, rano cvetanje 19,0 0,75 14 19 26 6 2 4 127 25 1,3 0,6 57 60 54 52 60
Mešavina grahorica+ žitarice, puno cvetanje 22,0 0,75 12 15 25 6 0 2 163 25 1,4 0,6 52 54 47 50 56
Mešavina grahorica+ žitarice, pre cvetanja, proven. 30,0 1,37 31 23 52 12 3 6 184 43 2,5 1,2 63 67 60 54 67
Mešavina grahorica+ žitarice, rano cvetanje, proven. 30,0 1,24 23 18 42 9 3 9 203 34 2,3 1,0 58 61 54 52 61
Mešavina grahorica+ žitarice, puno cvetanje, proven. 30,0 1,09 16 15 34 8 0 6 223 29 2,1 0,9 53 55 47 50 56
Ježevica, 1. otkos, pre metličenja 20,0 0,89 17 19 30 8 2 4 131 26 0,7 0,5 61 65 58 53 65
Ježevica, 1. otkos, metličenje 23,5 0,93 15 16 29 8 2 5 165 26 0,8 0,6 56 59 52 51 59
Ježevica, 1. otkos, puno cvetanje 28,0 0,92 9 10 24 7 0 3 221 25 0,8 0,6 50 53 40 47 54
Ježevica, 1. otkos, pre metličenja, provenuta 35,0 1,63 31 19 53 14 7 11 227 39 1,4 1,1 62 66 58 53 65
137
Raž; Pšenica; pre klasanja, provenuta 30,0 1,50 30 20 50 11 6 9 188 37 1,4 1,2 66 69 61 60 70
Raž; Pšenica; rano klasanje, provenuta 30,0 1,36 22 16 40 10 3 6 209 32 1,2 1,1 61 63 55 58 65
Raž; Pšenica; kasno klasanje, provenuta 30,0 1,20 15 12 31 8 3 6 224 28 1,0 0,8 56 59 47 55 59
Raž, zrno testaste konzistencije 38,5 1,45 9 6 25 8 69 15 241 27 1,2 1,0 51 54 35 55 41
Pšenica, zrno testaste konzistencije 41,0 1,70 15 9 33 8 74 16 250 29 1,1 0,9 54 57 45 55 45
Stočni kelj, rana vegetacija 15,5 0,72 12 16 20 4 5 5 94 28 1,2 0,4 66 70 58 50 71
Stočni kelj, kasna vegetacija 16,5 0,69 8 12 17 3 7 5 107 26 1,3 0,4 60 64 50 45 63
Uljana repica, pre pupljenja 12,5 0,67 17 26 23 6 3 5 62 27 1,8 0,6 75 80 75 60 81
Uljana repica, u pupljenju 13,5 0,70 16 23 22 5 3 4 76 25 1,8 0,5 71 75 72 55 75
Uljana repica, u cvetanju 14,5 0,66 15 22 21 5 1 4 90 23 1,8 0,4 63 67 69 55 65
Glave i lišće šećerne repe 17,0 0,90 16 18 24 5 3 17 87 34 1,9 0,4 74 79 68 52 78
Suncokret, rano cvetanje 16,0 0,66 8 13 17 5 3 6 103 26 2,0 0,4 60 63 50 52 62
Svarljivost skroba (ST) i šećera (SU) za sva hraniva iznosi 97%.
Tabela 96. Hemijski sastav i hranljiva vrednost hraniva (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
SM NERc SSP PEQ SP SMa ST SU BO SPe Ca P Koeficijenti svarljivosti, %
Hranivo
% MJ/kg g/kg g/MJ g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg Ener. OM SP SMa BO
SENO
Lucerka, 1.otkos, u pupljenju 85,0 3,0 103 34 153 21 9 9 570 89 12,6 2,2 54 56 67 38 52
Lucerka, 1.otkos, rano cvetanje 85,0 2,73 83 30 132 19 9 9 606 77 11,8 1,9 50 53 63 34 50
Lucerka, 1.otkos, puno cvetanje 85,0 2,37 75 32 123 17 0 9 625 77 11,5 1,7 47 49 61 30 47
Lucerka, 2. i ostali otkosi, u pupljenju 85,0 3,0 107 36 157 22 9 17 552 94 14,6 2,1 54 56 68 41 51
Lucerka, 2. i ostali otkosi, rano cvetanje 85,0 2,68 87 32 136 21 9 9 595 81 13,9 1,9 50 52 64 37 49
Lucerka, 2. i ostali otkosi, puno cvetanje 85,0 2,36 71 30 119 19 0 9 623 81 13,6 1,6 47 49 60 33 47
Crvena detelina, 1.otkos, u pupljenju 85,0 3,35 78 23 132 23 9 17 589 81 12,6 1,9 56 59 59 49 57
Crvena detelina, 1.otkos, rano cvetanje 85,0 3,07 61 20 115 20 9 9 621 77 12,6 1,7 53 56 53 45 56
Crvena detelina, 1.otkos, puno cvetanje 85,0 2,66 50 19 102 17 0 9 650 72 12,2 1,6 49 52 49 43 52
Crvena detelina, 2. i ostali otkosi, u pupljenju 85,0 3,28 95 29 156 23 9 17 565 81 12,9 1,9 56 58 61 49 56
Crvena detelina, 2.i ostali otkosi, rano cvetanje 85,0 2,94 72 25 132 21 9 17 599 72 12,9 1,6 52 54 55 46 52
141
Crvena detelina, 2. i ostali otkosi, puno cvetanje 85,0 2,55 56 22 115 19 0 9 644 64 12,8 1,4 48 50 49 48 50
Bela detelina, rano cvetanje 85,0 4,04 98 24 149 24 17 26 537 98 14,2 2,7 64 67 66 54 66
Mešavina krupno-zrnih legum. i žitarica, ili kukuruza
Pre cvetanja 85,0 3,99 125 31 179 28 17 34 486 106 12,8 3,5 64 67 70 54 63
Puno cvetanje 85,0 3,42 90 26 140 20 17 34 554 85 12,2 2,6 57 60 64 51 56
Rano formiranje mahuna 85,0 3,07 68 22 115 15 26 34 592 68 11,9 2,4 53 55 59 48 50
Mešavina lucerke i trava, u pupljenju 85,0 3,75 101 27 153 27 17 26 542 85 12,5 2,7 60 63 66 52 60
Mešavina lucerke i trava, rano cvetanje 85,0 3,40 83 24 132 23 17 26 576 77 11,8 2,5 56 59 63 49 56
Mešavina lucerke i trava, puno cvetanje 85,0 2,90 68 23 115 19 17 26 602 72 11,5 2,1 51 54 59 45 51
Mešavina crvene deteline i trava, u pupljenju 85,0 4,29 88 21 140 27 17 51 530 85 9,9 2,6 65 69 63 57 68
Mešavina crvene detel. i trava, rano cvetanje 85,0 3,91 65 17 115 23 17 51 572 72 9,7 2,3 61 64 57 54 62
Mešavina crvene detel. i trava, puno cvetanje 85,0 3,46 51 15 98 20 17 34 618 64 9,4 2,0 56 59 52 51 57
Mešavina grahorice i trava, pre cvetanja 85,0 3,58 83 23 136 26 9 26 557 98 8,0 3,1 59 62 61 50 61
Mešavina grahorice i trava, rano cvetanje 85,0 3,19 64 20 115 21 9 26 604 77 7,4 2,6 54 57 56 48 56
Svarljivost skroba (ST) i šećera (SU) za sva hraniva iznosi 97%.
Tabela 96. Hemijski sastav i hranljiva vrednost hraniva (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
SM NERc SSP PEQ SP SMa ST SU BO SPe Ca P Koeficijenti svarljivosti, %
Hranivo
% MJ/kg g/kg g/MJ g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg Ener. OM SP SMa BO
SENO
Mešavina grahorice i trava, puno cvetanje 85,0 2,70 45 17 94 17 9 17 646 68 6,6 2,2 49 52 48 45 51
Mešavina grahorice i raži, rano cvetanje 85,0 3,88 80 21 128 25 17 34 567 81 7,5 2,9 61 64 63 54 62
Mešavina grahorice i pšenice, rano cvetanje 85,0 3,79 68 18 115 23 17 34 585 77 6,7 2,6 60 63 59 52 61
Ježevica, 1.otkos, pre metličenja 85,0 3,76 71 19 123 30 9 17 587 85 3,5 2,3 60 63 58 50 63
Ježevica, 1.otkos, rano metličenje 85,0 3,39 54 16 106 26 9 17 616 77 3,1 1,9 56 59 51 45 59
Ježevica, 1.otkos, kasno metličenje 85,0 2,80 36 13 85 17 9 17 655 68 2,7 1,5 50 53 42 40 53
Ježevica, 1.otkos, puno cvetanje 85,0 2,39 18 8 60 13 0 9 706 64 2,4 1,4 46 49 31 35 50
Ježevica, 1.otkos, precvetala 85,0 2,05 8 4 38 9 0 0 744 60 2,1 1,2 43 45 21 30 46
Ježevica, 2.i ostali otkosi, 15-35 dana porasta 85,0 3,36 71 21 128 30 9 17 561 106 3,8 2,9 57 60 56 45 60
Ježevica, 2.i ostali otkosi, 35-55 dana porasta 85,0 3,04 49 16 102 26 9 17 608 89 3,4 2,5 53 56 48 40 56
Ježevica, 2. i ostali otkosi, 55-75 dana porasta 85,0 2,64 28 11 77 21 0 9 663 81 3,2 2,2 49 52 37 35 53
142
Italijanski ljulj, 1.otkos, pre klasanja 85,0 4,07 87 21 140 30 17 26 544 94 5,3 2,9 63 67 62 55 67
Italijanski ljulj, 1.otkos, rano klasanje 85,0 3,77 69 18 119 26 17 26 578 85 4,9 2,5 60 63 58 50 62
Italijanski ljulj, 1.otkos, kasno klasanje 85,0 3,31 48 14 94 21 17 26 621 72 4,5 2,1 55 58 51 45 57
Italijanski ljulj, 1.otkos, puno cvetanje 85,0 2,81 32 11 72 17 9 17 667 68 4,3 1,9 50 53 44 40 53
Italijanski ljulj, 1.otkos, precvetali 85,0 2,30 17 7 51 13 9 17 701 60 4,0 1,7 45 48 33 35 47
Italijanski ljulj, 2.otkos, 15-35 dana porasta 85,0 3,70 79 21 136 30 9 26 544 106 4,3 2,9 60 64 58 50 64
Italijanski ljulj, 2.otkos, 35-55 dana porasta 85,0 3,27 60 18 115 26 9 17 595 89 3,9 2,5 55 59 52 45 59
Italijanski ljulj, 2.otkos, 55-75 dana porasta 85,0 2,89 34 12 85 21 0 17 646 81 3,7 2,2 51 55 40 40 56
Seno sa pašnjaka i livada dobrog kvaliteta,
1.otkos
Pre klasanja 85,0 3,96 84 21 136 26 9 17 565 98 5,4 2,9 63 66 62 55 66
Rano klasanje 85,0 3,42 61 18 111 21 9 17 604 89 5,0 2,5 57 60 55 50 60
Kasno klasanje 85,0 2,98 44 15 89 17 9 17 642 77 4,8 2,1 52 55 49 45 55
Puno cvetanje 85,0 2,60 30 11 72 13 9 17 672 68 4,5 1,9 48 51 41 45 51
Svarljivost skroba (ST) i šećera (SU) za sva hraniva iznosi 97%.
Tabela 96. Hemijski sastav i hranljiva vrednost hraniva (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
SM NERc SSP PEQ SP SMa ST SU BO SPe Ca P Koeficijenti svarljivosti, %
Hranivo
% MJ/kg g/kg g/MJ g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg Ener. OM SP SMa BO
SENO
Precvetala 85,0 2,09 13 6 51 9 0 9 723 60 4,3 1,7 43 46 25 40 47
Seno sa pašnjaka i livada dobrog kvaliteta, 2. i
ostali otkosi
15-35 dana porasta 85,0 3,43 67 19 123 26 9 26 565 102 5,6 2,9 57 61 54 50 61
35-55 dana porasta 85,0 3,07 48 16 102 21 9 17 616 85 5,2 2,4 53 56 47 45 57
55-75 dana porasta 85,0 2,57 34 13 85 17 9 17 646 77 4,6 2,1 48 51 40 40 51
Seno sa pašnjaka i livada slabijeg kvaliteta,
1.otkos
Pre klasanja 85,0 3,36 40 12 89 17 9 17 638 81 2,4 2,0 56 59 45 45 60
Rano klasanje 85,0 3,0 25 8 72 13 9 17 672 68 2,0 1,5 52 55 35 40 56
Kasno klasanje 85,0 2,63 16 6 60 13 9 9 701 60 1,7 1,3 48 51 27 35 52
143
Suncokret, zrno 91,0 8,20 155 19 182 337 18 18 323 32 3,2 6,8 67 65 85 98 14
Uljana repica, zrno 88,0 9,61 172 18 207 378 35 22 189 48 2,6 6,7 77 82 83 92 58
Lan, zrno 91,0 9,25 197 21 232 337 36 23 237 46 2,5 4,0 77 83 85 88 70
ZRNEVLJE LEGUMINOZA
Stočni grašak 87,0 6,95 198 28 224 13 418 57 125 33 1,4 4,2 89 91 88 70 78
Pasulj 87,0 6,69 211 32 248 13 401 34 139 35 1,3 4,3 86 88 85 81 66
Lupina, plava 87,0 6,28 281 45 319 46 84 47 340 34 2,1 2,8 84 86 88 91 80
Lupina, žuta 87,0 6,22 352 57 387 51 44 44 300 44 2,3 4,7 87 88 91 87 82
Lupina, bela 87,0 6,51 305 47 339 78 84 47 283 39 2,2 4,4 83 86 90 88 75
Grahorica, obična 87,0 6,22 232 37 270 16 287 35 219 44 1,0 4,0 86 87 86 80 67
Grahorica, maljava 87,0 6,41 230 36 253 20 287 35 243 32 1,0 3,8 85 86 91 90 65
ŠUMSKI PLODOVI
Bukov žir, neoljušten 88,0 6,69 107 16 143 273 70 9 352 33 4,8 2,8 62 63 75 85 33
Bukov žir, oljušten 88,0 9,82 181 18 226 414 88 9 103 40 4,8 2,8 75 79 80 90 14
Hrastov žir, neoljušten 88,0 6,80 41 6 62 38 396 0 357 26 1,2 1,0 78 83 65 70 72
Svarljivost skroba (ST) i šećera (SU) za sva hraniva iznosi 97%.
Tabela 96. Hemijski sastav i hranljiva vrednost hraniva (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
SM NERc SSP PEQ SP SMa ST SU BO SPe Ca P Koeficijenti svarljivosti, %
Hranivo
% MJ/kg g/kg g/MJ g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg Ener. OM SP SMa BO
KONCENTROVANA HRANIVA
Hrastov žir, oljušten 88,0 7,78 56 7 70 48 568 0 168 26 1,2 1,0 86 90 80 87 71
Divlji kesten, neoljušten 88,0 6,98 42 6 71 48 396 0 340 26 2,2 1,8 79 83 59 83 72
Divlji kesten, oljušten 88,0 7,80 47 6 78 62 572 0 144 24 2,2 1,8 83 88 60 85 69
SOČNA KONCENTROVANA HRANIVA
Krompir, sirov, 16 % skroba* 21,5 1,59 9 6 19 1 151 10 20 14 0,1 0,5 79 82 49 25 69
Krompir, sirov, 18 % skroba* 23,5 1,75 10 5 20 1 168 13 18 15 0,1 0,5 79 82 48 25 65
Krompir, sirov, 20 % skroba* 25,5 1,92 9 5 20 1 186 13 20 15 0,1 0,5 79 82 46 25 66
Krompir, sirov, 24 % skroba* 29,5 2,24 9 4 21 1 218 15 24 17 0,1 0,6 79 83 44 25 67
Krompir, paren, 16 % skroba** 22,5 1,67 10 6 21 1 153 14 18 17 0,1 0,5 78 82 48 15 58
Krompir, paren, 18 % skroba** 24,5 1,84 10 6 22 1 172 17 16 18 0,1 0,5 79 83 47 15 49
Krompir, paren, 20 % skroba** 26,5 2,0 10 5 23 1 189 19 15 19 0,1 0,6 79 83 46 15 44
146
Ovsene mekinje, od neoljuštenog zrna 88,0 4,06 52 13 84 31 136 9 572 48 1,9 3,1 57 59 62 83 48
Ječam- zrno, delimično oljušteno 88,0 7,35 76 10 102 22 576 20 140 19 0,7 3,3 84 87 74 79 57
Ječmeno stočno brašno 88,0 6,38 80 13 114 31 319 48 333 35 0,9 2,2 77 80 70 91 63
Ječmene mekinje 88,0 5,59 80 14 114 31 299 62 330 44 1,4 4,0 69 72 70 80 44
Ječmene mekinje, od neoljuštenog zrna 88,0 4,13 53 13 88 26 92 97 506 70 2,6 2,8 60 62 60 78 48
Sirak za zrno-mekinje 88,0 6,02 94 16 125 56 396 18 257 28 0,4 2,6 69 71 75 75 27
Pirinčano stočno brašno, belo 88,0 7,34 85 12 117 121 334 57 180 70 0,4 2,2 79 82 73 94 49
Pirinčano stočno brašno, žuto 88,0 5,67 72 13 114 124 215 53 275 99 0,8 6,5 65 68 63 81 37
Pirinčane mekinje, bez ljuske 88,0 4,72 74 16 114 123 264 48 211 119 0,8 13,3 58 59 65 81 3
Pirinčane mekinje, sa ljuskom 88,0 2,79 4 1 64 44 176 26 425 144 0,8 13,3 46 50 6 75 32
PROIZVODI INDUSTRIJE SKROBA I
ALKOHOLA
Kukuruzni gluten 90,0 6,58 609 93 635 41 90 6 111 18 1,4 4,5 92 93 96 65 81
Pšenični gluten 90,0 6,25 711 114 756 14 72 4 43 12 1,4 4,5 93 92 94 65 64
Svarljivost skroba (ST) i šećera (SU) za sva hraniva iznosi 97%.
Tabela 96. Hemijski sastav i hranljiva vrednost hraniva (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
SM NERc SSP PEQ SP SMa ST SU BO SPe Ca P Koeficijenti svarljivosti, %
Hranivo
% MJ/kg g/kg g/MJ g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg Ener. OM SP SMa BO
KONCENTROVANA HRANIVA
Kukuruzno glutensko hranivo 19-23% proteina 90,0 6,20 172 28 207 36 207 23 369 59 2,3 7,7 79 83 83 70 74
Kukuruzno glutensko hranivo 23-30% proteina 90,0 6,18 214 35 252 36 185 18 356 54 2,3 7,8 80 83 85 69 75
Kukuruzno glutensko hranivo > 30% proteina 90,0 6,29 313 50 360 41 209 31 229 32 1,8 6,8 81 83 87 65 65
Kukuruzne klice, proizvod industrije skroba 88,0 9,67 94 10 123 431 127 48 106 44 2,2 7,0 78 81 76 78 73
Krompirova džibra, sveža 5,0 0,25 8 31 13 1 2 1 28 6 0,2 0,4 66 70 60 50 72
Krompirova džibra, suva 90,0 4,42 138 31 230 23 63 14 455 117 2,7 7,2 66 70 60 50 70
Kukuruzna džibra, sveža 8,0 0,54 13 24 18 6 8 2 41 4 0,1 1,2 72 75 70 80 72
Kukuruzna džibra, suva 90,0 5,97 151 25 216 72 68 16 488 41 0,9 13,2 72 75 70 80 73
Pšenična džibra, sveža 8,0 0,45 16 35 21 5 3 2 45 5 0,2 0,8 68 71 75 60 68
Pšenična džibra, suva 90,0 5,05 179 35 239 54 32 21 497 59 2,1 8,7 68 71 75 60 68
Ražena džibra, sveža 8,50 0,49 16 33 21 4 3 2 51 3 0,2 0,7 69 71 75 60 68
148
Ražena džibra, suva 90,0 5,07 169 33 225 45 32 21 528 50 2,3 7,7 69 71 75 60 68
Pivski trop-treber, svež 24,5 1,36 45 33 58 18 8 1 147 13 0,7 1,5 65 66 78 89 56
Pivski trop-treber, suv 90,0 4,80 163 34 220 70 34 9 523 44 2,6 5,4 63 64 74 80 55
Komina jabuke i kruške, sveža 25,0 1,10 3 2 13 9 15 27 181 6 0,6 0,3 55 60 20 40 55
Komina od grožđa, sveža 30,0 0,22 5 23 34 24 15 30 168 29 0,8 0,3 25 26 15 54 5
Kvasac, pivarski i pekarski, svež 19,0 1,19 101 85 110 6 9 2 47 17 1,0 3,1 87 88 92 42 82
Kvasac, pivarski i pekarski, suv 90,0 5,15 391 76 477 18 57 15 257 77 4,5 14,8 78 79 82 45 71
Kvasac, podloga melasa, suv 90,0 5,69 396 70 477 54 45 45 194 86 5,4 13,5 82 83 83 72 79
PROIZVODI INDUSTRIJE ŠEĆERA
Rezanci šećerne repe, sveži 13,0 0,80 8,5 11 13 1 0 3 107 7 1,2 0,1 76 80 65 0 82
Rezanci šećerne repe, silirani 13,0 0,69 7 10 13 1 0 1 103 12 1,2 0,1 69 73 55 0 76
Rezanci šećerne repe, suvi 90,0 5,60 51 9 86 5 27 55 679 50 7,9 0,9 76 80 60 0 81
Rezanci šećerne repe-melasirani, suvi 90,0 5,82 57 10 95 5 0 185 549 68 4,9 1,1 81 86 60 0 87
Melasa 77,0 4,91 19 4 39 0 0 485 162 85 2,3 0,2 83 85 50 0 65
Svarljivost skroba (ST) i šećera (SU) za sva hraniva iznosi 97%.
Tabela 96. Hemijski sastav i hranljiva vrednost hraniva (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
SM NERc SSP PEQ SP SMa ST SU BO SPe Ca P Koeficijenti svarljivosti, %
Hranivo
% MJ/kg g/kg g/MJ g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg Ener. OM SP SMa BO
KONCENTROVANA HRANIVA
PROIZVODI INDUSTRIJE ULJA
Soja, ekspeler 88,0 6,41 380 59 422 57 66 97 180 57 2,7 6,8 88 90 90 87 85
Soja, sačma, termički obrađena 45-48% proteina 88,0 5,99 429 72 466 13 62 95 186 57 2,7 6,8 91 92 92 65 89
Soja, sačma, termički obrađena 42-45% proteina 88,0 5,81 392 68 436 13 43 84 247 57 2,7 6,8 88 89 90 65 85
Soja, sačma, termički obrađena 39-42% proteina 88,0 5,67 360 63 409 13 63 83 254 57 2,7 6,8 85 86 88 65 78
Soja, sačma, term.netretirana, 42-45% proteina 88,0 5,81 392 68 436 13 44 85 245 57 2,7 6,8 87 89 90 65 84
Suncokret, ekspeler, oljušteno zrno 90,0 5,61 341 61 387 63 17 64 306 63 4,1 12,9 76 77 88 85 56
Suncokret, ekspeler, delimično oljušteno zrno 90,0 4,98 287 58 338 63 18 77 342 63 4,0 10,1 68 69 85 80 43
Suncokret, sačma, oljušteno zrno 90,0 4,95 348 70 396 18 21 77 321 68 4,1 12,9 74 75 88 65 53
Suncokret, sačma, delimično oljušteno zrno 90,0 4,33 298 69 351 18 23 73 372 63 4,0 10,1 66 67 85 65 42
Suncokret, sačma, neoljušteno zrno 90,0 2,89 227 79 270 18 9 47 498 59 3,3 8,6 52 51 84 65 27
149
Uljana repica, ekspeler 90,0 5,66 280 49 333 63 42 72 318 72 6,4 10,4 75 77 84 86 60
Uljana repica, sačma 90,0 5,11 306 60 360 18 50 83 313 77 6,4 10,4 75 76 85 86 56
Slačica, ekspeler 90,0 6,39 291 45 342 90 41 45 311 72 8,1 10,8 81 83 85 90 75
Slačica, sačma 90,0 5,46 321 59 378 14 41 45 351 72 8,1 10,8 81 82 85 90 75
Sezam, ekspeler 90,0 5,66 365 64 405 54 14 27 284 117 22,4 13,4 83 84 90 95 72
Sezam, sačma 90,0 5,36 401 75 441 18 45 23 266 108 22,4 13,4 84 84 91 95 69
Lan, ekspeler 90,0 5,94 291 49 342 63 69 34 333 59 3,7 8,5 78 79 85 87 66
Lan, sačma 90,0 5,44 291 53 342 18 63 37 377 63 3,7 8,5 78 79 85 87 68
Pamuk, ekspeler, delimično oljušteno zrno 90,0 5,31 274 52 347 63 14 36 378 63 4,1 8,3 71 71 79 88 58
Pamuk, ekspeler, neoljušteno zrno 90,0 4,39 196 45 261 59 14 36 477 54 2,7 7,7 61 62 75 85 48
Pamuk, sačma, delimično oljušteno zrno 90,0 4,78 292 61 369 18 32 45 374 63 4,1 8,3 70 71 79 80 56
Pamuk, sačma, neoljušteno zrno 90,0 3,99 246 62 329 18 27 36 428 63 2,7 7,7 62 62 75 80 46
Kikiriki, ekspeler, delimično oljušteno zrno 90,0 5,99 393 66 437 63 54 72 216 59 1,4 5,9 81 81 90 91 51
Svarljivost skroba (ST) i šećera (SU) za sva hraniva iznosi 97%.
Tabela 96. Hemijski sastav i hranljiva vrednost hraniva (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
SM NERc SSP PEQ SP SMa ST SU BO SPe Ca P Koeficijenti svarljivosti, %
Hranivo
% MJ/kg g/kg g/MJ g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg Ener. OM SP SMa BO
KONCENTROVANA HRANIVA
Kikiriki, ekspeler, neoljušteno zrno 90,0 4,44 287 65 338 63 45 63 329 63 1,4 4,1 63 62 85 85 22
Kikiriki,sačma, delimično oljušteno zrno 90,0 5,18 393 76 437 14 65 86 241 59 1,4 5,9 81 77 90 80 41
Kikiriki, sačma, neoljušteno zrno 90,0 3,97 306 77 360 14 54 72 338 63 1,4 4,1 63 62 85 78 24
Mak, ekspeler 90,0 4,61 295 64 356 63 23 45 284 131 27,4 14,8 69 68 83 90 36
Mak, sačma 90,0 4,10 314 77 369 14 23 45 320 131 27,4 14,8 70 67 85 90 39
Palmin plod, ekspeler 90,0 6,03 140 23 180 68 34 19 559 41 2,5 6,8 74 77 78 85 74
Palmin plod, sačma 90,0 5,37 121 23 171 23 7 27 632 41 2,5 6,8 72 75 71 75 75
Kokosov orah, ekspeler 90,0 6,14 166 27 207 63 41 95 431 63 1,6 5,9 78 81 80 90 75
Kokosov orah, sačma 90,0 5,58 175 31 216 18 14 104 482 68 1,6 5,9 78 81 81 90 77
Kukuruzne klice (mlinska industr.), ekspeler 90,0 6,96 84 12 126 59 401 45 234 36 0,8 5,2 77 81 67 80 59
Kukuruzne klice (idustr. skroba), ekspeler 90,0 6,63 150 23 198 68 221 114 263 36 2,3 7,2 77 81 76 80 64
150
Kukuruzne klice (mlinska industr.), sačma 90,0 6,54 81 12 122 18 409 46 261 45 0,8 5,2 78 81 67 80 60
Kukuruzne klice (idustr. skroba), sačma 90,0 6,21 162 26 216 23 252 50 315 45 2,3 7,2 78 81 75 80 70
Pšenične klice, ekspeler 88,0 7,09 243 34 270 62 238 144 120 45 0,7 10,4 88 91 90 92 71
MLEKO I PROIZVODI OD MLEKA
Kravlje mleko, punomasno, 4,0% mm, sveže 13,2 1,44 33 23 35 41 0 49 0 7 1,3 1,0 90 98 95 98 0
Kravlje mleko, punomasno, 3,5% mm, sveže 12,8 1,36 33 24 35 36 0 50 0 7 1,2 1,0 90 98 95 98 0
Kravlje mleko, punomasno, 3,0% mm, sveže 12,3 1,26 33 26 35 31 0 50 0 7 1,2 1,0 91 98 95 98 0
Kravlje mleko, punomasno, 2,5% mm, sveže 11,9 1,17 34 29 36 26 0 50 0 7 1,2 1,0 91 98 95 98 0
Kravlje mleko, punomasno, u prahu, 31% mm 95,0 10,51 220 21 242 315 0 339 0 53 9,0 7,1 88 96 91 97 0
Kravlje mleko, punomasno, u prahu, 28% mm 95,0 10,19 229 22 252 291 0 351 0 57 9,7 7,6 89 96 91 97 0
Kravlje mleko, punomasno, u prahu, 25% mm 95,0 9,86 235 24 258 263 0 371 0 57 9,7 7,6 89 96 91 97 0
Kravlje mleko, punomasno, u prahu, 23% mm 95,0 9,52 245 26 269 236 0 387 0 59 10,0 7,9 90 96 91 97 0
Kravlje mleko, punomasno, u prahu, 20% mm 95,0 9,13 260 28 286 204 0 399 0 61 10,4 8,1 90 96 91 97 0
Kravlje mleko, punomasno, u prahu, 17% mm 95,0 8,72 272 31 299 171 0 416 0 64 10,8 8,5 90 96 91 97 0
Svarljivost skroba (ST) i šećera (SU) za sva hraniva iznosi 97%.
Tabela 96. Hemijski sastav i hranljiva vrednost hraniva (Rostock Feed Evaluation System, 2003)
SM NERc SSP PEQ SP SMa ST SU BO SPe Ca P Koeficijenti svarljivosti, %
Hranivo
% MJ/kg g/kg g/MJ g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg g/kg Ener. OM SP SMa BO
KONCENTROVANA HRANIVA
Kravlje mleko, obrano, sveže 9,0 0,65 33 51 34 1 0 48 0 7 1,3 0,9 96 97 95 99 0
Kravlje mleko, obrano, u prahu 93,0 6,42 316 49 352 6 0 498 0 75 13,1 10,1 92 94 90 98 0
Surutka, sveža 7,0 0,52 8 16 9 1 0 53 0 6 0,6 0,5 93 96 90 99 0
Surutka, sveža, zakišeljena 7,0 0,50 11 21 12 1 0 49 0 8 0,6 0,6 93 96 90 98 0
Surutka u prahu 93,0 6,63 108 16 121 9 0 711 0 88 9,1 6,5 92 95 89 99 0
Mlaćenica, sveža 9,0 0,69 33 49 35 4 0 44 0 7 1,4 0,8 95 97 95 99 0
Mlaćenica, suva 93,0 6,80 308 45 362 39 0 451 0 78 13,4 9,4 91 95 85 98 0
Gruš od kravljeg mleka 35,0 2,41 259 107 281 4 0 53 0 12 4,2 3,5 93 94 92 98 0
MASTI I ULJA
Loj 99,0 16,75 0 0 4 985 0 0 0 1 0,1 0,1 84 84 0 85 0
Svinjska mast 99,9 17,95 0 0 1 997 0 0 0 1 0,1 0,1 90 90 0 90 0
151
157
Tabela 99. Koncentrovana hraniva
RUP RUP
Hraniva Hraniva
% %
Zrnevlje Sporedni proizvodi industrije
Ječam 27 Krmno brašno, ovseno 20
Ječam, gnječen na pari 40 Krmno brašno, pšenično 21
Ječam, mikronizovan 47 Mekinje, pšenične 29
Kukuruz 68 Mekinje, kukuruzne 69
Kukuruz, gnječeno zrno 60 Mekinje, ovsene 20
Kukuruz, pahuljice 60 Rezanci šećerne repe, sveži 45
Kukuruz, gnječen na pari 68 Rezanci šećerne repe, suvi 45
Kukuruz, visokovlažan mleven 80 Melasa 45
Kukuruz, mikronizovan 29 Sačma soje 45
Klip kukuruza 52 Sačma soje, termički obrađena 120 °C 59
Ovas 17 Sačma soje, termički obrađena 130 °C 71
Pirinač 15 Sačma soje, termički obrađena 140 °C 82
Pšenica, tvrda 22 Sačma soje, neobrađena 14
Pšenica, naklijala 18 Sačma soje tretirana formaldehidom 80
Pšenica, pahuljice 29 Sačma suncokreta 26
Raž 19 Sačma suncokreta sa ljuskom 40
Sirak 54 Sačma lana 40
Sirak, pahuljice 58 Sačma uljane repice 26
Sirak, mikronizovan 64 Sačma kikirikija 28
Tritikale 25 Sačma pamuka 43
Grašak 22 Sačma susama 30
Slatka lupina 20 Sačma kokosa 65
Pasulj 16 Sačma palmina 66
Bob 14 Pivski trop, svež 50
Soja 26 Pivski trop, suv 53
Sojine pahuljice 20 Džibra, suva, kukuruzna 59
Suncokret 25 Džibra, suva, ječmena 56
Lan 18 Pivski kvasac, svež 42
Guar, brašno 34 Pivski kvasac, suv 42
Manioka, brašno 36 Kukuruzni gluten 55
Hraniva animalnog porekla Pšenični gluten 17
Kazein 19 Ostala hraniva
Suva surutka 0 Urea, protein ekvivalent 0
Diamonijum fosfat 0
158