MR - Sc. Irnesa Hašimbegović I Prof - Dr.sc. Ismet Kalić - SAČINJAVANJE POREZNOG BILANSA I PRIJAVA POREZA NA DOBIT ZA 2022. GODINU

edukativno-konsultantska kuća
FINconsult
SAČINJAVANJE POREZNOG BILANSA I PRIJAVA

POREZA NA DOBIT ZA 2022. GODINU, KAO I
KONSOLIDOVANE PRIJAVE POREZA NA DOBIT
Mr. sc. Irnesa Hašimbegović, CR

Prof.dr.sc. Ismet Kalić, OR
13.03.2023.godine
Visoka škola za finansije i računovodstvo FINra
Zakonska regulativa
Obaveza obračuna i prijave poreza na dobit proizilazi iz
– Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BIH“ broj
FINconsult
15/16, 15/20),
– Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit („Službene novine
Federacije BIH“ br. 88/16, 11/17, 96/17, 94/19, 87/20) i
– Pravilnika o transfernim cijenama („Službene novine Federacije
broj: 67/16).
– Pravilnik o postupku podnošenja poreznih prijava („Službene
novine FBiH“, br. 66/02, 54/03, 74/04, 38/09, 7/11, 53/12 i 87/20).
Obveznici poreza na dobit
Obveznici poreza na dobit u skladu sa Zakonom o porezu na dobit:
• privredno društvo i drugo pravno lice rezident Federacije koji privrednu
FINconsult
djelatnost obavlja samostalno i trajno prodajom proizvoda i/ili pružanjem

usluga na tržištu u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko distriktu Bosne i
Hercegovine ili na inozemnom trţištu radi ostvarivanja dobiti.
• podružnica pravnog lica iz Republike Srpske i Brčko distrikta, a koja je
registrirana na teritoriji Federacije za dobit koju ostvari poslovanjem u
Federaciji.
• obveznik poreza na dobit je i poslovna jedinica nerezidentnog pravnog
lica koja posluje putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Federacije i
koja je rezident Federacije.
3
Prijava poreza na dobit
PP-801 - Prijava poreza na dobit za privredna društva
PP-802 - Prijava poreza na dobit za poslovne jedinice RS ili BD
FINconsult
PP-803 - Prijava poreza na dobit za poslovne jedinice

nerezidenata
PP-804 - Prijava poreza na dobit za djelimično izuzeta lica
PP-805 - Konsolidovani porezni bilans i prijava poreza na dobit
PE-806 - Prijava dobiti poslovne jedinice u RS ili BD
PE-807 - Prijava dobiti poslovne jedinice van Bosne i
Hercegovine
4
Prijava poreza na dobit
FINconsult
5
Prilozi Prijave poreza na dobit
Obrazac PB - 800 – Porezni bilans
Obrazac PG - 809 - Pregled nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka
FINconsult
Obrazac PP - 810 - Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu opremu

Obrazac PP - 811 - Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u stalna sredstva
Obrazac PP - 812 - Prijava porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja
Obrazac PE – 806 - Prijava dobiti podružnice u RS ili BD
Obrazac TP – 900 - Godišnja prijava za uklanjanje dvostrukog oporezivanja kod transfernih cijena
Obrazac TP – 902 -Godišnji izvještaj o kontrolisanim transakcijama izmeĎu povezanih lica
Obrazac PI - 808 - Plan investiranja
Obrazac ID – 813 - Izjava o obračunatom porezu na isplaćene dividende/dobit
Obrazac PK -814 - Prijava poreznog kredita izvan bih po osnovu prihoda
Obrazac PE – 807 - Prijava dobiti poslovne jedinice van Bosne i Hercegovine
Obrazac PP – 805 - Konsolidovani porezni bilans i prijava poreza na dobit
Obrazac CCB – 901 - Godišnji izvještaj o kontrolisanim transakcijama multinacionalnog pravnog
lica
6
Porezni bilans
Porezni obveznik će prije izrade konačnih finansijskih izvještaja izvršiti
obračun poreza na dobit na obrascima poreznog bilansa PB-800A ili PB-800B
FINconsult
koji su sastavni dio Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit, te utvrditi

iznos poreza na dobit jer je isti dužan iskazati u finansijskim izvještajima.
Pravilnici sadrže obrasce prijava koji čine njihove sastavne dijelove.
Svaki od obrazaca ima svoju svrhu, a koji će se primijeniti ovisi od vrste
poreznog obveznika i njegovog poslovanja.
7
Porezni bilans
A = UKUPNI PRIHODI (tačke, A1.; A2.: A3.)
B = UKUPNI RASHODI (tačke B1.; B2.; B3.)
C = POSLOVNI REZULTAT (tačke C1.; C2.)
FINconsult
Za privredna društva, ove pozicije se popunjavaju rutinski:

– Pod rednim brojem A1. se unose ukupni prihodi iz Bilansa uspjeha obveznika
– Pod rednim brojem B1. se unose ukupni rashodi iz Bilansa uspjeha obveznika
Poslovne jedinice, odnosno podružnice onih pravnih lica čije je sjedište izvan Federacije BiH
(u RS ili BD BiH, kao i u inostranstvu), kao i za neprofitne subjekte sa sjedištem u FBiH koji
ostvaruju i nek tržišne tj. oporezive prihode, trebaju iskazati sve svoje oporezive prihode
ostvarene u FBiH i sve s njima povezane rashode (direktne i indirektne), a na osnovu toga i
dobit ili gubitak ostvaren u FBiH.
Tek nakon ovako izvršenih radnji se pristupa ostalim korekcijama koje treba izvršiti u
poreznom bilansu.
Porezni bilans
Poslovne jedinice/podružnice pravnih lica čije je sjedište izvan FBiH
– Pod rednim brojem A2. unose se svi prihodi ostvareni na teritoriji FBiH
FINconsult
– Pod rednim brojem B2. unose se svi povezani rashodi i to:

• direktni (koji se priznaju u cijelosti)
• indirektni (koji se utvrĎuju po nekom od “ključeva” u skladu sa članom 23.
Pravilnika)
Neprofitni subjekti iz FBiH koji ostvaruju i neke oporezive - tržišne
prihode
– Pod rednim brojem A2. unose se svi prihodi osim onih iz člana 8.
Pravilnika
– Pod rednim brojem B2. unose se svi povezani rashodi i to:
• direktni (koji se priznaju u cijelosti)
• indirektni (koji se utvrĎuju po nekom od “ključeva” u skladu sa članom 23.
Pravilnika)
I. Finansijski rezultat
Pod rednim brojem C1. ili C2. unosi se podaci o dobitku
odnosno gubitku tekućeg perioda, koji predstavlja razliku
FINconsult
izmeĎu prihoda i rashoda perioda A. – B.

– C1. = Dobit (ako je A minus B veće od nule)
– C2. = Gubitak (ako je A minus B manje od nule)
Redni broj 1. Dobit poslovne godine = iznos iz tačke C1., ili

Redni broj 2. Gubitak poslovne godine = iznos iz tačke C2.
Nakon unosa početnih vrijednosti iz Bilansa upjeha pristupa se

unosu podataka eventuralnih korekcija Poreznog bilansa
II Kapitalni dobici i gubici
Redni broj 3. = Kapitalni dobici iz Bilansa stanja
Redni broj 4. = Kapitalni gubici iz Bilansa stanja
FINconsult
Kapitalnim dobicima i kapitalnim gubicima smatraju se svi oni iznosi za koje je

direktno uvećana ili umanjena akumulirana ili tekuća dobit u bilansu stanja, u
skladu sa računovodstvenim propisima, a koji su „zaobišli“ bilans uspjeha, tj.
knjiženje je direktno izvršeno u korist ili na teret akumulirane ili tekuće dobiti u
bilansu stanja a ne u koristi prihoda ili na teret rashoda u bilansu uspjeha.
Najčešće do iskazivanja kapitalnih dobitaka/gubitaka dolazi zbog promjene
računovodstvene politike društva ili ispravki grešaka ranijih perioda.
Promjene ostalih pozicija kapitala u Bilansu stanja kao što su povećanja ili
smanjenja visine osnovnog kapitala, obaveznih ili slobodnih/statutarnih rezervi
i sl. ne smatra se kapitalnim dobicima niti kapitalnim gubicima i ne unose se u
Porezni bilans.
II Kapitalni dobici i gubici
Primjer:
UtvrĎena je greška iz prethodnih godina koja je procijenjena kao materijalno značajna
FINconsult
Prema MRS 8, efekti ispravljanja takvih grešaka se ne iskazuju kao prihodi/rashodi

tekuće godine, nego preko akumuliranog rezultata
U takvim slučajevima:
Ako je efekat ispravke takve greške pozitivan (npr. ako su u ranijim godinama bili
pogrešno iskazani manji prihodi ili veći rashodi), taj se efekat evidentira u korist konta
akumuliranog rezultata (potražuje konto 340 - Akumilirana dobit ili konto 350 -
Akumulirani gubitak)
– za taj iznos se uvećava oporeziva dobit na rednom broju 3. Poreznog bilansa
Ako je efekat ispravke takve greške negativan (tj. ako su u ranijim godinama bili
pogrešno iskazani veći prihodi ili manji rashodi), taj se efekat evidentira na teret konta
akumuliranog rezultata (duguje konto 340 - Akumilirana dobit ili konto 350 -
Akumulirani gubitak)
– za taj iznos se umanjuje oporeziva dobit na rednom broju 4. Poreznog
bilansa
Kapitalni dobici i gubici
Pravno lice u stečaju je na svoj račun zaprimilo naknadu za sticanje vlasništva nad tim
društvom, kojom bi bila formirana statutarna rezerva, s tim da bi je stečajni upravnik
FINconsult
preusmjerio na izmirivanje obaveza iz stečajne mase, a eventualna razlika bi se

isplatila vlasnicima društva. Kakav je porezni tretman ovog poslovnog dogaĎaja?
Odgovor:
Transakcijom formirana statutarne rezerve dolazi do uvećanja imovine društva što je
prepoznato članom 24. stav 2. Zakona o porezu na dobit kao kapitalna dobit koja je
predmet uvećanja u poreznu osnovicu jer statutarne rezerve nisu formirane iz
akumulirane dobiti društva već unosom novca trećih lica. Suština transakcije jeste
prodaja kapitala društva trećem licu, s tim da se ista realizira plaćanjem unutar društva
u stečaju, umjesto izmeĎu kupca i prodavca kapitala, uslijed postojanja stečaja.
Analogno tome, mišljenja smo da ovako formirane statutarne rezerve predstavljaju
kapitalnu dobit iz člana 24. Zakona, s tim da se isti može umanjiti za eventuralnu
razliku koja bi se isplatila vlasnicima društva.
13
III. USKLAĐIVANJE POREZNIH STAVKI
- porezno nepriznati rashodi periodi
U ovaj dio Poreznog bilansa se unose svi rahodi koji se
smatraju porezno nepriznatim u skladu sa odredbama Zakona
FINconsult
o porezu na dobit i Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na

dobit
Način utvrĎivanja porezne obaveze nije se mijenjao od 2016.
godine, kada je objavljen novi Zakona o porezu na dobit
(“Službene novine FBiH“ broj 15/16). Mada je kroz rijetke
izmjene Zakona ili Pravilnika došlo do odreĎenih promjena,
one nisu bile toliko značajne
U ovoj prezentaciji akcenat će biti stavljen na specifične i
najčešće situacije u kojima porezni obveznici griješe, odnosno
po kojima su utvrĎene dodatne porezne obaveze, popraćene
mišljenjima i stavovima kako Porezne uprave Federacije BiH,
tako i Federalnog ministarstva finansija
Redni broj 8. - Obračunati i plaćeni porez
na dobit koji je iskazan kao rashod
Izvršen je inspekcijski nadzor od strane Porezne uprave FBiH. Obračunate su dodatne obaveze
poreza na dobit u iznosu od 5.000 KM, kao i pripadajuće kamate u iznosu od 300 KM.
FINconsult
Porezni obveznik je navedeni iznos dodatne obaveze u godini inspekcijskog nadzora knjižio na
rashode i platio utvrĎenu obavezu.
Porezni tretman:
U skladu sa članom 9. stav (1) tačka d) Zakona obračunati i plaćeni porez na dobit je porezno
nepriznat rashod
Ovo je primjenjivo samo u slučajevima u kojima je porez na dobit i evidentiran kao rashod
Pri izradi redovnih godišnjih obračuna, za porez na dobit se i ne terete rashodi nego se tereti dobit,
tako da se tada i ne vrši korekcija u Poreznom bilansu
Na teret rashoda se može iskazati samo obaveza za naknadno utvrĎeni porez na dobit (bilo da je
utvrĎen kontrolom Porezne uprave FBiH ili da to utvrdi sâm porezni obveznik)
U ovom slučaju, porez na dobit koji bi se evidentirao na teret rashoda bi se tretirao kao porezno
nepriznat rashod na rednom broju 8. Poreznog bilansa
Obračunata zatezna kamata u iznosu od 300 KM bi se knjižila rashod perioda, te bi se
izvršila korekcija Poreznog bilansa na rednom broju 5.
Redni broj 8. - Obračunati i plaćeni porez
na dobit koji je iskazan kao rashod
Član 7. stav (6) Zakona: Naknade, takse i drugi
javni prihodi koje je obveznik dužan platiti na
FINconsult
osnovu drugih zakonskih propisa smatraju se da su

plaćeni u svrhu ostvarivanja dobiti
Svi propisani porezi (osim poreza na dobit, što je
već objašnjeno), doprinosi, naknade, takse i drugi
javni prihodi, koje je porezni obveznik dužan plaćati
prema važećim propisima i koji se kao takvi iskazuju
kao rashodi, tretiraju se kao porezno priznati
rashodi
Redni broj 12. – Rashodi koji se ne mogu povezati sa ostvarenom dobiti ili
načelom poslovne pažnje dobrog privrednika
Po Zapisniku UINO utvrĎena naknadna obaveza za PDV u iznosu od 505.000,00 KM.

Prema Zapisniku, pogrešno je obračunat PDV za izvršene prodaje kupcima, te je naknadno utvrĎena obaveza za PDV u iznosu od
500.000,00 KM, a iznos od 5.000,00 KM se odnosi na osporeni odbitak ulaznog PDV-a u istom periodu.
FINconsult
Porezni tretman:
S obzirom na to da u redovnom poslovanju prilikom prodaje robe, izlazni PDV nije troška poslovanja, jer privredni subjekti
naplaćuju isti od kupaca, te da je, u konkretnom slučaju, u kontroli UINO naknadno utvrĎena obaveza za izlazni PDV iz ranijih
godina u iznosu od 500.000,00 KM za obavljeni promet u istom periodu, mišljenja smo da tako utvrĎena obaveza za PDV, a koja
neće biti naplaćena od kupaca, smatra porezno nepriznatim rashodom prema članu 9. stav (1) tačka i) Zakona o porezu na dobit.
Porezni obveznik je dužan izvršiti korekciju na rednom broju 12. Poreznog bilansa
Porezni tretman iznosa od 5.000,00 KM, koji se odnosi na osporeni odbitak ulaznog PDV-a, zavisi od osnovnog troška za koji se
PDV veže.
Navedeni osporeni ulazni PDV, kao i osnovica istog, koji se odnose na transakcije koje nisu obavljene u poslovne svrhe s ciljem
ostvarivanja dobiti i transakcije koje se ne mogu povezati sa principom poslovanja pažnjom dobrog privrednika (kao što je
primljena faktura koja se ne može smatrati porezno ispravnom), se takoĎer smatra porezno nepriznatim rashodom.
Ukoliko se nastala transakcija ne može povezati sa principom poslovanja pažnjom dobrog privrednika, porezni obveznike je dužan
izvršiti korekciju na rednom broju 12. Poreznog bilansa za iznos osporenog ulaznog PDV-a i osnovice za isti.
PDV koji se prema PDV propisima ne može odbiti je priznat rashod ako je iskazan kao rashod i ako se može povezati sa principom
poslovanja pažnjom dobrog privrednika u skladu sa članom 7. stav (6) Zakona.
Pored navedenog, ističemo da se izmirivanje ličnih troškova od poslodavca, prema članu 10. stav (3) Zakona o porezu na
dohodak, smatra koristima zaposlenika koje su primljene od nesamostalne djelatnosti, te je Društvo za izmirenje troškova goriva
zaposleniku, za koje nema dokaze da su napravljeni u poslovne svrhe i za koje nema putne naloge, obavezno utvrditi bruto iznos
preračunavanjem u skladu sa članom 17. Pravilnika (član 22. novog Pravilnika), te kao isplatilac dohotka od nesamostalne
djelatnosti, obračunati i platiti obavezne doprinose (na teret obveznike doprinose iz osnovice 31% i na teret poslodavca na
osnovicu 10,5%), kao i porez na dohodak 10%.
Neisakazani prihodi
Da li je pravno lice koje je dalo bezgotovinsku pozajmicu trećem

licu, dužno obraćunati prihod po osnovu tržišne kamatne stope na
FINconsult
iznos date pozajmice?

Odgovor FMF broj 05-02-4-3605/21 od 29.04.2021. godine
...ukazujemo na odredbu člana 8. Zakona o porezu na dobit koja
propisuje obavezu iskazivanja i prihoda i rashoda koji su porezno
priznati sukladno računovodstvenim propisima, odnosno zakonskim
i podzakonskim aktima iz oblasti računovodstva i revizije koje se
primjenjuju na teritoriji BiH, te MRS i MSFI.
Stoga porezni obveznik treba da iskaže prihod sukladno MRS i/ili
MSFI u svojim poslovnim knjigama kod obračuna prihoda po
osnovu tržišne kamatne stope na iznos date pozajmice izmeĎu
nepoveznih lica.
Redni broj 9. – Porez po odbitku
obračunat i plaćen na vlastiti teret
Poslovni subjekt iz FBiH je primilo fakturu za usluge pružene od strane ino partnera, rezidenta države sa kojom
BiH ima ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Prema navedenom Ugovoru, predmetne usluge se
FINconsult
mogu oporezovati u FBiH.

Prema odredbama Zakona o porezu na dobit, predmetne usluge se oporezuju porezom po odbitku
Poslovni subjekt iz FBiH isplaćuje ino partneru puni iznos fakture (10.000 KM), a porez po odbitku plaća na svoj
teret (1.111 KM)
Iznos od 1.111 KM se smatra porezno nepriznatim rashodom i poslovni subjekt iz FBiH je dužan izvršiti
korekciju na redom broju 9. Poreznog bilansa
U skladu sa odredbama člana 9. stav 1) tačka e) porez po odbitku koji je obračunat i plaćen na vlastiti teret
isplatioca se smatra porezno nepriznatim rashodom
Članom 27. stav 3) i 4) Pravilnika dodatno je pojašnjeno da se porezno nepriznatim rashodom smatra plaćeni
porez po odbitku na vlastiti teret ukoliko postoji potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa
zemljom primaoca prihoda
Znači, ukoliko BiH sa državom primoaca prihoda nema potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, porez po odbitku kojeg porezni obveznik iz FBiH obračuna i plati na svoj teret predstavlja porezno
priznat rashod i ne unosi se na redni broj 9. njegovog Poreznog bilansa
U odnosima sa pravnim licima iz RS i BD BiH nema niti može biti poreza po odbitku, jer je porez po odbitku
mehanizam koji važi samo u meĎudržavnim odnosima
Redni broj 15. i 16. – Rashodi nastali na ime usklaĎivanja vrijednosti
zaliha sa njihovom neto ostvarivom vrijednosti
MRS 2 zahtijeva da se zalihe svode na njihovu neto prodajnu (utrživu) vrijednost

Kada neto prodajna (utrživa) vrijednost zaliha padne ispod njihove knjigovod. vrijednosti, razlika izmeĎu
FINconsult
knjigovod. i niže neto utržive vrijednosti, utvrĎena u skladu sa MRS 2, iskazuje se kao rashod na kontu 585 -
Umanjenje vrijednosti zaliha, u korist konta ispravke vrijednosti dotičnih zaliha (materijala, inventara, proizvoda,
robe...)
Umanjenje vrijednosti zaliha se ne može vršiti grupno, primjenom odreĎene stope na svu vrijednost i/ili sve vrste
zaliha
Član 10. st. (3) Zakona: Rashodi nastali na ime usklaĎivanja vrijednosti zaliha sa njihovom neto ostvarivom
vrijednošću priznaju se u onom poreznom periodu u kojem su te zalihe prodate ili otpisane ili uništene
Npr.
Na red. broju 15. oporeziva dobit za 2022. se uvećava za iznos umanjenja vrijednosti zaliha koji je knjižen na
teret rashoda 2022., a koji se odnosi na zalihe koje se prenose u 2023. godinu
(Oporeziva dobit za 2023. će se umanjiti za te iste iznose, ukoliko se te zalihe prodaju, otpišu ili unište u toku
2023. godine)
Na red. broju 16. oporeziva dobit za 2022. godinu se umanjuje za iznos nepriznatih rashoda od umanjenja
vrijednosti zaliha na stanju 31.12.2021., ako su te zalihe prodate, otpisane ili uništene u 2022.
20
Redni broj 15. i 16. – Rashodi nastali na ime usklaĎivanja vrijednosti
zaliha sa njihovom neto ostvarivom vrijednosti
Po odluci uprave, knjigovodstvena vrijednost zaliha nekurentne robe po stanju na dan 31.10.2020.
godine bila je umanjena na njenu realnu prodajnu vrijednost
FINconsult
Na dan 31.10.2020.: Nabavna vrijednost robe 10.000 KM, procijenjena realna prodajna vrijednost je
8.000 KM. Razlika od 2.000 KM je knjižena na konto umanjenja vrijednosti zaliha (585) uz
istovremenom isknjiženje sa konta roba (132). Postoje dva moguća slučaja:
1. Ako na dan sastavljanja finansijskih izvještaja, 31.12.2020. godine, roba je u cjelosti
prodata, otpisana ili uništena umanjenje vrijednosti tih zaliha ne utiče na Porezni bilans za
2019. godinu
2. Ako na dan sastavljanja finansijskih izvještaja, 31.12.2020. godine, roba nije prodata, za
iznos od 2.000 KM je potrebno izvršiti korekciju poreznog bilansa na rednom broju 15. u
2020. godini
Ukoliko bi roba bila prodata, otpisana i/ili uništena tokom 2021. godine, porezni obveznik bi unio iznos od
2.000 KM na redni broj 16. Poreznog bilansa u 2021. godini, kako bi se osnovica umanjila za iznos
nepriznatih rashoda od umanjenja vrijednosti zaliha na stanju 31.12.2020.
Članom 10. stav (3) Zakona: Rashodi nastali na ime usklađenja vrijednosti zaliha sa njihovom
neto ostvarivom vrijednošću priznaju se u onom poreznom periodu u kojem su te zalihe
prodate ili otpisane ili uništene
Redni broj 17 – Manjak zaliha koji su
porezno nepriznat rashod
Manjak zaliha nastao kao posljedica kala, rastura, kvara ili loma, kao i više sile (poplave, požara,
zemljotres, kraĎa), smatra se porezno priznatim rashodima
Kalo, rastur, kvar ili lom zaliha do visine iz Normativa za PDV, je porezno priznat rashod
FINconsult
Za one stavke zaliha koje nisu navedene u Normativima za PDV, neoporezive a ujedno i porezno
priznate visine kala, rastura, kvara i loma obveznik treba utvrditi vlastitim normativima
Kalo, rastur, kvar i lom iznad Normativa za PDV (odnosno iznad vlastitih normativa obveznika) je
Manjak koji je posljedica više sile je porezno priznat rashod pod uslovom da postoje dokazi da se radilo
o višoj sili (popis, uviĎaj, zapisnik policije, fotografije...)
Manjkovi zaliha koji nastaju kao posljedica ljudskog faktora, odnosno za koje se treba teretiti osoba,
predstavljaju porezno nepriznat rashod.
Ukoliko se za manjak tereti odgovorna osoba onda to više i nije rashod. Ukoliko bi se od tog potraživanja
od odgovornog lica kasnije odustalo, to bi se tretiralo kao “korist” tog lica, koja bi bila tretirana kao
porezno priznato lično primanje po članu 11. Zakona ukoliko se plati porez na dohodak, doprinosi i
naknade
Za nepriznavanje manjkova primjenjiva je odredba člana 28. stav (4) Pravilnika, prema kojoj se svaki
manjak (osim normiranog i onog usljed više sile) tretira kao “vlastita potrošnja u vanposlovne svrhe”
prema PDV propisima, a samim tim i kao porezno nepriznat rashod po Poreznom bilansu
Odredbe ovog člana koje se odnose na zalihe primjenjuju se (analogno) i na (ostalu) imovinu poreznog
obveznika.
Redni broj 17 – Manjak zaliha koji su
Napomena:
Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Službene novine
FINconsult
Federacije BiH“, broj: 48/21 i 77/21) je članom 17. stav 1) propisao da:
UtvrĎeni manjak uvećan za obračunati porez na dodanu vrijednost smatra
se prihodom po osnovu nesamostalnog rada i pripisuje se zaposleniku
koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovornog lica, a to nije
učinio.
Ukoliko ovlašteno lice ne donese odluku o terećenju odgovornog lica za

nastali manjak isti će se tretirati kao korist tog lica.
Ukoliko bi se od tog potraživanja od odgovornog lica kasnije odustalo,
to bi se tretiralo kao “korist” tog lica, koja bi bila tretirana kao porezno
priznato lično primanje po članu 11. Zakona ukoliko se plati porez na
dohodak, doprinosi i naknade
Redni broj 21. – 24. Reprezentacija,
donacija, sponzorstva
Rashodi poslovne reprezentacije priznaju se u iznosu od 30% tih rashoda (tj. porezno
nepriznato je 70% tih rashoda)
FINconsult
Poslovna reprezentacija - rashodi ugošćavanja poslovnih partnera, povezani sa

obavljanjem djelatnosti ili uspostavljanjem poslovne saradnje
Rashodi po osnovu donacija za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske
svrhe, ali samo one koje su date pravnim licima koji nisu obveznici poreza na dobit ili
fizičkim licima koji nemaju drugih primanja, priznaju se do visine 3% ukupnog prihoda
Rashodi po osn. sponzorstava koji proizlaze iz ugovora o sponzorstvu priznaju se do
visine 3% ukupnog prihoda
Sponzorstva - rashodi na ime podrške za organiziranje i održavanje manifestacija i
drugih sličnih dogaĎaja ili projekata koji nisu direktno povezani sa poslovanjem
obveznika, sa ili bez protuusluge u vidu reklamiranja imena, djelatnosti, proizvoda i
usluga sponzora
Rashodi reprezentacije, donacija i sponzorstava u transakcijama sa povezanim licima
su u cjelini porezno nepriznat rashod
Mišljenje:
„... u članu 22. stav 5. Pravilnika je propisano da se troškovima marketinga i oglašavanja smatraju
FINconsult
troškovi nastali vezano za javno priopćavanje, kataloge, sajmove, troškove nagradnih igara
saglasno propisima o prireĎivanju nagradnih i sličnih igara, te ostali troškovi koji nasatju u vezi s
promocijom imena, proizvoda ili usluga poreznog obveznika.
Shodno navedenom, a u skladu sa aktom FMF-a broj 05-14-2-7613/16-1 os 12.01.2017. godine,
mišljenja smo da reklamni proizvodi koji nisu iz asortimana samog poreznog obveznika, ali su sa
utisnutim logom istog, kao što su: kalendari, olovke, privjesci, pepeljare, rokovnici, peškiri, polo
majice, satovi i slično, koji se dijele u svrhu uspostavljanja poslovne saradnje, predstavljaju
poklone, a sa aspekta obračuna poreza na dobit značajna je vrijednost istih.
Troškovi nastali u vezi sa nabavkom poklona kao što su peškiri, polo majice, satovi i slično, bez
obzira da li je utisnut logo firme ili ne, datih postojećim i potencijalnim kupcima, pojedinačne
vrijednosti iznad 20,00 KM smatraju se u ukupnom iznosu porezno nepriznatim rashodima u
skladu sa članom 31. stav 2 Pravilnika.
Troškovi nastali u vezi sa nabavkom reklamnog materijala kao što su kalendari, olovke, privjesci,
rokovnici i slično, pojedinačne vrijednosti do 20,00 KM, a sa utisnutim logom firme, ne smatraju se
reprezentacijom već troškovm oglašavanja i marketinga, te se smatra porezno priznatim
rashodom kod obračuna poreza na dobit.“
Društvo provodi promotivne aktivnosti u maloprodajnim objektima na način da kupcima uz
kupovinu odreĎene robe poklanja gratis proizvod (npr. uz kupljeni sendvič kupac dobije gratis
kafu).
FINconsult
Pitanje:
Da li je troškove gratis proizvoda u navedenoj situaciji ispravno evidentirati kao troškove
promotivnih aktivnosti (reklame) ili se isto smatra reprezentacijom?
Mišljenje:
...u članu 22. stav (5) istog Pravilnika, propisano je da se troškovima marketinga i oglašavanja
smatraju troškovi nastali vezano za javno priopćavanje, kataloge, sajmove, troškove nagradnih
igara saglasno propisima o prireĎivanju nagradnih i sličnih igara, te ostali troškovi koji nastaju u
vezi s promocijom imena, proizvoda ili usluga poreznog obveznika.
U skladu sa aktom Federalnog ministarstva finansija broj: 05-14-2-7613/16-1 od 12.01.2017.
godine, mišljenja smo da se, u konkretnom slučaju, radi o davanju proizvoda iz vlastitog
asortimana bez protuusluge, odnosno poklonima, te da iste treba evidentirati kao troškove
reprezentacije.
S aspekta obračuna poreza na dobit, porezno priznatim se smatra iznos od 30% navedenih
rashoda, izuzev poklona čije je pojedinačna vrijednosti veća od 20 KM, jer se takvi pokloni
smatraju porezno nepriznatim rashodima u cijelom iznosu.
Redni broj 34. i 35. Ispravke
vrijednosti i otpisi potraživanja
Rashodi iz osnova ispravke vrijednosti i/ili otpisa potraživanja u skladu sa
računovodstvenim propisima priznaju se pod uvjetima:
FINconsult
– da su ranije bila uključena u prihode poreznog obveznika i da nisu naplaćena u roku od 12 mjeseci od
datuma dospijeća ili
– da su utužena ili da je pokrenut izvršni postupak ili da su prijavljena u likvidac. ili stečajnom postupku nad
dužnikom
– Pravilnik: Porezno priznatim rashodom smatraju se rashodi nastali na ime ispravke vrijednosti i/ili otpisa
potraživanja, za koje porezni obveznik posjeduje, u skladu sa propisima o računovodstvu i reviziji
Federacije, usaglašeno stanje dugovanja i potraživanja (Izvod otvorenih stavki: IOS), sa dužnikom, i
ukoliko su ispunjeni uslovi iz člana 17. Stav (1) tačka a) Zakona.
Priznaju se i rashodi od ispravke vrijednosti i/ili otpisa potraživanja koja se ne iskazuju
kao prihod, ako su ispunjeni uslovi iz člana 17. stav 1. Zakona (osim licima kojima se i
duguje…)
Ne priznaju se rashodi od otpisa potraživanja od onih lica kojima se istovremeno
duguje, do iznosa obaveze prema tim licima (član 9. Zakona)
Napomena: Poseban postupak važi za ispravke vrijednosti potraživanja i rezervisanja
kod finansijskih instutucija (banke, osiguranja…)
Član 39. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit
Ukoliko porezni obveznik naplati potraživanja koja su bila porezno priznat rashod u
FINconsult
prethodnom razdoblju, tako iskazan prihod uvećava poreznu osnovicu prema članu 22.
stav (1) Zakona.
Ukoliko porezni obveznik povuče tužbu ili prijedlog za izvršenje ili prijavu u stečajnu ili
likvidacijsku masu, a rashodi na ime ispravke potraživanja ili otpisa potraživanja su
smatrani porezno priznatim rashodom u prethodnom razdoblju, porezni obveznik će
uvećati poreznu osnovicu za te rashode, osim u slučaju da ti rashodi ispunjavaju
uslove iz člana 17. Zakona.
Ukoliko porezni obveznik naplati potraživanja koja su u prethodnim poreznim
razdobljima imala tretman porezno nepriznatih rashoda, tako iskazan prihod ne ulazi u
poreznu osnovicu i upisuje se na redni broj 35. Poreznog bilansa - u cilju izbjegavanja
dvostrukog oporezivanju
Mišljenje:
„...shodno navedenim zakonskim i podzakonskim odredbama, u konkretnom slučaju,
FINconsult
rashodi po osnovu otpisa potraživanja od kupaca iz 2017. godine u iznosu od xxx KM,
za koje posjedujete usaglašen i ovjeren Izvod otvorenih stavki, smatraju se porezno
priznatim rashodima kod izračuna osnovice poreza na dobit ukoliko nisu naplaćena u
roku od 12 mjeseci od datuma dospijeća naplate i ukoliko se otpisuju kao nenaplativa.
S obzirom da niste naveli razlog otpisa navedenih potraživanja, naglašavamo da se
rashodi koji nastanu kod otpisa naplativih potraživanja, prema članu 9. stav 1. tačka i)
Zakona o porezu na dobit, smatraju porezno nepriznatim rashodom. Kod primjene
principa poslovanja pažnjom dobrog privrednika, potrebno je poduzeti sve radnje za
osiguranje naplate potraživanja na bilo koji način, te u slučaju kada je kupac u
mogućnosti da izmiruje svoje obaveze (kada nije pokrenut postupak likvidacije ili
stečaja), u krajnjoj liniji, utužiti potraživanja.”
Mišljenje FMF:
Odredbom člana 38. Pravilnika propisani su uslovi i način priznavanja prihoda na ime
FINconsult
potraživanja koji se ili otpisuju ili nad kojim se vrši ispravka vrijednosti, a isti je u skladu
sa čl. 17. i 60. Zakona o porezu na dobit.
Stavom (1) člana 38. Pravilnika propisan je uslov posjedovanja IOS-a, a koji porezni
obveznik ima obavezu pribaviti sukladno propisima o računovodstvu i reviziji
Federacije odnosno u skladu sa članom 23. Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH
(„Sl. novine FBiH“, broj 15/21).
Stavom (2) člana 38. Pravilnika propisano je jasno da se porezno priznatim rashodom
smatraju i rashodi nastali na ime ispravke vrijednosti i/ili otpisa potraživanja, za koje je
porezni obveznik poduzeo mjere iz člana 17. stav (1) tačka b) Zakona.
U slučajevima kada postoji obaveza posjedovanja IOS-a prema članu 23. Zakona o
računovodstvu i reviziji, isti se kumulativno posmatra sa mjerama iz člana 17. stav (1)
tačka b) Zakona.
Mišljenje
Društvo je prije više od dvije godine dalo kratkoročnu pozajmicu (na godinu dana) drugom
preduzeću koje je u meĎuvremenu došlo u finansijske probleme i nije u mogućnosti da vrati
datu pozajmicu. S obzirom na da to da mu je račun blokiran i da ne posjeduje imovinu iz
FINconsult
koje bi se Društvo eventualno moglo naplatiti, pokretanje sudske tužbe bi proizvelo samo
dodatne troškove za Društvo, te je izvršen otpis potraživanja u računovodstvu Društva.
Navodi se da za navedena potraživanja Društvo posjeduje IOS-e od preduzeća
zajmoprimatelja.
Pitanje: da li se otpis navedenih potraživanja priznaje na teret rashoda Društva?
Odgovor: Prema članu 17. stav (2) Zakona o porezu na dobit, na teret rashoda priznaju se i
rashodi od ispravke vrijednosti i/ili otpis potraživanja koja se u skladu sa računovodstvenim
propisima ne iskazuju kao prihod osim rashoda na ime ispravke vrijednosti potraživanja od
lica kojima se istovremeno duguje, do iznosa obaveze prema tom licu, ukoliko su ispunjeni
uvjeti propisani u stavu (1) ovog člana, odnosno:
– da su potraživanja u prethodnom poreznom periodu bila uključena u prihode
obveznika i da nisu naplaćena u roku 12 mjeseci od datuma dospijeća naplate ili
– da su potraživanja utužena ili da je pokrenut izvršni postupak ili da su potraživanja
31
prijavljena u likvidacijskom ili stečajnom postupku nad dužnikom.
Mišljenje - nastavak
Primjena navedenih uslova je propisana u članu 38. Pravilnika, te se prema stavu (5) istog člana Pravilnika
rashodi na ime ispravke vrijednosti i otpisa potraživanja poreznog obveznike, za potraživanja koja se ne
iskazuju kao prihoda, smatraju se porezno priznat rashod:
FINconsult
– ukoliko porezni obveznik posjeduje usaglašeno stanje dugovanja i potraživanja (IOS) sa dužnikom,
– ukoliko su ispunjeni uslovi iz st. (1) ili (2) ovog člana, odnosno ukoliko su ispunjeni uslovi iz člana 17.
stav (1) tačka a) Zakona, ili, ukoliko je porezni obveznik poduzeo mjere iz člana 17. stav (1) tačka b)
Zakona,
– ukoliko ne postoji dugovanje prema potražiocu, u smislu stava (3) ovog člana.
Shodno navedenim zakonskim i podzakonskim odredbama, mišljenja smo da rashod koji bi nastao otpisom
navedenog potraživanja, koje nisu bilo uključeno u prihode Društva u ranijem poreznom periodu i za koje
Društvo posjeduje IOS sa dužnikom, a pri tome Društvo nije poduzelo mjere iz člana 17. stav (1) tačka b)
Zakona (potraživanja utužena ili je pokrenut izvršni postupak ili su potraživanja prijavljena u likvidacijskom ili
stečajnom postupku nad dužnikom), predstavlja porezno nepriznat rashod i uvećava poreznu osnovicu u
poreznom periodu kada je nastao.
Pored toga, ukazujemo i na odredbe člana 9. Zakona o porezu na dobit gdje je u stavu (1) tačka i) propisano
da se porezno nepriznatim rashodima smatraju i rashodi koji se ne mogu povezati sa ostvarivanjem dobiti ili
se ne mogu povezati sa principom poslovanja pažnjom dobrog privrednika, a
u konkretnom slučaju, sa aspekta primjene principa poslovanja pažnjom dobrog privrednika potrebno je
poduzeti sve radnje osiguranja naplate potraživanja, te u slučaju kada je zajmoprimac u mogućnosti da
izmiruje svoje obaveze (nije pokrenut postupak likvidacije ili stečaja), u krajnjoj liniji utužiti potraživanja.32
Redni broj 37. do 39. i 42. do 47. –
Amortizacija
Priznaje se obračunata amortizacija primjenom proporcionalne metode amortizacija na
dugotrajnu imovinu i imovinu s pravom korištenja
FINconsult
Imovina s pravom korištenja amortizuje se kod najmoprimca od prvog dana trajanja

najma do kraja njenog korisnog vijeka odnosno do isteka perioda trajanja najma.
Rashodi amortizacije se priznaju u porezne svrhe samo kada je vlastita dugotrajna
imovina i imovina s pravom korištenja u upotrebi, kojom porezni obveznik obavlja
djelatnost.
Mogućnost jednokratnog otpisa tzv. sitnih stalnih sredstava pojedinačne nabavne
vrijednosti manje od 1.000 KM.
Mogućnost ubrzane amortizacija u porezne svrhe (po stopama koje su za 50% veće od
propisanih) za stalna sredstva koja služe za sprečavanja zagaĎivanja zraka, vode,
zemljišta i ublažavanja buke
Imovina koja je u cijelosti otpisana, ali se i dalje vodi u evidencijama do momenta
otuĎenja ili uništavanja, ne može se ponovo procjenjivati i na nju obračunavati
amortizacija i priznati u porezne svrhe
Redni broj 37. do 39. i 42. do 47. –
Amortizacija
Obračunu amortizacije podliježe (samo) dugotrajna imovina koja ima
ograničen vjek trajanja
FINconsult
Dugotrajnom imovinom smatraju se materijalna (nekretnine,

postrojenja, oprema i biološka sredstva) i nematerijalna sredstva (osim
goodwill-a), čiji je vijek upotrebe duži od 12 mjeseci
Amortizaciji ne podliježe dugotrajna imovina koja ima neograničen vjek
upotrebe (zemljište, šuma, obnovljivi prirodni resursi i sl.)
Amortizacija se obračunava na svako pojedinačno sredstvo koje
obveznik ima u svom vlasništvu i upotrebljava u svom poslovanju
Obračun počinje u mjesecu u kojem je imovina stavljena u upotrebu
Redni broj 37. do 39. i 42. do 47. –
Amortizacija
a) graĎevinski objekti - 5%,
b) ceste, komunalni objekti, željeznica - 10%,
FINconsult
c) oprema, vozila, postrojenja - 15%,

d) oprema za vodoprivredne, vodovodne i kanalizacijske sisteme - 15%,
e) hardver i softver i oprema za zaštitu okoliša - 33,3%,
f) višegodišnji zasadi - 15%,
g) osnovna stada - 40% i
h) nematerijalna imovina - 20%
Imovina s pravom korištenja amortizuje se kod najmoprimca od prvog
dana trajanja najma do kraja njenog korisnog vijeka odnosno do isteka
perioda trajanja najma
Redni broj 37. do 39. i 42. do 47. –
Amortizacija
Ako obveznik koristi niže stope amortizacije od stopa iz čl. 19. st. (2)
Zakona, ima pravo (a ne i obavezu) da smanji poreznu osnovicu za
FINconsult
razliku izmeĎu pune porezno dozvoljene amortizacije koja se utvrĎuje

prema Zakonu i stvarne (niže) amortizacije koja je utvrĎena u njegovim
poslovnim knjigama
– U ovom slučaju: “Prenos privremenih razlika nije dozvoljen”
Ako porezni obveznik koristi više stope amortizacije od stopa iz člana
19. stav (2) Zakona, ima obavezu da poveća poreznu osnovicu za
razliku izmeĎu pune porezno dozvoljene amortizacije koja se utvrĎuje
prema Zakonu i stvarne (više) amortizacije koja je utvrĎena u njegovim
poslovnim knjigama
– U ovom slučaju: “Prenos privremenih razlika je dozvoljen”
– Ova odredba je u skladu i sa MRS-om 12
Propušteno pravo na korištenje
porezno dopustivih stopa amortizacije
Privredno društvo sa sjedištem u Federaciji BiH primjenjuje niže od maksimalno dopustivih stopa amortizacije
propisanih članom 19. Zakona o porezu na dobit. U dosadašnjem poslovanju Društvo nije vršilo smanjenje
porezne osnovice za razliku izmeĎu stvarne (niže) stope amortizacije i maksimalno propisane Zakonom.
FINconsult
Postavljeno je pitanje mogućnosti da Društvo u 2021. godini podnese izmijenjene porezne prijave za prethodne
godine (2017-2019) u kojima bi priznalo razliku izmeĎu stvarnih (nižih) stopa amortizacije propisanih Zakonom.
Mišljenje:
Odredbama člana 19. Zakona o porezu na dobit propisano je da se kod utvrĎivanja porezne osnovice priznaje
obračunata amortizacija primjenom proporcionalne metode amortizacije na vlastitu dugotrajnu imovinu u upotrebi,
kojom porezni obveznik obavlja djelatnost, primjenom porezno priznatih stopa amortizacije dugotrajne imovine,
koje su propisane u stavu (2) ovog člana Zakona.
U članu 42. stav (4) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit je propisano da ukoliko porezni obveznik
koristi niže stope amortizacije od maksimalnih godišnjih stopa amortizacije propisanin u Zakonu, ima pravo da
smanji poreznu osnovicu za razliku izmeĎu pune porezno dozvoljene amortizacije koja se utvrĎuje prema Zakonu
i stvarne (niže) amortizacije koja je utvrĎena u njegovim poslovnim knjigama, prilikom utvrĎivanja porezne
osnovice. Prijenos privremenih razlika nije dozvoljen.
Prema odredbama člana 50. Zakona o porezu na dobit, porezni obveznik može sam podnijeti izmjenjenu poreznu
prijavu iz člana 49. ovog zakona u roku 180 dana od dana podnošenja prve porezne prijave u slučaju ispravljanja
greške ili dopune podataka na prijavi koja je prethodno podnesena. Ako je porezni obveznik nakon isteka
navedenog roka uočio potrebu izmjene porezne prijave, o istom obavještava nadležnu organizacionu jedinicu
Porezne uprave.
Propušteno pravo na korištenje
porezno dopustivih stopa amortizacije
Mišljenje – nastavak
Shodno navedenim zakonskim i podzakonskim odredbama, mišljenja smo da Društvo prilikom utvrĎivanja
FINconsult
porezne osnovice ima pravo (ne i obavezu) smanjiti poreznu osnovicu za razliku izmeĎu pune porezno
dozvoljene amortizacije koja se utvrĎuje prema Zakonu i stvarne (niže) amortizacije koja je utvrĎena u
njegovim poslovnim knjigama u periodu kojem se dugotrajna imovina amortizuje po stopi propisanoj u
Zakonu. Privremene razlike koje Društvo nije iskoristilo za umanjenje porezne osnovice se ne mogu
prenositi i koristiti za umanjenje porezne osnovice drugog poreznog perioda, niti naknadno koristiti.
Nadalje, u skladu sa aktom Federalnog ministarstva finansija, broj: 05-14-2-8177/18-1 od 11.01.2019.
godine, Društvo za porezne periode koje navodite u Zahtjevu ne podnosi izmijenjene porezne prijave, već
ukoliko je uočio potrebu izmjene porezne prijave o tome obavještava nadležnu organizacionu jedinicu
Porezne uprave Federacije BIH, a ista je dužna primijeniti odredbe člana 7. Zakona o Poreznoj upravi i
utvrditi poreznu obavezu prema svojim ovlaštenjima.
Pri tome, ističemo da u konkretnom slučaju, s obzirom na to da su navedene odredbe Zakona i
Pravilnika objavljene u 2016. godini, u kojima je propisano pravo umanjenja porezne osnovice za
porezne obveznike koji koriste niže stope amortizacije od maksimalnih godišnjih stopa
amortizacija propisanih u Zakonu, nema osnova da se radi propuštenog korištenje prava mijenja
ranije utvrđena porezna obaveza na osnovu podnesenih poreznih prijava.
Korištene niže stope amortizacije od
porezno dopustive
Pravno lice je nabavilo opremu i namjerava istu računovodstveno amortizovati za 10
godina, odnosno primjenjivala bi stopu amortizacijeod 10%, dok je porezno priznata
FINconsult
stopa amortizacije za opremu 15%. Kakav bi bio porezni tretman ovakvog načina
obračuna amortizacije?
Mišljenje:
Porezni obvezik može koristiti nižu stopu amortizacije od propisane u članu 19. stav 2)
Zakona i tako obračunata amortizacija se smatra porezno priznatim rashodom u periodu
u kojem se oprema amortizuje po stopi propisanoj u Zakonu (6 godina i 8 mjeseci
korištenja opreme). Pravno lice u istom periodu, prilikom utvrĎivanja porezne osnovice,
ima pravo smanjiti poreznu osnovicu za razliku izmeĎu pune porezno dozvoljene
amortizacije koja se utvrĎuje prema Zakonu i stvarne (niže) amortizacije koja je utvrĎena
u njegovim poslovnim knjigama. Privremene razlike koje pravno lice nije iskoristila za
umanjenje porezne osnovice se ne mogu prenositi i koristiti za umanjenje porezne
osnovice drugog poreznog perioda i ne mogu se iskoristiti u porezne svrhe nakon što bi
ta oprema bila potpuno amortizovana primjenom propisane godišnje stope amortizacije
od 15%.
Amortizacija najmova
Federalno ministarstvo finansija (Broj: 05-02-4-2025/20-1) je dana 25.03.2020.
godine na osnovu upita Porezne uprave FBiH, dostavilo odgovore na slijedeća
FINconsult
pitanja:
Pitanje 1: Da li rashodi po osnovu kamate koja je evidentirana u poslovnim
knjigama najmoprimca u skladu sa MSFI 16 – Najmovi, imaju tretman porezno
priznatih rashoda u skladu sa članom 8. Zakona o porezu na dobit i članom
16. stav (3) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit?
Odgovor: Imajući u vidu da odredbama Zakona o porezu na dobit nije
drugačije ureĎen rashod po osnovu kamate u skladu sa MSFI 16 – Najmovi,
isti se smatra porezno priznatim rashodom u skladu sa članom 8. Zakona o
porezu na dobit.
40
Amortizacija - Covid
Federalno ministarstvo finansija (Broj: 05-02-4-559/21-1) je dana 29.01.2021.
godine na osnovu upita Porezne uprave FBiH, dostavilo odgovor na slijedeće
FINconsult
pitanje:
Pitanje: Da li privremeno obustavljanje djelatnosti shodno naredbama kriznih
štabova, a u skladu sa Odlukom o proglašenju stanja nesreće uzrokovane
pojavom koronavirusa povlači porezno nepriznavanje troškova amortizacije,
jer nije bilo aktivne upotrebe sredstava koja se amortizuju?
Odgovor: Obračun porezno priznate amortizacije ureĎen je članom 19.
Zakona o porezu na dobit i isti se naslanja na uslove računovodstvenih
standarda, po pitanju upotrebe, te smo mišljenja da se troškovi mogu smatrati
porezno priznatim rashodom neovisno što nije bilo aktivne upotrebe sredstava
koja se amortizuju.
41
Imovina sa pravom korištenja
Pitanje: Privredno društvo posluje u unajmljenim poslovnim prostorima u kojima vrši graĎevinska ulaganja na
vlastiti teret. Prema propisima poreza na dobit, takva ulaganja se mogu amortizovati u skladu sa očekivanim
FINconsult
vijekom korištenja te imovine.

Postavlja se pitanje da li to znači da se na ovakva ulaganja ne primjenjuju maksimalno priznate stope, već da se
ulaganja amortiziraju onoliko godina koliko se očekuje korist od tih ulaganja i da je takva amortizacija porezno
priznat rashod?
Da li na očekivani vijek korištenja utiče dužina trajanja ugovora o najmu jer privredno društvo ima različite
ugovore o najmovima u različitim gradovima (ugovori zaključeni na 5 ili 10 godina, a neki se obnavljaju svake
godine, a većina je na neodreĎeno)?
Odgovor:
Imovina s pravom korištenja amortizuje kod najmoprimca od prvog dana trajanja najma do kraja njenog
korisnog vijeka odnosno do isteka perioda trajanja najma (član 19. stav (3) Zakona o porezu na dobit)
Saglasno članu 19. stav (1) Zakona, kod utvrĎivanja porezne osnovice priznaje se obračunata amortizacija
primjenom proporcionalne metode amortizacije na dugotrajnu imovinu i imovinu s pravom koštenja na način
propisan ovim članom
Shodno članu 41. stav (8) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit ukoliko porezni obveznik izvrši
poboljšanje unajmljene imovine (graĎevinski radovi, rekonstrukcija opreme i sl.) u svrhu obavljanja svoje
djelatnosti na vlastiti teret, tako nastala ulaganja mogu se amortizovati u skladu sa očekivanim vijekom
korištenja te imovine
42
Najam
Da li se rashodi po osnovu najmova, evidentirani u skladu sa MSFI 16 – Najmovi, priznaju kao porezno priznati
rashodi u poslovnim knjigama najmoprimca?
FINconsult
Mišljenje:
Članom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit („Sl. novine FBiH“, broj 15/20 od
26.02.2020. godine), izmijenjen je i dopunjen član 19. Zakona o porezu na dobit („Sl. novine FBiH“, broj 15/16)
kojim je ureĎeno priznavanje rashoda po osnovu amortizacije u porezne svrhe.
Shodno izmijenjenom i dopunjenom članu 19. stav (1) Zakona, kod utvrĎivanja porezne osnovice priznaje se
obračunata amortizacija primjenom proporcionalne metode amortizacija na
dugotrajnu imovinu i imovinu s pravom korištenja na način propisan ovim članom
Novi stav (3) člana 19. Zakona: imovina s pravom korištenja amortizuje se kod najmoprimca od prvog dana
trajanja najma do kraja njenog korisnog vijeka odnosno do isteka perioda trajanja najma.
Rashodi amortizacije priznaju se u porezne svrhe samo kada je vlastita dugotrajna imovina i imovina sa pravom
korištenja u upotrebi, kojom porezni obveznik obavlja djelatnost.
Dugotrajna imovina i imovina s pravom korištenja koja je u cijelosti otpisana, ali se i dalje vodi u evidencijama do
momenta otuĎenja ili uništavanja, ne može se ponovo procjenjivati i na nju obračunavati amortizacija i priznati u
porezne svrhe
43
Najam - nastavak
Rashodi nastali na ime umanjenja vrijednosti dugotrajne imovine i imovine sa pravom korištenja koji se utvrĎuju
kao razlika izmeĎu neto sadašnje vrijednosti i njene procijenjene nadoknadive vrijednosti, priznaju se kao
FINconsult
porezno dopustiv rashod u poreznom periodu u kojem je ta imovina prodata ili uništena uslijed više sile.
Kada su u pitanju rashodi po osnovu kamate koja se evidentira kao finansijski rashod u skladu sa MSFI 16 –
Najmovi, članom 8. Zakona propisano je da se za utvrĎivanje porezne osnovice priznaju svi rashodi, prihodi i
kapitalna dobit/gubitak u iznosima koji su iskazani u poslovnim knjigama, a koji su u skladu sa
računovodstvenim propisima, ukoliko nije drugačije propisano ovim zakonom.
Pojam „računovodstveni propisi“ iz člana 2. stav (2) tačka g) Zakona obuhvaća zakonske i podzakonske akte iz
oblasti računovodstva i revizije koji se primjenjuju na teritoriji BiH, te MeĎunarodne računovodstvene standarde
– MRS i MeĎunarodne standarde finansijskog izvještavanja – MSFI.
TakoĎer, u članu 16. stav (3) Pravilnika propisano je da se porezno priznati rashodi i prihodi iskazuju u skladu
sa MRS/MSFI, ukoliko ovim Pravilnikom nije drugačije propisano..
Slijedom navedenih odredbi, a shodno aktu Federalnog ministarstva finansija, broj: 05-02-4-2025/20-1 od
25.03.2020. godine, s obzirom na to da u ostalim odredbama Zakona o porezu na dobit nije drugačije ureĎen
rashod po osnovu kamate u skladu sa MSFI 16 – Najmovi, isti se smatra porezno priznatim rashodom u skladu
sa članom 8. Zakona o porezu na dobit.
Napominjemo, u skladu sa prethodno navedenim aktom Federalnog ministarstva finansija, u ovisnosti od
činjenica i transakcija izmeĎu povezanih lica, a po pitanju rashoda po osnovu kamate u skladu sa MSFI 16 –
Najmovi, primjenjuju se odredbe čl. 44. – 46. Zakona o porezu na dobit.
44
Ulaganja u tuĎu imovinu
Društvo je izvršilo ulaganja u unajmljeni prostor, i navedena ulaganja su
knjižena kao dugoročna sredstva na kontu 013. Ukoliko se raskine ugovor o
FINconsult
najmu prije očekivanog roka korištenja zbog povećanja cijena najma i

procjene isplativosti, postavlja se pitanje poreznog tretmana neamortizovanog
dijela ulaganja u tuĎu imovinu.
Mišljenje:
...mišljenja smo da neamortizovana vrijednost ulaganja u unajmljeni prostor na
vlastiti teret u slučaju raskida ugovorenog odnosa sa najmodavcem prije isteka
očekivanog perioda korištenja, a bez naknade najmodavca za ista ulaganja,
smatra davanjem bez naknade i ista se prema članu 9. stav 1) tačka i) Zakona
o porezu na dobit ne priznaju pri izračunavanju osnovice poreza na dobit.
45
Amortizacija solarnih panela
Da li se investicija u solarne panele smatra nabavkom u opremu sa aspekta
obračuna amortizacije i Zakona o porezu na dobit, odnosno da li možemo
FINconsult
koristiti stopu obračuna amortizacije 15% koja je trenutno propisana za

opremu?
Odgovor FMF 05-02-4-933/22 od 7.2.2022. godine

...upućujemo Vas da se obratite Savezu računovoĎa, revizora i finansijskih
djelatnika FBiH zbog utvrĎivanja računovodstvenog evidentiranja instaliranja
predmetnih solarnih panela, u smislu raszvrstavanja u odgovarajuću grupu
dugotrajne imove, sukladno MRS ili MSFI. Nakon utvrĎivanja
računovodstvenog evidentiranja predmetnih solarnih panela, porezni tretman
se utvrĎuje postupanjem po odredbama člana 19. Zakona i člana 41.
Pravilnika.
46
Redni broj 40 i 41. Rashodi od
umanjenja vrijednosti dugotrajne imovine
Član 19. stav 6. (novi stav 7.) Zakona:
“Rashodi nastali na ime umanjenja vrijednosti imovine iz stave (1) ovog člana koji se utvrĎuju kao
FINconsult
razlika izmeĎu neto sadašnje vrijednosti i njene procijenjenje (niže) nadoknadive vrijednosti,
priznaju se kao porezno dopustiv rashod u poreznom periodu u kojem je ta imovina prodata ili
uništena usljed više sile”
Član 42. stav (8) Pravilnika:
“Rashodi nastali na ime umanjenja vrijednosti dugotrajne imovine iz člana 19. stav (6) Zakona,
priznaju se kao porezno priznat rashod u onom poreznom periodu u kome je ta imovina prodate ili
uništena usljed više sile”
Na red. broju 40. Poreznog bilansa, oporeziva dobit se uvećava za rashod po osnovu
procijenjenog umanjenja vrijednosti stalnih sredstava (materijalnih po MRS 16, a nematerijalnih po
MRS 38)
Na red. broju 41. Poreznog bilansa, oporeziva dobit će se nekada naknadno umanjiti za taj isti
iznos, i to po Poreznom bilansu za onu godinu u kojoj se dotično sredstvo proda ili bude uništeno
usljed više sile
Redni broj 40 i 41. Rashodi od
umanjenja vrijednosti dugotrajne imovine
U smislu člana 19. stav 6. Zakona i člana 42. stav 8. Pravilnika, porezno nepriznati su
samo oni rashodi od umanjenja vrijednosti dugotrajne imovine “koji se utvrĎuju kao
FINconsult
razlika izmeĎu neto sadašnje vrijednosti i njene procijenjenje nadoknadive vrijednosti”

U skladu s takvom formulacijom, to se odnosi samo na rashode od umanjenja
vrijednosti dugotrajne imovine iz MRS-a 16 (nekretnine, postrojenja i oprema) i MRS-a
38 (nematerijalna dugotrajna imovina)
Za razliku od toga:
Za dugotrajnu imovinu po MRS 40 (ulagačke nekretnine), MRS 41 (biološka imovina) i
MSFI 9 (finansijski instrumenti), koja se vrednuje po fer vrijednosti, važe sasvim
drugačija pravila, prema kojima se svaka promjena njihove vrijednosti (i naviše i
naniže) iskazuje direktno kroz Bilans uspjeha (tj. ili kao prihod ili kao rashod)
Umanjenja vrijednosti te dugotrajne imovine je porezno priznat rashod, isto kao što su i
uvećanja vrijednosti te imovine oporezivi prihod
Redni broj 48. Nedokumentirani i drugi rashodi koji
nisu iskazani u skladu sa Zakonom i Pravilnikom
• Dokumentovanost rashoda ... cijeni se na način da transakcije odnosno

poslovni dogaĎaji trebaju biti iskazani u knjigovodstvenoj ispravi iz koje se
FINconsult
nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i materijalni

sadržaj, što ukazuje da ona potpuno i istinito odražava nastali dogaĎaj
odnosno transakciju
• Knjigovodstvene isprave trebaju biti relevantne za potrebe donošenja
ekonomskih odluka korisnika, kao i pouzdane, u smislu da vjerno prikazuju
novčane tokove, te da odražavaju ekonomsku suštinu transakcija, drugih
dogaĎaja i okolnosti, a ne samo propisanu formu
• Kod dokumentiranosti rashoda bitno je sagledati dostupne knjigovodstvene
isprave i evidencije posebno, i sve zajedno, kao i na osnovu rezultata
cjelokupne transakcije
Redni broj 48. Nedokumentirani i drugi rashodi koji
nisu iskazani u skladu sa Zakonom i Pravilnikom
Pitanje 1: Da li su računi/fakture na kojima nije naveden broj fiskalnog računa

u skladu sa Zakonom o fiskalnim sistemima, po pretpostavkom da su potpisani
FINconsult
i ovjereni pečatom izdavaoca, smatraju dokumentovanim porezno priznatim

rashodima?
Mišljenje:
Račune/fakture potrebno je posmatrati u smislu njihove istinitosti i tačnosti
poslovnog dogaĎaja te vjerodostojnosti koja se može cijeniti kroz potpis i
pečat izdavaoca te same podatke izdavaoca takvih faktura, a da nedostatak
broja fiskalnog računa na računu/fakturi ne može biti odlučujući da li je
poslovna promjena nastala, odnosno da li je rashod dokumentovan u skladu
sa članom 7. stav (5) Zakona o porezu na dobit.
IV. Oporeziva dobit ili gubitak prije
transfernih cijena
Redni broj 55. – Oporeziva dobit prije transfernih
FINconsult
cijena, ukoliko je zbir stavki 26+27 do 34-

35+36+37-39+40-41-42+43+44-45+46+47+48-
49+50-51+52-53+54 > 0
Redni broj 56. – Porezni gubitak prije transfernih
cijena, ukoliko je zbir stavki 26+27 do 34-
35+36+37-39+40-41-42+43+44-45+46+47+48-
49+50-51+52-53+54 < 0
V. Transferne cijene
Transferne cijene predstavljaju cijene kojima se vrednuju transakcije u finansijskim izvještajima izmeĎu
povezanih lica, na način koji nije dosljedan primjeni principa “van dohvata ruke”
FINconsult
Pravna lica se smatraju povezanim licima i ako jedno lice učestvuje direktno ili indirektno u upravljanju, kontroli
ili kapitalu drugog, ili ako treća strana učestvuje direktno ili indirektno u upravljanju, kontroli ili kapitalu oba, ili
ako isto lice ili lice iz člana 44. stav 3. tačka a) Zakona učestvuje u upravljanju, kontroli i kapitalu
Princip van dohvata ruke predstavlja meĎunarodni standard kojim se odreĎuje odnos koji ukazuje da uslovi
postavljeni ili nametnuti izmeĎu dva lica u njihovim poslovnim ili finansijskim odnosima ne smiju odstupati od
uslova u poslovnim ili finansijskim odnosima očekivanih u sličnim transakcijama i/ili sličnim okolnostima izmeĎu
nezavisnih lica (član 5. stav 1. istog Pravilnika)
Porezni obveznik dokazuje da je izvršio temeljnu procjenu svojih transakcija sa povezanim licem po pravilima
transfernih cijena, prije ili u vrijeme podnošenja porezne prijave
Porezni obveznik dužan je u trenutku predaje svoje porezne prijave imati dokumentaciju o transfernim cijenama
koja sadrži dovoljno informacija i analizu da se potvrdi da su uvjeti njegovih tranakcija sa povezanim osobama
sukladni načelu izvan dohvata ruke (Član 45. stav 1) Zakona
Porezni obveznik je dužan dostaviti Poreznoj upravi na njen zahtjev u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva
Efekti transfernih cijena trebaju biti prikazani u PB koji se odnosi na porezni period kada se transakcija dogodila
Ukoliko doĎe do odstupanja u prikazivanju efekata transfernih cijena u PB od perioda kada su se transakcije
desile, inspektori vrše korekcije na pripadajuće periode
52
Na pozicijama 57., 58. i 59. Poreznog bilansa iskazuju se efekti transfernih cijena u
transakcijama sa povezanim licima, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit i
FINconsult
Pravilnikom o transfernim cijenama (“Službene novine FBiH”, broj 67/16), a na osnovu

prethodno sačinjenog Izvještaja o transfernim cijenama
Redni broj 57. - Za prihode s povezanim licima: razlike izmeĎu tržišnih (viših)
vrijednosti i stvarnih (nižih) vrijednosti transakcija prihoda sa povezanom licima
– ova razlika postoji onda kada su u transakcijama s povezanim licima ostvareni prihodi koji su niži od onih
koji bi bili ostvareni po tržišnim uvjetima “izvan dohvata ruke”
Redni broj 58. - Za rashode s povezanim licima: razlike izmeĎu tržišnih (nižih)
vrijednosti i stvarnih (viših) vrijednosti transakcija rashoda sa povezanom licima
– ova razlika postoji kada su u transakcijama s povezanim licima ostvareni rashodi koji su viši od onih koji bi
bili ostvareni po principu “izvan dohvata ruke”
Redni broj 59. - Uklanjanje dvostrukog oporezivanja u FBiH (Obrazac TP-900)
Pozicije 57. i 58. Poreznog bilansa uvećavaju, a pozicija 59. umanjuje oporezivu dobit
S nekim licem smo povezani ako djelujemo ili je vjerovatno da
ćemo djelovati u skladu s njegovim smjernicama, zahtjevima,
FINconsult
prijedlozima ili željama

...odnosno ako zajedno djelujemo ili je vjerovatno da ćemo zajedno djelovati u
skladu sa smjernicama, zahtjevima, prijedlozima ili željama nekog trećeg lica
U ovom smislu, povezana lica su naročito ona koja su
spomenuta u članu 44. Zakona o porezu na dobit
To podrazumijeva rodbinske, vlasničke i upravljačke veze na
način utvrĎen u Zakonu i Pravilniku
Ukoliko postoje transakcije sa povezanim licima potrebno je
uraditi Izvještaj/Studiju o transfernim cijenama
Analiza TC mora biti sačinjena do momenta podnošenja prijave poreza na
dobit, jer se eventualne razlike moraju unijeti u obrazac poreznog bilansa
FINconsult
Porezna uprava može od poreznog obveznika naknadno zahtijevati

dokumentaciju o TC, a on joj je istu dužan dostaviti najkasnije 45 dana nakon
prijema zahtjeva
Izvještaj o transfernim cijenama je poseban dokument čiji je sadržaj propisan
Pravilnikom o transfernim cijenama i to:
a) organizaciona struktura i pregled poslovanja grupe
b) analiza djelatnosti obveznika
c) funkcionalna analiza
d) izbor metode
e) zaključak
Izvještaj se nekada može napraviti u skraćenoj formi (a to znači:
samo stavke pod a), d) i e)) - ako:
FINconsult
– je transakcija s povezanim licem pozajmica ili kredit

– će se koristiti mogućnost izbjegavanja dvostrukog oporezivanja unutar BiH zbog
toga što je povezano lice drugi porezni obveznik – rezident
– porezni obveznik od matičnog pravnog lica prima usluge računovodstva i revizije,
poreznog savjetovanja, upravljanja potraživanjima i dugovima, budžetiranja,
administriranja bazama podataka, kadrovske politike, obuke i primanja
zaposlenih, opće administracije, pravne usluge i slične usluge iz člana 55.
Pravilnika o TC
– postoji samo jednostavna jednokratna transakcija s povezanim licem (npr.
kupoprodaja imovine, osim robe)
Sadržaj Puni izvještaj Skraćeni izvještaj
FINconsult
Analiza društva i DA DA
organizaciona
struktura
Analiza grupe DA NE
Analiza djelatnosti u DA NE
kojoj posluje društvo
Funkcionalna analiza DA NE
Ekonomska analiza DA DA
Izbor metode DA DA
Zaključak DA DA
VI - Oporeziva dobit (ili gubitak)
poslije transfernih cijena
Nakon što smo utvrdili (ne)postojanje transfernih razlika,
iznosi iz dijela V Poreznog bilansa se dodaju oporezivoj
FINconsult
dobiti ili poreznom gubitku iz dijela IV

Redni broj 60. se popunjava ako podatak iz rednog broja
55. ili 56. u kombinaciji s transfernim razlikama daje dobit
Redni broj broj 61. se popunjava ako je taj rezultat
porezni gubitak
Naravno, ako porezni obveznik nije imao transakcije s
povezanim licima, ili ako ih je imao pa je utvrĎeno da ne
postoje transferne razlike, ovi iznosi će biti identični onima
iz dijela IV Poreznog bilansa
VII - Umanjenja porezne osnovice
Redni broj 62. - Preneseni neiskorišteni porezni gubici
FINconsult
– Iskazuju se preneseni neiskorišteni porezni gubici iskazani po poreznim

bilansima za prethodnih 5 god.
– Obrazac PG-809
Redni broj 63. - Porezni poticaji
– Po osnovu investicija – umanjenje porezne osnovice za 30%
– Po osnovu investicija – umanjenje porezne osnovice za 50%
– Umanjenje osnovice za rashode plaća novih zaposlenika
– Ostalo (odnosilo se na petogodišnje investiranje započeto do 2015.
godine)
Redni broj 62. - Preneseni neiskorišteni
porezni gubici
Ako se prilikom utvrĎivanja osnovice poreza na dobit u Poreznom
bilansu iskaže porezni gubitak, tada se taj porezni gubitak, može
FINconsult
koristiti za umanjenje porezne osnovice u budućim obračunskim

periodima, a ne duže od pet godina
Svaki porezni gubitak se koristi u prvoj narednoj godini za koju se u
Poreznom bilansu iskaže oporeziva dobit, na način da se porezna
osnovica uvijek umanjuje za porezne gubitke starijeg datuma
Porezni gubitak koji na ovaj način ne bude iskorišten u sljedećih pet
godina od godine za koju je iskazan, više se ne može koristiti
Ne priznaje se porezni gubitak koji je nastao izvan teritorije FBiH (tj. u
poslovnim jedinicama u RS ili BD), kao ni porezni gubitak koji je nastao
u inostranstvu
Redni broj 71. - Obrazac PG-809
Obrazac PG-809 predstavlja pregled poreznih gubitaka iz ranijih pet
godina
FINconsult
Porezni gubici po godinama (polja s oznakom “a”)

Koliko je iskorišteno u prethodnim godinama (polja s oznakom “b”)
Koliko od poreznih gubitaka ostalo neiskorišteno (polja s oznakom “c”)
Iznos poreznih gubitaka prethodnih 5 godina se upisuje pod rednim
brojem 62. Poreznog bilansa, meĎutim ne više od iznosa iskazanog na
rednom broju 60 (oporeziva dobit poslije transfernih cijena)
Ostatak poreznih gubitaka (tj. neiskorišteni iznos) nije posebno
istaknuto u obrascu PG-809, ali se može jednostavno izračunati
sabiranjem polja s oznakom “c”
Neiskorišteni iznos poreznih gubitaka sa obrasca PG-809 se upisuje u
poreznom bilansu na rednom broju 71.
Redni broj 71. - Obrazac PG-809
FINconsult
Poticaji za investicije
Obvezniku koji iz vlastitih sredstava izvrši investiranje u proizvodnu
opremu u vrijednosti preko 50% ostvarene dobiti tekućeg poreznog
FINconsult
perioda, porez na dobit obračunat za godinu u kojoj je izvršeno to

investiranje umanjuje se za 30%
Obvezniku koji u periodu od 5 uzastopnih godina iz vlastitih sredstava

izvrši investiranje u ukupnom iznosu od min. 20 mil. KM, s tim da u prvoj
godini investira najmanje 4 mil. KM, porez na dobit koji je obračunat za
svaku od tih pet godina umanjuje se za 50%
Porezni obveznik ne može istovremeno koristiti oba poticaja za

investicije, ali može “kombinovati” ovaj poticaj sa poticajem za
novouposlene radnike
Investiranje u proizvodnu opremu
Poreznom obvezniku će se utvrĎena obaveza za porez na dobit umanjiti za 30% ukoliko izvrši
kupovinu proizvodne opreme u godini za koju se utvrĎuje dobit, ali samo ako su kumulativno
FINconsult
zadovoljeni sljedeći uvjeti:

1. vrijednost (kupljene) proizvodne opreme mora biti viša od 50% dobiti obveznika prije oporezivanja
onog poreznog perioda za koji se želi umanjiti porezna osnovica
– Misli se na računovodstvenu bruto dobit koju je obveznik iskazao u Bilansu uspjeha i koju je prenio u redni broj 1. poreznog
bilansa
– Ova olakšica se ne može koristiti ako je ulaganje u proizvodnu opremu bilo niže vrijednosti od 50% dobiti te godine ili ako je
obuhvatilo i ulaganje u nekretnine
2. kupovina opreme se vrši iz vlastitih sredstava;
– Dokaz da je investiranje izvršeno iz vlastitih sredstava:
– U nedostaku pametnijeg rješenja, Pravilnikom je utvrĎena formula za “dokazivanje”: NPA ≥ NIA + NFA
– NPA – novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti, NIA – NT iz investicijskih aktivnosti, NFA – NT iz finansijskih aktivnosti
3. proizvodna oprema je kupljena i stavljena u upotrebu u toj godini (za koju se traži umanjenje
porezne osnovice)
Pod investiranjem u proizvodnu opremu podrazumijeva se kupovina stalnih sredstava i to:
postrojenja i opreme, uz izuzetak putničkih automobila, koju obveznik kupuje vlastitim sredstvima
u svrhu obavljanja proizvodne djelatnosti.
Investiranje u
proizvodnu opremu
Obrazac PP-810
FINconsult
– U ovaj obrazac se upisuju podaci koji su

relevantni za korištenje poticaja po osnovu
investiranja u opremu
– Podaci iz bilansa stanja
• Postrojenja i oprema
• Ukupna aktiva
– Podaci o neto novčanim tokovima (za 2019.)
• NPA, NIA, NFA, NIA+NFA
– Podaci o proizvodnoj opremi
• Naziv proizvodne opreme, nabavna vrijednost,
naziv dobavljača, broj fakture ili ugovora, datum
plaćanja
Da li nabavna vrijednost opreme podrazumijeva stvarnu nabavnu vrijednost (faktura dobavljača,
montaža, carina i sl.) ili samo fakturisanu vrijednost dobavljača opreme?
Mišljenje
FINconsult
(...) Shodno navedenim članovima Zakona i Pravilnika, nabavna vrijednost proizvodne opreme u
ovom smislu nije ograničena samo na fakturnu vrijednost dobavljača opreme, tj. nabavna vrijednost
uključuje stvarnu nabavnu vrijednost, kako navodite, odnosno ukupan trošak nabavke po osnovu
kojeg je formirana nabavna vrijednost opreme.
Prema paragrafu 16. MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, trošak opreme obuhvata: (a)
kupovnu cijenu, uključujući uvozne takse i nepovratne poreze nakon odbitka trgovačkih popusta i
rabata; (b) sve troškove koji direktno mogu pripisati dovoĎenju imovine na mjesto i u radno stanje
neophodno da bi se mogla upotrijebiti na način koji je utvrdila uprava, kao i (c) početno procijenjene
troškove demontaže, uklanjanja imovine i obnavljanja mjesta na kojem je imovina smještena, pri
čemu tu obavezu subjekt preuzima prilikom nabavke odnosne imovine, ili kao posljedica korištenja
te imovine tokom odreĎenog perioda u svrhe različite od proizvodnje zaliha.
Prema tome, u polje 3.2. Obrasca PP-810 – Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u
proizvodnu opremu unosi se nabavna, a ne fakturna vrijednost opreme, dok je u vezi informacija o
fakturi dobavljača u polju 3.4. ovog Obrasca potrebno unijeti broj fakture/ugovora, a u polju 3.5.
datum plaćanja iste.
Da li se u slučaju da je oprema nabavljena i stavljena u upotrebu u 2018. godini, ali je u
2017. godini plaćen dio (avans) može priznati kao ulaganje u proizvodnu opremu u 2018.
FINconsult
godini u iznosu koji je plaćen u 2018. godini?

Mišljenje:
Ukoliko se može dokazati da je proizvodna oprema kupljena iz vlastitih sredstava što se
utvrĎuje na osnovu Izvještaja o novčanim tokovima na navedeni način, tj. ukoliko je u
Izvještaju o novčanim tokovima za 2018. godinu novčani tok iz poslovnih aktivnosti veći ili
jednak od zbira novčanog toka iz investicijskih aktivnosti i novčanog toka iz finansijskih
aktivnosti, u tom slučaju smatra se da je ispunjen uslov iz člana 88. stav (1) tačka b)
Pravilnika.
Pri tome, nije postavljen uslov da ukupne obaveze za nabavku proizvodne opreme budu
izmirene u onom poreznom periodu u kojem je proizvodna oprema nabavljena, stavljena u
upotrebu i kada se koristi porezni poticaj po osnovu investiranja u takvu opremu.
To znači da, bez obzira na to što je jedan dio za nabavku opreme u 2017. godini plaćen
avansno, novčani odlivi koji su nastali u 2018. godini za nabavku proizvodne opreme koja je
stavljena u upotrebu u 2018. godini uključuju se u novčani tok od investicijskih aktivnosti
prilikom utvrĎivanja zadovoljenosti uslova iz člana 88. stav (1) Pravilnika.
Pošto se bavimo preradom drvnih sortimenata, da li se
proizvodnom opremom u našem slučaju smatraju i teretna
FINconsult
prevozna sredstva koja se koriste za prevoz materijala (dovoz

trupaca, prevoz daske od pilane do proizvodne hale, prevoz
gotovih proizvoda i sl.)?
Mišljenje:
S obzirom na da se bavite preradom drvnih asortimana, mišljenja
smo da se nabavka teretnih prevoznih sredstava koja se koriste
za prevoz materijala (dovoz trupaca, prevoz daske od pilane do
proizvodne hale, prevoz gotovih proizvoda i sl.) može smatrati
nabavkom proizvodne opreme koju porezni obveznik direktno
koristi kao sredstvo rada u obavljanju svoje proizvodne
djelatnosti u skladu sa članom 36. Zakona i članom 88.
Pravilnika.
Da li se dokumentacija za pravdanje olakšice treba predati uz obrasce u Poreznu
upravu ili je dovoljno da je ista na raspolaganju u preduzeću?
FINconsult
Mišljenje:
Zakonom o porezu na dobit i pratećim Pravilnikom o primjeni Zakona nije propisana
obaveza da dokumentaciju na osnovu koju pravdate korištenu olakšicu po osnovu
poreznog poticaja za investiranje u proizvodnu opremu trebate predati kao prilog uz
Obrazac PP-810 - Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu
opremu koji podnosite uz Prijavu poreza na dobit i Porezni bilans. Stoga, mišljenja smo
da je dovoljno da ista bude na raspolaganju u samom preduzeću.
MeĎutim, ukoliko bi se dostavljanje takve dokumentacije od vas naknadno zahtijevalo,
napominjemo da je članom 8. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH propisano da
Porezna uprava ima pravo da pozove bilo koje lice da dâ izjavu li da predoči
dokumente ili druge knjige i evidencije potrebne za provedbu poreznih zakona, te da je
članom 83. istog Zakona propisana novčana kazna u iznosu do 1.000,00 KM za lice
koje se ne odazove na uredno uručen poziv koji je upućen tom licu u skladu sa članom
8. ovog zakona.
Osnovna djelatnost društva u unutrašnjem platnom prometu je usluga prevoza robe, a u vanjskotrgovinskom prometu
prevoz roba vezanih za izvoz i uvoz dobara na ino-tržište, kao i djelatnost prodaje robe u tranzitu. Registrovana
djelatnost je cestovni prevoz (šifra djelatnosti 49.41).
FINconsult
Za obavljanje osnovne djelatnosti društvo uglavnom investira u kupovinu transportnih sredstava iz vlastitih sredstava. S
obzirom na to da je članom 88. stav 3. Pravilnika propisano da se proizvodnom opremom iz člana 36. stav 2. Zakona
smatraju postrojenja i oprema koju obveznik direktno koristi u stvaranju nove vrijednosti (proizvoda ili usluga) kao
sredstvo rada, s izuzetkom putničkih automobila.
Pitanje: da li se kupljena transportna sredstva mogu smatrati proizvodnom opremom u navedenom smislu?
Mišljenje:
Članom 36. stavom (2) Zakona o porezu na dobit propisano je da poreznom obvezniku koji izvrši investiranje iz vlastitih
sredstava u proizvodnu opremu u vrijednosti više od 50% ostvarene dobiti tekućeg poreznog perioda, umanjuje se
obaveza obračunatog poreza na dobit za 30% iznosa u godini investiranja. Prema stavu (3) istog člana Zakona, pod
investiranjem u proizvodnu opremu iz stava (2) ovog člana podrazumijeva se kupovina stalnih sredstava i to: postrojenja i
opreme, uz izuzetak putničkih automobila, koju obveznik kupuje vlastitim sredstvima u svrhu obavljanja proizvodne
djelatnosti.
Nadalje, u članu 88. Pravilnika dodatno se pojašnjavaju uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi se mogao koristiti porezni
poticaj iz člana 36. stav (2) Zakona, a izmeĎu ostalog u stavu (3) ovog člana propisano je da se proizvodnom opremom iz
člana 36. stav (2) Zakona smatraju postrojenje ili oprema koju porezni obveznik direktno koristi u procesu stvaranja nove
vrijednosti (proizvoda ili usluge) kao sredstvo rada, s izuzetkom putničkih automobila.
Shodno navedenom, s obzirom na to da ste kupovinu transportnih sredstava izvršili za obavljanje djelatnosti cestovnog
prevoza robe, a ne za obavljanje proizvodne djelatnosti shodno članu 36. st. (2) i (3) Zakona, mišljenja smo da ne
ispunjavate uslove za korištenje porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu opremu.
Investiranje u stalna sredstva
Porezni obveznik koji tokom pet uzastopnih godina izvrši investiranje odreĎene
vrijednosti u stalna sredstva, može umanjiti svoju poreznu obavezu za 50% za svih pet
godina, ali samo ako su kumulativno zadovoljeni sljedeći uvjeti:
FINconsult
1. vrijednost tog ulaganja će iznositi najmanje 20 miliona KM u pet uzastopnih godina

2. ulaganje u prvoj godini mora biti najmanje 4 miliona KM
3. kupovina opreme se vrši iz vlastitih sredstava
Ako porezni obveznik u stalna sredstva investira iznos od 20 miliona KM u nekom
kraćem periodu, svejedno može koristiti ovaj podticaj u periodu od pet uzastopnih
godina
I za ovaj poticaj je propisano da porezni obveznik investiranje mora izvršiti iz vlastitih
sredstava
– Ista formula kao kod investiranja u proizvodnu opremu
“Ulaganje u stalna sredstva” - ulaganje u nekretnine, postrojenje ili opremu koju taj
obveznik direktno ili indirektno koristi u procesu stvaranja nove vrijednosti (proizvoda ili
usluge), osim stambenih jedinica i putničkih automobila
Investiranje u stalna
sredstva
Obrazac PP-811
FINconsult
Obaveza dostavljanja Plana investiranja (Obrazac PI-808)

nadležnoj jedinici Poreznoj upravi do 30.06. godine za koju
se traži porezni poticaj.
– Stvarni iznos investicije u posmatranoj godini (zbir nabavnih
vrijednosti iz dijela Podaci o ulaganju)
– Prilog: Odluka o investiranju koja je uredno potpisana i
ovjerena od odgovornog lica ili tijela. Kod upisa perioda Plana
investiranja upisuje se petogodišnji period trajanja investiranja
Ukupan investirani iznos od početka korištenja poticaja
– Podaci iz Bilansa stanja
– Nekretnine, postrojenja i oprema
– Ukupna aktiva
Podaci o novčanim tokovima (NPA, NIA, NFA)
Podaci o ulaganju
– Naziv stalnog sredstva, nabavna vrijednost, naziv dobavljača,
broj fakture ili ugovora, datum plaćanja
Gubitak olakšica po osnovu
investicija
Obveznik gubi pravo na poticaje od investiranja:
1. ako izvrši isplatu dividende tokom i do treće godine od posljednje godine
FINconsult
korištenja poreznog poticaja iz ovog člana, iz dobiti koja je osloboĎena plaćanja

poreza na dobit (dakle: dobit koja je bila osloboĎena poreza može se isplaćivati
tek po isteku treće godine u odnosu na godinu u kojoj je korišten neki od ovih
poreznih poticaja)
2. ako u periodu od 5 godina ne dostigne potrebni cenzus investiranja (dakle:
ukupno 5 miliona KM u varijanti B)
3. ako koristi pravo prenošenja poreznog gubitka do isteka druge godine nakon
zadnje godine korištenja poticaja (dakle: sljedeće dvije godine se ne mogu koristiti
porezni gubici ranijih perioda...)
U protivnom, obveznik je dužan obračunati i uplatiti porez na dobit kojeg je
ranije bio osloboĎen, zajedno sa zateznim kamatama
Praktično, porezni obveznik treba svesti stanje na onakvo kakvo bi bilo u
slučaju da porezni poticaj nikad nije ni korišten
investicija
Na primjer, ukoliko porezni obveznik koristi poticaj po osnovu
investiranja u proizvodnu opremu za 2020. godinu, divdendu ne može
FINconsult
isplaćivati do 31.12. 2022. godine.

– Ovo se odnosi samo na “osloboĎenu dobit”
Ukoliko obveznik ne postigne cenzus od 20 miliona KM ulaganja u
stalna sredstva u periodu od 5 godina, on gubi pravo na porezni poticaj
te je dužan obračunati i uplatiti porez na dobit zajedno sa pripadajućom
zateznom kamatom.
Obveznik koji ostvari porezni gubitak, a istovremeno je koristio bilo koji
porezni poticaj po osnovu invrsticija u prethodne 2 godine, treba da
odluči koju poreznu olakšicu će koristi (jedna isključuje drugu !!!)
– Ako odluči da koristi olakšicu poreznog gubitka, obveznik gubi pravo na
porezni poticaj po osnovu investicija te je dužan obračunati i uplatiti porez
na dobit zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom
investicija
Mišljenje FMF:
(...) shodno navedenim odredbama, ukoliko porezni obveznik izvrši isplatu
FINconsult
dividende iz nerasporeĎene dobiti iz perioda do 31.12.2015. godine, mišljenja

samo da se ne primjenjuje člana 36. stav (6) Zakona o porezu na dobit ukoliko
se dividenda isplaćuje iz dobiti koja nije bila predmet plaćanja poreza na dobit.
S druge strane, ukoliko je porezni obveznik u 2016. godini ostvario dobit od
npr. 100.000 KM i koristio porezno oslobaĎanje iz člana 36. st. (2) i (4)
Zakona, ne može isplaćivati dividendu iz dobiti od 100.000 KM, a da ne gubi
pravo na oslobaĎanje od poreza na dobit kako je propisano u stavu 6. člana
36. Zakona.
Dobit može isplatiti tek protokom obračunskog perioda od 3 godine, odnosno
2016. god. kao prve godine, a 2018. godine kao treće odnosno nakon
31.12.2018. godine kako je navedeno u članu 95. Pravilnika o primjeni Zakona
o porezu na dobit.
investicija
Mišljenje FMF:
Članom 48. Pravilnika propisano je da porezni obveznik ima
FINconsult
pravo da porezni gubitak tekućeg razdoblja koristi za

umanjenje porezne osnovice budućeg razdoblja, a najdalje pet
godina od godine u kojoj je prvi put iskazan, a članom 49.
Pravilnika propisano je da porezni obveznik koji je do prije
dvije godine koristio porezni poticaj iz člana 36. Zakona(
investiranje u proizvodnu opremu, postrojenja i opremu uz
izuzetak stambenih jedinica i putničkih autmobila), a ostvario
porezni gubitak u prethodnoj ili godini koja prethidu, ne može
koristiti taj porezni gubitak za prijenos u buduće razdoblje.“
Redni broj 69. Ranije korištena porezna oslobaĎanja koja
nisu opravdana u skladu sa Zakonom i Pravilnikom
Mišljenje:
U Obrascu Poreznog bilansa, na poziciji rednog broja 69.
FINconsult
Ranije korištena porezna oslobaĎanja koja nisu opravdana u

skladu sa Zakonom i Pravilnikom upisuje se iznos poreza s
osnova ranije korištenih poreznih oslobaĎanja koja nisu
opravdana u skladu sa čl. 36. stav (6) i 61. Zakona
Član 61. Zakona odnosi se na porezno oslobaĎanje iz člana
32. koji se odnosi na započete investicije, a koji će se
primjenjivati do isteka perioda pet godina i odredbi o prijenosu
poreznog gubitka iz člana 24. koji će se primjenjivati do isteka
pet godina, odnosno perioda za koji su se mogli koristiti.
Umanjenje osnovice za rashode plaća
novih zaposlenika
Porezni obveznik ima pravo na porezno priznati rashod u visini dvostrukog iznosa bruto plaća
isplaćenih novoprimljenim zaposlenicima ukoliko zadovoljava sljedeće uslove:
1) Radni odnos mora trajati najmanje dvanaest (12) mjeseci u kontinuitetu, i to po ugovoru o radu na
FINconsult
puno radno vrijeme

– Ne mora biti nužno jedan ugovor zaključen na minimalno 12 mjeseci, nego može biti i više vezanih
ugovora o radu koji u zbiru daju period od minimalno 12 mjeseci u kontinuitetu !!!
– Svaki raskid ugovora o radu smatra se gubitak kontinuiteta od 12 mjeseci, ukoliko se gubi pravo na
penzijsko i invalidsko osiguranje ili zdravstveno osiguranje. - svaki prekid od jednog dana smatra se
gubitak kontinuiteta
– Radni odnos podrazumijeva prijavu kroz obrazac JS-3100 (ne mogu menadžeri bez radnog odnosa,
pripravnici, volonteri...)
– Ukoliko trajanje ugovora u razdoblju od 12 mjeseci ili duže, prelazi iz jednog u drugo porezno razdoblje,
iznos umanjenja porezne osnovice u svakom razdoblju je razmjeran učešću troškova bruto plaće u
periodu u kojem su nastali.
2) Novoprimljeni zaposlenik u prethodnih pet godina nije bio zaposlen kod tog obveznika ili njegovih
povezanih lica
– Pod povezanom osobom iz stava (6) ovoga člana smatra se osoba povezana s poreznim obveznikom na
način iz člana 44. stav (3) Zakona.
– Nije propisano da je novoprimljeni zaposlenik prije angažmana morao biti na “birou”, tj. dovoljno je da je
on nivi tom poslodavcu
3) Ne smatraju se novoprimljenim zaposlenicima oni za koje je poslodavac koristio subvencije ili
povlastice za zapošljavanje po osnovu bilo kojeg propisa (nego samo oni za koje čitava bruto plaća
pada na teret poslodavca)
Umanjenje osnovice za rashode plaća
novih zaposlenika
Trajanje ovog poticaja nije vremenski ograničeno, što je i
izričito propisano članom 93. stav 2. Pravilnika:
FINconsult
– Porezni obveznik može koristiti ovu olakšicu za svakog

novoprimljenog zaposlenika sve dok je on u radnom odnosu
„Dvostruko“ priznavanje podrazumijeva da se na RB 63. c)
Poreznog bilansa unosi jednostruki iznos bruto plaće
Bruto plaća je iznos koji zajedno čine isplata zaposleniku,
porez na dohodak i doprinosi iz osnovice (31%)
Ako se ispostavi da je neki uvjet prekršen, obveznik naknadno
gubi pravo na ovu olakšicu i u tom slučaju mora obračunati i
uplatiti razliku poreza zajedno sa zateznim kamatama
“Dvostruki” iznos bruto plaće
novouposlenog
Mišljenje FMF:
FINconsult
Porezni obveznik je trošak bruto plate novouposlenog

već jednom uključio u svoju dobit, jer je dobit razlika
izmeĎu prihoda i rashoda poreznog obveznike, a trošak
bruto plate nije ništa drugo do rashod koji je porezno
priznat.
Drugi put, porezni obveznik, trošak bruto plate uključuje
u poreznu osnovicu korištenjem poreznog poticaja, te
na taj način ima dvostruki iznos bruto plate
novouposlenog kao porezno priznat rashod.
„Neograničeno” korištenje poticaja
Mišljenje FMF:
FINconsult
ukoliko porezni obveznik koristi porezni poticaj iz člana

37. Zakona o porezu na dobit, za porezni period od
01.01.- 31.12.2016. godine za novouposleno lice N.N.,
porezni obveznik ima pravo da koristi porezni poticaj i u
budućim poreznim periodima, npr. 2017., 2018., 2019.
godine i dalje, sve dok lice N.N. ima radnik odnos bez
prekida kod tog poreznog obveznika odnosno dok je
Zakon o porezu na dobit (“Službene novine FBiH”, broj
15/16) na snazi.
Novozaposlenici radnici u poslovnim
jedinicama u RS i/ili BD
Mišljenje FMF:
Član 3. Zakona o porezu na dobit je propisao ko su porezni obveznici, te je u
FINconsult
stavu (1) naveo da je porezni obveznik privredno društvo i drugo pravno lice
rezident Federacije BiH koji privrednu djelatnost obavlja samostalno i trajno
prodajom proizvoda i/ili pružanjem usluga na tržištu u FBiH, RS, BD ili na
inostranom tržištu radi ostvarivanja dobiti.
Član 37. stavom (1) Zakona je propisao poreznom obvezniku pravo na
porezno priznati rashod u visini dvostrukog iznosa bruto plaće isplaćene
novoprimljenim zaposlenima ukoliko ispunjava uslove.
Zakon nije napravio diskriminaciju novouposlenih lica po osnovu mjesta rada
ili rezidentnosti uposlenika, već je dao pravo poreznom obvezniku.
Privredno društvo i drugo pravno lice koje je rezident FBiH, a ima poslovne
jedinice ili u RS ili BD, ima pravo na korištenje poticaja iz člana 37. Zakona za
novouposlene u tim poslovnim jedinicama, iako uposlenici imaju prebivalište u
RS ili BD, uz ispunjavanje uslova iz člana 37. Zakona i člana 93. Pravilnika
Korištenje poreznog poticaja za
novouposlene u 2016. godini
Pitanje: Da li porezni obveznik može koristiti porezni poticaj po članu 37. Zakona o porezu na dobit za uposlene koji
su primljeni kao novouposleni u radni odnos u 2016. god, a tek u 2017. god. ispunili uslov kontinuiteta od 12 mjeseci
i obveznik nije koristio porezni poticaj za takve novouposlene za umanjenje obaveze poreza na dobit u 2016. god.,
FINconsult
te rashod na ime bruto plaća isplaćene u 2017. god. navedenih uposlenih priznati u dvostrukom iznosu?
Mišljenje FMF:
Članom 37. Zakona o porezu na dobit je propisan porezni poticaj po osnovu novoupošljavanja gdje su jasno
propisana data dva uslova i to: a) trajanje ugovora o radu mora biti najmanje na period 12 mjeseci sa punim radnim
vremenom i b) novoprimljeni zaposleni nije bio zaposlen kod poreznog obveznika ili povezanog lica u prethodnih pet
godina.
TakoĎer je članom 93. stav (6) Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit propisano da zaposlenik koji je bio u
radnom odnosu kod poreznog obveznika ili kod povezanih osoba s poreznim obveznikom u prethodnom periodu od
pet godina, ne može se smatrati novoprimljenim zaposlenim.
Shodno pomenutim odredbama i vašem pitanju u kojem navodite da je lice (uposlenik) počelo sa radom na odreĎeni
dan u periodu 01.01-31.12.2016. godine, i da za taj porezni period njegov poslodavac - porezni obveznik poreza na
dobit nije koristio poticaj za 2016. godinu, ali da isti želi da koristi za period 2017. godine za to lice, naglašavamo da
se u ovom slučaju, lice koje je uposleno tokom 2016. godine, smatra licem koje je već u radnom odnosu kod
poreznog obveznika u prethodnom periodu, te da nije ispunjen drugi uslov iz člana 37. stav (1) tačka b) Zakona o
porezu na dobit.
Početak korištenja poreznog poticaja mora formalno i pravno odgovarati periodu početka rada novouposlenog, te da
se ne može lice koje ima već zasnovan radni odnos u prethodnom periodu smatrati novouposlenim u drugom
poreznom periodu.
Porezni gubitak po osnovu korištenja
poreznog poticaja
Pitanje: Da li se priznaju rashodi na ime bruto plaće isplaćenih novouposlenim u dvostrukom
iznosu u Poreznog bilansa neograničeno, bez obzira na visinu porezne osnovice, tako da
može dovesti po poreznog gubitka ili se navedeni rashodi drugog puta priznaju do visine
FINconsult
porezne osnovice?
Mišljenje FMF:
Članom 107. stav (3) tačka 16) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit propisano je
da pod rednim brojem VIII. POREZNA OSNOVICA - ovisno o predznaku (+/-) utvrĎenog
iznosa, na poziciji rednog broja 64. Oporeziva dobit - iznos se utvrĎuje na način da rezultat
po pozicijama rednih brojeva (pozicija rbr. 60-62-63) bude veći od 0, a na poziciji rednog
broja 65. Porezni gubitak - iznos se utvrĎuje na način da rezultat po pozicijama rednih
brojeva (pozicije rbr.61-62-63) bude manji od 0.
Odredbama člana 37. Zakona nisu data ograničenja u pogledu implikacija na poreznu
osnovicu koja može biti i pozitivna i negativna, stoga će porezni obveznik koji ispunjava
uslove iz člana 37. zakona imati pravo da koristi porezni poticaj duplog umanjenja rashoda.
U poreznom bilansu pozicija broj (63) definisana je kao Porezni poticaj, a koji se prema
članu 107. stav (3) tačka 16) Pravilnika uključuje u poreznu osnovicu odnosno Porezni
gubitak.
Na osnovu svega navedenog mišljenja smo da može nastati porezni gubitak kao posljedica
poreznog poticaja.
Porezno priznati rashodi po osnovu
bruto plaće zaposlenih
Na upit priznavanja rashoda po osnovu bruto plaće novoprimljenog zaposlenika koji je
počeo raditi 01.12.2018. godine, a kojem je prva plaća isplaćena u januaru 2019. godine,
FMF je dao mišljenje:
FINconsult
...porezni obveznik ima pravo da mu se priznaju rashodi na ime bruto plaće isplaćene
novozaposlenim u dvostrukom iznosu. Dvostruki iznos bruto plaće smatra se dva puta
iskazan trošak bruto plate u ukupnoj poreznoj osnovici, iz razloga što se u Zakonu o porezu
na dobit koristi pojam porezno priznat rashod, za koji se ne vrši korekcija porezne osnovice
kao što je predviĎeno članom 7. stav (2) Zakona o porezu na dobit.
Prema odredbama člana 11. Zakona i člana 29. Pravilnika, troškovi na ime prihoda od
nesamostalne djelatnosti koji su ukalkulisani za decembar prethodne godine, a isplaćeni u
januaru tekuće godine, smatraju se porezno priznatim rashodom.
Uzimajući u obzir da, u konkretnom slučaju, početak rada novoprimljenog zaposlenog je
01.12.2018. godine, porezni obveznik koristi poticaj za 2018. godinu i unosi u propisane
porezne prijave za 2018. godinu.
Napominjemo da je porez na dobit obračunska kategorija i da porezni obveznik ukalkuliše u
troškove plate npr. decembar 2018. godine, a izvrši isplatu te plaće u januaru 2019. godine,
i do 30.03.2019. godine podnosi porezne prijave. Stoga u momentu podnošenja prijave za
2018. godine ima sve podatke vezano za podnošenje porezne prijave.
Obrazac PP-812
Podaci o novim zaposlenicima

FINconsult
– Ime i prezime, JMB, datum početka

rada, broj ugovora, iznos neto plaće
(s porezom), doprinosi iz plaće
(31%), bruto plaća
Novi zaposlenici iz prethodnog
perioda
– isti podaci, samo za one zaposlenike
koji su zaposleni u prethodnim
godinama, a i u tekućoj godini su bili
u radnom odnosu
Na red. broju 63. c) Poreznog bilansa
se upisuje ukupni iznos bruto plaća
svih zaposlenika iz ove dvije tabele
MeĎusobna isključivost poreznih
poticaja
Porezni obveznik koji koristi godišnji porezni poticaj po
FINconsult
osnovu investicija u proizvodnu opremu ne može

istovremeno koristiti i porezni poticaj po osnovu
petogodišnjeg investiranja u stalna sredstva...
i obrnuto
MeĎutim, porezni obveznik može koristi jedan (bilo koji)
od poreznih poticaja po osnovu investiranja zajedno sa
poreznim poticajem po osnovu zapošljavanja
VIII - Porezna osnovica
Zavisno od konkretnih podataka u dijelovima VI i
VII, osnovica u dijelu VIII može biti ili oporeziva
FINconsult
dobit ili porezni gubitak

Ako je iznos sa rednog broja 60. (Oporeziva dobit
poslije transfernih cijena), po umanjenju za olakšice
sa rednog broja 62. i 63. > 0, tada postoji oporeziva
dobit koja se upisuje na redni broj 64.
Ako je iznos sa rednog broja 60., po umanjenju za
olakšice sa rednog broja 62. i 63. < 0, tada postoji
porezni gubitak koji se upisuje na redni broj 65.
IX - Porez na dobit
Na redni broj 66. se prepisuje oporeziva dobit sa rednog broja
64.
FINconsult
Na redni broj 67. se upisuje porez na dobit, tj. 10% od rednog

broja 66.
Na redni broj 68. se upisuju iznosi poreznih kredita
– Porez na dobit plaćen u RS (obrazac PE-806)
– Porez na dobit plaćen u BD (obrazac PE-806)
– Porez na dobit plaćen izvan BiH (obrazac PE-807)
– Porez po odbitku plaćen izvan BiH (obrazac PK-814)
Na redni broj 69. se unose iznosi razlika za doplatu poreza na
dobit po osnovu ranije korištenih poticaja koji nisu opravdani ili
smo prestali ispunjavati uvjete
Redni broj 68. Porezni kredit
Ako rezident FBiH ostvaruje dobit iz RS, BD ili iz inostranstva
(putem poslovnih jedinica), obračunati porez na dobit na
FINconsult
rednom broju 67. se umanjuje za iznos poreza koji je plaćen ili

treba biti plaćen u RS, BD ili izvan BiH
Porez na dobit koji se treba platiti u FBiH umanjuje se i za
iznos poreza po odbitku koji je plaćen izvan BiH
Umanjenje poreza po ovom osnovu ne može preći iznos
poreza koji bi se za tu istu dobit platio po propisima FBiH
U PU FBiH se podnose dokazi o visini dobiti i porezu na dobit
koji je PJ tog obveznika platila ili je dužna platiti u RS, BD ili
izvan BiH, odnosno dokazi o prihodima i porezu po odbitku koji
je plaćen izvan BiH
Porez plaćen u RS i BD
Porezni obveznik iz FBiH može umanjiti svoju poreznu obavezu za iznos
poreza na dobit koji je platio ili tek treba platiti po propisima RS ili BD
FINconsult
MeĎutim, priznaje se maksimalno onoliki iznos poreza koji bi bio plaćen da je

obaveza obračunata po propisima FBiH
Praktično, to znači da rezultat poslovne jedinice trebamo “provući” kroz PB-
800A da bismo dobili iznos poreza
Kredit je manji iznos od stvarnog i poreza po propisima FBiH
Obavezno se popunjava i podnosi obrazac PE-806
U taj obrazac se unose podaci o poslovnim jedinicama u RS i BD (naziv, ID
broj, adresa) te se navode osnovni podaci za obračun (prihodi, rashodi,
razlika, dobit po propisima FBiH, iznos kredita)
Poreznoj upravi FBiH se mora priložiti prijava poreza na dobit koju je ovjerio
nadležni porezni organ RS ili BD
Porez plaćen izvan BiH
Porezni obveznik iz FBiH može umanjiti svoju poreznu obavezu u FBiH
za iznos poreza na dobit za PJ u drugoj državi, a koji je platio ili treba
FINconsult
platiti po propisima nadležne jurisdikcije

I ovdje se priznaje maksimalno onoliki iznos poreza koji bi bio plaćen
da je računica napravljena po propisima FBiH
– Pa se rezultati PJ “provlače” kroz PB-800A, a kao porezni kredit se
priznaje manji iznos od stvarnog i poreza po propisima FBiH
U PE-807 se unose podaci o PJ izvan BiH (država, valuta, kurs),
metodi obračuna dobiti, poslovnim aktivnostima PJ te osnovni podaci
za obračun po propisima FBiH (prihodi, rashodi, razlika, porezni kredit)
PU FBiH se moraju dostaviti prijava poreza na dobit ili sličan dokument
koji je ovjerio nadležni porezni organ i potvrda o rezidentnosti PJ izdata
od istog organa
Porez po odbitku plaćen izvan BiH
Kao kredit se priznaje i porez po odbitku koji je naš porezni
obveznik platio za neki svoj prihod izvan BiH
FINconsult
Taj prihod mora biti uključen u porezni bilans u FBiH

Ipak, kao porezni kredit se ne može priznati porez po odbitku
koji je obveznik po ugovoru o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja mogao izbjeći (iako ga je možda platio)
Ako tog ugovora nema, priznaje se 10% (kod dividendi 5%)
Porezni obveznik mora popuniti obrazac PK-814
U PU se dostavljaju ovjerena porezna prijava iz druge države
te potvrda o rezidentnosti isplatitelja tog prihoda
Redni broj 69. Neopravdane ranije olakšice
Ukoliko je porezni obveznik u ranijim perodima koristio neku olakšicu
za koju se ispostavi da nije ispunio uvjete, mora se ponašati kao da tu
FINconsult
olakšicu nikad nije ni smio koristiti

Na primjer:
Isplatom dividende perioda za koji koristi poticaje ili prije isteka dvije
godine poslije tog perioda
Korištenjem poreznih gubitaka iz ranijih godina u dvije godine nakon
posljednje godine korištenja poticaja
Neispunjavanjem cenzusa za investiranje u stalna sredstva od 20
miliona KM u pet godina
Prestankom ispunjavanja uvjeta za nove zaposlenike
Neisupnjavanjem cenzusa od 20 miliona KM za investiranje započeto
po „starom“ Zakonu
X - Stanje poreza na dobit
Redni broj 70. - Ostatak poreza na dobit za porezni period
– Osnovni obračunati porez sa rednog broja 67. umanjen za porezne kredite sa rednog broja 68. i
FINconsult
uvećan za dodatni porez po osnovu prestanka ispunjavanja uvjeta za neki od poticaja sa rednog
broja 69.
Redni broj 71. - Ostatak poreznih gubitaka za prenošenje
– Podatak koji je nekad bio u obrascu GU-DOB (sada ga nema u PG-809), a koji označava koliko
nam je poreznih gubitaka ostalo za prenošenje u naredne godine
Redni broj 72. - Uplate akontacija i preplate od ranije
– Iznos akontacija koje su uplaćene u 2019. godini, kao i eventualni iznosi preplaćenog poreza iz
ranijih godina
Redni broj 73. - Obračun zatezne kamate
– Iznos zatezne kamate po osnovu dodatnog poreza na dobit koji je nastao zbog prestanka
ispunjavanja uvjeta za korištenje poticaja (veza sa rednim brojem 69.)
Redni broj 74. - Iznos poreza za uplatu
– Iznos za uplatu, tj. iznos ostatka poreza nakon korištenja poreznih kredita i dodavanja dodatnih
obaveza zbog prestanka ispunjavanja uvjeta za poticaje sa rednog broja 70, a sada još umanjen
za uplaćene akontacije i preplatu sa rednog broja 72.
Redni broj 75. - Iznos poreza za povrat
– Obrnuti slučaj u kojem je ovo dodatno umanjenje po osnovu rednog broja 72. toliko da bi potpuno
anuliralo obavezu za porez te bi čak ostalo i za prenošenje u naredne godine u vidu preplate
Akontacija poreza na dobit
za naredni period
Porezni obveznici su izmeĎu dvije prijave poreza na dobit dužni plaćati
mjesečne akontacije
FINconsult
Akontacija se računa kao dvanaestina porezne obaveze iz prijave za

prethodni porezni period
Taj iznos se plaća do podnošenja nove porezne prijave
Kod sezonskih djelatnosti je moguće izvršiti i drugačiju, neravnomjernu
raspodjelu iznosa na različite mjesece, ali tako da na godišnjem nivou
bude uplaćeno isto kao da je svaki mjesec plaćana jednaka akontacija
Uplata se vrši do kraja mjeseca za prethodni mjesec
Akontaciju ne plaćaju novosnovani obveznici ni oni koju su u
prethodnoj godini imali porezni gubitak
Promjena visine akontacije
Promjena iznosa akontacije je moguća ako:
– je došlo do statusne promjene obveznika koja umanjuje mogućnost
FINconsult
poslovanja s dobiti iz preliminarnih izvještaja

– postoji pretpostavka da će porezni obveznik poslovati s gubitkom, a
tu pretpostavku je moguće osnovano dokazati pokazateljima iz
polugodišnjih finansijskih izvještaja
– su prirodne i druge nesreće bitno utjecale na poslovanje poreznog
obveznika
– to od obveznika zahtijeva Porezna uprava FBiH
Ne postoji mogućnost umanjenja akontacije zbog procjene da
će se slabije poslovati nego u prošloj godini, nego samo ako
dokazivo ide ka gubitku
Isplata dobiti nakon oporezivanja
Isplata dobiti (nakon oporezivanja) je pravo vlasnika kapitala
(odluka skupštine društva), ali postoje i neka ograničenja:
FINconsult
– Prema Zakonu o finansijskom poslovanju, dobit ne smiju isplaćivati

preduzeća koja su u stanju nelikvidnosti
– Prema Zakonu o porezu na dobit, dobit se ne smije isplaćivati ako
preduzeće ima neizmirene obaveze po osnovu javnih prihoda i
obaveze prema zaposlenicima
Isplate dobiti fizičkim licima (domaćim i ino) su još neoporezive
Isplate vlasnicima - domaćim pravnim licima nisu oporezive, a
njima je to prihod koji mogu isključiti iz svoje porezne osnovice
Isplate vlasnicima kapitala - stranim pravnim licima podliježu
oporezivanju porezom po odbitku po stopi od 5%
Isplata dobiti nakon oporezivanja
Član 55. stav (1) Zakona o porezu na dobit

FINconsult
Zabrana isplate dobiti obvezniku ako na dan

isplate ima neizmirenih obaveza na osnovu:
– direktnih poreza i/ili
– doprinosa ili obaveza prema zaposlenicima sa
osnova prihoda od nesamostalne djelatnosti
Akontativna isplata dobiti
Mišljenje: utvrĎivanje finansijskog rezultata vrši se na kraju poslovne godine, a
raspodjela dobiti na osnovu internog opšteg akta i odluke nadležnog organa
FINconsult
nakon isteka kalendarske godine, te smo mišljenja da ne postoji mogućnost

akontativne isplate dobiti utvrĎene na osnovu periodičnih rezultata u toku
tekuće poslovne godine
Kako tretirati isplatu vlasniku ukoliko se ista, ipak, izvrši?
Knjigovodstveno, iskazuje se potraživanja od vlasnika koje će se nekad u
budućnosti (kada dobit zaista bude iskazana u bilansu uspjeha, te u skladu sa
statutom i odlukom skupštine društva bude uknjižena obaveza za
dividendu/udjele u dobiti prema vlasniku) knjigovodstveno "prebiti" sa tom
obavezom prema vlasniku
Sa poreznog aspekta, to je svojevrsna pozajmice pravnog lica vlasniku, pa s
obzirom na odnos povezanih lica, znači stavljanje akcenta na transferne cijene
(princip „van dohvata ruke”)
Ukoliko je vlasnik ujedno i direktor firme - obračun korist (beskamatna
pozajmica ili pozajmica sa kamatom nižom od tržišne)
Isplata dobiti u stvarima
Mišljenje FMF:
„...privredno društvo vrši raspodjelu dobiti u stvarima (stan i putnički
FINconsult
automobil), umjesto novca, ukazujemo na odredbe člana 5. tačka 1) Zakona o

porezu na dohodak, gdje je jasno navedeno da ovako stečen prihod ne smatra
se dohotkom fizičkog lica – primaoca raspodjele dobiti privrednog društva.
Stoga, razlika izmeĎu vrijednosti dobivene raspodjele dobiti i
stvarne/procjenjene vrijednosti prihoda, sa aspekta obračuna poreza na
dohodak fizičkog lica – primaoca, nije relevantna.
S druge strane, odredbe Zakona o porezu na dobit se odnose na
oporezivanje dobiti pravnog lica, a u ovom slučaju privrednog društva, te je
potrebno razlike u vrijednosti imovine (stana i putničkog automobila)
posmatrati sa aspekta transfernih cijena iz člana 44.-46. Zakona o porezu na
dobit.“
101
Izmijenjena porezna prijava
Član 50. Zakona o porezu na dobit
Porezni obveznik može sam podnijeti izmjenjenu poreznu prijavu iz člana 49.
FINconsult
ovog zakona u roku 180 dana od dana podnošenja prve porezne prijave u
slučaju:
– ispravljanja greške ili
– dopune podataka na prijavi koja je prethodno podnesena.
Ako je porezni obveznik nakon isteka roka uočio potrebu izmjene porezne
prijave, o istom obavještava nadležnu organizacionu jedinicu Porezne uprave.
Izmijenjenu poreznu prijavu porezni obveznik podnosi na istim propisanim
obrascima na kojima je podnesena porezna prijava koja je predmet izmjene,
sa naznakom da se radi o izmijenjenoj poreznoj prijavi.
Izmijenjena porezna prijava sadrži informacije o razlogu izmjene ranije
podnesene porezne prijave.
Izmijenjena porezna prijava
Mišljenje FMF:
(...) Shodno navedenim odredbama, porezni obveznik ima pravo da sam
FINconsult
izmijeni poreznu prijavu u roku od 180 dana od dana podnošenja prve

porezne prijave iz člana 49. Zakona o porezu na dobit, ukoliko je uočio grešku
ili dopunjuje podatke u prijavu. U ovom slučaju nadležna jedinica Porezne
uprave FBiH prihvata izmijenjenu poreznu prijavu poreznog obveznika kako je
propisano članom 50. Zakona o porezu na dobit.
U slučaju da porezni obveznik uoči grešku ili je potrebno dopuniti porezne
prijave koje su predate nadležnoj jedinici Porezne uprave FBiH istekom 181
dana ili više, o istom obavještava nadležnu jedinicu Porezne uprave i ne
podnosi sam izmijenjenu poreznu prijavu. Porezna uprava je dužna po
zaprimljenom obavještenju primijeniti odredbe člana 7. Zakona o Poreznoj
upravi i utvrditi poreznu obavezu prema svojim ovlaštenjima.
Primjena Zakona o upravnom postupku (“Sl. novine Federacije BiH”, br. 2/98 i
48/99)
FINconsult
Hvala na pažnji

104

MR - Sc. Irnesa Hašimbegović I Prof - Dr.sc. Ismet Kalić - SAČINJAVANJE POREZNOG BILANSA I PRIJAVA POREZA NA DOBIT ZA 2022. GODINU

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

MR - Sc. Irnesa Hašimbegović I Prof - Dr.sc. Ismet Kalić - SAČINJAVANJE POREZNOG BILANSA I PRIJAVA POREZA NA DOBIT ZA 2022. GODINU

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

edukativno-konsultantska kuća

SAČINJAVANJE POREZNOG BILANSA I PRIJAVA

Mr. sc. Irnesa Hašimbegović, CR

djelatnost obavlja samostalno i trajno prodajom proizvoda i/ili pružanjem

PP-803 - Prijava poreza na dobit za poslovne jedinice

Obrazac PP - 810 - Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu opremu

koji su sastavni dio Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit, te utvrditi

Za privredna društva, ove pozicije se popunjavaju rutinski:

– Pod rednim brojem B2. unose se svi povezani rashodi i to:

izmeĎu prihoda i rashoda perioda A. – B.

Redni broj 1. Dobit poslovne godine = iznos iz tačke C1., ili

Nakon unosa početnih vrijednosti iz Bilansa upjeha pristupa se

Kapitalnim dobicima i kapitalnim gubicima smatraju se svi oni iznosi za koje je

Prema MRS 8, efekti ispravljanja takvih grešaka se ne iskazuju kao prihodi/rashodi

preusmjerio na izmirivanje obaveza iz stečajne mase, a eventualna razlika bi se

o porezu na dobit i Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na

osnovu drugih zakonskih propisa smatraju se da su

Po Zapisniku UINO utvrĎena naknadna obaveza za PDV u iznosu od 505.000,00 KM.

Da li je pravno lice koje je dalo bezgotovinsku pozajmicu trećem

iznos date pozajmice?

mogu oporezovati u FBiH.

MRS 2 zahtijeva da se zalihe svode na njihovu neto prodajnu (utrživu) vrijednost

Ukoliko ovlašteno lice ne donese odluku o terećenju odgovornog lica za

Poslovna reprezentacija - rashodi ugošćavanja poslovnih partnera, povezani sa

Imovina s pravom korištenja amortizuje se kod najmoprimca od prvog dana trajanja

Dugotrajnom imovinom smatraju se materijalna (nekretnine,

c) oprema, vozila, postrojenja - 15%,

razliku izmeĎu pune porezno dozvoljene amortizacije koja se utvrĎuje

vijekom korištenja te imovine.

najmu prije očekivanog roka korištenja zbog povećanja cijena najma i

koristiti stopu obračuna amortizacije 15% koja je trenutno propisana za

Odgovor FMF 05-02-4-933/22 od 7.2.2022. godine

razlika izmeĎu neto sadašnje vrijednosti i njene procijenjenje nadoknadive vrijednosti”

• Dokumentovanost rashoda ... cijeni se na način da transakcije odnosno

nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i materijalni

Pitanje 1: Da li su računi/fakture na kojima nije naveden broj fiskalnog računa

i ovjereni pečatom izdavaoca, smatraju dokumentovanim porezno priznatim

cijena, ukoliko je zbir stavki 26+27 do 34-

Pravilnikom o transfernim cijenama (“Službene novine FBiH”, broj 67/16), a na osnovu

prijedlozima ili željama

Porezna uprava može od poreznog obveznika naknadno zahtijevati

– je transakcija s povezanim licem pozajmica ili kredit

dobiti ili poreznom gubitku iz dijela IV

– Iskazuju se preneseni neiskorišteni porezni gubici iskazani po poreznim

koristiti za umanjenje porezne osnovice u budućim obračunskim

Porezni gubici po godinama (polja s oznakom “a”)

perioda, porez na dobit obračunat za godinu u kojoj je izvršeno to

Obvezniku koji u periodu od 5 uzastopnih godina iz vlastitih sredstava

Porezni obveznik ne može istovremeno koristiti oba poticaja za

zadovoljeni sljedeći uvjeti:

– U ovaj obrazac se upisuju podaci koji su

godini u iznosu koji je plaćen u 2018. godini?

prevozna sredstva koja se koriste za prevoz materijala (dovoz

1. vrijednost tog ulaganja će iznositi najmanje 20 miliona KM u pet uzastopnih godina

Obaveza dostavljanja Plana investiranja (Obrazac PI-808)

korištenja poreznog poticaja iz ovog člana, iz dobiti koja je osloboĎena plaćanja

isplaćivati do 31.12. 2022. godine.

dividende iz nerasporeĎene dobiti iz perioda do 31.12.2015. godine, mišljenja

pravo da porezni gubitak tekućeg razdoblja koristi za

Ranije korištena porezna oslobaĎanja koja nisu opravdana u

puno radno vrijeme

– Porezni obveznik može koristiti ovu olakšicu za svakog

Porezni obveznik je trošak bruto plate novouposlenog