ŠKOLA: Srednja medicinska škola

ŠKOLSKA GODINA: 2022/2023

RAZRED: IVe
MJESTO IZVODJENJA ČASA: Učionica
NASTAVNI PREDMET: Histološka tehnika
NASTAVNO PODRUČJE: Probavni sistem
NASTAVNA JEDINICA: Žlijezde slinovnice
TIP NASTAVNOG ČASA: Obrada novog gradiva
OBLICI NASTAVNOG RADA: Frontalni, individualni, dijaloški
NASTAVNE METODE: Monološko-dijaloška metoda
NASTAVNA SREDSTVA: Udžbenik
NASTAVNA POMAGALA: Sveska, olovka, tabla, kreda...
CILJ ČASA: Usvajanje znanja o histološkoj građi žlijezda slinovnica
ZADACI ČASA:
a) Obrazovni: Upoznavanje učenika sa histološkom građom žlijezda slinovnica, njihovom ulogom I
značajem
b) Odgojni: Razvijanje svijesti o značaju poznavanja histološke građe organa u cilju razumjevanja
funkcije organa i prepoznavanja patoloških promjena u odnosu na zdravo tkivo.
c) Funkcionalni: Uklapanje novih pojmova u dosadašnje stečeno znanje. Razvijanje sposobnosti
prisjećanja, povezivanja, zaključivanja, uočavanja i analize prezentiranog gradiva; razvijanje
kooperativnosti i pozitivne komunikacije među učenicima

LITERATURA:

Junqueira L C. Carneiro J. Osnovi histologije i embriologije, jedanaesto izdanje. Beograd:

Data status ;2005
Mornjaković Z. Radić LJ.kundurović Z. Žigić Z. Teoretske osnove za vježbe iz histologije I
embriologije. Sarajevo:1998.
UVODNI DIO ČASA (oko 5 minuta):
Pozdraviti učenike i upisati čas. Ponavljane gradiva s prethodnih časova.

1. Šta limfno tkivo?

2. Kako je slezena?
3. Kakos u graženi limfni čvorovi I koja je njihova uloga?
4. Kako je građen timus?
5. Koja je uloga timusa?

GLAVNI DIO ČASA (oko 30 minuta ):

Žlijezde slinovnice

Glavna uloga žlijezda slinovnica – vlaže I podmazuju sluznicu usne šupljine i uzetu hranu, da
započnu razgradnju ugljikohidrata i lipida djelovanjem amilaze i jezične lipaze i izlučuju zaštitne
tvari – IgA, lizozin i laktoferin. Glavna uloga gušterače – proizvodi probavne enzime koji djeluju
u tankom crijevu, te da u krv izlučuje hormone (inzulin, glukagon – važni za metabolizam
hranjivih tvari). Jetra proizvodi žuč koja je važna za razgradnju masti, ima i glavnu ulogu u
metabolizmu lipida, ugljikohidrata i bjelančevina, a razgrađuje i čini nedjelotvornima mnogo
otrovne tvari i lijekove – detoksikacija. Žučni mjehur apsorbira vodu iz žuči i pohranjuje žuč u
koncentriranom obliku.
ŽLIJEZDE SLINOVNICE → egzokrine žlijezde proizvode slinu koja u ustima ima probavnu,
mehaničku i zaštitnu ulogu. Postoji 3 para žlijezda slinovnica – doušna, podjezična i
podčeljusna. Velike žlijezde slinovnice obavija vezivna čahura bogata kolagenim vlaknima.
Žlijezdani dio sastoji se od 2 vrste mioepitelnih stanica – serozne i mukozne. Na žljezdani dio
nastavlja se sustav kanala u kojem se mijenja sastav sline. Serozne stanice obično su piramidna
oblika; susjedne žljezdane stanice povezane su međustanični spojevima i obično su poredane u
kugalstu nakupinu – acinus s lumenom u sredini. Mukozne stanice obično su kubična do
cilindrična oblika; imaju osobine stanica koje izlučuju sluz; sadržavaju glikoproteine važne za
vlaženje i podmazivanje – mucini, a u njihovoj građi ugljikohidrati sudjeluju sa 70-80%.
Mukozne stanice najčešće su udružene u stanice – tubule kojima žljezdane stanice okružuju
cilindrični lumen. U podčeljusnoj žlijezdi čovjeka serozne i mukozne stanice raspoređene su na
poseban
načina – mukozne stanice tvore tubule, a na njihovim krajevima serozne stanice tvore serozne
polumjesece. Mioepitelne stanice predstavljaju početak sustava odvodnih kanala. U sustavu
odvodnih kanalića žljezdani se dijelovi nastavljaju u prijelazne cijevi obložene niskim kubičnim
epitelnim stanicama. Nekoliko takvih kratkih kanalića udružuje se u sekretne cijevi – osobina
stanica koje prenose ione. Prijelazne i sekretne cijevi nazivaju se – intralobularni kanalići jer
su smješteni u režnjiću. Sekretne cijevi ulijevaju se u veće kanale koji razdjeljuju režnjiće –
interlobularni (ekskrecijski) kanali – početni dio je obložen višeslojnim kubičnim epitelom, a
prema kraju višeslojnim cilindričnim epitelom.

Glandula parotis → doušna žlijezda – razgranana je acinusna žlijezda. Žlijezdani dio se

sastoji samo od seroznih stanica. Sekretna zrnca sadržavaju mnogo bjelančevina s jakom
aktivnosti amilaze. Vezivno tkivo sadržava mnogo plazma-stanica i limfocita. Plazma-stanice
izlučuju IgA koji se spaja sa sekrecijskim dijelom.

Glandula submandibularis → podčeljusna žlijezda – tubuloacinusna žlijezda,

žlijezdani dio sadržava i mukozne i serozne stanice. U podčeljusnoj žlijezdi čovjeka 90%
žlijezdanih dijelova su serozni acinusi, a 10% čini mukozni tubulusi sa seroznim polumjesecima.
Stanice u seroznom polumjesecu izlučuju lizozim – razgrađuje stijenke nekih bakterija. Neke
stanice izlučuju laktoferin – veže željezo potrebno za rast bakterija.
Glandula sublingualis → podjezična žlijezda – razgranana tubuloacinusna žlijezda.
Izlučuje lizozim.

Završni dio casa (5-10 min.)

Kroz razgovor ponoviti sa učenicima pređeno gradivo, pojasniti eventualne nejasnoće i
odgovarati na pitanja