ŠKOLA: Srednja medicinska škola

ŠKOLSKA GODINA: 2023/2024

RAZRED: III a, b, c
MJESTO IZVODJENJA ČASA: Učionica
NASTAVNI PREDMET: Zazazne bolesti
NASTAVNO PODRUČJE: Opšti dio

NASTAVNA JEDINICA: Vogralikov lanac

TIP NASTAVNOG ČASA: Obrada novog gradiva
OBLICI NASTAVNOG RADA: Frontalni, individualni, dijaloški
NASTAVNE METODE: Monološko-dijaloška metoda
NASTAVNA SREDSTVA: Udžbenik
NASTAVNA POMAGALA: Sveska, olovka, tabla, kreda...
CILJ ČASA: Usvajanje znanja o Vogralikovom lancu
ZADACI ČASA:
a) Obrazovni: Upoznavanje učenika sa Vogralikovim lancem
b) Odgojni: Razvijanje svijesti o značaju ćelijske membrane radi razumjevanja fizioloških I
patoloških procesa u organizmu
c) Funkcionalni: Uklapanje novih pojmova u dosadašnje stečeno znanje. Razvijanje sposobnosti
prisjećanja, povezivanja, zaključivanja, uočavanja i analize prezentiranog gradiva; razvijanje
kooperativnosti i pozitivne komunikacije među učenicima

LITERATURA:
Božić M. Infektivne bolesti , Beograd: Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu ; 2004

UVODNI DIO ČASA (oko 5 minuta):

Pozdraviti učenike i upisati čas. Ponavljane gradiva s prethodnih časova.
1. Kako smo definisali zarazne bolesti?
2. Šta je tropizam?
3. Kako se prenose zarazne bolesti?
4. Koje su karakteristike zaraznih bolesti ?
5. Šta je Gordonov trijas?
GLAVNI DIO ČASA (oko 30 minuta):

Vogralikov lanac

Vogralikov lanac (prema rus. infektologu i epidemiologu Gabrijelu F. Vograliku, 1887–1937),

epidemiološki lanac, didaktički predložak za prikazivanje uvjeta nastanka zaraze i širenje
epidemije. Osnovne karike V. l. jesu: uzročnik zaraze (u dovoljnoj količini i dovoljno
virulentan), izvor zaraze, putovi širenja, ulazna vrata infekcije, prim-ljivost izloženika. Ako bilo
koji od tih uvjeta nije zadovoljen, V. l. će se prekinuti i do infekcije neće doći.

EPIDEMIOLOŠKI ILI VOGRALICOV LANAC

 IZVOR ZARAZE

 PUTOVI PRIJENOSA I ŠIRENJA ZARAZE

 ULAZNA VRATA INFEKCIJE

 VIRULENCIJA I KOLIČINA UZROČNIKA

 OSJETLJIVOST DOMAĆINA

Da bi se zarazna bolest mogla pojaviti i pritom širiti na određenome području, moraju postojati
uvjeti koji čine takozvani epidemiološki ili vogralicov lanac.

IZVOR ZARAZE

• čovjek ili životinja u kliničkoj fazi bolesti i u vrijeme inkubacije

• Simptomi – kašalj, kihanje, proljev olakšavaju prijenos bolesti

• Kliconoša – zdrava osoba koja u sebi nosi uzročnike bolesti, izlučuje ih u okolinu bez da ima
simptome bolesti

PUTOVI ŠIRENJA BOLESTI

• IZRAVNI DODIR - koža i sluznica – rukovanje, poljubac u usta, ugriz, spolni odnos - krv –
transfuzija i posteljica - velikih kapi – kašalj i kihanje na udaljenosti do 1 m

• POSREDNI DODIR - zaraženih predmeta – posteljina, dječje igračke, posuđe, pribor za jelo -
hrane i vode – kontaminirano meso, mlijeko i prerađevine, zdravstveno neispravne vode za piće -
zemlje

ULAZNA VRATA INFEKCIJE

Mjesto kroz koje mikroorganizmi ulaze u tijelo domaćina – dišni sustav, probavni sustav, koža i
vidljive sluznice.

VIRULENCIJA I KOLIČINA UZROČNIKA

• VIRULENCIJA - sposobnost prodiranja i aktivnog razmnožavanja mikroorganizama u

organizmu domaćina

• INFEKTIVNA DOZA – količina klica koja prodire u organizam domaćina i izaziva pojavu
bolesti • Što je virulencija uzročnika veća, potrebna je manja infektivna doza

OSJETLJIVOST DOMAĆINA

Da bi domaćin obolio mora biti osjetljiv na uzročnika te bolesti.

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA OSJETLJIVOST DOMAĆINA • Osobine domaćina: dob, spol,

kondicija, stanje imuniteta • Njegova okolina: klimatski i meteorološki čimbenici, stanovanje,
radna okolina, higijenske okolnosti u naselju, društvenoekonomski čimbenici.

Završni dio časa (5-10 min.)

Kroz razgovor ponoviti sa učenicima pređeno gradivo, pojasniti eventualne nejasnoće i

odgovarati na pitanja.