Oligofrenija

Mentalna zaostalost je ispodprosječna intelektualna sposobnost prisutna od rođenja ili

rane dječje dobi.

Ljudi s mentalnom retardacijom imaju manju intelektualnu razvijenost nego što je

normalno i poteškoće u učenju i socijalnoj prilagodbi. Približno 3% opće populacije ima
mentalnu (duševnu) retardaciju.

Uzroci

Inteligencija je uvjetovana nasljednim i okolišnim uvjetima. U većini slučajeva uzrok

mentalne retardacije ostaje nepoznat, ali poznati su neki uzroci tijekom trudnoće koji
mogu dovesti do mentalne retardacije djeteta. Najčešći uzroci su korištenje nekih
lijekova, prekomjerno uzimanje alkohola, izloženost zračenju, slaba prehrana i neke
virusne infekcije (rubeola). Česti uzrok mentalne retardacije su kromosomski
poremećaji, kao kod Downova sindroma. Brojni nasljedni poremećaji metabolizma
mogu također dovesti do mentalne retardacije. Fenilketonurija i kretenizam (niska razina
hormona štitnjače) mogu se korigirati prije nastupa mentalne retardacije. Poteškoće
uvjetovane preranim porodom, ozljedom glavice ili niskom razinom kisika tijekom
poroda mogu dovesti do mentalne retardacije.

TABLICA 1

Stupnjevi mentalne retardacije

Raspon Mogućnosti u Mogućnosti u

Mogućnosti u odrasloj
Stupanj kvocijenta predškolskoj dobi (05 školskoj dobi (620
dobi (21 godina i više)
inteligencije godina) godina)

Blagi 5268 Mogu razviti vještine Mogu dostići Mogu dostići dovoljno
komunikacije i edukaciju na razini 6. socijalnih i govornih
socijalne prilagode; razreda osnovne vještina za samostalan
 škole do kraja
blaži poremećaj
puberteta; mogu se život, ali trebaju dodatnu
mišićne koordinacije;
osposobiti za potporu u stanjima
često
normalno značajnog socijalnog ili
nedijagnosticirano do
funkcioniranje u ekonomskog stresa
starije dobi
zajednici; mogu učiti

Mogu postići određenu

Mogu govoriti ili se Mogu naučiti neke samostalnost radeći
nauče sporazumijevati; socijalne vještine; nekvalificirane ili
slaba socijalna najviša edukacija na niskokvalificirane poslove
adaptacija; srednje razini 2. razreda u prilagođenim
Umjereni 3651
razvijena mišićna osnovne škole; mogu ustanovama; trebaju
usklađenost; korisno je naučiti kretati se kontrolu i vođenje u
učiti ih vještine samostalno na stanjima blagog
samopomoći poznatim mjestima socijalnog ili ekonomskog
stresa

Mogu reći samo

Mogu govoriti ili se
nekoliko riječi; nauče Mogu naučiti neke
nauče
neke vještine vještine samopomoći uz
sporazumijevati;
samopomoći; imaju stalni nadzor; mogu
Teški 2035 mogu naučiti neke
malo ili ništa razviti neke korisne
jednostavne vještine;
ekspresivnih vještina; samozaštitne vještine
korisno je učiti ih
slaba mišićna unutar zaštićene okoline
vještine samopomoći
usklađenost

Teško retardirani; Minimalna mišićna

Slaba mišićna
minimalna mišićna usklađenost i govor;
usklađenost; teško
Duboki 19 i manje usklađenost; neki mogu naučiti osnove
mogu hodati ili
trebaju stalnu bolničku samopomoći; trebaju
govoriti
njegu stalnu bolničku njegu
Prilagođeno iz Kenny TJ, Clemmens RL: Mental retardation, u Primary Pediatric
Care, urednici RA Hoekelman, St. Louis, C. V. Mosby Company, 1997, str. 410;
preneseno s dopuštenjem.

Dijagnoza i prognoza

Mentalna retardacija je nepovratna kada jednom nastupi. Dijagnoza mentalne

retardacije omogućava podešavanje edukacije i odgovarajuće dugotrajno planiranje.

Ispodprosječna inteligencija se identificira i mjeri u standardiziranim testovima

inteligencije. Testovi inteligencije imaju svoj stupanj pogreške, ali relativno točno
predviđaju intelektualni razvoj, osobito kod starije djece.

Djeca s kvocijentom inteligencije (IQ) od 69 do 84 imaju poteškoće u učenju, ali nisu

mentalno retardirana. Rijetko se prepoznaju prije početka škole, kad poteškoće u
učenju i ponašanju postaju upadljive. Uz posebnu potporu u edukaciji, mogu uspješno
završiti školovanje i kasnije živjeti normalno.

Svoj mentalno retardiranoj djeci edukacija koristi. Djeca s blagom retardacijom (IQ =

52 do 68) mogu dostići 4. do 6. stupanj razine čitanja. Unatoč poteškoćama u čitanju
većina blago retardirane djece može naučiti neophodne vještine potrebne za
samostalan život. Ta djeca zahtijevaju kontrolu i potporu uz dodatne potrebe u edukaciji
i osposobljavanju. U kasnijem životu nekima je potrebna “zaštićena okolina” za življenje.
Premda bez fizički vidljivih nedostataka, dio ljudi s blagom retardacijom ima epilepsiju.

Blago retardirane osobe su često nezrele i nesofisticirane, sa slabom tolerancijom

socijalne komunikacije. Njihovo mišljenje je jednostavno usmjereno, bez mogućnosti
generalizacije. Imaju poteškoće u prilagodbi novim situacijama, slabu prosudbu situacija
i gubitak tolerancije. Najčešće ne čine teške zločine, no blago retardirani mogu lakše
počiniti djelo u afektu, kao članovi ili u želji da postanu članovi neke skupine.

Djeca s umjerenom retardacijom (IQ = 36 do 51) imaju očigledne poteškoće u učenju

govora i dostizanju temeljnih parametara razvoja, kao što su samostalno sjedenje i
govor. Uz odgovarajuću edukaciju i potporu, blago i umjereno retardirani odrasli žive u
različitom stupnju ovisnosti o zajednici. Neki mogu funkcionirati u polukontroliranim
ustanovama, dok je drugima potreban veći stupanj nadzora.

Teško retardirano dijete (IQ = 20 do 35) moguće je educirati za još niži stupanj nego
umjereno retardirano. Duboko retardirano dijete (IQ = 19 i manje) obično ne hoda, ne
govori i minimalno razumijeva.

Očekivano trajanje života djece s mentalnom retardacijom može biti skraćeno, ovisno o
uzroku i težini. Općenito, što je veći stupanj retardacije, kraće je očekivano trajanje
života.

Prevencija

Genetsko savjetovanje roditelja djeteta s retardacijom omogućava spoznaju i

razumijevanje uzroka retardacije. Savjetovanje pomaže u procjeni rizika retardacije
slijedećeg djeteta. Amniocenteza i biopsija korionskih resica može otkriti brojne
nenormalnosti, uključujući genetske poremećaje i anomalije mozga i kralješnične
moždine. Amniocenteza ili biopsija korionskih resica preporučljiva je svim trudnicama
iznad 35 godina zbog povećanog rizika Downova sindroma djeteta. Ultrazvučnim
pregledom moguće je otkriti anomalije fetalnog mozga. U serumu majke određuje se
razina alfafetoproteina, što je metoda pretraživanja (probir ili skrining) za Downov
sindrom i rascjep neuralne cijevi. Dijagnoza mentalne retardacije prije poroda daje
roditeljima mogućnost pobačaja i odgovarajućeg planiranja obitelji. Cijepljenje protiv
rubeole je gotovo u potpunosti eliminiralo rubeolu kao uzrok mentalne retardacije.

Njega

Liječnik primarne zdravstvene zaštite, uz konzultaciju sa specijalistima, razvija cjelovit,

individualizirani program za dijete s retardacijom. Dijete sa zaostajanjem u razvoju treba
uključiti u edukacijski program odmah po postavljanju dijagnoze. Emocionalna potpora
obitelji je sastavni dio programa. Dijete s retardacijom najbolje napreduje ako živi kod
svoje kuće i pohađa uobičajene predškolske ustanove.
Stupanj socijalne kompetencije je važan kao i kvocijent inteligencije u određivanju koliko
će retardacija biti ograničavajuća. IQ i socijalna kompetencija predstavljaju problem
djeci s niskim vrijednostima IQ. Djeca s višim vrijednostima IQ imaju ograničavajuće
faktore u fizičkim nedostacima, poremećajima osobnosti, socijalnoj prilagodbi i
mentalnoj bolesti.

Rijetko je potrebno smjestiti dijete u stacionarnu ustanovu i takvu se odluku mora

donijeti nakon opširnih razgovora između obitelji i liječnika. Unatoč činjenice da
mentalno retardirana djeca mogu djelovati negativno na obiteljsku harmoniju, ona su
rijetko uzrokom poteškoća u funkcioniranju obitelji. Obitelji treba pružiti psihološku
pomoć kako bi se lakše nosila sa poteškoćama svakodnevne njege.

Pomoć se pruža kroz dnevne bolnice, patronažnu njegu i privremene udomitelje.