Professional Documents
Culture Documents
Dvoosna Ploča
Dvoosna Ploča
1. SVOJSTVA MATERIJALA
Preporučena osnovna klasa konstrukcije je S4, Tabela 4.4 u 1. Iz Tabele 4.3 u 1 primjenjujemo
preporučene modifikacije klase konstrukcije prema EN 1992:
1
- za period korištenja 50 godina - ne mijenja se klasa,
- beton C25/30 < C40/50 - ne mijenja se klasa,
- elementi geometrije ploče – smanji klasu za jednu,
- nije osigurana posebna kontrola kvaliteta proizvodnje betona - ne mijenja se klasa.
Dakle, konačna klasa konstrukcije je S3.
Iz Tabele 4.4 u 1 za klasu izloženosti XC1 i klasu konstrukcije S3 dobije se cmin,dur = 10 mm.
Za pretpostavljenu veličinu savojne armature u ploči 10 dobije se cmin,b = 10 mm.
Odavde shodno (4.2) u 1 u stubu i pritisnutoj zoni grede:
cmin,b 10
cmin max cmin,dur cdur, cdur,st cdur,add 10 10 mm
10 mm
Iz Tabele 4.10 u 1, za REI 60, minimalna debljina ploče je hs = 80 cm << h = 21 cm, a minimalno
rastojanje ose glavne armature je amin = 20 mm < a = cnom + 8/2 = 24 mm, Slika 1.3, te ploča
zadovoljava uvjete za REI 60, dok su za gredu uvjeti također zadovoljeni, Tabela 4.8 u 1 (ZAŠTO?).
4. PRORAČUN PLOČE
Karakteristično opterećenje
Vlastita težina ploče: 0,21 25 = 5,25 kN/m2
Podovi + plafoni: = 2,00 kN/m2
UKUPNO gk = 7,25 kN/m2
2
Armin HADROVIĆ - BETONSKE KONSTRUKCIJE 2
Pošto je odnos susjednih raspona ploča jednak 1 za sračunavanje presječnih sila g + q/2 postupkom
treba koristiti Tabelu x.x sa stepenom uklještenja 1 gdje je:
Iz Tabele x.x za slučajeve oslanjanja 1 i 4 uz interpolaciju, za odnos većeg i manjeg raspona , slijedi
da je:
fx1 4,977
iz Tabele 1 ;
ly 7 fy1 3, 483
1,166
lx 6 fx4 3,177
iz Tabele 4
fy4 2,340
Slika 1.2 – Šeme opterećenja i oslanjanja putem kojih se dobiju maksimalni momenti u polju
l x2 q q
mEd,Fy m'Ed,Fy m''Ed,Fy gEd Ed fy4 Ed fy1
100 2 2
62
12,05 2,340 2,25 3, 483 12,97 kNm/m
100
Sx4 8, 433
ly
7 iz Tabele 4
1,166 Sy4 7,540
ly 6
iz Tabele 2a Sx2a 9,617;iz Tabele 2b Sy2b 9,673
3
Slika 1.3 – Šeme opterećenja i oslanjanja putem kojih se dobiju maksimalni momenti nad osloncima
l x2 q q
mEd,Sy m'Ed,Sy m''Ed,Sy gEd Ed Sy4 Ed Sy2b
100 2 2
62
12,05 7,540 2,25 9,673 40,54 kNm/m
100
Shodno šemi prenosa opterećenja sa ploče na oslonce/grede, Slika 1.4, maksimalna poprečna sila
nad srednjim osloncima u smjeru x i y je:
v Ed,Sx v Ed,Sy pEd 3,804 14,3 3,804 54, 4 kNm
Moment mjerodavan za dimenzioniranje na savijanje nad srednjim osloncem (prva vrijednost iza
vitičaste zagrade je moment na rubu grede, vidi Dio 2.4.3):
b 0,3
mEd,Sx VEd,Sx 44,47 54, 4 36,31 kNm/m
min mEd,Sx,red max 2 2
0,65 m
Ed,Sx 0,65 44, 47 28,90 kNm/m
b 0,3
mEd,Sy VEd,Sy 2 40,54 54,4 2 32,38 kNm/m
min mEd,Sy,red max
0,65 m
Ed,Sy 0,65 40,54 26,35 kNm/m
Iz jednačine (9.13):
fctm 2,6
0,26 f bt d 0,26 500 100 17 2,29
as,min max yk 2,29 cm2 /m
0,0013 b d 0,0013 100 17 2,21
t
Najveća vrijednost relativnog momenta u gornjim tabelama je Ed = 0,076 < Ed,lim = 0,295 (za
kontinuirane grede i teoriju elastičnost, vidi Dio 5.7.2) te svi dijelovi ploče mogu ostati jednostruko
armirani.
5
4.4 PROVJERA NOSIVOSTI NA POPREČNE SILE
Redukovana vrijednost poprečne sile u osloncu, shodno Slici 6.21 u 1, je:
a 0,30
v Ed,Sx,red v Ed,Sy,red v Ed,red v Ed ( d ) pEd 54, 4 ( 0,16) 14,3 49,96 kN/m
2 2
Vrijednosti parametara za nosivost elementa bez smičuće armature, shodno Dijelu 6.3.1.1 u 1, su:
200 200
1 1 2,12
k min d 160
2,0
asl 5,25
l 0,00328 0,02
bw d 100 16
Čitatelj treba provjeriti da je pravilo za asl, sa Slike 6.10 u 1, zadovoljeno iznad srednjih oslonaca
ploče u osama B i 2.
Vrijednost zatezne čvrstoće betona za djelovanje glavnih kosih napona je:
Nosivost elementa bez smičuće armature, shodno izrazu (6.4) u 1 je:
4.5.1 Utjecaj sila u štapovima ispune na sile u zategnutom pojasu rešetke i dijagram
pokrivanja sila zatezanja u gredi i stubu
Kod elemenata bez smičuće armature, kod kojih je VEd < VRd,c, horizontalno pomijeranje dijagrama
zatežućih sila al = d (vidi Dio 9.2.1.1 u 1).
Dijagrama zatežućih sila treba iscrtati na osnovu približnih dijagrama momenata savijanja u ploči (vidi
objašnjenja uz Sliku 10.10 u 1) dok su horizontalne vrijednosti kapaciteta usvojenih mreža Q257 i
R525, Slika 1.5:
6
Armin HADROVIĆ - BETONSKE KONSTRUKCIJE 2
Pošto se ploča prema modelu slobodno oslanja na grede u osama 1 i A, u gornjoj zoni ploče iznad
ovih greda, prema uputama u Dijelu 10.3.3 u 1, potrebno je predvidjeti armaturu, čija površina je:
0,25 as,F, = 0,25 2,57 = 0,64 cm2/m usvaja se mreža R131 (POZ 7, Slika 1.5)
Dužina ove mreže od ruba oslonca je 0,2 l = 0,2 572,5 = 114,5 usvaja je 120 cm.
Dalje, u vanjskim uglovima ploče treba predvidjeti armaturu radi spriječenog slobodnog odizanja
uglova, vidi Sliku 10.23 u 1. Površna ove armature (POZ 6, Slika 1.5) treba biti jednaka maksimalnoj
armaturi polja u pravcu kraćeg raspona, POZ 1. Te se usvaja mreža Q257.
Dimenzije ove mreže su shodno Slici 10.23 u 1 0,3 lx x 0,3 lx = 180x180.
Osnovna i računska dužina sidrenja glavne armature mreža Q257 i R525, Tabela 9.2 u 1:
Ako se usvoji dužina sidrenja lbd onda na dužini sidrenja treba obezbijediti najmanje jednu poprečno
zavarenu šipku, u protivnom lbd = lb,rqd.
Dužina preklopa razdjelne armature mreža R257 i R525 (kod svih mreža 6mm za razdjelnu
armaturu), te je iz Tabele 10.1 u 1:
l0 = 15 cm
Dužina preklopa glavne armature mreža Q257 i R525, jednačina 9.9 i Tabela 9.4 za 6 = 1,5 jer se
preklapa više od 50% armature u jednom presjeku.
1,5 28 42 cm za R257
l 0 6 lb,rqd
1,5 40 60 cm za R525
U rubne oslonce treba uvesti najmanje 25% armature polja. Također armature gornje zone, iz Dijela
4.5.2, treba efikasno sidriti u rubne oslonce. Svi ovi uvjeti će se obezbijediti ukosnicama 8 koje se
postavljaju okomito na rubne oslonce ploče, POZ 10, 11, 12 i 13.
Također, u donju zonu nad osloncem B u y smjeru postavljaju se šipke 8/30, POZ 9, radi uvjeta da
se jedan dio armature polja mora uvesti u oslonac.
8
Armin HADROVIĆ - BETONSKE KONSTRUKCIJE 2
Oslonački pritisak od korisnog tereta ploče: gEd = 2 3,804 4,5 = 34,24 kN/m
Šema opterećenja na gredu u osovini 2, shodno Slici 1.4, prikazana je na Slici 1.6. Analogna šema se
može dobiti za ostale grede.