Kasni romantizam - glazbena moderna

- stilska kretanja i pravci početka dvadesetog stoljeća: kasni romantizam, realizam, verizam, impresionizam,
modernizam i uoči prvog svjetskog rata ekspresionizam

Glazbena moderna - modernisti:

Richard Strauss

Aleksandar Skrjabin

Gustav Mahler

Hugo Wolf

Osim novog obogaćenog (raskošnog) zvuka orkestra, koriste se česte modulacije (promjene tonaliteta), bogata
kromatika, takozvani prošireni tonalitet i bujna harmonija.

Slušni primjeri:

Richard Strauss: Vragolije Tilla Eulenspiegela, op. 28

Tako je govorio Zaratustra op. 30

Aleksandr Nikolajevič Skrjabin: Poema ekstaze

Gustav Mahler: Dječakov čarobni rog, Pjesma zatočenika u tornju

Impresionizam

Pretežito francuski umjetnički stil, javlja se krajem 19. stoljeća, prvo u slikarstvu i dobiva ime po slici Impresija -
Izlazak sunca Clauda Moneta, zatim u književnosti kao simbolizam, te ga najkasnije otkrivaju u glazbi u
djelima Clauda Debussya. Impresionisti umjetnosti pristupaju nekonvencionalno, napuštajući pravila
akademske umjetnosti.

Obilježja glazbe:

• glazba zvuči profinjeno, nenametljivije i intimnije s motivima sličnim slikarskim (odsjaji. voda,
mjesečina, oblaci, kapi kiše...)

• u prvi plan dolazi harmonija tj. boja zvuka, a ne melodija, dodaje se interval sekunde

• javlja se zamagljivanje tonalitetnog sustava

• upotrebljavaju se cjelostepene ljestvice i modusi

• skladaju kraće glazbene vrste

• sklonost programnoj glazbi

Claude Debussy - simfonijska pjesma Preludij za Poslijepodne jednog fauna glazbom nastoji posve slobodno
oslikati istoimenu poemu Stephanea Mallarmea. Skladba je trodijelna oblika ABA, profinjene instrumentacije u
kojoj dominiraju drveni puhaći.

Skladao je veliki broj često izvođenih klavirskih minijatura programnih naslova : Uvelo lišće, Potonula katedrala,
Mjesečina….

Ostali predstavnici: Maurice Ravel - Bolero (simfonijska pjesma)

- Pavana za preminulu infantkinju (izvorno klavirska minijatura, kasnije je orkestrira)

Paul Dukas, Ottorino Respighi, Manuel de Falla i drugi, a od hrvatskih skladatelja pod utjecajem
impresionizma stvarali su Blagoje Bersa i Božidar Kunc.

poslušajte i analizirajte slušne primjere iz udžbenika:

Claude Debussy: Preludij za poslijepodne jednog fauna

Maurice Ravel: Pavana za preminulu infantkinju

Božidar Kunc: Nokturno u fis-molu

Blagoje Bersa: Tri pejsaža, Mjesečina

Hrvatska glazbena moderna

Najvažniji predstavnik hrvatske glazbene moderne je skladatelj Blagoje Bersa koji glazbeni izričaj temelji na
kasnoromantičkoj tradiciji obogaćenoj novom bojom zvuka, posebno orkestralnog.

Najpoznatije djelo mu je simfonijska pjesma Sunčana polja nastala u Beču potaknuta nostalgičnim osjećajem
prema rodnoj Dalmaciji.

poslušajte Sunčana polja i obratite pažnju na javljanje triju tema.

Dora Pejačević skladateljica je prvog hrvatskog klavirskog koncerta, uz bogat glazbeni opus pun solo pjesama,
sonata, klavirskih minijatura, solističkih koncerata također je istaknuta predstavnica modernizma.

poslušajte 1. stavak klavirskog koncerta iz udžbenika

Ostali predstavnici: Josip Hatze i Franjo Dugan

Zamagljivanje tonalitetnog sustava

Već Richard Wagner sredinom 19. stoljeća u uvertiri operi Tristan i Izolda narušava stabilnost tonaliteta
slabljenjem temeljnih harmonijskih funkcija (TSD).

Zbog zasićenosti klasičnom harmonijom, na prijelazu u dvadeseto stoljeće skladatelji mijenjaju strukturu akorda
u kojem se povećava broj tonova, koriste se alterirani akordi te se javljaju kvartni akordi koji u osnovi umjesto
terce imaju kvartu.
Mijenja se i odnos prema disonanci koja postaje slobodnija te se ne mora riješiti u konsonancu.

Sve to dovodi do gubitka tonalitetnog središta i osjećaj tonaliteta u skladbama se gubi. Raspadu tonaliteta
najviše doprinose uz Richarda Wagnera, Claude Debussy, Igor Stravinski, Aleksandar Skrjabin i najviše
Arnold Schonberg koji nas uvodi u potpuni gubitak tonaliteta - atonalitet, prvo uvođenjem slobodnog
atonaliteta u kojem je svih dvanaest tonova (postepena) potpuno ravnopravno i nižu se slobodno te
dodekafonije - organiziranog atonaliteta.

Slušni primjeri:

Richard Wagner: Tristan i Izolda, uvertira

Aleksandar Skrjabin: Prometej, poema vatre, opus 60

Claude Debussy: Preludij za klavir, I. svezak broj 2 Les Voiles ( Jedra)

Arnold Schonberg: I. Komorna simfonija, opus 9 1. stavak

[12.10 18:54] Darinka Gusek

Glazbena umjetnost prve polovice XX. stoljeća

Značajke glazbene umjetnosti

• pluralizam stilskih kretanja

•
• antiromantičarske težnje

Ekspresionizam - umjetnici polaze od sebe, da bi prikazali raspadanje mnogih vrijednosti, služe se

groteskom, satirom, negiraju tradicionalno glazbeno izražajne elemente (melodiju, harmoniju,
tonalitet, ritam....)

Futurizam (bruitizam) - radikalna obnova umjetnosti veličanjem opasnosti, militarizma i brzine. Svi
zvukovi (šum) mogu postati glazbom.

Novi nacionalni stil (folklor)

Neoklasicizam (novoklasicizam)

Jazz

Musical

Melodija

• beskonačna melodija (Wagner) i

•
• fragmentarna melodija (Debussy) - dovode do postupnog nestajanja teme
• često se koriste alterirani (kromatski) akordi
• gubi se hijerarhija među tonovima
• disonanca se emancipira (osamostaljuje)
• melodije se kreću u okviru proširene tonalitetnosti
• česti skokovi
• melodija zvukovnih boja - KLAGENFARBENMELODIE

Harmonija

• akordi sastavljeni od različitih intervala ( uz tercne javljaju se i kvartni akordi)

• poliakordi (istovremeno zvuče dva i više akorda)
• cluster (akord od susjednih tonova

Tonalitet

• pojedini skaldatelji koriste tonalitet

• pojedini skladatelji napuštaju tonalitet
• pojedini skladatelji u skladbi imaju samo harmonijsko srediđšte
• pojedini skladatelji koriste dva ili više tonaliteta istovremeno - POLITONALITET
• pojedinim skladateljima su svi tonovi kromatske (polustepene) ljestvice ravnopravni -
SLOBODNI ATONALITET
• pojedini skladatelji uvode organizirani atonalitet - DODEKAFONIJU

Ritam i metar

• nova organizacija trajanja tona

• oslobađanje od metričkih pravilnosti i simetrije - ASIMETRIČNE MJERE
• mjera se često ukida
• koriste se sinkope i kompleksne ritamske kombinacije
•
• koriste se paralelni tijekovi različitih ritmova
• česta upotreba mješovitih i nepravilnih mjera
• POLIMETAR - horizontalni (promjena metra iz takta u takt) ili vertikalni (paralelno različite
mjere u dionicama)

Boja tona i dinamika

• koriste se krajnje mogućnosti glazbala

• oskudniji zvuk orkestra (komorni sastavi)
• neobične tehnike sviranja
• nestandardni instrumentalni sastavi
Slušni primjeri:

Igor Stravinski - Priča o vojniku (odredite izvođački sastav)

Arnold Schonberg - Tri klavirska komada

Anton von Webern - Orkestralni komad op. 10

Nove glazbene težnje početkom stoljeća

Djelovanje Ruskog baleta pod vodstvom čuvenog koreografa Sergeja Djagiljeva obogatio je
umjetnički život Pariza. Osobito plodonosna bila je suradnja Djagiljeva i Igora Stravinskog koji je
prolazio kroz nekoliko različitih stvaralačkih faza.

Prva faza stvaralaštva bila je na tradiciji ruskog nacionalnog stila, zatim prihvaća ekspresionizam i
neoklasicizam te se u nekim kasnijim djelima nastalim u Americi osjeti primjetni utjecaj Jazza. Glazba
Igora Stravinskog obiluje novinama onog doba; primjenjuje polimetar i poliritam (istodoban tijek
različitih ritmova), bitonalitet, oštre disonance, smjele orkestralne kombinacije i sl.

Stravinski sklada 13 baleta među kojima važno mjesto zauzimaju Žar ptica, Petruška, Posvećenje
proljeća i Pulčinela.

Petruška - balet u 4 slike s obilježjima ruskog nacionalnog stila nastao je prema ideji Sergeja
Djagiljeva, prva primjena bitonaliteta, i polimetra. Balet je bio prekretnica u dotadašnjoj glazbeno-
scenskoj umjetnosti te je postigao golemi uspjeh

Ekspresionizam

Druga ili nova bečka škola

Umjetnički pravac javlja se uoči prvog svjetskog rata, prvenstveno u Austriji i Njemačkoj.

Djela prikazuju subjektivan izraz unutrašnjih doživljaja i stanja (podsvijest)

Koriste se agresivna izražajna sredstva : isprekidane melodijske linije, oštre disonance, atonalitet
prvo slobodan a kasnije organiziran (dodekafonija), nema tonalitetnog središta, ljudski glas
tretira se kao instrument...

Umjetnost ekspresionizma ne prikazuje ljepotu, niti pruža utjehu već prikazuje mračne i skrivene
strane ljudske podsvijesti.

Najistaknutiji predstavnici su: druga bečka škola - prva (J. Haydn, W.A. Mozart i L. van Beethoven)

Arnold Schonberg
Alban Berg

Anton von Webern

Dodekafonija

– dvanaesttonski skladbeni postupak

• primjena 12 različitih i ravnopravnih tonova kromatske ljestvice

• tonovi su organizirani u nizove
niti jedan ton nije izostavljen, niti ponovljen

osnovni niz

inverzija osnovnog niza

uzlazni intervali osnovnog niza postaju silazni i obrnuto

osnovni niz se čita od kraja prema početku

retrogradni oblik osnovnog niza

uzlazni intervali 3. niza postaju silazni i obrnuto

12 tonska tehnika skladanja tzv. organizirani atonalitet s skladateljevim zadanom osnovnim

nizom od 12 tonova te raznim kombinacijama na svim tonovima, niz nije teme skladbe i može se
primjenjivati horizontalno i vertikalno.

Opera početkom 20. stoljeća

Alban Berg, Wozzeck (1925.)

• 3 čina sa po 5 slika povezanih orkestralnim interludijima

• slobodna primjena dodekafonije
• nastala po drami Georga Büchnera Woyzeck

Blagoje Bersa,

Oganj (Der Eisenhammer, 1905./1906. - premijera 1911.)

• Bersa je prvi europski skladatelj koji je glazbom prikazao pokretanje i ritam tvornice

Leoš Janaček, Jenufa (1903.)

Richard Strauss, Salome (1905.)

Slušni primjeri za 1. pisanu provjeru znanja

8 Richard Strauss: Vragolije Tilla Eulenspiegela, op. 28

8 Richard Strauss: Tako je govorio Zarathustra , op. 30 (Fanfare)

8 Gustav Mahler: Dječakov čarobni rog, Pjesma zatočenika u tornju

8 Aleksandr Nikolajevič Skrjabin: Poema ekstaze

16 Claude Debussy: Preludij za poslijepodne jednog fauna

16 Maurice Ravel: Pavana za preminulu infantkinju

16 Božidar Kunc: Nokturno u fis-molu

16 Blagoje Bersa: Tri pejsaža, Mjesečina

24 Blagoje Bersa: Sunčana polja

24 Dora Pejačević: Koncert za glasovir i orkestar u g-molu, op. 33, I. stavak

24 Josip Hatze: Majka

32 Richard Wagner: Tristan i Izolda, Predigra I. činu

32 Aleksandr Nikolajevič Skrjabin: Prometej, poema vatre, op. 60

32 Arnold Schönberg: 1. Komorna simfonija, op. 9, I. stavak

32 Claude Debussy: Preludij za glasovir, 1. sv. br. 2, Jedra (Les Voiles)

32 Blagoje Bersa: Sunčana polja

38 Arnold Schönberg: Tri glasovirska komada, op. 11 (III. Bewegt)

38 Igor Stravinski: Posvećenje proljeća, Plesovi djevojaka

38 Anton von Webern: Orkestralni komad, op. 10, br. 3

38 Igor Stravinski: Priča o vojniku

48 Igor Stravinski: Petruška, 2. slika