Professional Documents
Culture Documents
Fonoplov 4. Gimnazija I Ss 140. Rjesenja 0-64186109d5005
Fonoplov 4. Gimnazija I Ss 140. Rjesenja 0-64186109d5005
FONOPLOV 4
RJEŠENJA ZADATAKA
1
5. 1. c, 2. d, 3. a, 4. e.
6. 1. b, 2. a, 3. d, 4. e.
7. invokacija.
8. Ponavljanja, digresije, epizode. Npr. brzonogi Ahilej (ponavljanja – stalni epiteti), opis
Ahilejeva štita (digresija) i oproštaj Hektora i Andromahe (epizoda).
9. Točne tvrdnje: Za razdoblje realizma karakteristična je socijalno-psihološka motivacija
lika. Obilježje je polifonoga (polifonijskoga) romana pojava nekoliko glasova koji zastupaju
različite stavove, a pritom vode ravnopravan dijalog.
Netočne tvrdnje (ispravci): Autor je Ljudske komedije francuski književnik Honoré de Balzac.
Fjodor Mihajlovič Dostojevski stvarao je u drugoj polovici 19. stoljeća.
10. Rodion Romanovič Raskoljnikov, Sonja Marmeladova.
11.
2
D) uč-e-nik- Ø; uč-e-nic-i
5. Točne tvrdnje: Zbirne imenice imaju samo gramatičku jedninu. Imenica vrata pripada
skupini imenica pod nazivom pluralia tantum. Naglašeni se oblik zamjenice upotrebljava pri
isticanju. Glagol konstruirati pripada dvovidnim glagolima.
Netočne tvrdnje (ispravci): Pridjev se samo u neodređenome obliku upotrebljava kao dio
imenskoga predikata. Povratno-posvojna zamjenica (svoj) označuje da nešto u rečenici
pripada subjektu. Brojevna imenica četvero znači četiri osobe različita spola.
Izraz oko stotinu jest u skladu s jezičnom normom.
6. imenice: dan, kontinent, brata; pridjevi; majčinu; zamjenice: to, ona, ovo, svemu, sebi;
brojevi: drugi, dva; glagoli: svane, treba, zaliti, je, bit će; prilozi: odmah, otkad, nenadano,
naporno, svakodnevno; prijedlozi: u, na, o; veznici: da; čestice: da, li; usklici: eh.
7. a)
8. c)
9. b)
10. Tekst
A) slijedeći – gl. prilog sadašnji; došli smo – perfekt, 1. l. mn.; pomislih – aorist. 1. l. jd.; je
pekla – perfekt, 3. l. jd.; bi bila – kondicional I., 3. l. jd.; vidi – prezent, 3. l. jd.: mljackajući –
gl. prilog sadašnji; uživamo – prezent, 1. l. mn.; neka poživi – imperativ, 3. l. jd.; pripremat će
– futur I., 3. l. jd.; bude željelo – futur II., 3. l. jd.
B) ih – oni; naša – naš; ona – on; nas – mi; njima – oni; nam – mi Dodala sam sve polazišne
zamjenice.
C) do, s, u
11. Reklame nam često lažu.; Ona voli sve voće.; Predstavila je svoju kćer. Raspravljali smo o
problemu stakleničkih plinova.; Čitajući knjigu, shvatili smo koliko je prijateljstvo važno.;
Njegov je otac liječnik specijalist za uho, grlo i nos.; Draga gospođo, Vi ste prvi na redu.
Funkcionalni stilovi
1.
administrativni stilčesti pleonazmi, ustaljeni izrazi (klišejiziranost), zakonodavno-
pravni podstil, zapisnici
znanstveni stil uporaba znanstvenih termina, referati
publicistički stil leksik najbliži općeuporabnomu leksiku, intervju, kolumna
književnoumjetnički individualnost; prozni, dramski i pjesnički podstil; novela
stil
razgovorni stil spontanost, poštapalice, geste; kolokvijalizmi i žargonizmi
3
2. Namjeravamo kratko boraviti u vašemu gradu. U tome razdoblju susreli smo nekoliko
važnih osoba. Naš bi čovjek često znao prigovoriti takvim rješenjima. Sve je češća
komunikacija videopozivom/videopozivima. U razredu ima oko petnaest / petnaestak klupa.
3. 1. c, 2. d, 3. a, 4. b.
Tvorba riječi
1. Točne tvrdnje: Izvođenje i slaganje osnovni su tvorbeni načini. Imenica Hrvatska nastala je
preobrazbom. Unutar polusloženice svaki dio zadržava svoj naglasak, a sklanja se samo
njezin drugi dio.
Netočne tvrdnje (ispravci): U hrvatskom jeziku nisu sve promjenjive riječi tvorbene; tvorbene
su samo one promjenjive riječi koje se mogu raščlaniti na tvorbene sastavnice. Riječi nos,
nošnja i unos ne pripadaju istoj tvorbenoj porodici jer nemaju isto temeljno značenje (nos,
nositi). Tvorbena analiza i morfemska analiza različiti su postupci raščlanjivanja riječi na
sastavne dijelove.
2. Tvorbena analiza: glad-an; čita-telj; čitatelj-ev; pro-pisati; sutra-šnji; srednjoškolč-ev.
Morfemska analiza: glad-an-Ø; čit-a-telj-Ø; čit-a-telj-ev-Ø; pro-pis-a-i-ti; sutra-šnj-i; sred-nj-
o-škol-č-ev-Ø
3. netvorbene (nemotivirane riječi); preoblika; tvorbena osnova; tvorbeni šav; slaganje;
srastanje
4. Sufiksalna tvorba: dosadne, književno; prefiksalna tvorba: prisjećaju, pomalo, beskraj;
prefiksalno-sufiksalna tvorba: umjereni; slaganje: romanopisci; složeno-sufiksalna tvorba:
putokaz; srastanje: blagdana; dangubiti; preobrazba: stari, mladima.
1. PROŠLOST U SADAŠNJOSTI
Pristup tekstu
1.1. javna situacija, 2. osobna situacija, 3. osobna situacija, 4. osobna situacija, 5. javna
situacija, 6. javna situacija
2. 1. opisni tekst, 2. upućivački tekst, 3. pripovjedni tekst, 4. raspravljački tekst, 5. izlagački
tekst
3. Opisni tekst: opis predmeta, opis prostora, tehnički opis
Pripovjedni tekst: strip, autobiografija, reportaža
Izlagački tekst: prikaz, zapisnik, tematski članak
Raspravljački tekst: komentar, raspravljački esej, recenzija
Upućivački tekst: uputa, recept, propis
4
4. 1.d; 2. b; 3. a; 4. c.
5. 1. linearna tekstna veza, 2. paralelna tekstna veza, 3. linearna tekstna veza.
6. Individualni odgovori.
7. Zaokružiti: nažalost, bez sumnje
8. Nažalost, izgubljen joj je završetak.
9. Individualni odgovori.
10. Argumenti za tvrdnje:
A) Antigonin otac Edip ubio je svojega oca.
B) Antigona zastupa božanske zakone, a Kreont zemaljske.
C) Antigona nije kriva za svoju sudbinu.
D) Kreont odlučuje o životu i smrti drugih ljudi.
11. Iva Agatić, Prvi put u Indiji djevojka poništila ugovoreni brak
A) a; B) b; C) b; D) a;
E) Pravni dokument za poništenje ugovorenog braka nakon zajedničkog potpisivanja Laxmi i
Rakesha postao je pravovaljan.
F) Ako djevojka nije poslušna, muž i njegova obitelj smiju joj poslušnost 'usaditi' batinama.
G) Rakesh je odustao od braka kad je saznao koliko je Laxmi nesretna. H) Mogući odgovor:
Kontaktirala je socijalnog radnika u Jodhpuru koji je specijaliziran za prava djece kroz
organizaciju Sarathi Trust. On je kontaktirao mladoženju koji je isprva bio spreman na
dogovoreni brak, ali nakon nagovaranja i upoznavanja s činjenicom koliko je Laxmi nesretna
promijenio je mišljenje.
4. i 5. Individualni odgovori
Penelopina priča
1. a) banja – kupka, besjeda – govor, postojbina – rodni kraj; b) Eurikliji; c) Penelopa je
mudra i zna kako će otkriti došljakov identitet: Naredila sam Eurikleji neka iznese Odisejev
krevet i vani prostre ležaj za stranca.; d) motivi: npr. kupanje, krevet; e) individualni
odgovori.
5
2.
Raspravljački tekst
1. Individualni odgovori.
2. Viktor Žmegač, Povijesne i druge zablude – obilježja raspravljačkog teksta:
Recenzija
1. Individualni odgovori
Esej
6
1. Značenja riječi: feminizam – zagovaranje ravnopravnosti žena i muškaraca; emancipacija –
oslobođenje od zavisnosti; generičko – rodno; sufražetica – pobornica pokreta za žensko
pravo glasa; proletarijat – radnički sloj društva.
2. Sinonimi: maksima – izreka, poslovica; giljotiniranje – pogubljenje; protuslovlje -
proturječje
3. Feminizam se pojavio već u doba humanizma i renesanse.
4. humanizam – 4; Francuska revolucija – 3; sufražizam – 2; novi feminizam - 1
5. Jedno je tumačenje socijalnog feminizma da je feminizam važniji od socijalizma i zastupa
ga Clara Zetkin. Drugo je tumačenje da je socijalizam važniji od feminizma i zastupa ga Rosa
Luxemburg.
6. Parcijalni feminizam bavi se pojedinačnim pitanjima o slobodi žene u 19. i prvoj polovici
20. st. Totalni feminizam postavio je pitanje o slobodi žene uopće u drugoj polovici 20. st.
7. Posljedice Prvoga svjetskog rata uzrok su tomu što je uvođenje prava glasa za žene 1918.
godine dočekano bez zanosa.
8. Individualni odgovori.
9. Individualni odgovori.
Jezična norma
1. svjetlu; djetinjstvu; nasilnici; dobronamjernu; vrijeđamo; uz; biti; razlikovati; s; shvatiti; bi;
svoju; tj.
2. Želite li da vaše primjedbe padnu na plodno tlo, suzdržite se od napada na nečije karakterne
osobine. Čim drugoj strani spomenete njezine osobne nedostatke, ona će vaš nastup doživjeti
uvredljivim te će se postaviti u obrambenu formaciju i postati nesklona suradnji. Iako je
nemoguće potpuno odvojiti nečiju osobnost od njezina radnog učinka, učinite napor u tom
smjeru. I najoštriju kritiku moguće je ublažiti upotrebom mekšeg jezika, npr. uvodom kao što
je: „Čini mi se…ˮ ili „Možda i griješim, ali…ˮ
3. Damira Karakaša; knjižica; svrstala se; obujmu; imala bi; intervjuu; definirati; zbirci
4. četiri spomenuta poglavlja su „kućaˮ, „psiˮ, „proslavaˮ i „otacˮ. sam koncept knjige dobro
je promišljen – priče/poglavlja ujednačena su opsega i sižejno posloženi unatrag: od završetka
drugog svjetskog rata u „kućiˮ, kada se glavni lik mijo, kao bivši ustaški vojnik, skriva u
šumi ponad sela, pa sve do kojih tridesetak godina prije u poglavlju „otacˮ, gdje je mijo
dječak i prati svojega oca u šumu. mjesto radnje je lika, šira okolica gradića g., a prostor
zbivanja uglavnom su šuma i planine u okolici neimenovanog sela. šuma i planina u proslavi
imaju jači simbolički značaj od pukog prostora radnje, o čemu je detaljnije pisala lucija
butković u kritičkom tekstu objavljenom na portalu lupiga.
5. priče, rečenim, ulančao, način, treća, četvrta, sjećanja, ključna, traumatična, čekajući;
večeru; često; sjećanja; razrađuje; prisjeća; između; priče; sjećanja.
7
2. AVANGARDA ILI POBUNA KAO POETIKA
Avangarda
6. A. b); B. a); C. b; D. a); E. Kafka je bio Židov, odvjetnik, pisac, dolazi iz Praga, bio je Čeh i
Nijemac. F. Rast gradova, nova prijevozna sredstva poput željeznice te prije svega automobil,
nove tehnike proizvodnje i sve zrelija država.
8
Podjela prema zvučnosti:
zvučni b d g z ž dž đ
bezvučni p t k s š č ć f c h
4. d.
5. a).
6. c).
9
6. a.
7. npr. kòlač – kòvač, sam – sat, lan – san. NAPOMENA: Riječ kolač ima kratkouzlatni
naglasak na prvom slogu. Nažalost, u prijelomu je došlo do pogreške (slog je u tom zadatku
označen kao kratkosilazni) pa to treba ispraviti.
8. Alofoni su [m] u muha i [m] u tramvaj – njihov je izgovor različit zbog konteksta u kojemu
se nalaze.
Fonem u morfemu
1. Točna tvrdnja: a. Netočne tvrdnje (ispravljene): b) Jedna riječ može imati jedan ili više
morfema. c) Alomorf je inačica morfema koja je izrazom djelomično različita, a sadržajem
jednaka. d) Do promjena fonema unutar morfema dolazi na granicama dvaju susjednih
morfema.
2. a) ljet-o, b) prič-a, c) is-prič-a-ti, d) svat-ov-sk-i, e) grad-sk-i.
3. a) reč, b) rek, c) rec, d) rec, e) rek.
4. Individualni odgovori.
10
10. Americi, ulogu, politici; knjizi, Africi; bitki/bitci, Niki;blizanki, Zrinki; dužnici, tvrtki;
Glihi, Ladiki; voćki; točki.
11. a) čovječnost, čovjek, uvijek, svjestan; b) iskorijenjen, korijene, povijesnim; c) sjedi,
svjetla, sijedi; d) dijelom, precijenjen, rječnik, uvijek, najvrednijih/najvrjednijih djela.
12. A) opsjednutost; B) najrjeđi, svjetlostilijenčina; C) dijela, prijestolnicu, svijetao; D)
željeti, razumjeti.
13. c) bijeljeti.
14. a) pripovjedač – pripovijetka.
15.
mačak – mačka mačak – a nepostojani a
labuđi labud – ji jotacija
putniče putnik – e palatalizacija
nazivlje naziv – je (uz umetanje glasa l) jotacija (epenteza)
nosorozi nosorog – i sibilarizacija
zaselak – zaseoka zaselak – a nepostojani a, vokalizacija
ptičica ptic – ica palatalizacija
plaču plak – ju jotacija
življi živ – ji (uz umetanje glasa l) jotacija (epenteza)
zvučni b d g z ž dž đ
bezvučni p t k s š č ć f c h
11
6. bežični – bez + žični (jednačenje po mjestu tvorbe, ispadanje (gubljenje) glasova; pedeset –
pet + deset (jednačenje po zvučnosti, ispadanje (gubljenje) glasova).
7. a) najjednostavniji, b) dvadeset trećina c) korisna, d) zadatci/zadaci.
8.
optrčati ob – trčati jednačenje po zvučnosti
ženidba ženit – ba jednačenje po zvučnosti
othraniti od – hraniti jednačenje po zvučnosti
prehrambeni prehran – beni jednačenje po mjestu tvorbe
združiti s – družiti jednačenje po zvučnosti
otada od – tada jednačenje po zvučnosti, ispadanje (gubljenje) glasova
isprazniti iz – prazniti jednačenje po zvučnosti
korisna koristan – a nepostojani a, ispadanje (gubljenje) glasova
kazališni kazališt – ni ispadanje (gubljenje) glasova
raščistiti raz – čistiti jednačenje po zvučnosti, jednačenje po mjestu tvorbe
12
Antun Branko Šimić (izbor iz poezije)
1.
A.
motivi Tijelo Ples
smrt tijela gasnu oči gasnu
radost tijela kriče u radosti tijela radost plešu
bolest tijela trunu u bolesti ruke klonu
B. Tijelo – npr. žute lampe, noć; Ples – npr. žuta sunca, zelene zvijezde.
C. kriče; D. Ure kaplju; E. ure; F. Individualni odgovori; G. Individualni odgovori.
1. A) romon – lagan šum; vječnosnih – vječnih; zebnje – zla slutnja, strah; gonetati –
odgonetati, rješavati; probitačnije – korisnije; pomišljivih – mogućih; zemnog – zemaljskog;
veli – kaže; zaviješteno – sudbinski upućeno.
B) individualni odgovor; C) Pjesnici, Smrt, Smrt i ja, Opomena; Moja preobraženja… D)
individualni odgovor.
2. a) individualni odgovor; b) individualni odgovor; c) individualni odgovor
Raspodjela naglasaka
1. a) N, b) T, c) N, d) N, e) T.
Ispravak netočnih tvrdnji: a) Jednosložne riječi mogu imati samo silazne naglaske.
c) Dvosložne riječi mogu imati bilo koji naglasak.
d) Trosložne riječi mogu imati naglasak na prvome ili na drugome slogu.
2. Jednosložne riječi mogu imati samo silazne naglaske.
3. a) pȗt, b) slȍn, c) sȁn, d) mrâv, e) mîr, f) sôk, g) hlâd, h) kȕk, i) plân, brȁt.
4. Višesložne riječi na srednjem slogu mogu imati samo uzlazne naglaske.
5. a) biològija, b) opráštati, c) geogràfija, d) matemàtika, e) nasljeđívati, f) kapètan, g) blizìna,
h) prijatèljstvo
13
6.
dân sûnce počétak
nȍv tórba planìna
plâv cèsta polijétati
cȓn trȁmvaj pretrčávati
ȑt òtac poduzéće
kȍnj táma nakupòvati
čȅp jèzik visìna
7. individualni odgovor.
Nenaglašene riječi
1. jedne, jedne, nenaglašenih; atoničkim riječima; iza; ispred.
7.
Teorija književnosti puna je novih pojmova.
Na gradskim se ulicama može susresti mnogo zanimljivih ljudi. / može se susresti
Retoričko pitanje posebna je uporaba upitnih rečenica u kojima se upitne rečenice postavljaju
bez namjere da stvarno označe pitanje.
Kralj lavova jedan je od najgledanijih dječjih filmova.
Gotovo su svi učenici čitali Antigonu. / čitali su
Film Groznica subotnje večeri bio je svojevremeno vrlo popularan.
14
Roman Lovac u žitu mogao si posuditi u školskoj knjižnici.
Roman Penelopeja čitali smo početkom školske godine.
Krajem ste godine poželjeli malo odmora i uputili se prema moru. / poželjeli ste
Krajem će zime biti ljepše vrijeme, a moja bi sestra i dalje htjela zimski ugođaj. / bit će, htjela
bi
Gregor Samsa bio je neshvaćen u obitelji.
Bijesni ga je otac gađao jabukama jer nije shvatio da se ispod oklopa skriva čovjek. / gađao ga
je
Avangarda u književnosti
1. c); 2. avangarda – fr. prethodnica.
3.
avangardni prostor i vrijeme naziv manifesta predstavnik
smjer /pravac
futurizam Italija, 1909. Futuristički Filippo Tommaso
manifest Marinetti
futurizam Rusija, 1912. Pljuska Vladimir Vladimirovič
društvenom Majakovski
ukusu
ekspresionizam Njemačka, Austrija Govor posvećen Kurt Pinthus
(1910. – 1925.) budućnosti
dadaizam Švicarska, 1917. Kako napisati Tristan Tzara
dadaističku
pjesmu
nadrealizam Francuska, 1924. Manifest André Breton
nadrealizma
4. 1. c); 2. d; 3. b); 4. a.
5. a) avangardna drama – Luigi Pirandello, b) osjetilna impresija – Marcel Proust, c) roman
struje svijesti – npr. Virginia Woolf, d) prirodni pjesnik / nagonski pjesnik – Federico Garcia
Lorca.
6. A) F. G. Lorca, B) Sergej Jesenjin, C) Pablo Neruda.
7. a) antimimetičko načelo – djelo predstavlja umjetnikovu ekspresiju; b) autonomija boje –
boja izražava umjetnikovu duhovnu stvarnost; c) simultanizam – nizanje sintaktički izoliranih
stihova; d) sažetost – izraz je škrt, eliptičnost; e) ekspresija – izraz čovjekove unutrašnjosti.
8. Materinski jezik Franza Kafke bio je njemački.
O Kafkinu unutarnjem svijetu saznajemo iz pisama upućenih Mileni i ocu.
15
Jedan od romana Franza Kafke naslovljen je Proces/Dvorac/Amerika.
Kafka je tražio od prijatelja Maxa Broda da spali njegova književna djela nakon njegove
smrti.
U djelima Franza Kafke mogu se uočiti obilježja dvaju avangardnih pravaca: nadrealizma i
ekspresionizma.
9. NE, NE, NE, DA. Ispravak netočnih tvrdnji: Hrvatski ekspresionizam traje od 1914. do
1928. godine. Časopis Kokot pokrenuo je Ulderiko Donadini. Časopis Vijavica pokrenuo je A.
B. Šimić.
10. A) Pjesnici, B) Moja preobraženja, C) Hercegovina, D) Opomena, E) Ljubav
11. Luigi Pirandello, Franz Kafka, Antun Branko Šimić, James Joyce.
Jezična norma
1. neće uspjeti; svojim; režiravši, Maxa Broda; spale; Kafkinu; njegova; potičući; pomažući
2. gotovo stoljeće nakon što je franz kafka 1924. izdahnuo od tuberkuloze u sanatoriju u
kierlingu pokraj beča, veći dio njegove književne ostavštine pripao je izraelskoj nacionalnoj
knjižnici u jeruzalemu, nakon procesa koji su godinama vodili izrael i njemačka, dvije moćne
zemlje koje su polagale pravo na ime ovog slavnog praškog židova koji je pisao na
njemačkom, i dvije žene koje su se uplele u ovu veliku igru.
3. Doista, kome su trebala pripasti njegova djela o kojima je godinama skrbio, uređivao ih i
objavljivao Brod: zemlji u kojoj su u holokaustu stradale Kafkine tri sestre ili država koja nije
ni postojala u vrijeme njegove smrti? Brod je umro 1968. Esther Hoffe oporučno je ostavio
svoju imovinu uz uputu da se nakon njegove smrti sva njegova književna ostavština smjesti u
knjižnicu Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu ili neki drugi javni arhiv u Izraelu ili
inozemstvu. „Gospođa Hoffe odredit će koju će od tih ustanova izabrati i pod kojim
uvjetima”, zapisao je.
4. naposljetku; povijesnu; Posljednji; posljednja; naslijedila; dragocjene
5. ne bi; put; vukući; njemačko-poljsku; Židov; nacističkog; s; zajednički; svoju; slijedi; kćeri;
dvjema; nitko; bez obzira na to; bi
6. Što bi na sve to rekao Kafka? U svom dnevniku pisao je o beskrajnoj čežnji za
nezavisnošću i slobodom u svemu. U pismu zaručnici Felice Bauer dao je naslutiti da će ga
proturječno svojatati, da se neće moći odlučiti pripada li njegova proza njemačkoj
književnosti ili državi koja sebe smatra predstavnicom Židova iz cijelog svijeta. „Jesam li ja
cirkuski jahač na dva konja? Na žalost, nisam nikakav jahač, nego ležim nauznak na zemlji.”
Kafka je odvojio sebe i svoje pisanje od balasta nacionalne i vjerske pripadnosti. Oblikovao je
našu predodžbu o krizi tradicionalnih vrijednosti u 20. stoljeću. Međutim, samome Kafki
možda bi najviše bilo svojstveno da se složi s prijedlogom izraelske pjesnikinje Lali Michaeli
da bi rukopise trebalo poslati na Mjesec.
16
3. MODERNI SIZIFI
Sizifov posao
1. Individualni odgovori. 2. Individualni odgovori.
17
b) Razmišlja kad će krenuti, kad će stići, da će probdjeti noć uz pokojnicu i navečer se vratiti
kući; ton je njegovih misli ravnodušan, ne pokazuje osjećaje, iznosi činjenice jednu za
drugom.
c) Šef nije pokazao razumijevanje za Meursultovu situaciju, ali mu nije mogao odbiti dva
slobodna dana; Meursault pretpostavlja da će mu šef izraziti sućut nakon sprovoda kad bude u
crnini; Meursault ni sam nema osjećaj da mu je majka umrla i pretpostavlja da će to postati
stvarno tek kad prođe formalni dio – ukop.
d) Nastavlja svoj svakodnevni život kao i obično: Ručao sam bio, kao i obično, u restoranu
kod Celesta.
e) Treba posjetiti Emmanuela da posudi od njega crnu kravatu i flor. Njemu je prije nekoliko
mjeseci umro stric.; posjet, smrt i posudba u Meursaultu izazivaju nelagodu.
f) Meursault ne želi započeti razgovor s vojnikom iako mu se ovaj obratio ljubaznim tonom
želeći uspostaviti komunikaciju.; Meursault samo kratko odgovara ne dajući mogućnost da se
razgovor nastavi. On ne želi razgovarati čak ni zbog pristojnosti (uvriježenih društvenih
konvencija).
g) Meursaultovo ponašanje posljedica je otuđenosti – ne zna komunicirati s drugima (šef,
Emmanuel, vojnik), sve radi automatizirano, tj. rutinski (putovanje, odlazak na ručak),
njegovo je razmišljanje poput navođenja činjenica, ne zauzima stav ni o čemu, samo
konstatira.
h) On je otuđeni pojedinac u suvremenome svijetu.
i) individualni odgovor.
j) individualni odgovor.
B), C) individualni odgovori.
2. Individualni odgovori
3. Individualni odgovori
Kasni modernizam
1.
18
2. 1. b), 2. a, 2. e, 3. c.
3. 1. c), 2. a), 3. d), 4. b).
4. A) J. P. Sartre, Mučnina, B) A. Camus, Stranac, C) S. Beckett, U očekivanju Godota / E.
Ionesco, Stolice, D) B. Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca, E) E. Ionesco, Ćelava
pjevačica.
5. A. Camus, Stranac; B. Brecht, Majka Courage i njezina djeca; E. Ionesco, Stolice; S.
Beckett, U očekivanju Godota
6. Odgovori: NE, NE, DA, NE, NE, DA
Ispravak netočnih tvrdnji
a) Egzistencijalistički roman oblikovan je kao moderni roman.
b) Egzistencijalizam je filozofija prema kojoj čovjek ima mogućnost izbora.
d) U epskome kazalištu spaja se drama i epika.
e) Taj je postupak karakterističan za epsko kazalište.
Jezična norma
Jezična norma
1. dinamičan; određeno; započelo; određeni; značajnog; čina; znači; upućivanjem; nahođenju;
izmiče; drugačije; reći; shvaćanje; metaforično; određeno; shvaćanje; ključna; postići.
2. nalazeći; sizifovskog; smislenijeg; današnjoj; ne mijenja; Camusja; slobodnije; najveći;
svjestan; zamišljeni; sadrže; sociološkom
3. podliježu; reinterpretacije; vodeći; Sizifov; dijelom; grčke; sa; zbog; uz; put; vraćati.
4. ovdje; uvijek; svijeta; vrijednost; vremena; djelu; svijet; razumjeti; svijeta
5. O čovjeku apsurda Camus kaže: „(...) on više voli svoju hrabrost i logiku. Prva ga uči da
živi bez žalbe i da nastavi s onim što ima, a druga ga obavještava o njegovim granicama.“
Svjesnost apsurda je doista put bez povratka. Camus na neki način klinč vjere i apsurda
opisuje kao filozofsko samoubojstvo. Dosljednost i samosvjesnost oblikuju temelj apsurda
života u kojem čovjek ima dva izbora. Prvi je da odbije život i počini samoubojstvo, ali čineći
to, on dopušta apsurdu da ga pobijedi. Druga mogućnost je da postane buntovnik neprestano
odbacujući spoznaju smrti kao neizbježnu. U „Mitu o Sizifu“ on pozornost posvećuje
pitanjima koje za njegovo doba pojedinca odvraćaju, ali i suočavaju s apsurdom ili, kako on
sam kaže, gdje je jedini važni filozofski problem samoubojstvo, a ne koliko razina duha
postoji.
19
4. MOJ OBRAČUN S NJIMA
Jezično posuđivanje
1. Točna tvrdnja: c). Netočne tvrdnje – ispravak: a) Posuđenica je riječ stranoga podrijetla
koja je više ili manje prilagođena jezičnom sustavu jezika u koji je ušla. b) razlozi jezičnoga
posuđivanja mogu biti unutarjezični i izvanjezični. d) Najčešći je način posuđivanja izravno
posuđivanje.
2. Te su riječi u hrvatski jezik ušle uglavnom iz političkih i gospodarskih razloga: neki su
hrvatski krajevi tijekom povijesti bili pod turskom vlašću, primorski su krajevi i otoci bili pod
vlašću Mlečana, a sjeverni su krajevi bili u sklopu Austro-Ugarske Monarhije. Tako je
dolazilo do ulaska riječi iz tih jezika u hrvatski jezik.
3. a) jezik davatelj – jezik iz kojega se riječ posuđuje, b) jezik primatelj – jezik koji prima
posuđenu riječ, c) jezik posrednik – jezik koji je bliži hrvatskomu jeziku od jezika davatelja,
tj. jezik koji je posudio iz drugoga jezika riječ koju posuđujemo.
4. Izravno posuđivanje: riviera, posredno posuđivanje: šah, kružno posuđivanje: kravata.
5. a) kanon – ono što se prema tradiciji smatra važnim, cijenjenim; b) trend – opća sklonost,
tendencija, smjer razvoja; c) paradigma – primjer, obrazac.
Prilagodba posuđenica
1. 1. d, 2. a, 3. b, 4. c.
2.
engleski jezik hrvatski jezik vrsta / vrste prilagodbe
3. b. 4. b. 5. b, 6. a.
7. A) utilitaristi – oni koji u svemu traže korist; ikonoklast – pobornik struje u istočnoj Crkvi
koja je htjela uništiti sve ikone smatrajući da je njihovo obožavanje štetno; cehovski – koji se
odnosi na ceh (udruženje obrtnika pojedine struke); gotika – stil u srednjovjekovnoj
umjetnosti; propagandistički – koji se odnosi na propagandu (organizirano širenje ideja radi
oblikovanja javnoga mišljenja). B) utilitarist, ikonoklast, gotika. C) cehovski (ceh),
propagandistički (propaganda). D) lat. utilitas – korist; ikono + grč. klaein – lomiti; njem.
20
Zeche; lat. Gothi – gotski narod; njem. Propaganda. E) Sve su riječi prošle fonološku
prilagodbu, riječ ceh fonološku, pravopisnu i morfološku prilagodbu, riječ gotika fonološku,
pravopisnu i morfološku prilagodbu, a riječ propaganda fonološku i pravopisnu prilagodbu.
Vrste posuđenica
1. 1. b, 2. e, 3. f, 4. a, 5. c, 6. d, 7. h, 8. g.
2. 1. b, 2. d, 3. e, 4. a, 5. d, 6. b.
3. a). Tuđice su posuđenice koje se nekom svojom osobinom nisu u potpunosti prilagodile hrvatskome
jeziku.b) Prevedenice (kalk) jesu posuđenice koje doslovno kopiramo iz jezika davatelja: posuđenicu
sastavljamo od domaćih sastavnica prema stranom predlošku. c) Usvojenice su posuđenice potpuno
uklopljene u hrvatski jezik. d) Internacionalizmi su riječi koje u više jezika imaju isto značenje i sličan
izraz. e) Eponimi su riječi nastale od vlastitog imena. f) Egzotizmi su posuđenice koje označuju
posebnosti nekoga naroda.
4. Sve tri imenice završavaju glasovnom skupinom koja nije karakteristična za imenice hrvatskoga
jezika: šou, kakao, fajl.
5. c. 6. a. 7. 1. d, 2. f, 3.e, 4. b, 5. c, 6. a.
8.
Leksička norma
1. 1. c, 2. a, 3. b, 4. d.
21
U drami Gospoda Glembajevi zastupljena je psihološka i socijalna tema.
3. Leone, barunica Castelli, Silberbrandt. 4. Leone, barunica Castelli, Ignjat Glembay
1. a) sugestivno – način koji ima moć izazvati određeno raspoloženje ili uvjerenje drugoga;
krležolog – osoba koja se bavi i izučava stvaralaštvo M. Krleže; koreografija – plesna postava
baleta, plesna režija; turoban – neveseo, sumoran; b) individualni odgovor; c) individualni
odgovor; d) individualni odgovor; e) individualni odgovor.
2. a) individualni odgovor; b) individualni odgovor; c) individualni odgovor; d) individualni
odgovor.
Miroslav Krleža, Povratak Filipa Latinovicza
1. A. b), B. b), C. … sav zadubljen u svoje platno (koje je već počelo da ga privlači)…, D.
individualni odgovori.
2. pretvorljivost – licemjerje, himbenost; epiderma – gornji sloj kože; izvještačen –
neprirodan.
3. grčki, latinski, latinski, grčki (grecizmi i latinizmi).
4. internacionalizmi.
5. Filip Latinovicz, majka, Kyriales, Bobočka.
6. A. neurastenik – živčenjak; promenada – šetalište; transponirano – preokrenuto, premetnuto
(u nešto); kobalt – sjajni metal sličan niklu i željezu; akvamarin – boja mora; erudit – čovjek
koji posjeduje opsežno znanje iz više područja; dijapazon – raspon; eklektički – na način da
spaja nespojive, proturječne nazore; idiosinkrazija – nesnošljivost. B. a); C. a); D. a); E.
individualni odgovori. F. Riječ portrait je strana riječ, a portret je riječ prilagođena
hrvatskomu jeziku.
22
5. Gospoda Glembajevi, Baraka Pet Be, Povratak Filipa Latinovicza.
6. Filip Latinovicz, Leone.
7. 1. b); 2. c); 3. a).
8. a) disparatan – koji se ne može uskladiti s nečim; tenzija – napetost; samosvojan – koji ima
svoja posebna obilježja / specifičan, baladeskna – koja se odnosi na baladu, poput balade;
manifestiran – prikazan / izražen na vidljiv način; sfera – područje; b) individualni odgovor;
c) individualni odgovor.
23
otmjen, dostojanstven prikaz ukućana daju dojam kako je sve u najboljem redu, dok se,
povodom proslave rada obiteljske tvrtke, u kući nije pojavio Leone Glembay. Leone je izvor
sukoba između likova, ali vrtlog sukoba prisutan je i u njemu samome. Njegova je
unutrašnjost podvojena između dviju struja nasljeđa – majčine i očeve. Gledajući s majčine
strane, Leone je plahe, nestabilne naravi upravljene razumom i ljudskošću, dok mu je
glembajevsko nasljeđe urezalo crte animalne, grabljive, tjelesne prirode. Iako se trudi pobjeći
od obiteljske truleži, njegova nervoza i nelagoda izlaze na površinu prilikom nastojanja
obitelji da zataška nove zločine te Leone počinje otkrivati istinu koja vodi do sloma
Glembajevih.
3. Vjerojatno je ta brzopletost bila izvorni problem Glembajevih. Prvi korak koji je vodio do
provalije. Tu misao potvrđuje i Barboczyjeva legenda: „Koliko je isplakano suza i izmoljeno
molitava… Koliko puta prokleto ime Glembay, u sedmo i deveto koljeno zbog zla i nesreće
što su Glembajevi nanijeli bližnjima, pretvarajući tako ljudsku krv u zlato. (…)
Kako bi sam autor ove psihološke drame, Miroslav Krleža, rekao: „Govoriti o starim
sramotama uvijek je poučno…” Stoga nije na odmet ponekad razmisliti o sudbini
Glembajevih, sudbini koju su sami zapisali postupcima koji se nisu mogli dovijeka skrivati
iza dobrih manira, intelektualnih razgovora i naučene uljudnosti. Njihov je kraj ipak bio
neslavan. Spletke, preljubi, ubojstva, tužbe, pucanje svih međuljudskih odnosa u kući,
bezizlazna financijska situacija… (…)
5. mijenjamo; govoriti; zašto; povrijediti; uz; s; hodajući; nećemo; ne mora; koliko; savjest;
žrtava
5. KIKLOPSKA VREMENA
Imena i frazemi
Imena
24
4.
N Ivan Horvat Ivana Horvat
G Ivana Horvata Ivane Horvat
D Ivanu Horvatu Ivani Horvat
A Ivana Horvata Ivanu Horvat
V
Ivane Horvate Ivana Horvat
L
Ivanu Horvatu Ivani Horvat
I
Ivanom Horvatom Ivanom Horvat
5. Ekonimi: Biograd na Moru, Sveti Martin pod Okićem, Sveti Ivan Zelina, Vela Luka,
Varaždinske Toplice; hidronimi: Crno more, Jadransko more, Modro jezero, Jezero Sabljak,
Plitvička jezera; oronimi: Požeška gora, Velika gora, Velika Kapela, Vrgorsko gorje,
Kalnička gora.
6.
ekonimi Malinska, Novi Vinodolski, Banova Jaruga, Starigrad Paklenica, Mokro Polje,
Crni Lazi
oronimi Učka, Zrinska gora, Velika gora, Plješevica, Kalničko gorje, Crni vrh
4. 1. a, 2. d, 3. b, 4. c.
5. 1. c, 2. f, 3. d, 4. a, 5. e, 6. b.
6. imati dobar nos – znati procijeniti; imati oko – dobro uočavati; imati dvije lijeve ruke – biti
nespretan; imati obraza – imati časti, dostojanstva, tj. biti pošten; oprati ruke – izbjeći odgovornost;
križni put – velika patnja; zbrda-zdola – bez reda, konfuzno; biti pri zdravoj pameti – razumno
rasuđivati.
7. A) pričati od Kulina bana – pričati vrlo opširno; pričati Markove konake – pričati nadugo i naširoko,
pričati dosadno. B) individualni odgovor.
25
8. Npr. biti brz na jeziku, držati jezik za zubima, naći zajednički jezik, razvezati jezik.
26
Jezična norma
1. Postoji anegdota o dvoje studenata koji su, tamo negdje početkom devedesetih, na Visu
tražili rodnu kuću Ranka Marinkovića.
Lutajući uskim uličicama, upitali su staricu obučenu u crno može li im pomoći i reći gdje se
točno nalazi rodna kuća Ranka Marinkovića. Odgovor ih je posve zatekao. Staricu je drsko
pitanje toliko isprovociralo da je zatečene studente napala prijeteći im drhtavom rukom i
kvrgavim štapom, vičući otprilike: „Iš, vrazi jedni! Šta imate tražit njegovu kuću! Jel' znate
šta je on o nama pisa'!ˮ
2. potpisivati, svojim, svojim, činovnicima, XX., dandanas, 90-ih, netrpeljivost, svaki,
ukućana, ne mogu.
3. plaču, čitajući, čitaju, začuđeni, čovjeka, malograđana, čudo, uopće.
4. svjetskoj; objavljivanje; razlozi; ne računajući; najčešće; se boje; njihovo; marketinške;
drže.
6. ČOVJEK I PRIČA
Ivo Andrić, Prokleta avlija
1. A. b), B. c), C. b), D. npr. izlomljeno, ispreturano, šareno, E. cijelo, cijelost, svjesno, F.
valija, efendija, G. židovske obitelji / jevrejske obitelji, H. c),
2. Karađoz, fra Petar, Ćamil
3. fra Petar, Ćamil
4. A. bijenalna – pridjev od imenice bijenale; naziv za međunarodne festivale i izložbe koji se
održavaju svake dvije godine; agilan – marljiv, poduzetan, živ; sevdalinka – lirska ljubavna
solistička pjesma bosansko-hercegovačkih muslimana; B. individualni odgovori, C.
individualni odgovori, D. individualni odgovori.
Priča o čovjeku
27
1. A. individualni odgovori. B. Kad je riječ o pripovijedanju koje ima za predmet prošlost,
valja napomenuti da ima shvaćanja prema kojima bi pisati o prošlosti značilo zanemariti
sadašnjicu i donekle okrenuti leđa životu. C. Individualni odgovori, npr. Argument: U
prošlosti je bilo sličnih problema kao u sadašnjosti. Protuargument: Pisati o prošlosti znači
zanemariti sadašnjicu. D. Individualni odgovori, npr. Pisci trebaju razumjeti ljudski sudbinu,
poistovjetiti se s njom i sl. E. 4., 1., 3., 2.
2. A. adagio – oznaka za polagani tempo (polaganiji nego andante), andante – oznaka za
umjeren, miran tempo, kantilena – raspjevana melodijska linija; B. pero – metonimija;
književni kritičar (u ovom kontekstu); individualni odgovori (npr. naglašava se uloga
kritičara, daje pomalo ironičan prizvuk i sl.); C. individualni odgovori (npr. …pokazuju da je
Krleža uvažavao Andrićevo književno umijeće premda je bio svjestan njegove različitosti;
ponekad je (…) usporedbama s drugim piscima pokušavao pokazati da se ipak ne radi o
posve izvornom i nedostižnom talentu.); D. individualni odgovori (npr. Talijanski putopisac
Alberto Fortis zapisao je u 2. pol. 18. st. tekst balade Hasanaginica i objavio ga u svom djelu
Put po Dalmaciji, a tekst je kasnije objavljen na njemačkom jeziku u antologiji narodnih
pjesama te je tako preveden postao dostupan širokom europskom krugu čitatelja).
Druga moderna
1. Krugovi, Razlog
2. egzistencijalistički roman – teme su odnos pojedinca i svijeta, otuđenost pojedinca, u
prvome planu je svijest lika; ludistička poetika – pjesma je jezično-stilski eksperiment, a
pjesnik joj pristupa iz pozicije igre; proza u trapericama – likovi su mladi ljudi u potrazi za
smislom, pripadnost „klapiˮ, kritika društva, izrazi iz slenga…
3. T, N, N, T, ispravak netočnih tvrdnji: Druga moderna započinje 1952. godine. Autor je
slogana Neka bude živost! Vlatko Pavletić.
4. 1. d), 2. e), 3. a), 4. c), 5. b).
5. Jure Kaštelan, Ivan Slamnig, Vesna Parun, Josip Pupačić, Slavko Mihalić.
6. Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke; Slavko Mihalić, Prolazim Zrinjevcem dotiče me
more; Ivan Slamnig, Ubili su ga ciglama; Josip Pupačić, Moj križ svejedno gori.
7. Ranko Marinković, Melkior Tresić.
8.
pisac naslov romana vrsta romana
Vladan Desnica Proljeća Ivana Galeba roman esej
Petar Šegedin Djeca Božja / Crni smiješak / Osamljenici egzistencijalistički roman
Antun Šoljan Kratki izlet proza u trapericama
Slobodan Novak Mirisi, zlato i tamjan egzistencijalistički roman
Ranko Kiklop egzistencijalistički roman
Marinković
28
Ivan Slamnig Bolja polovica hrabrosti proza u trapericama
4. 1. e, 2. a. 3. f, 4. b, 5. d, 6. C.
5.
prvo slavensko pismo glagoljica
prvo hrvatsko pismo latinica
imena dvaju solunskih misionara zaslužnih za početke Konstantin Ćiril i Metod
slavenske pismenosti
hrvatski kralj čije se ime pojavljuje u Bašćanskoj ploči kralj Zvonimir
29
naziv povijesnoga zapisa o Krbavskoj bitci Zapis popa Martinca
pismo koje prevladava krajem 15. st. latinica
prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora
naziv knjiga tiskanih do kraja 15. stoljeća inkunabule
tema legende umetnute u hrvatskoj redakciji Ljetopisa smrt kralja Zvonimira
popa Dukljanina
2.
1. Rječnik pet najuglednijih… Faust Vrančić
2. Blago jezika slovinskoga Jakov Mikalja
3. Dictionar ili reči slovenske Juraj Habdelić
4. Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi Ivan Belostenec
5. Talijansko-latinsko-ilirski rječnik Ardelio Della Bella
6. Latinski rječnik s obilatim tumačenjem… Andrija Jambrešić, Franjo Sušnik
NAPOMENA: Budući da je objavljen 1740., Gazofilacij se može razvrstati i na posljednje
mjesto u tablici.
3. d. 4. a. 5. b. 6. b.
7. Rječnik pet najuglednijih…; Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi.
8. Individualni odgovori (prikaz).
Jezična norma
31
onoga jezičnog područja koje dosad nije bilo predstavljeno u listi nagrađenih bila je svakako
u sferi takvih kakvima se malotko, pogotovo u Jugoslaviji, mogao ozbiljno nadati. Jer
nerijetko se selektorima prigovaralo da nude ne samo čudne nego i šokantne izbore laureata
pa se nabrajalo tko je sve nagradu (nezasluženo) dobio, a tko (zaslužan) nije. „A što se
Nobelove nagrade tiče,ˮ napisao je tim povodom filolog i stilističar Krunoslav Pranjić, „ona
Ivu Andrića nije otkrila kao velika pisca, ona ga je samo takvim priznala.ˮ
4. svečanosti; Andrić; pročitao; priči; pričanju; ćemo; inače; autopoetičkih; upućeno; priča;
priču; stečenih; shvaćanja; mogućnosti; priča; priča; priča; pripovjedač; priča; ubilačkog;
moguće; vođena; pripovjedač; ničem; način; čovjeku; čovječnosti.
5. pripovijetkama; višestoljetnoj; povijesti; svijetu; svijet; vremenima; čovjek; prijeći.
7. KNJIŽEVNI VREMEPLOV
Od antike do avangarde
1. 1. e), 2. c), 3. b), 4. a), 5. d)
2.
razdoblje predstavnici i djela
antika Vergilije, Eneida, Homer, Ilijada
srednji vijek Pjesan o Rolandu, Beowulf
predrenesansa Dante Alighieri, Božanstvena komedija, Francesco Petrarca, Kanconijer
renesansa Miguel de Cervantes, Bistri vitez Don Quijote od Manche
klasicizam Moliѐre, Škrtac
barok Pedro Calderon de la Barca, Život je san
romantizam Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera
realizam Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići
esteticizam Antun Gustav Matoš, Cvijet s raskršća
3.
razdoblja obilježja
renesansa usmjerenost na čovjeka (antropocentrizam), sklad forme
barok duh katoličke obnove, raskoš izraza
romantizam kult osjećaja, sklonost misticizmu
realizam načelo istinitosti, društvene teme
esteticizam umjetnost sama sebi svrhom, idealizam
32
8. Zločin i kazna, Antigona, Hamlet, Posljednji Stipančići.
9. Sonja, Fanny, Lovro, Smail-aga.
10. 1. c), 2. d), 3. a), 4. e), 5. b).
11. Sigismund, F. M. Dostojevski, Stendhal, Antigona, Hamlet.
12. Antigona, Hamlet, Dubravka, Lucija Stipančić.
Od avangarde do postmodernizma
1.
naziv razdoblja trajanje temeljna obilježja
avangarda od desetih do tridesetih pobuna protiv tradicije, dominira poezija
godina 20. st.
kasni od četrdesetih do povratak velikim književnim temama;
modernizam sedamdesetih godina književnost se isprepliće s filozofijom,
20. st. esejiziranje u romanu, dominira proza
postmodernizam od sedamdesetih godina prekid s modernističkim zahtjevom za
20. st. originalnošću djela, povratak tradiciji, ali i
avangardi
3. Mihail Bulgakov, Majstor i Margarita, Meša Selimović, Derviš i smrt, Virginia Woolf,
Gospođa Dalloway, Antun Šoljan, Kratki izlet.
4. Anna Fierling, Krsto Brodnjak, Melkior Tresić, Sergije Kirilovič Kyriales, fra Petar.
Postmodernizam
1. N, N, T, N. Ispravak netočnih tvrdnji: Postmodernizam počinje sedamdesetih godina 20. st.
Pisci modernizma smatraju da originalnost nije bitan preduvjet za vrijednost književnog djela.
Posmodernisti zastupaju dijalog s tradicijom.
2. 1. d), 2. e), 3. a), 4. b), 5. c).
3.
33
proza u hrvatskom obilježja predstavnici
postmodernizmu
Pavao Pavličić, Goran
hrvatski odustajanje od društvenih tema i Tribuson, Stjepan Čuić,
fantastičari okretanje fantastici… Dubravko Jelačić Bužimski
likovi su mladi ironični marginalci, Ivan Slamnig, Zvonimir
proza nezadovoljstvo društvom, uporaba Majdak
u trapericama slenga…
naglasak na nepouzdanosti Ivan Aralica, Nedjeljko
novopovijesni povijesne građe, negiranje Fabrio, Feđa Šehović
roman didaktične uloge romana
bavi se položajem žene u obitelji i Julijana Matanović,
žensko pismo društvu iz perspektive žene Dubravka Ugrešić, Slavenka
Drakulić
34